Broj 37 Izlazi subotom Zagreb, 13. prosinca 2008.

Sadržaj
Marš van komunistička bando
2
Zajedno za Hrvatsku 3

Hrvatska knjižara 4
Urednikovo slovo 5
Istina (ponekad) boli 6
Neka se čuje 8
Zdravodrugovi 15
Vijesti 17
Zgodopis
Bosjaci
19
Protiv korupcije 27
Bosno moja 31
Osvrti 38
Hrvatski jezik 44
Živjeti NDH 47
Podlistak 49
Roman 53
Bog nas je stvorio 56
Ustaški hitrozov 61
Kolači 62
Čitatelji 63

Glasnik je
besplatan
Prijaviti se možete
na hitrozov
hrvatska.
hrvatska.uljudba Glasnik br. 38
@gmail.
gmail.com
Naklada:
27.000 primjeraka
izlazi dne 27. XII. 2008.
Stranica 2 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Marš van komunistička bando

UKLONIMO tzv. MARŠALA TITA IZ

ZAGREBA I HRVATSKE!
Priredila Jasenka Polić-Biliško, Zagreb

KRUG ZA TRG
Grañanska inicijativa za povratak imena
Kazališni trg zagrebačkom trgu nazvanim
imenom komunističkog diktatora t.zv. mar-
šala Tita

Genocid u 20. stoljeću

DANAS
U subotu, 13. prosinca 2008. u 11 sati
pred Hrvatskim narodnim kazalištem u
Zagrebu!
Pozvani ste na Drugo veliko javno
okupljanje kojim u duhu rezolucija Vi-
jeća Europe o meñunarodnoj osudi
zločina totalitarnih komunističkih reži-
ma te Deklaracije Hrvatskog sabora o
osudi zločina komunističkog poretka u
Hrvatskoj, a povodom meñunarodnog
Dana ljudskih prava koji se obilježio
10. prosinca, tražimo povratak imena
Kazališni trg zagrebačkom trgu nazva-
nim imenom komunističkog diktatora
Tita.
Maršal Tito odgovoran je za masovna
pogubljenja, pojedinačna ubojstva,
zatvaranja ljudi u logore, mučenja i
progone i zabranu svakog pluralizma.
Veličanje zločinca i totalitarnog susta-
va ozbiljna je zapreka demokratskom
napretku hrvatskog društva.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8. Stranica 3
Zajedno za Hrvatsku

D E K L A RA C I J A KO A L I C I J E
ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA

U subotu 6. prosinca 2008. u Zagrebu je na poticaj Zbora braniteljskih udruga iz

Domovinskog rata Grada Zagreba, održan sastanak predstavnika 88 udruga civilnog
društva (branitelja, invalida, stradalničkih i drugih nevladinih organizacija), na ko-
jem je osnovana Koalicija zajedničkog djelovanja.
Koalicija je zaključila da se dosadašnjim djelovanjem državnih institucija narušavaju
temeljna ljudska prava hrvatskih grañana odreñena Ustavom RH. Hrvatska je sus-
tavnom korupcijom i neodgovornošću dovedena na rub socijalne katastrofe u gos-
podarskom, sigurnosnom i vrijednosnom smislu. Time su dovedeni u pitanje ciljevi
zbog kojih smo stvarali i branili RH:
* - slobodna RH
* - dostojanstven život svih njenih
grañana
* - razvijena gospodarska i demokratska
RH
* - suradnja s drugim zajednicama i
narodima kao samosvjesna i
suverena zemlja

Koalicija se posebno ogradila od pojedinaca koji se u javnom životu - bez izbornog i

vrijednosnog legitimiteta - predstavljaju kao braniteljski predstavnici, a zapravo su
poslušnici pojedinih interesno-političkih skupina koje su protivnici slobodnog i dos-
tojanstvenog života hrvatskih grañana.
Koalicija zato poziva braniteljske i ostale nevladine udruge te pojedince radi uspješ-
nosti daljnjeg zajedničkog djelovanja na zastupanju općeg dobra u RH.

Zagreb, 6.12.2008.

Koalicija zajedničkog djelovanja

www.domovinskirat.hr
Stranica 4 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Hrvatska knjižara

HRVATSKA KNJIŽARA
knjizara.hrvatskauljudba.hr
preporučuje Vam upravo izašlu iz tiska knjigu

Saše Radovića:
TKO JE JAMIO, JAMIO!

Cijena 30,00 kuna + poštarina

Izdvajamo iz ponude antikvarijata (cijene treba uvećati za poštarinu):

Andre Rigaud: NEOBIČNO PUTOVANJE

TEDDY HUBBARTHA, Zabavna biblioteka br. 458,
str. 171, 1929. godina 40,00 kuna
Rabindranath Tagore: DOM I SVIET,
str. 285, 1944. godina 50,00 kuna
Zvane Črnja: KULTURNA POVIJEST
HRVATSKE 2, (eseji i panorame)
str. 240, 1978. godina 60,00 kuna
MALA ENCIKLOPEDIJA ŽIVOTINSKOG
CARSTVA I. i II.,
str. 256+256, 1968. godina 60,00+60,00 kuna
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8. Stranica 5
Urednikovo slovo

KAMO ĆE POBJEĆI SANADER?

U Rusiji ih zovu bosjacima. Nešto mu doñu kao naše skitnice, ali uz ozbiljne razlike. Ne skitaju se zbog
nevolje, nego iz obijesti. Jednostavno rečeno, hoće im se tako živjeti.
Doñu u neko mjesto, u neki grad, u neku zemlju. Lukavo zgrabe, ne radeći odveć, lovu. Pošteno ili nepoš-
teno. Svejedno. Onda lokanje, erotika, jahte. Dok džepovi opet ne ostanu prazni.
Nakon toga – magla.
Nisu li ništa sklonili na
stranu, samo nestanu.
Budu li pak predsjed-
nici, narodne voñe,
ugledni gospodarstve-
nici, predsjednici upra-
va kojekakvih GRUPA
rado štogod
„likvidnosti“ usmjere
na vlastite bankovne
račune. U inozemstvu.
Takvi se brzo prebacei
na neku drugu lokaci-
ju, gdje se predstav-
ljaju nositeljima novih
zamisli, pokretačima
svježih projekata, …
Spasiteljima. Dok im
se iznova ne pruži prilika.
Pun ih je svijet. Jednih i drugih. Posebno su simpatični ovi drugi. Čak i u Švicarskoj. Zašto? ZNA SE.
Hrvatska je na izdisaju. Gospodarstvo joj je dotučeno, imovina joj je rasprodana, zadužena je do grla.
Državni proračun raste kao gljiva. Iz ništa. Narodu su ugrañene navike koje vode u pakao. Poroci svake
postali su izraz društvene uspješnosti.
Teška su vremena pred nama. Dakako, pred Hrvatskom, pred hrvatskim pukom. Ne i pred hrvatskim bos-
jacima. Snašli su se oni. Napunili su torbe. Osobito oni na položajima. Zna se, i Sanader.
Otići će. Čim zazveči alarm. Otići će. Da. Samo, kamo?
Mogao bi promijeniti glas, prijeći na duboki govor, pustiti bradicu i postati izdavač – erotske književnosti.
Ne bi mu to bilo nešto novo.
Mogao bi poći estetskom kirurgu i promijeniti svoj face(book). Nakon toga dalo bi se smireno uživati u ne-
kom hoteliću – na Kanarskim otocima.
Mogao bi uzeti i strano državljanstvo, ako ga već nema, a Hrvatsku više niti spominjati. Ta ionako je u nju
stigao poslije – braniteljske pobjede, koja mu je doprla do ušiju tek preko nekog inozemnog krugovala.
Mogao bi, mogao bi, …
Da, mogao bi, ako mu savjest poradi, poći i putem onih nesretnih 1.750 branitelja. Samo što će nba to
Stjepan Mesić reći. Išao bi uz to nepredviñen i nepotreban gardijski plotunski pozdrav u trenutku - opće
štednje.
Možda se sažali. Družili su se, a radi se i o općem dobru.
Stranica 6 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Istina (ponekad) boli
SOLIDARNOST U OBRANI PRAVA
NA SLOBODU SAVJESTI
Gospodinu Mladenu
SCHWARTZU
Zagreb - Hrvatska
Poštovani kolega Mladene!
Vijest da si bio prisiljen ići na
'informativni razgovor' pred Ka-
ramarkove policijske službenike
zatekla me je u složenosti shva-
ćanja i neshvaćanja. Bilo je, kako
čitam u elektronskoj pošti, go-
vora o sadržaju Tvog izlaganja u
Makarskoj prošle jeseni o - pra-
vaškoj doktrini Oca Domovine,
Dra Ante Starčevića u svjetlu
suvremenih zbivanja - u povodu
pobjede starčevićanske misli čija
je svrha bila - 'Ni s Bečom, ni s
Peštom, nego za slobodnu i ne-
zavisnu hrvatsku državu'.
Prvo: vizija Hrvatske pod znakom
jednakosti solidarnih naroda u
Europi koju je svojim državnič-
kim i vojničkim djelom dokazao
Veliki Ban Jelačić, nadahnula je
utemeljitelje stranke prava. Kao
što god je Ban Jelačić održavao
veze s Napoleonom III u Parizu,
tako je i Eugen Kvaternik održa-
vao veze s Jerome Bonaparte-
om i - učlanio Stranku prava u
Prvu internacionalu u Parizu.
No, kako su autori 'Komunisti-
čkog manifesta' imali posve dru-
gačiju viziju suživota naroda u
Europi i u svijetu - propovijeda-
jući stvaranje jednog jedinstve-
nog svjetskog carstva ukidanjem
nacionalnih država - vizija Bana
Jelačića bila je po njima osuñe-
na, a hrvatski narod proglašen
'kontrarevolucionarnim po svojoj
prirodi', zbog čega mu je bilo
suñeno da 'u idućem svjetskom
ratu nestane s lica zemlje'. Za
nas je od tada antimarxizam bio tao glavne navode i iz mog pre-
- jedini način borbe za opstanak! davanja u Assemblée Nationale.
Kad je, uoči Madridske konferen-
cije, početkom 1979 u prostoriji
francuske Assemblée nationale
bio sazvan sastanak vodećih bo-
raca za ljudska prava udruženja
CIEL (Comité des Intellectuels
pour une Europe des Libertés),
bio sam tamo nazočan u svoj-
stvu Predsjednika privatnog ud-
ruženja "Amitié France-Croatie".
Tom prilikom pročitao sam svoj
podnesak o marksističkom negi-
ranju ljudskih prava i prava naro-
da na samoodreñenje potkrijep-
ljeno citatima iz sastavaka i
Marxa i Engelsa.
Prilikom svečanog ručka u Blago-
vaonici za francuske parlamen-
tarce, postavili su me za isti
'head-table' s Yonescom, Akademik Mirko Vidović
Raymondom Aaronom i drugim
Nakon toga se je za rad unutraš-
'ključnim sudionicima' tog skupa
nje i vanjske opozicije u Hrvata
kojem je predsjedao Emmanuel
zainteresirao i veliki reporter
Leroy-Ledurie. Jedan novinar iz
'L'Expressa' Emile Guikovaty, kao
tjednika 'L'Express' me je upitao
i Aaron, francuski židov (kojem
da li bih mu mogao dati tekst
su nacisti u logorima u deporta-
svog podneska jer da to traži
ciji uništili skoro svu obitelj.
gosp. Aaron. I dao sam mu svoje
Gosp. Guikovaty (poljski židov u
izlaganje.
izbjeglištvu) je bio mojim gostom
Četiri godine nakon tog dogaña- u Lyonu i ja sam ga povezao s
ja, kad sam već razradio svoj vodećim čovjekom opozicije i
posao na čelu Sabora HNV-a, u bivšim logorašem Dr-om Markom
Veselicom. Kad je gosp.
povodu Konferencije za tisak ko-
ju su novoizabrani sabornici dali Guikovaty došao u Zagreb na
sastanak s Drom Veselicon - ud-
u hotelu Nikko-de-Paris, pariški
tjednik 'L'Express' (Od 6-12 svib- baši su ga uhapsili i odveli na
'informativni razgovor', u Savsku,
nja 1983.) objavio je - na deset
a onda ga protjerali iz Jugoslavi-
stranica! temeljito obrañen ilus-
trirani prilog Raymonda Aarona o je. O tome je 'L'Expres' objavio
- marksističkom negiranju ljuds- oveći članak pod naslovom: 'U
Zatvor ili u Hotel?'.
kih prava i prava naroda na sa-
moodreñenje. Najviše me je iz-
Najkraće: veliku potporu Banu
nenadilo kad sam u tom znan-
Jelačiću dao je osječki židov Mo-
stveno obrañenom prilogu proči-
ša Georgijević. Veliku potporu
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Starčeviću dao je Josip Frank.
Mozak Ustaškog pokreta bio je
Dido Kvaternik i mnogi drugi ži-
dovi. U mojim očima Ti si od na-
šeg prvog susreta u Stuttgartu
(demonstracije protiv izručenja
uhapšenih Hrvata u Njemačkoj)
bio - naš narodni štit pred mnoš-
Mladen Schwartz
tvom i ne samo ljevičarskih kle-
vetnika hrvatskog naroda u cjeli-
Stranica 7
Istina (ponekad) boli
ni - zbog njegove 'drskosti' da svojoj nezavisnoj državi.
obnovi svoju drevnu nezavisnu
Ovo što se s Tobom dogaña naj-
državu. Za nas je veliki dobitak
bolji je dokaz da su i dalje i Žido-
da su se baš na tebe osovili
vi i Hrvati pod čekićem marksis-
KOS-ovci fašistički antifašisti!
tičkih fanatika. Karl Marx je u
NOTA: po logici stvari i budući svom 'patchworku' "Question
da su nas od Marxa i Engelsa svi juive" osudio židove na posve-
ljevičarski fanatici ponižavali i mašnje fizičko iskorijenjenje, a
klevetali tvrdnjom da smo mi, samo dvije godine nakon toga
zbog svoje upornosti da ob- osudio je i Hrvate.
novimo svoju nezavisnu drža-
Ukratko: Savezništvo Hrvata i
vu, krajnji desničari (a ne in-
Židova u oporbi rasčovječenim
ternacionalisti) kontinuitet
čudovištima koji uspješe ostati
naše upornosti u stvaranju i
na vlasti i u Zagrebu sveta je
sad održavanju postignute
stvar. Više nego ikad mi moramo
državne nezavisnosti je pos-
ostati dosljedni u obrani svoje
vemašnja povijesna pobjeda
duše, povijesti i jedne i druge
dan ateističkim internacionali-
nacije. U ovom kaotičnom svijetu
stima koji niječu i samo pos-
u kojem, nakon komunista, pro-
tojanje ljudske savjesti.
padoše putem samourušenja i
U ZNAKU POŠTOVANJA: Obi- grabežni manijaci - naš posao
šao sam svijet radeći posao čini se ništa ne gubi na značenju
Predsjednika Sabora HNV-a, pa ne smije gubiti ni dinamiku
bivšeg Titovog robijaša i priz- početnog zamaha - oporbe nep-
natog (i odlikovanog) borca rijateljima sveopćeg bratstva Do-
za ljudska prava. Gdje god movina.
sam došao najviše su mi po-
mogli - židovi! Od njih nikad
nisam čuo da bi i u kojem smislu Šalom!
bili protiv prava svakog naroda
da ostvari svoja ljudska prava u

IZ RASPRAVA NA INTERNETSKIM FORUMIMA

Stevo iz Beograda:
Prema zvaničnim procenama, samo u jasenovačkom logoru smrti na
svirep način je ubijeno oko 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja,
te 20.000 djece i 120.000 antifašista.
Dane iz Zagreba:
Opa! Sad je znači u Srbiji sa 700.000 spalo na "samo" 500.000. Inače,
početkom 50-ih, bila je suverena brojka od milijun i pol. Samo naprijed.
Vidiš Židovi, tj. Goldstein, u Hrvatskoj govore da je u Jasenovcu ubijeno
ukupno oko 70.000 ljudi, ali ni za to nemaju nikakve dokaze, nego su i
oni razne ljude za koje se ne zna gdje su završili strpali u Jasenovac.
Dok se za npr. oko 200.000 Hrvata neprestano pronalaze nove grobnice
u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, ali očito da dok su stari izvršitelji na životu,
još se službene vlasti ne usude ići u ozbiljnija iskopavanja i istraživanja
njihovih zločina.
U Sloveniji je početkom 90-ih bilo i ubojstva onih koji su istraživali parti-
zanske zločine.
Tomislav iz Siska:
Radi se o službenim procjenama Titine Juge, koja je od Njemačke htjela
izvući što deblju ratnu odštetu. Jesu li ikada poimenično naveli svih tih
"pola milijuna" ubijenih u Jasenovcu? Nikada. A zašto? Zato što ih nije ni
bilo. Čak i beogradski muzej holokausta ima popis od 80.000 imena, ne
više. Jest da je u Jasenovcu bilo na tisuće žrtava, što je za svaku osudu,
ali to što Stevo i slični pričaju o "pola milijuna" ubijenih u Jasenovcu,
posljedica je 45-godišnjeg ispiranja mozga.
Jure iz Bjelovara:
Da, vidjeli smo koliko komunistima smetaju nacisti kad su bratski podje-
lili demokratsku Poljsku, kad je Staljin "teški antifašist" pio u Hitlerovo
zdravlje, kad je Tito podjelu Poljske komentirao: "Mi smo to prihvatili
mirno, kao disciplinovani komunisti". Zato mi ne pričajte o nekom komu-
nističkom antifašizmu, kojeg nije ni bilo.
Anica iz Metkovića:
Komunisti nisu digli ustanak u Jugoslaviji 1941. da donesu slobodu i
demokraciju, nego da donesu komunističku diktaturu. Oni su sebe
predstavljali kao antifašiste, što su radili i četnici. Rijetki su bili iskreni
antifašisti koji su se pridružili partizanima zato da se bore za slobodu.
Kad su 1946./1947. shvatili što je to Titina Juga zapravo, drug maršal ih
je većinom lijepo spakovao na Goli otok, dok je one "najopasnije nepri-
jatelje revolucije" tiho likvidirao, meñu njima i Andriju Hebranga, jednog
od rijetkih istinskih hrvatskih partizana antifašista. Počivao u miru.
Stranica 8 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Neka se čuje

