Sie sind auf Seite 1von 184

MUSIC-MAJNAR

KOLSKA KNJIGA ZAGREB

AUGUST MUSI N I K O

MAJNARIC

GRAMATIKA
GRKOGA JEZIKA

D V A N A E S T O

I Z D A N J E

PRIREDIO
dr. MILIVOJ SIRONIC

KOLSKA KNJIGA

Z A G R E B 1989.

S A D R A J

UVOD
Grki jezik i njegova n a r j e j a
DIO I. GLASOVI
Glava

I. P i s m o i i z g o v o r 12-3.
A. Slova 1 - 9 . B. Drugi glasovni znaci i znaci za
itanje 10-16. C. Naglasci 17-22. D. Reenini znaci 23.

Glava

II. R a s t a v l j a n j e i k o l i i n a s l o g o v a 2430.
A. Rastavljanje slogova 2 4 - 2 7 . B. Koliina 2 8 - 3 0

Glava

III. N a g l a i v a n j e 3 1 - 4 3 .

Glava

IV, G l a s o v i 4 4 - 4 6 .
A. Dioba samoglasnika 4445. B. Dioba suglasnika
46.

Glava

V. N a j z n a t n i j i g l a s o v n i z a k o n i 4775.
A. Samoglasnici 4 7 - 5 1 . B. Suglasnici 52-60.
C. Slogotvorne likvide i nazali 61-64. D. Promjene
samoglasnika na kraju rijei 65-69. E. Promjene
samoglasnika u rijeima 7073. F. Promjene suglasnika na kraju rijei 7475.
DIO II. OBLICI
A. D e k l i n a c i j a
Ope biljeke 76-80.

Glava

VI. D e k l i n a c i j a i m e n i c a i
A. Vokalska deklinacija
82-89. II. a-deklinacija
9 0 - 9 9 . 2. Muke rijei

pridjeva.
82-112. I.
90-102. 1.
100-102.

81-188.
o-deklinacija
enske rijei
III. Pridjevi

IV

vokalske deklinacije 103 106. IV. Stegnute rijei


vokalske deklinacije 107110. V. Atika deklinacija
111 112. B. Konsonantska deklinacija 113-186.
I. Konsonantske osnove 115164. 1. Osnove na
grlene i usnene suglasnike 115-122. 2. Osnove na
zubne i nosne suglasnike 123 145. 3. Osnove na
tekue suglasnike 146-152. 4. Osnove na 153164. II. Vokalske osnove 165-186. 1. Osnove na
i 165-166. 2. Osnove na i 167-172.
3. Osnove na 173 174. 4. Osnove na dvoglasnike
175-186. III. Dodaci deklinaciji imena 187-188.
1. Dualni oblici 187. 2. Nastavci nalik na padene
188.
Glava

Glava
Glava

VII. P r i d j e v i 189-204.
A. Pridjevi konsonantske deklinacije 189-196.
B. Komparacija ili poredenje 197 203. C. Prilozi
od pridjeva 204.
VIII. Z a m j e n i c e 205-222.
IX. B r o j e v i 223-224.
B. K o n j u g a c i j a
Ope biljeke 225-230.

Glava

X. P r v a g l a v n a k o n j u g a c i j a ili g l a g o l i na 231
301.
I. Prezentska osnova 231-253. A. Sprezanje prezentske osnove 231-233. B. Augment 234-242.
C. Verba contracta 243-244. D. Razlika prezentske osnove od glagolske 245 253.
II. Jaka aorisna osnova 254257.
III. Futurska osnova 258-264.
IV. Osnova slaboga aorista 267-271.
V. Perfektna osnova 272291. A. Perfekt aktivni
276-282. I. Jaki perfekt 277-279. II. Slabi
perfekt 280282. B. Pluskvamperfekt aktivni
283. C. Perfekt medijalni i pasivni 284-289.
D. Pluskvamperfekt medijalni i pasivni 290. E. Futur
egzaktni 291.
VI. Jaka pasivna osnova 292295.
VII. Slaba pasivna osnova 296299.


Glagolski pridjevi 300.
Glagoli koji, izvodei vremena, ne produljuju krajnjega samoglasnika osnove 301.
Pregled glagolskih oblika str. 108 115. Glagoli poredani po zavrnom glasu osnove, str. 116119.
Glava

XI. D r u g a g l a v n a k o n j u g a c i j a ili g l a g o l i na
302-319.
Uvodne biljeke 302-304.
I. Prvi razred glagola na 305-317. A. Glagoli
s osnovom na 312. . Ostali glagoli prvoga razreda glagola na 314-315. 1. 314. 2.
315. 3. - 4. 315. b. Bestematski aoristi
316. Mjeoviti perfekti 317.
II. Drugi razred glagola na 318-319.

Glava

XII. G l a g o l i p r v e g l a v n e k o n j u g a c i j e s
o b l i c i m a 320-327. b.

osobitim

Peti ili nazalni razred 321. esti ili inhoativni razred 324. Sedmi ili e-razred 325. Osmi ili mjeoviti
razred 327. Defektivni glagoli 327. b. Nepravilno
znaenje 328-329. A. Aktivno, medijalno i pasivno
znaenje 328. B. Prelazno i neprelazno znaenje 329.
Kako se naglauju glagolski oblici 331 333.
A. Infinitivi. B. Participi. C. Oblici imperativa 333.

DIO III. POSTANJE RIJEI


Glava

XIII. 334-358.
A. P r o s t e r i j e i 334-353. A. Nastavci kojima
postaju imenice 336-344. B. Nastavci kojima postaju pridjevi 345-351. C. Kako postaju glagoli
325. D. Kako postaju prilozi 353. B. S l o e n e
r i j e i 354-358.

DIO IV. SINTAKSA


Glava

XIV. K o n g r u e n c i j a 361-369.

Glava
Glava

XV. l a n 370-379.
XVI. P a d e i 380-416.
A. Akuzativ 380-391. B. Genitiv 392-409.
C. Dativ 410-416.

VI

Glava XVII. P r i j e d l o z i 417-437.


Pregled prijedloga 418.1. Prijedlozi s jednim padeom
419-427. II. Prijedlozi s dva padea 428-431.
III. Prijedlozi s tri padea 432-437.
Glava XVIII. Z a m j e n i c e 438-446.
Glava

XIX. V r s t e g l a g o l s k e 447-449.
I. Aktiv 447. Medij 448. I I I . Pasiv 449.

Glava

XX. V r e m e n a 450-459.
A. Indikativi 451-458. B. Naini (konj., opt., impt.),
infinitivi i participi 459.

Glava

XXI. N a i n i 460-489.
A. Naini u samostalnim reenicama 460.b 465.
1. Indikativ 460.b-462. 2. Konjunktiv 463.
3. Optativ 464. 4. Imperativ 465.
B. Naini u zavisnim reenicama 466489. Biljeke
466. I. Zavisne izrine reenice 467. II. Zavisne
uzrone reenice 468. III. Zavisne upitne reenice
469. IV. Namjerne reenice 470-472. V. Posljedine
reenice 473. VI. Pogodbene reenice 474479.VII.
Dopusne reenice 480. VIII. Relativne reenice
481-486. IX. Vremenske reenice 487-488.
Neupravni govor 489.

Glava XXII. I n f i n i t i v 490-497.


. infinitivu uope 490. . subjektu i predikatu
kod infinitiva 491. C. Kako se upotrebljava infinitiv
492-496. D. Infinitiv s lanom 497.
Glava XXIII. P a r t i c i p 498-505.
. participu uope 498. B. Atributni particip
499. C. Predikatni particip 500-502. D. Adverbni particip 503. E. Apsolutni particip 504-505.
Infinitiv i particip sa 506.
G l a g o l s k i p r i d j e v i 507.
Glava XXIV. N e g a c i j e 508-511.
Glava XXV. P a r t i k u l e 512-521.
A. Usporedni veznici 513-517. I. Sastavni veznici
513. II. Rastavni veznici 514. III. Suprotni veznici
515. IV. Zakljuni veznici 516. V. Uzroni veznici
517.

VII

. Zavisni veznici 518.


Uzvine partikule 519.
Partikule u pitanjima i odgovorima 520-521.
DODATAK
I. Epski heksametar 522-528.
II. Pentametar 529-530.
III. Jampski trimetar 531-534.
IV. Najobinije mjere, teine i novci 535 537.
Hrvatskosrpsko kazalo str. 257 262.
Grko kazalo str. 263-276.

U V O D
Grki jezik i njegova narjeja
Grci koji su ivjeli u Grkoj, na grkim otocima i u mnogim
kolonijama nazivali su se sami ve od 7. st. pr. n. e. H e l e n i m a
("), a po tom i svoju zemlju Helada (), pa se tako zovu
i dananji Grci. Ime Grci i Grka (Graeci, Graecia) nadjenuli su im
Rimljani po nekom starom sjevernogrkom plemenu , .
Taj se naziv odrao do danas. Grki je jezik srodan s jezikom Inda,
Armenaca, Arbanasa, Italaca, Kelta, Germana, baltijskih naroda i
Slavena. Svi su ti jezici ogranci indoevropskoga jezinog stabla, kome
su nauna istraivanja pridala poetkom 20. st. jo dva jezika:
toharski i hetitski.
Grki je narod bio od starine podijeljen na plemena, od kojih je
svako govorilo svojim narjejem ili dijalektom. U starije vrijeme
svako pleme upotrebljavalo je svoje narjeje i u pjesmi i u nevezanu
govoru. Glavna su narjeja grkoga jezika d o r s k o , e o l s k o i j o n s k o .
1. D o r s k i su govorili Dorani uPeloponezu, na Kreti i u kolonijama na Siciliji i u donjoj Italiji. S tim su dijalektom srodna mnoga
sjeverozapadna grka narjeja (u Epiru, Akarnaniji, Etoliji, Lokridi,
Fokidi), pa u Ahaji i Elidi. Dijalekt Pindarov i Teokritov u jezgri
je dorski; i tragedija ima dorskih oblika svojim korskim pjesmama.
2. E o l s k i su govorili Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i
na otoku Lezbu. Taj se dijalekt rado naziva i s j e v e r n o a h e j s k i , za
razliku od j u n o a h e j s k o g a dijalekta koji se prije dorske seobe govorio po itavom Peloponezu, a kasnije se sauvao u Arkadiji pa u
elejskim pokrajinama Pizatidi i Trifiliji, a najistije na otoku Kipru.
Eolskim su dijalektom pjevali na otoku Lezbu Alkej i Sapfa.
3. J o n s k i je govorilo jonsko pleme u Maloj Aziji, u Atici i na
nekim otocima Egejskoga mora. U tom se dijalektu najprije zametnula
knjiga i najljepe se razvila. Najznatniji su literarni spomenik, koji
ovamo pripada, Homerove pjesme. v Ali njihov jezik nije narodan,
nego u m j e t a n ; on se dodue osniva na elementima s t a r o j o n s k o g a
dijalekta, ali u njemu ima i e o l s k i h i a t i k i h oblika (eolizmi,
aticizmi), pa umjetnih tvorbi, izazvanih potrebama stiha.
Jonski su pisali povjesniar Herodot, lijenik Hipokrat i dr. To se
narjeje rado naziva n o v o j o n s k o , za razliku od s t a r o j o n s k o g a
(epskoga).
1 Gramatika grkoga jezika

U V O D
Grki jezik i njegova narjeja
Grci koji su ivjeli u Grkoj, na grkim otocima i u mnogim
kolonijama nazivali su se sami ve od 7. st. pr. n. e. H e l e n i m a
("), a po tom i svoju zemlju Helada (), pa se tako zovu
i dananji Grci. Ime Grci i Grka (Graeci, Graecia) nadjenuli su im
Rimljani po nekom starom sjevernogrkom plemenu , .
Taj se naziv odrao do danas. Grki je jezik srodan s jezikom Inda,
Armenaca, Arbanasa, Italaca, Kelta, Germana, baltijskih naroda i
Slavena. Svi su ti jezici ogranci indoevropskoga jezinog stabla, kome
su nauna istraivanja pridala poetkom 20. st. jo dva jezika:
toharski i hetitski.
Grki je narod bio od starine podijeljen na plemena, od kojih je
svako govorilo svojim narjejem ili dijalektom. U starije vrijeme
svako pleme upotrebljavalo je svoje narjeje i u pjesmi i u nevezanu
govoru. Glavna su narjeja grkoga jezika d o r s k o , e o l s k o i j o n s k o .
1. D o r s k i su govorili Dorani uPeloponezu, na Kreti i u kolonijama na Siciliji i u donjoj Italiji. S tim su dijalektom srodna mnoga
sjeverozapadna grka narjeja (u Epiru, Akarnaniji, Etoliji, Lokridi,
Fokidi), pa u Ahaji i Elidi. Dijalekt Pindarov i Teokritov u jezgri
je dorski; i tragedija ima dorskih oblika svojim korskim pjesmama.
2. E o l s k i su govorili Eoljani u Maloj Aziji, Tesaliji, Beotiji i
na otoku Lezbu. Taj se dijalekt rado naziva i s j e v e r n o a h e j s k i , za
razliku od j u n o a h e j s k o g a dijalekta koji se prije dorske seobe govorio po itavom Peloponezu, a kasnije se sauvao u Arkadiji pa u
elejskim pokrajinama Pizatidi i Trifiliji, a najistije na otoku Kipru.
Eolskim su dijalektom pjevali na otoku Lezbu Alkej i Sapfa.
3. J o n s k i je govorilo jonsko pleme u Maloj Aziji, u Atici i na
nekim otocima Egejskoga mora. U tom se dijalektu najprije zametnula
knjiga i najljepe se razvila. Najznatniji su literarni spomenik, koji
ovamo pripada, Homerove pjesme. * Ali njihov jezik nije narodan,
nego u m j e t a n ; on se dodue osniva na elementima s t a r o j o n s k o g a
dijalekta, ali u njemu ima i e o l s k i h i a t i k i h oblika (eolizmi,
aticizmi), pa umjetnih tvorbi, izazvanih potrebama stiha.
Jonski su pisali povjesniar Herodot, lijenik Hipokrat i dr. To se
narjeje rado naziva n o v o j o n s k o , za razliku od s t a r o j o n s k o g a
(epskoga).
J Gramatika grkoga jezika

Uvod

Ogranak je jonskoga dijalekta a t i k i , kojim se govorilo u Atici


i u njezinu glavnom gradu Ateni. U tom su dijalektu napisana mnoga
pjesnika i prozna djela, to su postala u Ateni dok je evala. Najznatniji su pisci toga dijalekta tragici E s h i l , S o f o kl i E u r i p i d ;
komik A r i s t o f a n ; povjesniari T u k i d i d i K s e n o f o n t ; filozof
P l a t o n i ugledni govornici D e m o s t e n i E s h i n . Vanost grada
Atene za itavu Grku pa vrlina atike knjievnosti bile su uzrok
da je atiki dijalekt postao prvi i najglavniji od svih. I od toga doba,
kad se kae g r k i , zna se da je to a t i k i .
I onda kad je Atenu minula slava da je najznatniji grki grad,
ostao je atiki jezik jezikom svih uglaenih i obrazovanih Grka. Kad
je Makedonija zavladala prednjom Azijom i grka prosvjeta stala sve
dalje prodirati, razvio se iz njega o p i g r k i d i j a l e k t (
), tj. meunarodni jezik Istoka i Zapada.
U sredini meu atikim i opim grkim dijalektom stoji veliki
filozof A r i s t o t e l . Od potonjih su pisaca najznatniji: povjesniari
P o l i b i j e , P l u t a r h , A r i j a n , D i o n K a s i j e , geograf S t r a b o n ,
uitelji govornitva D i o n i z i j e H a l i k a r n a a n i n i L u k i j a n .

DIO PRVI

GLASOVI
Glava I
PISMO I IZGOVOR
A. Slova
Grki alfabet ima ova 24 slova:
Velika:

Naziv:
alpha

beta

gamma

delta

epsflon

zeta

eta

theta

i5ta

kappa

lambda

my

ny

ksi

omlkron
0

Pi
rho

sigma

tau

jf. ypsflon
4
hi
9
chi

psi

omega

Mala:

Izgovor:

a (kratko i dugo)
b
g
d
e (" )
z ( 5)
e (dugo)
th ( 7)
i (kratko i dugo)
k
1
m
n
ks
5 (" )

r
s
t
u ( T T , kratko
f ( 6)
h
ps
5 (~ )

Izgovor slova. 2 9.

2.

Za s su dva mala slova: u poetku i u sredini rijei, a na


kraju, dakle , , , ali , . Ako se u sastavljenoj
rijei prva svrava s glasom s, moe se pisati kao da nije u sredini:
-, -.

3.

Od naziva prvih dvaju slova postala je rije a l f a b e t ().


B i l j e k a . U grkom se pismu u prastaro doba upotrebljavao znak f , nazvan
od svoga oblika d i g a m m a (, dvostruko gamma), a od izgovora faO (vau),
jer se izgovaralo kao latinsko i nae v: FoTvo? vino, lat. vinum.

4.

Za izgovor slova vrijedi ovo:


Sva se grka slova izgovaraju svuda jednako; tako je iota (i)
uvijek s a m o g l a s n i k , nikada suglasnik (kao nae j ) : izgovaraj lonia, n & Jonia; se u v i j e k izgovara kao ti, n i k a d a (poput
lat. ti pred samoglasnikom) kao ci: izgovaraj aitios, a ne aicios.
Jedino slovo izgovaraj pred , , i kao nae ili latinsko n:
izgovaraj tengo, izgovaraj siinkalo, izgovaraj
lonhe, izgovaraj forminks.
Ni slovo ne izgovara se uvijek kao nae s, nego i kao nae z,
ali s a m o p r e d , , i , inae uvijek glasi kao nae s; po tom treba
npr. , izgovarati kao azbestos, azmenos, ali npr.
kao eliisa (ne kao eluza).

5.

izgovaraj kao u nas 0: izgovaraj ozos (ali u najstarije


doba izgovaralo se ovo slovo zd).

6.

9 izgovaramo k a o / ; no u Grka se ulo i h, zato Rimljani


grko ne zamjenjuju svojim/, nego piu ph: philosophia,
Philoctetes.

7.

treba razlikovati od pa izgovarati tako da se za istim t


uje jo i otar hak: th, & = theos.

8.

Dvoglasnike , , , , , i treba izgovarati tako da se


uju oba glasa, ali da je slog ipak jedan; kao drugi dio dvoglasnika
glasi kao u; je dugako a.
Potpisano iota (iota subscriptum) u nepravim dvoglasnicima
, , ne uje se u izgovoru; kod velikih slova ne pie se ispod njih,
nego pokraj njih (iota adscriptum): , Hi, ; = ode, =
Odeion..

9.

Treba li dva samoglasnika, koji redovno ine dvoglasnik, rastavljeno izgovarati, stavlja se na drugi znak d i j e r e z e (:, rastava); izgovaraj pa-is,
izgovaraj a-upnos.

Glasovni znaci i znaci za itanje. 1016.

B. Drugi glasovni znaci i znaci za itanje


Osim navedenih slova ima u grkom pismu jo znak
koji se 10.
stavlja nad poetni samoglasnik ako se pie malim slovom, a pred
njega ako je slovo veliko; izgovara se kao h\ izgovaraj heks,
izgovaraj Hermes. Taj se znak zove spiritus asper, otri hak.
Zbog jasnijeg razlikovanja biljee se na poetku rijei i oni samo- 11.
glasnici koji nemaju takvoga haka znakom ', koji se zove spiritus lenis,
tihi hak. Taj znak, koji se stavlja kao i spiritus asper, ne izgovara se
nikako: izgovaraj ago, ' izgovaraj Athenai.
Kod dvoglasnika spiritus stoji nad drugim samoglasnikom: 12.
izgovaraj hutos, izgovaraj Aigyptos. Ali kad se nepravi dvoglasnici , , piu velikim slovima, spiritus stoji pred prvim
samoglasnikom: " izgovaraj Hades, izgovaraj Odeion.
Svako poetno dobiva spiritus asper: , . U latin- 13.
skom pismu iza r dodaje se jo h: rhapsodus, rheuma. Kad se u sredini
rijei sastanu dva p, esto se prvo biljei tihim, a drugo otrim
hakom: , . U latinskom pismu h se dodaje samo
drugomu r: Pyrrhus, Callirrhoe. U izgovoru nema tome haku ni traga.
B i l j e k a . Mnogi piu dvostruko bez ikakva znaka: , .

Kao u latinskom pismu, tako se i u grkom znakom - biljei 14.


duina, znakom kratkoa, a znakom * neizvjesnost sloga, tj. da
je slog sad dug, sad kratak. Budui da se kod samoglasnika , , ,
duina i kratkoa poznaju ve po obliku ( 1), trebaju nam ti znakovi samo kod , , .
Medu dvije rijei znak ' pokazuje da je ondje, gdje on stoji, 15.
otpao krajnji ili. poetni samoglasnik ili dvoglasnik; taj se znak zove
a p o s t r o f ( ): tcap' umjesto , ' umjesto , ' umjesto .
Isti se znak zove k o r ni da (, gen. , kvaica) 16
kad stoji u sredini takve rijei u kojoj su dvije rijei stegnute u jednu:
umjesto , umjesto . Takvo stezanje
dviju rijei u jednu zove se k r a z a (, mijeanje). Kod dvoglasnika stoji koronida, kao i spiritus lenis, nad drugim samoglasnikom: .

Naglasci. 17 22.

C. Naglasci
17.

Grci biljee i naglasak ili a k c e n t () rijei. Znak ' na


samoglasniku znai otar naglasak, accentus acutus ( ;
' na kratkim slogovima kao hs.
a na dugima kao hs. '): ,
, ., (kao logos, tiiton, para, heteros; isp. braa,
razboj, prijatelj).
Rije koja ima otar naglasak na posljednjem slogu zove se
o k s i t o n a (): , , .
Rije koja ima otar naglasak na pretposljednjem slogu zove
se p a r o k s i t o n a (): , .
Rije koja ima otar naglasak na treem slogu od kraja zove se
p r o p a r o k s i t o n a (): , .

18.

B i l j e k a . Proparoksitonu kojoj je pretposljednji slog dug izgovaraj tako


da se uje i naglasak treega sloga od kraja i duina pretposljednjega sloga: ,
; isp. idemo.

19.

Znak 1 na samoglasniku znai teak naglasak, accentus gravis


( ). Tako se biljei oslabljeni otar naglasak svake oksitone u sredini govora: , ali ; , ali
. Oksitone zadravaju akut samo pred interpunkcijom ili kad
stoje same za se.

20.

Znak ~ na samoglasniku zove se zavinut naglasak accentus circumflexus ( ) jer mu je oblik takav. On pokazuje
da se glas otee, tj. najprije die pa onda sputa (hs. ): (isp.
zdravlje), , , .
Rije sa zavinutim naglaskom na posljednjem slogu zove se
p e r i s p o m e n a (): , .
Rije sa zavinutim naglaskom na pretposljednjem slogu zove se
p r o p e r i s p o m e n a (): , .

21.

Rije koja nema naglaska na posljednjem slogu zove se b a r i t o n a (): , , .

22.

Na dvoglasnike stavlja se naglasak upravo onako kao i spiritus


po 12: , .
Kad se zavinuti naglasak i spiritus sastanu na istom samoglasniku, dolazi naglasak na spiritus: , -; sastanu li se otar naglasak i spiritus, pie se spiritus naglasku s lijeve strane: , ;
ako su poetna slova velika, stoje oba na lijevoj strani: , ".
B i l j e k a . Kad se znak dijereze ( 9) i otar naglasak sastanu na jednom
slogu, dolazi naglasak medu obje take: .

Reen, znaci. Rastav. slogova. Koliina. 23 30.

D. Reenini znaci
Reenice i periode razdjeljuju Grci zarezom i takom kao i 23.
Rimljani i sadanji narodi. Znak pitanja pie se ovako: ; npr.
; to ree? Taka nad retkom vrijedi onoliko koliko u nas dvije
take ili taka i zarez: ; pitam vas: to uiniste? - veer bijae; tada doe glasnik.

Glava II

RASTAVLJANJE I KOLIINA SLOGOVA

A. Rastavljanje slogova
Samoglasnik pred samoglasnikom ini za se slog ako nisu oba 24.
stopljena u dvoglasnik: -- je troslona rije.
>
Suglasnik meu dva samoglasnika pripada drugom slogu: -, 25.
-, --.
Dva ili vie suglasnika, ako se s njima moe poinjati grka rije, 26.
pripadaju drugom samoglasniku: -, -, -, -;
ali -, -, -, -, -, -, -.
Ako je rije sastavljena, rastavlja se na svoje sastavine: -, 27.
-. -

. Koliina
Za koliinu (duinu i kratkou) slogova vrijede u grkom jeziku 28.
ista pravila kao i u latinskom. Jedina je bitna razlika to samoglasnik
pred samoglasnikom ne mora biti k r a t a k : , .
0 ismk:

t po n a r a v i dug ako je u njemu dug samoglasnik ili dvo- 29.


, .

Kratak slog postaje p o l o a j e m (positione) dug ako su za njim 30.


dva ili vie suglasnika ili sastavljen suglasnik: , , ( zd,
isp. 5).

Naglaivanje. Atone. 31 38.

Glava III
NAGLAIVANJE
Za n a g l a i v a n j e rijei vrijede ova pravila:
31.

1. Svakarije t r e b a daima j e d a n n a g l a s a k (accentus), a v i e


od j e d n o g a ne m o e i m a t i : , .
Isp. 17-22.
B i l j e k a . Izuzetke od toga pravila vidi u 38. i d.

32.

2. O t a r naglasak ( a c u t u s ) moe biti i na dugim i na kratkim


slogovima, a z a v i n u t ( c i r c u m f l e x u s ) samo na onakvima koji su
po n a r a v i dugi: , , , , , , .

33.

3. O t a r naglasak moe stajati samo na jednom od t r i pos l e d n j a sloga, a na treem od kraja samo onda kad je p o s l j e d n j i
k r a t a k : , ali ve ne moe biti (gen.); ', ali ne
.

34.

4. Z a v i n u t naglasak moe uope stajati samo na jednom od


d v a p o s l j e d n j a sloga, a na pretposljednjem samo onda kad je
p o s l j e d n j i po n a r a v i k r a t a k : , ali ne (gen.); ,
ali ne (gen.).

35.

5. P r e t p o s l j e d n j i slog, ako je po n a r a v i d u g , a p o s l j e d n j i po n a r a v i k r a t a k , n e m o e i m a t i d r u g i n e g o zav i n u t n a g l a s a k : , a ne , , a ne .

36.

6. Sloene rijei imaju redovno naglasak na pretposljednjem


dijelu rijei koliko je to po 33. mogue: -, -, -,
-, --.

37.

7. Svakoj oksitoni, ako odmah za njom ne dolazi interpunkcija,


slabi otar naglasak, te umjesto otroga dolazi t e a k (gravis).
Jedini je izuzetak (tko?) 217.
B i l j e k a . Neki dvosloni prijedlozi premjetaju naglasak s krajnjega sloga
na prvi kad stoje za o n o m r i j e j u kojoj pripadaju (u prozi samo :
, ali ). premjetanje naglaska zove se a n a s t r o f a .

38.

Bezglasne ( a t o n e ili p r o k l i t i k e ) zovu se jednoslone rijei


koje su tako nesamostalne da se naglaskom naslanjaju na onu rije
koja je za n j i m a . Evo ih:
1. Od lana oblici , , , .
2. Prijedlozi (u, s dat.), (u, s ak.), ili (iz).
3. Veznici (ako) i (kao, da); i kad je prijedlog (k).
4. Nijena rije ili (). Kao posljednja rije u reenici
negacija je naglaena.

Enklitike. 3 9 - 4 3 .

Enklitike su jednoslone i dvoslone rijei koje ponajvie ne- 39.


maju svoga naglaska, nego se zajedno izgovaraju s onom naglaenom
rijeju koja stoji pred njima. Medu enklitike idu ove rijei:
1. Neodredena zamjenica , (netko, neto) u svim oblicima
( 217).
2. Ovi oblici linih zamjenica: , , ('mei, mihi, me), ,
, (tui, tibi, te), , ol, (sui, sibi, se).
3. Indikativ prezenta glagola (jesam) i (velim) u
svim dvoslonim oblicima ( 312, 315).
4. Neodredeni prilozi: (negdje), (nekamo), , (nekako), (odnekud), (nekad).
5. estice (quidem), (-que), (doista), (dakle),
(veoma), (jo) pa -, kad znai smjer i kad je pokazni dodatak:
(kui), (ovaj); isp. 188, 3. i 212.
Te se rijei naslanjaju na predanju ovako:

40.

a) Preanjoj ks i t e ni otar naglasak ne slabi u teak ( 19),


a enklitika nema naglaska: , .
b) Za p e r i s p o m e n o m enklitika gubi naglasak: ,
, .
c) Za p a r o k s i t o n o m jednoslone enklitike gube naglasak, a
dvoslone ga zadravaju: , , ali ,
(gen. plur.).
d) P r o p a r o k s i t o n e i p r o p e r i s p o m e n e zadravaju svoj naglasak, a osim toga primaju od enklitike otar naglasak na krajnji slog:
, , , , .
e) B e z g l a s n e rijei (at n e 38) dobivaju od enklitike otar
naglasak: , .
B i l j e k a . Vie jednoslonih rijei sraslo se s enklitikama u jednu rije, kao 41.
(tako da), (sive), - (-) {neque-neque)> (tko),
(nitko), (kao), (doista), (ipak); amo ide i -8 spomenuto u 39,
5: (kui), (ovaj). T e se rijei prividno izuzimaju od pravila u 35.

f) Ako ima vie enklitika jedna za drugom, svaka stavlja svoj 42.
naglasak na predanju: (ako mi tko kad ree).
Katkad enklitike zadravaju naglasak ( o r t o t o n i r a j u se), i to: 43
1. Ako je enklitika prva rije u reenici te se ne moe naslanjati
na drugu: (neki vele); ali toga ima malo.

10

Enklitike. Dioba samoglasnika. Dioba suglasnika. 44 46.

2. Ako je na enklitici sila govora: (mislim tebe i nikoga


drugoga), (s tobom 206. b), (ako doista jest, isp.
3 1 5 . Bilj. 2).
3. Iza elizije: ' (ali je lijepo) umj. .
4. Dvoslone enklitike u prilici spomenutoj u 40. c.

Glava IV
GLASOVI
A. Dioba samoglasnika
44.

Samoglasnici se po kvantiteti dijele na k r a t k e i d u g e , a po


k v a l i t e t i na t v r d e i m e k e . Kratki su , , dugi , , a kratki ili
dugi , , . Tvrdi su , , , , , meki , .

45.