CROATIA LIBERTAS
NEVLADINA ORGANIZACIJA
MOSTAR
Nevladina organizacija Croatia Libertas je 4. prosin- od siječnja 1994. do 19. ožujka 1994. godine;
ca 2008. nadležnom Županijskom tužiteljstvu u Mo-
12. Eno Ćurić, upravitelj zatvora u Osnovnoj školi u
staru podnijela kaznenu prijavu protiv više osoba
selu Potoci;
zbog osnovane sumnje kako su počinile ratni zločin
na području Mostara u razdoblju 1992-1995. godi- 13. Esad (Eso) Tipura, zamjenik upravitelja zatvora
ne nad hrvatskim civilnim stanovništvom. u Osnovnoj školi u selu Potoci;
U suradnji s Meñunarodnim kaznenim sudom za 14. Ostali koji se navode u iskazima svjedoka i NN
bivšu Jugoslaviju ICTY, u pripremi je nekoliko de- osobe.
setaka prijava za kazneno djelo ratnog zločina. Pri-
Domaći sudovi i
java je podnesena protiv sljedećih osumnjičenih
tužiteljstva u
osoba za ratne zločine:
BiH, a posebno
1. Esad Humo, zapovjednik 41. brigade A RBiH; Sud BiH i Tuži-
kasnije zapovjednik 4. korpusa A RbiH; teljstvo BiH ne
procesuiraju rat-
2. Sulejman Budaković, zvani Tetak, načelnik štaba
ne zločine poči-
4. korpusa A RbiH;
njene od strane
do 6. studenoga 1993. godine, a od tog datuma bošnjačke Armi-
zapovjednik 4. korpusa A RBiH; je BiH nad Hrva-
tima i ostalim
3. Mustafa Isović, zamjenik zapovjednika 4. korpu-
nebošnjacima
sa A RBiH;
iako su obvezni
4. Semir Drljević, zvani Lovac, zapovjednik brigade procesuirati sve
A RBiH; ratne zločine, jer
je to kategorija
5. Zijo Lerić, zapovjednik bojne VP 4. korpusa A koja ne zastari-
RBiH; jeva.
Sefer Halilović, zapovjednik ABiH
6. Šemso Čagalj, zvani Sultan, vjerojatno zapovjed- Pozivamo Viso-
nik postrojbe VP u Bijelom Polju; kog predstavnika i ostale visoke zvaničnike EU-a da
7. Mujo Karadža, zvani Hodža, zamjenik zapovjed- se sami uvjere u loš i pristran rad domaćih sudova
nika postrojbe VP u Bijelom Polju; BiH koji ne procesuiraju ratne zločine počinjene
nad nebošnjacima i najavljujemo kako ćemo ovaj
8. Mirsad Ćupina, upravitelj zatvora u IV. osnovnoj slučaj neprofesionalnog rada domaćeg bh pravosu-
školi u Mostaru ña prijaviti i svim relevantnim meñunarodnim insti-
do 15. listopada 1993. godine; tucijama. Dajemo punu potporu zatvorenicima pod
jurisdikcijom Suda BiH u KPZ Kula u nastojanju za
9. Mirsad Handžar, upravitelj zatvora u IV. osnov- poštenim i pravednim suñenjem te adekvatnom
noj školi u Mostaru zdravstvenom zaštitom, a sve su to temeljna ljuds-
od 15. listopada do 3. prosinca 1993. godine; ka prava koja domaće pravosuñe uskraćuje neboš-
njačkim zatvorenicima kojima isključivo "ad hoc"
10. Mirsad Vražalica, upravitelj zatvora u IV. osnov- sudi.
noj školi u Mostaru od 3. prosinca 1993. godine do
siječnja 1994. godine;
11. Hasan Memić, upravitelj zatvora u IV. osnovnoj URED ZA INFORMIRANJE
školi u Mostaru
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
HRVATSKI BOJOVNICI – KRIVA INTER-
PRETACIJA
Ivo Matanović, Zadar
Povodom pamfletskog pisanja
zadarskog Regionala protiv Ive
Matanovića, predsjednika Zdruga
udruga hrvatskih političkih uzni-
ka RH i inozemstva danas je
(1.12.2008. g.) u prostorijama
društva održana tiskovna konfe-
rencija povodom Regionalovog
članka objavljenog pod naslo-
vom: „Matanović glumi ustašu, a
u komunizmu je sudio poštenim
Hrvatima“.
Kako u Zadru ima više Matanovi-
ća s istim imenom, a izmeñu njih
je jedan Ivo zaista postojao i kao
sudac porotnik, koji je sudio i u
predmetima kad se radilo o poli-
tičkim uznicima. On je od oca
Gašpara roñen 1905. g. u Vrga-
di, a ja sam od oca Ivana i roñen
1930. g. u Šimićima kod Banja
Luke.
Pamflet je sročen iz jednoga
sudskoga zapisnika od 1974. u
kojemu se sudilo grupi političkih
uznika na čelu s Matom Kovače-
vićem koji je presudom br. K -
46/74 osuñen na 8 godina uza.
Moram odmah istaći da su kon-
ferenciji nazočila samo 2 novina-
ra i jedan TV snimatelj od Grads-
ke televizije. Od novinara su na-
zočili jedna novinarka iz Regio-
nala i jedna iz Jutarnjeg i Slobo-
dne Dalmacije (jedna novinarka
za oba lista). Glavna poanta tis-
kovne konferencije bila da se
raskrinka skandalozni napis Regi-
onala, a tek usputno da se jav-
nosti predstavi i udruga Hrvats-
kog obrednog društva (HODBA)
bojovnika Drugog svjetskog rata
i bojovnika Domovinskog rata.
Neka se čuje
U pisanom obliku dao sam novi-
narima sve materijale o kojima
smo kasnije i govorili. Nakon iz-
laganja o „skandaloznome“ teks-
tu usmeno sam izvijestio da je u
Zadru, koncem 2007. g. uteme-
ljena i uredno registrirana jedna
nova braniteljska udruga pod
punim nazivom: Hrvatsko obred-
no društvo bojovnika Drugog
svjetskog rata i bojovnika Domo-
vinskog rata, o kojoj je s naše
strane kao uvodno, rečeno tek
nekoliko riječi. S obzirom na sam
naziv udruge i poveznice član-
stva u ovoj udruzi iz obaju minu-
lih hrvatskih Domovinskih ratova,
uslijedila su provokativna pitanja
(samo novinarima svojstvena),
kao što su: Kako to da se bojov-
nici iz postrojbi ustaša, domob-
rana i drugih jedinica iz Drugog
svjetskog rata mogu usporeñivati
s bojovnicima Domovinskog ra-
ta? Zatim su uslijedila i pitanja o
partizanima i drugim sitnicama
vezanim uz oba već postavljena
pitanja.
Na sva pitanja eksplicitno sam
odgovorio i to:
Naziv udruge osmišljen je dugo-
godišnjim razmišljanjem o tome,
kako da se sjedine sve bojovne
postrojbe iz obaju Domovinskih
ratova i da to bude civilno staleš-
ko društvo ničim povezano s ak-
tualnom vlašću. Dakle, društvo
koje će baštiniti sva glavna povi-
jesna bojovnička i druga dogaña-
nja tijekom minulih stoljeća pa
sve do današnjih dana.
Na zajedljivo pitanje novinarki, a
gdje je mjesto partizanima i mo-
gu li se i oni mogu pridružiti gore
spomenutoj udruzi, odgovorio
sam doslovce: „da partizanima
Stranica 9
nema mjesta u našoj udruzi, jer
oni po svom svjetonazorskom
habitusu ne spadaju meñu hr-
vatske povijesne bojovnike. Nap-
rosto zato jer su oni u našim oči-
ma hrvatski izdajnici i nisu se
borili za Hrvatsku već za Srbo-
slaviju ili ti Jugoslaviju, svejedno
je. Osim toga borili su se i za
komunizam, što je i dovelo do
bratoubilačkog rata“.
Domobran, Čuva Svoj Dom!
Odgovorio sam takoñer da se ti
isti partizani i njihovi današnji
sljedbenici još nisu otrijeznili od
svojih nebuloza o Jugoslaviji. I
dan-danas skupa sa Srbima iz
Hrvatske idu slaviti tzv. dan us-
tanka naroda Srba u Srbu 27.
srpnja 1941. g. Ove godine iz
Zadra je išao pun autobus, s oko
5o Hrvata u Srb slaviti gore spo-
menuti nadnevak, a radi se us-
tvari o nadnevku pokolja hrvats-
kog naroda u tom istom mjestu i
obližnjim Pounjskim mjestima,
gdje su Srbi-partizani od 27.
srpnja do 31. kolovoza 1941. g.,
za samo 4 dana, poubijali preko
Stranica 10
Neka se čuje
1.000 Hrvata i muslimana u selu
Boričevac i obližnjim Pounjskim
selima, računajući i pokolj musli-
mana u Kulen Vakufu. Ostale,
njih oko 2.000 su protjerali, od-
nosno natjerali ih u bijeg u šu-
me. Do današnjeg dana još se
nitko od Hrvata nije povratio u
Boričevac i to ne zato što se ljudi
ne žele vraćati svojim otetim do-
movima, već zato što im to Srbi
iz okolnih sela Lapačke doline ne
dozvoljavaju.
Na tiskovnoj konferenciji bilo je
riječi o partizanima ili ti tzv. anti-
fašistima koji su i ove godine na
nadnevak 29. studeni – njih pun
autobus išli u Jajce proslaviti na-
dnevak utemeljenja njima drage
im ex Jugoslavije – AVNOJ.
Takoñer, bilo je riječi i o financi-
ranju udruga, osobito su se novi-
narke raspitivale tko to financira
i plaća sva ta naša, kako su se
izrazili, putešestvija. I na ovo
pitanje odgovorio sam da našu
Udrugu bojovnika još do današ-
njeg dana ne financira nitko.
Ostala društva – ogranak domo-
brana, Hrvatsko društvo politič-
kih uznika „Ivo Mašina“ Zadar i
Zdrug udruga (središnjicu uznika
koja je privremeno smještena u
Zadru) financira Gradsko pogla-
varstvo i to tek toliko da može-
mo podmiriti troškove poštarine,
struje i vode. Kako kome, daju
nam oko 10 tisuća godišnje, a
nekima još i manje od toga. Bra-
niteljima daje se nešto više. Koli-
ko, ne znam, ali sigurno ne pu-
no, jer se oni još dodatno finan-
ciraju iz svojih središnjica iz Zag-
reba.
Meñutim, tad sam načeo pitanje
financiranja tzv. antifašista i titoi-
sta, postavivši im pitanje, zašto
se novinari ne interesiraju za nji-
hovo financiranje – financiranje
njihovih putešestvija po
„šumama i gorama“. Samo u
ovoj godini išli su tri puta s pu-
nim autobusom na daljnja puto-
vanja, u Kumrovec, Srb i Jajce,
a to je koštalo preko 30 tisuća.
Imam spoznaju da im ova puto-
vanja grad posebno plaća. Isto
tako zadarski tzv. antifašisti ko-
riste najatraktivnije prostorije na
poluotoku - u Providurovoj palači
prostor preko 100 m2 koji stalno
zjapi prazan. Za usporedbu sa-
mo, Politički uznici čije članstvo
broji preko 260 članova, zatim
udruga Zdrug udruga političkih
uznika (središnjica uznika) i Hr-
vatsko obredno društvo bojovni-
ka smješteno je u jednoj prosto-
riji od samo 20 m2. Ogranak do-
mobrana čije je članstvo takoñer
mnogobrojno imaju prostor od
samo desetak kvadratnih meta-
ra. Kako vidite, ove četiri hrvats-
ke domoljubne udruge ili kako ih
novinari nazivaju, ustaške, koris-
te jedva 30 m2, a partizani pre-
ko 100 m2.
E, sad, dragi čitatelji, prosudite
sami, tko vlada u ovoj državi –
poglavito u Zadru, „partizani“ ili
„ustaše“?
Ili, još jedna značajna usporedba
izmeñu „partizana“ i „ustaša“.
„Ustaški“ hodogram kretanja
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
prati se u svakom koraku. Držeći
ih na oku, policija ih snima i mo-
tri na njihova simbolična hrvats-
ka obilježja.
Na drugoj pak strani „partizani
se mogu oblačiti kako hoće - s
trorogom kapom i zvijezdom pe-
tokrakom. Sa slikom najvećeg
zlikovca u Hrvata svih vremena
Josipa Broza Tita i uz to još po-
čašćeni s nazočnošću najviših
državnih dužnosnika koji ih uve-
seljavaju „po šumama i gorama“.
I najzad, a moram i to još reći,
da s gnušanjem odbacujemo sve
objede, laži i insinuacije od stra-
ne novinara na naš račun. Jer mi
imamo i materijalne dokaze s
naših skupova, a posebice smo i
ovu zadnju konferenciju za tisak
snimili glasovno i slikovno, jer
smo pretpostavili da ćemo „s
vragom“ imati posla.
I još samo nešto, poručujemo i
preko ovog napisa svima onima
koji nas blate i o nama blebeću
koještarije, da nas time samo
jačaju i pomlañuju s mladim
„ustašama“. U samo zadnja dva
dana prijavilo nam se preko 50
zadarskih srednjoškolaca i izrazi-
lo želju da postanu članovi Hr-
vatskog obrednog društva, a u
nekim gradovima po Slavoniji
već imamo nekoliko udruga koje
se najčešće nazivaju - Hrvatska
uzdanica ili sličnih naziva.
Zadar, 4. prosinca 2008.g.
Bog i Hrvati – za Hrvatsku
uvijek spremni!
Ivo Matanović,
predsjednik Zdruga
udruga hrvatskih
političkih uznika
RH i inozemstva.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
TKO JE DOVEO FAŠIZAM U JUGOSLAVIJU?
Akademik Mirko Vidović, Pariz
Makoliko su se trudili da, na sve
načine, onemoguće dostup povi-
jesnim izvorima i spriječe ikoga
da u znanost uvede prosudbu po
zdravu razumu, komesari mitise-
kunemi u živoj stvarnosti, i da-
nas, nemoćno doživljavaju pre-
porod pozitivnog znanja u duhu
istine.
Početak ustanove istine o našoj
povijesnoj stvarnosti u toku dva-
desetog stoljeća već sad ukazuje
da ni čitave biblioteke mitomani-
je nisu u stanju spriječiti istinu
da ne proklija i razvije se na baš-
tini mitomana koja je pokušala
na sve načine, da suzbijanjem
slobode ljudske savjesti ovjekov-
ječi plodove patološke mitomani-
je kao jedine dopustive potke
znanja i znanosti uopće.
Makoliko se trudili da, kao nao-
paki ljudi, izopače zbilju i okrive
svoje žrtve da su krivlje od dže-
lata, njihovo napasno pobijanje
istine omogućuje da upravo ob-
ratno od njihovog nadlagivanja,
rekonstruiramo stvarnost čisteći
je, poput arheologa, od naplavi-
na kleveta, mržnje i samooboža-
vanja ljudi u kojima se savjest
nikad nije mogla pojaviti a kamo
li ih pročovječiti. Ni strpljenjem.
Ni postom ni molitvom.
Nakon svega što su već četiri
naraštaja Hrvata podnijeli teške
traume zbog planetarnog natje-
canja u ocrnjivanju našeg čovje-
ka i sveukupne naše povijesti -
počam od Karla Marxa, koji nas
proglasi narodom 'kontrarevolu-
cionarnim po svojoj naravi' - pa
do Stjepana Mesića koji i djecu
roñenu u Domovinskom ratu na-
zva 'fašistima', stoji potreba da
iznesemo na vidjelo minimum
Neka se čuje
podataka koji ukazuju - kako je
u naše krajeve ugrljao fašizam i
koliko smo zla proživjeli od ideo-
logije koja je otvoreno nastojala
da uništi kršćansku vjeru, odnos-
no - da 'ubije Boga' u nama.
Budući da su se čaršijski kljuno-
bakandžaši potrudili da što prije i
što temeljitije isprazne Hrvatski
arhiv, osobito iz vremena trijum-
fa fašizma i staljinizma nad svi-
ma nama, teško bismo došli do
podataka o stvarnim odnosima
izmeñu legalizma i despotizma u
srpsko-hrvatskim odnosima, da
nam ih, premda na perverzan
način, nisu otkrivali – velikosrp-
ski ideolozi pod raznim izlikama i
u diskontinuitetu.
Karl Marx
Prvo, što se tiče odnosa izmeñu
Komunističke stranke i Ustaškog
pokreta, teško bi bilo dokazati da
je uopće Dr Mile Budak bio na
robiji u Srijemskoj Mitrovici i da
je tamo sklopljen "Dogovor u
Sriemskoj Mitrovici' izmeñu Moše
Pijade i Mile Budaka, da ga sami
Srbi nisu u više svojih djela spo-
minjali, komentirali, pa i skoro u
cjelini citirali. Prvi koji su mi o
tome opširno govorili bili su moji
supatnici - stari predratni komu-
nisti na robiji u Srijemskoj Mitro-
vici godine 1976., osobito Bačva-
Stranica 11
nin Grga Lulić i Banaćanin ðuro
Sargin.
Bitnije navode iz tog dogovora,
možemo naći na srpskom portalu
Interneta "Lopare online forum",
gdje se točno vidi da je spora-
zumno predviñena zajednička
fronta komunista i ustaša sučeli-
ce prema 'velikosrpskoj
buržoaziji' i hegemoniji čaršije
kako zajedničke nastupe u miru
tako i u ratnim uvjetima. Tu čita-
mo i slijedeći navod:
"Voćstvo hrvatske Ustaške orga-
nizacije obvezuje se da će potpo-
mognuti i učestvovati u svim ma-
terijalnim izdatcima, demonstra-
cijama, manifestacijama i štraj-
kovnim akcijama, koje provode
komunističke formacije. Voćstvo
Komunističke partije smatra hr-
vatsku Ustašku organizaciju kao
važnog faktora i kao pomagača u
uništenju postojećeg stanja i u
postizanju ustaških ideala obeća-
va svoju pomoć."
Istini za volju, Srbijanci su u ona
teška i opasna vremena, izmeñu
dva svjetska rata, igrali neku vrs-
tu 'političke simultanke' - bili su
zbilja svi i svuda. Hrvati su bili
sami i bespomoćni.
U svojoj knjizi "Les Habsburg,
l'Eglise et les Slaves du sud" (izd.
'Pichon et B.D.A", Paris 1970),
ministar u Stojadinovičevoj vladi,
Branko Miljuš tvrdi kako je, "u
lipnju 1917, u središtu Velikog
Orienta došlo do saziva Kongresa
framasona iz savezničkih i neut-
ralnih zemalja.
Tada je doneseno dvadeset od-
luka, a meñu njima i 'rezolucija'
u kojoj se traži 'osloboñenje po-
robljenih naroda' u Austro-
Ugarskoj monarhiji. Ta
'rezolucija' bila je prihvaćena na
insistiranje poljskih poslanika koji
Stranica 12
Neka se čuje
su tu predstavljali slavenske na-
rode pod austro-ugarskom vlaš-
ću. Ta 'rezolucija' dakle, implicite
je tražila rušenje dvojne podu-
navske monarhije" (v. n.d. s.
115).
U svojim memoarima, dr Milan
Stojadinović tvrdi da su Englezi
posebnim "Londonskim ugovo-
rom" iz 1915 uspjeli odvojiti Itali-
ju od saveza s Nijemcima obeća-
njem da će im, nakon završetka
rata dopustiti da Rim pripoji Kra-
ljevini Italiji dio Dalmacije. No,
američki predsjednik Wodrow
Wilson je bio protiv takvih rješe-
nja jer je izišao na Versailleski
kongres sa svojih "14 teza" o
samoodreñenju naroda u Europi
i time je bio protiv teritorijalnih
pretenzija Italije na istočnoj jad-
ranskoj obali. No, uza sve to,
Talijani su uspjeli dobiti od Kara-
ñorñevića Istru, Kvarnerske oto-
ke i Zadar u povodu sklapanja
Ugovora u Rapallu 1920. Ante
Trumbić to nije mogao spriječiti,
jer ga nitko ni za što nije ni pita-
o. Nakon njega, pogubnu politič-
ku splitskih mandrila vodio je -
Vicko Krstulović, član ðilasove
'Komisije za razgraničenje repub-
lika i pokrajina', po završetku
drugog svjetskog rata.
Francusko Ministarstvo vanjskih
poslova zadužilo je, početkom
dvadesetih godina prošlog stolje-
ća, gosp. André Ott-a, jednog od
heroja najteže bitke pri kraju Pr-
vog svjetskog rata, ^Le Chemin
des dames', da ide u političke
inspekcije na područje Balkana i
Srednje Europe.
Obavljajući tu dužnost Ott se je
sprijateljio i sa Stjepanom Radi-
ćem a o tom prijateljstvu pisao
je u svoje tri knjige objavljene u
Parizu, izmeñu 1927 i 1983. Kad
'Quai d'Orsai' nije uzeo u obzir
Ottova izviješća o bezočnoj srbi-
janskog tiraniji u Hrvatskoj, on je
bacio svoja ratna odlikovanja i
definitivno napustio i politiku i
diplomaciju.
Vicko Krstulović
Najoštrija osuda onoga što su
srbijanski bakandžaši radili po
hrvatskim krajevima uoči Marse-
illeskog atentata iznesena je u
posebnoj knjizi o tom atentatu
koju je napisao francuski struč-
njak povijesti tog vremena
François Broche ("Alexandre I.
Luois Barthou", izd. Balland, Pa-
ris 1977), gdje piše: "Više od
milijuna Hrvata je pobjeglo iz
Hrvatske u povodu proglasa
Aleksandrove diktature" (s.41).
Te: "Tiranija Srba u Hrvatskoj
bila je posljedica gluposti Savez-
nika" (s. 46).
Ni Ante Trumbić nije mogao, a
da javno ne povuče svoj potpis
sa 'Krfske deklaracije' i stupi u
otvorenu i bojovnu opoziciju
Aleksandrovoj diktaturi. U takvim
uvjetima došlo je do utemeljenja
Ustaškog pokreta, ali ni jedna od
europskih zemalja u to vrijeme
nije otvoreno stala na stranu tra-
ženja Hrvata da ostvare svoje
pravo na samoodreñenje koje je
zarobljenim narodima obećao
predsjednik USA Woodrow
Wilson. Premda su Madžarska i
Italija tolerirale boravak članova
Ustaškog pokreta na svom terito-
riju - pod striktnom vojnom i po-
licijskom kontrolom, ni Rim ni
Budimpešta nisu kvarili svoje di-
plomatske odnose s Beogradom.
Naprotiv, Mussolini je upotreblja-
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
vao Pavelića kao kusur u poku-
šajima da dobije naklonost Beog-
rada i proširi svoju vlast na čitavi
Balkan, a posebno na istočnu
obalu Jadrana. U svojoj knjizi
"Od Radića do Pavelića", Matija
Kovačić ispravno ustvrdi, da Pa-
velić ništa nije mogao više postići
od ponižavajućih uvjeta u kojima
je u Italiji živio u poniženju, jer
ni jedna druga zemlja nije smat-
rala Pavelića poželjnom osobom
na svom teritoriju. A u vezi s tim
ponižavajućim okolnostima, Mati-
ja Kovačić zapisa:
"Ne samo da je fašistička Italija
internirala onih nekoliko stotina
hrvatskih revolucionaraca na Li-
parima i drugdje, nego je čak
dopustila, da je policijski inspek-
tor Vlada Miličević, u sporazumu
s talijanskom policijom imajući
sjedište u Rimu, mogao pratiti
kretanje ustaša i bio izvješćivan
o mjestu njihova interniranja ili
boravka, nadzirući njihov rad...
Italijanska fašistička vlada je po-
duzela potrebne mjere da se us-
tašama izgubi svaki trag" (v.n.d.
s. 108).
Najprije, valja spomenuti da je
mladi srbijanski patrijarh Vrnava
(koji je započeo gradnju Hrama
Svetog Save u Beogradu), u tre-
ćoj godini svog patrijarhovanja s
oduševljenjem dočekao - izbor
Adolfa Hitlera za Kancelara Tre-
ćeg Reicha i poslao mu, tim po-
vodom, telegram s čestitkom na
izboru uz napomenu da je njego-
va politika vrlo bliska duhu Sve-
tog Save. Patrijarh Varnava je
poznat i po tome što se je držao
striktno propisa "Dušanova zako-
nika", po kojemu je svaki suživot
s katolicima nezamisliv tamo
gdje djeluje srpska crkva pak su
bile propisane i drastične kazne
za onoga za kog se ustanovi da
nije napustio 'latinsku jeres' i
prešao na pravoslavlje. Stoga je
on, 1937, kad je bio u pripremi
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
famozni 'Konkordat' izmeñu Beo-
grada i Svete Stolice, bio žestoki
protivnik svake vrste suživota s
katoličkom crkvom. No, on je
umro baš uoči sklapanja tog
'konkordata' koji ipak nikad nije
stupio na snagu.
Dr Milan Stojadinović
No, kakav odnos je beogradska
čaršija imala prema talijanskom
fašizmu i njemačkom nacizmu, o
tome veoma iscrpno svjedoči baš
Dr Milan Stojadinović u svojim
memoarima ("La Yougoslaviej
entre les deux guerres", izd.
NEL, Paris, 1979). U svom iskazu
o razlozima i atmosferi koja je
vladala u Jugoslaviji u povodu
proglasa Šestosiječanjske
diktature' te umorstva srbijan-
skog kralja Aleksandra u Marseil-
les-u, Mussolini je dao zatvoriti i
Dr-a Antu Pavelića i Didu Kvater-
nika u Torinu, a raspustio je us-
taški logor. Traktacije izmeñu
Beograda i Rima dovele su do
sklapanja posebnog
"Beogradskog pakta", koji su
potpisali, dne 25.03.1937 grof
Galeazzo-Ciano, Mussolinijev mi-
nistar vanjskih poslova i Milan
Stojadinović.
Neka se čuje
Nakon tog 'pakta' Stojadinović-
Mussolini, došlo je do službenog
i prijateljskog posjeta Milana Sto-
jadinovića Rimu. Da bi taj posjet
bio posve uspješan za Stojadino-
vića, ustaše su, a posebno Ante
Pavelić, stavljeni pod striktnu
policijsku kontrolu u logorima i
zatvorima.
Stojadinović nam u ovim svojim
memoarima, opisa i bliskost pog-
leda velikosrba i fašista u pogle-
du Katoličke Crkve, a to u toku
priprema famoznog 'Konkordata'
koji je trebao biti uglavljen izme-
ñu Beograda i Svete Stolice. Citi-
rajmo njegove slijedeće tvrdnje
o tome šta mu je grof Ciano re-
kao o odnosu fašista i Svete Sto-
lice:
"Najveće poteškoće proizlaze iz
činjenice da svjetovne vlasti ne-
maju mogućnosti da se obraču-
naju s Crkvom. Šta se tu može
učiniti? Pozatvarati svećenike?
Pa to oni baš i priželjkuju. Postali
bi - mučenici. Nemaju ni žene ni
djece, ni kućnih briga. Nemaju
šta izgubiti kad ih se progoni.
Boriti se protiv njih isto je što i
jurišanje na maglu. Ne možete
ga uhvatiti ni rukama zgrabiti.
Treba izbjeći rat s Crkvom. Naši
su fašisti palili neke crkve, samo-
stane, a to ničem nije poslužilo.
Tek nakon toga shvatili smo da
njih treba ograničiti i stoga smo
potpisali 'Latranski ugovor'. Sad
smo mirni..." (v.n.d., s. 150).
Lav Trocki
Dr Stojadinović je, u ovim me-
moarima, opisao i svoj posjet
Stranica 13
Hitleru u Berlinu. Opis susreta s
Mussolinijem je tek blijeda slika
u odnosu na entuzijazam koji ga
je obuzeo kad se je našao rame
uz rame s Hitlerom. Veli, kad je
vidio stroj ss-ovaca kako stupa i
lupa čizmama po betonu, prili-
kom posebne smotre, da je osje-
tio da ima krila, to je, tvrdi, u
čovjeku moglo prouzročiti 'pravi
orgazam' (s. 157). A osobito su
ga fascinirale Hitlerove
'zelenkastoplave oči' (s. 163)
Dodajmo tu i ono što je Lav
Trocki zapisao prilikom svog pro-
laska kroz Beograd, nakon što ga
je Staljin prisilio da pobjegne iz
Sovjetskog Saveza glavom bez
obzira. Tu je dočekan kao prija-
telj nad prijateljima, jer je Beog-
rad u komunizmu u Rusiji vidio
samo prolaznu anomaliju, za nje-
ga je i crvena Rusija bila najdraži
prijatelj i saveznik.
Ukratko: u očekivanju oluje nad
Europom i nad čitavim
'civiliziranim svijetom', Beograds-
ka čaršija je igrala pravu politič-
ku simultanku. A Hrvati?
U Hrvatskoj je postojalo samo
jedinstvo u strahu da nam - oku-
piranom,razoružanom, poniže-
nom i rastjeranom narodu može
biti i još gore. No, Hrvati ne bi
bili Hrvati kad bi mogli podnijeti i
samu ideju da zauvijek budu ičiji
zarobljenici. Od tri glavne ten-
dencije hrvatske politike - desne
oko Ustaškog pokreta, srednje
oko Dra Mačeka i lijeve KPH koja
je očekivala bar neku vrstu razu-
mijevanja od Moskve, vladalo je
jedinstvo samo u nadi da će se
smanjiti ili nastojanjima velesila
ukinuti velikosrpska diktatura. U
takvim uvjetima, na dnu tamnice
u Srijemskoj Mitrovici, došlo je
do zbliženja pa i dogovora preds-
tavnika ustaša i komunista o za-
jedničkom otporu šestosiječanj-
skoj diktaturi. Zajedno protiv za-
jedničkog neprijatelja, a kasnije?
Stranica 14
Neka se čuje
Sve ovisi o uvjetima u kojima će
nestati diktature.
U svojoj opsežnoj knjizi
"Jugoslavija uoči i za vreme II.
sv. rata" ('Iskra', Muenchen,
1978), srbijanski povjesničar Dr
ðoka Slijepčević, dosta uvjerljivo
opisuje i unutrašnje
srpsko-srpske suko-
be i dileme, pogoto-
vu nakon urušenja
Jugoslavije napadom
Njemačke na Beog-
rad i raspadom Ju-
goslavenske armije.
Opći kaos i nastoja-
nja da se povežu s
bilo kime od jakih
vanjskih čimbenika,
dovelo je i Tita u
šumi da formira po-
sebnu ekipu da ide
na pregovore s Ni-
jemcima, da nacisti priznaju par-
tizane kao službenog ratnog par-
tnera, obećajući da ne će napa-
dati pravce kretanja njemačkih
trupa duž Slavonije i istočnog
Balkana, u nadi da bi time Ni-
jemci odustali da gone partizane
zajedno s četnicima na jednoj ili
ustašama na drugoj strani. Pose-
bnu delegaciju poslanu na pre-
govore s Nijemcima preko majo-
ra Stekera činili su: ðilas, Pijade
i Velebit. No, umjesto Pijade, na
pregovore je s drugom dvojicom
išao Koča Popović. Rezultat tih
pregovora bilo je - oslobañanje
ratnih zarobljenika s obje strane
(v.n.d., s. 555). I Dr ðoka Slijep-
čević navodi 'Dogovor u Sriem-
skoj Mitrovici' izmeñu Moše Pija-
de i Mile Budaka (s. 564).
No, u svemu tome dogodili su se
čudni obrati, a još čudnovatija
tumačenja tih obrata. U svojoj
k n j i z i " V u e n
Yougoslvie" (objavljenoj na fran-
cuskom u Genève-i 1945), Jean
Hussard, alias Vladislav Stakić
zapisa: Kad su sovjetske trupe,
koncem 1944 prodrle u Rumuni-
ju i odatle se spremale ići i na
Beograd, Draža Mihajlović je po-
slao posebnu vojnu deputaciju u
stožer Maršala Tolbuhina u nadi
da bi Rusi prihvatili kao savezni-
Bleiburg
ka ñenerala Dražu Mihajlovića, a
ne Tita. Na čelu te Dražine depu-
tacije bio je komandant Piletić.
Kad je dospio u stožer sovjetskih
trupa u Turnu-Severinu, i kad ga
je Tolbuhin saslušao, rekao je
Piletiću: 'Ah, vi ćete nam pokaza-
ti najkraći put kojim ćemo doći
na sastanak s Titom'(s. 258).
Pa se isti pisac s bolom u duši
izjada: "Kad su, dne 27.03.1941
Srbi digli na noge i izveli državni
udar, što je dovelo do ulaska
Jugoslavije u Drugi svjetski rat
na strani Saveznika, nitko nije ni
pomislio da će taj politički doga-
ñaj u Beogradu dovesti jednog
dana savezničke trupe u Beograd
i da će na njihovom čelu biti -
jedan Hrvat!" Radi se, naravno o
generalu Marku Mesiću, zapovje-
dniku Hrvatske divizije u sastavu
sovjetskih trupa koje su oslobo-
dile Beograd od Nedića i njego-
vih saveznika Nacista.
Na žalost, ta politička simultanka
na beogradskoj čarsiji nije doni-
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
jela nikakvo dobro ni Srbima ni
Hrvatima, ni dinastiji Karañorñe-
vića, ni Savezu komunista. Usta-
še i domobrani, kao i civili koji su
bježali od partizana su doživjeli
pokolj na Bleiburgu. No, ako jesu
oni izginuli, ostali su tići orlovići!
Sinovi hrvatskih do-
mobrana, ustaša i
partizana, kad su
odrasli i dorasli svi-
jesti o tome da je
sramota biti sin poni-
ženog naroda i ne
boriti se za slobodu i
ljudsko dostojanstvo,
došli su i do znanja i
do prilike da izvrše
svoje deržanstvo. U
povodu samoodre-
ñenja svoje nacije,
izbacili su Titovu
Armiju iz svih hr-
vatskih krajeva no-
gom u dupe i – učvrstili vlast na-
roda u svojoj nezavisnoj državi.
Svi zbratimljeni, oni su i umom i
srcem stali pod znak hrvatskog
grba i narodne trobojnice i stavili
se na raspolaganje svojoj hrvats-
koj naciji, koja je suvereno i slo-
bodno odlučila obnoviti svoju
hrvatsku nezavisnu državu na
cijelom svom povijesnom i etnič-
kom teritoriju - srcem, umom i
oružjem!
Igra simultanke dovela je Piletiće
da se zapetljaju u kučini svoje
mitomanije. NATO Savez je zrač-
nim snagama slupao ostatke Ti-
tove JNA i slomio zube kabadahi-
jama u samom Beogradu. Jedin-
stvo Hrvata u Domovinskom ratu
dovelo je do pobjede hrvatske
državotvorne misli.
Zauvijek.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
SLAVENKA DRAKULIĆ: USTAŠE DRMAJU
HRVATSKOM! (12)
Lasa Šukilo, Zagreb
USTAŠA BROJ
DVANAEST – JE LI TO
ANTE VLAHOVIĆ?
Ako je točno ono što Slavenka
Drakulić kaže, onda je Ante Vla-
hović, predsjednik uprave ADRIS
GRUPE, ustaša br. 12. Jer on je
pri samom vrhu skupine hrvatskih ADRIS GRUPA
financijskih vladara. Onih koji zai- Ante Vlahović
sta drmaju Hrvatskom.
To je nama naša borba dala,
Da imamo Titu za maršala!
TDR: DRŽAVNA REVIZIJA "LEGALIZIRALA" KAPITAL
DUHANSKE MAFIJE "TEŽAK" 500 MILIJUNA EURA
Domagoj Margetić, Zagreb
Prema navodima iz dokumenta kojeg
su mali dioničari TDR-a uputili Držav-
noj reviziji i Državnom odvjetništvu u
svibnju 2004. godine, Luka Sučević i
Franko Pačić ozbiljno optužuju Držav-
nu reviziju kako je upravo ta državna
institucija prikrivala organizirani kri-
minal duhanske mafije, te je prikriva-
njem kriminalnih operacija pripadnika
duhanskog lobija u Hrvatskoj, omo-
gućila onome što danas nazivamo
duhanskom mafijom preuzimanje
Tvornice duhana Rovinj, što je otvori-
lo put izgradnji kriminalne balkanske
infrastrukture, kojoj se danas na
čelu nalazi Adris grupa.
Državna revizija pogodovala
"pohodu" kriminalnog
kapitala.
U nastavku dopisa detaljno se opisu-
je način na koji je Državna
revizija namjernim propuštanjem
primjene predviñenih zakonskih mje-
ra i svojih zakonskih ovlasti, zapra-
Stranica 15
Zdravodrugovi
„Lider“ navodi: Priznajem, Prevarila sam se. Jes-
te, i Ante Vlahović preko ADRIS
GRUPE drma Hrvatskom, ali nije
ustaša. Mnogo će još Savom pro-
teći vode dok na čelo ADRIS GRU-
PE ne doñe pravi ustaša. Možda
se to nikada i ne dogodi.
Naime, partizani vole lovu. I čuva-
ju je kao oči u glavi.
- Prihod:
Prihod: 3,46 milijardi kuna
- Broj članica:
članica: 23
- Najveća tvrtka:
tvrtka: TDR (59
(59%)
%)
vo, omogućila organiziranom krimina- Sabor išla ni u drugom paketu,
lu preuzimanje duhanskog biznisa u što je omogućilo da se izañe na bur-
Hrvatskoj. zu sa tako nezakonito stečenim dioni-
cama i da započne promet dionicama
"Tom je nesputanom pohodu krimi-
čime bi se otežalo raščišćavanje tog
nalnog kapitala pogodovalo i činjenje
kriminala", stoji u dokumentu od 2.
ili nečinjenje i Ureda za reviziju.
svibnja 2004. godine, upućenom Šimi
Najprije, nije revizija TDR obavljena Krasić, Mladenu Bajiću, Jadranki Ko-
2002. godine meñu prvom stotinom sor i Andriji Hebrangu.
velikih po odluci Sabora, čime je pre-
Državna revizija omogućila grupi ljudi
tvorbenim maherima prije izlaska na
da sačuva kriminalni kapital težak
burzu omogućeno da obave i konač-
više od 500 milijuna eura Sučević i
nu veliku insajdersku pljačku dioni-
Pačić u dokumentu kojim su se očito-
ca, kada su malim dioničarima kra-
vali na nalaz Državne revizije o pret-
jem 2002. ponudili prodaju dionica
vorbi i privatizaciji poduzeća TDR,
po 5.000 kuna, a tržišna im je vrijed-
optužili su tu državnu instituciju, koju
nost bila 25.000 kuna, a što mali
je Sabor ovlastio za provedbu revizije
dioničari nisu mogli ili znali odrediti
pretvorbe i privatizacije, kako je svo-
prije izlaska na burzu u proljeće
jim postupanjem u reviziji privatizaci-
2003. godine.
je TDR-a omogućila grupi ljudi u
Takvih nezakonitih insajderskih prije- TDR-u da sačuva i legalizira kriminal-
vara i "otkupa" dionica bilo je i ranije, ni kapital u visini više od 500 milijuna
sve jasno u cilju pogodovanog stjeca- eura.
nja tih dionica od strane članova Up-
"No nešto najstrašnije je bilo primiti
rave i Nadzornog odbora koji su sve
predmetno Vaše izvješće o reviziji
to nezakonito ostvarili.
pretvorbe TDR obavljeno u
Zatim revizija pretvorbe TDR nije na razdoblju2.12.2002. do 8.4.2003.
Stranica 16
Zdravodrugovi
godine i na str. 22 doslovno napisa-
no i to: Društvo u svom očitovanju
od 4. travnja 2003. navodi da u cije-
losti prihvaća Izvješće o obavljenoj
reviziji pretvorbe i privatizacije. I u
nastavku podatak da je izvješće
uručeno dana 9.4.2003. predsjedni-
ku Uprave TDR Vlahoviću.
Iako je Zakonom o reviziji pretvorbe
odreñeno da se Društvo može oba-
vijestiti o zahtjevu za reviziju bez
otkrivanja identiteta tražioca revizi-
je, čovjek ne bi ni sanjati smio da je
moguće da je Ured državne revizije
od opisanih pretvorbenih mahera i
morao tražiti dopuštenje i potvrdu
da se slažu da takvo, sramotno kak-
vo je, izvješće može ići i javnost i
na Sabor.
To je ista farsa, kao i kada je polici-
ja 1996./7. od istih mahera tražila
da si nañu pogodnog eksperta koji
će "stručno" razjasniti i opravdati
sve što su u pretvorbi i privatizaciji
učinili.
Ovim ste Izvješćem vi zataškali isti-
nu o pretvorbi i privatizaciji TDR i
omogućili da grupa ljudi koja je pro-
teklih 13 godina činjenjem najtežih
kaznenih djela gospodarskog i imo-
vinskog kriminala i dalje sačuva og-
roman kriminalni kapital od više ne-
go 500.000.000 EUR otetih državi i
njenim grañanima ...
...
I vi ste se pridružili dužnosnicima
(Priv redn og s uda , Agen cije ,
Hrvatskog fonda za razvoj, Hrvats-
kog fonda za privatizaciju, Policije
itd.) koji su svojim činjenjem ili neči-
njenjem omogućili i štitili taj krimi-
nal", stoji u dopisu Sučevića i Pači-
ća.
Legalist: Plinio Cucurin organizirao
pljačku radnika i malih dioničara
Autori dokumenta o organiziranom
kriminalu u pretvorbi i privatizaciji
TDR-a, odnosno dokumenta koji
opisuje same početke stvaranja i
izgradnje balkanske duhanske mafi-
je, kao jednog od glavnih arhitekata
organizirane pljačke radnika i malih
dioničara TDR-a optužuju Plinia
Cucurina, nekada bliskog suradnika
Ante Vlahovića u TDR-u i Adris gru-
pi, čovjeka koji je kasnije osmislio i
projekt pljačke radnika i malih dioni-
čara Tvornice duhana Zagreb.
"Nakon što ste shvatili što je sve u
toj pretvorbi do danas učinjeno i tko
je sve u tome sudjelovao i surañiva-
o, kako da vi nadležnima, Saboru i
hrvatskoj javnosti kažete istinu o
npr. Pliniu Cucurinu, pravnom struč-
njaku, direktoru, članu Uprave, čla-
nu Nadzornog odbora, a u vrijeme
pretvorbe članu komisije za proved-
bu pretvorbe TDR ... da je krivotvo-
rio ime svojeg poduzeća, da je sud-
jelovao u utaji društvenog kapitala,
u utaji poreza i doprinosa, u pljački
radnika, malih dioničara TDR-a, u
pljački ratnih vojnih invalida, u ne-
koliko insajderskih pljački ili pokuša-
ja pljački malih dioničara TDR-a i
drugih pridruženih poduzeća, i da je
skoro sav imetak u dionicama ste-
kao činjenjem kaznenih djela.
A prema pisanju dnevnog tiska taj
imetak i nije tako mali, a i vi znate
da ne postoji ekonomska jednadžba
koja bi omogućila zakonito stjecanje
takvog imetka u zakonitoj pretvorbi
TDR-a", navodi se u dokumentu.
Postavlja se logičnim pitanjem, obzi-
rom na činjenicu da su ovaj doku-
ment zaprimili u Državnoj reviziji i
Državnom odvjetništvu, kako to da
nitko od nadležnih institucija nije,
sukladno svojim ovlastima, pokrenu-
o zakonit postupak provjere porijek-
la imovine Plinia Cucurina i Ante
Vlahovića?!
Tim jednostavnim, zakonom predvi-
ñenim postupkom, stvari bi se prilič-
no razjasnile, odnosno Vlahović i
Cucurin morali bi dokazati porijeklo
kapitala i imovine kojom raspolažu,
a koja se danas mjeri stotinama
milijuna kuna.
Radnici i mali dioničari opravdano
nadležnim institucijama postavljaju
pitanje: od kuda ovim" pretvorbe-
nim maherima" njihova imovina?
Sama činjenica da nadležne institu-
cije nikada nisu pokrenule takav
postupak u ovom, ali i drugim sluča-
jevima, u zapadnim bi demokracija-
ma bio dovoljan dokaz kriminalne
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
sprege državnih institucija sa, u
ovom slučaju, organiziranim duhan-
skim kriminalom.
Invalidi Domovinskog rata
opljačkani za 30 milijuna
njemačkih maraka
U dopisu Sučevića i Pačića Državnoj
reviziji i Državnom odvjetništvu,
te Sanaderovim potpredsjednicima
Vlade, navodi se i kako su prijeva-
rom malih dioničara Plinio Cucurin i
njegovi suradnici u organiziranom
kriminalu u TDR-u opljačkali male
dioničare TDR-a, invalide Domovin-
skog rata, za 30 milijuna njemačkih
maraka, a koji je kriminal po optuž-
bama malih dioničara pokušala svo-
jim izvješćem "legalizirati" upravo
Državna revizija, prikrivanjem orga-
niziranog kriminala u TDR-u.
"Vjerojatno ste znali da on (misli se
na Plinia Cucurina, op.a.) i ostali
pretvorbeni maheri iz TDR mogu
sve.
Mogu u tisku najaviti kao dobro dje-
lo i pljačku RVI za blizu 30 milijuna
njemačkih maraka, mogu pomoćni-
ke ministra navesti da javno govore
kako su monopoli dobra stvar, mogu
skupiti nekoliko ministara i potpred-
sjednika Sabora i u saborskoj zgra-
di ... nakon donacije od četiri miliju-
na kuna usuditi se govoriti o Gradu
heroju i Vukovarcima koje su kako
smo ranije dokazali ... opljačkali
1993./4. za 30 milijuna njemačkih
maraka, mogu na temelju ove vaše
lažne revizije natjerati svoju radnicu
da se slika i u tisku pohvali kako je
jako, ali baš jako sretna, da je zbog
bolesti u obitelji već početkom deve-
desetih prodala dionice po cijeni od
50 DEM, iako im je nominalna vrije-
dnost prilikom izdavanja 1990. bila
142 DEM a kapitalna čak 472 DEM,
a kapitalna vrijednost prilikom pro-
daje i 600 DEM, a mogu osigurati
da vi izradite reviziju koju će oni
pismeno odobriti i da vaša glavna
revizorica usprkos svemu takvu revi-
ziju proslijedi Saboru i javnosti",
zaključuju svoj dopis o organizira-
nom kriminalu u TDR-u nadležnim
državnim institucijama Sučević i Pa-
čić.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8. Stranica 17
Vijesti

SLUŠAJ ME TI BUSH!
Lasa Šukilo, Zagreb (poticajni "U tome vidimo ključnu ulogu nužna i nezaobilazna bila, neće
izvor: business.hr) Ujedinjenih naroda...UN mora biti moguće na dugi rok riješiti
biti mjesto iz kojeg će se barem ništa. Jednostranim pristupom
u političkom smislu, koordinirati borbi protiv terorizma takoñer se
Malo je tko volio Matu Granića. svi napori da se najprije suzbije, ništa ne rješava, kao ni preven-
Očenašeka. Iskoristio je to Stje- a onda i iskorijeni terorizam u tivnim djelovanjem izvan UN-a",
pan Mesić – Komandant i postao svijetu, odnosno da ga se svede naglasio je, aludirajući na doktri-
predsjednikom RH. na incidentnu pojavu", naglasio nu preventivnih udara američkog
je. predsjednika Georgea W. Busha.
Čak je bio i zanimljiv. Očekivali
su ljudi da će nešto i učiniti. Pa i "Republika Hrvatska ponavlja Tako i treba Bushu. Dosta je bilo
tajnik Hrvatskoga uljudbenog svoje čvrsto uvjerenje da samo namigivanja Mesiću iza leña.
pokreta, Hrvoje Mirković. primjenom sile, ma kako ona
Nu, prevarili su se.
Stjepan Mesić u utorak je govori-
o na tematskoj raspravi Vijeća
sigurnosti UN o terorizmu. Zau-
zeo se za jačanje globalne soli-
darnosti, povjerenja i univerzal-
nosti u borbi protiv globalnog
terorizma, uz okretanje dubljim
uzrocima terorizma i davanje
središnje uloge UN-u u toj borbi.
Kritizirajući pretvaranje borbe
protiv terorizma u "neku vrstu
isključive nadležnost jedne zem-
lje" ili skupine zemalja koje je
ona vodila, kao i "način na koji je
voñena" ta borba, Mesić je ocije-
nio da terorizam od 11. rujna
2001. nije oslabio, već je postao
"pratiteljem i dijelom naše sva-
kodnevice".
Jedini pravi odgovor na pitanja
kako se suprotstaviti opasnosti
što ju terorizam predstavlja za
meñunarodnu sigurnost, po Me-
sićevi m riječima, leži u
"okretanju njegovim dubljim uz-
rocima, odnosno u forsiranju po-
litike razvoja, u pojačanim napo-
rima za uspostavu ravnopravnih
meñunarodnih odnosa, u demo-
nopoliziranju borbe protiv terori-
zma, u njezinoj univerzalnosti na
osnovi ponovno uspostavljene
meñunarodne solidarnosti i pov- Hrvoje Mirković: Stipe, Stipe, razočarao si me!
jerenja". Stjepan Mesić: Nisam ja kriv! Ne daju mi Slovenci oko otvorit.
Stranica 18
ZGADILO
IVANU
Lasa Šukilo (poticajni izvor:
www.vecernji.hr)
Čudna vremena, još čudnija dr-
žava. Tužitelji počeli dobivati na-
grade za zaštitu ljudskih prava.
Uskoro će krvnici dobivati Nobe-
love nagrade.
Teško je bilo za progutati. Čak i
onima kojima je inače Mladen
Bajić simpatičan.
Dugogodišnji član HHO-a don
Ivan Grubišić podnio je neopozi-
vu ostavku na svoje članstvo u
toj udruzi u znak prosvjeda pro-
tiv dodjele nagrade HHO-a glav-
nom državnom odvjetniku Mla-
denu Bajiću. Prosvjedno pismo
zbog istih razloga uputio je Vla-
dimir Gredelj.
Don Ivan Grubišić i Vladimir Gre-
delj prosvjeduju što je Hrvatski
helsinški odbor, najpoznatija hr-
vatska udruga za zaštitu ljudskih
prava, odlučio godišnju nagradu
“Mika Tripalo” za zaštitu ljudskih
prava dodijeliti državnom odvjet-
HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU – BLA-
GAJNA UZAJAMNE POMOĆI
Lasa Šukilo (poticajni izvor:
„Novi list“, Rijeka)
Netko brine kako će što bolje
poslovati, a netko samo navrati
na državne jasle. Dovoljno.
I onda se treba čuditi što hrvats-
ka država živi na kredit, poveća-
vajući iz dana u dan svoju zadu-
ženost prema inozmestvu.
Vijesti
SE I DR. DON
GRUBIŠIĆU
niku, koji je po svojoj funkciji dio
državnog represivnog aparata, a
nikako zaštitnik ljudskih prava.
Gospodina Bajića kao osobu iz-
nimno cijenim, napisao je don
Ivan Grubišić u kratkom pismu
ostavke poslanom medijima, ali
njegova funkcija je da štiti drža-
Dr. don Ivan Grubišić
vu i njeno ureñenje.
“Za to se ne daju nagrade nego
prima državna plaća”, napisao je
don Ivan. On već mjesecima na-
javljuje ostavku u HHO-u, ali na-
grada Bajiću za njega je bila kap
koja je prelila čašu. Vladimir Gre-
delj, novi član HHO-a, poznat
Prve žrtve
globalne
krize i
štednje u
državnom
proračunu
mogle bi biti tisuće radnika zapo-
slenih u poduzećima u većin-
skom vlasništvu države koji su
dosada dobivali plaće samo zah-
valjujući pozajmicama Hrvatskog
fonda za privatizaciju. Fond se
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
kao dugogodišnji šef udruge hr-
vatskih sudaca, isto kao i Grubi-
šić ističe da je pogrešno dodijeliti
takvu nagradu jednom od čelni-
ka represivnog aparata, kojem je
priroñeno svakodnevno kršenje
ljudskih prava i sukob sa ustav-
nom pretpostavkom nevinosti
grañana.
Gredelj je Bajiću zamjerio niz
konkretnih slučajeva optužbi ko-
je nisu završile presudama, optu-
žujući Bajića da instrumentalizira
svoju funkciju, te se “jedan dan
želi dopasti narodu, drugi dan
Vladi a treći meñunarodnoj zaje-
dnici”. Posebno ga je kritizirao
zbog afere Index. Za HHO je
“upravo iritirajuće neukusno i
neinteligentno” da se nagrañuje
državnog odvjetnika, ističe Gre-
delj, baš u trenutku kad dio jav-
nosti traži da se ispita je li bilo
kaznenih djela kod knjiženja tro-
škova predsjednika HHO-a Ive
Banca kao saborskog zastupnika.
I? Ništa.
zaduživao kako bi tim radnicima
osigurao isplatu plaća.
HFP se zaduživao da bi isplaćiva-
o radnike, no kako će u danima
krize teško do kredita, bez plaća
bi prvi mogli ostati radnici crikve-
ničkog „Jadrana“, Mungosa, Dal-
macijavina, Adriachema, Bizo-
vačkih toplica, imoćanskog Tri-
mota i vukovarskog Vupika.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
ZAGREPČANI, OPREZ! MASOVNI UBOJICA
NALAZI SE U POLICIJI!
Diana Majhen, Zagreb
Nakon što je danas posvuda os-
vanula vijest kako je Bajićev
krunski svjedok protiv Branimira
Glavaša, Krunoslav Fehir, slao
prijeteće poruke samom sebi i
novinaru Dragi Hedlu, potvrñeno
je ono što nas puno misli i piše.
Krunoslav Fehir patološki je i be-
zobzirni lažov, te osoba koja ne
preza ni od čega ako smatra da
mu to ide u korist.
Zar to nije idealan
krunski svjedok za
optužbu protiv hr-
vatskih branitelja?
Čitam objašnjenje
njegovog odvjetni-
ka, svima nam po-
znatog Ante Nobila
i ne mogu se pres-
tati smijati, koliko
god situacija ozbilj-
na bila. Kaže Nobi-
lo, time je njegov
branjenik htio svra-
titi pažnju na sebe. Doista, da
čovjek pukne od smjeha.
Pa već godinama slušamo kako
je Fehir u silnom strahu za svoj
život, a sada odjednom, više nije
u strahu, nego umjesto da bude
sretan što više nije po medijima,
hoće medijsku pažnju.
Pa tko je tu lud?
Ajde, tko laže, to je jasno. Al ovo
prodavanje magle prešlo je već
svaku mjeru. Kao da smo polupi-
smeni idioti koji će prihvatiti prvo
idiotsko objašnjenje koje nam se
servira.
Dakle, nije Fehir slao prijeteće
poruke samom sebi i Hedlu zato
Zgodopis
što je i na taj način pokušavao
ocrniti generala Glavaša, računa-
jući da će svatko zaključiti kako
iza tih poruka stoji upravo Gla-
vaš. Ne, Fehir je to radio zato
što je htio skrenuti pažnju na
sebe, ma dajte. Što nije skočio
sa Savskog mosta, sigurno bi na
takav način dobio pažnje na pre-
tek.
Prisjetimo se da je Krunoslav
Fehir, prema svom vlastitom pri-
znanju, masovni ubojica. Tko ne
vjeruje, neka slobodno presluša
http://www.youtube.com/
watch?v=v5x1Nfr72xc
Državnom odvjetništvu ta činje-
nica nije ni malo smetala da ga
uzme za krunskog svjedoka u
slučaju Glavaš. Nikako da shva-
tim logiku svega toga. Sam Fehir
priznaje ubojstva i to hrpu njih, a
postaje krunski svjedok na suñe-
nju nekom tko to ne priznaje, te
se još pri tome tereti za manje
ubijenih ljudi nego što je Fehir
sam priznao da ih je ubio.
A najbolje od svega toga je to,
što taj isti masovni ubojica i dan
danas uredno radi u policiji. Ljudi
Stranica 19
moji, zvuči li to vama kao nor-
malno? Moram priznati da sam
se neugodno iznenadila kada
sam pročitala da radi u Zagrebu.
Pa se nešto pitam, zašto se uop-
će čudimo što se u Zagrebu na
sve strane ubijaju ljudi i dižu u
zrak? Ako u redovima onih koji
bi to trebali sprječavati radi ma-
sovni ubojica, možemo smatrati
da smo do sada još dobro i proš-
li.
Pa bio Fehir prometni
policijac ili sjedio u
uredu, to ne mijenja
činjenicu da nitko u
Zagrebu ne može biti
siguran sve dok tip
kojemu ljudski životi
nisu predstavljali ništa
radi u organima koji
trebaju provoditi javni
red i mir, te nas štititi
od ubojica.
Tko bi nas to trebao
štititi od ubojica? Ma-
sovni ubojica? Je li to
možda po logici da je
on ipak masovni, pa će znati iza-
ći na kraj s ovima što tek tu i
tamo nekoga ubiju?
Najozbiljnije razmišljam o tome
da više uopće ne stajem niti jed-
nom jedinom policajcu, pa prošla
ja kroz crveno ili napravila neki
drugi prekršaj. Nek šalju sudu.
Bolje i to, nego da me slučajno
zaustavi neki Fehir, koji će posli-
je objašnjavati da me je upucao
zato što je mlad i naivan, a Bajić
će ga možda uzeti za krunskog
svjedoka u optužbi protiv njega
samoga.
Stranica 20
Zgodopis
HRVATI I NJIHOVI GROBOVI
Branko Stojković, Bjelovar
JE LI TO SLOBODA
KOJU SU HRVATI
ZASLUŽILI?
Mediji mogu stvarno od naroda
učiniti bolesnike i budale, pogo-
tovo ako su u rukama diktatora i
despota. Ova vlast zabranila je u
Hrvatskoj slobodu govora i miš-
ljenja, ljudska prava i grañanske
slobode. Isto tako – zabranila je
slobodu pisanja na Internetu,
pušenje, nastupe Marka Perkovi-
ća Thompsona itd. Što još u Hr-
vatskoj ne će biti zabranjeno?
MESIĆ GRADI SEBI
KARIJERU NA
GROBOVIMA HRVATA
Mesić i Sanader hoće da Hrvati
zaplaču za Jugoslavijom i SKJ.
Štedjeti na mrtvim braniteljima i
stezati remen nad živim Hrvati-
ma, stvarno je kretenizam politi-
čara koji su pravi provokatori.
Mesić daje izjave za medije, za-
tim otputuje u Katar, da se pro-
vodi po svijetu, a glupi narod
neka se svaña meñusobno.
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
DRŽAVA JE OKRENUTA Mesiću i Sanaderu. Situacija u
Hrvatskoj je katastrofalna, crnja
NA GLAVAČKE nego što se može zamisliti. A
Ovih dana mogli smo čitati u no- Mesić i Sanader nas svakodnev-
vinama, kako gotovo svakodnev- no uvjeravaju kako idemo napri-
jed. Iako sve više ima obitelji
no ljudi ostaju bez posla. I ono
malo poduzeća koja još rade, koje gladuju i nemaju od čega
gasi se, tj zatvaraju se. U dnev- živjeti – o svemu se šuti i nitko
se žestoko ne buni. Hrvatski sin-
niku TV-Nova 3.12.2008. dan je
dikati su prodali svoju dušu ña-
izvještaj, da je u provedenoj an-
volu…
keti Stjepan Mesić najpopularniji
političar u Hrvatskoj. Pa stvarno
što je ovom narodu i o čemu on
SRAMOTNO JE KAKO
razmišlja? LJUDI ZAVRŠAVAJU
KAO SIROTINJA NA
JESU LI HRVATI
ULICAMA
BOLESTAN NAROD?
Hrvatska je pod vlašću Mesića i
U Hrvatskoj nitko ne smije biti
Sanadera duhovno i materijalno
priveden ili uhićen zato što dru-
propala. Na prvoj stranici tjedni-
gačije misli,
ka „Globus“ od 5.12.2008. osva-
izjavio je pre-
nuo je na naslovnici drug Josip
mijer Ivo Sa-
Broz Tito, dok u unutrašnjosti te
nader. On se
novine prikazuje Stjepana Mesi-
javno ogradio
ća, skoro kao drugog Tita. Cijela
od uhićenja,
kolekcija fotografija i napisa veli-
ispitivanja i
ča Mesića, koji - kao u katar-
premlaćivanja,
skom emiratu -lijepo uživa kraj
oduzimanja
vila i bazena i palača…
kompjutorskog
softvera, pre- DOSTA NAM JE
metačina,
montiranih POLITIČKIH
proganjanja i KARIJERISTA I
procesa itd. NASILJA NAD
Novi ministar policije Tomislav
Karamarko kazao je – nema no- GRAðANIMA
vih prekršajnih prijava zbog izra-
Pitam: ZAŠTO – mi Hrvati mora-
žavanja na Internetu, …, pro- mo slijediti bolesne želje Mesića i
svjeda, odnosno svog mišljenja. Sanadera? Oni stalno lažu i pra-
Takve pojave se ne će sprječa- ve nas budalama. Mi slijedimo
vat. vlast koja hrvatski ne misli, niti
oni Hrvatsku doživljavaju kao
HRVATSKA JE
svoju domovinu. Već smo se na-
POKORENA, viknuli na Mesićeve i Sanaderove
laži i skandale, prijevare i zablu-
POROBLJENA I
de…
UNIŠTENA ZEMLJA
Odreñeni mediji stalno lažu o
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
VLADINA AKCIJA “ZAUSTAVIMO INTERNET”
Diana Majhen, Zagreb
Upravo čitam kako je naša milici-
ja prionula na posao izrade no-
vog Zakona o prekršajima protiv
javnog reda i mira. Mesićevi i
Sanaderovi novoustoličeni kadro-
vi očito ne gube vrijeme. Kažu
da bi se u tom zakonu jasno opi-
salo kakvo je to ponašanje koje
znači isticanje simbola koji
predstavljaju režime ili ideologije
što potiču na nasilje, diskrimina-
ciju po bilo kojoj osnovi te nes-
nošljivost.
Čitam i čitam, al stalno nailazim
samo na zabranu fašističkih i na-
cističkih simbola. Nigdje nema ni
traga o zabrani komunističkih,
kao da oni ne izazivaju mržnju i
ne potiču na nesnošljivost.
Meni se čini da su od silnog liza-
nja sa Srbijom i učestalih posjeta
istoj rukovodeći ljudi ove zemlje
zaboravili da žive u Hrvatskoj,
zemlji koja je komunizam najteže
osjetila na svojim ledjima. Ili ih
za to jednostavno nije briga. Ra-
čunaju na to da će narod šutjeti
kao do sada, pa što bi se uzruja-
vali oko toga što narod misli? Al
Zgodopis
narod već predugo šuti.
Halo, ljudi, što ste učinili sa re-
zolucijom EU Parlamenta o osudi
komunističkih zločina, koju ste
usvojili u Saboru? Pomeli potiho
pod tepih kako dobar dio naših
dužnosnika ne bi za nešto odgo-
varao, ili posjećivao u zatvoru
svoje najbliže? Koliko je truda
bilo potrebno uložiti od strane
npr. predsjedničkog ureda kako
se zločini partizana i komunista
ne bi istraživali, te da bi se o to-
me što manje govorilo i pisalo?
Zanimljivo je da su po tom pita-
nju Sanader i Mesić složni da ne
mogu biti složniji. Deklaraciju su
usvojili i to je to. Računaju da će
narod na to zaboraviti, te da će-
mo sve dok je Hrvatske imati
trgove zločinca Tita i crvene pe-
tokrake. Da će bivši komunistički
zločinci i dalje nesmetano
raditi na odgovornim funkci-
jama u ovoj državi i provodi-
ti pravdu nama Hrvatima
kako su uredno radili i prije,
samo pod drugim nazivima
organizacija kojima su pripa-
dali.
E, ne ćete, drugovi.
Hoćete u Europu, to vam je
primarni cilj? Onda poštujte
ono što ste usvojili. Zabrani-
te sve komunističke znako-
ve, jednako kao i ove druge,
jer je pod komunističkom
diktaturom pobijeno ljudi i ljudi,
a pozatvarano na dugogodišnje
zatvorske kazne još puno više.
U suprotnom, pisat ćemo toj is-
toj EU tako dugo dok se i njima
ne popnemo na vrh glave i upo-
zoravati ju da ne poštujete dek-
laraciju koju ste usvojili, te upo-
zoravati u kakvoj to milicijskoj
državi živimo. Ako uhapsite jed-
Stranica 21
noga, pisat će drugi. Ne možete
nas toliko pohapsiti, koliko nas
ima koji su spremni pisati.
Zar ništa niste naučili iz povijes-
ti? Diktatori nikada ne traju. A
ovo što se danas u Hrvatskoj na
svakom koraku radi, počevši od
hapšenja radi prosvjeda pa do
najave hapšenja radi pisanja po
internetu, dostojno je velikih pri-
jatelja vašeg ljubljenog Tita, ko-
jeg i dan danas štitite pod svaku
cijenu. Tako su radili Saddam
Husein, Yasser Arafat, Castro i
hrpa drugih, s kojima je „veliki
čovjekoljubac“ prijateljevao.
Nadalje, kaže se da će se novim
zakonom obuhvatiti svi mediji,
uključujući i internet.
Izgleda, konačno su prestali s
lažima i pokazali su narodu pra-
vo lice. Koje se može prepoznati
u tisućama Staljina, Hitlera ili Pol
Pota. Jedan im je zajednički na-
zivnik: Diktator.
Zato, mali savjet, hrvatski naro-
de. Kada pišete po internetu, ne
otkrivajte svoj pravi identitet. I
koristite uvijek i samo high
anonymity proxy-e. Pa čak i da
pišete o uzgoju cvijeća. Uvijek će
oni naći neki razlog zašto će ne-
koga uhapsiti, samo ako im ne
paše ono što piše. Ali neka se
banda muči. Ili, neka bar prizna
koje sve nelegalne radnje podu-
zima da bi nas pohapsila.
Jer, Titova Jugoslavija samo ime-
nom više nije tu. Sve ostalo je
isto, uključujući i miliciju. Dolaze
loša vremena za nas Hrvate. Ni-
su ni do sada bila dobra, ali pra-
vo zlo tek stiže.
U biti, stiglo je već odavno. Sa-
mo je sada počelo pokazivati
svoje pravo lice.
Stranica 22
Zgodopis
ZDRAVSTVENA REFORMA
ðula Rušinović-Sunara, Split
Diljem Hrvatske održavaju se
predstavljanja Reforme zdrav-
stva, te je u srijedu 3. studenoga
ista predstavljana i u Splitu na
skupu namijenjenom udrugama
u zdravstvu, udrugama općenito
kao i samim grañanima. Izuzetno
mali odaziv dokazuje kako ni ud-
ruge ni grañani od predstavlje-
nog i predstavljanog ne očekuju
puno, da ne kažemo ništa.
Ipak, osim činjenice kako je to
još jedno predstavljanje reforme
naših novčanika i sustava osigu-
ranja, a nikako predstavljanje
reforme samog sustava zdrav-
stva, jedan prikazan detalj jest
ne samo bitan, već ključan za
razumijevanje tendencija ušteda
u sustavu zdravstva. Radi se o
prikazivanju dospjelog duga bol-
nicama i HZZO-u na dan 31.
ožujka 2008. i na dan 30. rujna
2008. (slajdovi 7-10 na prezen-
taciji objavljenoj na web stranici
Ministarstva zdravstva i socijalne
skrbi). Iz tabela se razabire, a na
MOČVARA, KRV I „BES”
Ante Kunek, Australija
U knjizi s naslovom, „KRV i BES”,
srpskog pisca Dušana Savkovi-
ća, tiskanoj 1988. godine, autor
je opisao Srbe i djelovanje srp-
ske četničke organizacije „CRNA
RUKA”, na čelu s Dimitrijevićem
Apisom, gdje je za Gavrila Princi-
pa, ubojicu Franje Ferdinanda
napisao:
"Takove se moglo naći na beog-
radskoj pijaci Zeleni venac, sva-
slajdu 10 i zasebno prikazuje
smanjenje dospjelog bolničkog
duga za 700,000.000 kuna. Na
samoj prezentaciji prikazan je i
slajd koji ukazuje i prikazuje po-
većanje dospjelog duga prema
HZZO-u za 400,000.000 kuna u
tom istom razdoblju, kao i slajd
kojega na web stranicama nema,
a kojim se prikazuje kako se
ukupno smanjenje tj. “ušteda”
svodi na 300,00.000 kuna.
Ministar zdravstva Darko Milinović
Isključivo “na uštrb” bolničkih
pacijenata.
Dragutin Dimitrijević Apis
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Neki su i doslovno izbacivani iz
bolnica da se ne bi povećao dos-
pjeli dug bolnicama o čemu smo
dobivali izravne dojave kako sa-
mih bolesnika tako i voditelja
bolničkih odjela!
Nameće se zaključak: najbolesni-
ji, najugroženiji i najjadniji temelj
su predstavljenog načina šted-
nje.
Kada će se početi štedjeti na ad-
ministraciji i nepotrebnom
kadru HZZO-a?
Kada će reforma zdravstva
započeti ne s novčanikom
bolesnih već sa statusom pa-
cijenta u sustavu zdravstva?
Podsjetimo: nema ni jedan
učinkoviti način pritužbe čime
je zaštita pacijenata gotovo u
cijelosti onemogućena. Jedna
pretučena i zlostavljana stari-
ca čeka 3 godine na suvislu
reakciju u smislu zaštite nje-
nih prava. Neće je dočekati
kako sada stvari stoje.
ko jutro u svakoj kanti za ñubre
po jednoga ... A ja vam kažem,
da su oni bili i ostali vojnici Srbi-
je, nešto najlepše i najsvetije,
što je Srbija imala i neka se bla-
goslove kante za ñubre iz kojih
su jutrom izlazili” ... odgovorio je
Apis.
U toj knjizi Dušan Savković piše i
sljedeće:
"Predsednik srpske vlade, prije
1914. godine, M. Milovanović,
umro je naglo, kad je pojeo uku-
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
sno pripremljenog soma, ali na-
bijenog sa otrovom. Stana Petro-
vić, kći crnogorskog kralja Niko-
le, rekla je svome sestriću ðor-
ñu ... Kobajagi Cezara pozdrav-
ljaju oni koji idu u smrt, dakle
Srbi. Čudan smo mi narod. Sva-
kih dvadeset godina pobesnimo,
proključamo, hoćemo u krv u
stradanja u propast. Naš narod
je samoubilački i ja se, pravo da
vam kažem, bojim svoga naro-
da.”
Milan Milovanović, nastavlja i
reče:
"Zdravi narodi, kao i zdravi ljudi,
ne ubijaju se ali srpski narod je
bolestan. Boluje od samožrtvo-
vanja, kolektivnog samouboj-
stva.”
Beleška br. 6. M. Milovanovića,
str. 3. pisano 1911. godine, bez
ispravki i napisano za potrebe
četničkog udruženja,
„Ujedinjenje ili smrt” i tu je zapi-
sano:
"Srbija je vulkan zemlja, nesigur-
na za glave. Srbija je pozornica
na kojoj zavesa brzo pada ili se
još i brže diže. Dekor se menja
naglo i nepredviñeno, akteri i
glumci, sporednih uloga tako-
ñer.”
O kralju Aleksnandru Karañorñe-
viću, Dušan Savković piše:
"Laž je Aleksandrova kruna i ne
samo kruna. Laž je celo njego-
vom biće. Triput da se rodi. Kak-
va porodica, takva Monarhija.”
U razgovoru o Apisu Dušan Sav-
ković piše:
"Neka se priča o kraju pukovnika
Apisa, neka legenda o velikom
srpskom obaveštajcu i zavereni-
ku, zaručniku Srbije, prvom sinu
Otadžbine, čoveku koji je zapalio
svet, raste i narasta, možda će
se netko od nje i opiti. Nacija se
brani uz pomoć gladnih svinja.
Zgodopis
Zločin.”
Dušan Savković opisuje, da je
kapetan Stojković, koji je Apisa
čuvao u zatvoru u svome službe-
nom izvješću o posljednjim tre-
nutcima Apisa i njegovih prijate-
lja, osuñenih na smrt, zapisao i
sljedeće:
"Srbin gine i u miru a kamoli u
ratu. Ratovi nanose toliko krvi i
besa da i posle ratnih pokolja,
Srbi nastavljaju sa pokoljima, da
ginu za Otadžbinu. Sami protiv
sebe. Pukovnik Apis i Aleksan-
dar, su jedno telo. I jedan bes,
telo sa dve glave. Otac i sin. I to
je tajna konca koja ih spaja. Taj-
na očeubistva, koja kod Srba,
još nije razjašnjena.”
Dušan Savković
Dana 26. lipnja 1917. godine u
šest sati u jutro u Solunu je ubi-
jen Dimitrijević Apis, osuñen na
smrt za „izdaju” protiv A. Karad-
jorñevića, zajedno s dvojicom
svojih suradnika, sudionika u
ubijanju Obrenovića i Franje Fer-
dinanda. Ubijeni su, jer su znali
tko je naručio ubijanje za izazi-
vanje rata i Dimitrijević Apis, Sr-
bima i njihovim prijateljima, više
nije bio potreban.
Srpski sud u Beogradu,
Stranica 23
1946.godine, poništio je presu-
du, srpskog suda u Solunu i oso-
bno, takozvani Tito, proglasio je
Dimitrijevića Apisa, narodnim
HEROJEM za njegove zasluge,
što je ubio svoga kralja, što je
organizirao ubijanje Franje Ferdi-
nanda, što je zapalio „celi svet” i
što je uspostavio Karañorñevu
„Jugoslaviju, krvi i besa”, na isti
način, kao što su Titini heroji i to
sve „U ime naroda” u krvi hrvats-
kog naroda, po komunističkim
stratištima i KRIŽNIM PUTEVI-
MA, uspostavili Titinu
„Jugoslaviju krvi i besa”, s cen-
tralom u Beogradu, u koju po-
novno ljubitelji „krvi i besa” gu-
raju hrvatski narod.
Borbu hrvatskog naroda za oslo-
boñenje od agresorske i genoci-
dne „krvi i besa”, svjedoči i Vu-
kovar, svjedoči i Ovčara, na koju
je i ove godine Stipe Mesić došao
položiti vijenac žrtvama agresije
„krvi i besa”, s Mesićevim nasto-
janjem, da hrvatski narod ponov-
no gurne u regiju „krvi i besa”,
od čega se je hrvatski narod ko-
načno oslobodio.
U borbi protiv „krvi i besa” hr-
vatski je narod stradao sa stoti-
nama tisuća žrtava, pobijenih,
ranjenih, raseljenih Hrvata i Hr-
vatica, uništenih hrvatskih obite-
lji i opljačkane Hrvatske, koju je
„krv i bes” pljačkao i uništavao
od 1918. godine sve do hrvatske
OLUJE POBJEDE, da bi danas
„krv i bes” i s neistinama Carle
del Ponte, optuživao hrvatski na-
rod u Haagu i Ujedinjenim naro-
dima, da je hrvatski narod izvršio
„zločinački podhvat”, što se je
usudio osloboditi zločinačkog
„krvi i besa”, koji je izvršio agre-
siju i genocid nad hrvatskim na-
rodom. Srpski pisac, Dušan Sav-
ković, ima priliku u Srbiji, provo-
diti, kako Mesić reče, „katarzu”,
preporod, što je pokušao i Stje-
pan Radić i umjesto Mesićeve
Stranica 24
Zgodopis
„katarze” krv i „bes” ubili su Stje-
pana Radića. Mesić je bio u Beo-
gradu i tamo je trebao i ostati,
ali iz Beograda je pobjegao od
„krvi i besa” i došao je u Zagreb,