Kad se t v r d i spoje s mekima, postaju dvoglasnici ():


a) Spajanjem k r a t k i h tvrdih samoglasnika sa postaju dvoglasnici: , , . Ovamo pripada i dvoglasnik , u kojem su spojena
oba meka samoglasnika. On se nalazi samo pred samoglasnicima:
(itaj: muja), muha.
b) Spajanjem k r a t k i h tvrdih samoglasnika sa postaju dvoglasnici: (au), (eu), (u).
c) Spajanjem d u g i h tvrdih samoglasnika sa postaju dvoglasnici:
, , (, Hi, ), kojima se t subscriptum (adscriptum) ne uje
u izgovoru ( 8).
d) Spajanjem d u g i h tvrdih samoglasnika sa postaju dvoglasnici: (eu), (5u).
B. Dioba suglasnika

46.

Pregled grkih suglasnika neka objasni ova tablica:


T r a j n i (continuae)

Z a t v o r n i (explosivae ili mutae)


Naziv
glasova

tvrdi
0tenues)

meki
{mediae)

haknuti
(,aspiratae)

tekui
{liquidae)

nosni
(nasales)

preduni
(spirantes)

nosno

spiritus
asper
( 10)

grleni
(guttural.es)

usneni
(labiales)

zubni
(dentales)

12 Promjene samoglasnika. 4749.

NAPOMENE
1. U svakom je haknutom suglasniku t v r d suglasnik s otrim
hakom (spiritus asper)\ dakle je = " ili kh, = ' ili th, = '
ili ph.
2. esto se l i k v i d e zovu prave likvide i nazali , , tj. glasovi
, , .
3. Kao suglasnici upotrebljavali su se nekada u grkom jeziku
i glasovi i, u. U toj upotrebi biljee se ponajvie znakovima j (t), w (u).

Glava V

NAJZNATNIJI GLASOVNI ZAKONI


A. Samoglasnici
1. S t e z a n j e s a m o g l a s n i k a . Za stezanje samoglasnika vrijede 47.
ova pravila:
a) Ako su samoglasnici, koji se steu, k a k v o o m jednaki, steu
se u duljinu iste kakvoe: > *, > ,
> .
Od toga se pravila izuzimaju samoglasnici i oo: prva dva steu
se u , a druga dva u ; npr. > , > .
b) Ako samoglasnici, koji se steu, n i s u k a k v o o m j e d n a k i ,
nastaje stezanjem d v o g l a s (diftong) ili j e d a n g l a s (monoftong).
Diftong nastaje ako je prvi samoglasnik koji od glasova a, e, o, a drugi
ili : > , - > > ; monoftong pak nastaje
ako se sastanu o-, a- ili e- glasovi. T u treba pamtiti ovo:
a) da je u atikom o-glas jai od -glasa i e-glasa: >
, > . Kod glasova i nastaje najprije asimilacija
e-glasa s o-glasom: oo, a od toga postaje po prvom pravilu :
> > .
) da je pri stezanju -glasa s e-glasom jai onaj koji je naprijed:
> , > .
* Znak > znai: prelazi u".

" --

Promjene samoglasnika. 48 49.

12

48.

Za naglaivanje vrijedi pri stezanju ovo pravilo: Ako je u nestegnutom obliku bio p r v i slog naglaen, stegnuti oblik ima z a v i n u t
naglasak: > ; ako je d r u g i slog bio naglaen,
stegnuti oblik ima o t a r naglasak: > .

49.

2. P r i j e v o j . Prijevoj je pravilno izmjenjivanje samoglasnika u


k o r i j e n i m a , o s n o v a m a i n a s t a v c i m a (sufiksima). On je dvojak:
k v a l i t a t i v a n i k v a n t i t a t i v a n ; npr. je kvalitativni
prijevoj, a - je kvantitativni prijevoj. Pored toga dogaa
se kod prijevoja i to da samoglasnik posve iezne: ---, gene-rr-ix.
Te izmjene samoglasnika u istom slogu zovu se p r i j e v o j n i s t u p a n j .
Prijevoj ima ovih e s t stupnjeva:
1. Punina (): -
2. Punina ,,o" (P): -- (praoci)
3. Duljina (D):
4. Duljina ,,o" (D) : -
5. Praznina (Pr): -
6. Slabina (S): <- (prema - = -).
Isp. jo:
po

--9-
-
-
-

--
--
-
(danak)
-

Pr

(tat) ^
-

--
-
--
(bojna kola)
--

Prema samoglasniku e u punini zove se navedeni prijevojni red


kratki e-red. Taj je prijevojni red najvie zastupan i najbolje razvijen,
ali ima u punini i drugih samoglasnika, pa se javljaju i ovi prijevojni redovi: -red, <5-red; e-red, -red, -red; na primjer:

-
(brazda)
--
--
(hrpa)
-
-
(jon. ati. -)

--
(voenje)

-
(-)
-

Promjene samoglasnika. Promjene suglasnika. 50 55.


B i l j e k a : Prijevojni stupnjevi Pr, P, P rado se zovu i n i z i n a ,
visina.

13
sredina,

3. N a k n a d n o p r o d u l j i v a n j e . Naknadno se produljivanje 50.


zove ono produljivanje koje dolazi kao naknada za ispale suglasnike.
Pri tom , l, prelaze u , , , a i u i ; npr. - > ,
- > , - > , - > Mobf
B i l j e k a 1. Razvitak je tekao upravo ovako: - - prelazi u , a suglasnik sa samoglasnikom u dug nazalni samoglasnik. Nazalnost se gubi, i ostaje
. Vidi 270.
B i l j e k a 2. Pri naknadnom produljivanju g u b e se pred , pored glasovnoga skupa , i glasovni skupovi v8 i .

4. M e t a t e z a k v a n t i t e t e . Zamjena koliine kod samoglasnika 51.


(metateza kvantitete) nastaje u atikom kad iza glasa slijede samoglasnici i a, tj. > , a > : npr. 5- > -
(hom.) > ; .- > (hom.) > .
B i l j e k a . Premjetanja (metateze) bilo je i kod suglasnika; npr.
od -- ( je Pr od osnove -), ali neke su metateze samo p r i v i d n e jer se
osnivaju na glasovnim zakonima: (smionost) prema (smion); - prema --. Isp. 50. i 62.

B. Suglasnici
1. I z j e d n a i v a n j e ( a s i m i l a c i j a ) z a t v o r n i h g l a s o v a . Za- 52.
tvorni se glasovi izjednauju po ovom pravilu: Zubni suglasnik doputa pred sobom samo grleni i usneni iste vrste: ,
, , ,
.
2. R a z j e d n a i v a n j e ( d i s i m i l a c i j a ) z u b n i h s u g l a s n i k a . 53.
Meu dva zubna suglasnika razvio se u grkom jeziku glas s, a prvi
zubni je razjednaivanjem ispao: - > , - > ,
- > .
3. P r o m j e n e z a t v o r n i h g l a s o v a p r e d . Pred prelazi 54.
g r l e n i u , u s n e n i u , a z u b n i u : - > ,
- > , - > .
4. P r o m j e n e z a t v o r n i h g l a s o v a p r e d . Svi g r l e n i pre- 55.
laze sa u , svi u s n e n i u , a svi zubni u , a zatim u :
, , - (hom.) .

12

56.

Promjene samoglasnika. 14 49.

5. Z a k o n d i s i m i l a c i j i h a k n u t i h s u g l a s n i k a . Od dvije
aspiracije koje slijede jedna za drugom gubi se prva: > ,
> , > (isp. fut. ).
Jednako se objanjavaju oblici: > ,
> , > .
B i l j e k a 1. Kadto je djelovanje zakona sprijeeno analogijom:
- umjesto &, ali perfekt je .
B i l j e k a 2. Kod imperativa slaboga pas. aorista ostala je p r v a a s p i r a c i j a
da bi se sauvala karakteristika toga aorista: , umjesto od &.

57.

6. V e z a n j e s u g l a s n i k a s g l a s o m j. Kad se g l a s ; sastaje
sa suglasnicima, nastaju ove glasovne promjene:
a) /, yj prelaze u (jonski ): od -/, ,
- (jon. ); od -;, (jon. ).
b) V i / prelaze u : od -/, , -;
od -/, , -.
c) /' i / prelaze u : od -/, od -/.
d) }.] prelazi u : od -/ (lat. alius), od -^'
(lat. sal-io).
e) U glasovnim skupovima v; pj, ako je pred njima samoglasnik
a ili o, tj. u skupovima av/3 oy/3 ap/, opj' umekavaj suglasnik koji je
pred njim pa prelazi u predanji slog i ini sa samoglasnikom
diftong: , otv, , (epenteza, diozmoza); npr. od
-/, od -7', od /'-.
Iza ostalih samoglasnika asimilirao se j predanjem suglasniku,
a onda je jedan od dva jednaka suglasnika ispao uz n a k n a d n o p r o d u l j i v a n j e : -/ > > , -; > >
.

58.

7. P r o m j e n e g l a s a p r e d z a t v o r n i m , p r e d u n i m i
t e k u i m s u g l a s n i c i m a . Kad se nade pred z u b n i m suglasnikom,
ne mijenja se; pred g r l e n i m prelazi u g u t u r a l n i n a z a l (), a pred
u s n e n i m u u s n e n i (); pred se gubi, a s tekuima se izjednauje:
- > , -, > , - > ,
- > .
B i l j e k a 1. esto glas nestaje pred tako da prelazi s preanjim samoglasnikom u dug nazalni vokal, to dovodi do naknadnoga produljivanja. ( 50.
Bilj. 1): - > > ( 59).
B i l j e k a 2. U glasovnom skupu + suglasnik gubi se bez traga: > , - > .

Promjene suglasnika. Slogotv. likvide i nazali. 59 64.

15

8. A s i b i l a c i j a . Glas postaje u jonskoatikom pred esto 59.


(asibilacija); poslije ostaje : od (),
od - (legu-nt), ali -.
9. P r o m j e n e g l a s a . Glas mijenja se u grkom jeziku ovako: 60.
a) Na poetku rijei pred samoglasnicima prelazi u o t a r h a k :
, lat. septem, - od --, lat. si-sto, pored , lat. sus.
b) U sredini rijei medu samoglasnicima se gubi (u latinskom
postaje r): - > > , - > > .
B i l j e k a 1. I ovdje prelazi najprije u h, i h se gubi m e d u samoglasnicima.
B i l j e k a 2. M e d u samoglasnicima gube se i g l a s o v i / i F koji u nenaglaenim
slogovima pred samoglasnicima esto postaju od i : - od /- ^ ); od ^ - .

c) Glas nestaje i izmeu dva suglasnika: - > , --9- > -9-.

C. Slogotvorne likvide i nazali


Kao to u naem jeziku r, premda nije samoglasnik, moe tvoriti 61.
slog kao da je samoglasnik,, tako su u davnini mogli tvoriti slog i
l i k v i d e i n a z a l i : /, r, m, n, naroito p r e d s u g l a s n i c i m a i na
kraju rijei.
S l o g o t v o r n e (sonantske) l i k v i d e li r prelaze u grkom jeziku 62.
u ili , poglavito u prijevojnoj praznini (nizini, isp. 49);
npr. -- > ; > '.
S l o g o t v o r n i (sonantski) n a z a l i min prelaze u grkom jeziku 63.
p r e d s u g l a s n i c i m a i n a k r a j u rijei u a, a p r e d s a m o g l a s n i c i m a i pred j u , poglavito u prijevojnoj praznini (nizini, 49);
npr. > , mSm > , > .
Od sonantskoga nazala razvilo se tzv. -privativum. Ta je, naime, 64.
estica etimologiki srodna s negacijom ne (lat. ne-scio), koja u prijevojnoj praznini dobiva oblik n; od toga pak postaje pred suglasnikom a, a pred samoglasnikom ; npr.
$- >

# > .

16

Hijat. Kraza. Sinalefa. Elizija. Afereza. Siniceza. 65 70.

D. Promjena samoglasnika na kraju rijei


65.

Kad se sastanu dva samoglasnika jedan do drugoga u istoj rijei


ili kad se jedna svrava, a druga poinje sa samoglasnikom, nastaje
z i j e v (hiatus). Od prve pojave Grci nisu toliko zazirali, ali hijata
meu rijeima nisu podnosili, pa su nastojali da mu se po mogunosti uklone. T o su postizali na ova etiri naina;

66.

a) k r a z o m , tj. stapanjem () dvaju samoglasnika (dvoglasnika) u jedan dug samoglasnik ili dvoglasnik. Kraza se dri pravila koja su za stezanje samoglasnika navedena u 47. Ona ima
svoj znak koji je jednak tihom haku (spiritus lenis), a zove se koronida ( 16); npr. od , od ,
od .

67.

b) s i n a l e f o m , tj. spajanjem () dvaju d u g i h samoglasnika u jedan slog. Dugi zavrni vokal prve rijei i dugi poetni
vokal druge rijei zadre dodue svaki svoj osobiti zvuk, ali se pokrate tako da imaju zajedno vrijednost samo j e d n e metrike duine; npr. , ( - ^ <-> - ) ; '
w - w).

68.

c) e l i z i j o m , tj. izbijanjem (elidere) p r v o g a , k r a t k o g samoglasnika. Izbijanje se oznauje apostrofom ( 15). Eliziju doputa i
dvoglasnik u linim nastavcima u kojima je za akcent kratak, a
ne doputaju je: ; u , , , , , ; u ; npr.
' umjesto ; ' ( ); '
().
B i l j e k a . Kod elizije oksitonirani p r i j e d l o z i i v e z n i c i gube naglasak,
a sve druge rijei premjetaju ga na predanji slog kao otar: > ' ,
> ' , > ' .

69.

d) a f e r e z o m , tj. uklanjanjem () d r u g o g a , k r a t k o g
samoglasnika pred kojim je d u g samoglasnik. Afereza je dakle upravo
obrnuta elizija (elisio inversa), pa se i ona oznauje apostrofom; npr.
' (-); ' (').

. Promjene samoglasnika u rijeima


Zijev u rijeima u atikom ukida se stezanjem samoglasnika
gotovo svagdje. Poezija se slui u toj prilici:
70.

a) s i n i c e z o m , tj. sjedanjem () dvaju samoglasnika, od


kojih je prvi kratak (ponajvie ), a drugi dug, n a j e d a n s l o g ;
npr. (
^ ^ it, itaj /);
( w

, itaj ;').

Hifereza. Apokopa. Sinkopa. Pokretljivo v. 71 75.

17

b) h i f e r e z o m , tj. potajnim" oduzimanjem () kratkoga 71.


samoglasnika pred kratkim samoglasnikom; npr. od ,
od .
Promjene samoglasnika u rijeima nastaju jo:
a) a p o k o p o m , tj. odsijecanjem () k r a t k o g a z a v r n o g 72.
samoglasnika pred p o e t n i m suglasnikom, osobito kod prijedloga
, , ; npr. od , od
(asimilacija).
b) s i n k o p o m , tj. istiskivanjem () samoglasnika izmeu 73.
dva suglasnika; npr. od .

F. Promjene suglasnika na kraju rijei


Grke rijei koje se svravaju na s u g l a s n i k mogu imati na 74.
kraju samo , ili (, ). Izuzeci: (, pred suglasnicima )
i prijedlog .
Prvotno svretno m postalo
, donum .

je v: Musa-m

-,

agrum

T v r d i (tenues) suglasnici pretvaraju se na kraju rijei, ako se


druga rije poinje s o t r i m h a k o m , u h a k n u t e (aspiratae):
> ' ( 68) > -' ; > '
> ' .
Svi se ostali konsonanti na kraju izbacuju: gen. -,
(lact-is), nom. ([lac).
P o k r e t l j i v o () pristupa k zavrecima s k r a t k i m 75.
samoglasnikom i l. T o im se dodaje pred rijeima koje poinju
sa samoglasnikom (a tim se ukida hijat), pa pred znatnijim interpunkcijama: , ali ; ', ali
; , ali ; ' ,
ali .
B i l j e k a 1. Negacija glasi pred samoglasnicima ?] a pred otrim hak o m : ; , .
B i l j e k a 2. Prijedlog glasi pred samoglasnikom (lat. ex): , .

G-raraatlka grkoga jezika

DIO DRUGI

OBLICI
A.

DEKLINACIJA
Ope biljeke

76.

U rijeima koje se mijenjaju (dekliniraju) razlikujemo u grkom


jeziku, kao i u latinskom, o s n o v u i n a s t a v a k , k o r i j e n i s v r e t a k ;
npr.
prijatelj: osnova

-, nastavak -

korijen -,

svretak -

U grkoj se deklinacijt razlikuju:


1. t r i b r o j a : singularis (jednina), dualis (dvojina) i pluralis
(mnoina).
2. p e t p a d e a : nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ. U
dualu su samo dva padena oblika, jedan za nominativ, akuzativ i
vokativ, a drugi za genitiv i dativ.
3. t r i r o d a : masculinum (muki), femininum (enski), neutrum
(srednji).
77.

M u k o g a su r o d a i m e n a m u k a r a c a , r i j e k a , v j e t r o v a
i m j e s e c ! ( mjesec).

78.

e n s k o g a su r o d a imena ena, s t a b a l a , z e m a l j a , o t o k a ,
mnogih g r a d o v a i najvie a p s t r a k t n i h imenica: (nada),
(pobjeda).

79.

S r e d n j e g a su r o d a najvie d e m i n u t i v i mukih i enskih


rijei: - (stari) dem. od rijei (starac).

19

lan. O-deklinacija. 8 0 - 8 2 .

U grkom jeziku ima i l a n (articulus) kao i u nekim modernim 80.


jezici ma. Oblici su mu , , . Ostale oblike vidi u 82. i 90.
lan nema vokativa; pred vokativnim oblicima svih brojeva
dolazi uzvik koji ne treba uvijek prevoditi.

Glava VI
DEKLINACIJA IMENICA I PRIDJEVA
S obzirom na posljednji glas osnove (samoglasnik ili suglasnik) 81.
razlikuju se d v i j e d e k l i n a c i j e :
A. v o k a l s k a

deklinacija,

B. k o n s o n a n t s k a

deklinacija.

A. V O K A L S K A

DEKLINACIJA

I O-deklinacija

82.

prijatelj

drug

-


-

-


-

-
'

-
-

t
Pl. N.
G.
D.
A.

V.


mudrac

Primjeri
Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
V.

0*

ovjek


djelo

>

Drugi su primjeri: (sin), (zakon), (pogibao),


(bik), (rijeka), (trud), (ivot),
smrt), (smokva), (mjera), (haljina).
I

20

O-deklinacija. 8 3 - 8 9 .

NAPOMENE
83.

1. Po o-deklinaciji sklanjaju se one rijei kojima se osnova svrava


na o, a te su uglavnom m u k o g a i s r e d n j e g a roda. e n s k o g a su
roda, prema opim pravilima rodu ( 78), one o-osnove koje znae
imena e n a , s t a b a l a , z e m a l j a , o t o k a i g r a d o v a : djevojka, loza, (zemlja), kopno,
(Del), otok, (Korint); k tome i neke druge rijei:
knjiga, put, kameni, bolest,
jarak.

84.

2. N a g l a s a k ostaje dotle na istom slogu na kojem je u n o m .


s i n g . dok to doputaju opa pravila naglasku ( 32. i d.); inae se
primie kraju rijei koliko je po pravilima nuno: , ali
, , a u akuzativu opet .

85.

3. G e n i t i v i i d a t i v i svih brojeva mogu na krajnjem slogu,


ako je d u g i n a g l a e n , imati s a m o z a v i n u t naglasak: ,
, , .

86.

4. Svretak za naglasak je k r a t a k : , .

87.

5. Vokativ plurala jednak je nominativu plurala: ,


-.

88.

6. Rijeima srednjega roda su n o m . , ak. i vok. s i n g u l a r a


jednaki, a u pluralu se svravaju na : .

89.

B i l j e k a 1. Grka o-deklinacija odgovara latinskoj 2. deklinaciji: taurus


(stariji oblik tauro-s) bik, tauro , taurum ( 74), taure
, tauri , tauris , tauros , dona .
B i l j e k a 2. U v o k . s i n g . sauvana je ista osnova u prijevojnoj p u n i n i
(): - (kvalitativni prijevoj, 49).
B i l j e k a 3. U Homera svrava se gen. s i n ^ . na oio, od ega je gubitkom
glasa postalo oo; npr. , ati. . Dat. pl. na -(): () odgovara dativnom nastavku u konsonantskoj deklinaciji; npr. ().
B i l j e k a 4. Svretak - u ak. pl. postao je od gubitkom glasa i
produljivanjem vokala u ( n a k n a d n o p r o d u l j i v a n j e 50); isp. tauros
od taurons.

N a p o m e n e navedene pod takom 2, 3, 5. i 6. vrijede za s v e deklinacije.

/4-deklinacija. enske rijei. 90 94.

21

II. y l - d e k l i n a c i j a
1. enske rijei
a) R i j e i na

Primjeri

ast

Osnove

b) R i j e i na

bitka

pobjeda

boica

kui

zemlja

Sg. N. .
G.
D.
A.
V.

Pl. N.
G.
D.
A.
V.

90.

<*

Drugi su primjeri: (vrata), (bol), (bijeg),


(dua), (vojska), (sila), (junatvo).
i
NAPOMENE
1. Po -deklinaciji sklanjaju se one rijei kojima se osnova svrava 91.
na -a. T o se -a katkad u sing. mijenja u -. -deklinaciji pripadaju
samo e n s k e i m u k e rijei. enske se rijei u n o m . s i n g . svravaju na - i -a, aftnuke na - i -.
2. a) ostaje u svim padeima singulara (kao kod lana).

92.

b) 5 ostaje u itavom Singularu, pa se zato rado naziva


isto a " (a purum), a dolazi samo iza , ili p.
3. V o k a t i v e n s k i h rijei jednak je nominativu i u sing. i u 93.
plur.: , .
4. a) Svreci u pluralu i s t i su kod svih rijei -deklinacije.
b) Svretak je za naglasak k r a t a k kao i ( 86): ,
.

94.

/4-deklinacija. enske rijei. 90 94.

21

II. y l - d e k l i n a c i j a
1. enske rijei
a) R i j e i n a

ast

bitka

Sg. N. . . r '

/
G.
D. 71
A.
V.

Pl. N.
G.
D. (.
A.
V.

Primjeri
Osnove
t

pobjeda

b) R i j e i n a

boica

kui

zemlja

<?

90.

Drugi su primjeri: (vrata), (bol), (bijeg),


(dua), (vojska), (sila), (junatvo).

NAPOMENE

1. Po -deklinaciji sklanjaju se one rijei kojima se osnova svrava 91.


na -a. T o se -a katkad u sing. mijenja u -. ^-deklinaciji pripadaju
samo e n s k e i m u k e rijei. enske se rijei u n o m . s i n g . svravaju na - i -a, a muke na - i -.
2. a) ostaje u svim padeima singulara (kao kod lana).

92.

b) ostaje u itavom singularu, pa se zato rado naziva


isto a " (a purum), a dola^j samo iza , ili p.
3. V o k a t i v e n s k i h rijei jednak je nominativu i u sing. i u 93.
plur.: , .
4. a) Svreci u pluralu i s t i su kod svih rijei -deklinacije.
b) Svretak at je za naglasak k r a t a k kao i ( 86): ,
.

94.

^4-deklinacija. enske rijei. 95 97.

22

95.

5. a) Nastavak - u gen. plur. nastao je stezanjem od - (47.


b, a); zato je svaki gen. plur. te deklinacije p e r i s p o m e n o n .
b) Svretak u gen. sing. i u ak. pl. uvijek je dug.
^

96.

"

B i l j e k a 1. Grka -deklinacija odgovara latinskoj 1. deklinaciji: de


, dat. deae (od deai) , dedtn ( 74), deae (od deai) , deis
(od deais) , deas . Za gen. sing. na - isp. stari lat. svretak -as
u pater familias.
B i l j e k a 2. Svretak - postao je od - (lat. drum): iezava u
grkom jeziku meu samoglasnicima ( 60. b), a u latinskom postaje r:
(hom.) = dedrum.
B i l j e k a 3. Svretak - u ak. pl. postao je od gubitkom glasa i
naknadnim produljivanjem ( 50. i 58. Bilj. 1).

c) R i j e i n a
97.

) na -, -
Primjeri
Osnove

Sg. N.
G.
\
S

A.
V.

Pl. N.
G.
D.

A.
V

<

) na -, -

kugla

kraljica


'

Muza

9-
9-
-
-


-
-
8-
9-

more

Drugi su primjeri: (igraica), (istina),


(sklonost), (sudbina), (miljenje), (pela),
(jezik), (gospodarica).

/4-deklinacija. enske rijei. Muke rijei. 98100.

23

NAPOMENE
1. Kod rijei kakve su i ostaje u itavom 98.
singularu, ali je u nom. i ak. k r a t k o (a), a u gen. i dat. d u g o (a). T o
a (tj. - a s gen. -) dolazi samo iza , ili p. Rijei te vrste esto imaju
u pretposljednjem slogu d v o g l a s n i k : , , .
2. Kod rijei kakve su i - ostaje samo u nom. 99
i ak., a u gen. i dat. mijenja se u (to je dakle neisto ", a impurum).
T o a (tj. - a s gen. na -) dolazi samo i z a s u g l a s n i k a , izuzevi,
dakako, suglasnik p.

2. Muke rijei
a) na -
Primjeri
Osnove

b) na -

100.

sudac

graanin

Atrejevi

mladi

Sg. N.

0*

G.

D.

A.

-^

'

V.

Pl. N.

'

'

D.
A.

G.

'

'

V.

'

7
Drugi su primjeri: (oklopnik), (vojnik),
(brodar), (pjesnik), (uenik), (blagajnik).

24

-deklinacija. Muke rijei. Pridjevi vokalske deklinacije. 101 103.

NAPOMENE
101.

1. Deklinacija mukih rijei razlikuje se od deklinacije enskih


rijei na i samo tim:
a) to one u n o m . s i n g . imaju : -, -;
b) to im je gen. s i n g . na , prema o-osnovama ( 82):
: .
c) to im vok. s i n g . nije jednak nominativu, nego odbacuje
nominativno : , .
Samo rijei na --djmena naroda na - imaju u vokativu :
, , (od Perzijanac). Rije (gospodar) glasi u vok. (naglasak!).

102.

2. M n o g a dorska i tuda vlastita imena svravaju se u nom. sing. na -


umjesto na -: , , . Ona se i u genitivu svravaju na
- : (pored ), , . T i su genitivi postali stezanjem
od a o ; isp. hom. oblik (gen. na -oo nali smo i kod o-osnova, 89.
Bilj. 3), od toga pa (metateza kvantitete 51).

103.

III. P r i d j e v i v o k a l s k e d e k l i n a c i j e
Primjeri

m.

sr.

m.

1
.

pravedan

sr.

Osnove

mudar
m. sr. .

Sg. N.
G.
D.
A.
V.

Pl. N.
G.
D.
A.

Pridjevi vok. deklinacije. Stegnute rijei vok. deklinacije. 104 107.

25

NAPOMENE
1. Najvie pridjeva ima t r i svretka , , ov ili , , ov. U e n - 104.
s k o m rodu dolazi poslije , t, p, inae :
, -9-, - dobar
, , mio
, , oit

, , svet
, , nov
, , otaki.

2. e n s k i r o d pridjeva sklanja se kao imenice na i a, samo 105.


se u n o m . i g e n . plur. povodi u n a g l a s k u za m u k i m r o d o m :
, (ne , kako bi po 84. i 95. trebalo da
bude).

3. S l o e n i pridjevi imaju samo d v a svretka: m. i . -, 106.


sr. - slavan; -, - nepravedan.
I neki j e d n o s t a v n i pridjevi imaju samo d v a svretka: , pitom, , miran; drugi, naprotiv, sad d v a sad t r i svretka:
stalan, pust, koristan.

IV. S t e g n u t e r i j e i v o k a l s k e

deklinacije

Neke rijei vokalske deklinacije koje pred krajnjim glasom osnove 107.
imaju samoglasnik steu te samoglasnike:
plovidba, osn.
N.
G.
D.
A.

Sing.
()
()
(<>))
()

Plur.
()
()
()
()

osn. , - jednostruk

kost, osn.
Sing.
()
()
()
()

Plur.
()
()
()
()

osn. , - srebrn

Sg.N.
G.
D.
A.

Pl.N.
G.
D.
A.

26

Stegnute rijei. Pravila za stezanje. Atika deklinacija. 108 112.

NAPOMENE
108.

1. Ovamo pripadaju:
a) I m e n i c e o-deklinacije i pridjevi o- i -deklinacije koji pred
krajnjim glasom osnove imaju samoglasnik ili ; npr. 6 ()
razum; (-), -, - zlatan;
b) Neke imenice -deklinacije:
' (od -) Atena, (od -) mina; te se rijei sklanjaju
kao ;
(od ) zemlja, sklanja se kao ;
(od ) Hermo: , , ,
(isp. ).
109.
2. Stezanje biva po pravilima navedenim u 47, i to ovako:
a a =
/ - a=r

a
a (iza p)

+
t +

Pred ostalim se samoglasnicima i diftonzima , i g u b e .


Oblici (od - umjesto ) i (od %tx. umjesto ) analogne
su tvorbe prema i .

110.

3. P r o s t e imenice i svi pridjevi t r i j u svretaka imaju u svim


oblicima p e r i s p o m e n o n ; s l o e n e imenice i pridjevi d v a j u
svretaka naglauju p r e t p o s l j e d n j i slog: (oplovba),
(sklon).
\

Kod tih je pridjeva u nom. plur. k r a t k o iako je nastalo kontrakcijom od


ooi: ; sr. .

111.

V. A t i k a d e k l i n a c i j a
Primjeri


hram

Osnove

Sg. N.
G.
D.
A.

1.

m. .
sr.
milostiv

S g .

1.

NAPOMENE
112.
M>c.?)rf

1. Krajnji osnovni samoglasnik ostaje u s v i m o b l i c i m a ;


samo pridjevi imaju u nom., ak. i vok. pl. srednjega roda nastavak a:
.

Grlene i usnene osnove. 1 1 3 115.

27

2. N a g l a s a k nom. sing. ostaje u s v i m o b l i c i m a ; je za na- RAcrJ^'

glasak baritona kratko; zato: .


c-^nJr
3. Ak. sing. svrava se katkada na ; npr. -, ,
. Tako se sklanja i rije) (zora); , , , .
. K O N S O N A N T S K A

DEKLINACIJA

Osnove konsonantske deklinacije dijele se na dva skupa:


I. k o n s o n a n t s k e
suglasnik, i to:
1.
2.
3.
4.

osnove
osnove
osnove
osnove

II. v o k a l s k e
1.
2.
3.
4.

osnove
osnove
osnove
osnove

na
na
na
na

o s n o v e , tj. osnove koje se svravaju na 113.

grlene i usnene suglasnike


zubne i nosne suglasnike
tekue suglasnike
-;

o s n o v e , i to:
i
na
na
na

114.

dvoglasnike.

B i l j e k a . Konsonantska deklinacija obuhvaa rijei svih triju rodova.

. K o n s o n a n t s k e o s n o v e
1. Osnove na grlene i usnene suglasnike,
tj. o s n o v e
Primjeri
Osnove

n a , , , ,

115.

straar

jastrijeb

Sg. . V.
G.
D.
.

(-)
-
-
- . -

-
-
-

Pl. . V.
G.
D.
A.

-
-
() (-)
-

-
-
()
-

(-)

4,
(-)

Grlene i usnene osnove. Zubne i nosne osnove. 116 123.

28

Drugi su primjeri: g. - (mrav), g.


- (sova), g. - (koza), g. - (lira),
g. - (Etiopljanin), " g. "- (Arapin).
NAPOMENE
116.

1. O s n o v a kod rijei konsonantske deklinacije razabire se u


g e n . s i n g . , jer ono to ostaje kad se odbaci genitivni nastavak-
dri se za osnovu.

117.

2. N o m . s i n g . tvori se s i g m a t s k i , tj. osnovi se pridijeva nastavak -, koji s krajnjim suglasnikom osnove prelazi u ili ( 55).
Iste te promjene dogaaju se i u d a t . p l u r . kod nastavka ():
od -, () od -().

118.

3. J e d n o s l o n e imenice i pridjevi naglaujiiTu g e n . i d a t . svih


brojeva padeni nastavak, i to ako je d u g , zavinutim naglaskom
( 85): , , , , ali , , .

119.

4. A k u z a t i v s i n g . mukih i enskih rijeci svrava se na -a, a


ak. pl. na -.

120.

5. Nastavku za d a t . pl. dodaje se pred samoglasnicima i


znatnijim interpunkcijama pokretljivo ( 75): (), ().

121.

6. Imenica - (kosa), gen. , dat. itd.; dat. pl.


. je samo u nom. sing. i dat. pl.; svi ostali padei poinju sa .

Nastavak postao je od akuz. nastavka (m sonant 63), a tako i - odv?.

T a se pojava objanjava po zakonu disimilaciji kod haknutih suglasnika


( 56).

122.

7. Ovamo pripada i imenica (ena); svi su ostali padei


od osn. , a naglasak je kao kod jednoslonih rijei: ,
, , , , (), .
Vok. pokazuje istu osnovu (); isp. 74.

2. Osnove na zubne i nosne suglasnike


123.

a) O s n o v e n a , , Primjeri
Osnove

Sg. . V.
G.
D.
A.


lak oruanik

-
-
-
-


nada

-
-
-
-


tijelo

-
-

29 Zubne i nosne osnove. 129 132.

Primjeri

lak oruanik

nada

Osnove

Pl. . V.
G.
D.
A.

tijelo

-
-
()
-

-
-
()
-

-
-
()
-

Drugi su primjeri: g. - (zloa), g.


- (no), g. - (domovina), g. -
(svjetiljka), g. - (ime).

NAPOMENE
1. N o m . s i n g . m u k i h i e n s k i h rijei tvori se sigrilatski. 124.-^
Pred () zubni suglasnici nestaju ( 55): od -,
jr od -, () od -(); laus od lau{d)s, virtus od
virtu(t)s.
2. N o m . , ak., vok. s i n g . rijei s r e d n j e g a r o d a pokazuju 125.
istu osnovu i gube suglasnike koji po 74. ne mogu stajati na kraju
rijei: od -, od -, gen. -
(mlijeko).
Kod rijei ) postalo je od sonantskoga (isp. lat. nomen i 63).

jl olr'
3. Rije , - noga (pes, pedis) ima nepravilan nom. sing. 126.
Dat. pl. je pravilan: (). >
Kod Homera dolazi za dat. pl. oblik, od -.

4. Rije , (djeak, djevojka) sklanja se ovako: , 127.


, , , (naglasak!), (), .
5. Neke rijei te deklinacije mijenjaju osnovu; to su:
koljeno, -, , pl. itd.
koplje,

-, ,

itd.

voda,

-,

,, ali gen

uho
-,
(naglasak!), dat. ().

itd.

128.

Zubne i nosne osnove. 129 132.

30

129.

6. B a r i t o n e ( 21) na - i - tvore ak. s i n g . na - i v i ( p o p u t


osnova na , i , 165. i 167), dakle:
(nada)

g. d.

(svaa) g. '

d.

(ljubav) g. d.

ak. ali
ak.
ak.

(kaciga) g. d. ak. .

7. Ovamo pripada i particip perf. akt. (isp. 272): , ,


, gen. sing. -, , -, dat. pl. (), , () itd. enski se rod sklanja po a-deklinaciji.--

131.

b) O s n o v e n a

"

(m. .)

Osnove

Helen

pastir

voda

(sr.) sretan

Sg. N.
G.
D.
A.
V.

"-
"-
"-

-
-
-

-
-
-

-
-
-

Pl.N. V.
G.
D.
A.

-
-
"()
"-

-
-
()
-

-
-
()
-

- -
-
()
- -

Primjeri

Drugi su primjeri: g. - (luka), g. -


(boanstvo, demon), g. - (slika), g. -
(borba), m. . sr. g. - (besposlen),
m. . sr. gen. - (razborit).

NAPOMENE
132.

1. N o m . s i n g . tvori se kod v-osnova a s i g m a t s k i , tj7 nema


nastavka, ali se zato posljednji vokal osnove produuje ( p r i j e v o j n a
d u l j i n a ) : , osn. ; , osn. . Kod nekih j a
rijei prela duljina i u ostale padee: , "; ,
(livada).

Zubne i nosne osnove. 133 139.

31

2. Neke v-osnove ipak tvore nom. sing. s i g m a t s k i , ali gube 133.


pred : , - Salamina; , - pliskavica.
Takav je i pridjev , sr. crn; . r. (kao ).
U nom. sing. mukoga roda ispalo je pred uz naknadno produljivanje ( 50): od -.
3. U d a t . pl. gubi se pred () bez traga: od ();
od ().

'
134.

4. Kao vok. s i n g . slui kod oksitona n o m i n a t i v : ,


, a kod baritona i s t a o s n o v a : , -^od
, - boanstvo). U posljednjem sluaju ide n a g l a s a k
to dalje od kraja: ', vok. '.

135.,-

5. Pridjevi s osnovom na imaju dva svretka i naglasak^to dalje


od kraja: m. . , sr. . Srednji je rod u nom., ak. i vok.
sing. jednak osnovi.

136.

6. , ' ima U ak. sg. ' i ,


vok. ". Tako i , -: ak. i , vok. .

137.

'

postalo je '() gubitkom glasa i stezanjem + = ;


od ().

7. Ovamo ide i imenica i (pas), koja ima dvije osnove:


i ; od prve postaju nom. ( p r i j e v o j n a d u i n a ) i vok.
, a od druge svi ostali padei: -, -, -, , ,
(), .

138.

c) O s n o v e n a

139.

) Nom. na -
Primjeri
Osnove

Sg. N.
G.
D.
A.
V.

) Nom. na -

starac

div

-
-
-

-
-
-


zub

-
-
-

m.

sr. -

odrijeen

sr. -
-
-
- sr. -

*c

Zubne i nosne osnove. 129 132.

32

Primjeri
Osnove

Pl.N.V.
G.
D.
A.


starac


div

zub

m.
sr. -
odrijeen

- sr.

()

()

()

()

- sr. -

/
Drugi su primjeri:

A
a) N o m . n a -: g. - (lav); m. (. )
sr. g. - (dragovoljan); m t (. ) sr. g.
- (nedragovoljan); ptc. prez. akt. m. (. ) sr.
g. - (govorei).
) N o m . n a -: ptc. slab. aor. akt. m. (. ) sr.
g. - (uinivi); ptc. aor. pas. m. (. ) sr. g. -; ptc. prez. akt. glagola na -: m.
(. ) sr. g. - (dajui).

NAPOMENE
a) Rijei s nominativom na -
140.

1. a) N o m . s i n g . tvori se a s i g m a t s k i uz produljivanje osnovnoga samoglasnika (prijevojna d u l j i n a ) : od postaje


jer ne moe stajati na kraju rijei ( 74).

b) Vok. s i n g . () kod imenica jednak je osnovi (bez , 74),


a kod pridjeva i participa n o m i n a t i v u .
c) U d a t . pl. gubi se pred uz n a k n a d n o p r o d u l j i v a n j e
( 50): () od -().
141.

2. P a r t i c i p p r e z . sklanja se u m u k o m rodu () posve


kao (osim vokativa sing., 140 b); u s r e d n j e m rodu ()
pokazuju nom., ak. i vok. istu osnovu: od (). enski rod
sklanja se kao . Kao sklanja se ptc. fut. akt.:
, , i ptc. jakoga aor. akt.: , ,
(naglasak), gen. -, itd.

Zubne, nosne i likvidne osnove. 142146.

33

) Rijei s nominativom na -
1. N o m . s i n g . tvori se s i g m a t s k i ; gubi se pred uz n a - 142.
k n a d n o p r o d u l j i v a n j e ( 50): od -; od -;
e><fe
od -. Isto to biva i u d a t . pl. pred nastavkom ():
() od -(); () od -(); () od ().
2. P a r t i c i p aor. p a s . sklanja se u m u k o m rodu () posve 143.
kao ; u s r e d n j e m rodu () pokazuju nom. ak. i vok. istu
osnovu (bez , 74): od (). enski rod sklanja
se kao . Ovamo pripada i p a r t i c i p s l a b . aor. akt. i
sklanja se kao ; en. r. kao ; sr. r. postao je
o d ()

ZTfc

3. PridjeV^ na - kao , , (draestan), osn. 144.


, gen. -, Itd. tvore d a t . pl. mu. i sred.
roda od krae osnove ; zato i nema n a k ^ n a j l n o g a p r o d u l j i v a n j a : () od -().
4. Oblici e n s k o g a r o d a tvore se kod pomenutih p a r t i c i p a 145.
sufiksom ja.: -ja prelazi preko (; daje , 57c) u
(naknad. produljivanje); -; preko u ;
-_;' preko u .

3. Osnove na tekue suglasnike,


tj. osnove na i
Primjeri
Osnove


zvijer


govornik

146.

otac

&
s6

Sg. N.
G.
D.
A.
V.

-
-
-

-
-
-

-
-
-

-
-
-
-
-

Pl. . V.
G.
D.
A.

-
-
-()
-

-
-
-()
-

-
-
-()
-

-
-
-()
-

Gramatika grkoga jezika

34

Likvidne osnove. 147 152.

Drugi su primjeri: g. - (zrak), g. &-


(eter), g. - (davalac), g. - (spasitelj),
g. - (davalac), g. - (pojas), g.
- (vr), g. - (tat).
NAPOMENE
147.
J

1. a) N o m . s i n g . tvore p-osnove a s i g m a t s k i uz p r o d u l j i v a n je osnovnoga samoglasnika (prijevojna d u l j i n a ) : osn. ,


nom. . Kod nekih je rijei ula duljina u sve padee: ,
9-.
*

- /-

b) V o k . s i n g . je kod p-osnova jednal^istoj osnovi: , .

148.

2. T r i rodbinske rijei s osnovom na --: otac,


mati, ki i k tome t r b u h pokazuju u sklonidbi prema
prvim dvjema obrascima ove osobitosti:

=>=- a) G e n . i d a t . s i n g . tvore od osnove -, -, -,


- (prijev. p r a z n i n a ) i naglauju padeni nastavak: -,
-, 9-- itd.
b )

U d a t . p l . svravaju se na -(): () itd.

I ovdje je osnova - (prijev. p r a z n i n a ) : -() od -(),


isp. 62.

c) Sve ostale padee tvore od osnove -, - itd. (prijev.


p u n i n a ) ; je svagdje naglaeno osim v o k . s i n g . koji je naglaen
to dalje od kraja: -, -, ali , -.
d) U n o m . s i n g . je osnovni samoglasnik, kao i kod ostalih
-osnova, produljen (prijev. d u l j i n a ) : , itd.
B i l j e k a 1. Tako se sklanja i (Demetra), i to: -,
-, - , .
B i l j e k a 2. U dat. pl. zavrava se na -() i rije (zvijezda), g.
- dat. pl. ().

149.

3. Rije (ovjek) ima osnovu (prijev. p u n i n a ) , samo


u vok. sing.: , a sve ostale padee tvori od osn. (prijev.
n i z i n a ) , u koju se zbog lakega izgovora umee : ()-, -,
- itd. (naglasak kao kod jednoslonih rijei). D a t . pl. ().

150.

4. Rije , - (ruka) tvori dat. pl. od osnove :-().

151.

5. Rije - tvori nom. sing. s i g m a t s k i . T o je j e d i n a


osnova na . U atikoj se prozi upotrebljava samo u pluralu.

152.

6. Rije , - (svjedok) tvori n o m . s i n g . sigmatski, ali gubi pred ; isto se dogaa i u d a t . p l . : ().

44 Osnove na i . 167169.

4. Osnove na
a) O s n o v e n a -
Primjeri

pleme, rod

Osnove

Sg. .
G.
D.
A.
V.

genus
od ()-
od ()-

Pl. . V.
G.
D.
A.

()

od
od
od
od

Osnove
Sg. N.
G.
D.
A.
V.

()-
()-
()-
()-

m. . , sr.
plemenit

m. . sr.
(-)
(-)
(-)
,

(-) (-)
(-)
()

(-)

Drugi su primjeri: (ljepota), (gora),


(zid); 2 (istinit), 2 (poboan), 2 (jasan),
sr. (pun), & sr. (dobroudan, budalast), ,
'.
NAPOMENE
1. a) N o m . s i n g . kod imenikih osnova s r e d n j e g a r o d a n a 154.
- n e m a n a s t a v k a , ali mijenja osnovni samoglasnik u o: osn.
r-i
, nom., ak., vok. (prijev. p u n i n a ,,o", 49).
b) nestaje medu samoglasnicima: gen. od -,
; nom. pl. od -, itd.
U latinskom jeziku s meu samoglasnicima ne iezava, nego postaje r : od
genes-is postaje generis; od genes-a genera itd.

c) Svi samoglasnici, koji su se sastali poto je nestalo, s t e u


se ( 47), i to:
+ = , -)- = , 4- = , -{- = , + = .
U d a t . p l . od postaje : () od -().

Osnove nai. 167169.

36

155.
2. P r i d j e v i tvore n o m . s i n g . za muki i e n s k i rod bez n a ,
s t a v k a , ali zato produljuju osnovno u (pnjev. d u l j i n a ) ; osn.
/Ain-B
, nom. sing. za m. i . rod ; s r e d i f j i r o d i v o k . s i n g .
za sva tri roda jednaki su istoj osnovi: . Ak. pl. jednak je
n o m . pl.: . __
'
156.

3. V l a s t i t a i m e n a na - ^ " S k l a n j a j u se (izuzevi razliku u naglasku) kao muki rod pridjeva. A k u z a t i v tvore esto na - u m j e sto na - (po -deklinaciji) zbog jednakoga svretka u n o m . : . U v o k a t i v u imaju naglasak to dalje od kraja:
, .

157.

4. V l a s t i t a i m e n a na- (od -) i m a j u osn. ^ koja


je u vezi s rijeju slava. Kod tih sloenica nastaje u d a t . s i n g .
d v o j e stezanje (- od + -), a u ostalim padeima jedno; u a k .
stee se u , jer je pred njim : od postaje
od : (isp. -). U v o k a t i v u ide i ovdje naglasak to
dalje od kraja: .

158.
5. a) B a r i t o n i r a n i pridjevi na - imaju naglasak t o d a l j e
o d k r a j a : (budalast): vok. -, sr. rod , gen. pl.
R &-H
. T a k o i (pun), (sc. lada) (brod s tri reda
vesala): gen. pl. .
)
Izuzima se s r e d n j i r o d pridjeva na - i -: sr.
(mirisav);, sr. (dopetan; koji do nogu see).
b) P r i d j e v i koji pred - imaju samoglasnike , t, steu (kao
i vlastita imena na -) u ak. s i n g . m . (). roda i u n o m . , a k . i
v o k . pl. sr. roda u : (od -) od (potreban);
od (zdrav); od (nadaren).

b) O s n o v e

159.

meso

Primjer
Osnova
N.
G.
D.
A.

na

Sg.

()-
()-

1.
()-

()-
() ()-()

D r u g i su primjeri: (poasni dar), (starost),


(rog).

Osnove na . Osnove na i . 160166.

37

NAPOMENE
1. I kod rijei s r e d n j e g a r o d a s osnovom na - n p t a j e 160.
meduu samoglasnicima ( 154 b), i samoglasnici se steu: -po = ,
+ = , + = . U dat sing. je umjestp (prema ).
2. Rije (rog, krilo vojske) tvori oblike i od osnove - 161.
: -, , , , (kao itd. 123).
3. Neke osnove na - prele su u kosim padeima medu osnove 162.
na -: (tlo), gen. , dat. .
4. Medu rijei koje osnovno gube pa onda samoglasnike steu 163.
pripada i jedna - osnova: , nom. (prijev. d u l j i n a )
stid, gen. od ()-, dat. od ()-, ak. od
()-.
5. Od neke osnove na -a postaju i neki sporedni oblici u deklinaciji k o m - 164.
p a r a t i v a na - (m. i . r.) -tov (sr. r.) koji se inae sklanjaju kao ,
( 131), a to su:
a) Ak. s i n g . za muki i enski rod: (maior-em) od -.
b) N o m . pl. za muki i enski rod: (maior-es) od -. Oblik
za hom. pl. prenesen je i u ak. pl.
c) N o m . i ak. pl. za sr. rod: (tnaior-a) od -.

II. V o k a l s k e o s n o v e
1. Osnove na i

165.

grad, osnove (_/'),


Sg. .
G.
D.
.
V.

-
-

-

1. .
G.
D.
.
V.

-
-()

Drugi su primjeri: (buna), (djelo),


(mo), ' (osjeanje), (podloga), (zmija).
NAPOMENE
1. a) Osnova na - () dolazi samo u n o m . , ak. i vok. sing., 166.
inae je svuda osnova na (, upravo ;').
Osnove i u prijevojnom su odnosu ( p u n i n a i
p r a z n i n a , 49). Od osnove postaje osn. gubitkom
glasa j medu samoglasnicima: - od /- (60. b, Bilj. 2).

38

Osnove na i . 167169.

b) Osnovno stee se sa samoglasnikom nastavka samo u d a t .


s i n g . ( od -) i n o m . pl. ( od -).
tfj^ (
f,i ;c;
.,.

c) Genitivni su nastavci - i za naglasak k r a t k i . Ak. s i n g .


(-) svrava se, kao kod o- i -deklinacije, na suglasnikv.^Ak. pl.
() jednak je n o m . pl.
^

167.

2. Osnove na i
Primjeri
Osnove


lakat
(),

Sg. N.
G.
D.
A.
V.

-
-

Pl. . V.
G.
D.
A.

-
-()


grad
(/),

"'"'.-
\aV
+ | /

-()

m. sr.
sladak

(/),

- \

-
-
-()

Drugi su primjeri (sjekira), m. (. ) sr.


(ugodan), () (brz), () (kratak).
NAPOMENE
168.

1. a) Osnova na -u (, , ) dolazi samo u n o m . ,


ak. i v o k . s i n g . , inae je svuda osnova na (, , ,
upravo F, ^ , ^.
Osnove i itd. u prijevojnom su odnosu ( p u n i n a i p r a z n i n a ,
49). Od osnove itd. postaje osnova gubitkom glasa f medu samoglasnicima: - o d ^ ( 60. b, Bilj. 2).

b) Osnovno se stee sa samoglasnikom nastavka, i kod i m e n i c a i k o d p r i d j e v a , samo u d a t . s i n g . ( od -) i


n o m . pl. ( od -).
169.

2. Rije sklanja se kao , a rije kao , samo


g e n . s i n g . i g e n . p l . tvore poput osnova na i ( 165): ,
, . Mjesto postaje u n o m . i ak. pl.
stezanjem (kao od ).

39

Osnove na u i . Osnove na u. 170174.

3. e n s k i rod pridjeva svrava se na -: , i 170.


stoga se sklanja kao ( 97).
4. Rije (star, astan) tvori u s i n g . samo ak. i vok.: 171.
, i sve pluralne oblike: (poslanici), ,
(), . Kao singular upotrebljava se k tome rije
, - poslanik.
5. Rije (sin), gen. tvori uz oblike po o-deklinaciji 172.
i oblike kao : gen. -, dat. , pl. , , (), .

173.

3. Osnove na
Primjeri
Osnove

svinja

riba

omorika

Sg. .
G.
D.
A.
V.

-
-
-
-

-
-
-
-

--
-
-
-

Pl. . V.
G.
D.
A.

-
-
-()

--
--
-()

-
-tuv
-()

*3>

Drugi su primjeri: (grozd), (drvo, hrast),


(snaga), (mi), & (mnotvo), (obrva),
(Erinija).
_
NAPOMENE
1. Kod rijei s naglaskom na krajnjem slogu je d u g o pred 174.
s u g l a s n i c i m a i na kraju rijei, a k r a t k o pred s a m o g l a s n i c i m a
i u d a t . pl. (utjecaj nom. i gen. pl.).

2. Ak. pl. svrava se na - (od --, naknadno produljivanje,


50): , .
3. Vok. s i n g . jednak je osnovi: , -.

40

Dvoglasnike osnove. 175 179.

t
4. Osnove na dvoglasnike
175.

a) M u k e

Sg. .
G.
D.
.
V.

rijei

kralj, osn.

-
-

na--

(-)
1. .
G.
D.
.
V.

-
-()
-

Drugi su primjeri (roditelji), (sveenik),


(konjanik), (lonar), (ubilac), ', ,
'.
NAPOMENE
176.

1. Sve su rijei na - oksitone. U g e n . s i n g . svravaju se na


-, a u ak. s i n g . i pl. imaju dugo a.

U)C
N o m . pl. glasi u staroatikom ; je mladi oblik (prema
).

177.

2. Rijei koje pred - imajufsamoglasnikkedovno s t e u i gen.


i ak. sing. i pl., i to tT , u ; npr. (Pirej) gen. (od -); (Eretranin): gen. pl. od
-, ak. pl. ' od '-.

178.

3. Rije (bog Zeus) sklanja se ovako: , , , .


Obje, naoko razliite, osnove povezane su prijevojem: - od ;
p u n i n a ) ; - o d A i f (praznina); dakle je - od ,-, - od A i f - i .

179.

(AjzF,

4. Osnova , pokratila se u n o m . s i n g . i dat. pl. u ; pred


samoglasnicima ostala je osnova /, pa se potom oblici za gen. i a k .
s i n g . pa ak. p l . objanjavaju ovako:
od

5-

/-

postalo je

hom.

-,

a odatle

atiki -

(metateza kvantitete 51; nestajanje F m e u samoglasnicima 60. b, Bilj. 2).

180-184.

Dvoglasnike osnove.

b) O s a m l j e n e d v o g l a s n i k e
Primjeri
Osnove

Sg. N.
G.
D.
A.
V.

Pl. . V.
G.
D.
A.

,
govee
, ( ^


brod
, v a ( f )

41

osnove

180.

junak
(/)

-()

-()

-()

(V

NAPOMENE
1. Rije (lat. b6s bov-is) ima pred k o n s o n a n t s k i m na- 181.
stavcima osnovu , a pred v o k a l s k i m a osnovu po(f); stezanja
nema nigdje.
A k . s i n g . nainjen je prema n o m . , a prema opet ak. pl.
umjesto (od -), to kod Homera jo dolazi.

2. Rije ima pred k o n s o n a n t s k i m nastavcima osnovu , 182.


a pred v o k a l s k i m a osnovu vaf = / (isp. nav-is,-).
\[<s/'
G e n . s i n g . postao je m e t a t e z o m k v a n t i t e t e ( 51) od
(hom.), a g e n . p l . od pokraivanjem samoglasnika pred samoglasnikom.

3. Kao sklanja se rije (starica), osn. i F, 183.


ali bez mijenjanja osnovnoga samoglasnika -, -, -, ;
pl. -, -, -(), -.
4. Rije ima osn. -F, pa stoga pripada i ona medu dif- 184.
tongike osnove: - od ,- itd. Ak. s i n g . javlja se i u
stegnutu obliku: .

42

Rijei na . Dodaci deklinaciji imena. 185 187.

c) e n s k e r i j e i n a -

185.


osn.

Sg. .
G.
D.
.
V.

">

Drugi su primjeri (jeka), (nagovor), ,


, , .
NAPOMENE
186.
1. Rijei na - su o k s i t o n e i ponajvie vlastita imena; dolaze
/-
samo u s i n g u l a r u .
Slili
2. Osnova se jasno oituje u v o k a t i v u : . Nominativ se
tvori bez nastavka, ali produljuje osnovni samoglasnik (prijev.
d u l j i n a ) i gubi : . I u ostalim se padeima gubi jer se nalazi
medu samoglasnicima: gen. od -, dat. od -,
ak. od -. Zavinuti bi naglasak imao biti i u ak., jer je
postalo od (isp. 48); akut je preuzet iz n o m i n a t i v a .

III. D o d a c i d e k l i n a c i j i i m e n a
187.
Nom. Ak.

1. Dualni oblici
Gen. Dat.

Nom. Ak.

Gen. Dat.

&

tako i , ", ,
.

D u a l svrava se dakle u o-deklinaciji na -, -, u -deklinacije


na -a, -aiv, a u konsonantskoj na -, -.

Dodaci deklinaciji imena. Pridjevi. 188 192.

43

2. Nastavci nalik na padene

188.

Neki se nastavci po znaenju pribliavaju padenim nastavcima, i to:


1. - na pitanje o d a k l e ,
2. -1, - u sing., -() u plur. na pitanje

gdje,

3. -, -, - na pitanje k a m o , npr.
- od kue

'- kod kue

- kui

- od drugud

-9- drugdje

- drugamo

'- iz Atene

9-() u Ateni

'AS-- u Atenu

B i l j e k a . Oblici na -1 l o k a t i v i su s i n g . , oni na -,() l o k a t i v i pl. U


grkom su, naime, d a t i v u u d r u e n a t r i padea: dativ, lokativ i instrumental.
Enklitiki se nastavak - pridijeva akuzativu: ( 39. 5).

Glava VII
PRIDJEVI
A. P R I D J E V I

KONSONANTSKE

DEKLINACIJE

Najvie je onakvih pridjeva koji se za m u k i i s r e d n j i r o d 189.


sklanjaju po o-deklinaciji, a za enski po -deklinaciji; isp. njima
103. i 107. Pridjevi k o n s o n a n t s k e deklinacije jesu ovi:
I. P r i d j e v i t r o j a k o g a

svretka

Pridjevi trojakoga svretka sklanjaju se za m u k i i s r e d n j i r o d 190.


po konsonantskoj deklinaciji, a za e n s k i po -deklinaciji. enski
rod postaje nastavkom/ koji se pri sastavljanju s osnovom kojekako
mijenja (isp. 145).
1. Osnove na i (m. i sr. sklanja se po 167):

191.

(sladak)

enski se rod izv odi od osnove ^)-/: se stee s nastavkom


j a : .
2. Osnove na (m. i sr. sklanja se po 131):

(crn)
(nesretan)

enski se rod izvodi od osn. -;';/ prelazi u preanji slog


( e p e n t e z a 57. e): .

192.

Pridjevi. 1 9 3 - 1 9 4 .

44

193.

3. Pridjevi i participi s osnovom na (m. i sr. sklanja se po


139. i d):

(dragovoljan)
(govorei)
(pisan)
(odrijeivi)

Za tvorbu enskoga roda isp. 145.


Osobito treba pamtiti ovdje: (omnis) :
Sg. .
G.
D.
A.

1. .
G.
D.
.

naglauje se izuzetno u gen. i d a t . pl.: , ().


enski rod (od -;') sklanja se kao . Srednji rod pokazuje i ovdje istu osnovu: od ().
Pridjevi na - svravaju se u enskom rodu na -: ,
, (draestan), osn. (). Isp. 144.

. P r i d j e v i d v o j a k o g a s v r e t k a
194.

Najznatniji pridjevi d v o j a k o g a svretka koji se sklanjaju po


konsonantskoj deklinaciji jesu ovi:
1. Pridjevi s osnovom na (sklanjaju se po 131):

(sretan)

gen.

(razborit)

gen.

naglasku isp. 136.


2. Pridjevi s osnovom na (sklanjaju se po 153):

(jasan)
gen.
(istinit)
gen.
(budalast) gen.

( 158)

Pridjevi. Komparacija. 195 197.

45

3. Pridjevi s osnovom na dental (sklanjaju se po 123):


, - pun nade g. ak.
, -
neugodan g. ak. .
Osim toga ima pridjeva samo j e d n o g a svretka, i to za m u k i 195.
i e n s k i rod: (g. -) bjegunac, -ica, (g. -)
siromaan. - Samo za e n s k i rod upotrebljavaju se pridjevi na -,
-; npr. savezniki, grki: ,
.

III. P r i d j e v i s o s o b i t o m d e k l i n a c i j o m

velik
osn. ,

196.

mnogi

1. .
G.
itd.

itd.

Sg. .
G.
D.
.

Nom. i ak. sing. m. i sr. roda tvore se od osnove i , a svi


ostali padei od osnove -(-), -(-).
B i l j e k a . Pridjev , (blag) uzajmljuje enski rod od pridjeva
, ( 191), a samo rijetko i oblike za m. i sr. rod, npr. , (),.
.

. K O M P A R A C I J A

ILI

POREENJE

1. Komparativ na -, -, -ov, superlativ na -, -, -ov


Nastavci se pridijevaju osnovi m u k o g a

roda.

a) O-osnove:

197.

(straan)

osn.

-
-

(zao)

osn.

-
-

(gorak)

osn.

-
-

Komparacija. 1 9 8 - 1 9 9 .

46

ali

(mudar)

osn.

-
-

(vrijedan)

osn.

-
-.

Osnovno produljuje se u ako p r e d a n j i


naravi ili po poloaju d u g .

s l o g n i j e po

B i l j e k a 1. Pridjevu (starinski) slue kao komparativ i superlativ


oblici -, - (nainjeni od adverba , od davnine). T e
tvorbe od osnove bez prenesene su i na pridjeve (star), (spor):
, ; , (ali pored toga i ,
-).
B i l j e k a 2. Pridjev (mio) ima komparativ , superlativ
, ali i , (isp. magis, maxime idoneus).

198.

199.

b) Osnove konsonantske deklinacije:,

(sladak)

osn.

-
-

(crn)

osn. '

-
-

(jasan)

osn.

-
-

c) Nastavci -, - (preneseni od -osnova) pridijevaju se:


) pridjevima
-.

na

-:

(sretan),

-,

) pridjevu (jak) ako se odbaci osnovno : .


) stegnutim pridjevima na -: (jednostruk), (od -), .

B i l j e k a : (siromaan), g. - ima komp. -, a super.