gdje se je kukavički sakrio iza
leña Franje Tuñmana, da bi sa-
da u ulozi krivokletnika, a njego-
vom „detuñmanizacijom”, ponov-
no gurnuo hrvatski narod u zaje-
dnicu s ljubiteljima „krvi i besa”.
Kad Mesić već ima želju s nasto-
janjem provoditi „katarzu” u Sr-
biji, onda neka se preseli u Srbiju
i neka u Srbiji pronañe odvedene
Hrvate iz Vukovara, za koje reko-
še da su „nestali” i neka u Srbiji
IN THE NAME OF INDEPENDENCE: THE UNMAKING
OF TITO'S YUGOSLAVIA - U IME NEOVISNOSTI:
RASPAD TITOVE JUGOSLAVIJE (9)
Branko Belan, Toronto, Kanada
Autor je roñen u Torontu od ro-
ditelja s Korduna, oca roñenog u
Slunju, a majke roñene u Lañev-
cu
6) Foreign policy and the
war in the former Yugoslavia
I) UNPROFOR and it's role in the
wars in Croatia and Bosnia Her-
cegovina + SFOR, UNMIK et. al.
II) Failure of the European
Community
III) Peace plans and their objec-
tives:
a) The Carrington Plan
b) The Lisbon Agreement and
the Vance-Owen Peace Plan -
the same thing?
c) The Washington Agreement,
1994
d) Dayton Peace Accords, No-
vember 1995
provodi „katarzu”, kao što je
pokušao ðinñić, ali bez uvlačenja
hrvatskog naroda, s Mesićevim
nakanama upregnuti hrvatski
narod, kao volove u volovki ja-
ram, da ponovno sa stradanjima
izvlačimo i teglimo opsjednute iz
njihove močvare „krvi i besa”.
Ivan Meštrović, ostavio je zapisa-
no u svojim uspomenama, da je
prigovorio Titi radi ubijanja Hrva-
ta i Tito je odgovorio:
"Pusti Srbe, neka se izdovolje.”
Neka se izdovolje u ”besu i krvi.”
U domovinskom obrambenom
oslobodilačkom ratu, u borbi pro-
e) Rambouillet and Kosovo,
1999
IV) NATO military intervention in
the former Yugoslavia
V) U.S. foreign policy in the Bal-
kans
VI) The failure of the U.N.
Security Council
VII) The Badinter Commission
and it's aims
When the war broke out in the
former Yugoslavia in 1991, the
European Community stated its
wish that Yugoslavia remain uni-
ted and was in opposition to cla-
ims made by Croatia and Slove-
nia, and later Macedonia and
Bosnia-Herzegovina for secessi-
on from Yugoslavia. The chapter
will show just how wrong such a
policy turned out to be.
While the EC completely misread
the situation in the former
Yugoslavia, the U.S. and later
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
tiv “krvi i besa”, hrvatski je na-
rod u OLUJI POBJEDE pobijedio
agresorsku, genocidnu armiju
”krvi i besa”, koja je s Titinim
komunističkim zastavama i s
urlikanjem ”biće mesa” komunis-
tičkih saveznika, razarala Hrvats-
ku od Vukovara do Dubrovnika.
S OLUJOM POBJEDE, hrvatski
je narod uspostavio svoju DRŽA-
VU HRVATSKU, koju će izgraditi i
slobodno živjeti u svojoj DRŽAVI
HRVATSKOJ, bez stranih teroris-
tičkih diktatura, nacizma, fašizma
i komunizma, osloboñen od moč-
vare, „krvi i besa”.
NATO stepped in to play what
some would call very controver-
sial roles in the conflicts in the
former Yugoslavia. One would
have to agree with the assertion
that even the role of the U.S and
NATO in the conflicts were
nowhere near perfect, as the
resulting Dayton Accords, which
bought an end to the war in Bos-
nia, up until today have solved
nothing and there is still a fear
that Republika Srpska could se-
cede and unify with Serbia, lea-
ving the Croats in Herzegovina
and other parts of Bosnia under
threat. Of this there is no menti-
on today, however, because the
international community is res-
ponsible for the situation in Bos-
nia today and willingly created it
to be as such. There is some
consternation that this
"imagined" Bosnia may not exist
in a few years. In the end, the
war in Bosnia was a stage for
the international community to
defend their own personal inte-
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
rests on all sides, while the vic-
tims of the war have long since
been forgotten. In the eyes of
the international community, this
is just and right, and in the end,
one would say that for those
concerned, they have no right
but to be satisfied with the cur-
rent situation, which of course,
should not have to be the case.
7.) The ICTY and war crimes
I) Structure and administration
II) A truly impartial court?
III) Indictments, cases and deci-
sions
IV) The role of Carla Del Ponte
V) Terminologies: Ethnic clean-
sing, war crimes, crimes against
humanityand the joint criminal
enterprise and their
consequences in the process of
judicial administration
Over the years, many have ma-
de the argument that the ICTY is
one of the greatest mistakes in
the history of international law,
and they have every right to
think so, considering that the
court itself has had the
underlying goal since its incepti-
on to prove that all sides were
equally guilty in the wars in the
former Yugoslavia even if there
is evidence to prove that Serbs
were accountable for up to 90
per cent of the atrocities com-
mitted in those wars.
Terminology and its application
to the judicial process plays a
significant role in the analysis of
the ICTY and its outwardly
politically motivated goals, seen
in several notable cases
currently being heard at the Tri-
bunal, but not excluding cases
which have reached their conclu-
sion. As such, a look is taken at
several cases, including those
against Croatian generals Gotovi-
Zgodopis
na, Markac and Cermak; the ca-
se against Mirko Norac; the trials
of Slobodan Milosevic, Vojislav
Seselj and the Vukovar Three as
well as others.
It is not difficult to see that up
until the present day, the ICTY
has demonstrated considerable
pride in denying justice to vic-
tims of war in the former
Yugoslavia, especially when the
role played by Carla del Ponte
concerning the capture of Gene-
ral Ratko Mladic is taken into
condsideration. The conclusion
is deafening - the ICTY is a slap
in the face for international law,
and its legacy is a stain on
humanity, not only for the vic-
tims of the wars in the former
Yugoslavia, but for mankind.
8.) Politics in the former
Yugoslavia in the 21st
century
Politics in post-Tudjman
Croatia
I) The Racan administration and
it's downfalls - SDP elected in
2000
Stranica 25
II) Ivo Sanader: The biggest liar
in Southeastern Europe
III) Stjepan Mesic: Traitor and
political chameleon
IV) Croatia and the EU: Yes or
no?
V) The process of democratizati-
on and economic reform Special
focus: The 2005 presidential
elections - the case for Boris
Miksic
It is not difficult to see that in
today's Croatia, things are back
to the way they used to be.
Communists have been in power
for the past eight years and Stje-
pan Mesic has been the
beneficiary of consecutive presi-
dential terms, which has put
Croatia in a very precarious posi-
tion as it attempts to look
toward the future.
Following the death of Franjo
Tudjman, the SDP came to
power under the leadership of
Ivica Racan, the former head of
the Croatian Communist Party,
which was a sign that things
Stranica 26
Zgodopis
would go back to the way they
used to be, which continues to
be the case today. Following his
defeat in parliamentary electi-
ons, the HDZ under Ivo Sanader
managed to secure two consecu-
tive mandates in a row, but that
has done very little to change
things as the situation in Croatia
continues to grow ever more cri-
tical with each passing year.
All necessary points of contenti-
on, including Croatia's continuing
ambition to join the European
Union, which the Croatian people
have been listening to for the
past eight years now, a goal
which to this day has yet to be
achieved, to the abandoning of
ZERP will be covered in this
chapter of particular importance,
as it deals with the current situa-
tion in the country today. Some
attention is given to the presi-
dential election of 2005 and the
case for Boris Miksic, a Croatian
born businessman who returned
to Croatia from the U.S to launch
an unsuccessful presidential
campaign which some contend
could have had considerable im-
pact had Miksic been successful.
The economic situation in Croati-
a today is disastrous; Croatia has
one of the highest foreign debts
in Europe today and there is lit-
tle to suggest that the situation
has the potential to improve in
the near future. The Croatian
people have to realize once and
for all that their fate is in their
hands, and when they do, then
and only then will it be possible
for Croatia to surge ahead into a
brighter future - before its too
late.
Politics in post-Milosevic
Serbia
I) Vojislav Kostunica and the Oc-
tober Revolution, 2000
II) The SRS: still a force
III) Zoran Djindjic: How the
West was won and lost - his as-
sassination and its consequences
for the Serbian people
IV) The coalition syndrome in
Serbian politics
V) Cedomir Jovanovic: the future
of Serbian politics?
VI) Boris Tadic: the man for the
job right now
VII) Tomislav Nikolic: leading the
enemy
Politics in Serbia in the postwar
period have to be examined as
well, for it was Serbia under Mi-
losevic who was responsible for
the wars in Croatia, Bosnia and
Kosovo, irregardless of whether
the international community
wishes to accept it or not. In
particular, the rise of Vojislav
Kostunica following Milosevic's
exit is discussed and one can
definitely come to the conclusion
that Kostunica's mandate was in
effect little different from that of
Milosevic; some would even say
that Kostunica was and is a gre-
ater nationalist than Milosevic
himself, which can be said to be
true, owing to the fact that Milo-
sevic was more an opportunist
than he ever was a nationalist.
The role played by former Premi-
er Zoran Djindjic has a special
place in the chapter because
Djindjic himself was the saviour
of the Serbian people. He was a
man with vision and a plan to
restore Serbia's credibility, and
for that reason alone he was as-
sassinated so that those still
loyal to Milosevic and his like-
minded supporters could hold on
to the last vestiges of power in
their grasp.
Following the death of Djindjic,
Serbia continued down the same
path they had pursued in the
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
past, as elections became a
yearly occurrence; coalition go-
vernments fell one after another
and political tensions continued
to rise. Even with the election of
Boris Tadic's democratically-
leaning government, the future
is questionable, but one thing is
certain - today Serbia is on the
path to membership in the Euro-
pean Union, which in itself ma-
kes little or no sense at all, con-
sidering Serbia's history in the
past thirty years. This would of
course lead many to believe that
Serbia in fact was not to blame
for anything resulting from the
destruction of Yugoslavia, and
especially considering that those
countries in question who were
attacked have not made serious
claims for reparations leads to
the conclusion that Serbia has
no account to settle, which is
nothing short of immoral and
unjust, but of course, the pursuit
of justice never was and still isn't
an interest worthy of being pur-
sued in the eyes of those who
think they know the real truth.
Closing notes and
observations
Remembrance:
Dr. Vlado Gotovac - speech in
front of the JNA barracks, 1991
and its meaning for modern Cro-
atia
Essence:
If Serbia Stalls - former Premier
of Serbia-Montenegro Dr. Zoran
Djindjic, in words
"This is the happiest day of my
life" - Croatian patriot Zvonko
Busic upon his return to Croatia
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
TRI ŠESTICE I DVA POPA (9)
Vjekoslav Škreblin, Zagreb
Samo malo zavirite u pozadinu okup-
ljanja masa 5.12.08. u organizaciji
FACEBOOK-ovaca, vidjet ćete smišlje-
nu provokaciju u režiji snaga koje u
ovoj državi nastoje uvesti stanje nere-
da ili kaosa čak. Cilj naručitelja je po-
taknuti proces što lakšeg (pre)
otimanja vlasti iz ruku sadašnjih sum-
njivaca i nitkova, koje i Vi nazivate
LEGITIMNA HRVATSKA VLAST.
DOKAZE NJIHOVE "LEGITIMNOSTI"
SAM POSLAO NA UVID, ALI IH BAREM
ZA SADA NITKO TO NE ŽELI PREZEN-
TIRATI HR GRAðANIMA! STRAH? SU-
JETA? NESNALAŽLJIVOST? OSJEĆAJ
MANJE VRIJEDNOSTI?... ILI NEŠTO
TREĆE?! Mnogo je upitnika zašto se
još NITKO nije odlučio narodu saopćiti
činjeni cu kako se i najviši m
"dužnosnicima" ove zemlje bave tako
"prizemne" službe poput ODO ili US-
KOK-a.
Možda stoga što o skidanju imuniteta
ministru sumnjivcu nije odlučivao SA-
BOR?! Ili valjda očekuju kako će POLI-
CIJA ili ODO ili USKOK izraziti kakvu
ispriku zbog nezakonitog "diranja"
NEDODIRLJIVOG?...
Da je ijedan govornik na TRGU zapo-
čeo svoje obraćanje javnosti riječima,
primjerice:
"... Na današnji dan, na ovom mjestu,
ovom TRGU, prije točno 80 godina,
dogodio se masakr, likvidacija hrvats-
kih domoljuba, koji su tada kao što mi
danas činimo, takoñer željeli doživjeti
hrvatsku samostalnu državu a ne da
nam KAO I ONDA, BANDA KRIMINA-
LACA NAREðUJE DA STEGNEMO RE-
MENE..."
"...Evo, i u ime palih za HRVATSKU
DRŽAVOTVORNOST I SAMOSTAL-
NOST, mi potomci i nasljednici i takvih
nastojanja, danas 5.12.08. godine,
opetovano dižemo glas - STEGNITE VI
SVOJ REMEN, BANDO LOPOVSKA!"...
"NORMALNO", koga je još briga za
istinski boljitak naše zemlje?! Niti tzv.
državotvornih zboritelja a kamo li zag-
rebakih FACEBOOK-ovih BUKAA. Svi
su oni trbuhozborci svekolikih sakrive-
Protiv korupcije
nih i mračnih "kreat(u)ora" HR ZBI-
LJE. Pregledavajući tzv. (pro)hrvatske
internetske portale i listajući novine,
nisam primijetio kako se itko, barem
iz tih sfera, dostojanstveno osvrnuo
na dogañanja iz daleke 1908. godine.
Napisati barem par rijeci o tom za
državotvornost Hrvatske toliko važ-
nom dogañaju. Čovjek se počinje pita-
ti, pa kakvom narodu pripadam kada
pojedinci i grupe iz tog naroda prešu-
ćuju i ne osvrću se na korijene svoje
borbe za samostalnost?
8 (slovima: osam) godina moje
WIESENTHALSKE borbe protiv krimi-
nalaca, pokazuje mnoge situacije koje
u konačnici rezultiraju odgovorom,
zašto se HRVATSKA nakon krvavo
izborenog osamostaljenja ne može
pomaknuti niti koraka naprijed.
Kada sam iz svojeg progonstva, jednu
HRVATINU iz Amerike kontaktirao u
svezi mojeg slučaja, a radi se o čovje-
ku koji je i od TITA i od TUðMANA i
od MESIĆA dobivao odlikovanja,
"nestao" je tobože na službeni put s
kojega "ne zna kada će se vratiti".
Da li se sadašnja Hrvatska može oslo-
niti na ovakve "istaknute" likove u
pokušaju da sa svoje grbače zbace
hrpu parazita? Takvi i njemu slični
hrvatski likovi, od sljedećeg predsjed-
nika RH zasigurno neće dobiti nikakva
odlikovanja! Niti "red danice" niti
"kneza branimira", niti "hrvatski ple-
ter"...
Drugi čovjek kojega sam kontaktirao
je osoba, ŽIVUĆA ŽRTVA KOMUNIS-
TIČKIH LOGORA NAKON II. SVJETS-
KOG RATA. Tada je ta osoba bila još
10-godišnje dijete, koju su "vaspitači"
tukli a neku naročito "zločestu" djecu
naprosto LIKVIDIRALI, samo zato jer
su bila KOPILAD OMRAŽENIH PORA-
ŽENIH VOJNIKA.
Danas je ta osoba dobila barem malu
zadovoljštinu od novonastale države
SLOVENIJE, koja je zaključila kako je
to bio politički progon zloćudnog sus-
tava, koji se iživljavao i nad neduž-
nom djecom. Nisam vidio kako se ije-
dan tzv. državotvorni portal interesira-
o, barem nad takvom korisnom činje-
nicom, kako REPUBLIKA HRVATSKA
Stranica 27
posjeduje SVJEDOKA I ŽRTVU omra-
ženog sustava, koji na žalost svoje
protagoniste ima i u sadašnjoj RH.
Ujedno su takve okolnosti KRUNSKI
DOKAZ koji takoñer potkrijepljuju či-
njenicu, kako je HRVATSKOM od 45.
do 90. vladala CRVENA BANDA KRIMI-
NALACA, iako je NOVA TV OBJAVILA
DETALJE OVOG SLUČAJA!
Danas našom zemljom vlada BANDA
KRIMINALACA okupljenih u tzv. poli-
tičkim strankama. Takoñer DANAS se
nad već spomenutim jednim od njih,
počelo baviti DRŽAVNO ODVJETNIŠ-
TVO RH, proslijedivši ga USKOK-u da
ga "prišarafi". Zbog počinjenih kazne-
nih djela za koja se djela, ako se i
pred sudom dokažu, može "odležati" i
10 (slovima: deset) godina zatvora.
Kako bi apsurd bio veći, SUMNJIVAC
UPRAVO ODREðUJE VISINU PRORA-
ČUNA RH ZA SLJEDEĆU GODINU!
NIKOGA, AMA BAŠ NIKOGA U REPUB-
LICI HRVATSKOJ TAKVA ČINJENICA,
A POGLAVITO OD TZV. DRŽAVOTVO-
RACA, NE ZANIMA! POSTAJE JASNIJE
ZAŠTO SE "DRŽAVOTVORCI" NE BU-
NE ŠTO IM TAKOðER KRIMINALAC,
JOSIP VRESK BROJI GLASOVE U DR-
ŽAVNOM IZBORNOM POVJERENSTVU!
Ali zato svatko iz svoje mentalne busi-
j e v r e b a k a ko b i n a p a k i r a o
"političkom" protivniku. Slučaj kazne-
nog progona jednog ministra RH na
noge bi trebao dignuti CIJELU HR-
VATSKU, TRAŽEĆI TRENUTNO ODR-
ŽAVANJE SVEKOLIKIH IZBORA. Sve
ostalo vodi u SLIJEPU ULICU u koju
Će se morati sjatiti svi oni koji su to-
bože RH željeli "sve najbolje".
Doista, slučaj je svojevrstan ispit sav-
jesti, hrabrosti ali i mudrosti. Zapravo
je i filter na kojemu će se zadržati
sumnjivci, provokatori, galamdžije i
hrvatski avanturisti i protuhe. Kada bi
takav mulj samo silom želje stao na
čelo ove zemlje umjesto današnjih
"političara", REPUBLICI HRVATSKOJ
ostao bi samo grb, himna i zastava.
Kako se takav scenario ne bi ostvario,
brine se i MEðUNARODNA SIGURNO-
SNA ZAJEDNICA.
Stranica 28
Protiv korupcije
CRNA KNJIGA BJELOVARA - JE
STVARNOST! (3)
Branko Stojković, Bjelovar
TEHNIKA d.d. BJELOVAR
Poduzeće "Tehnika" osnovano je
1962. godine, i to za proizvodnju,
remont i servise vozila. Kraj trgovi-
na, finalni je proizvod izrada auto-
mobilskih prikolica, vučnih kuka i
motornih trokolica ... U servisnoj-
remontnoj djelatnosti nabavljena
je moderna oprema: alati, stubne
dizalice, itd. U 1976. godini osigu-
rana su sredstva Fonda za razvoj
Općine Bjelovar, te bankarski i ro-
bni krediti.
Proizvodnja u "Tehnici" dosegla je
svoju najveću razinu 1982. godine
- proizvedeno je 8.500 prikolica,
30.000 automobilskih vučnih kuka,
100 motornih trokolica i druge po-
ljoprivredno stočne opreme. Ukup-
no zaposleno je 253 radnika, od
kojih je 13 inžinjera, koji su raspo-
reñeni u nekoliko radnih zajednica.
Više puta radnici su se odricali jed-
nokratne zarade u korist jačanja
poduzeća, i izgradnje novog pogo-
na za proizvodnju od 5.000 m2 .
Gdje je nestalo poduzeće?
"Tehnika" je povećala broj radni-
ka.. Raniji direktor "Tehnike", od
njenog osnutka pa do 1975. godi-
ne, bio je Luka Dubrovac, a nakon
njega Živorad Damjanović "Žika".
Za generalnog direktora izabran je
1980. godine Veljko Dragišić, a u
proizvodnji tehnički direktor inži-
njer Boško Lazić. Direktor remonta
i servisa bio je Vladimir Car, a re-
zervnih dijelova, pribora i proizvo-
dnog programa Franjo Štimac. Šef
konstrukciono-razvojne službe
Ivan ðud, a operativne pripreme
rada Ljilja Vudrag i Mirjana Vuko-
vić.
Bjelovarska "Tehnika" imala je i
stanicu za tehnički pregled vozila,
koje je bio šef Marko Franjić. U
1982. godini "Tehnika" se je probi-
la na inozemno tržište u Austriju, a
svoj proizvod prodaje po cijeloj
(bivšoj) Jugoslaviji. Radnici su cijeli
razvoj "Tehnike" iznijeli na svojim
plećima, da bi od 1982. godine do
1991. godine "Tehniku" zapljusnuo
cijeli "val" ugniježdene birokracije,
koja se drugačije odnosi prema
radu i stvaralaštvu, a za svoj nerad
prima visoku plaću. Odgovornost i
kvaliteta rada sve više opada.
Gulag
Kompleksnost situacije u poduzeću
"Tehnika" koja mijenja nekoliko
puta svoj naziv: iz OOUR-a u RO,
pa poslije se udružuje u UMIB
(udruženje metalskih industrija
Bjelovar). Bivši komitet (KPH) u
Bjelovaru kao najviše političko tije-
lo, postavlja po poduzećima svoje
ljude, ne po ključu znanja i struč-
nosti, nego po podobnosti, tako je
i "Tehnika" dobila generalnog di-
rektora Milana Pavičića. Iako on
nije imao neku značajnu stručnu
spremu, ali uglavnom bio je vodeći
član komunističke partije, odnosno
"avangarde" koja je bila poluga
socijalističnog samoupravljanja.
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Kriminalna policija PU u Bjelovaru
po dojavi i prijavi izvršila je opera-
tivnu radnju nad direktorom Iva-
nom Markesinom. Dana 17. veljače
1998. godine u namještenim licita-
cijama i noćnim odvoženjima stro-
jeva iz pogona "Tehnike", Državno
općinsko odvjetništvo u Bjelovaru
podnijelo je prijedlog za pokreta-
nje kaznenog postupka protiv priu-
čenog i zadnjeg direktora
"Tehnike" Ivana Markesine.
Banditizam
Poduzeće "Tehnika" d.d. otišla je u
stečaj i u ponor je sa sobom povu-
kla mnoge radnike, tj. njihove obi-
telji. Takav model privatizacije
stvorio je iza sebe vojske nezapos-
lenih ljudi i tehnoloških viškova
radnika. Nestali su mnogi kadrovi i
profili. Nekada bogat naš bjelovar-
ski kraj, po industriji, danas je pao
na prosjački štap... Bjelovarsko
gospodarstvo palo je u komu. A po
propasti i pljačkama poduzeća na-
ša županija postala je meñu prvi-
ma i vodeća u Hrvatskoj. Danas
ostaje samo "ironični" mozaik kako
su neki od čobanskih igara uspjeli
doći do imovine i ugleda. Da bi se
promijenio život par ljudi, tisuće i
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
tisuće je palo u bijedu. Možda ti
heroji i profiteri u krajnjoj buduć-
nosti i ulice će se zvati po njima, a
bili su lopovi.
"Tehnika" je stvarana desetljeći-
ma, i ona je imala jedinstven prog-
ram i tehnologiju, imala je uhodan
proces proizvodnje. Mnogi alati i
ureñaji od "Tehnike" završili su na
smetlištu ili u starom željezu. Na
Trgovačkom sudu u Bjelovaru pro-
glašen je stečajni postupak u po-
duzeću "Tehnika" d.d. Bjelovar.
Riječ je o više zgrada, kontejnera,
alata i strojeva, dvorišta i druge
imovine. Početna cijena "Tehnike"
odreñena je na 4,000.000,00 Ku-
na. I na drugom ročištu u prodaji
imovine 25. 6. 2001. godine nitko
se ozbiljan nije javio. Zakazana je i
treća prodaja imovine "Tehnika"
d.d.. i smanjena je cijena na
3,000.000,00 kuna, a ročište o
prodaji sazvano je za 27. 8. 2001.
godine. Svi radnici ostali su bez
posla, i najviše je radnika koji su
tužbe podnijeli zbog materijalnog
potraživanja na Općinskom i Trgo-
vačkom sudu u Bjelovaru, jer ima i
onih koji plaću nisu primali dvije
godine.
Laka imovina
Tvrtka "Nacional" d.o.o. Bjelovar,
Gajeva 10, vlasnika Željka Maletića
kupila je pola "Tehnike" na trećoj
licitaciji za samo 271.048,00 kuna
(slovima: dvestosedamdesetjedna-
tisućačetrdesetosamkuna). Po ovr-
hi broj: Ovr-524/98-87 kupljena je
nekretnina upisana u z.k. uložak
broj 1083 K..o. Bjelovar-Sredice i
to č.k.br. 99/6 zgrada lakirnice,
zgrada bravarije i dvorište sa 22
ara 37 m2 .
"Tehnika" d.d. veliki je dužnik ne
samo sitnim vjerovnicima, nego i
Bjelovarskoj banci, a ujedno većin-
ski vlasnik postaje "Čazmatrans"
čiji je predsjednik nadzornog odbo-
ra Drago Sušec. Tako "pretvorba"
se uglavnom provodi kao pljačka.
Velika je to svinjarija, kako se po
zakonitim namještaljkama dolazi
do velikog kapitala. Potez iznajmlji-
Protiv korupcije
vanja velike hale u "Tehnici" u ko-
joj je bila cijela proizvodna linija,
lakirnica i montaža, i dio proizvod-
nje, dobilo je poduzeće "NIMEL"
koje proizvodi cipele, iako tri druge
hale stoje prazne.
U tuñim rukama
Stoga 1998. godine prodaje se dio
imovine, tj. stanica za tehnički pre-
gled vozila koja je mjesečno dono-
sila prihod od 70.000,00 kuna. Fir-
ma "NIMEL" nije plaćala najamni-
nu, a "SIOP" tvrtka vlasnika Mirka
Prišlina uselila se u drugi pogon, i
prisvojila sve važne glavne stroje-
ve "Tehnike" d.d. Tako su prisvoje-
ni tehnička, tehnološka i druga