-; (draestan) g. - ima -, -.

47 Komparacija.

198-199.

2. Komparativi na -, -lov, superlativi na -, -, -


1. Nastavci pristupaju ponajvie k o r i j e n u rijei (npr. , 200.
osn. , korijen .
Pozitiv

Osnova

1.
ugodan
2.
brz

3.
lijep
4.
sramotan
5. -
neprijateljski
6.
zao
7.
velik

Komparativ

Superlativ

xaX(f)-o

'

&

2. deklinaciji komparativa na - (m. .), - (sr.) isp. 131J .201


i 164. N a g l a s a k se kod tih komparativa o d m i e od k r a j a , koliko
moe ( 136).
B i l j e k a . Komparativ postao je analognim produljivanjem
() od (jonski oblik), a je od - ( 57. b).

3. Komparacija od drugih osnova


I u grkom jeziku ima nekoliko pridjeva kojima se komparativ 202.
ne tvori od pozitiva. On je sasvim d r u g a r i j e ili je nainjen od
d r u g e o s n o v e nego je ona od koje je pozitiv (isp. dobar bolji;
bonus, melior, optimus; gut, besser). Ti komparativi i superlativi
dolaze samo u obliku na - i -.

Komparacija. 198-199.

48

Pozitiv

1. -9-
dobar

Komparativ

4.
malo
5.
mnogi

6.
lak

2.
zao

3.
malen

Superlativ

Znaenje

(-)

sposobniji

udoredno bolji
jai

( )

korisniji

gori (peior)

(adv.)

loiji (deterior)
slabiji (inferior)
(adv. = najmanje)
manji
neznatniji

manji, neznatniji
vie, najvie (njih)

laki

B i l j e k a 1. Pozitivi koji zbog nesposobnosti za stupnjevanje popunjaju


svoju komparaciju oblicima od drugih osnova zajednika su osobina s v i m a
i n d o e v r o p s k i m j e z i c i m a . I znaenja su im gotovo svagdje ista, i to: d o b a r ,
z a o , v e l i k , m a l e n , m n o g i , m a l o i dr. Isp. uz navedene primjere jo ove:
zao gori, malus peior; malen manji, parvus miner; mnogo vie,
multus plus, viel mehr der meiste itd.
B i l j e k a 2. Atiki komparativ vjerojatno je analogna tvorba
prema komparativu , jer m u je oblik, sudei po jonskom komparativu
, glasio prvobitno ( 201. Bilj.). Komp. postao je od
-/, a komp. od -/ s dugim a kao u ( 57. a).
B i l j e k a 3. Pridjevi koji prave komparaciju od drugih osnova imaju u
Homera ove osobite oblike:
a)
b)
c)
(),
d)

za pojam d o b a r : , , , ;
za pojam z a o : , , , ;
: komp. nom. pl. , ak. pl. (pored atikoga
itd.);
(): , ^^.

Nepotpuna komparacija. Prilozi. 203 204.

49

B i l j e k a 4. K o m p a r a t i v i s u p e r l a t i v postaju u Homera ee nego u


atikom nastavkom -, -, ali je u nastavku - glas kratak; npr. :
(A 249); : ( 325); : ( 230),
( 314); : ( 351); : ( 203), ( 155); adverb
: ( 335. od ), ( 152).

4. Nepotpuna komparacija
( pred)

( iz)
( preko)

(prior)
(potonji)

(superior)

C. P R I L O Z I
Pridjev
(lijep)
(pravedan)
(jednostruk)
(sretan)
(sav)
(brz)
(jasan)

203

(primus)
(ultimus)
(extremus)
(supremus).

OD PRIDJEVA

Gen. pl.

Prilog

1. Prilozi od pridjeva svravaju se na -. Oni se oblikom i naglaskom slau s gen. pl. od pridjeva za m u k i rod (samo to se ne
svravaju na -, nego na -).
2. Kao prilog upotrebljava se kadto i srednji rod pridjeva u
akuzativu sing., rjee pl.: (brzo), (veoma), (posve).
B i l j e k a . Stariji je priloni oblik na : (moda), (zajedno),
(veoma).

3. U k o m p a r a t i v u upotrebljava se kao prilog ak. s i n g .


sr. r., a u superlativu ak. pl. sr. r.: , ; , . Prema tome i: , , ; , ,
.
B i l j e k a 1. I o d komparativa postaju katkad prilozi na -: ,
, .
B i l j e k a 2. Prilozi mjesta na -, kao (gore), (dolje), nemaju
ni u konip. ni u superl. , . Prilog (blizu) ima
i ; i ; tako i od (preko).
4 Gramatika grkoga jezika

$204

50

Line zamjenice. 205 206.

Glava VIII
ZAMJENICE
1. Line zamjenice (Pronomina personalia)

205.

Sg.
G.
D.
.

i a (ego)
, mene, me
, meni, mi
, mene, me

ti (tu)
, tebe, te
, . tebi, ti
, tebe, te

Pl. .
G.
D.
.

mi
nas
nam(a)
nas

vi
vas
vam(a)
vas
NAPOMENE

5 206.

1. P o r e d n a g l a e n i h oblika (, , , , )
imaju line zamjenice u sing. i e n k l i t i n e (, , - ,
, ).
Naglaeni se oblici upotrebljavaju:
a) kad treba zamjenicu i s t a k n u t i , osobito u isticanju p r o t i v n o s t i : , ( m e n i se to mili, ne t e b i ) ;
b) kad zamjenica stoji iza p r i j e d l o g a : ' (na meni),
(k tebi). U ostalim se sluajevima upotrebljavaju enklitini oblici,
ali nikada na poetku reenice.
2. Da bi se oblici linih zamjenica jae istaknuli, pridijeva im se
enklitina estica (bar, ba, upravo). Tada se naglasak oblika
i premjeta na prvi slog: -, '-, ali -, -.
3. N o m i n a t i v linih zamjenica kao s u b j e k t stoji uz glagolske oblike samo onda kad je zamjenica i s t a k n u t a :
, ' (ja vjerujem tebi, ti meni), ali: (vjerujem),
jer nema isticanja, a lice je dovoljno istaknuto nastavkom.
4. upotrebi genitiva , , , u posesivnom
znaenju isp. 211, 2, b.
5. Budui da se oblici line zamjenice 3. lica:
sing.
plur.

,
()

Line zamjenice. Zamjenica . 207.

51

upotrebljavaju u atikoj prozi kao i n d i r e k t n i r e f l e k s i v ( 439. b),


slui u nominativu kao lina zamjenica 3. lica p o k a z n a z a m j e n i c a ili ( 213, 2 i 3), a u kosim padeima ponajvie
oblici zamjenice ( 207, 3).
6. Dualni su oblici za 1. lice , , a 2a 2. lice , .
B i l j e k a . U H o m e r a dolaze pored atikih jo i ovi oblici:

Sg.

.
G.

, ,
( 188) ,

, ,
( 18 8), (enkl..)
,

D.
A.
D u . N . A.
G. D .
Pl.

N.
G.
D.
A.

, ,
( 188)
,
,

,
, ,

2. Zamjenica
Zamjenica , , sklanja se kao ( 103), samo
to sr. rod u nom. i ak. sing. ne prima : (isp. lan ).
Zamjenica dolazi u ovim znaenjima:
1. U t e m e l j n o m z n a e n j u : sam (ipse,), i t o u p r e d i k a t n o m poloaju ( 377), tj. pred imenicom koja ima lan, ili za
njom: ili amicus ipse, sam prijatelj.
2. U znaenju: i s t i (idem) u a t r i b u t n o m
poloaju
( 375), tj. meu lanom i imenicom: (idem) amicus,
isti prijatelj.
B i l j e k a . Oblici lana koji se svravaju na samoglasnik m o g u se stezati
s oblicima od (kraza 66): , , (); gen. m. i sr. i
, ali . , n o m . pl. sr. i .

207.

Povratne zamjenice. 208.

52

3. U kosim padeima zastupa linu zamjenicu 3. lica (kao u lat.


zamjenica is, ea, id):
, -, -
, -, -
, -, -

(nje)ga, (n)je
(eius)
(nje)mu, (n)joj
(ei)
(nje)ga, nju, je
(eum, eam, id)

njih, (eorum, earum)


, - njima (Us)
, -, - njih (eos, eas, ea)

. Volim ga. . Vjerujem joj. *


. Idemo k njemu.
4. Genitivi , , slue kao p o s v o j n a zamjenica 3. lica (ako pripadanje n i j e r e f l e k s i v n o , tj. ako se ne protee na subjekt), kao eius, eorum (earum); isp. tom 211, 2. a.
208.

3. Povratne zamjenice (Pronomina reflexiva)


Grki jezik ima za svako lice osobitu povratnu zamjenicu, pa se
po tom znatno razlikuje od hrvatskosrpskoga, koji ima samo jednu
za sva lica, za sve rodove i za sve brojeve:
Subj. ja

, -

, -

, -

, -

, -

, -, -

subj. m i

Subj. v i

Subj.
oni, one, ona

D. , -

Pl. G.

D. ,
-

A.

Subj.
on, ona, ono

, -

Sg. G. , -

A.

Subj. ti

,
-

,
-

ili

, - ili
,
-
, -, -
,-

Znaenje

sebe
(samoga,
-same)
sebi
(samomu,
-samoj)
sebe
(samoga,
-samu,
-samo)
Znaenje

sebe
(samih)
sebi
(samima)
sebe
(same,
-sama)

53

Povratne i posvojne zamjenice. 209 210.

NAPOMENE .

185.

1. Umjesto , itd. dolazi i , itd.,


umjesto , itd. , itd.
2. P o v r a t n e su zamjenice postale povezivanjem l i n i h sa zamjenicom . Ta je veza ostala u pluralu nepromijenjena:
, , (istom poslije ), a u singularu
je dolo do stezanja, ali istom poslije Homera, jer on jo ne poznaje
atikih oblika , itd.
B i l j e k a . U m j e s t o p o v r a t n i h zamjenica dolaze u Homera l i n e , kojima
se katkad, z b o g pojaavanja, dodaju oblici zamjenice ; npr.
" , ] ' ( 253). Veza >
, ( 495) > , a iz dativa prelo je u sve oblike. Prema
, -, - nainjeni su pluralni oblici , -, - itd.

3. Povratna se zamjenica upotrebljava kad se protee na subjekt


i s t e reenice ( d i r e k t n i refleksiv) i kad se protee na subjekt u
g l a v n o j reenici ( i n d i r e k t n i refleksiv). Prva je poraba ea:
u s e b i nosim imutak. spoznaj s e b e samoga.
udara s e b e .
pouzdajte se u s e b e , ta i mi se pouzdajemo u s e b e .
se tradiderunt. i n d i r e k t n o m refleksivu isp. 439.
'
4. upotrebi genitiva , , , itd.
u posesivnom znaenju isp. 211, 2. c.
5. refleksivnoj upotrebi line zamjenice 3. lica , , itd.
isp. 206, 5.

210.

4. Posvojne zamjenice (Pronomina possessiva)


A. Oblici i deklinacija
U grkom jeziku ima posvojnih zamjenica samo za p r v o
d r u g o lice:
1. lice
2. lice

moj,
na,
tvoj,
va,

-a,
-a,
-a,
-a,

-e
-e
-e
-e

Posvojne zamjenice. 211.

54

B i l j e k a 1. Posvojne se zamjenice sklanjaju kao pridjevi na


- 6 , -a(vj),

-ov.

B i l j e k a 2. Poloaj je posvojnim zamjenicama a t r i b u t a n ,


tj. medu lanom i imenicom ili s ponovljenim lanom za imenicom : ili .
B i l j e k a 3. Pored navedenih nalaze se u H o m e r a j<~ ove posvojne zamjenice: tvoj, nas dvaju, vas dvaju, na, va.
Posvojnopovratna zamjenica za 3. lice s ; ng. , , ov (kod Homera i , ,
) svoj, -a, -e nalazi se samo kod pjesnika; , , -ov svoj, -a, -e (za
vie njih) nalazi se u prozi rijetko i svagda refleksivno.

B. Izriaji za pripadanje
Kako se u grkom jeziku kazuje pripadanje, vidi se iz ovoga
pregleda:
Pripadanje nije refleksivno
slabije naglaeno
j
jae naglaeno

1.
2.
3.



( - )

1.
2.
3.




ili
6


ili

Pripadanje je refleksivno
slabije naglaeno
jae naglaeno

8 211.

1.
2.
3.



kao nadesno

( - )
( - )
( - )

1.
2.
3.



kao nadesno

NAPOMENE
1. Prve dvije tablice znae: moj prijatelj, tvoj, njegov (njezin),
na, va, njihov prijatelj", a druge dvije: ja ljubim svoga prijatelja,
ti ljubi svoga prijatelja,, itd., mi ljubimo svoga prijatelja,, itd.

Posvojne zamjenice. Reciprona zamjenica. 212.

55

2. Tablice pokazuju:
a) da posvojnu zamjenicu 3. lica zastupa genitiv zamjenice
( 207) u p r e d i k a t n o m poloaju: (-),
(slabije naglaeno) i genitiv zamjenice ili ( 213, 2.
i 3) u a t r i b u t n o m poloaju: , (jae
naglaeno): njegov (njezin), njihov prijatelj; isp. lat. amicus eius,
amicus eorum (earum).
b) da se u grkom jeziku moe upotrebljavati genitiv drugih
zamjenica u posvojnom znaenju i za ona lica za koja postoje posvojne
zamjenice, i to genitiv l i n i h zamjenica u p r e d i k a t n o m poloaju: itd. (slabije naglaeno) prema
itd. (jae naglaeno): moj prijatelj.
c) da se i r e f l e k s i v n o pripadanje (tj. ako se protee na subjekt)
kazuje u grkom jeziku na dva naina, i to p o s v o j n i m z a m j e n i c a m a , , , u a t r i b u t n o m poloaju:
itd. (slabije naglaeno) i g e n i t i v o m p o v r a t n i h zam j e n i c a u a t r i b u t n o m poloaju: (-)
itd. (jae naglaeno): ljubim svoga prijatelja.
3. Umjesto () , svoga prijatelja,
upotrebljava se takoer i .^--umjesto takoer i
.
4. Pripadanje naznauje esto i sam l a n : (svoje blago); isp. 371, Bilj. 1. i 440, Bilj. 2.
5. Posvojnu zamjenicu zastupa katkad i pridjev (drag):
( 31) n j e g o v o se potrese srce.
pripadanju v. i 440.
5. Reciprona zamjenica (Pronomen reciprocum)
a) , , drugi, -a, - (alius, alta, aliu-d) sklanja se
kao ; drugi (alii); ostali (ceteri, reliqui).
b) Udvajanjem zamjenice (isp. alius alium): -
m., - ., u pl. - m., - sr. razvila se u
grkom jeziku osnova reciprone zamjenice -, ati. ,
koja.se po svom znaenju ne upotrebljava ni u nom. ni u sing.:
Pl. G.
D.
A.

Du. G. D.
.

212

Posvojne zamjenice. 211.

56

B i l j e k a 1. Osnova - postala je stezanjem oblika enskoga i srednjeg roda. Odatle ula je u sve oblike i sklanjala se, dakako, samo u svom posljednjem dijelu, i to s obzirom na svoje znaenje samo u pluralu i dualu. Od
- postalo je disimilacijom -, jamano zbog lakega izgovaranja,
a od toga u atikom itd.

B i l j e k a 2. Reciprona se zamjenica prevodi rijeima: j e d a n


d r u g i tako da j e d a n ostaje u nominativu, a d r u g i se sklanja;
npr. dat. du. m. r. j e d a n d r u g o m u ; dat. pl. . r.
j e d n a d r u g o j , ili (ako ih je vie nego dvije) j e d n e d r u g i m a .

6. Pokazne zamjenice (Pronomina demonstrativa)


Najznatnije su pokazne zamjenice ove:
1. , ovaj ova, ovo:
Sg. .
G.
D.
.

1. .
G.
D.
.

B i l j e k a 1. je postalo od lana i pokazne enklitine


estice ( 39, 5), pa se zato i sklanja kao lan s primetnutim
.
B i l j e k a 2. (ovaj, hic) pokazuje sve ono to je po mjestu
i vremenu b l i z u o n o m e k o j i g o v o r i ; to je pred oima, to
7CJ) i s t o m d o l a z i (pokazna zamjenica 1. lica); npr. '
(ovoga ovdje). ",
, . " esto = .
2. , , taj, ta, to:
Sg. .
G.
D.
.

1. .
G.
D.
.

B i l j e k a 1. se povodi za l a n o m , tj. poinje se s


otrim hakom ili glasom ondje gdje se tako poinje i lan ( 80);
k tome ima u p r e t p o s l j e d n j e m s l o g u dvoglasnik ondje
gdje lan ima koji od o-glasova (, , , ), inae dvoglasnik :"
- , - , - , - , - , - ,
- itd.

Pokazne zamjenice. 214.

57

B i l j e k a 2. (taj, iste) pokazuje sve ono to je po mjestu


i vremenu b l i z u o n o m e k o m u se g o v o r i ; ono to je ve spomenuto, to je ve p r o l o (pokazna zamjenica 2. lica); npr.
. ,' " .
, ; Ti (tu), to uti?
3. , onaj, ona, ono.

j
t ^ / L J

B i l j e k a 1. sklanja se kao . U jonskom dolazi


i u obliku .
B i l j e k a 2. (onaj, ille) pokazuje sve ono to je po
mjestu i vremenu d a l e k o od o n o g a k o j i g o v o r i i od o n o g a
k o m u se g o v o r i (pokazna zamjenica 3. lica); npr. '
onoga dana (tj. onoga prolog dana). - ' onaj
t a m o u sobi.
4. Sastavljene pokazne zamjenice:
-
-

()

toliki, a, - (tantus)

-
-

()

taki, a, - (tali)

-
-

()

te dobi, tako znatan

B i l j e k a 1. Zamjenice , i sklanjaju se kao , samo odbacuju oni oblici zamjenice


koji se s tim glasom poinju: , ali -.
B i l j e k a 2. Zamjenice , i sklanjaju
se pred rijecom kao pridjevi.
NAPOMENE

1. Ako pokazne zamjenice , i pristupe k imenici,


imaju p r e d i k a t a n poloaj ( 377); npr. ili ,
ili , ili .
2. Pokaznoj se zamjenici esto pridijeva zbog pojaanja dugo
naglaeno t pred kojim se kratki samoglasnici izostavljaju: (- = )
, , , , , , . Isp. ce u his-ce,
has-ce. I u nas ima takvih pridjevaka: t o m u - j , n j o j - z i itd.
3. Prilog od glasi ovako (kako slijedi), a od : ()
tako (kako je prije reeno).

214.

Odnosna, upitna i neodreena zamjenica. 215 217.

58

4. Kako kod lana ( 187), tako i kod ovih zamjenica stoje


d u a l n i oblici mukoga roda umjesto dualnih oblika enskoga roda:
, .
5. Pokazna zamjenica taj, on (koja u Homera dolazi vrlo
esto) javlja se u prozi jo samo u nekim izriajima: i on,
o v a j i o n a j , ' r e e on ( 312, 9).
6. U H o m e r a je l a n , , esto jo p o k a z n a zamjenica
s oblicima: gen. sing. , nom. pl. , , gen. . r. , dat.
(), (). Zamjenici pripada dat. ().

215.

7. Odnosna zamjenica (Pronomen relativum)


Sg. .
G.
D.
.

(koji) (koja) (koje)

</
'
rr

1. .
G.
D.
.

NAPOMENE

216.

1. Relativna zamjenica poinje u svim padeima s


h a k o m ; inae se sklanja kao .

otrim

2. Dualni su oblici rijetki, a glase za sva tri roda: , olv.

3. R e l a t i v n a zamjenica pojaava se enklitinom esticom :


, , , itd., u p r a v o (onaj) k o j i itd.
217.

8. Upitna i neodreena zamjenica


(Pronomen interrogativum et indefinitum)
Upitna

Neodreena

Sg. N.
G.
D.
A.

Pl. N.
G.
D.
A.

()
()

()
()

()

(enkl.)

()

()
()

Upitna i neodreena zamjenica. 218.

59

Neodreena (generalna) relativna i neupravna upitna


singular

N.
G.
D.
A.

'/

plural
tr

'

() ()()

NAPOMENE
1. U p i t n a zamjenica razlikuje se od n e o d r e e n e samo nag l a s k o m . Upitna naglauje uvijek samo o s n o v n i slog (i) i ne prima
n i k a d a gravis ( 37), a n e o d r e e n a je e n k l i t i n a : samo je
uvijek naglaeno.
2. Upitna i neodreena zamjenica upotrebljavaju se i m e n i k i
i pridjevski:
a) ; ; (imen.) tko? to?: ; tko govori?
(prid.) koji, (-a, -e)? (kakav?): ; koji (kakav) bog?
;
b) ,

(imen.) netko, neto: i netko (gdjekoji)


mrzi onoga
(prid.) neki, -a, -: neki tuinac.
3. Umjesto , pa umjesto , dolaze i oblici , ;
kad su neodreeni, onda su i enklitini.

Kod H o m e r a nalaze se pored atikih i ovi oblici: sing. gen. , , dat.


, pl. gen. , ak. srednjeg roda &.
4. Dualni su oblici: , i , .

5. - sastavljeno je od relativne zamjenice i neodreene


zamjenice . Obje se osnove sklanjaju usporedo. Osobitosti u naglaavanju objanjavaju se enklizom zamjenice : od ,
od ( 4 1 ) .
6. , , : koji (-a, -e) g6d, tko god, to g6d (bilo tko,
tko mu drago) upotrebljava se: kao n e o d r e e n a (generalna) r e l a t i v n a zamjenica (lat. quisquis, quicumque) i kao n e u p r a v n a
u p i t n a z a m j e n i c a ; npr. , tko,god
(svatko tko) gladuje
, (ili )
kazuj mi kojima se divi...
7. Srednji rod ove zamjenice pie se za razliku od veznika
(da, jer) razmaknuto kao dvije rijei: .
8. I krai oblici zamjenice (. ta. 3) sastavljaju se sa , ali
se tada osnova ne sklanja: gen. , dat. . Pored ima i
, koje valja razlikovati od = .
9. Dualni su oblici za sva tri roda: , otvrivoiv.

218

Korelativne zamjenice. 219 220.

60

10. Pored atikih ima k o d H o m e r a i ove oblike: sg. nom.


, , gen. , , dat. , ak. , ; pl. gen. ,
dat. (), ak. , , .
11. Neodreena je zamjenica i , , neki (quidam), taj
i taj. Sklanja se ovako: sg. gen. , , , dat. , ,
, ak. , , , pl. nom. , gen. , (dativa
nema), ak. .

219.

9. Korelativne zamjenice (Pronomina correlativa)


Upitna
upr. i neupr.
(osn. -)
tko?

Neodreena
enkl.
(osn. -)
netko

uter ?
koji od dvojice?
kolik ?

(quantus,
pl. quot ?)
kakav ?

(qualis?)
koje
dobi? kako
znatan ?

220.

Pokazna
(osn. -)

Relativna (isp. 443)


generalna
i neupr. upitna
(osn. -)

individualna
(osn. -)

, koji
ovaj, taj, onaj
jedan od
dvojice (alter)

(a0c) nekolik (ali-

quantus)
() nekakav

(),,

ovoliki, toliki

(tantus, tot)

koji god
koji god
od dvojice

(utercumque)

kolik

(quantus,
quot)

kolik god

(quantuscumque,
quotcumque)

(), , kakav
ovaki, (qualis)
taki (tali)

kakav
god

(), - koje
, - dobi, kako
ove, te dobi; znatan
ovako,tako
znatan

koje
god dobi, kako
god znatan

(iqualiscumque)

NAPOMENE
1. Zagraene p o k a z n e zamjenice samo su poetike, a zagraene n e o d r e e n e veoma su rijetke.

2. Umjesto kae se i , umjesto : ,


umjesto : itd. ( 66).
3. Zamjenice s osnovom - upotrebljavaju se kao n e o d r e e n e {generalne) r e l a t i v n e i kao n e u p r a v n e u p i t n e zamjenice; isp'. 218, 6. i 443.

Korelativni prilozi. 221-222.

61

10. Korelativni prilozi (Adverbia correlativa)


Neodreeni
Upitni
enkl.
upr. i neupr.
(osn. rto-)
gdje?

ubi?

Pokazni

Relativni
individualni generalni i
neupr. upitni
(osn. 6-)
(osn. -)

(osn. -)

(osn. -)

negdje

hic Qv ;
t7f
ibi OX
illic
ibidem>M
AlE^ )

alicubi

221.

gdje

ubi

gdje god

ubicumque

odakle?

odnekle

hine >"
inde 0
illinc
indidem

odakle
unde odakle god

kamo ?

nekamo

huc Cu^
eo
illue
eodem

ol

tada, tum

kad,

u ovo doba
u to doba

u koje
doba

u
koje god
doba

unde?

quo?

kada ?

quando?

alicunde

aliquo

nekada

aliquando

u koje
doba?

undecumque

kamo

quo

kamo god

quocumque

cum kad
god cum

kako ?

nekako

( tako)
ovako
tako

,
kako, kao
(to)

kako god

) kuda?
qua kako?

nekuda,
nekako

ovuda, ovako
tuda, tako

f)>

kuda god,
kako god

quo modo?

^
kuda, kako

NAPOMENE
222.
1. i dolaze s prvotnim p o k a z n i m znaenjem u atikoj
prozi samo u nekim izriajima ( ba ovdje,
ovdje i ondje, ovdje ondje), ali zato pravilno u
r e l a t i v n o m znaenju: gdje, kamo, odakle. I pokazno se
u atikoj prozi nalazi samo u (i tako) i ' (') (ni tako).
2. I prilog , koji se naglaskom razlikuje od , upotrebljava
se kadto neodreeno, osobito sad sad ( =
).
3. Relativnim se zamjenicama i prilozima mogu dodati estice
i o5v, koje znae - g o d (lat. -cumque): (tko god),
, gen. (tko god, koga kod), (kako god,
utcumque).
4. Nijene zamjenice i prilozi jesu: , nitko (obinije
, ), , nijedan od dvojice (tieuter), , nigdje, , nikako.

62

Brojevi. 223.

Glava IX
223.

BROJEVI
Vrijednost

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Znak

'
'
'
'
'
'
'
'
'

Glavni

Redni

Priloni

, , jedan

,
,

prvi

()

jedanput

()

itd.

11

'
'

'

15

'
^

17
18
19

'
'
'

20
30
40
50
60
70
80
90

'
'
'
'
;
'
'
q'

()

itd.

100
200
300
400
500
600
700
800
900

'
/

'

, ,
, ,
, ,
,,
, ,
, ,
, ,
, ,

itd.

12
13
14
16

'

'

Brojevi. 224.

63

Vrijednost

Znak

1000
2000
3000

>

10000
11000
20000

Glavni

<

, ,
, ,
, ,

'

Redni

, ,

Priloni

itd.

B i l j e k a . Kao znakovi za brojeve slue slova u alfabetskom redu, ali su


medu njih umetnuti i neki starinski znakovi: ' (stigma) = 6 (znak je postao od F,
3, Bilj.), q'(koppa) = 90 i "V (sampi) = 900. Sa 1000 poinje se alfabet iznova,
samo se crtica mee slijeva pod slovo, npr.: ,' = 2344, , ^ ' = 1960.

NAPOMENE

224.

1. Glavni se brojevi sklanjaju od 1 do 4 i od 200 dalje, a redni se


sklanjaju svi:
.
G.
D.
.

1.
</

.
G.
D.
.

3.

*/

2.

4.

()

()

2. Kao sklanjaju se:


( = )
5. , ,
* "* \
( = )

nijedan, nitko, sr. r. nita,


'

G.

D.

Sg. .

1. .
G.
D.
.

()

64

Brojevi. Biljeke glagolu. 225.

3. oba (ambo), gen. i dat. (isp. ), ak.


= , -, -; npr. (dual 187) =
ol oba djeaka ( p r e d i k a t a n poloaj).
4. Jedinice se sastavljaju s d e s e t i c a m a ovako: ,
ili , tj. kad j e d i n i c e stoje pred d e s e t i c a m a , stoji uvijek , a kad d e s e t i c e stoje naprijed, moe biti i
bez njega. To vrijedi i za r e d n e brojeve: ili
ili = d v a d e s e t i p r v i .
B i l j e k a . Kae se i , , . Sporedni
su oblici r e d n i h brojeva: , , , , .

5. Od osnova glavnih brojeva prave se:


a) b r o j n e i m e n i c e na -, -: dekada,
hilijada, mirijada; tako i jedinica (od sam),
dvojstvo, trojstvo itd.; npr. =
.
b) u m n o n i b r o j e v i (multiplicativa) na - (od -
107, lat. -plex) i na -: jednostruk, (lat.
du-plus), , itd.; , itd.
6. Od , , (10 000) razlikuju se naglaskom oblici ,
, sa znaenjem: veoma velik, nebrojen, neizmjeran, to je, dakako,
etimologiki ista rije; isp. u lat. sescenti i mille u znaenju . ~~

7. Razlomci: =~J~> = -'


8. Pored nalazi se u H o m e r a , , , , pored i
.

KONJUGACIJA
Ope biljeke

225.

Grci razlikuju u glagolu:


1. t r i b r o j a : singular, dual i plural,
2. t r i v r s t e : a k t i v : odrijeih,
medij: odrijeih sebi (se),
p a s i v : - bih odrijeen.
M e d i j ima aktivno znaenje, a uz to pokazuje da se glagolska
radnja protee na subjekt: odrjeujem sebi (ili se tj. sam sebe).
Glagoli koji imaju oblik medijalan ili pasivan, a znaenje aktivno,
zovu se deponentia; ako imaju medijalan oblik, zovu se d. media
(DM), imaju li pasivan oblik, zovu se d. passiva (DP).
B i l j e k a : Osobite oblike za pasiv imaju samo a o r i s t i f u t u r ; inae
medijalni oblici imaju z a j e d n o i medijalno i pasivno znaenje.

Biljeke glagolu. Lini nastavci. 226.

65

3. Dva glavna razreda v r e m e n a :


A) G l a v n a

vremena

1. P r e z e n t :
2. P e r f e k t :
3. F u t u r :

odrjeujem
odrijeio sam
odrijeit u.

B) H i s t o r i j s k a

vremena

1. I m p e r f e k t :
2. P l u s k v a m p e r f e k t :
3. Aorist:

odrjeivah
bijah odrijeio
odrijeih.

4. etiri naina
Verbum
finitum

1.
2.
| 3.
4.

5. T r i

Indikativ:
Konjunktiv:
Optativ:
Imperativ:
glagolska

odrjeujem (2. 1. sing. )


solvam (2. 1. sing. )
odrjeivao bih
odrjeuj.

imena

1. I n f i n i t i v :
2. P a r t i c i p :
3. Glag. p r i d j e v :

odrjeivati
odrjeujui
solvendus.

L i n i su n a s t a v c i osobiti za a k t i v i za m e d i j (pasiv), a u 226.


aktivu i u mediju opet osobiti za glavna ( p r i m a r n i ) i za historijska
vremena ( s e k u n d a r n i ) .
AKTIV
primarni

MEDIJ
sekundarni

f-v
-

Sing. 1. (-)
2. (-)
3. (-)
Du.

1. = plur.
2.
3. -
Plur. 1.
2.
3. -

-
-
-
-

-(-)

primarni

sekundarni

-
-
-
-

-
-
-
-*)
-
-
-

*) Veoma rijetko dolazi osobit nastavak za 1. du. med. -.


5 Gramatika grkoga jezika

Vremenske osnove. Naini. 227 228.

66

227.

Vremena, naini i glagolska imena razlikuju se po osnovama


od kojih se izvode. Vremenske su osnove:
1. p r e z e n t s k a o s n o v a od koje se izvode prezent i imperfekt;
2. j a k a a o r i s n a o s n o v a od koje se izvodi jaki aorist (akt. i
med.);
3. f u t u r s k a o s n o v a od koje se izvodi futur (akt. i med.);
4. s l a b a a o r i s n a o s n o v a od koje se izvodi slabi aorist (akt.
i med.);
5. p e r f e k t n a o s n o v a od koje se izvode perfekt, pluskvamperfekt i fut. egzaktni.
Tih je pet osnova za a k t i v i m e d i j . Za osobite p a s i v n e
oblike ima:
6. j a k a p a s i v n a o s n o v a od koje se izvode jaki pasivni aorist
i jaki pasivni futur, i
7. s l a b a p a s i v n a o s n o v a od koje se izvode slabi pasivni
aorist i slabi pasivni futur.
Onaj oblik od kojega se sve vremenske osnove mogu izvesti
zove se g l a g o l s k a o s n o v a .
B i l j e k a . N e treba misliti da se s v e vremenske osnove mogu izvesti od
svake glagolske osnove; naprotiv, vrijedi pravilo da se jaki i slabi oblici n e
n a l a z e j e d n i p o r e d d r u g i h , pa aorisna osnova za aktiv i medij, a tako isto
i pasivna osnova, ili je j a k a ili s l a b a , rijetko se kada nalaze obadvije.

228.

K o n j u n k t i v se od indikativa razlikuje p r o d u l j e n i m ( o s n o v n i m ) s a m o g l a s n i k o m pred nastavcima: -- solv-a-mus,


-- solv-a-tis.
Znak je o p t a t i v a ili (): --- odrjeivali bismo, -- postavljali bismo.
K o n j u n k t i v prima p r i m a r n e nastavke, a o p t a t i v , izuzevi
1. lice sing. akt., s e k u n d a r n e .
I m p e r a t i v ima ove osobite nastavke:
AKTIV

MEDIJ

Sing.

2. - ili -
3. -

-
-

Dual

2.
3.
2.
3.

-
--
-
- ili -

Plur.

-
-
-
- ili -

B i l j e k a : Oblici na - ili- potvruju se u prozi istom od kraja

4. st. pr. n. e.

Naglasak. Glavne konjugacije. Prezentska osnova. 229 231.

67

Za agi ai v a n j e glagola vrijedi ovo glavno pravilo: n a g l a s a k 229.


se o d m i e od k r a j a p r e m a p o e t k u r i j e i t o se v i e
m o e ; krajnje , osim optativa, dri se za kratko: , , .
Od toga se pravila izuzimaju p a r t i c i p i koji zadravaju naglasak
na istom slogu na kojem je u nom. sing. m u k o g a roda, ako tomu
nisu protivna opa pravila naglasku ( 31-37): part. prez.
akt. m. (regnans), neutr. , a ne (ni , po 35), part. fut. akt. m. (regnaturus) neutr. . Izuzeci 331-333.
Razlikujemo dvije glavne konjugacije.

230.

1. Prva, mnogo obinija, sastavlja line nastavke s prve dvije


vremenske osnove ( 227) preko samoglasnika, koji pripada osnovi,
pa se zove o s n o v n i s a m o g l a s n i k (tematski samoglasnik); --
(isp. hs. p l e t - e - m o ) . Zato to se u toj konjugaciji 1. lice sing. prez.
akt. svrava na , svi se takvi glagoli zovu g l a g o l i na : -.
2. Druga, rjea konjugacija pridijeva line nastavke prvima
dvjema vremenskim osnovama b e z o s n o v n o g a s a m o g l a s n i k a :
- (isp. hs. j es-mo). Budui da prvo lice sing. prez. akt. te konjugacije ima nastavak , oni glagoli koji se tako spreu zovu se g l a g o l i
na : -.
Oblike ostalih pet vremenskih osnova jedna i druga konjugacija izvode j e d n a k o .

Glava X

PRVA GLAVNA KONJUGACIJA ILI GLAGOLI NA


I. Prezentska osnova
A. S p r e z a n j e p r e z e n t s k e

osnove

Od prezentske osnove postaje p r e z e n t akt. i med. (pas.) s nai- 231.


nima, infinitivima i participima, pa i m p e r f e k t akt. i med. (pas.).
Oblici glagolski koji postaju od prezentske osnove imaju i m p e r f e k t i v n o (nesvreno) znaenje.

Sprezanje prezentske osnove

68

Prezent

Indikativ

aktiva

odrjeujem

Konjunktiv

1. sing.
2.

3.

-
--
-

-
--
-

2. duala
3.

--
--

-r -
-r -

1. plur.
2.

3
33 /

--
--
--()

-- [solv-a-mus]
--
[.solv-a-tis\
--() [solv-a-nt]

medija
i pasiva

[.solv-a-m]
[sofo--]
[solv-a-t]

odrjeujem sebi ili se

1. sing.
2.

3- ,3
2. duala
3.

--
- ili -
--
--
--

--
--

1. plur.
2.

3.

--
--
--

--
--
--

Imperfekt

1. sing. ---

/
>/ ---
2.


>' --()
3.

V|

--
^ t -
--

aktiva: odrjeivah

du. ---
---

, ,,

plur. ---
33
---
33
---

Ur-

69 Sprezanje prezentske osnove

Optativ

Imperativ

odrjeivaobih

Infinitiv
odrjeivati
-

odrjeuj

--
--

-*)

--

--
--

--
--

\solv-e\
\solv-i-to]

Particip
odrjeujui
-, -,
-*)
(osn. -)

[solvent-]

--

[solv-i-te\
- - [solv-U-nto\

--

--

--
odrjeivao bih
sebi ili se

g. -

f solvent-is]

(--)

Infinitiv

odrjeuj sebi ili se

odrjeivati sebi
ili se

--
--

--

--

--
-^

--
--

--

ili se

--
--
--

--
--

--

- - (--)

--

medija

S. ---
--
---

Particip
odrjeujui sebi

i p a s i v a : odrjeivah sebi ili se

du. ---
---

*) je u po naravi dugo.

pl. --- ,
---
---

70

233.

Sprezanje prez. osn. Augment. 233 235.

1. O s n o v n i je s a m o g l a s n i k pred nosnim glasovima (, ) i u optativu


mukli glas-o (o, od kojega moe postati-, u konj. ), a pred drugim suglasnicima (, ) jasni glas -e ( od kojega moe postati , u konj. ).
2. U 1, 2. i 3. licu sing. p r e z . i n d . akt. stopio se nastavak s osnovnim
samoglasnikom u zavrecima: -, -, -. treega lica plur. postalo je naknadnim produljivanjem ( 50) od : -- umjesto prvotnoga i dorskoga
-- (isp. solv-u-nt). Isp. 58, . 1. i 59. U 3. licu sing. i m p f . akt. stoji
() umjesto prvotnoga -, jer se na kraju nije moglo odrati ( 74); tako i u
3. 1. pl. -v umjesto -.
3. U 2. licu sing. p r e z . i n d . m e d . postalo je od (): od --()
po 60. b i 47; pored starijega i) dolazi i mlade : .
4. U k o n j u n k t i v u prelazi svako indikativno () u , svako u ,
svako u ; 7) 2. lica sing. med. stegnuto je od () (isp. 228).
5. U 2. licu sing. i m p t . akt. nema nastavka; a u 2. licu sing. i m p t . i
i m p e r f . m e d . postaje stezanjem od , : = (), = ()
( 60 b, 47). U 2. licu sing. o p t a t . m e d . postaje oio od .

Augment

234.
Augment (augmentum, prirastak) znak je prolosti u i n d i k a t i vu
s v i h h i s t o r i j s k i h vremena ( 225, 3, B). Ima pak dva oblika: ili se
a) pred glagol mee : s i l a b i k i (sloni) a u g m e n t ; ili se
b) poetni samoglasnik produljuje: t e m p o r a l n i
augment.

(vremenski)

S i l a b i k i augment primaju svi glagoli koji poinju sa s u g l a s n i k o m : ---, --- (bivah bijen).
se iza p o d v o s t r u a v a : od (bacam).
B i l j e k a . Umjesto moe kao silabiki augment dolaziti i u: ---
od (kanim se), --- od (hou), -- od
(mogu) (ali dolazi i ).

235.
T e m p o r a l n i augment dobivaju svi glagoli koji poinju
sa s a m o g l a s n i k o m imao on na sebi spiritus asper ili lenis.

71

Augment. 236.

Temporalnim se augmentom mijenja:


imperf. --

: (vodim)

33

: (tjeram)

33

--

33

: (grdim)

33

--

33

: (molim se)

33

--

: (obijestan sam)

33

--

33

-- *

33

fjS-O-V

33 : (mnoim)

33

--

33 : (naseljavam)

33

--

33

33 : (sramotim)

33

: (pjevam)

"f

Bez a u g m e n t a ostaju d u g i samoglasnici , , i, u i d v o g l a s n i k ; kadto i dvoglasnici , :


17,.0'

(ranjavam) impf. --
(nagaam)

-- (i )

(nalazim)

,,

-- (i )

fCj

Bilj. Ako glagol bez augmenta ima o t a r hak, ostaje mu i na


augmentu.
Neki glagoli koji poinju sa s a m o g l a s n i k o m ne produljuju 236.
ga u , nego u :
putam,

vuem,

privikavam,

slijedim (sequor), gostim,

valjam,

radim,

impf. , , itd.

puem (erpo),

imam;

i 1 j e k a. Ti su glagoli nekada imali u poetku s u g 1 a s n i k pa stoga i s i 1 abiki augment: F-o- ---, - ---; zatim je suglasnik
ispao: ---, ---, a napokon se po pravilu stegnulo u ( 47)'
--, --.

Augment. 2 3 7 - 2 4 0 .

72

237.

1. S i l a b i k i augment imaju neki glagoli, premda poinju sa


s a m o g l a s n i k o m , zato to su nekad poinjali s d i g a m o m , dakle
sa suglasnikom:
(turam) -,

(kupujem) -.

2. O b a a u g m e n t a i silabiki i temporalni imaju:


(gledam) -- = ; -- (otvaram), ---.
238.

Glagoli sloeni s prijedlogom dobivaju augment u


s r e d i n i r i j e i o d m a h iza p r i j e d l o g a ; ako je vie prijedloga,
iza posljednjega: -- (unosim) ----; ---
(prije uvodim), ----. N a g l a s a k ne p r e l a z i n i k a d
p r e k o a u g m e n t a . Isp. 332, 1.
Prijedlog (iz) pretvara se pred augmentom u ( 75, . 2):
-- (iznosim) ----; prijedlozi (u), (sa), koji u
prezentu asimiliraju ( 58) ili gube ( 58, B. 2), primaju pred
prvotni oblik: -- (upadam), ----, --
(umotavam), ----, -- (sabiram) ----,
-- (saivam) ----, -- (steem) ----.

239.

K r a j n j i s a m o g l a s n i k onih prijedloga koji se svravaju na


samoglasnik i z o s t a v l j a se pred augmentom: ---- (odnoah)
od -; samo i ne g u b e n i k a d s a m o g l a s n i k a ;
se sa esto stee: od ---- (stupah naprijed).

240.

Neki glagoli sloeni s prijedlozima dobili su znaenje prostih


glagola i primaju augment p r e d p r i j e d l o g o m :
(protivim se)

impf.

(sjedam, sjedim)

,,

(posaujem, sjedam)

(spavam)

,,

(pored ).

,,

D v a a u g m e n t a imaju:
- (podnosim)
- (dosaujem)

->

Augment. Verba contracta.

241243.

73

Glagoli koji nisu sloeni s prijedlozima, nego izvedeni o d i m e n a s l o - 241


e n i h s p r i j e d l o z i m a (iecomposita), primaju augment p o n a j v i e
iza
p r i j e d l o g a , npr.:
(prijeim,

od )

(vrebam,

impf. --

,, )

(kunem se krivo,

,,

(tuim,

(sumnjam,

,,

(branim se)

--

(promiljam)

--

Druga decomposita koja n e p o i n j u s p r i j e d l o g o m primaju augment 242.


n a p r i j e d ; npr.:
(inim krivo)

impf.

- (plaljiv sam)

,,

(nesretan sam)

,,

(sretan sam)

(inim dobro)

,,

C. V e r b a

(bez augm. 235)


33

33

contracta

.%

Glagoli na -, -, - steu samoglasnike , , u svim obli- 43.


cima prezentske osnove s osnovnim samoglasnikom pa se zovu
stegnuti glagoli (verba contracta). T u vrijede pravila stezanju raspravljena u 4 7 - 4 8 .
Naroito vrijede ova pravila:
1. se stee s glasom -e (, , , ) u ().
s glasom - (, , , ) u ().
2. se stee sa u , sa u , a pred dugim se samoglasnikom
(, ) ili diftongom (, , , ) gubi.
3. se stee sa , ili u , sa ili u , s diftongom, u kojem
je (, ), ), u .
B i l j . Samo u i n f i n i t i v u gdje nije izvorno (nego je - stegnuto od --) se ne stee u , nego u , a se ne stee u ,
nego u .

Verba contracta

74

(astim)
[isp. lat. am(a)o]

(inim)
[isp. lat. moneo]

(zarobljujem)

Osnove:

AKTIV

>
*->

s. 1.
2.
3.

3 d. 2.
d
3.
<
H
t
*. 1.
2.
3. ()

>

s. 1.
2.
3.

JSi
c d. 2.
3.

X
. 1.
2.
3. ()

() () () () (]

'.

()
()
() () ()

75 Verba contracta

(astim)
[isp. lat. am(a)o]

Osnove:

(inim)
[isp. lat. moneo]

(zarobljujem)

MEDIJ

(PASIV)

&

&
&


\ "

Verba contracta

76

AKT IV

-)*

-<>)

-)

(-

(-

(-

-)

-)

-)

(-

(-

(-

-)

-)

-)

d. 2.
(-
3.
(-

-)

-)

(-

(-

-)

-)

(-

(-

-)

-)

.1.
(-
2.
(-
3.

-)

-)


(-

(-

-)

-)

(-

(-

-)

-)

S. 1.
(-
2.
(-
3.
(-
>

4rt-1

>

s. 2.

3.

a d. 2 ,
U

g
t-H

.2.

3.

*) B i l j e k a . tampom istaknuti oblici optativa akt. itd. u sing., itd. u du. i pl. obiniji su.

77 Verba contracta

M E D I J

(PASIV)

-9-

&

& &

&

&

-9-

Verba contracta

78

Particip

I V

2.

3. ( )

()

()

3.

Imperfekt

s . 1.

d. 2.

. 1 .

2.

3.

Drugi primjeri: (usudu jeifa se),


(viem), ( 236, putam). (vrim),

(utim),

(kitim),

79 Verba contracta

MEDIJ

(PASIV)

-9-

(brojim). (objavljujem),
(kanjavam), (zlatim).

(ovjenavam),
tS

80

244.

Verba contracta. Prezentska i glagolska osnova. 244245.

B i l j e k e . 1. J e d n o s l o n e osnove na - steu se samo ondje


gdje stezanjem postaje :
Prez.

(brodim)

Impf.

()
Konj.

Inf.

itd.

itd.

Opt.

itd.

Partic. itd.

(veem) m o e se stezati svagdje; (trebam) ili se dri pravila


ili se ne stee nikako.

2. Neke osnove na -a ne steu a i glas-e u a, nego u tako navlastito: (ivim), (ednim), (gladujem),
(upotrebljavam):

&

3. (pored , palim) i (pored , plaem) ne steu se


nigdje ( 253).
4. U 3. 1. sing. impf. stegnuti oblik nema nikad . ( 75): od
().

D. R a z l i k a p r e z e n t s k e o s n o v e od
245.

glagolske

G l a g o l s k o m o s n o v o m nazivamo onaj osnovni oblik glagolski od kojega se mogu izvesti svi oblici glagolski, samo ako se
pazi na glasovne zakone: , prez. , perf. , fut. ; ,
prez. , perf. , fut. .
Od glagolske osnove postaju redovno i i m e n a : -- (otkupljivanje),
- (otkupitelj), -- (otkupnina); - (procjenjivanje), -
(procjenjivalac, censor).

Ako se glagolska osnova niotkuda ne moe izvesti, zove se kor i j e n : , a glagol koji je od njega izveden zove se k o r j e n i t
g l a g o l : ; ako li je glagolska osnova ve sama nominalnim nastavkom izvedena nominalna osnova, zove se i z v e d e n a , a glagol
od nje nainjen i z v e d e n g l a g o l ; tako je nominalna osnova
izvedena od korijerta nominalnim nastavkom ; od nje imamo
imenicu (ast); a zajedno je ta osnova glagolska, te imamo
od nje glagol (astim).

Prezentska osnova.

246 249.

81

G l a g o l s k a o s n o v a nije uvijek jednaka p r e z e n t s k o j ; ova se 246.


od one esto razlikuje ili tim da joj samoglasnik dolazi u viem prijevojnom stupnju (ponajvie u s r e d i n i , 49) ili tim da je inae r a i . r e n a , npr. prez. osn. (pr. ostavljam), glag. osn. (aor.
), prez. osn. (pr. udaram), glag. osn. (
udarac). Kad se odbace p r e z e n t s k i r a i r c i ili samoglasnik prezentske osnove premjesti u nii prijevojni stupanj (u n i z i n u ) , dobiva
se i s t a glagolska osnova.
Po razlici meu prezentskom i glagolskom osnovom dijele se glagoli ponajprije na e t i r i razreda s nekim razdjelima.
1. P r v i

r a z r e d (neraireni)

Prezentska

je o s n o v a

jednaka

247.

glagolskoj.

Amo idu gotovo sva verba pura, tj. oni glagoli kojima se osnova
svrava na samoglasnik ( 243), a osim toga mnoga impura: -,
-, - (odgajam), -; - (vladam), - (vodim),
- (govorim).
2. D r u g i

7b. (7

r a z r e d (prijevojni)

248.

S a m o g l a s n i k je u p r e z e n t s k o j o s n o v i u v i e m p r i j e v o j n o m s t u p n j u (u s r e d i n i ) ( 49).
-
-
&^
--
!-

(bjeim)
glag. osnova
(ostavljam)
,,
,,

(nagovaram)

(topim)

(tarem)
,,

( bijeg, lat. fuga)


(aor. 256)

(-- uvjerljiv)
(aor. pas. 294)
(aor. pas. 294).

Ovamo ide jo est glagola na :

(plovim)
(puem)
(plivam
(teem)
(trim)
(lijevam)

glag. osnova
,,

,,

B i l j e k a . U tim se glagolima pred samoglasnikom pretvorilo u ?; napokon je f i spalo ( 60. b): / . Isp. - (dah), (kij^a(potok).

3. T r e i r a z r e d (T-razred)

249.

P r e z e n t s k a o s n o v a p o s t a j e d o d a t k o m g l a s a . Ovamo
pripadaju samo glagoli kojima se osnova svrava na u s n e n i suglasnik
(verba labialia):

(udaram)
glag. osnova
(
(kodim)

(
(krijem)

(
(zakopavam 56)
,,

(

g Gramatika grkoga jezika

udarac)
teta)
kradom)
grob) <

Prezentska osnova. 250253.

82

i osim toga:
(raam) (umj. --) glag. osnova ( dijete).
Kako se usneni glasovi mijenjaju pred glasom , ui 52.

250.

4. e t v r t i

r a z r e d (J-razred)

P r e z e n t s k a o s n o v a p o s t a j e d o d a t k o m g l a s a j [isp. lat.
fug-i-o, osn. fug]. Kod te se prilike j razlino mijenja i premjeta,
kako je razloeno u 57. ae:
a) G r l e n i glasovi prelaze sa j u () ( 57. a):
(uvam)

glag osnova ( straa)

(mutim)

,,

( smutnja).

Rijetko prelazi d e n t a l sa j u ():


(sastavljam) glag. osn.
(gradim)

,,

251.

( ureiva, 53)
( tvorba, 54).

b) prelazi sa j u ( 57. b):


(nadam se)
- (sjedam)
(miriem)

glag osnova (, - nada)

,,
( sedes)

( odor).

I gutural prelazi sa / u ; navlastito u glagolima koji znae g l a s :

252.

(uzdiem)
glag. osn.
(jadikujem)

(bodem)
,,

(trubim)
,,

c) prelazi sa j u ( 57. d):


(skaem)
(javljam)

253.

( uzdisanje)
(
jadikovanje)
(
punctum)
( - truba).

glag. osnova (lat. sal-i-o)


,,
,,
(

glasnik).

d) kod i nastaju ove promjene:


od -/, -/
postaje -, - ( e p e n t e a , 57. e);
od -/, -/; -/, -/; -/, -/
postaje -, -; -!, -; -, - ( i z j e d n a i v a n j e i
n a k n a d n o p r o d u l j i v a n j e , 57. e).

Jaki aorist. 2 >4

83

(pokazujem) glag. osnova ( vidljiv)

(istim)

( ist)

(napinjem)

( napet)

(ijem)

( sjeme)

(sudim)

(odbijam)

pa

(dugujem)

(pored ) palim i (pored ) plaem s osn. (


ega) i ( pla) postalo je od y.al-ju> i -,/ ( 60, . 2).

NB. O s t a l e r a z r e d e g l a g o l s k e vidi u 320-327 ( g l a g o l i


s osobitim oblicima).
II. J a k a a o r i s n a o s n o v a
Od jake aorisne osnove izvodi se jaki (ili d r u g i ) aorist aktivni 254.
i medijalni. Jaka je aorisna osnova jednaka glagolskoj.
Oblici koji postaju od ove i od svih drugih aorisnih osnova znae
p e r f e k t i v n u ( s v r e n u ) radnju.
Prezent: (bacam)
Osnova:
AKTIV: bacih

Sing. 1..
2.
3.
Du. 2.
3.
Plur. 1.
2.
3.

Indikativ

Konjunktiv

Optativ

---
---
--()
---
---
---
---
---

-
-
-
--
--
--
--
--()

--
--
-
--
--
--
--
--

Imperativ
-
--
--
--
--
--
(--)

Inf. - Partic. -,
-, -
--, - , --

Jaki aorist. 2 5 5 - 2 5 7 .

8,4

M E D I J : bacih sebi (se)

Sing. 1.
2.
3.
Du. 2.
3.
Plur. 1.
2.
3.

Indikativ

Konjunktiv

Optativ

---
--
---
---
---
---
---
---

--
-7)
--
--
--
--
--
--

--
--
--
--
--
--
--
--

Inf. - -
255.

Imperativ
-
--
--
--
--
--
(--)

Partic. --, -,

1. Jaka aorisna osnova spree se sasvim onako kao i prezentska


(zato se i n d i k a t i v toga aorista svrava kao i m p f . , a ostali njegovi
oblici, kao isti oblici p r e z e n t a ) , samo joj se drukije n a g l a u j u
ovi oblici:
a k t . i n f . , part. , ,
m e d . i n f . , 2. s g . i m p t . ;
tako i sloeni glagoli: , , , .
2. M e d i j a l n i aorist nema p a s i v n o g a znaenja kao medijalni
prezentT ne znai: bih baen, nego bacih sebi (ili se).
augmentu v. 2 3 4 - 2 4 2 .

256.

U atikoj prozi upotrebljava se jaki aorist samo jo od ovih pravilnih glagola:


(ostavljam)
osn.
jaki aor.
(bjeim)

(raam)

-
- (zavikujem)

-
- (ubijam)
,,
(utinam
(dugujem)
,,
461, 3, ).

257.

Jaka aorisna osnova razlikuje se od glagolske:


(obraam se) osn. jaki aor. ( 49. i 62),
(vodim)

. (red'uplikacija!).
f
-S^t ff fveJff' t-lt

Futur. 2 5 8 - 2 6 0 .

III. F u t u r s k a

85

osnova

Od nje se izvodi f u t u r a k t i v n i i m e d i j a l n i .
Sigmatski futur (prvi f.)
Prezent

Kontraktni futur (drugi f.)


(pokazujem), osn.
Futur, osn.

, osnova
Futur. osn.

AKTIV
Ind.

- (odrjeivat u)
- itd.
kao prez.

-, (pokazivat u)
-, itd.
kao prez.

Opt.
Inf.
Part.

--
-
m. -
. -
sr. -
gen. --

-,
-,
-,
-,
-,
--,
M E D I J

Ind.
1
Opt.
Inf.
Part.

-- (odrjeivat
u sebi)
kao prez.

--, (pokazivat
u se)
kao prez.

--
--
--, , ov

--,
---, -9-
-- , ,

Futurska osnova spree se sasvim onako kao i p r e z e n t s k a , i 259.


to sigmatska kao obini, a stegnuta kao stegnuti prezent osnova na
(npr. ) ( 231, 243). F u t u r n e m a ni k o n j u n k t i v a ni i m p e rativa.
Osnova s i g m a t s k o g a futura postaje tako da se g l a g o l s k o j 260.
o s n o v i d o d a j e : . Sigmatski futur imaju sve osnove koje se
svravaju na samoglasnike (verba vocalia) ili na bezvune suglasnike
(verba muta).

Futur. 261.

86

i. Verba vocalia
Vokalske osnove imaju pred d u g samoglasnik, i to
glagoli na - iza , , :
inae :
glagoli na -
:
glagoli na -
:
glagoli na -
:

; npr.

(putam)
futur
(lijeim)

(lovim)

(astim)

(viem)

(inim)

(zarobljujem)

(pokazujem)
.
Glagol (upotrebljavam) ima u futuru :
( 244, 2 ) , naprotiv, (sluam) ima .
II. Verba muta
261.

Glagoli 2. r a z r e d a pridijevaju p r e z e n t s k o j , ostali g l a g o l s k o j osnovi. se po 55. slae s grlenima u , s usnenima u ,


a zubni po 55. ispadaju ispred njega (glagolima 3. razr, svrava se
dakle futur na -, onima na - svrava se na -, a onima na -
svrava se na -):
osn.
fut.
(vladam)
2. r.

(topim)
2. r.

(bjeim)
(2. i 4. razr.)
- (plaim)

(uvam)

(jadikujem)

( 251)
(obraam)


(hranim)
( 56)

(tarem)
2. r.

(ostavljam)

2. r.
(kodim)

(zakopavam)
( 56)

(varam)

1. r.
(nagovaram)

2. r.
(cijepam)

(sastavljam)
( 250)

(izlijevam rtvu)
( 58, . 1).

55

55

55

55
55
55
55
55

55

55

55
55

55

55
55

55

Futur.

258-260.

87

Glagolima 2. razr. (plovim), (puem) ( 248) glasi


futur , , a glagol (lijevam) ima futur .
Glagolima () palim, () plaem ( 253) futur
glasi , .
III. Za futurum contractum postaje osnova tako da se g l a g o l - 262.
s k j osnovi pridij eva , pa izmeu dva samoglasnika ispada (60. b):
glag. osn. , fut. osn. , fut. () = . Takav
futur imaju o s n o v e na , , , (verba liquida), npr.:
(bacam)
osn.
(javljam)
(svravam)
(sudim)
(derem)
, hom. (diem)

fut.

.
(od )

1. Neki glagoli izbacuju i u sigmatskom futuru te se spreu 263.


kao verba contracta (futurum atticum); tako
(donosim)
(zovem)
(svravam)

fut. () (kao )
(, protiv 260) (kao )
, , (, protiv 260) (kao ).

2. Glagoli na - od vie nego dva sloga imaju uvijek futurum


atticum na -, - itd.: (nosim) futur (kao ),
(mislim) futur .
Neki glagoli imaju pored futura na - futur na - ( f u t u r u m 264.
doricum):
(bjeim) fut. i (kao )
(plovim)

i .

I kod futura trebalo je da -- medu samoglasnicima po pravilu ( 60. b) is- 265.


padne^ ali je povraeno analogijom glagola kojima se osnova svrava na suglasnik , prema , .
Mnogi aktivni glagoli imaju medijalni futur s aktivnim znaenjem; npr. 266.
(pjevam) , (sluam) itd. Ostale takve glagole
v. u 328. 1. Ista se pojava nalazi esto i kod glagola s o s o b i t i m o b l i c i m a
320. i d.: (idem) , (uzimam) ,
(poznajem) itd.

Futur.

261-166.

f f

Glagolima 2. razr. (plovim), (puem) ( 248) glasi


futur , , a glagol (lijevam) ima futur .
Glagolima () palim, () plaem ( 253) futur
glasi , .
III. Za futurum contractum postaje osnova tako da se glagol- 262.
skoj osnovi pridij 3, pa izmeu dva samoglasnika ispada (60. b):
glag. osn. , fut. osn. , fut. () = . Takav
futur imaju o s n o v e na , , , (verba liquida), npr.:
(bacam)
osn.
(javljam)
(svravam)
(sudim)
(derem)
, hom. (diem)

fut.

.
(od )

1. Neki glagoli izbacuju i u sigmatskom futuru te se spreu 263.


kao verba contracta (futurum atticum); tako
(donosim)
(zovem)
(svravam)

fut. () (kao )
(, protiv 260) (kao )
(, protiv 260) (kao ).

2. Glagoli na -( od vie nego dva sloga imaju uvijek futurum


atticum na -, - itd.: (nosim) futur (kao ),
(mislim) futur .
Neki glagoli imaju pored futura na - futur na - ( f u t u r u m 264.
doricum):
(bjeim) fut. i (kao )
(plovim)

i .

I kod futura trebalo je da -- m e u samoglasnicima po pravilu ( 60. b) is- 265.


padne, ali je povraeno analogijom glagola kojima se osnova svrava na suglasnik , prema , .
M n o g i aktivni glagoli imaju medijalni futur s aktivnim znaenjem; npr. 266.
(pjevam) , (sluam) itd. Ostale takve glagole
v. u 328. 1. Ista se pojava nalazi esto i kod glagola s o s o b i t i m o b l i c i m a
320. i d.: (idem) , (uzimam) ,
(poznajem)

itd.

Slabi aorist. 267.

88

267.