dokumentacija. Zanimljivo da vlas-
nik "SIOP"-a radi sa sredstvima za
proizvodnju "Tehnike", a to radnici
"Tehnike" kao nisu mogli?!
Ono što je frapirajuće da su prije
izbora 1997. godine pristupili HDZ-
u, kako su se sami onda nazvali
ugledni bjelovarčani, gospodar-
stvenici, prosvjetari i drugi djelat-
nici: diplomirani inžinjer Stjepan
Bogović, upravitelj Hrvatskih cesta,
Vjeran Jurković, direktor Područ-
nog ureda Hrvatskog fonda za pri-
vatizaciju, Ante Šola, ravnatelj Te-
hničke škole, Darko Balažin, ravna-
telj bjelovarske Gimnazije, Božidar
Šalković, direktor Informativnog
centra, Ivan Markesina, direktor
"Tehnike", dr. Boris Kudumija, rav-
natelj Opće bolnice Bjelovar, i dr.
"Tehnika" d.d. zapala je u visoke
kredite, a gubitak s kojime je pos-
lovala iznosi u jednom dijelu
5,500.000,00 kuna. Stanica za teh-
nički pregled vozila poslovala je s
Stranica 29
gubitkom od 2,000.000,00 kuna.
Mali dioničari bili su prisiljeni pro-
dati svoje dionice pošto-poto. A svi
radnici, oko 400, njih većinom zav-
ršili su na Zavodu za zapošljava-
nje. Ukupni dug "Tehnike" d.d.
procijenjen je na 8,500.000,00
kuna.
Radnici bez plaće
Kraj gospodarskog diletanizma,
nositelja vlasti, ostali su mnogi
dugovi, neisplaćene plaće radnici-
ma od 1994. godine, a politička je
potpuna nezainteresiranost s od-
govornošću, i tako da su očuvane
nasljedne vrijednosti završile u
destrukciji i pljački. Činjenica je da
u kriminalnim radnjama treba tra-
žiti razloge gubitka u poslovanju, a
gubici su narasli dva puta više od
vrijednosti temeljnog kapitala.
Početkom mjeseca
ožujka 1997. godine
počela je s radom
tvornica "NIMEL" vlas-
nika Željka Nimša i
Elene de Riva. U toj
tvornici radi oko 90
ljudi, a prilikom njenog
otvaranja nazočio je
župan bjelovarsko-
bilogorski Željko Le-
dinski i apostolski nun-
cij msgr. Giulio Eiunaudia i Fran-
cesco Olivieri, veleposlanik Italije.
Treba spomenuti kako je Željko
Nimš bio djelatnik i bivše
"Tehnike" i kako je jedan svoj pro-
jekt dobro unovčio: kad je tom
poduzeću nabavio poluautomatsku
lakirnicu za bojanje proizvoda, ta-
da je bio i nagrañen petodnevnim
putem u inozemstvo. Ta ista lakir-
nica je kasnije završila u smeću i
jedan dio u starome željezu, a bila
je hvaljena kao nešto moderno i
racionalno.
Kraj tvornice cipela "NIMEL"
Na izborima 3. siječnja 2000. godi-
ne Željko Nimš ugurao se je u HSS
(Hrvatska seljačke stranka) na
mjesto ravnatelja za gospodarstvo,
on i Ratko Kovačić, HSS, pročenik
Stranica 30
Zgodopis
za gospodarstvo pri Županiji Bjelo-
varsko-bilogorskoj obećavaju da će
dopeljati u Bjelovar i napraviti pro-
jekt s Coop talijanskom tvrtkom
koja je div, ona će imati prodajni
prostor od 20.000 m2, gdje bi mo-
gli svi naći svoju priliku. Predizbor-
ni trik je i upalio, a talijanske firme
nema.
Tvornica cipela u Bjelovaru ugasila
se do kraja. Punu godinu dana blo-
kiran je bio račun "NIMEL"-a, a
radnici kad su primali plaću, njiho-
va plaća iznosila je od 800,00 do
1.200,00 kuna. Talijanski
"biznismeni" nisu plaćali radnike,
te su preko noći pobjegli iz Bjelo-
vara, kamionima strojeve odvukli,
a iza sebe ostavili milijunski dug.
Mjesečna rata najma "Tehnikinog"
pogona iznosila je 60.000,00 kuna.
Neplaćeni porezi državi i drugi du-
govi trenutno iznose 1,500.000,00
kuna. Prevarena je i država. Svi
radnici u "NIMEL"-u preko noći su
ostali bez posla. Da se prisjetimo
kako je negdje 1998. godine u
"Tehnici" stanovala, odnosno zaku-
pila pogon isto jedna firma, "GSC",
nepoznatog vlasnika koja je isto
ostavila nakon ni godinu dana
svog poslovanja dug za vodu, plin,
struju, itd. A ista je pobjegla preko
noći za Mañarsku.
Gdje su državni inspektori?
Na zemlji "Tehnike" otvorena je
nova stanica za tehničke preglede
EURO BJELOVAR, a neko vrijeme u
uredima "Tehnike" bilo je i osigu-
ranje EUROHERC. SIOP proizvod-
nja automobilskih prikolica vlasnika
Mirka Prišlina izgradila je na parki-
ralištu "Tehnike" praonicu za auto-
mobile. "Tehnika" je imala isto
svoju praonicu, i sve službe, a kao
sad su ove bolje.
Kako je mogao Ivan Markesina koji
ima završene tri godine škole sred-
njeg obrazovanja, a cijelo vrijeme
je radio kao auto-lakirer, biti na
kraju direktor poduzeća "Tehnika".
Tu štafetu vjerojatno mu je predao
predzadnji direktor "Tehnike" Petar
Lovčić, koji je tu firmu uništio do
kraja. Radnici "Tehnike" se sjećaju
na koji je nelegalan način Petar
Lovčić došao raditi u "Tehniku".
Lažni stručnjak
Jednog dana jedini, a priučeni,
pravnik Željko Vučetić i Radnički
savjet sazvali su u velikoj hali sas-
tanak radnika, koji je trebao odlu-
čiti i to hitno o jednoj odreñenoj
točki. Na sastanku su se pojavili
generalni direktor Milan Pavičić,
Mijo Dugalija, tehnički direktor
Željko Radić, Abdulah Saračević,
inžinjeri Dragan Matić, Josip Pavi-
čić, Stipe Renić, Miroslav Ružić i
drugi.
Generalni direktor Milan Pavičić
obratio se radnicima ovim riječima:
"Drugovi, imamo jedan problem, a
mi ga možemo riješiti ukoliko ga vi
prihvatite dizanjem ruku. Imamo
stručnog čovjeka. On se zove Pe-
tar Lovčić i on radi već nekoliko
dana u našoj razvojno-
konstrukcijskoj službi. On je velik i
sposoban stručnjak koji je ovih
dana dogo vo ri o po sao za
"Tehniku" s oficirima JNA
(Jugoslavenskom narodnom armi-
jom) o izradi prikolica za vojsku. Je
li vi znate koji je to siguran prihod
"Tehnici"? A na tom projektu će
raditi gospodine Petar Lovčić i na-
ša prototip služba, koja će izbaciti
novi tip prikolice. Problem je što
drug Pero Lovčić i njegova supruga
Vesna Lovčić koja je doktorica ne
mogu putovati iz Garešnice na po-
sao u Bjelovar. Drugu Lovčiću tre-
bamo riješiti stambeno pitanje, a
dogovorili smo se s bivšim direkto-
rom Boškom Lazićom da bi on pris-
tao da dobije kredit od "Tehnike"
za izgradnju kuće, a svoj trosobni
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
stan u Centru bi prepustio drugu
Lovčiću."
Iza tuñeg stola
Uz nagovor radnika jedva je taj
prijedlog prošao. Pero Lovčić u
razvojno-konstrukcijskoj službi to
cijelo vrijeme sjedio je za tuñim
stolom, glumatajući da tu radi, da
bi se nekoliko dana poslije preselio
u urede u UMIB-u.
Vojni program tj. izrada prikolica
za vojsku radio se pet godina, a u
tih pet godina napravljeno je pet
prikolica koje su završile n livadi u
travi i šašu. Kad je firma pala na
koljena i radnici nisu mjesecima
dobivali plaće, bunili su se. Petar
Lovčić napravio je zavjeru general-
nom direktoru Milanu Pavičiću, koji
je tim učestalim štrajkovima bio
smijenjen, a on je sjeo u njegovu
fotelju. Pavičić je dao kruh Lovči-
ću, a Lovčić ga je izbacio iz podu-
zeća?!
Lagodan život
Dok je firma trunula i propadala
Lovčić se vozikao okolo u skupoc-
jenom službenom vozilu, koje je
kupio prethodni generalni direktor
Milan Pavičić. Radnici su znali da je
Pavičić jeo janjetinu i ugovarao
sastanke s vojskom po Plitvičkim
jezerima i vodao sa sobom tajnice,
a na isti način je nastavio i Lovčić,
žderajući po ribljim restoranima -
tada radnici nisu primili plaću za tri
mjeseca. Ni to nije sve bilo dosta,
nego su zapalili skladište poluproi-
zvoda, da bi potom štetu naplatili
kod Croatia osiguranja u Bjelovaru.
Mnogi su od "Tehnike" dobili sta-
nove koje nisu zaslužili. A kad su
otišli iz "Tehnike" nikad ih nisu vra-
tili. Npr. inž. Jovo Dobričić, koji je
bio konstruktor alata i naprava. U
nekoliko godina svog rada u
"Tehnici" nije konstruirao niti jedan
alat niti napravu, a za to je primao
visoku plaću. Drugi su radili njegov
posao. Ako nisu htjeli, bilo im je
rečeno da uzmu knjižicu i idu van
iz poduzeća.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
OVAKVE SVINJARIJE MOGU TRPITI
SAMO "GLUPI BOSANCI"
Dr. Muhamed Borogovac,
Sarajevo
Slijedi naslov i citat članka iz
Avaza od 4.12.2008:
IZETBEGOVIĆ: NE ODRI-
ČEMO SE DOGOVORA IZ
PRUDA
„Predstavnički dom Parlamenta
BiH jučer je zahtjev poslanika
Sadika Bahtića da se Prijedlog
zakona o državnoj imovini BiH
razmatra po skraćenoj proceduri
uputio komisiji Kolegija na usag-
lašavanje, jer nije dobio potreb-
nu entitetsku većinu. Prijedlog
SBiH podrazumijeva da se sva
imovina uknjiži na državu BiH
koja bi onda ono što je potrebno
entitetima i nižim nivoima davala
na korištenje.
Pri glasanju o proceduri, Bahti-
ćev zahtjev podržala je i SDA što
se u nekim kuloarima protumači-
lo da se ta stranka odriče dogo-
vora iz Pruda. Meñutim, to je u
izjavi za "Dnevni avaz" odbacio
šef Kluba poslanika SDA Bakir
Izetbegović, pojasnivši da svaki
Bošnjak, naravno, podržava to
da se sva imovina uknjiži na dr-
žavu, ali da je realnost činjenica
da takav prijedlog ne može dobi-
ti podršku većine.”
Znači, poslanici SDA stranke na-
vodno žele da državna imovina
bude i uknjižena kao državna,
što je u potpunoj suprotnosti sa
dogovorom iz Pruda, ali zato što
"Srbi" ne pristaju na to, SDA će
pristati na ono što Srbi žele, da
državna imovina bude uknjižena
Bosno moja
entitetima. Pa gdje to na svijetu
ima da se automatski glasa za
protivnički prijedlog, zato što se
protivnik ne slaže sa našim prije-
dlogom! Jer, dogovor iz Pruda
nije nikakav kompromis, nego
ispunjenje svih četničkih želja, i
uz to je još i suprotan i zakonu.
Zamislite da su npr. Kosovari ili
Hrvati ili Crnogorci tako pregova-
rali sa Srbima. Možete li zamisliti,
npr. Hashima Thacija kako govo-
ri Albancima: "Mi bi volili da smo
nezavisna država, ali Srbi se ne
slažu, pa smo odlučili da glasa-
mo za ‘sporazum’ po kojem osta-
jemo pod Srbijom."
Zamislite da je ðukanović kazao
Crnogorcima: "Mi naravno želimo
nezavisnu Crnu Goru, ali Srbija
se ne slaže, pa ćemo onda i mi
glasati da ostanemo sa Srbijom."
To što Izetbegovići rade Bošnja-
cima, to se zove infantilna preva-
ra. U drugim narodima to prolazi
samo kod djece, a kod nas prola-
zi kod Izetbegovićevih sljedbeni-
ka iz SDA stranke. Tu vrstu pre-
vare je uveo Alija Izetbegović
koristeći servilnost podanika u
Pogled na Prud
SDA stranci, koji su radije vjero-
vali u neku neobjašnjivu, nadna-
Stranica 31
ravnu "dedinu" mudrost, nego u
svoj zdrav razum.
I kao što to biva, kakav otac ta-
kav sin, a takvi i bijedni poslanici
iz SDA koji radije slijede lupeža,
nego da se isprave kao dostojan-
stveni ljudi i prekinu smrtnonos-
nu igru sa našom domovinom, a
i sa budućnošću svoje djece.
Nameću se prirodna pitanja SDA
poslanicima i članstvu:
Zašto bi se uopšte išlo u bilo ka-
kvo popuštanje četnicima? Zar
nije bolja i ovakva Daytonska
BiH, nego još jača RS, koja će
nam još više život zagorčavati?
Zar ovo nisu gigantski koraci ka
otcjepljenju RS, a onda niko ne
može predvidjeti šta će biti sa
Federacijom, koju niko neće priz-
nati kao državu, jer Federacija
nije konstituisana kao država, te
će njeni dijelovi vremenom pos-
tajati lak plijen velike Srbije?
Bezbrojni su rizici koje donosi
"sporazum" iz Pruda, ako se iz-
glasa u Skupštini, i vjerovatno će
onda sve završiti sa brzim nes-
tankom Bošnjaka kao državot-
vornog naroda,
a to znači dugo-
ročno i nestan-
kom Bošnjaka
kao bilo kakvog
naroda, njiho-
vim daljim rase-
ljavanjem i na-
silnom asimilaci-
jom u Srbe.
Još jedna poru-
ka članst vu
SDA. Poznato je
da se Komunis-
tička partija nije mogla pohvaliti
svojom demokratičnošću. Meñu-
Stranica 32
Bosno moja
tim, ipak nikada se neka važna
odluka nije donosila, a da nije
prvo prodiskutovana na svim
partijskim ćelijama, na svim ni-
voima stranke. Da li se Tihić
konsultovao sa članstvom stran-
ke prije dogovora u Prudu? Ni
govora. Umjesto toga on se prije
odlaska u Prud konsultovao sa
predsjednikom Srbije Tadićem u
Beogradu.
SULEJMAN TIHIĆ: "LJUBIO SAM SLIKU
DRAŽE MIHAJLOVIĆA"
www.biznis.ba
Sulejman Tihić, kao logoraš i za-
točenik, imao je pravo zamijeniti
dostojanstvo i ponos za svoju
slobodu, ljubiti Dražinu sliku,
pjevati četničke pjesme ... ali
takav čovjek nema pravo (ili
ima?!) da se predstavlja kao lider
koji štiti bošnjačke interese. Zaš-
to? Zato što je pokazao i svjedo-
čio ličnim primjerom da će ih pr-
vom prilikom ako bude u sličnoj
situaciji ponovo izdati.
Kompromitacijama i političkoj
karikaturalnosti Sulejmana Tihića
kao da nema kraja: nakon što su
objavljene njegove snimke u ko-
jima kaže kako niko nema pravo
srpskom narodu ukinuti Republi-
ku Srspku, Tihić je u Hagu, to-
kom svjedočenja u procesu Voji-
slavu Šešelju, priznao svoju zat-
voreničku priču: da je pjeva-
o četničke pjesme i – ljubio sliku
Draže Mihajlovića.
Nema sumnje, sudbina koju su
proživljavali mnogi zatočenici
četničkih kazamata izaziva tugu,
bol i suosjećanja. Kad je u pita-
nju „običan“ zatvorenik, uistinu
takav postupak poput ljubljenja
I ne samo to. Da li Izetbegović i
Tihić namjeravaju barem sada
dati sporazum iz Pruda na disku-
siju članstvu? Zar nisu obavezni
dobiti mišljenja partijske baze
SDA u partijskim ćelijama širom
BiH? Zar ni toliko ne uvažavaju
članstvo? Znaju li oni za pojam
transparentnosti?
A oni ne smiju da se konsultuju
slike Draže Mihajlovića i pjevanja
četničkih pjesama, bez ikakve
dileme može biti shvaćen i op-
ravdan imajući u vidu užasne
okolnosti u kojima se nañe takva
osoba ...
Meñutim, Sulejman Tihić, iz da-
našnje perspektive, kao predsje-
dnik najveće bošnjačke stranke
SDA koja se predstavlja zaštitni-
kom cijelog bošnjačkog naroda,
svojim izjavama i svjedočenjima
u Haškom tribunalu nesumnjivo
kompromitira herojsku ulogu
patriota u proteklom ratu.
Hiljade boraca i civila je poginu-
lo, hiljade žena silovano i na hi-
ljade djece ubijeno - 200.000
njih koji su svoje živote dali sa-
mo zato što nisu pristali
„poljubiti sliku“ jednog od agre-
sora.
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
sa članstvom jer znaju da neće
dobiti dozvolu za taj izdajnički
sporazum. Mi to znamo jer smo
zatrpani pismima protiv Tihić-
Dodik-Čovićevog sporazuma. U
slijedećim prilozima objavljujemo
neke članke, i to uglavnom one
koji su nam stigli iz SDA kruga.
Poštenje, Čast i Hrabrost su te-
melji na kojima stoji svako ko
pretenduje da bude lider jednog
naroda.
Alija Izetbegović je bio zarobljen
početkom rata u Lukavici – ali
niti jednom izjavom nije pristao
na ucjenu, iako je s njim bila čak
i njegova kćer.
Da je Mandela pristao samo jed-
nom poljubiti sliku lidera Južno-
afričkog aparthejda, nikada se
taj narod ne bi oslobodio rop-
stva, a on bi jako brzo bio na
slobodi.
Takvih primjera je bezbroj u isto-
riji svakog naroda.
Sulejman Tihić, kao logoraš i za-
točenik, imao je pravo zamijeniti
dostojanstvo i ponos za svoju
slobodu, ljubiti Dražinu sliku,
pjevati četničke pjesme ... ali
takav čovjek nema pravo (ili
ima?!) da se predstavlja kao lider
koji štiti bošnjačke interese. Zaš-
to? Zato što je pokazao i svjedo-
čio ličnim primjerom da će ih pr-
vom prilikom ako bude u sličnoj
situaciji ponovo izdati.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
TIHIĆ ŽRTVUJE SEBE JER JE BOLESTAN
N.N., Prijedor
Tihićev intervju u dnevniku "D"
Federalne televizije u potpunosti
razjašnjava ulogu izdajnika. Tihić
precizno definiše da on i poslani-
AMEN I TOČKA
Akademik Mirko Vidović, Pariz
Odžak je počeo na Krfu 1917 -
tri budale zaboraviše da je narod
Bosne odlučio o svojoj sudbini
dne 1.3.1992. Oni spadaju u Ra-
dovanovu kliniku, kod Karabaji-
ća.
POLOŽAJ MUSLIMANA NAKON
UVOðENJA ŠESTOSIJEČANJSKE
DIKTATURE KRALJA ALEKSANDRA
POLITIČKI ZAPISI II, Dr.
Ivan Ribar, „Prosveta”, Beog-
rad, 1949.
Što se tiče Jugoslovenske musli-
manske organizacije, kojoj je na
čelu bio Spaho, kraljeva prokla-
macija diktature odmah je cijelo
njeno stranačko vodstvo ne sa-
mo ućutkala već i zastrašila. Nit-
ko iz stranke nije bio ni pozvan u
novu vladu diktature.
Jedan od glavnih aktera u novoj
vladi bio je Srškić, za koga se
znalo da je najveći protivnik ne-
ke posebne muslimanske organi-
zacije i neke posebne musliman-
ske politike u Bosni i Hercegovi-
Stranica 33
Bosno moja
ci SDA iz srca žele tzv. RS i da domaće izdajnike. Tihić ionako
stranci nemaju ništa sa dogovo- ima neizlječivu bolest pa mu je
rom iz Pruda. On čak ide toliko vjerovatno svejedno.
daleko da se žrtvuje kako bi sva
Vjerovatno se zato i žuri toliko
krivica za izdaju sutra bila na
da bi još za života vidio veliku
njemu. Na taj način će oprati
Srbiju.
svoje saradnike, četnicke agente,
O Bosni je sve i
definitivno odlu-
čeno prije 130
godina. Na toj
odluci stoji pro-
jekt zgrade čet-
vorine od Jadra-
na do Dunava i
Drave. Amen. I
točka!
ni. Srškić je jedva dočekao čas da se na svakom koraku može
osvetiti muslimanima za, kako se
govorilo, zločine koje su izvršili
protiv srpstva.
On je vodstvo i prvake kadikad
dijelio od samog muslimanskog
stanovništva, tvrdeći da je i vod-
stvo to koje muslimanima želi da
nametne separatizam i „turski”
mentalitet, i koje zahvaljujući
tome zadobija pri izborima ma-
sovno muslimansko povjerenje.
Srškić je pojedine u vodstvu, a
naročito Spahu, zvao Turcima
koji iskorišćavaju islam u svoje
partijske separatističke ciljeve.
Aleksandar I. Karañorñević
Stranica 34
Bosno moja
MUSLIMANI SU SASTAVNI DIO
NAŠE REALNOSTI
Odgovor Ernestu Kulauzoviću
Rudi Tomić, Kanada
U Internet tjedniku Glasnik br.
35. objavljen je kritički osvrt na
moj uradak u istom glasilu pod
naslovom: „Hrvati su sastavni dio
naše realnosti“. Zbog lakšeg ob-
jašnjenja povijesne zbilje naslo-
vio sam odgovor u istom kon-
tekstu, samo sam umjesto riječi
„Hrvati“ stavio „Muslimani“, tako
da ta naša bosanskohercegovač-
ka realnost bude što stvarnija,
kako bismo mogli prihvatiti povi-
jesne činjenice umjesto političkih
marginalija.
Shvaćam što je izazvalo Ernesta
B. Kulauzovića da pokuša diskre-
ditirati moj prikaz u kojem stoji:
da su Hrvati temeljni narod u
BiH, pa je na osnovu toga izveo
teoriju:
„Bh Hrvati, bh Srbi i današnji Bo-
šnjaci su samo plod nečijih inte-
resa ali ne i realnost. Bošnjaci,
Bošnjanini ili Bosanci imaju jedan
i isti korijen a to je naziv za sve
stanovnike Bosne (kasnije i Her-
cegovine), da su se mnogi dičili i
kitili imenom 'Bošnjanin', a kasni-
je 'Bošnjak'…“
U moje vrijeme (prije pedesetak
godina), dok sam živio u Saraje-
vu, nikad se nitko od nas nije
dičio „Bošnjaninom“ ili „Bošnja-
kom“, jer takvih naziva nije ni
bilo. Izvan Bosne nisu se ni au-
tohtoni Bosanci oglašavali
„Bosancima“, jer taj naziv je bio
sinonim za „Hasu i Husu“, odno-
sno šalu ili sprdnju. Stoga su se
mnogo ljudi (muslimani) iz Bos-
ne, koji se nisu htjeli identificirati
kao Bosanci; rekli bi da su Saraj-
lije, Banjalučani, Tuzlaci i sl.
Očito je da su Kulauzovićevi
mentori bili bošnjački
„povjesničari“ Adil Zulfikapašić,
Muhamed Filipović, Rusmira Ma-
hmutčehajić i drugi, nastavljajući
propalu politiku austro-ugarskog
režima, koji je smislio „bosansku
naciju“ i „bosanski jezik“. Taj a-u
režim u isto vrijeme bio je zabra-
nio isticanje hrvatskog i srpskog
imena. Austro-ugarska montaža
nacije nije bila prihvaćena od
pučanstva, pa je brzo i završila.
Isto, ali malo drugačije
Meñutim, današnje bosanskoher-
cegovačko muslimansko političko
vodstvo ponovo nameće
„bosansku nacionalnost“ i
„bosanski jezik“, što će u konač-
nici imati istu sudbinu kao i aus-
tro-ugarski eksperiment. Dobro
bi bilo da se već jednom islam-
sko pučanstvo u BiH od-turči i
postane svoj na svome; imaju
bosansku (ali ne bošnjačku) na-
ciju, jer „Bošnjak“ je prevedena
turska riječ za Bosanca, što nije
etnonim. Što se tiče „bošnjačkog
jezika“ - to je farsa, lakomislena i
vulgarna komedija. Tko čita
„Avaz“, najbošnjačkiju bošnjačku
publikaciju, izuzevši tuñica tur-
skog i latinskog jezika, te srpskih
riječi u ijekavštini i na latinici -
vidi da je to jezik kojim se Hrvati
služe stoljećima, odnosno hrvats-
ki jezik. U hrvatskih pisaca iz tog
vremena bošnjački je označavao
hrvatski jezik: B. Benić, F Lastrić
i drugi.
Ilirsko podrijetlo je druga priča,
na koju se ne može direktno na-
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
kalemiti bošnjaštvo, kao što se
ne može pismo bosančicu poboš-
njačiti u bošnjački jezik. Vidjeli
smo kakva je bila lakrdija
„jugoslavenska nacionalnost“ i
sprdnja „jugoslavenski jezik“, te
ne bismo željeli da se povijest
ponavlja zaslugom naših sugra-
ñana.
„Da je, vjerski gledano, crkva
bila prisutna na teritoriji Bosne
prije dolaska islama, neosporno
je – ne zaboravimo da govorimo
o 'Crkvi Bosanskoj'. Ali to ne go-
vori da su stanovnici Bosne bili ili
Rašljani ili Croati. Takvih dokaza
nema, ma koliko se spuštali u
historiju i po njoj kopali, ali ima
obilno dokaza da je Bosna bila
nezavisna (puno veća nego da-
nas: sa Sandžakom zajedno, a i
pomorske granice od Skadra do
Zadra) voñene njenim liderima,
kraljevala u regiji, i bila priznata
od drugih moćni evropskih cen-
tralnih sila.“, stoji u priopćenju.
Bosna je postala samostalnom i
priznatom državom tek za vrije-
me Stjepana Tomaševića, kome
je papa priznao državnost i pos-
lao mu insignije, očekujući od
njega obranu od Turaka. Mada,
povijesno gledano, može se go-
voriti o bosanskoj „stoljetnoj“
državnosti samo od Tvrtka, koji
se ilegalno okrunio, do dolaska
Turaka 1463. godine.
Bosna nikad nije imala izlazila na
more ni u Skadru ni Zadru, a Ne-
um nije u Bosni nego je u Herce-
govini. Na jednom znanstvenom
skupu Radoslav Dodig je rekao:
„ako je i bilo kakve 'bosanske
mornarice' na Neretvi, bilo je to
skupina trupica, barki ili čamaca,
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
s kojima se je jedino mogla loviti
jegulje.“
Dokle god budu zatajivane povi-
jesne istine - tako dugo neće biti
mirnog suživota na tim našim
prostorima; niti će biti boljitka u
života, a nema nikakvih izgleda
ni za bolju budućnost. Jer, u lo-
gici dokazivanja (Petitio principii)
pretpostavljane tvrdnje su one
koje tek same moraju biti doka-
zane. Znači, dakle, pogrešku u
dokazivanju, jer se ono što treba
dokazati uzima kao osnova za
dokazivanje.
Ovaj osvrt bio bi puno opsežniji s
argumentima glede hrvatskog
identiteta BiH: porušeni samos-
tani i crkve nakon turske okupa-
cije bili su isključivo katolički;
pravoslavnih manastira i crkava
nije bilo s ove strane Drine; ni
jedne džamije… Ali, ilustracije
radi, navest ćemo samo nekoliko
tumačenja (napisanih na čistom
„bošnjačkom jeziku“) najistaknu-
tijih Bošnjanina:
Svima na očigled
Muhamed Filipović: „U Bosni nije
bilo ni Srba ni Hrvata do polovice
19. stoljeća, kad su pod utjeca-
jem nacionalnih preporodnih po-
kreta u susjednim zemljama i,
naravno, po osnovi vjere, i jedni
i drugi izvukli svoje posebne na-
cionalnosti i ubacili se u Bosnu, u
kojoj su prije bili i živjeli samo
Bosanci, odnosno Bošnjaci ili Bo-
šnjani…“
Adil Zulfikarpašić: „Bosanska kra-
ljica Katarina je uzeta kao talac i
odvedena u jedan samostan u
Dubrovniku, a kasnije i na saslu-
šanje u Rim. Njezini roditelji su
bili Bogumili, kao i njen muž. Sa-
da, vidite, od te jadne žene, od
jedne naše junakinje se pravi
svetica neke druge vjere, što
nema veze sa istorijom.“
Haris Silajdžić: „Naša država je
Stranica 35
B o sOnsov rmt o
i ja
dobili svoju Srp-
sku Republiku;
Hrvati slave oblje-
tnicu osnutka Hr-
vatske zajednice
Herceg Bosne
(18. studenog), a
Bošnjaci slave
dan ZAVNOBIHa
(25. studenog
1943.) na kojem
je donesena odlu-
ka: „Republika
Bosna i Hercego-
vina nije Srpska,
nije Hrvatska nije
muslimanska, ne-
go je Srpska, Hr-