IV. O s n o v a s l a b o g a a o r i s t a
Od osnove s l a b o g a a o r i s t a izvodi se s l a b i (ili p r v i ) a o r i s t
aktivni i medijalni.
Prez.
Osn.

1. Sigmatski oblik
Osnova slaboga aorista

2. Naknadni oblik

AKTIV

AKTIV

MEDIJ

- (--
(odrijeihsebi) kazah)
--
-
-()
--
--
--
--
--
-- --
--
--
--
--

--

MEDIJ

Ind.

- (odrijeili)
--
-()
--
--
--
--
--

Konj.

-
-

Opt.

-
-
ili

ili ()
-
-
-
-
-
ili

Impt.

-
-
-
-
-
(-)

Inf.

Part.

, , --,

, -
gen. -

-
--
---
--
--
--<
--

itc1. kao konj. r e z . akt. i me d.


-
-
ili

ili ()
-
-
-
-
-
ili

-
-

-
--
--
-
-
(-)

-
-
-
-
-
(-)

-
-
-
-
-
(-)

|-

-
-
-
-
-
-

-
-
-&
-
-
-

,, --,

, -
gen. -

f
Futur.

262-266.

87

Glagolima 2. razr. (plovim), (puem) ( 248) glasi


futur , , a glagol (lijevam) ima futur .
Glagolima () palim, () plaem ( 253) futur
glasi , .
I I I . Za futurum contractum postaje osnova tako da se g l a g o l - 262.
s k o j osnovi pridijeva,pa izmeu dva samoglasnika ispada (60. b):
glag. osn. , fut. osn. , fut. () = . Takav
futur imaju o s n o v e na , , , (verba liquida), npr.:
(bacam)
(javljam)
(svravam)
(sudim)
(derem)

osn.
,,
,,

, hom. (diem)

(od )

fut.

33

33

33
33

1. Neki glagoli izbacuju i u sigmatskom futuru te se spreu 263.


kao verba contracta (futurum atticum); tako
(donosim)

fut. ()

(kao )

(zovem)
(svravam)

(, protiv 260) (kao )


* (, protiv 260) (kao ).

2. Glagoli na - od vie nego dva sloga imaju uvijek futurum


atticum na -, - itd.: (nosim) futur (kao ),
(mislim) futur .
Neki glagoli imaju pored futura na - futur na - ( f u t u r u m 264.
doricum):
(bjeim) fut. i (kao )
(plovim)

,,

i .

I kod futura trebalo je da -- medu samoglasnicima po pravilu ( 60. b) is- 265.


padne, ali je povraeno analogijom glagola kojima se Osnova svrava na suglasnik , prema , .
Mnogi aktivni glagoli imaju medijalni futur s aktivnim znaenjem; npr. 266.
(pjevam) , (sluam) itd. Ostale takve glagole
v. u 328. 1. Ista se pojava nalazi esto i kod glagola s o s o b i t i m o b l i c i m a
320. i d.: (idem) , (uzimam) ,
(poznajem) itd.
.

Slabi aorist. 2 6 8 - 2 6 9 .

89

Slabi se aorist poznaje po samoglasniku , koji osim u 3. 1. sing. 268.


ind. akt. i u 2. 1. sing. impt. akt. (-, ) ostaje n e p r o m i j e n j e n . U k o n j u n k t i v u umjesto dolazi ili , te nema razlike
^
medu svrecima konj. aor. i konj. prez. U o p t a t i v u akt. za 2. i 3.1.
sing. i za 3. 1. plur. oblici sa obiniji su od onih sa : , ), . 2.1. sing. imp. m e d . svrava se na -: .
U 2.. 1. sing, i n d . m e d . izbacuje se od nastavka - ( 60. b); tako
od --() po 37. postaje .
.
- je u 1. 1. sing. postalo od sekundarnoga nastavka -m = -v ( 226, 74)
(isp. lat. era-m): = -m ( 63) pa je odavle prelo i u druge oblike.

Bilj. 1. T r i su o b l i k a slaboga aorista j e d n a k a : 3. 1. sing.


opt. akt., inf. akt. i 2.1. sing. imp. med., ali se ipak, koliko je mogue,
razlikuju n a g l a s k o m : se u o p t . dri za dugo ( 229); zato je taj
oblik uvijek p a r o k s i t o n o n : , ( piem),
( odgajam); u i n f . naglaen je uvijek p r e t p o s l j e d n j i slog: , ( 35), ; 2. 1. i m p . med., ako
je mogue, ima naglasak na t r e e m slogu od kraja: , ali
, .
Bilj. 2. 2.1. s i n g . i m p . slaboga aorista akt. jednako je s r e d n j e m u r o d u p a r t . f u t . : ; ipak se ti oblici razlikuju n a g l a s k o m ako imaju vie od dva sloga: imp. , a neut. part. fut.
( 229, 333).
I. Verba vocalia i muta razlikuju osnovu s i g m a t s k o g a 269.
a o r i s t a od osnove s i g m a t s k o g a f u t u r a samo dodatkom glasa a:

osn.

fut. osn.
fut.

aor. osn.
aor.

(inim) osn.

fut. osn. aor. osn.


fut.
aor.

(vladam) osn.

fut. osn.
fut.

aor. osn.
aor.

(uvam) osn. fut. osn. aor. osn.


fut.
aor.
;
promjeni glasova pred isporedi dakle 260. i 261; prema tome
glasi od:
(upotrebljavam) prema futuru
aor.
(sluam)
,,
,,

(plaim)

,,

(jadikujem)

,,
(hranim)

(pokopavam)

(sastavljam)

(izlijevam rtvu).

9 d^

Slabi aorist. 2 7 0 - 2 7 1 .

90

(plovim
(lijevam)
(palim)
(plaem)

prema futuru aor.


( 60, 2)
,,
,,

,,
,,
,,
,, .

B i l j . Za koliinu pretposljednjega sloga kod verba muta nema


pravila: samo osnove na - i - (prez. -, -) imaju u v i j e k
k r a t a k s a m o g l a s n i k : (inf. akt.).
270.

II. Osnove na , , , (verba liquida), koje imaju futur bez


, izbacuju i u slabom aoristu; tako postaje n a k n a d n i (sup l e t o r s k i ) oblik, tj. kao n a k n a d a za izbaeno p r o d u l j u j e se
( 50) samoglasnik osnove ovim nainom:
se iza
se produljuje

t i produljuje u
inae
,,
,,
"

,,

(svravam) osn.
(pokazujem) ,,
(javljam)

(derem)

(sudim)

(odbijam)

fut. aor.
,,
,, '

,,

,,

,,
,, .

Ovi glagoli imaju u aoristu umjesto :


(skaem)

osn.

f.
aor. (inf. -)

(dobivam)

osn.

f.
aor. (inf. )
pored (inf. )

(od diem) osn. (od ) f.

aor. (, inf. ).
271.

Slabi je aorist jedini aorist koji se moe izvoditi od onih glagola koji nemaju
jakoga. Od glagola (obraam) upotrebljava se u prozi akt. aor. , u
med. se nalazi o b r a t i h s e i odvratih od sebe, p o g n a h
(u bijeg).
Slabi m e d i j a l n i aorist ima kao i jaki samo medijalno znaenje, pasivnoga
nema nikada.

Perfekt. 272.

91

V. Perfektna osnova
Od te osnove postaje p e r f e k t i p l u s k v a m p e r f e k t aktivni i 272.
medijalni,pa f u t u r e g z a k t n i (III) koji se nalazi samo u medijalnom
obliku.
Oblici glagolski koji postaju od perfektne osnove znae g o t o v u
radnju.

I.

AKTIV

Prezent -
Osnova
Perf. osnova - , 301, 2.

Perfekt 1. slabi
Ind.

Konj.

Opt.

2. jaki

--- (odrijeio sam)


----
---()

-- (pokazao sam se)


--- [ 278, 2]
---()

----
----

---
---

----
----
----()

---
---
---()

---
---7]-

--
---
itd. kao konj. prez.

I ---01-

j --01-

itd. kao opt. prez.


Impt. I ---

J --
itd. kao imp. prez.

Inf.

----

---

Part.

m. --- (odrijeio,
. --- la, lo)
sr. ---
gen. ----

-- (pokazao, la lo se)
--
--
---

(sklanja se po 123)

Perfekt. 272.

92

Pluskvamperfekt
Ind.

----- (bijah odri-----


jeio)
----

-- -- (bijah se po-----
kazao)
----

-----
-----

-- --
-- --

-----
-----
-----

----
-----
-----

II.

M E D I J

P A S I V

Perfekt
Ind.

-- (odrijeio sam
sebi ili odrijeio sam se)
--
--

---
--
--

Konj.

-- , , itd. 315.

Opt.

-- ', , ' itd. 315.

Impt.

--
--

---9-ov
---

--
--

--
--
(--)

Inf.

- '.

Part.

---, , -
Pluskvamperfekt

Ind.

--- (bijah sebi odrijeio ili bijah se odrijeio)


---
---

---
----
----

---
---

Futur egzaktni (III)


Ind.

---, (bit u odrijeen)


-- itd. kao obini med. fut. ( 258)

Opt. --- j Inf. ----


1

Part. ----

Reduplikacija. 2 7 3 - 2 7 5 .

93

Bitni je znak perfektne osnove reduplikacija (isp. - i 273


lat. pe-pig-i).
Reduplikacija pripada o s n o v i perfektnoj te ostaje u s v i m a na i n i m a , inf i n i t i vi ma i p a r t i c i p i m a im se razlikuje od augmenta.
Ako glagol poinje sa s u g l a s n i k o m , reduplikacija je u tom
da se poetni suglasnik sa stavi pred osnovu: osn. , red. osn. ,
1. 1. sing. perf. ind. akt. --.
Ali tu treba pamtiti:

274

1. H a k n u t i se glas zamjenjuje srodnim t v r d i m ( 56, 5): osn.


( uklanjam se) --, osn. ( rtvujem) --, osn. ( ubijam) --.
2. Ako glagol poinje s d v a s u g l a s n i k a , ponavlja se samo
p r v i , i to s a m o o n d a kad je b e z v u a n , a za njim je , , ili
(muta cum liquida): osn. ( piem) --, ( kodim) --.
3. Inae se za reduplikaciju pred osnovu stavlja s a m o (tj. reduplikacija je jednaka s i l a b i k o m a u g m e n t u , 234. a): osn. ( ovjenavam) --, osn. (
laem) -, osn. ( traim) --.
4. I one osnove koje poinju sa p imaju umjesto reduplikacije
samo , iza kojega se p o d v o s t r u a v a : osn. ( bacam)
-- (isp. 234).
I z u z e c i : Osn. ( poznajem) ima protiv 2. take u perf.:
-- ( 324, 12); a osn.
( stjeem) i ( opominjem
se) imaju protiv 3. take: --, -- (meni-ni) ( 324, 11).
B i l j e k a . Umjesto obine reduplikacije nalazi se u --/-, --- (- sabiram), Si--- (- razgovaram se) ( 327,
7). Osn. ( dio) ima pf. pas. -- sueno je (
sudbina).

Poetni se s a m o g l a s n i c i p r o d u l j u j u kao u t e m p o r a l n o m a u g m e n t u ( 235): osn. ( uspravljam) -.


1. Sva p r a v i l a n a v e d e n a u 235, 236. i 237. za t e m p o r a l n i a u g m e n t v r i j e d e ,i za r e d u p l i k a c i j u kad se osnova
poinje s vokalom; po tom impf. (), perf.
(), impf. , perf. med. ', impf. (),
perf. .

r>

{f275

94

Reduplikacija. Perfekt aktivni. Jaki perfekt. 275.b 278.

2. Neke osnove, koje poinju s glasovima , ili o, imaju umjesto


produljivanja tzv. a t i k u r e d u p l i k a c i j u , tj. poetni se samoglasnik sa suglasnikom ponavlja, a samoglasnik se drugoga sloga
produljuje:
(ujem)

275.b

osn.

perf. ( 60. . 2).

(budim)

,,

,,

(budan sam)

(obliujem)

,,

( 286, Bilj.)

(kopam)

,,

,,

R e d u p l i k a c i j i je i s t o m j e s t o kao i a u g m e n t u ( 2 3 8 242); po tom , ali -, - (izlazim u rat)


-, (nesretan sam) .
N a g l a s a k , kao to ne prelazi preko augmenta ( 238), tako n e
p r e l a z i ni p r e k o r e d u p l i k a c i j e .

A. Perfekt aktivni
276.

P r i m a r n i nastavci pridijevaju se perfektnoj osnovi u ind. preko


vokala a ; u 1. 1. sing. nema nastavka, u 2.' je nastavak -, u 3.
umjesto dolazi -() (tako su u sing. zavreci isti kao u s i g m . aor.);
u 3. 1. plur. postalo je -() od -- ( 50, 59). - . K o n j u n k t i v ,
o p t a t i v i i m p e r a t i v svravaju se kao u p r e z e n t u ; i n f . se
svrava na - ( u v i j e k p a r o k s i t o n o n ) , p a r t . na -, -, -,
gen. - (osn. - 130).
B i l j e k a . K o n j u n k t i v i o p t a t i v opisuju se takoer participom
oblicima glagola (jesam): , ' ( 315).

I m p e r a t i v se nalazi vrlo rijetko.

277.

278.

I. Jaki perfekt (ili drugi perfekt) izvodi se n e p o s r e d n o


od reduplicirane osnove dodavanjem vokala a: osn. prez.
(piem) perf. --. Imaju ga pak verba muta (osobito
verba gutturalia i labialia) i neka verba liquida.
Za samoglasnik u osnovnom slogu vrijede ova pravila:
1. N e p r o m i j e n j e n ostaje d u g s a m o g l a s n i k , k r a t a k samo
u nekim osnovama koje se svravaju na a s p i r a t u :
(inim)
(sagibam se)

osn.

perf. --
,,

--

Jaki perfekt. 279.

(piem)
(kopam)

osn.
,,

95

perf. --

,,

'--.

2. Inae se k r a t k i samoglasnici m i j e n j a j u tako da dolaze u


vii prijevojni stupanj (esto u v i s i n u ) (isp. 49):
osn.

u : (viem)

perf. --(viem)
-- (pomahnitao sam)

u : (mahnitam)
(pokazujem se)

-- (pokazao sam se)

>

-- (rastopio sam se)

(topim se)

(raam) ( 249)

- (ubijam)

,,

t u : (ostavljam)

,,

--

(sluam)

,,

-- (uzda m se)

u : (hranim)
(okreem)

,,
,,

--
--
--
---

u (prema prez. umj. u ):


(bjeim)

,,

--.

B i l j e k a . Osn. (- privikavam) ima perf. privikao


sam se; a osn. ( nalikujem) pf. ' nalik sam, inim se (part.
slian, u sr. r. i naravno, pravedno, adv. ).
stoji umj. Fs-Fom-a., jer je osn. nekad glasila F a ( 3. Bilj. i 60.
B. 2).

Osobita je vrsta jakoga perfekta h a k n u t i ( a s p i r i r a n i ) , koji se


moe izvoditi samo od osnova koje se svravaju na z a t v o r n e ,
g r l e n e ili u s n e n e glasove ( 46), dakle na , , ili , pa onda
1.'mnoge osnove na , , , pretvaraju te svoje krajnje suglasnike
u a s p i r a t e , dakle , u ; , u , a s a m o g l a s n i c i ostaju n e p r o mijenjeni:
(uvam)
(progonim)

osn.

perf. --

--

96

(javljam)
(sijeem)

(bacam)

Slabi perfekt. 2 8 0 - 2 8 1 .

osn. perf. --
33

33

--

33

33

--

33

33

- (otvaram)

33

33

-
-- ( 237, 2)

(redam)

33

33

-"-

(mijenjam)

33

(kodim)

33

(tarem)

33

(vodim)

33

33

--

33

--.

2. Suglasnik se mijenja u h a k n u t i , a o s i m toga se i s a m o g l a s n i k po 278. p r e t v a r a u ovim osnovama:


(kradem)

osn.

perf. --

(aljem)

,,

,,

--

(obraam)

,,

,,

--

- (sabiram)

,,

,,

--- ( 274, ).

i 280.

II. Slabi perfekt (ili prvi perfekt) izvodi se od reduplicirane osnove dodavanjem sloga : osn. : --. Slabi perfekt
imaju sva verba vocalia, od verba muta osobito verba dentalia, pa
preteno verba liquida.

i 281.

to se tie s a m o g l a s n i k a na kraju osnove, slabi se perfekt


dri s i g m a t s k o g f u t u r a i a o r i s t a ( 260, 269).
Osnove na d e n t a l e (, , ) izbacuju te suglasnike ispred
(kao i ispred ):
(lovim)
(astim)
(inim)

f. -
,, -
,, -

(zarobljujem) ,, -
(plovim)
,, -
ali (lijevam)
osn.

,,

a. -
,, -
,, -

pf.
,,
,,
,, - ,,
,,
,, -
,,
,,

(nagovaram) ,, -
,, -
umj. glag. osn. uzima se prez. osn.

--
--
--
--
--
--

,, --

Slabi perfekt. Pluskpf. akt.

(vjebam)
osn.

f. -

(sastavljam) -
osn. .

282-283.

97

a. - pf. --
-

,, -

Za " u - isp. 301, 2.

Osnove na l i k v i d e n^ mijenjaju se:


(varam)

osn.

282.

perf. --.

(javljam)

' (diem)

,,

(pokazujem)

,,

-- ( 58).

J e d n o s l o n e osnove na i koje u osnovnom slogu imaju


pretvaraju ga u slabom perf. u ( 62): (aljem) osn.
perf. --, (ijem) osn. perf. --, -
(kvarim) osn. perf. ---.
Kraem obliku bez pridijevaju ove osnove na : (sudim)
osn. perf. --, (nagibam) osn. perf. --,
(napinjem) osn. perf. -- ( 63).
Glagol (bacam) osn. imlT-perfekt s m e t a t e z o m
( 51. ): --.
Razlikuj:
pokazao sam se
i pokazao sam
uzdam se
i nagovorio sam

od

,,

pokazujem se
pokazujem
sluam
nagovaram.

B. Pluskvamperfekt aktivni
Pluskvamperfekt dobiva pred perfektnom osnovom a u g m e n t , a 283.
nastavci su s e k u n d a r n i . Medu perfektnu osnovu i nastavak umee
se u sing. dvoglasnik , a u du. i p l u r . samo .
B i l j e k a . 1. Osnove koje poinju sa samoglasnikom ili koje umjesto reduplikacije imaju samo ( 274, 3 4) n e m a j u a u g m e n t a u pluskvamperfektu.
Samo i u a t i k o j r e d u p l i k a c i j i dobivaju augment: . Od perf.
& (privikao sam se) glasi ppf. -, od perf. (nalikujem, inim se):
(isp. 237, 2).
B i l j e k a 2. Umjesto u 1. 1. sing. u starijem se atikom jeziku nalazi ,
umjesto u 2. licu , umjesto u 3. licu [od , , ()] ( 533, 4)
Pored dolazi i u dualu i pluralu.
7

Gramatika grkoga jezika

Perfekt med. i pas.

98

284-286.

Pluskvamperfekt postaje sasvim onako kao i perf. te je po tom


kao i perf. jak ili s l a b , haknut ili nehaknut, ima kao i perf. dug ili
kratak, promijenjen ili nepromijenjen samoglasnik.
284.

C. Perfekt medij alni i pasivni


postaje j e d n i m j e d i n i m nainom tako da se redupliciranoj glagolskoj osnovi pridijevaju primarni nastavci: osn. perf. med. --.
I n f i n i t i v i p a r t i c i p imaju uvijek naglasak na pretposljednjem slogu: , ; (obrazujem): , . Isp. 333.

285.

Sa s a m o g l a s n i c i m a biva isto to u s l a b o m perf.: ,


; , ; , ; , .
Glagoli (hranim), (obraam), (okreem) dobivaju umjesto ( 62): -- (inf. , je ovdje po
analogiji drugih oblika sa , 56), -- (inf. ),
'--.

286.

K r a j n j i s u g l a s n i c i konsonantskih osnova mijenjaju se po


glasovnim pravilima ( 5255):
1. Pred svakim nastavkom koji poinje s glasom mijenja
se svaki:
grleni

u : osn. ( pletem)

usneni
,,:
z u b n i (i ) ,, :

,,
,,
,,

( piem)

( nagovaram)
( pokazujem)

--
--
--
--

B i l j e k a . Ako je pred grlenim i usnenim jo i nosni glas, i s p a d a n o s n i


g l a s : osnova ( uvijam) (umj. -, ali ,
), osnova ( obliujem) ( 275, 2) (ali -,
-). Glagoli koji perf. akt. izvode od krae osnove ( 282) ine to i ovdje:
--, --; (izlijevam rtvu), fut. , ima
( 58, . 1).

2. Pred od nastavka , mijenja se svaki


grleni
u , pa sa u : -
usneni
,, , pa sa u : -
z u b n i (osim v) izbacuje se

- (od --).

3. Pred mijenja se svaki


grleni
u : --
usneni
,, : --
z u b n i (osim ) ,, : -- (osn. --).

Med. i pas. perfekt i plpf. Fut. egzaktni. 287291.

99

4. od ispada ( 60, c) izmeu suglasnika, a zatim se mijenja


svaki g r l e n i
,, u s n e n i

u : -- umjesto
,, : --9-

---

z u b n i (osim ) : ---

, i ostaju nepromijenjeni pred -, koje je


: -, osn. : .

---
--
--&
--.
postalo od -: osn.

Nastavak 3. 1. plur. - ne mogu primati k o n s o n a n t s k e 287.


osnove. O b i n o se 3. 1. pl. o p i s u j e p a r t i c i p o m i g l a g o l o m
(): [lat. scripti sunt] Isp. 276, Bilj.
esto se kod v o k a l s k i h osnova pred nastavcima, koji poinju 288.
s glasovima ili , umee ; to biva osobito kod onih osnova kojima
samoglasnik ostaje k r a t a k ( 301): osn. ( svravam) perf.
-- (akt. -), osn. ( vuem) perf. ---
(akt. -), osn. () ( i pored i svravam) pf. -- (akt. -); ali se nalazi i kod gdjekojih osnova
na dug samoglasnik ili dvoglasnik: (zapovijedam),
(tresem).
K o n j u n k t i v i o p t a t i v , postaju o p i s n o od participa i oblika glagola 289.
[isp. lat. solutus sim, essem]. Samo nekolike vokalske osnove imaju i naine:
(stjeem) --, opt. ; (memini) konj.
, opt. , , (ili , );
(zovem) , opt. .

D. Pluskvamperfekt medijalni i pasivni


u svakom se glagolu razlikuje od svoga perfekta samo tim to se do- 290.
daje jo a u g m e n t i to se pridijevaju s e k u n d a r n i nastavci. Za 3.
l i c e p l u r a l a vrijedi ono to je u 287. reeno (samo se u opisanom
obliku uz particip ne mee (), nego : scripti
erant).
. Futur egzaktni (ili trei futur)
1. p a s i v n i postaje tako da se redupliciranoj glagolskoj osnovi 291.
pridijeva , a spree se kao medijalni futur. Pred nastaju iste promjene kao i u obinom medijalnom futuru ( 260, 261): bit u poaen, (od inim osn. ) bit e
uinjeno, (od piem osn. ) bit e napisano.
2. A k t i v n i futur egz. opisuje se participom perfekta i futurom
glagola jesam (): (solvero) bit u odrijeio.
Dva su osamljena futura egz. s aktivnim nastavcima: stajat u i
bit u umro, od perf. , & ( 311, 2, 324, 8).

100

Verba muta. 291.b

291.b
Da bi se bolje vidjelo kako se perfektna osnova mijenja u mediju,
evo primjera:
1. Verba muta
Osn.
(inim)
Perf. ind.
med.

Osn.
(sijeem)

Osn.
(varam)

-S-ov
-

-
-

-
-

-
-
-
()

--
-
-
()

-
-
-
()

- itd.

- itd.

- itd.

Inf.
Part.

Pluskvamperfekt

-
-

-
-

-
-

--

-
-

Imperativ

'-

101

Verba liquida. 291.b

2. Verba liquida

Osn.
(pokazujem)
Perf. ind.
med.

Osn.
(javljam)

-
-
-

-
-
-

-
-

-
-

-
-
- ()

--
--
- ()

Imperativ

-
- itd.

-
- itd.

Inf.
Part.

-
-

-
-

Pluskvamperfekt

-
-
-

-
-
-

-
-

-
-

-
--
-

-
-
-

Jaka asivna osnova. 292.

102

VI. Jaka pasivna osnova


292.

Od jake pasivne osnove postaju jaki p a s i v n i a o r i s t i jaki


pasivni futur.

Prezent: , glag. osn. , jaka pas. osn.


1. Jaki pasivni aorist (ili d r u g i pas. aor.)
Ind.

-- Konj.
pokazahse
--

Opt. -
-

--
--

-
-

- ili
- ili

--
--
--

-
-
()

- ili
- ili
- ili

Imp. --
-

Inf.

- Part.

, ,
gen. --

-
-
-
-
(-)
2. Jaki pasivni futur (ili drugi pasivni futur)
Ind.

Opt.

Inf.

-&

Part.

-, ,

>. itd. sasvim kao medij alni futur

Jaka pasivna osnova. 293 295.

103

Jaka pasivna osnova postaje od glagolske dodatkom glasa . - 293.


Lini su nastavci u pas. aoristu a k t i v n i , a u pas. futuru m e d i j a l n i .
- Osnovno se pred samoglasnicima (u konj. i opt.) i pred (impt.,
part.) pokrauje u , koje se u konjunktivu s konjunktivnim samoglasnicima (, ) stee: - , -- ; a u opt. se sa znakom toga naina slae u : --; u dualu i pl. obiniji su k r a i
,, i
oblici optativni. I n f i n i t i v se svrava na te je uvijek r o p e r i s p o m e n o n , a p a r t i c i p je u nom. sing. muk. roda i u nom., ak. sing.
sr. roda o k s i t o n o n ( 139).
U atikoj prozi imaju jaki pasivni aorist ovi glagoli:
(piem)
(tarem)

osn.

pas. aor.
55

55

(kodim)

55
55

55

55

(pokopavam)

55

55

55

( 56)

(udaram)

55
55

55

55

(kopam)

5?

55

( t o p i m se)

55

55

55

( m i j e n j a m )

55

55

55

(koljem)

55

55

55

(varam)

55

55

55

( m a h n i t a m )

55

55

55

( p o k a z u j e m se)

55

55

55

Osnove sa samoglasnikom mijenjaju ga u (isp. 49. i 62):


(obraam)
(okreem)
(hranim)
(derem)

osn.
,,

(kradem)

55

(aljem)
(ijem)

- (kvarim)

55

ali - (sabiram)

55

294.

pas. aor.
,,
55

55
55

55

55

55

55

55

,,

-
-.

(udaram) ima u pas. aor. bih udaren, ali sloeni


- i - (plaim) imaju - i -
uplaih se.

295.

104

Slaba pasivna osnova. 296298.

VII. Slaba pasivna osnova


296.
Od slabe pasivne osnove postaju s l a b i
slabi pasivni futur.

pasivni

aorist

Prez. , , slab. pas. osn.

Slabi pasivni aorist (ili p r v i pas. aorist)


Ind.

---
(bih odrijeen)
---

Konj.

Opt.

.-'
i -

itd. kao u jakom pasivnom aoristu

Imp. -
-

Inf.

i Part. , ,

gen. --

itd. kao u jakom pasivnom aoristu


2. Slabi pasivni futur (ili p r v i pasivni futur)
Ind. -

Opt. - Inf. -
Part. -, , ov

297.

Slaba pasivna osnova postaje od glagolske dodatkom sloga


a spree se upravo onako kao i jaka, samo to nastavak za 2. sg. impt
nije -, nego - ( 56. . 2).

298.

1. Pred p r o d u l j u j u se s a m o g l a s n i c i vokalskih osnova


kao i u futuru, u slabom akt. aoristu i u slabom perfektu.
Za u - isp. 301, 2.

2. Glagoli 2. r a z r e d a ( 248) imaju onakvu osnovu kao u


prezentu (i u futuru 261).

Slaba pasivna osnova. Glagolski pridjevi. 299 300.

105

3. Kako se s u g l a s n i c i pred mijenjaju, to ue glasovna pravila ( 52, 53):


(astim)

osn.

pas. aor. --

93

99

- (nagovaram)

. 99

99

(inim)

99

99

--

(sastavljam)

99

99

(varam)

99

99

--

(pripravljam)

(javljam)

)>

(ostavljam)

(pokazujem)

93

99

99

99

99

--

99

--

99

-.

Kao u perf. med. (288), u m e e s e i pred , osobito iza krat- 299.


kih, ali esto i iza dugih samoglasnika: --- (- svravam), ---- ( zapovijedam). T o biva osobito jo kod
ovih glagola: (stidim se): &, ( svravam):
-, (smijem se): , (zatvaram): ,
(kamenujem): -, (tresem): ,
(vuem): &, (upotrebljavam): &,
(pomazujem): . Naprotiv, postaje pasivni aor. glagola
(spasavam osn. ) od osnove bez : &;
Glagoli - (sudim) i - (nagibam) imaju pasivni aorist
od kraih osn. i ; , ; osn. ( rasteem)
ima -- (isp. 282, 286, Bilj.); - glag. (bacam osn. )
ima pas. aor. od osn. : -- (isp. 51. Bilj. i 282);
glag. (lijevam) ima pas. aor. (isp. pf. ); glag. -
(rtvujem) glasi u pas. aor. & ( 56. i 301, 2).
Razlikuj:

pokazah se (od pokazujem se)


- bih pokazan (od pokazujem).

Glagolski pridjevi
Glagolski su pridjevi neka vrsta pasivnih participa.
Prez. osnova :
1. --, , odrijeen, odrjeljiv
2. --, , ov solvendus, a, um.

300.

106

Glagolski pridjevi. Glagoli s kratkim samoglasnikom. 301.

P r v i se g l a g o l s k i p r i d j e v izvodi od glagolske osnove nastavkom (nom. -, , -) te ima znaenje part. perf. pasi: --
= solu-tu-s ili pokazuje to je mogue: odrjeljiv (isp. invictus).
D r u g i se g l a g o l s k i p r i d j e v izvodi od glagolske osnove nastavkom (nom. -, , -), koji se nikad ne stee, te pokazuje to m o r a biti (kao lat. gerundiv): -- koji treba da bude
odrijeen, treba odrijeiti (solvendum est).
Sa s a m o g l a s n i c i m a biva u glagolskim pridjevima uope isto
to i u slabom pas. aor.; tako se i obino umee ondje gdje se to u
pas. aor. ini: , , , , --, --.
Sa s u g l a s n i c i m a postupa se po glasovnim pravilima: -
(), - (), - ( nosim).
B i l j e k a . Glagolski pridjevi na- od glagola sloenih s p r i j e d l o g o m ,
ako znae m o g u n o s t , o k s i t o n i su t r o j a k o g a svretka; imaju li z n a e n j e p a r t . p e r f . p a s . , onda su b a r i t o n i d v o j a k o g a svretka: 3. prestupljiv (od ); 3. koji se moe izvaditi (od
), ali 2. izvaen.
Svi drugi sloeni glag. pridjevi na - uvijek su b a r i t o n i dvojakoga
svretka: 2. nepisan, 2. rukotvoren, umjetan.

Glagoli koji izvodei vremena ne produljuju krajnjega


samoglasnika osnove
301.

1. Uvijek kratak ostaje samoglasnik u glagolima:

(smijem se)

fut. , aor. akt. ,


aor. pas. -, fut. pas. , gl. pr. .

(lomim)

fut. , aor. akt. , perf. med.


, aor. pas. &.

(vuem)

fut. , aor. , perf. akt.


, perf. med. , aor.
pas. , fut. pas. -, gl. pr. .

(bojim se) DP.

fut. , aor. .

- (hvalim)

fut. - (- nagovaram: -), aor. akt.


-, pf. -, aor. pas.
--.

(dostajem)

fut. , aor. .

Glagoli s kratkim samoglasnikom. 301.

107

(svravam)

fut. ( 263), aor. ,


pf. a. , pf. med. ,
aor. pas. , fut. pas. -, gl. pr. .

(tresem se)

aor. .

i (svravam)
(pored i )

fut. , aor. akt. , perf.


akt. , perf. med. , aor.
pas. , gl. pr. .

(vuem)
(osn. i , kao
da je prez. )

fut. , aor. akt. , perf.


akt. , perf. med. .,
aor. pas. , fut. pas. &.

Napose pamti:
(zovem)

fut. , aor. akt. , perf.


akt. , perf. med. ,
fut. egz. , aor. pas.
-, fut. pas. , gl.
pr. ( 51. ).

2. D u g je samoglasnik u fut. i slabom aor. akt., a k r a t a k u perf.,


pas. aor. i glagolskom pridjevu u glagolima:
(veem)

fut. , aor. akt. , perf. akt.


, perf. med. ., aor.
pas. , fut. pas. ,
gl. pr. .

(rtvujem)

fut. , aor. -, perf. akt.


, perf. med. , aor.
pas. -, fut. pas.
( 299).

(odrjeujem)

fut. , aor. , perf. akt.


, perf. med. , aor.
pas. -, fut. pas. -,
gl. pr. .

Napose pamti:
(potapam)

fut. , aor. , perf. pas.


, aor. pas. , fut. pas.
;

(potapam se, zalazim) fut. , aor. ' ( 316, 8),


perf. . Vidi 329.

108

Pregled glagolskih oblika

. Pregled gla kVremena

Prezent

Indikativ

Sg. 1.
2.
3.

odrjeujem

D u . 2.
3.

Pl.

()

()

1.

2.
3.

Imperf.

Sg. 1.
2.
3.

odrjeivah

()

D u . 2.
3.

Pl.

1.

2.
3.

Futur

Aorist
(slabi)

Konjunktiv

Sg. 1.
2.

odrjeivat (odrijeit) u

itd. kao ind. prez.

Sg. 1.
2.
3.

odrijeih

()

D u . 2.
3.

Pl. 1.
2.
3.

itd. kao konj. prez.

109

Pregled glagolskih oblika

golskih oblika
t i
Particip

Imperativ

Infinitiv

o d r j e -

o d rjeivati

(osn. )

Optativ
odrjeivao bih

odrjeujui

gen.

itd. kao opt. prez.

soluturus
itd. kao part. prez.

odrijeio b i h

, o d -

odrijeivi

ili

soluturum
esse

ili ( )

rijeiti

(osn. )
gen.

ili

Pregled glagolskih oblika 109

110

Vremena

Indikativ

Sg. 1. odrijeio sam


2."
3. ()
Perf.
(slabi)

Pluskvamperfekt
(slabi)

D u . 2.
3.

Pl. 1.
2.
3.

()

Sg. 1.
2.
3.

bijah odrijeio

D u . 2.
3.

Pl. 1.
2.
3.

Konjunktiv

itd. kao konj. prez.


ili , ,
itd.

Medij i

Prezent
|

Sg. 1.
2.
3.

odrjeujem sebi, se
ili

D u . 2.
3.

Pl. 1.
2.
3.

Pregled glagolskih oblika

Optativ

itd. kao opt. prez.


ili ,
', itd.

Imperativ

itd. kao
impt.prez.
(rijetko se
nalazi)

Infinitiv

111

Particip

odrijeio,la,

(osn. )
gen.

pasiv ( 225, 2. Bilj.)


odrjeivao

bih sebi, se

od- odrjeujui
oodrje- rjeivati
sebi, se
uj sebi, se sebi, se

&

Pregled glagolskih oblika 109

112

Vremena

Indikativ

Sg. 1.
2.

3.
Imperf.

odrjeivah sebi, se

D u . 2.
3.

Pl. 1.

-
-

2.

3.

Konjuktiv

MeFutur

Sg. 1.

Sg. 1.

Aor.
(slabi)

o d r j e i v a t ili o d rijeit u s e b i
itd. kao prez.

2.

odrijeih sebi

3.

D u . 2.
3.

&

Pl. 1.

2.

3.

itd. kao konj. prez.


med.

Medij i
Sg. 1.

Perfekt

2.

odrijeio s a m sebi,
se, odrijeen s a m

3.

D u . 2.
3.

-8-ov

Pl. 1.

2.

3.

, ,
itd. '

Pregled glagolskih oblika

Optativ

Imperativ

Infinitiv

109

Particip

dij
itd. kao
prez.

odrijeio bih

sebi
odrijei
sebi

odrijeiti
sebi

odrije ivi sebi

pasiv
,
itd.

-
odrijeiti
o d - sebi, se,
rijei sebi, biti odrijeen
se, b u d i
odrijeen
-

g Gramatika grkoga jezika

odrijeen,

a,

114

Pregled glagolskih oblika 109

Vremena

Indikativ

Sg. 1.
2.

Pluskvamperfekt

3.
Du. 2.

3.
Pl. 1.
2.

3.

Futur
egz.

Sg. 1.
2.

Konjunktiv

bijah sebi, se odrijeio, bijah odrijeen

bit u odrijeen

itd. kao ind. prez.


Pa bih odrijeen

2.

3.

Du. 2.

Pl. 1.

()

Sg. 1.

Aorist
(slabi)

3.

2.

3.

Futur
(slabi)

Sg. 1.
2.

bit u odrijeen
)
itd. kao ind. prez.

Glagolski pridjevi 1. , , odrijeen, odrjeljiv;

Pregled glagolskih oblika

Imperativ

Optativ

Particip

Infinitiv

itd. kao opt. prez.

109

siv

bio b i h o d rijeen
odrijeen budi

biti odrijeen,a,
odrijeen

ili
- ili

(osn.

ili
ili
ili

gen.

itd. kao opt. prez.

2 . , ,

solutum iri

'solvendus, a um].

116

Glagoli poredani po zavrnom glasu osnove

B. Glagoli poredani
Prezent

Osnova

Futur

Aorist

Verba
vocalia

lovim
astim
inim
zarobi ju j em

244, 2.

vuem
upotrebljavam
svravam

()
()

301, 1.
260.

()

, 263.

Verba
muta

vodim

'

bjeim
vladam, poinjem
inim
redam

aljem
piem

udaram

kodim
pokopavam

& .

301, 1.

zovem
, , - 263.

301, 1.

veem

261.

plovim

) 248.

269.
261.

lijevam

zapovijedam ()

()
ujem

261.
() palim
()
253.

56.

257.

>/ - r

>' 1

116 Glagoli poredani po zavrnom glasu osnove

po zavrnom glasu osnove


Perfekt akt.

Perfekt m. i pas.

Aorist pas.

288. 299.

299.

288. 299.

301,2.

281.

Glag. prid.

- 299.
288. 299.

275,2. 288.

299.

-()

<*

278,1.

294.
294.

2 7 9 , 2 2 8 6 , 1 ,.

279,1.

(inf. -)

118

Glagoli poredani po zavrnom glasu osnove

Futur

Osnova

Prezent

Aorist

()

bacam

kradem

obraam

271.

hranim

56.

okreem

nagovaram
sluam
varam
laem
vjebam
sastavljam
nosim
spasavam
izlijevam
rtvu

248.

,- 263.

261.

Verba
liquida

55

kaljam
istim
pokazujem
pokazujem
se

javljam

aljem

derem

ijem
- kvarim
- ubijam

, -
, -
, - 262.
(-)

, -

, -

, -

, -
57.e. -, -

-, -

budim
diem

od

sudim
napinjem
bacam

, -
,
, 49. , -
,
, --

270.

55

, -
, -

-
-

(inf.
)

254.

116 Glagoli poredani po zavrnom glasu osnove

Perfekt akt.

Perfekt m. i pas.

Aorist pas.

Glag. prid.

295.

285. 295.

279, 2.

(inf. -at)

(inf.

- 282.

281.

- posluah
- bih prevaren
- prevarih se

)
291 .b.
J 282.

s 299.
'

291^.
282.

-
-
-

--

275, 2.

282.
282.
282

295.

299.
299.

120

Glagoli na . 302.

Glava XI

DRUGA GLAVNA KONJUGACIJA ILI GLAGOLI NA


Uvodne

biljeke

302.
Druga se glavna konjugacija razlikuje od prve samo fleksijom
p r e z e n t s k e i j a k e a o r i s n e osnove; samo nekoliko glagola
razlikuje se i u perfektu i pluskvamperfektu ( 317).

Osobiti su n a s t a v c i 2. konjugacije:
1. 1.1. sing. prez. ind. akt. ima nastavak : - (velim, 226);
2. 3. 1. sing. prez. ind. akt. ima nastavak () (umj. ): -()
( 226);
3. 3. 1. plur. prez. ind. akt. ima nastavak () (od , 59):
'-() (idu) od osnove ; a kad se osnova svrava na a, tada se
oba steu: () umj. -() od osn. ; tako se i -()
uvijek stee u (), a -() u () (ali -, - ostaje!);
4. u optativu je (, ) znak naina: -- (isp. 293);
5. 2.1. sing. imperat. akt. ima nastavak ili -: -- ,- (isp. 292);
6. nastavak je infinitiva : - (isp. 292);
7. 3. 1. plurala preterita ima nastavak : -- (3. plur. impf.).

Glagoli na . 3 0 3 - 3 0 4 .

121

Svi se nastavci u sprezi prezentske i jake aorisne osnove pridijevaju osnovi n e p o s r e d n o : - (isp. --), - (isp. -); tako se i u p a r t i c i p u pridijeva osnovi neposredno: -,
a od toga postaje nominativ uvijek s i g m a t s k i : , osn. :
(isp. 139). - Samo u k o n j u n k t i v u krajnji samoglasnici osnove
s dugim konjunktivnim samoglasnicima steu se upravo onako kao i
kod verba contracta ( 243): - , --- -9-; -- ;
samo od () ne postaje (), nego (), a od ne , nego :
--: , -: ; -: .
Svi k o n j u n k t i v n i oblici imaju n a g l a s a k na stegnutom samoglasniku, svi o p t a t i v n i oblici na znaku naina.
U vokalskim osnovama te konjugacije mijenja se koliina tako 303.
da se kratki samoglasnici u s i n g . i n d . a k t . p r o d u l j u j u , i to i
u , u , u ( 49): - (velim) plur. -, -- (pokazujem) plur. --.

Glagoli na dijele se na dva razreda:


1. p r v o m razredu pripadaju oni glagoli koji nastavke u prezentu
pridijevaju osnovi n e p o s r e d n o : -;
2. d r u g o m razredu pripadaju oni glagoli kojima prezentska
osnova postaje od glagolske s l o g o m : -- (pokazujem), glag.
osn. , prez. osn. -.

304.

133

Prvi razred glagola na .

308311.

I. Prvi razred
305.

--- (dijevam, m e e m ) glag. osn. prez. osn. --


-- (aljem)

Aktiv
1. O b l i c i
Sg. 1.

---
---
--()

--
--
--()

--
--
--()

--
--
--()

--
--

--
--

--
--

'--
'--

--
Pl. 1. --
--
--
2.
3. --() -()

--
--
--()

--
--
'-()

Sg. 1.

-
--
-

2.
3.
Ind.

Du. 2.
3.

-
--
--

-
--
-

Du. 2.
3.

--
--

--
--

--
--

--
--

Pl. 1.
2.
3.

--- --
--
---
--() --()

--
--
--()

--
--
--()

Sg. 1.

--
---
--

--
--
-

--
--
-

--
--
-

--
ili -
-9--
ili

--
ili
--
ili

--
ili
--
ili

--
ili
--
ili

--
ili -
---
ili -
--
ili -

--
ili
--
ili
--
ili

--
ili
--
ili
--
ili

--
ili
--
ili
--
ili

2.
3.
Konj.

pre-

2.
3.
Du. 2.
3.
Opt.

Pl. 1.
2.
3.

134 Prvi razred glagola na . 308311.

glagoli na
-- (dajem)
'-- (stavljam)

glag. osn. prez. osn. -.

-.
Medij i pasiv

zentske

osnove

-&-
--
---

--
--
--

--
--
--

--
--
--

-9---
---

---
--

--
--

--
--

--
-&-
---

--
--&
--

---
--
--

---
--
--

--
-
--

--
--

--
-
--

--
-
--

--
--&

--
--

--
--&

--
--

--
---
--

--
--
--

---
--
--

--
--
--

--
--
--

--
--
,--

--
--
--

--
--
--

--

--

---

--

--

--

--

--

--

---

--

--

---

--

---

--

--

--

--

--
j

135

Prvi razred glagola na .

Impt.

Sg- 2.
3.

-
--

-
--

-
--

-
--

Du 2.

--
--

--
--

--
--

--
--

--
--

--
--

3.

Pl. 2.
3.

Impf.

<

--
--
-- --
#

(---) (--)

(--)

--

--

--

--

-
-
-

-
-
/
-

-
-
-

-
-
. ^
-

gen.^
-

gen. - gen. - gen.


-

Sg. 1.
2.
3.

----
---
--

rt

--
--
rt
-

---
---
--

Du. 2.

---
---

--
--

---
---

--
--

---
---
---

--
--
--

Inf.

Part.

308311.

3.

Pl. 1.
2.
3.

tr

--- --
-~9- --
--- --

(--)

--

--
-

2. O b l i c i

Ind.

Sg. 1.
2.
3.

-
--
---- --
---() -()

Du. 2.

--
--

'--
--
'--

3.

Pl. 1.
2.
3.

jake

--
---
--()

--
--
-

-
-

--
--

--
--

-
-
-

--
--
--

--
'--
--

136 Prvi razred glagola na . 308311.

--
--

--
--

--
--

--
--

-->
--&

-9--
--&

--
--
--
--

--
--
(----)

--
---
(---)

--
--
(--)

--
--&
(--)

--&

---

--.

V
---.

---,
- , --

---, - ,
--

---, - ,
--

---,
- , --

i
---
--9--
---

--
--
/
--

---
---
---

--
--

---
---

?--
--

---
---

--
--

----
---
---

--
2--
--

---
---
---

--
---
--

aorisne

--

osnove

--

-
--

-
-

--
-
--

--
--

-
-

--
--

--
--
--

'--
-
-

--
---
--

137

Prvi razred glagola na .

Konj.

308311.

-
itd . kao konj.

-
]
itd. kao optativ

Sg. 2.
3.

U-
-

-
tr
-

-
-

-
-

2.
3.

-
-

-
-

-
-

-
-

-
-
(--)

rt

-
-
(-)

-
-
(-)

-
-
(-)

Inf.

Part.

rt

Opt.
j

Du.

Impt.

Pl. 2.
3.

rt

gen. -- gen. - gen. -

307.

gen.

Pojedini oblici glagola na - postaju p o p r v o j g l a v n o j konjugaciji (prema oblicima od verba contracta); tako esto u ind. prez.
, , ; u impf. preteu oblici (pored -
-), a uvijek se upotrebljavaju oblici: ,
.
Tako se objanjuju i o p t a t i v i od i sa ot: &
, pa k o n j u n k t i v i i o p t a t i v i s nepravilnim naglaskom (isp. 302):
-, - i .

2. 1. sing. i m p e r a t . p r e z . akt. postaje p o p r v o j g l a v n o j


k o n j u g a c i j i : poput , poput ; u osnovni
je samoglasnik produljen, ali nastavka nema nikakva.

138 Prvi razred glagola na . 308311.

-
7)

-
fl

prezenta

'
-

-
-

-
-

-
-

-
-
(-)

-
--
(-)

-
-
(- )

-
prezenta

--, -, --,-,--
--

--, -, --

U 2.1. sing. ind. i impt. p r e z . med. pa u 2. 1. sing. i m p f . med.


o s t a j e medu samoglasnicima: -, -, -; ali u 2. 1.
sing. ind. i impt. j a k o g a aor. med. i z b a c u j e se , a samoglasnici
se steu: --, --, -, imper. -, -, ; samo ind.
uva .
B i l j e k a . Pravilo n a g l a s k u sloenih rijei ( 36) vrijedi kod
glagola na uope samo za i n d i k a t i v i i m p e r a t i v ; po tom se
mee naglasak na prijedlog: -, -, -, -. Ipak
je 2.1. sing. impt. aor. med. p e r i s p o m e n o n kad je prijedlog j e d n o s l o a n : -, - -. (Isp. i 332). Konjunktivi, optativi, infinitivi i participi sloenih glagola na naglauju se svi onako
isto kao i prosti: , , , .

Prvi razred glagola na . 308 311.

128

308.

Ona etiri navedena glagola razlikuju p r e z e n t s k u osnovu od


glagolske p r e z e n t s k o m r e d u p l i k a c i j o m , tj. sprijeda se osnovi
dodaje poetni suglasnik sa samoglasnikom i; : -, : -
( 56), : - umjesto - po 60, a (isp. lat. si-sto), : -
umjesto - po 60. a i b.

309.

Glagoli , , imaju osobit a o r i s t na : ,


, . Taj se aorist upotrebljava u s i n g . ind. umjesto j a k o g a
aorista; u dualu i pluralu nalazi se rijetko; inae se nalaze samo
oblici jakoga aorista.
B i l j . u itd., itd. postalo je tako da se augment s osnovom
stegnuo: g-- = .

310.

311.

Osnova glagola ima u a o r i s t u dug samoglasnik (),


koji se pred samoglasnikom (u konj. i opt.) i pred pokrauje
() (isp. 293. i 316).

1. Ostali oblici glagola , ', :

Futur akt.
med.

-
-

-
-

-
-

Perfekt akt.
med. pas.

--
() 315.b

-
-

--
--

Aorist pas.
Futur pas.

--
--

-
---

--
--

-, -

-, -

Glag. pridjev. -, -,

B i l j . Kao p e r f e k t p a s i v n i g l a g o l a upotrebljava se d r u g i g l a g o l
(leim); vidi 315 b, B. 4. u , postalo je tako da se
reduplikacija s osnovom stegnula: -- = ; isp. 309, .

Prvi razred glagola na . 308 311.

128

308.

Ona etiri navedena glagola razlikuju p r e z e n t s k u osnovu od


glagolske p r e z e n t s k o m r e d u p l i k a c i j o m , tj. sprijeda se osnovi
dodaje poetni suglasnik sa samoglasnikom ; : - , : --
( 56), : - umjesto - 60, a (isp. lat. si-sto), : -
umjesto - po 60. a i b.

309.

Glagoli , , imaju osobit a o r i s t na : ,


, . T a j se aorist upotrebljava u s i n g . ind. umjesto j a k o g a
aorista; u dualu i pluralu nalazi se rijetko; inae se nalaze samo
oblici jakoga aorista.
B i l j . u itd., itd. postalo je tako da se augment s osnovom
stegnuo: -- = .

310.

311.

Osnova glagola ima u a o r i s t u dug samoglasnik (),


koji se pred samoglasnikom (u konj. i opt.) i pred pokrauje
() (isp. 293. i 316).

1. Ostali oblici glagola , , :

Futur akt.
med.

9--
--

-
-

-
-

Perfekt akt.
med. pas.

--
() 315.b

-
-

--
--

Aorist pas.
Futur pas.

--
---

-
--

--
--

-, -

-, -

Glag. pridjev. 9--, -,

B i l j . Kao p e r f e k t p a s i v n i g l a g o l a upotrebljava se d r u g i g l a g o l
(leim); vidi 315 b, B. 4. u , postalo je tako da se
reduplikacija s osnovom stegnula: -- = ; ' isp. 309, .

Glagoli s osnovom na a. 312.

129

2. Oblici i znaenja glagola :


Intranzitivno

Tranzitivno

Akt.
stavljam
Prezent
Futur

Aorist
'
Perfekt
Plpf.
Fut.egz.

Pas.
b i v a m postavljen

Med.
stavljam
sebi

stavljam se
staje m

stat u
stadoh
stojim
83}3
stajat u

Gdje nema pasivnoga oblika, zastupa ga intranzitivni.


je postalo od -- po 60. a (isp. 308).

P r v o m u r a z r e d u glagola n a - p r i p a d a j u jo ovi glagoli:


A. G l a g o l i s o s n o v o m n a (kao ):
312
Prezent

Osnova

Futur

Aorist ,..

Perfekt

2. (-)---
(punim, pleo)
spor. obi.
- (pun sam)

3. (-) ---
(palim)
spor. obi. &
(gorim)

4. (divim se) ()

5. (mogu)
aug. 234. Bilj.

6. (umijem)

1. --- (koristim)
--- (koristim se)
impf. akt.

ova

7. (visim)
9 Gramatika grkoga jezika

. 312, 8. i 9.

130

Bilj. 1. Kao impf. i prezent ovih deponentia spree se i aor.


-- (kupih), inf. --9- (prez. kupujem).
Bilj. 2. Sprezanje ovih glagola razlikuje se od sprezanja glagola
po tom to oni a) u k o n j . i o p t . n a g l a s a k p r e m j e t a j u
n a t r a g : , , ; , , ;
, , (od , inf. -); b) to m o g u u impf.
i impt. od n a s t a v k a i z b a c i t i pa samoglasnike stegnuti:
impf. , ; impt. .
Bilj. 3. Glagoli (-)---. i (-)--- umeu
nosni glas iza prez. reduplikacije, a oblici im postaju od dvije osnove:
, ; , .
8. - (kaem, fa-ri) osn. (spor. obi. -).

Prez. ind.

Konj.

Impt.

-
- ()
-()

<-

-5"

Opt.

-
-

-
-

-
-

-
-

-
-

-
-
()

-
-
-.()

-
-
-

Impf. '--
--&
-
Inf. -
Ptc. () ili

-
-

-68

-
-
(-)

--
--
--

e--
-

Fut.
Aor.

-
--

Bilj. itav je ind. prez. osim () e n k l i t i a n ( 39, 3).


Impf. i inf. imaju i aorisno znaenje.
9. - (kaem), impf. , ( 8' rekoh ja, ' ree on).

. 314.

131

. O s t a l i g l a g o l i p r v o g a r a z r e d a g l a g o l a na :

314.

1. - (ii u) osn. i (isp. i-dem, lat. i-re):

Impt.

Opt.

Konj.

Prez. ind.

-- (---)
--l
--
-
-

--
--

--
--

-
-

-
>r
-
-()

--

--
--()

--
--
--

'-
--

-()

--

-TOV

(-)

fi-

Impf. -
-

fj-

fi-

f -

I n f . -

/ 5
Ptc. -, -, -, gen --

Gl. prid. -.

Bilj. 1. I n d . p r e z . ima uvijek f u t u r s k o znaenje; opt., inf.


i part. imaju i futursko i prezentsko znaenje; i d e m znai ,
( 327, 2).
Bilj. 2. N a g l a s a k s l o e n i c a : -, -, ali -, ( 238, 307, Bilj.).
B i l j . 3. Sporedni s u oblici: impf. 1. $, 2. , 3. $, 3. pl. ,
gl. prid. .

. 315 315a.

132

2.

315.

(jesam) osn. (isp. jes-am, lat. es-se):

Prez. ind.

Konj.

5 /

Optativ

Impt.

'-

'-

--

-()

-
-

-
-

'- -
- -

-
-

- -

()

-()

-
-

-
(-)

Impf. ?

()

Inf.

Part. , ,
gen. -

(-)

Fut.

1.
2 . ()
3. -

itd.

B i l j . 1. je postalo od - ( 50), S> od ()-, od ()--, inf.


od - ( 50), part. od ()-.

B i l j . 2. itav je ind. prez. osim e n k l i t i a n kao kopula.


3.1. sing. n a g l a u j e se (): 1. kad znai da to jest, 2. kad znai
[kao ()]: s l o b o d n o je, m o g u e je, 3. u poetku reenice,
4. iza , , , pa ' i ': (jest bog), ()
(nije mogue), ' ().
Bilj. 3. N a g l a s a k s l o e n i c a : -, --, ali -,
-, - (od -) itd. ( 307, Bilj.).
Bilj. 4. Od imenice (tj. , opus est) postaju s oblicima
glagola oblici: impf. i , konj. , opt. ,\ inf.
, partic. .
315.a

3. - (sjedim) osn. , --();

, . Bestematski aor. 315.a 316.

133

4. - (leim) osn. :
Imperfekt

Impt.

Prezent

--
-
--
itd.

&-
---9-
itd.

--- (ili -)
-&- (ili -)
-&- (ili -)
itd.
itd.

-
-
itd.

-
-
itd.

--
--
--
itd.

Inf. --
--

Part. -
-

Fut. -
-, - itd.

/
B i l j . 1. Prosti oblici , ., dolaze samo kod pjesnika. Konj.
i opt. veoma su rijetki (, ili ); nadoknauju se, kao i
futur, oblicima glagola - ( 327, 14).
2. Konj. i opt. od (, , ) takoer su
veoma rijetki.

3. N a g l a s a k s l o e n i c a : indik. -, inf. - ( 307, ).


4. Glagol upotrebljava se kao perf. pas. od & ( 311),
npr. ,
.

K o r j e n i t i ili b e s t e m a t s k i

aoristi

Kao spree se j a k i a o r i s t nekih glagola kojih prezent 316.


ponajvie pripada prvoj glavnoj konjugaciji. Budui da takvi aoristi
postaju neposredno od glagolske osnove (korijena) bez tematskoga
samoglasnika (s kojim postaju jaki aoristi kao npr. ---) zovu se
k o r j e n i t i ili b e s t e m a t s k i a o r i s t i .
Samoglasnik ostaje d u g u ind., impt. i inf., a p o k r a u j e se
pred samoglasnicima (u konj. i opt.) i pred (isp. 293).

Bestematski aorist 316.

Osnova

134

--
--
g-

--
--
-

--
--
-

--
--
-

--
3 --
(3
--
--
--

--
--

--
--

--
--

--
--
--

--
'--
--

--
--
--

(od -)
-

-
-

(od -)
-

-
--
-

-
-

--
--

-
-
-()

-
-
-()

--
--
--()

-
-

-
-

-
ili -
-
ili -

-
ili -
-
ili -

-
ili -

-
ili -

-
ili -
-
ili -

-
ili -
-
ili -

>

(od -)
-
>

a -
3
'a -

U, -
-
-()

-
-

-
ili -
> -
-ili -
ft

-
ili -
-
ili -
-

ili -

135 Bestematski aorist 316.

--
-

-9-
-

--
-

--
-

-
uci -
a -
-
(-)

-
-

-
-

-
-

-
-
(-)

-
-
(-)

-
-
(-)

-
u -
-

-
-
-

|-
-
-

-
-
-

gen. --

gen. --

gen. --

Infinitiv

>

UH

gen. --

Takvi su glagoli (osim 306, 310):


a) s osnovom na a-glas (, : a):
1. -- (utjeem) osn. : , aor. -- ( 324, 10);
2. (idem) osn. : , aor. '-- ( 321, 6);
3. (pretjeem) osn. - : -, aor. --- ( $21, 2);
b) s osnovom na e-glas ( : ):
4. - (gasim se) osn. : , aorist -- (319,6);
c) s osnovom na o-glas ( : ):
5. - (poznajem) osn. : , aor. '-- (324, 12);
6. (hvatam se) osn. : , aor. -- ( 324, 5);
7. () (ivim) osn. : , aor. ( 327, 9);
d) s osnovom na ( : ):
8. (potapam se) osn. : , aor. -- ( 329);
9. (postajem) osn. : , aor. -- ( 329).

Mjeoviti perfekti. 317.

136

Bilj. 1. U aoristu --- ima (poradi 92) svagdje a, gdje


u aoristu -- ima .
Bilj. 2. Pored bestematskoga aorista imaju navedeni glagoli m e d i j a l n i f u t u r i s l a b i p e r f e k t , npr. -, --; -, --; -, -- (jesam).
Mjeovifi perfekti
317.

Pored pravilnih oblika imaju neki glagoli u perfektu. aktivnom


i takvih oblika u kojima se nastavci redupliciranoj osnovi dodaju
n e p o s r e d n o . Takvi se perfekti zovu m j e o v i t i p e r f e k t i .
1. Tako se pored perfekta -- (stojim, 311, 2) nalaze
oblici perfektni postali od osnove - , i to:
Perf. ind. -

Konj. -

-
()

Plpf.

-()
Opt.

Inf.

Part. gen. -

gen. -

itd.

gen. -
()

Impt. -.

2. Pored -9-- (umro sam, prezent - 324, 8):


Perf. ind. -

Inf.

-
.() Opt.

Part. gen. -
-
itd.

Plpf.

-
- gen.-
- gen.-

-- Impt. --.
3. Pored (bojim se, osn. , aor. , 327 b):

Perf. ind. -
-()
-
-
Plpf.

-()
--

Inf. --
Part. - gen. -
- gen. -
- gen. -

. Drugi razred glagola na . 318.

137

4. Ovamo pripada i perfekt [znam, osn. (F , isp. vid-eo),


aor. vidjeh 327, 3]:
Optativ

Konj.

Perf. ind.

(znam)

Impt.

-()

itd.

-
-

itd.

itd.

-
-
()

Plpf.

- (-)
--

(znadijah)

(-)

--

(-)

--

(fja-)

-- ()

F u t . - (-)

Inf.

--

Part.

-, -, -

gen.

(znat u i saznat u)

B i l j . Prezent i aorist nadoknauju se glagolom ( 324, 12).

II. Drugi razred glagola na


1. Drugi razred glagola na pripada samo sprezanjem p r e - 318.
z e n t s k e o s n o v e toj konjugaciji. Prezentska osnova glagola toga
razreda postaje tako da se istoj osnovi pridijeva s l o g .
2. Za koliinu glasa vrijedi pravilo u 303, dakle ,
ali .
3. Vokalske osnove imaju u prezentskoj osnovi dva v: osn.
: - (mijeam).
4. I ovdje se upotrebljava mnogo sporednih oblika po prvoj
glavnoj konjugaciji (), npr. 3. 1. plur. ind. prez.: (), a u konj. i opt. prez. i nema drugih.
B i l j . N e k i glagoli na imaju (ponajvie mlae) sporedne oblike na -,
npr. - (otvaram): -.