vatska i musli-
manska.“
Dakle, Bošnjaci su
uzeli komunistički
termin sa Zasje-
danja antifašistič-
kog vijeća Narod-
nooslobodilačke
borbe, koji nam je u konačnici
jako stara i ima, po mišljenju
donio genocid u Srebrenici i po-
mnogih, najstarije granice u Eu-
kolje diljem BiH. Teško je razum-
ropi i mi moramo vratiti dug oni-
nom čovjeku shvatiti da netko
ma koji su sve te godine čuvali
može slaviti nadnevak, kada je
BiH i dali živote za taj cilj.“
uvedena komunistička diktatura
Na kraju Kulauzovića brine slje- u zemlji, kao početak svoje drža-
deće: „kad su Bošnjaci htjeli biti votvornosti, slobode i utemelje-
Bosanci (za vrijeme Jugoslavije), nje nacionalne posebnosti.
samo su oni bili ti koji su pristali,
Tko želi prihvatiti činjenice - taj
a svu drugi su htjeli biti susjedi,
će prihvatiti istinu, tko želi prih-
a susjed je htio bosanski us-
vati istinu - taj će prihvatiti stvar-
jev…“
nost. Na stranicama ovog Glasni-
Za vrijeme Jugoslavije u BiH nije ka objavio sam nekoliko osvrta o
bilo Bosanaca, Bošnjaka niti Boš- zbivanjima u BiH, a takoñer u
njanina, nego su bili Hrvati, Srbi i ovom glasilu o Bosni i Hercegovi-
muslimani, a oni muslimani koji ni sustavno pišu hrvatski autori:
nisu htjeli ostati dr. Tomislav Dragun, akademik
„neopredijeljenima“ opredijelili Mirko Vidović, prof. Filip Ćorlukić,
su se za Muslimane s velikim slo- dr. Ante Čuvalo i drugi.
vom „M“.
U politici je kao i u osnovnoj ško-
Nedavna proslava Dana držav- li: tko ne zna povijest taj propa-
nosti BiH pokazala je tko što sla- da.
vi: Srbi slave Daytonski spora-
zum (21. studenog 1995.) jer su
Stranica 36
Bosno moja
BRZOPOTEZNA HRVATSKO-BOŠNJAČKA
ETNO ŠKOLA ŽELJKA MILIĆEVIĆA (1)
Željko Milićević, pouzdanik i
izaslanik Alije Izetbegovića
"HRVATI
MUSLIMANSKE VJERE"
„Justa, pa svi mi smo poturče-
ni!“, bile su riječi rahmetli Muha-
meda Kreševljakovića, ratnog
gradonačelnika Sarajeva u ovom
genocidu 1992.-1995.
To je on izgovorio tokom jednog
od dva susreta u Rijeci, gdje je
moja majka Justina živjela, kad
je Muhamed Kreševljaković svra-
tio u posjetu, na povratku s Mi-
rovnih pregovora u Ženevi.
Obitelji Kreševljakovića i Milićevi-
ća su bili prijatelji kroz dvije ge-
neracije, a poznanstvo se je pre-
nijelo i na treću. Hamdija Kre-
ševljaković i moj djed, Ivan Mili-
ćević, koji je uzeo ime Aziz iz
poštovanja prema Bosni, Bošnja-
cima i Islamu, su bili ahbabi i
literarni suradnici. Hamdijin sin,
Muhamed, je bio prijatelj mog
oca Tihomila i majke Justine. Oni
su zajedno proveli i Bajrame i
Božiće, i Uskrse.
Justina nije bila zastranjena ali je
odrasla i bila odgojena u okruže-
nju i vremenima kad u Bosni nije
bilo moguće biti Bošnjakom. Pri-
hvatila je tu izjavu Muhameda
Kreševljakovića s razumijeva-
njem „pa svi mi - Hrvati - smo
poturčeni“. Bošnjaka službeno
nije bilo. Muslimani su se morali
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
izjasniti biti ili Srbima ili Hrvati- sudjelovala u pokolju Bošnjaka u
ma. Ahmićima. Bila je Božja volja da
sam slijedeće godine bio jedan
Generacije Bosne i Hercegovine
od dobrovoljaca (ili, hrvatski,
su se rodile i umrle u tom name-
dragovoljnih), koji su prevodili
tnutom sistemu mišljenja i vlada-
izjave preživjelih žrtava pokolja u
nja. Djed, kojeg su svi zvali jed-
Ahmićima, onda izbjeglica u
nostavno „Aziz“, je cijeli život
Ottawi, za sudski proces u Haa-
radio s Bošnjacima, pardon,
gu. Ja sam sreo i zločince i pre-
„Hrvatima muslimanske vjere“.
živjele. Znam da su zločinci i da-
Tako je to bilo onda.
nas iza rešetaka u Holandiji. Po
Od Safvet-beg Bašagić- njihovim riječima meni: “Bacili
Redžepagića, pa Abdurahmana i smo granate na krovove - oni su
Alije Nametka, pa do Osmana- istrčali napolje, pobili smo ih k'o
Nuri Hadžića, i drugih, svi ti Boš- zečeve!“.
njaci nisu smjeli biti
Bošnjacima nego su
bili klasificirani kao
„Hrvati muslimanske
vjere“. Tako je to bilo
onda i tako su se mo-
rali osjećati. Ili se pro-
glasiti Srbima.
To zatiranje i svojata-
nje nacije se nije do-
godilo preko noći nego
se je razvijalo genera-
cijama. Priložene slike
knjiga koje su objavili
suradnici mog djeda
su samo mali dio povi-
jesnog svjedočenja
zatiranja postojanja
bića Bošnjaka. Pitam
se, što bi moj pokojni
djed rekao na ove mo-
je riječi da je danas
živ. Na to pitanje ne-
ma odgovora ali sam mišljenja Sudeći po okvirima ovdje prika-
da svako ljudsko biće koje je zanih knjiga, Hrvati su pobili
sposobno neovisnog razmišljanja „hrvatsko nacionalno blago“. To
je isto tako i u stanju spoznati je nesmisleno. Hrvati su pobili
istinu. Bošnjake zbog toga jer se ovi
nisu htjeli osjećati Hrvatima.
U kasnu zimu 1993., u vlaku iz
Zagreba u Beč, dva Hercegovca
su mi svojevoljno priznala da su
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
DIŽEMO GLAS PROTIV DOGOVORA
DODIK, TIHIĆ I ČOVIĆ (1)
Bnet Press, 28.11.2008.
Ne damo našu zemlju!
Protestno pismo povodom posti-
gnutog dogovora iz Odžaka
Povodom nedavnih dešavanja,
potpisanog dogovora iz Odžaka i
prepucavanja putem medija na-
ših bošnjackih lidera, udružene
snage najposjećenijih bošnjackih
web portala ovom prilikom žele
da iznesu nezadovoljstvo i zgra-
žanje članova, patriota i Bošnja-
ka koji državu Bosnu i Hercego-
vinu doživljavaju kao
svoju jedinu domovinu.
Živjeti u ovom vremenu,
gdje se i nakon rata asi-
milira naše nacionalno
biće, ideologija Bošnjaka
se definira i prikazuje u
negativnom smislu, vodi
nas ka postavljanju jed-
nog pragmatičnog pita-
nja: „Da li je genocid i u
miru sudbina Bošnjaka“?
- ovog puta od strane
naših bošnjačkih lidera.
Novi udar na krovnu in-
stituciju državu BiH,
ovog puta od strane lide-
ra SDA gosp. Sulejmana
Tihića je neprihvatljiv, te
su ovakvo kompromitira-
juće djelo Bošnjaci, po
prvi put nakon postdejtonskog
perioda, osudili kroz burna rea-
govanja i ovaj potez nazvali dis-
kriminirajući za nas Bošnjake.
Gosp. Tihić je izabran od strane
Bošnjaka, kako bi zastupao nji-
hove vitalne i nacionalne intere-
se, kao što se vidi iz pomenutog
da isti ne radi u skladu s tim, pa
se postavlja pitanje: „Da li je on
Bosno moja
ta adekvatna ličnost za tu pozici-
ju - predstavljajući Bošnjake i
rušeći njihove interese“?
Okrenite se i poslušajte glas jav-
nosti običnih grañana, onih istih
ljudi koji su vas izabrali da radite
u interesu njih i države Bosne i
Hercegovine, a ne u interesu
onih koji ovu zemlju ne smatraju
svojom domovinom.
Grañani ove zemlje traže odgo-
vore na ova pitanja:
1.) DRŽAVNA IMOVINA – Na os-
novu Člana 1. Ustava BiH, država
Bosna i Hercegovina je pravni
nasljednik državne imovine, ovim
dogovorom pitanje državne imo-
vine, koju je država Bosna i Her-
cegovina dobila kao pravni i legi-
timni vlasnik imovine Republike
Bosne i Hercegovine (iz bivše
SFRJ), bit će riješeno zakonom o
državoj imovini.
Stranica 37
Koliko znamo takav isti zakon na
državnom nivou nije donesen, a
hoće li i biti donesen veliko je
pitanje. Do donošenja tog držav-
nog zakona, država BiH i njena
imovina ostaje na vjetrometini
onih koji je otuñuju i djele po
entitetima i kantonima, a samim
tim da sva ta imovina nije prije
uknjižena kao vlasništvo države
Bosne i Hercegovine i tako se
državi kao krovnoj instituciji us-
kraćuje širenje njenih nadležnos-
ti, a proširuju entitetska – najvi-
še genocidne tvorevine.
2.) POPIS STANOVNIŠ-
TVA – Kako ste vi, naš
„lider“, mogli potpisati
neprihvatljive stavove
koji se odnose na popis
stanovništva, koji kao
takav ide na štetu Boš-
njaka?
Nemaju podršku od gra-
ñana BiH
Pristao je na etnički kri-
terij, bez obzira na či-
njenicu da Aneks VII
Dejtonskog sporazuma
(povratak prognanih)
nije sproveden i da tzv.
Republika Srpska na sve
načine svim silama i na-
stojanjima želi eliminisa-
ti prognane u tom enti-
tetu iz popisa grañan-
stva BiH. U ovakvom pregovori-
ma uslov je trebao biti prvo
sprovedba ovog aneksa, pa tek
onda vršenje popisa stanovniš-
tva, jer ovim ovakvim dokumen-
tom vršite istrebljenje naših Boš-
njaka, kao što su to radili oni 92.
– 95. godine i to metodama silo-
vanja, protjerivanja, nasilnog
raseljavanja i ubistvima.
Stranica 38
"KRV NIJE VODA"
Akademik Mirko Vidović, Pariz
Da bi hrvatski čovjek danas, spa-
sio sebe od fatalnog kolapsa u
'crnu rupu' mentalnog ništavila
marksističkih fanatika, koji su
sve učinili da se održe na vlasti,
a onda, kad je marksizam propa-
o, da u svom padu u tu 'crnu
rupu' ljudske pameti ne uvuku
što više ljudi, pa i - otvoreno! -
cijelu hrvatsku naciju, treba čitati
djela naših velikana iz davne i
nedavne prošlosti, posebno na-
šeg narodnog barda, Stipicu Ra-
dića, roñenog u Trebarjevu Des-
nom.
Ovdje uzmimo samo jedan nao-
ko mali podatak u ukupnosti
onoga što je kongenitalno krat-
kovidni, a poviesno dugovidni
Stjepan Radić zapisao u svojim
"Uzničkim uspomenama" (izd.
M.H., 1971) na čisto kršćanski
način, kad je ustvrdio: "Ja sam
izvanredno kratkovidan, to je
istina, ali ja sam se tako i rodi-
o" (s. 35), Te: "I zato vam velim:
naše je gospodsko društvo pok-
vareno, a narod je tako zapuš-
ten, da bi se mogao kakvim ču-
dom spasiti. Kako ćete vi, molim
vas, javno djelovati? Za novine i
knjige nemate novaca, da putu-
jete i da živom riječju narod pou-
čavate... a što je još gore, nema-
te kod nas u Hrvatskoj za to ni
slobode... Koga god njegova
okolina ne razumije, taj je sam
tome kriv, jer valjda ili nejasno ili
krivo nešto naučava. A zahvalni
meni Hrvati ne mogu biti, jer
sam i sam Hrvat, a onda zato jer
je nedostojno da tisuće ili miliju-
ni budu zahvalni jednom čovje-
ku" (s. 53)... I zato ja, velečasni,
sve što ste mi rekli držim toliko
istinitim, koliko je naše društvo
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Osvrti
uistinu pogansko: puno predra- dom zamazao, a da bi Miloš Ob-
suda i nadasve puno umišljenosti renović bio, bez ruske pomoći,
o sebi a prezira o drugima" (s. izdahnuo na turskom kolcu...
56). Mislim da je i Hrvatskoj pomogao
Napoleon više nego Slavenstvo".
Veliki ljudi ne podnose da ih se
(s. 89)
unakazuje pričama o tome da su
i u čemu veći od svih drugih poš- No, nije Nikola Tesla bio ravno-
tenih ljudi. dušan na to što Hrvatske nema
na 'političkoj karti svijeta'! Tesla
I Stipica Radić je, premda seljač-
je i sam, očito, patio od tog svog
ko dijete, naučio mnoge jezike, a
podrijetla iz - praznog prostora.
meñu njima i - francuski jezik.
Trebalo je čekati proglas Banovi-
Išao je u Pariz, upisao se na Vi-
ne Hrvatske, pa da se i Tesla
soku političku školu i - s uspje-
oslobodi te strašne more da je
hom je završio. O tome nam os-
samo puka apstrakcija - nitko,
tavi slijedeći zapis: "Kako sam
jer dolazi iz ničega. U povodu
stigao u Paris godine 1897, čitao
proglasa Banovine Hrvatske, Te-
sam u jednim francuskim novina-
sla je poslao Vladku Mačeku onaj
ma ovu bilješku o glasovitom
povijesni telegram u kojem on
našem zemljaku Nikoli Tesli. Jed-
Radićevu nasljedniku Dr-u Mače-
nom upita Teslu njegov učitelj
ku, čestita na uspjehu obnove
Eddison: 'A gdje je vaša domovi-
kakve takve hrvatske države, jer,
na?'. Tesla odgovori: 'Moje do-
veli, on se kao Srbin ponosi svo-
movine nema na zemljopisnoj
jom domovinom Hrvatskom. A i
karti, pak vam je zato ne mogu
kako ne bi, jer vjera je jedno, a
ni pokazati'. Ne zna se izreći što
krv nešto sasvim drugo (v. Fra-
sam sve osjećao, kad sam proči-
njo Gaži: "Vladko Maček i stvara-
tao tu malu bilješku. Znao sam
nje Banovine Hrvatske", izd.
naime, da je Tesla iz Hrvatske ali
HSS, Zgb, 1989, s. 154).
se osjeća Srbinom. Bijaše mi žao
što je zatajio Hrvatsku, a nije se U vojničkom i pravnom smislu,
izjasnio za Srbiju" (s. 77). veliki hrvatski Ban Jelačić je bar
privremeno dokazao Layosu Kos-
Stipica ima svoj i ljudski i politički
suthu gdje se na karti Europe
ideal - Bana Jelačića, a u tome
nalazi Hrvatska. A mali Stipica
nema nikakva slučaja! I u vrije-
Radić je, još kao dijete, to znao,
me apsolutizma, madžarske ba-
premda nije još bio načistu ot-
hatosti i švapske oholosti, u vri-
kud u njemu tolika privrženost
jeme Khuena Hedervary-ja, Stipi-
Banu kojeg sva hrvatska nacija
ca je znao da je krv jedno, a po-
slavi kao svog velikog Bana i sre-
litička pripadnost sasvim nešto
dišnju ličnost devetnaestog sto-
drugo. K tome, u ime političkih
ljeća u Hrvatskoj. O tome, Stje-
'viših interesa', čovjek ostaje tje-
pan Radić zapisa slijedeće riječi:
lesno ono što jeste, pa i kad du-
šu svoju proda za sitne groše. "Premda sam bio prvi put u Zag-
Zapisa Stipica i ove rijeci: "Znate rebu, nisu me osobito zanimale
li da se Gaj ogrijao na suncu sla- kuće ni ulice, ni gospoda ni gos-
venske uzajamnosti ili, kako sam poñe, pače ni male gospodične,
veli, da mu je veliki Slovak Kollar za koje sam na prvi pogled pri-
svojom rječitošću usta kao me- mijetio kako su naslikane
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
(našminkane, op. M.V.), Nepres-
tance sam napastovao majku
pitajući je. 'A gdje je naš Jelačić
Ban?'... Uzme me za ruku i dove-
de me baš ravno pred Jelačićev
spomenik. 'Znaš čitati, pak sad
čitaj! Ja sam sirota slijepa makar
imam bolje oči od tebe... i čitam
natpis: BAN JELAČIĆ 1848. Činilo
mi se da stojim, hvala mu budi i
dika, pred samim Bogom. Takav
sveti trepet i u isti čas jako pouz-
danje prostruji čitavom mojom
djetinjom dušom i ja se nehotice
prekrižim. 'To nije svetac, drago
dijete, da se križaš' - nasmije se
mati. 'Ne križam se ja, mame,
Jelačiću, nego dragom Bogu kte-
ri nam ga je dal.'" (s. 227).
Zov krvi? Naravno!
U svojoj knjizi uspomena "Od
Radića do Pavelića", osvrćući se
na teško povijesno razdoblje hr-
vatske nacije u borbi za opsta-
nak u doba prije i poslije
'diktature kralja Aleksan-
dra' (kako to zapisa Svetozar Pri-
bičević, još jedan hrvatski rodo-
ljub pravoslavac), Matija Kovačić
MEHANISTIČKO – BOLJŠEVIČKE
dr. sc. Ilija Barjašić, Zadar
Koja drskost nečovjeka kao od-
raza nereda na Zemlji, koji je
odraz slobodne anarhične volje,
a sve zbog materije (stvari)!
Umišljen, stvorenom šablonom
služi se za uništavanje čovjeka
zbog njegovih materijalnih doba-
ra (stvari). Dakle, zbog želje da
kontrolira tuña materijalna bo-
gatstva (pratvar i stvar) da bi bio
nešto „više“ pomoću čega bi
kontrolirao i dalje eksploatirao
čovjeka, a što po prirodi dobra i
života proturječi u kompleksu
Apsolutnog. Jer nezarañeno pos-
Osvrti
nam je ostavio koristan zapis o
bosanskom podrijetlu i - Stjepa-
na Radića. Naime, Matija Kovačić
- bliski roñak Stjepana Radića,
roñen je u susjednom selu Ljub-
ljanici. Matija Kovačić, dugogodi-
šnji urednik osječkog "Hrvatskog
lista", izmeñu dva svjetska rata,
iz neposredne blizine pratio je
rad i Stjepana Radića i njegovih
političkih sljedbenika i ne samo
na vrhu HSS-a. U vezi s podrijet-
lom Stjepana Radića, zapisao je
slijedeće:
"Imao sam u životu više puta
prilike razgovarati sa Stjepanom i
s Antunom o podrijetlu Radića u
Posavini. Izvan Trebarjeva Des-
nog u onom dijelu Posavine, koli-
ko je meni poznato, nije bilo dru-
gih Radića. Ante mi je pričao, da
se on mnogo bavio tim pitanjem
ali ga nije mogao riješiti u cije-
losti. "Znam, rekao mi je, da pot-
ječemo tamo negdje s područja
rijeke Bune (pritoke Neretve, op.
M.V.), a da bismo tamo bili sta-
rosjedioci nisam mogao ustano-
viti. Svakako su prvi Radići stigli
tavlja se oporo i ne da se kontro-
lirati (subjekt – objekt). Tek oso-
bnim radom zarañeno se pomi-
ruje sa subjektom što tvori sklad.
Tako se na razini čovjeka razot-
kriva misterij konkretnog i ubire
zadovoljstvo kao smisao života.
Dakle, nužna je postupna spoz-
naja i adekvatno zalaganje za
tijelo i dušu u Apsolutnom.
Što reći o svjetovnim, tjelesnim,
nezasitnim očima, što reći onima
kojima je apsolutno dobro posta-
lo po izboru nereda nepoznanica,
pa u duši tvore inverziju (stvar-
život), gomilanjem nezarañenih
materijalnih bogatstava, umisle
sebe apsolutnim gospodarom da
Stranica 39
u Posavinu povlačeći se postepe-
no s juga na sjever, bježeći pred
Turcima. Župnik u Martinskoj
Vesi, Martin Doksa, dao mi je
zanimljiv podatak u vezi s dolas-
kom Radića u Trebarjevo Desno.
Prema 'Matici krštenih', oni su
došli u Posavinu, tj. u Trebarjevo
oko god. 1700... U 'Matici kršte-
nih da uz ime i prezime krštenog
stoji pridjevak 'Leutot'" (v. M.
Kovačić: "Od Radića do Paveli-
ća", izd. HR, 1970, str. 31). Ovaj
nadimak - leutot - bi bio potvrda
da su Radići odista došli s rijeke
Neretve, iz okolice Bune, jer u
tom hrvatskom kraju do ušća
Neretve i uz morsku obalu, i da-
nas se poseban ribarski brodić
nazva - leut, pa bi naziv 'leutoti'
bio - ribari s leutom.
Poput Bana Jelačića i Ambroiza
Vranicsanyja (jednog od glavnih
'iliraca') i Radići su bili - stara
bosanska loza!
Tvrdi i nesalomljivi Dinarci!
KLOPKE
gospodare „stvorenim“ bez vlas-
titog udjela, naprotiv narušavaju
dobra dok im se tolerira od stra-
ne dobra, Stvoritelja, čuvara ži-
vota. Dok su u mraku, oslijeplje-
ni, nisu u stanju pojmiti a kamoli
kontrolirati stvari, zavarani privi-
dom za izvjesno vrijeme sami su
sebi svrha. Dakako, lopovima je
važno da se dokopaju sklopke za
iskapčanje svjetla, jer nered tvori
mrak i krasti se može samo po
mraku u kojem se realno ne vidi
mamac kojim se ulovi čovjek,
dok se želi kontrolirati centrale i
sustav mreža banaka. Isti, skoro
uvijek, nakon što iskopčaju, ne-
redom i u panici, nisu u stanju
ponovo ukopčati svjetlo, naravno
Stranica 40
nastane šteta, a sebe u komplek-
snosti demonstriraju nepomirljivo
s objektom, jer u zauzetoj pozici-
ji traju dok traje i ni za što real-
no ne mogu biti odgovorni jer
jednako nisu svjesni da ne mogu
uzeti takve dužnosti. Posljedica
toga je narušena harmonija iz-
meñu subjekta i objekta, pa ob-
jekt postane opor i subjektu
stvara bol. I uvijek je tako kada
neznalica kontrolira sklopku, po-
sljedica je mrak i onima koji mu
dozvole.
Na zemlji umišljeni pojedinci i
institucije, naročito na nekim di-
jelovima Zemlje gdje je i veći
nered, oslanjaju i služe se tehni-
kama pa doslovce djeluju kao
roboti tako da im tehnička poma-
gala i pravila služe protiv čovje-
ka, dok iskapčaju i kontroliraju
sklopku, ali kojom nakon toga
(kao postvareni) ne znaju ukop-
čati svijetlo za život. To može
samo Stvoritelj života a ne i
(postvareni) dekadentan čovjek
koji kao takav sebi umišlja i pos-
tavlja se u ulogu Stvoritelja. Čov-
jek jest kada odoli iskušenjima
kao uzrocima zla jer na vrijeme
zamijeti zamke po stupnjevima,
bilo da zlo nudi mrvice namije-
njene za tijelo ili za dušu. Najče-
šće za mrvice dušu prodaju magi
koji imaju dovoljno hrane za tije-
lo, a sebi umišljaju, dok su sami
sebi svrha, da mogu kontrolirati
duše pojedinaca i naroda u cjeli-
ni. Konkretno, pomoću sklopki
centralna banka „kontrolira“ cije-
lu mrežu, dakako uz pomoć osi-
gurača tj. policije, želi kontrolirati
život zbog stvari, ali kako se po-
kazalo uvijek protiv života. Ipak
na duže vremensko razdoblje ne
mogu imati u posjedu tuñe živo-
te, a samo umišljanje da mogu
posljedica je njihove pomućenos-
ti. Dakle, sam pokušaj po anarhi-
čnoj volji nužno ih odvede na
smetlište – kao hranu vatri. Ne
Osvrti
može se kontrolirati što nije u
sudbini čovjeka, pri svakom sa-
mo pokušaju optereti se pakle-
nim mukama, jer dušu se nije
čuvalo, a sve se može predvidjeti
što je uvlači u zlo. Čista duša
vjernika ne treba tendenciozna
tutora koji svojim šablonama za-
ustavlja kretanje.
Duše „učenih“, začuñeno svaka
na svoj način uz znanstvena pra-
vila, izgaraju u pukoj svjetovnos-
ti zbog tehničkih pomagala za
izradu stvari.
Zanesen kao tvorac stvari
„stručnjak“ čini inverziju na štetu
vjernika, čistih duša koje postaju
žrtve tehničkih proizvoda, žrtve
stvari koje ih postvaruju i koje se
postavljaju ispred života. Ovakvo
podržavanje i poimanje tehnič-
kog uporište (stvari) je uglavnom
svih pojedinaca na Zemlji, ali i
različito tumačenje istog, utoliko
da bi se razlikovali, čime se prav-
daju i ističu „učeni“. Ne mareći
što ove razlike ali sve zbog ma-
terijalnog (stvari) otvaraju ratove
protiv života. Zapravo što čovjek
želi i zastupa to se i demonstrira,
uglavnom to je stil i tendencija
vladara, za materijalna bogatstva
po cijenu tuñe smrti, a zapravo i
svoje.
Čovjek „učeni“ stvara od pratvari
koja je u carstvu apsolutnog,
beživotno uvijek, čemu podreñu-
je život, stvar skupa s tehnikom
zamjenjuje se za bitno pa se ta-
ko postvaruje smisao – život.
Život po Stvoritelju stavlja u dru-
gi plan u odnosu na stvari, koje,
je on čovjek stvorio stavljajući se
tako ispred Stvoritelja života.
Demistificiranje konkretnog čov-
jek najbolje postiže tamo gdje je
roñen i gdje živi na Zemlji, gdje
mu se najbolje nudi odgovor,
zašto se opterećuju duše još od
prapočetaka. Samokritika je na-
čin za osvjetljavanje zamračenog
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
svjetovnim očima, kojima zamke
podmeće zao duh suprotno, ali
ako ih vodi dobar duh uvijek oc-
jenjuju pravilno za svoje tijelo.
Čovjek zna da je život posljedica
i uvjet čistoće dok je zlo odraz
nereda. Dakle, kada je čovjek
protiv čovjeka zapravo je protiv
života, protiv sebe, jer nije svjes-
tan da je to tako dok guta ma-
mac i udicu u pravcu propasti
fizičkog i duhovnog života.
To su konstrukcije zloga duha
kada čovjek poželi kontrolirati
ono što mu ne pripada isključivo
zbog sebe, čime se opterećuje i
postaje žrtva po sebi stvorena
zla, jer posijao je i tako uzgajao
do kraja, što i jest demistificirana
konkretnost na Zemlji za zaslu-
ženo dobro na beskonačnom pu-
tu. Centrale sa sklopkama, osi-
guračima itd. su model koji služi
vladarima za financijski sustav i
policiju, razlika je, što vladari i
magi nisu i ne žele biti vezani uz
binarni sustav. Umišljeni boljše-
vici taj sustav olako shvaćaju i
tako funkcioniraju kada su u pi-
tanju materijalne koristi, tj. ban-
ke koje bi trebale biti umrežene,
ali za koje ne vrijedi binarni sus-
tav već kako ispadne pomoću
demagogije, pod kontrolom poli-
cije, pomoću laži stvara se nered
dok se iscrpljuje život. Istom ša-
blonom služe se i religije tim više
što po želji otvoreno pretendiraju
kontrolirati i duševni život. Dak-
le, čovjeka se tretira kao beživot-
nu stvar.
To je odgovor (želje se ostvaru-
ju, što se poziva to se i odaziva)
zašto je u Hrvatskoj tako, jer
nema iz ljubavi meñuljudskih
odnosa što pretpostavlja red.
Funkcionira se po nekim drugim
pravilima kako bi spodobe kalku-
lirale sa stvarima stvarno
(odaziva se stvar). Zato su tu
meštri koji kao „učeni“ stvara-
njem stvari urušavaju čovjeka.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Ipak magi i puki svjetovnjaci nisu
svjesni da su pod zamkama pro-
gutali kao ribe mamac i udicu.
Listajući povijest i ovo je vrijeme
kao i za vrijeme Sokrata i Isusa,
koji su vlastodršcima bili veća
smetnja od najvećih kriminalaca,
dok su „učeni“ sudili u ime krimi-
Osvrti
nalaca. Dakle lucifer sačini sudbi-
nu, tj. sebi prokletstvo na Zemlji,
što je više nereda život više tone
u mrak. Kada je posrnuo čovjek,
tko ga je navikao na neuredno
življenje? Ali, uvijek, na terenu
život je pokazatelj da je odraz
reda kakav god je.
Stranica 41
Spoznaja, tj. život učvrstit će
vjeru koja ne treba tumače da bi
čovjek shvatio da je u trojstvu
obdaren s JA za autonomni dop-
rinos.

MINI NUKLEARKA
dr. sc. Ivo Derado - Splićanin,
München
Članak „Svakom gradu mini nuk-
learka“ gospodina Željka Bukše u
Vjesniku 17.11.2008. je nekritič-
no prenesen članak direktora
ustanove „Hyperion Power Gene-
ration“ (HPG) gospodina Johna
Deala. Dealov tekst u
www.hyperionpowergeneration.c
om više sliči na reklame iz Nec-
kermannovog kataloga negoli na
jedan ozbiljan tehnički report.
Mini nuklearka je valjak
3.5x1.5m2 napunjen uranovim
hidridom (UH3), snage 200 kWe,
koja proizvodi stalno (24 sata/7
dana) čistu, sigurnu i jeftinu
energiju, neovisno o kiši i vjetru.
Može opskrbiti električnom ener-
gijom zajednicu od 20.000 do-
maćinstava. Vrlo kompaktna nu-
klearka može se prenositi kamio-
nom ili brodom iz tvornice do
kupca. Tu u blizini kuća bude
nuklearka zakopana neposredno
poslije narudžbe i time su ukuća- na. Ponovno punjenje svakih 5 ili
ni osigurani od radioaktivnog više godina obavlja se u tvornici.
zračenja. Zato kod transporta postoji opa-
snost od terorista i pirata. Sve
Svi kritički problemi kod velikih
provjere pogona su odreñene na
nuklearki počevši od terorista
papiru pomoću monte-carlo me-
sve do eksplozije navodno ne
tode pa je čudno da već danas
postoje kod mini nuklearke. Tako
Hyperion (HPG) donosi cijenu
Deal, a s njim uglavnom i Bukša!
ureñaja pa čak cijenu kilovatsata
Ideja mini reaktora s UH3 je sta- i oglašava narudžbe u nezapad-
ra preko 50 godina i kao ideja nim zemljama.
vrlo je atraktivna, jer uranov hid-
Nuclear Regulatory Commission
rid je kombinacija goriva (uran) i
(NRC) kritički piše nakon kon-
moderatora (vodik) bez pokret-
takta s Hyperionom 12.11.2008
nih šipki za moderaciju i navod-
(vidi www.physorg.com/
no pasivno siguran. Švicarci
news14556194.html): „Projekt
i drugi su pokušali koristiti
Hyperion je u vrlo ranoj fazi raz-
UH3 mini reaktore za grija-
vitka i NRC nema od projekta
nje zgrada. Sve je to ostalo
nikakvih tehničkih izvješća. Bez
bez stvarne realizacije.
toga i bez eksperimentalnih
Da bi se bolje informirao provjera, NRC ne može dati upo-
pogledao sam američki pa- rabnu licenciju“.
tent Hyperionove mini nuk-
Znajući današnju pedantnost
learke. Patent, US2004/-
NRC-a treba će dugo čekati. Zli
0062340A1, je na temelju
jezici kažu prije će fuzija negoli
mog educated guessa vrlo
mini fizija proraditi! Zato mislim
površno napisan. Nedovolj-
da će bez NRC licencije teško
no je obrañen odnos urana i vo-
netko ozbiljan izvan Amerike ku-
dika koji ovisi o apsorbiranju i
piti mačku u vreći, možda Ru-
ispuštanju vodika pri raspadu
munjska kako tvrdi gospodin De-
urana. Odnos U/H se mijenja s
al!
temperaturom i može s vreme-
nom postati kritičan za rad i si- Bez obzira na konačni ishod
gurnost reaktora. Opasna je i Hyperionovog projekta, meni se
ekstrakcija toplinske energije čini da je opasno rasipati te mini-
(maksimalna do 8000C) pomoću ce po prostoru. To mi sliči na
natrija ili/i kalija. Radioaktivni Maove mini visoke peći po kines-
ostatak čitavog ureñaja nije za- kim njivama!.
nemariv. Mini nuklearka je samo
djelomično hermetički zapečaće-
Stranica 42
HRVATSKI PUK JE BIO ŽRTVA U RATU ALI JE I
DANAS. I JEDNO I DRUGO SE ZABORAVLJA
dr. sc. Branimir Molak, Zagreb
Neki dan sam bio na predstavljanju
zanimljive knjige „Tko je jamio, ja-
mio“ autora Saše Radovića. Eto, i
danas se pljačka stanovniš-
tva nastavlja: poskupjeli su plin
"zbog skupljeg plina iz uvoza". Ništa
političare ne smeta što je u Hrvats-
koj npr. 2006. proizvedeno (2,714
milijardi m3) gotovo dovoljno plina
za njene potrebe (potrošnja =
2,878 milijardi m3). Zaista te godi-
ne i uvezeno je 1,127 milijardi m3
po 0,22-0,24 USD/m3 iz Rusije, ali i
izvezeno 0,896 milijardi m3 po
0,063-0,08 USD/m3 u Italiju
(izvezeno je još i oko 0,3 milijarde
m3 po 0,09 USD/m3 u proizvede-
nom umjetnom gnojivu), što je sja-
jan posao za one koji jamaju.
Onima koji poskupljuju plin i žele
postići „tržišne“ cijene plina nije bilo
dovoljno što kućanstva u Zagrebu
plaćaju plin 0,369 USD/m3 (2,08
kn/m3 po tečaju od 8.12.), ili 5,85 –
4,61 puta skuplje nego što su
„mudraci“ ugovorili izvoz u Italiju,
pa trebaju od 1. siječnja 2009. pla-
ćati još 20% više. Mnogo bolje bi
bilo od riječi mudraci za one koji su
takav način poslovanja dogovorili
koristiti riječ lopovi (i to dobro zašti-
HTV – ŠKOLA SVAKOVRSNE
prof. Dubravko Heinrich, Karlovac
BIĆA S DRUGE PLANETE
Mnogo je NASA utrošila sredstava, da
bi istražila, ima li u Svemiru planete, s
kojom možemo komunicirati. Uzalud ta
sredstva, praf im budi, sad su svi
švorc!
Moj televizor mi je bez dodatnih ureña-
ja i troškova donio riječ i sliku sličnih
nam prispodoba s neke Hrvatskoj dale-
ke Planete, koja zaslužuje ime - X -
Osvrti
ćeni lopovi), jer niti nisu drugo.
Ima mnogo razloga barem za zamr-
zavanje, ako ne i smanjivanje cijena
plina i električne energi-
je. Predlažem da kao uvod u temu
energetike, onaj koga zani-
ma, pročita prvo tekst:
ENERGIJA, RAZVOJ, PROFIT (za
koga?) dostupan na:
http://www .dragovoljac.com/
index.php?option=com_ con-
tent&task =view&id=2374
&Itemid=1
Ponešto više detalja o "poslovanju"
u energetici može se naći u dva
moja članka. U tekstu mog preda-
vanja na MH skupu (http://
www.croatia.ch/tjedan/
080341.php) može se naći brojke o
plinu koje sam spomenuo, a u popi-
su literature u tom tekstu pronaći i
niz drugih tekstova (o benzinu, ob-
novljivim izvorima....).
U tekstu gubici struje
( http://hakave.org/index.php?
option=com_content&task=
view&id =3578&Itemid=1) govori
se i o slijedećem: HEP je najveći
potrošač struje u Hrvatskoj, pojedi-
nih godina izgubi više električne
energije nego što potroši cjelokup-
na industrija u Hrvatskoj (i nikog
MANIPULACIJE
D.LAT. Ne znam pred koliko je svjetlo-
snih godina emitirana, sadržaj je stari
komunistički, tek, stigla je u moj televi-
zor na dan Svih svetih, dakle 1. 11. 08.
u 20 h i 15 minuta pod nazivom LATI-
NICA.
Možda se njeni sastavljči uključe u
ovozemaljski internet, a tada bih im
poručio ovo:
Mi smo, znate, iz sunčevog sustava, s
planete Zemlja (EARTH), ta ima više
kontinenata, često razdvojeni morem,
vodom H2O (imate li vi vodu, tamo na
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
briga za to, jer to bez problema
naplate od stanovništva). Osnovali
su tzv. Fond za energetsku učinko-
vitost i zaštitu okoliša, gdje name-
tom na energente skupljaju novac i
dijele podobnima za „projekte“, a
spomenuto ih ne zanima, kao da se
dogaña u nekoj drugoj zemlji.
Razaranje energetike i tzv. pretvor-
bom počelo je još u obrambenom
ratu pa onaj koga zanima može
pročitati i tekst projekt razaranja
energetike (i zbivanja u ratu)
(http://www.croinfo.com
/3Gospodr/Energetska
_politika/06/Projekt_Razaranja
_Energetike.html). Izvoz naftnih
derivata i nafte iz Hrvatske u jeku
agresije na Hrvatsku nije bio sluča-
jan, nego je to oblik ponašanja poli-
tičara (bez obzira na tzv. stranke),
koji se zadržao do danas. Tada su
zbog njega ginuli ljudi, a danas
„samo“ osiromašuju zbog poskup-
ljenja plina. Stanovnici Hrvatske
žrtve su bili i tada kao što su i da-
nas.
Bilješka o autoru
http://www.croatia.ch/
zanimljivosti/ 070208.php
Planeti!?), mi smo u EUROPI, ali ne u
EU, u zemlji Hvatskoj (CROATIA).
Mi zajednički volimo Hrvatsku i želimo
joj dobro. Osjećate li se vi izgubljeni u
Svemiru?
1 - mi u Hrvatskoj imamo pirotehniča-
re, koji svakodnevno vade iz busija
hrvatske zemlje skrivena eksplozivna
sredstva, dan za danom više 10-ataka
komada na dan. Tek rijetko u tim uvje-
tima strada pirotehničar. Što misle na
Planeti, o sposobnosti pirotehničara,
komu je poručeno, da se u ormariću
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
željeznice nalazi bomba, pa taj pristupi
poslu na način, da tragično pogiba i
ranjava još tri pomoćnika. A što su
radila u blizini tri pomoćnika? Imaju li
bića na Planeti pojma što je to bomba?
Je li to baš terorizam, ako se nekoga
upozori na moguću opasnost, koja
nužno nije morala biti realizirana. Bi li
terorizam Bušića bio veći, da je bilo 10
pomoćnika, od toga 5 mrtvih? Ili manji
da je došao stručan pirotehničar?
2 – vi tamo na Planeti imate neku
stranku SDP, kojoj se iz naziva ne
vidi, s kog je dijela Planete, ali se čuje
njena glasogovornica. Ta veli kako
VELIČANJE OSOBA, KOJE SU ODSLU-
ŽILE KAZNU ZBOG TERORIZMA, SEBI
NE MOŽE DOPUSTITI NITI JEDNA DE-
MOKRATSKA ZEMLJA (pročitaste li:
odslužile – a i dalje im treba oduzeti
grañanska prava, kao da su još uvijek
teroristi). Na stranu to, je li bilo veliča-
nja od strane “zemlje” ili se radilo o
privatnom dočeku prijatelja, upozora-
vam da na Zemlji postoji demokratska
država Izrael, koja svoje teroriste, koji
su omogućili državu Izrael, slavi do
neba. Čemu nespretne, na Hrvate cilja-
ne izjave, stare agit-prop- glasogovor-
nice? Mi to u Hrvatskoj ne primamo
zdravo za gotovo, jer smo desetljećima
slušali taj glas i znamo koliko nam je
istine donosio i čija je to istina bila. To
je istina onih, koji su nevino optužene
možda i otpustili s Golog Otoka, ali su
ih zauvijek izbrisali iz javnosti …
Planeti nije mogao izbjeći sjajni spek-
takl, kada je”zemlja” veličala Busha i
bila ponosna na njegov dolazak, iako
su 4 njegova helikoptera skočila u Siri-
ju, da tamo pobiju “teroriste” od 8 i 10
godina, a svakodnevno njegove trupe
provode teror u graničnom području
Pakistana, da o onom u Iraku ne govo-
rim. Taj teror “zemlja” smije veličati. A
kako bi se oglasila glasogovornica, da
4 US helikoptera skoče tamo i pobiju
nekoliko njenih praunuka?
3 veseli nas, da su na Planeti dešifrira-
li poruku dr. Tuñmana o g. BUŠIĆU iz
1977. g. s kojm se Hrvati slažu, i koja
od riječi, do riječi vrijedi danas (to mo-
že izreći samo znnstvenik!).
Na Planeti si uzimaju pravo komentira-
nja tog znanstvenika smatrajući da je
bio preblag – trebao je vjerojatno pre-
suditi tom hrvatskom domoljubu, po
nekom dalekom planetarnom zakonu..
Bića s daleke Planete šire planetarnu
Osvrti
istinu neke druge civilizacije, pa kažu:
Kad je gña BUŠIĆ došla u Hrvatsku
radila je u tuñmnovom uredu kao oso-
ba od povjerenja, a radila je i u hr-
vatskom veleposlanstvu u
Washingtonu.
Podpredsjednica HNS-a (Hrvatsku Na-
padni Svuda), smatra takvu odluku u
najmanju ruku čudnom i veli:
“ALI BAŠ MINISTARSTVO VANJSKIH
POSLOVA NIJE TO MJESTO, GDJE
NETKO TKO JE OSUðEN ZA SUDJELO-
VANJE U TEORISTIČKOM AKTU MOŽE
DA BUDE NA TAKVOM MJESTU. TO
SIGURNO NIJE PRIMJERENO.”
Ta žena s druge planete, koja, zbog
udaljenosti, ne može uopće vidjeti in-
terese Hrvatske, pa ni Washingtona
uzimati sebi pravo kritike State Depar-
tementa, koji je sigurno bolje znao
hoće li ukazati povjerenje gospoñi BU-
ŠIĆ, ili iskonstruiranoj optužbi protiv
nje.
Ista gospoña PUSIĆ rastrubila je po
Svemiru, da JE HRVATSKA IZVELA
AGRESIJU NA BIH, da bi sada visoki
čimbenici u SAD zažalili, što je ta agre-
sija stala ispred Banja Luke.....
Ona sve zna, samo ne, kako da održi
rating u stranci, a u hrvatskom narodu
ga nije ni imala zbog udaljenosti Pla-
nete…
Udovica stradalog ostala je na Zemlji i
pokazala se sjajnom. Ona, koja je ima-
la najviše prava na osudu. Mislim da su
bića s druge planete umišljena - mož-
da su bliža Bogu?
4 - Glasogovornica agitpropa smatra
DA JE HTV PRENOŠENJEM DOČEKA
BUŠIĆEVIH, OSOBA OSUðENIH ZA
TERORIZAM, UJEDNO I NJIHOVO
PROGLAŠAVANJE NACIOALNIM HERO-
JIMA, ŠTO SI NE MOŽE DOZVOLITI
NITI JEDNA JAVNA TELEVIZIJA. To je
čista staljinistička logika: ako snimaš,
bez dozvole Komiteta, recimo eksplozi-
ju naprave, koja ubija ispred NACIO-
NALA, ti samim tim postaješ terrorist.
Gospoña PUSIĆ se razumije i U STRAS-
TVENE POLITIČKE STAVOVE, ONA
DOZVOLJAVA DA SE ZA NJIH ZALAŽE-
TE NA SVAKOM MJESTU I VRLO DRA-
MATIČNO, ALI NE TERORISTIČKIM
METODAMA. Možda gladovanjem ili
dogañanjem naroda na ulicama?
Mi na Zemlji imamo već jednog pro-
povjednika takove vjere – zove se Da-
Stranica 43
laj Lama. Ovdje na Zemlji ima veliku
čast, kakovoj teži gña PUSIĆ, ali je
ostao bez zemlje i naroda pa su njene
poruke za Hrvate opasne. Takovi mud-
raci su nas već bili doveli do statusa
Kurda. To bi samo povećalo terorizam,
što bi ju trebalo brinuti, ako joj već
nije stalo do države. Hrvatske.
Ona NE VIDI NITI JEDAN CILJ, KOJI
SE POSTIŽE TERORISTIČKIM METO-
DAMA. Ona Hrvatsku i Zemlju sa svoje
uzvišene daljine ne vidi dobro
(Milošević: ne čujem dobro – slijepi i
gluhi bi vodili narod!)
Mi ovdje znamo blistavog teroristu
Jasera ARAFATA, koji je stupnjevanjem
terorizma VIDIO I POSTIGAO CILJ i
postao čimbenik, kojeg su demokracije
prihvatile kao partnera za razgovor, što
je završilo crtanjem Palestinske države
i Nobelovom nagradom.
Bića nespremna na rizik profućkala bi
hrvatsku državu i nikada ne bi dobila
svojim pseudočistunstvom toliko želje-
nu Nobelovu nagradu. Stoga im prepo-
ručamo da ostanu daleko na svojoj
Planeti, da tamo osnuju Veleučilište i
nauče nešto o politici, stvaranju i odr-
žanju država, ..., pa sve do razumije-
vanja pirotehničkih vještina, a da do
tada HTV usmjeri svoje antene prema
ljudima, kojima je na srcu interes Hr-
vatske, da ne popularizira njene nepri-
jatelje šupljeg znanja.
Od američkih takmaca na izborima čuli
smo u jedan glas: SVI SMO MI AME-
RIKANCI I UČINIT ĆEMO SVE ZA AME-
RIKU.
Kakove to prispodobe defiliraju ekrani-
ma HTV, jesu li ikada rekle SVI SMO
MI HRVATI I UČINIT ĆEMO SVE ZA
HRVATSKU ?
Emisija završava zaključkom, da mora-
mo birati prava sredstva dostojna cilja,
koji želimo potići. O izboru sredstava
za ostvarenje cilja, nas poučiše bića,
koja nikada nisu imala nikakav cilj…
Ako nabavite slike Pavelić-Hitler i Mesić
–Bush napišite, molim, ispod:
Poklonstvo hrvatskih voña teroru neka-
da i sada ... jedno za osudu, drugo za
pohvalu…
Stranica 44
Hrvatski jezik
ORGANSKA PODLOGA HRVATSKOGA
JEZIKA (1)
Priredio Borna
(Sastavljeno prema tekstu akade-
mika Dalibora Brozovića objavlje-
nom u monografiji Hrvatski jezik,
pripremljenoj u Institutu za hr-
vatski jezik i jezikoslovlje, Opole
1998)
S genetskolingvističkoga stanoviš-
tva hrvatsku jezičnu situaciju ka-
rakteriziraju dvije vrlo specifične
činjenice. Prvo, dijalekti kojima
govore Hrvati (ili, u
današnjoj nomenkla-
turi, Hrvati i Bošnjaci-
Muslimani) tvore tri
narječja, to jest tri
skupine dijalekata:
kajkavsku, čakavsku i
štokavsku (u početku
zapadnoštokavsku), a
ta se narječja meñu-
sobno razlikuju osjet-
no više nego što je
prosjek dijalektne di-
ferencijacije u slaven-
skom svijetu (s time
da su glavne izoglose
iznimno stare). I dru-
go, narječja koja obuhvaćaju hr-
vatske dijalekte, tvore u slavistič-
kom povijesnoporedbenom smislu
jedan dijasistem zajedno sa sku-
pinama dijalekata kojima govore
Srbi i Crnogorci, to jest sa štokav-
skim (u početku istočnoštokav-
skim) i torlačkim narječjem. Taj
se dijasistem u proteklih stotinjak
godina, osobito u posljednjim de-
setljećima, najčešće nazivao
"srpskohrvatskim jezikom" (ili,
sinonimno, "hrvatskosrpskim",
"srpsko-hrvatskim", "hrvatsko-
srpskim", "hrvatskim ili srpskim",
"srpskim ili hrvatskim"), no taj je
naziv (kao i njegovi sinonimi) ne-
povratno kompromitiran manipu-
lacijama i teškim zloupotrebama,
tako da je danas neupotrebljiv i u
onim uskokabinetnim indoeurope-
ističkim i slavističkim komparativi-
stičkim funkcijama za koje je pot-
reban nekakav nomenklaturni na-
ziv takva sadržaja. Kada je dakle
zaista potreban takav termin, mo-
žemo govoriti o srednjojužnosla-
venskom dijasistemu (jeziku dija-
sistemu). Taj je naziv istinit, radi
se o dijasistemu dijalekata koji na
zapadu graniče sa slovenskim di-
jalektima, na istoku s makedon-
skim i bugarskima. U svim ostalim
kontekstima valja govoriti o hr-
vatskome jeziku (ili, naravno, o
srpskome), osobito kada se radi o
standardu.
Navedene dvije genetskolingvis-
tičke činjenice nisu u svim razvoj-
nim razdobljima imale nepovoljnih
posljedica, ali u nekim su te pos-
ljedice bile zaista tragične. Karak-
ter dijalektne diferencijacije nije
na hrvatsku pismenost negativno
djelovao do XIV. ili XV. stoljeća,
jer je do tada u pismenosti posve
vladao hrvatskocrkvenoslavenski
jezik s većim ili manjim (ovisno o
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
žanru) udjelom uglavnom samo
čakavskih elemenata, ali od XVI.
stoljeća ta se diferencijacija veo-
ma negativno odražavala na hr-
vatsku književnost i općenito pis-
menost, jer se nekoliko stoljeća
pisalo na raznim dijalektima svih
triju narječja, tako da su se stvo-
rile posebne tradicije, koje je u
XVIII. i osobito na početku XIX.
stoljeća bilo već teško nadvladati.
Ni specifično zajedništvo prvotnih
pet narječja, to jest kajkavskoga,
čakavskog, zapad-
noštokavskog, isto-
čnoštokavskog i
torlačkoga, nije u
starojezičnom raz-
doblju (znači do
XII. stoljeća) nepo-
voljno utjecalo na
kulturnojezični raz-
voj u Hrvatskoj. U
prvom redu, tada
su podudarnosti
izmeñu zapadnoš-
tokavskog narječja
i kajkavskog i ča-
kavskoga (kao i
istočnoštokavskog i
torlačkoga) bile bar
tolike kolike i izmeñu dvaju što-
kavskih narječja starojezičnoga
razdoblja, tako da je onda u na-
čelu postojala mogućnost da se
tri zapadna i dva istočna narječja
odvoje u posebne dijasisteme,
mogućnost kakva se u slavensko-
me svijetu znala ostvarivati i kas-
nije od toga doba. Osim toga, do-
diri zapada i istoka bili su tada
općenito slabi i sporadični.
Počevši od XII. stoljeća organski
je razvoj srednjojužnoslavenskoga
dijalektnog kontinuuma pošao
novim smjerovima - zapadna i
istočna štokavština postupno ali
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
konvergentno dobivaju nove crte,
pretežno zajedničke, s time da se
prva pri tome udaljuje od kajkav-
skoga i čakavskog narječja, a dru-
ga od torlačkoga. Tada i pojedi-
načni dijalekti svih pet sku-
pina počinju dobivati svoje
osnovne jasne osobine. No
razvoj se tu ne zaustavlja -
u XV. stoljeću počinju dva
neizmjerno važna procesa. S
jedne se strane pojavljuju
takozvane novoštokavske
crte, koje zahvaćaju velike
prostore i zapadne i istočne
štokavštine, a s druge stra-
ne započinju velike seobe
izazvane otomanskim osva-
janjem, koje rezultiraju tak-
vim migracijskim miješanjem raz-
nih stanovništva (a naravno, i di-
jalekata) kakvo je inače nepozna-
to u Europi (izuzev možda uneko-
liko Rusiju, no i tamo se radilo
više o širenju nego o miješanju).
Slika koja je dobivena krajnje je
ZAŠTO DUBROVAČKI KNJIŽEVNICI NISU
PISALI KAKO SU GOVORILI? (1)
Mirko Deanović
Rijetko književnik piše baš onako
kako govori. I Fiorentinac i Parižli-
ja. Jer svaki živi govor ima sad
veći sad manji broj lokalnih idioti-
zama, po kojima filologija razliku-
je govoreni dijalekat od pisanog
književnog govora.
Poznati su uzroci, zbog kojih se
književni jezik obično odvaja od
govora širokih narodnih slojeva; ti
su uzroci većinom svuda slični i
gotovo općeniti, te nam donekle
objašnjavaju i genezu književnog
jezika naših klasika. Ali samo do-
nekle, jer su za naše stare pisce
na Jadranu bili od važnosti nekoji U čemu se zapravo razlikovao pi-
osobiti momenti. Odgojeni u hu- sani jezik književnika od živog
Hrvatski jezik
neobična. Čakavske i kajkavske
dijalekte (slično kao na istoku tor-
lačke) potisnuli su u seobama što-
kavski, uglavnom novoštokavizira-
ni dijalekti (uz masovno iseljava-
nje čakavaca i kajkavaca na dru-
ge kajkavske ili čakavske terene,
ili u Italiju, Sloveniju, Austriju,
Češku, Slovačku, Madžarsku), a
same su dvije prvotne štokavštine
bitno promijenile svoju prirodu i
fizionomiju - dio zapadnoštokav-
manističko-filološkom duhu naj-
prije u dubrovačkom kolegiju pa
zatim mnogi i u Italiji, nastojali su
da im jezik, kojim pišu, bude što
podatniji, što bogatiji i dotjeraniji,
kako bi se mogli bolje približiti
svojim inojezičnim uzorima. Zato
je i njihov pisani jezik morao biti
otmjeniji i skladniji, na nekom
višem kulturnom niveau negoli je
običan saobraćajni govor, koji od-
govara samo praktičnim potreba-
ma života. Ali u Dubrovniku, na
toj našoj pograničnoj i trajno ug-
roženoj točki, bio je uz to još je-
dan razlog, zbog koga se književ-
ni jezik drugačije razvijao negoli
je njegov lokalni dijalekt.
Stranica 45
skih i istočnoštokavskih govora
novoštokavizirao se i toliko ujed-
načio da ih samo profesionalni
lingvist može razlikovati po podri-
jetlu (jer ni sam refleks jata nije
uvijek siguran pokazatelj).
Kao plod svih navedenih ne-
organskih procesa nastala je
nova slika sekundarno homo-
geniziranoga općeštokavskog
narječja. Danas imamo neno-
voštokavizirane ili djelomično
novoštokavizirane štokavske
dijalekte zapadnoštokavskog
podrijetla (što je i danas pre-
poznatljivo), novoštokavizira-
ne štokavske dijalekte zapad-
noštokavskoga, istočnošto-
kavskog ili miješanog podrije-
tla (što je na prvi pogled teško
prepoznati) i nenovoštokavizirane
ili djelomično novoštokavizirane
štokavske dijalekte istočnoštokav-
skog podrijetla (što je opet lako
prepoznatljivo).
govora u starom Dubrovniku?
To je pitanje usko povezano s
pitanjem o genezi naše renesan-
sne književnosti u svoj Dalmaciji.
Već su se prvi hrvatski humaniste
na Jadranu, premda odgojeni u
inorodnom duhu vrlo kulturnog
susjeda i premda zahvaćeni nje-
govim modernim duhovnim stru-
jama, odvojili jezično od tog svog
uzora i odlučili se da pišu tada još
prezrenim jezikom jednostavne
pobožne pjesme i neugledne puč-
ke popijevke. Morao je biti dosta
jak razlog, koji ih je na to naveo.
Stranica 46 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Hrvatski jezik