138

Dragi razred glagola na ^ 318.

Prez. , osn. ,
V
Aktiv

Medij

-- (pokazujem)
--
--()

--
--

--
--
--()

, , )
itd.

, ,
itd.

( 307)

()

(-)

Futur

Aorist

Prezent ind.

Konjunktiv

Imperativ

Aorist pas.

Drugi razred glagola na -. 318.

139

prezentska osnova -

Aktiv

Medij

Optativ

itd.

itd.

Infinitiv

, ,

Particip

osn.

Perfekt

Pluskvamperfekt

Imperfekt

Futur
pasivni

Ostali glagoli na -. . 319. 140

319.

Ostali glagoli
Osnova

Glagoli

Futur

a. O s n o v e sa a:
1. mijeam

(),

, -

2. vjeam

()

, -

3. irim
(-. otvaram)

(),

, -

4. (-) razasipam

()

() ()

, -

<

b. O s n o v e sa e - g l a s o m :
5. - odijevam
(isp. ves-tio)M. odijevam se

6. gasim
(-, -)
gasim se

c . O s n o v e sa o - g l a s o m :

()

()

7. paem, opasujem

"V

8. krijepim

Ostali glagoli na -. . 319.

141

na -
Aorist pas.,
futur pas.

Perfekt

Aorist akt. med.

Biljeke

&

&

s im

visim 312,
7)

inf. med. -

( 316, 4)

()

d o p a a j a se
glagolom
301, 2. i 329.

isp. 329.

Ostali glagoli na -. . 319. 142

142

Glagoli
9. sterem

Osnova

Futur

, -

10. - lomim
- lomim se

(f<xy)

11. spajam

12. mijeam

13. utvrujem
utvrujem se

14. (-) kidam


kidam se

-, -

spor. obi. -

d. O s n o v e n a - :

e. O s n o v e n a l i k v i d u :
15. - upropaujem
- propadam

16. kunem se

-, -

, -,
-

Ostali glagoli na -. . 319.

Aorist akt. med.

Perfekt

Aorist pas.,
futur pas.

143

Biljeke

- slomljen sam

umj. -- pie
se i --

tvrd
sam

tvrd;
isp. 329.

49.

isp. 329.

aug. isp.
237, 1.

raskinut s a m

-
-
-

275,2
-

275, 2.

275, 2.

isp. 239.

Peti ili nazalni razred. 3 2 0 - 3 2 1 .

144

G l a v a XII
GLAGOLI
320.

PRVE

GLAVNE KONJUGACIJE
OBLICIMA

OSOBITIM

Osobitosti grkoga glagola osnivaju se poglavito na tom da se


prezentska osnova od glagolske razlikuje jo drukije nego to je
reeno u 245 253. Onima etirma razredima koji su ondje naGlagoli

a. P r e z e n t

Osnova

Futur

na -:

1. plaam, bivam kanjen


kanjavam, osveujem se (komu, )

2. pretjeem

-
9

3. grizem

4. utrudujem se

, -

5. sijeem

, -

6. (od -; 57. e)
idem

7. gonim

145 Peti ili nazalni razred. 320-321.

vedeni treba dodati jo e t i r i d r u g a r a z r e d a . Nekima od tih glagola postaju oblici od vie osnova, i to esto od sasvim razlinih.
Peti ili nazalni razred
Prezentska osnova postaje od glagolske dodatkom glasa ili sloga 321.
u kojem je (isp. lat. si-no, cer-no, hs. s t a - n e m ) .
Perfekt

Aorist akt. med.

Aorist pas.,
fut. pas.

umj. -- pie
se i - -

316, 3.

Biljeke

316, 2.

275, 2.

1Q Gramatika grikcga jezika

146

Peti ili nazalni razred. 320-321.

Glagoli

Osnova

Futur

b. P r e z e n t na-:

10. grijeim, promaujem

11. () mnoim

12. - bivam omraen

13. osjeam se kriv,


zasluujem

14. uzimam

15. sakriven sam


- zaboravljam

16. poluujem

>

17. uim se

18. doznajem

19. pogaam,
dobivam

-,

8. - dolazim

c. P r e z e n t n a - :
9. opaam, osjeam

d. P r e z e n t n a - s n a z a lom u osnovnom slogu:

147 Peti ili nazalni razred. 320-321.

Aorist pas.,
fut. pas.

Aorist akt. med.

Perfekt

-
(inf. --)

-
(inf. -)

(impt. )

Biljeke

to ili

,-

grijeim
promaujem

333, 13.

--

komu
to

to

od koga to

od koga to
-rivoc

esti ili inhoativni razred. 324.

148

esti ili
5 324.

Od glagolske osnove postaje prezentska t i m e da joj se pridijeva


r e d u p l i k a c i j u . Budui da mnogo glagola ovoga razreda znai
Glagoli

a. G l a g o l i b e z

Osnova

Futur

redupl.

1. starim

2. dorastam

3. dopadam se

4. & opijam

opijam se

5. bivam uhvaen

6. () troim

--

7. nalazim

8. - umirem

, -9-

~9 -

9. uim

. uim se

149 esti ili inhoativni razred. 324.

inhoativni razred
ili (isp. lat. no-sco, pube-sco). M n o g o glagola ima jo i p r e z e n t s k u
poinjanje ili postajanje, zove se razred i n h o a t i v n i .
Aorist akt. med.

Perfekt

Aorist pas.,
fut. pas.

Biljeke

()
mlad sam

() 316,
6. inf.

()

pijan
sam

aug. 237, 1.

()
impt. 333,
11

()

3 1 7 , 2.
f. egz.

()

(), -

aug. 235.

Sedmi ili e-razred. 325.

150

Glagoli

b . G l a g o l i s prez.

Osnova

Futur

redupl.

10. - utjeem

11. opominjem
(obino -, -)

()

12. poznajem

()

13. ranjavam

opominjem
se; spominjem

**

- jedem v. 327, 8 ;

Sedmi ili
Kraa se osnova izmjenjuje s
Glagoli

Osnova

Futur

a. R a i r e n a j e o s n o v a
prezentska:
1. enim se
M . udaj e m se

, -
, -

2. inim se; mislim

3. turam

151 Sedmi ili e-razred. 325.

Aorist pas.,
fut. pas.

Aorist akt. med.

Perfekt

- 316, 1.

komu
koga ega

-
mini, f. egz.

meminero

316, 5.

Biljeke

( 274)
'

-,

ega

-, -

prodajem 327, 11.

e-razred
duom r a i r e n o m
Aorist akt. med.

glasom

Perfekt

odlueno je

'

Aorist pas.,
fut. pas.

Biljeke

videtur

aug. isp.
237, 1.

152

Sedmi ili e-razred. 325.

Glagoli

Osnova

Futur

b. K r a a je o s n o v a
prezentska:
4. () hou

5. namjeravam; oklijevam

6. dijelim

, -

7. ostajem; ekam

, -

8. teem

e(F), -

9. radujem se

- , -

10. - () pitam

11. postajem

,-

12. srdim se

-()

13. hou

14. treba

15. trebam, molim

16. stalo mi je

153 Sedmi ili e-razred. 325.

Aorist akt. med.

Perfekt

Aorist pas.,
fut. pas.

Biljeke

aug. 234, .

emu ()

na to ()

augm. 234, .

trebam
molim

do ega

Osmi ili mjeoviti razred. 327.

154

Osnova

Glagoli

Futur

17. - staram se
(-)

18. () mislim

19. dugujem

20. letim

()-

21. borim se

-()

, -
Osmi ili

Oblici j e d n o g a glagola postaju od v i e


Osnova

Glagoli

a. R a z l i n e

Futur

osnove:

1. uzimam
M. u. sebi; biram
P . od akt. i med.

2. idem, dolazim
impf. ^a 314.

, ()$

314.

3. vidim
impf. 237, 2.

(f)opa, ,
(f)iS
,

4. trim
& trim (samo prez. i
impf.)

, -

, -

155 Osmi ili mjeoviti razred. 327.

Aorist akt. med.

Perfekt

Aorist pas.,
fut. pas.

- --

Biljeke
za to
da

&
utinam

aor. 256.

s kim

mjeoviti razred
bitno r a z l i n i h osnova (isp. fero, tuli, latum).
Aorist akt. med.

(inf. )

impt. 333,
13.

Perfekt

Aorist pas.,
fut. pas.

Biljeke

-,

-
275, 2.
ovdje
sam

(impt. )
,
(-, -, - ,
,

333, 13.
evo!

$ 248.

Osmi ili mjeoviti razred. 327.

156

Glagoli
5. nosim

Osnova

Futur

, , ()

M. nosim sebi
P. bivam donsen, hitim

6. kupujem
Pas.

7.
\ govorim,

} kaem
312, 8.'
Pas.

, ,
, -
, f , f ,
,

Sloenice npr.
a. -
1. zabranjujem, 2. sustajem

b. - razgovaram se

ali berem, - sabiram (i -, -)

8. ,
(obino -) jedem

9,
,

9. ( 244, 2)

/ivim

157 Osmi ili mjeoviti razred. 327.

Aorist akt. med.

Aorist pas.,
fut. pas.

Perfekt

> 275, 2.

312,
. 1, 2.

(impt. )

',

-,
-

Biljeke
gl. pr.
u aor. akt. preteu ovi oblici:
, -
, -
osobito:

,
aug. 237, 1.

333, 13.
,
obinije od
,
,

,
-

fut. egz.

zabr.:
sust.:

-& .

-
-

-, f. .
-

275,2.

-
- -
;' ,

316, 7.

s kim:

Osmi ili mjeoviti razred. 327.

158

Glagoli

Osnova

10. , , udaram , ,

Pas.
- (-) plaim
- (-)
plaim se
11. ,

Futur

, ,

- prodajem

Pas.
b. R a z l i n i o b l i c i j e d n e
osnove:
12. (seguor) slijedim

, ()

> (), -

aug. 236.

13. imam, drim (56)


(spor. obi. ) aug. 236.

Med.
Sloenice npr.
a. - dajem

-
-

M. dajem sam

-
-

b. - podnosim
aug. 240.

159 Osmi ili mjeoviti razred. 327.

Aorist akt. med.

Perfekt

Aorist pas.,
fut. pas.

Biljeke

, f. .

-
-

- f. .
-

-
k. -
. -
i.
-

koga
za nagi. sloenica u aor. isp.
36.

k. , .
i <3&M

k.
.
i. 9,
-

k.
.
i .
-

k.
.
I.
-
k. itd.

- 302, 5.
za nagi. sloenica u aor. isp.
36.

160

Osmi ili mjeoviti razred. 327.

Glagoli

Osnova

Futur

c. --- obeavam

isp. 321, 8.

, -

14. tr. posaujem


intr. posaujem se
(sjedam)
sjedam
sjedim, sjedam

, , ()

15. trpim

, ,

( 50)

16. pijem

, ,

17. padam

(), ,

, -

18. i -
motrim

, -

161 Osmi ili mjeoviti razred. 327.

Perfekt

Aorist akt. med.

-
k.
.
i.

Aorist pas.,
fut. pas.

Biljeke

za nagi. sloenica u aor. isp.


36.

(-)

(znaenje impf. i
aor.)

sjedim 315. b

& ( 49. i 63)

<

Gramatika grkoga jezika

162

Defekt, gl. - A k t . med. pas. znaenje. 3 2 7 b - 3 2 8 .

Defektivni glagoli
Najobiniji su defektivni glagoli:

327b.

Osn. : pf. (privikao sam se), ppf. 278, 2, .;


283, . 1.
,, : pf. (inim se), ppf. 278, 2, .; 283, . 1.
,,

(bojati se): aor. ', pf. , 317, 3.

,,

(vidjeti): f. [(sa)znat u], pf. (znam) 317, 4.

,, (pitati): f. , 325, 10.


,,
,,

(dosuivati), isp. (dio), (sudbina)


: pf. . (dosueno je), ptc. (sudbina) 274, .
(pribavljati), isp. (pribavljam)
: aor. , pf. . (dosueno je), ptc. i >

,,

(Jatum).

(trpjeti): f. , aor. (isp. 316, a.), pf. .

Nepravilno znaenje
328.

Znaenje je glagola nepravilno ponajvie po tom to se izmjenjuje aktivno,


medijalno i pasivno, pa prelazno i neprelazno znaenje.

A. Aktivno, medijalno i pasivno znaenje


1. M n o g o a k t i v n i h glagola ima m e d i j a l n i futur s a k t i v n i m znaenjem.
Takvi su osim glagola s osobitim oblicima koji su od 320. dalje navedeni,
navlastito ovi:

(pjevam)
(sluam

- (susreem)

- (uivam)

(otimam)

(stupam)

(viem)

(smijem se)

(progonim)

- (hvalim)

(divim se)

(kradem)

(jadikujem)

(nastojim)

Akt. med. pas. znaenje. 328.

163

Bilj. Neki glagoli imaju m e d i j a l n i futur s p a s i v n i m znaenjem, a drugi


imaju pored toga i pasivni futur:
'. (uvrijedit u se)
(umnoit u se)
(upravljat e se mnome)
(podsjedat u se)
(podupirat u se)
(smutit u se)
(othranit u se)
(metnut u se pod strau)

i (kaznit u se)
- i - (liit u se)

i (potovat u se).

2. Deponentia

passiva

( 225) imaju ponajvie m e d i j a l n i futur:

Prezent
(divim se) 312, 4.
(stidim se) 301, 1.
(poriem)
(srdim se) 325, 12.
(hou) 325, 13.
(trebam, molim) 325, 15.
(mogu) 312, 5.
(protivim se)
(umijem) 312, 6.
, (volim)
(radujem se)
(slabiji sam)
- (uzimam na um)
- (voljan sam)
(srdim se)
- (razgovaram se) 327, 7.
(mahnitam)
- (staram se) 325, 17.
- (oajavam)
- (namjeravam)
- (uzimam na um)
- (vidim naprijed)
(mislim) 325, 18.
(kuam)

Futur

-
-
-

-
-
-
-
-

Aorist

-
-

-
-
-
-
-

&.

B i l j . (noujem) ima aorist i .

3. Neki su a k t i v n i glagoli u m e d i j u dobili refleksivno ili intranzitivno


znaenje (v. 448, 1.), ali imaju u a o r i s t u , a kadto i u f u t u r u , p a s i v n i oblik
(kao deponentia passiva) te se zovu i passiva media:

Akt. med. pas. znaenje. 328. 164

164

a) P a s i v n i aorist i p a s i v n i futur imaju:


opominjem
utvrujem
kidam
okreem
varam
topim

med. opominjem se

utvrujem se
,,
kidam se

okreem se
,, varam se

topim se

b) P a s i v n i aorist i m e d i j a l n i futur imaju:


zasramljujem
alostim
gonim
veselim
miem
uspavljujem
alostim
srdim
kreem
nagovaram
zavodim
kreem
nosim
plaim

med.
,,

,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,
,,

sramim se
alostim se
hitim
veselim se
miem se
spavam
alostim se
srdim se
kreem se
sluam
bludim
idem
hitim, navaljujem
plaim se, bojim se

c) P a s i v n i aorist i m e d i j a l n i
- izbavljam

i p a s i v n i futur imaju:

med. izbavljam se
udaljujem se
pokazujem se

pokazujem

1 '-
j
'1

Bilj. 1. Neki takvi glagoli imaju i p a s i v n i i m e d i j a l n i aorist, ali u razlinom znaenju:


donosim,
pribavljam
spasavam
varam

pribavih sebi

otputovah

spasoh sebi (sauvah) spasoh se


slagah
prevarih se.

B i l j . 2. Glagoli (jedrim od obale), (jedrim k obali)


(oruam se), (osidran sam) imaju obino aor. m e d . , rijetko
aor. pasivni.
4. Depmentia

media ( 225) imaju u p a s i v n o m aoristu p a s i v n o znaenje:

krivim,
silim,

okrivih,
prisilih,

bih okrivljen,
bih prisiljen;

165

Prelazno i neprelazno znaenje. 329.

tako i:
(primam)
(darujem)
(radim)
(lijeim)
- (odgovaram)
(promiljam)

(kvarim)
(kudim)
(nasljedujem)
- (dozivam)
- (nalaem)
(nadvladujem).

B i l j . P e r f e k t od nekih takvih glagola ima i a k t i v n o i p a s i v n o znaenje:


uradio je i uraeno je,
- odgovorio je i odgovoreno je,
nasljedovao sam i nasljedovan sam,
kupio sam i kupljen sam.

B. Prelazno i neprelazno znaenje


Ako se neki glagol koleba izmeu prelaznoga i neprelaznoga znaenja, imaju 329.
s l a b i a o r i s t i s l a b i p e r f e k t p r e l a z n o znaenje, a j a k i a o r i s t i j a k i
p e r f e k t n e p r e l a z n o ( 328, 3.); ako glagol ima samo j e d a n p e r f e k t , znaenje mu je n e p r e l a z n o .

Takvi su glagoli:
Glagoli

Futuri

Aoristi

Perfekti

stavljam ( 311, 2)
stajem

stojim

- potapam*)
( 301, 2)
- potapam se

-
-

-
-
316, 8

raam
postajem

316, 9.

' jesam

I ,
budim
budim se

*) Tako: oblaim, -(-) svlaim


- oblaim se, svlaim se

budan
sam

166

Naglaavanje glag. oblika. 331 332.

Futuri

Glagoli

Aoristi

Perfekti

topim
topim se

utvrujem
( 319, 13)
utvrujem se

kidam ( 319, 14)


kidam se

- gasim
( 319, 6)

- gasim se

nagovaram
sluam

uvjeren
sam
uzdam se

pokazujem
pokazujem se

, -

( 282)

- upropaujem
( 319, 15)
- propadam

, -

rastopljen
sam

tvrd sam

raskinut
sam

Kako se naglauju glagolski oblici


331.

Od osnovnoga pravila u 229. da u glagola naglasak stoji t o v i e


k r a j a p r e m a p o e t k u rijei nalaze se ovi izuzeci:

od

Kako se naglauju s t e g n u t i slogovi, ui ve 48, zato se pie: , ( 327, 17), ( 302), , ( 296).
332.

S l o e n i se oblici glagolski dre glavnoga pravila u 36. uz ove izuzetke:


1. N a g l a s a k n e p r e l a z i n i k a d a a u g m e n t a n i
reduplikacije:
ode, doao je. T o vrijedi i onda kad se augment ili reduplikacija
ne poznaje: - ugibah se, - nade opet. Izuzima se samo -
(suznalac sam) od glagola znam.

Naglaavanje glag. oblika. 333.

167

2. U 2.1. s i n g . i m p t . jak. ao r. od glagola druge glavne konjugacije ( 307,


Bilj.) naglasak ne prelazi nikada onoga sloga na kojem stoji u prvoj rijei ako nije
sloena: - vrati (), a ne -; tako i - stani (), a ne -.
3. Ako je rije dvostruko sloena, naglasak u tim imperativima ne prelazi
nikada drugi prijedlog: -- vrati, -- pridaj.

Ostali su izuzeci ovi:

333.

A. I n f i n i t i v i
1. Svi infinitivi na naglauju pretposljednji slog: , , , .
2. Infinitiv jakoga aktivnog aorista glagola na jest perispomenon:
( 255, 1).
3. Isti je oblik u mediju paroksitonon: .
4. Inf. slaboga akt. aor. ima naglasak na pretposljednjem slogu: ,
( 268, Bilj. 1).
5. Tako se naglauje i inf. perfekta medijalnoga: &,
( 284).

. P a r t i c i p i
6. Particip jakoga aktivnog aorista glagola na oksitonon je:
255, 1), gen. .
7. Part. prez. i jakoga aorista aktivnoga glagola na oksitonon je u nom.
sing. m.: , gen. .
8. Isto vrijedi i za particip akt. perf.: (, , gen. -) i
9. za part. obaju pasivnih aorista: , (gen. -).
10. Part. medijalnoga perfekta paroksitonon je: ( 284).
11. Svi participi imaju u nom. i ak. sing. sr. roda naglasak na istom slogu
na kojem je i u mukom rodu (isp. 229): neutr. ,
(po 35), , .
B i l j . Za s v e o b l i k e n a v e d e n e p o d 111. n e v r i j e d i p r a v i l o
da s e n a g l a s a k u s l o e n i m r i j e i m a n a t r a g p o m i e ; prema tome:
9, , , , , , .

C. O b l i c i

imperativa

12. Stegnuto 2 1. sing. imperativa jakoga medijalnog aorista jest perispomenon ( 255, 1) .
Izuzimaju se samo oni glagoli koji su sloeni od jednoslonih glagolskih
oblika i dvoslonih prijedloga: (), isp. 307, Bilj.
13. 2. 1. sing. imperat. jakoga aorista oksitonon je u ovih pet glagola:
(reci), (dodi), (nadi), (vidi), (uzmi). Ipak , itd.
po 36.
to znae ona tri jednaka oblika slaboga aorista, to ui 268, Biljeka 1.

DIO TREI

POSTANJE RIJEI
Glava X I I I
334.

Rije ili je p r o s t a , tj. postala od jedne jedine osnove: -- govor (korij.


-j), ili joj je osnova s l o e n a od dvije ili vie osnova: -- (pisac
govora).

A. Proste rijei
335.

Proste su rijei a) p r i m i t i v n e (nomina verbalia), tj. postale neposredno


od glagolske osnove: (poetak) od , b) i z v e d e n e (denominativa), tj.
postale od nominalne osnove: -- (star) od nom. osn. (nom. ).
Imena postaju n a s t a v c i m a (sufiksima) kojima se izblie odreuje
znaenje imenima.
B i l j . 1. Konsonantske osnove mijenjaju se pred konsonantskim nastavcima po glasovnim zakonima: - (pismo) od - ( 54).
B i l j . 2. Osnove imaju sad jaki (dugi) sad slabi (kratki) oblik ( p r i j e v o j , isp.
49. i Bilj.): - (kradom): - (zaborav), osn. : - - (isp. hs)
p l e t - e m : p l o t ) , osn. : - (pratnja), isp. pf. , (osn. .
-- (nedostatan): (ostatak): -- (ostali), isp. ---:
- : --, (osn. ) - (reen): - (govor): - (glas).
B i l j . 3. Samo malo imenica i pridjeva postaje bez nastavka: 8 (glas) osn.
, (grabeljiv) osn. .

Najznatniji nastavci
A. N a s t a v c i
336.

kojima postaju
1. Nomina

agentis

Mase.
-:

- (sveenik)

-:

-, - (spasitelj)

-:
-:

-, - ( p o m o n i k )
-- (graanin)

imenice

Fem.
--:

- ( s v e e n i c a )
[od ^-]
-: - ( s p a s i t e l j i c a )
[od -ja]
-: - ( p o m o n i c a )
-:
- (graanka).

Postanje rijei. 337 343.


2. Nomina

-:

- (govor)
- (vjera) osn.
- (postanje)
(djelo)
- (jadikovanje)
-- (sveza)

3. Nomina

actionis
-:
--:

gualitatis
- (pravednost)
- (razboritost)
- (istina)
- (slava)
[od pridjeva na - 2; -
od --]
- (dobrohotnost).

5. Nomina
-: - (ara-trum)
- ( n a u k o v i n a ) .

instrumenti
-:

6. Nomina

7. Nomina
- (djeai)
- (zlatan novac)
- (pueru-lus)

341.
- (brijanica)
- ( z b o r i t e Muza)

deminutiva
-:
-:

342.

- (sini)
- (kerka)
- (kuica).

8. Patronymica
--, -
-, --

340.

- (stupanj)

loci

-: - ( s u d n i c a )
- ( t a m n i c a )

-():

339.

- :

-:

- (sramota)

-:

338.

- (genus)
- (la).

4. Nomina

-:

337.

- (ispit)
- (rad)
- (odgoj)
- (kraljevanje)
[od glagola na -,
od -/- itd.].

rei actae

-: -, -- (djelo)
- (zarez

-: - (aequi-tas)
- (iuvent-tus)
-:
- (sapient-ia)
- ( z l o a )
-: - ( d u b i n a )

169

-:
-
-i8(fem.): -, -.

343.

170

Postanje rijei. 337 343. 170

337.

Gentilia
Mase.
-io:
-:
-:

Fem.

-- (Corinth-ius)
- ( M e g a r e n s i s )
- (Spartia-tes)

. N a s t a v c i
345.

-: ( D e l j a n k a )
-: (Megaranka)
-: - (Sparanka).

kojima postaju

pridjevi

Pridjevi znae: 1. O p e n u s v e z u s osnovnim pojmom


-to:

346.

- (nebeski), (pravedan), ', (stidljiv)


od -.

2. T v a r

podrijetlo

-, -eto: - ( aureus),
-

347.

3. P r i p a d a n j e ,

-ivo:

- (kamen)
- (drven).

sposobnost

-(): - (prirodan), -- (sposoban za rad),


- (kraljevski), - (ratan);
(tj. ), ,
, .

348.

4. O b i l j e
- (-.), -: -, - (--ja), - (gratiosus),
(vjetrovit), (silvosus) ( 193).

349.

5. S k l o n o s t
-: (sjeajui se), -- (zaboravan).

350.

6. V r i j e m e
-:

351.

- (ver-nus), - (ljet-ni), - (noctur-nus).

7. N a s t a v c i
-:
-:
-:

s manje

odreenim

- (straan), -
(astan) od
(neprijateljski),
-- (zavidljiv)
- (koristan)

znaenjem

-:
-:
-:

- (bojaljiv), -
(varav)
- (bojan)
8- (laan), -
(plemenit).

Postanje rijei. Sloene rijei. 352354.

C. K a k o p o s t a j u

-:
-:
-:

astim
jadikujem
zarobljujem ()
kanjavam ()

-:

nadam se ()
dajem znak ()

-:
-:

-;

171

glagoli

352.

ljubim ()
sretan sam ()
kraljujem ()
govorim istinu
(-9-)
sudim ()
optereujem ()
sramotim ().

B i l j . Neki od tih zavretaka imaju vie-manje odreeno znaenje: tako


znae glagoli na -, - da netko neto jest: (prijatelj sam),
sretan sam), (u ratu s a m ) ; (istinit s a m ) ; glagoli na -,
-, - znae da netko neto i n i : ( i n i m robom = zarobljujem),
( i n i m zlatno = pozlaujem), [ i n i m (dajem) znak],
(bijelim), (sladim, zainjam); glagoli na - znae e l j u (desiderativa):
( e l i m rat).

D. K a k o p o s t a j u p r i l o z i

353.

Kako postaju prilozi od pridjeva, v. 204. 1 3; korelativne priloge v. 217;


prilone brojeve v. 223; prilone padene oblike v. 188.
Osim toga prilozi postaju od nominalnih i verbalnih osnova nastavcima:
-:
-:
-:
-:

- gregatim (), -- oito (-);


- korakom (-), - kradom (), -- sakupivi,
ukratko (-), - rasijano, pojedince ();
poimence, nomina-tim,
- onomadne, - helenski
();
-- s itavim narodom (), -- bez kazni ().

. Sloene rijei
U sloenoj rijei slau se dvije osnove u jednu rije ili bez promjene (-) ili se osnove na kraju mijenjaju. Tako p r v a o s n o v a svoj zavretak rado
mijenja u ili mu dodaje : - zemljopisac (osn. ) , -
boj oko zidina (osn. ) , -- prirodoznanac. Prvi se lan kadto
jo drukije mijenja; npr. - jelenji lovac (osn. ) , -- utrka sa zubljama (osn. ) , - iskrenost u govoru ().
Umjesto osnove upotrebljava se i padeni oblik: - kua za brodove, (-) koji gorom prolazi, - slavan brodar, -
putnik ( 188).
U d r u g o m l a n u poetni se samoglasnik esto produljuje: -
vojsko-voa (); zavretak se (kao i u prvom lanu) rado mijenja u ili mu se
dodaje : - asto-ljubiv (), - storuk (), --
ribojea (-); a ima i drugih promjena: - ocoljubiv (; isp.
49), - nekodljiv ().

354.

172
355.

Sloene rijei. 355 358.

G l a g o l se, d a n e m i j e n j a o b l i k a , m o e s l o i t i s p r i j e d l o g o m : - (borim se za to). Druge se rijei mogu s glagolskim pojmom


sloiti tako da se naini nomen agentis pa od njega izvede glagol; npr. od
i postaje - (borac na brodu), a odatle -; od i 8
(gradim): - (graditelj kue): -.
I a p s t r a k t n e s e r i j e i m o g u b e z p r o m j e n e s l o i t i s a m o s prij e d l o g o m : - (prethodno vijeanje), - (zajedniko vijeanje),
ali - (razboritost) od - (razborit).

356.

Po z n a e n j u dijele se sloene imenice i pridjevi na tri vrste:


1. D e t e r m i n a t i v n e s l o e n i c e u kojima je prvi lan pridjevna ili prilona
oznaka drugoga lana: - ( = ) gornji grad, vie-grad, ( = ) drug u ropstvu, surob (isp. hs. brzo-rek, divo-koza
samo-uk, staro-sjedilac, zlo-tkalja).

357.

2. Z a v i s n e s l o e n i c e u kojima se prva rije pomiljakao ovisna u nekom


padeu drugoj ili druga prvoj: - ( = ), -
( = ) spomena vrijedan, - ( = ) ruko-tvoran,
- ( = ) u kui roen (isp. hs. glaso-noa, krvo-lok,
meso-jee, ruko-pis; bog-dan; zlo-rad).

358.

3. P o s e s i v n e ( a t r i b u t n e ) s l o e n i c e u kojima prva rije oznauje


drugu, a itava se sloenica pomilja kao objekt participa te se upotrebljava
kao pridjevni atribut: - ( = ) dugo-ruk, -
( = ) sjajno-oka, - zdravo-uman, razborit (isp.
hs. bjelo-brk, zlato-kos, krivo-ija, dvo-struk, sto-noga).
B i l j . 1. Prijedlone sloenice mogu imati sva tri znaenja: -
okruglo kazalite (det.), - domai (zav.), - bogo-duh (
(pos.).
Bilj. 2. Rijei sloene sa -privativnim (pred samoglasnicima -jlat. in-,
hs. n e - , 64) mogu imati determinativno ili posesivno znaenje:
- ( = )

det.,

- ( = ) pos.

-' ( = )

det.,

- ( = ) pos.

Rijei koje su isprva poinjale s digamom nemaju -, nego - ; -


() besposlen (.).
B i l j . 3. Sloenice na - kojima je drugi lan postao neposredno od glagolske osnove imaju (protiv 36) naglasak na drugom lanu ako mu je znaenje
aktivno:
- koji baca kamenje,

- pogoen kamenjem

- pisac govora,

- pisan svojom rukom.