GOVORIMO LI ISPRAVNO HRVATSKI? (1)

RAZLIKOVNI RJEČNIK, Stan- hercegovačkih krajeva, u koje je kinja
ka Pavuna, „Integra“ d.o.o., Za- sustavno uvoñena iskvarena isto- Dalekovidan Dalekovid
greb čna inačica jugoslavenske mješa-
vine jezika. Je li (upitno) Da li

RJEČNIK Danomice Danimice

PRISTUPNA RIJEČ (1) Učinak, djelotvornost,
Ispravno Pogrješno
Jezik živi, razvija se i mijenja, a efekt Efekat
Etiopljanin, Abesinac Abisinac
jezikoslovci prate promjene u jezi- Uspješno, učinkovito,
ku, bilježe ih i normiraju. Mnoge Poništenje Abolicija valjano, djelotvorno Efikasno
su se promjene u hrvatskom jezi-
Pretplatnik Abonent Sebičan, egoističan Egoistički
ku dogodile pod utjecajem jugos-
lavenske politike pa su se u govor Pobačaj Abortus Primjeran Egzemplaran
pučanstva uvukli srbizmi i loše Prilagodba, adaptiranje Adaptovanje Odjek, jeka; glas Eho
izvedene tuñice koje su nametane
u administraciji, u vojsci, na želje- Primalja Babica Tvornica Fabrika
znici, u politici, u sredstvima prio- Badem Bajam Tvorničarka Fabrikantki-
pćavanja pa čak i u udžbenicima, nja
Uvenuo, star, odstajao Bajat
Hrvatski jezik onečišćen je mno-
Sladokusac, gurman Fajnšmeker
gim stranim riječima za koje ima- Puščani bodež, bajunet Bajonet
mo svoje istoznačnice, a često Škropiti, vlažiti Fajtati
Buktinja, luč, zublja Baklja
ubacivanje stranih i srpskih riječi
Čimbenik Faktor
opravdavalo se „obogaćivanjem“ Staklo Caklo
rječničkog blaga koje je pučan- Uže, kabel Gajtan
Košara s ručkom Ceger
stvo spontano prihvaćalo. Jamstvo, garancija Garantija
Prikladan Celishodan
Naši radnici na privremenom radu Gardist Gardista
u inozemstvu iskvarili su svoj ma- Cementirati Cementovati
terinski jezik pod utjecajem na- Plin Gas
Cjenik Cenovnik
metnutog jezika, okruženi ljudima Plinski sustav Gasni sis-
Strojopis Daktilografija
koji govore različitim narječjima ili tem
pod utjecajem jezika iz bosansko- Strojopisačica D a k t i l o gr a f

VELIKA I MALA SLOVA (7)

OBĆENITO

10. imena o d l i k a („sorta“) voća, povrća, cvieća

(osobito ruža) i sl- u s t r u č n i m djelima i spisi-
ma, na pr. Pastorčica, Vojvodkinja angulemska,
Spomen na kongres, Dvostruka Filipova. Dobra Luj-
za iz Avranša (sve imena plemenitih krušaka), Ka-
nadka (jabuka), Španjolska (višnja) i t. d. – U obič-
nom pisanju takva se imena pišu obično malim slo-
vom, ali meñu navodnicima, na pr. „pastorčica“,
„dvostruka Filipova“, ili s oznakom t. zv., na pr. po-
sadio sam jednu višnju, t. zv. Španjolsku.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8. Stranica 47
Živjeti NDH

KAKO SE GODINE 1758. RADE MAURATOVIĆ

POKUŠAO NASTANITI U ZAGREBU (2)
„Poldan“, Zagreb, 31. prosinca onih istih razloga, kojima su pota- svi do jednog rimokatolici. Ako u
1941. knuti, onu odredbu odlučili izdati, gradu Zagrebu 1773. godine ne-
dostoje istu milostivo i uzdržati.“ ma niti jednog grkoistočnjaka niti
židova to je prema tome sigurno
Na tužbu zagrebačkih gradjana i
Radi ovoga i ovako napravljenog da je Rade Mauratović – na teme-
trgovaca donesen je na sjednici
ugovora magistrata s grkoistočni- lju zaključka magistrata grada
od 19. kolovoza 1758. ovaj, magi-
kom trgovcem Radom Mauratovi- Zagreba od 30. svibnja 1758. –
stratski zaključak:
ćem, bunili su se zagrebački grad- morao napustiti Zagreb.
jani a navlastito trgovci. O tom „Na molbu trgovaca i gradjana
Godine 1781., dakle devet godina
postoji ovaj dokument: ovoga grada pouzdano je izvješ-
kasnije, još uvijek nema u gradu
teno, da je onaj Grk, čiji je dućan
„Slavni magistrate, najmilostivija Zagrebu na Gričkim Goricama niti
u gradskoj manduševačkoj kuli,
gospodo! jednog grkoistočnjaka niti židova.
proti slovu ugovora trgovao sa
Iz pregledbe o popisu duša u slo-
Doista ne znamo, šta da mislimo i zabranjenom robom i tako radio bodnom i kraljevskom gradu Zag-
na koga valja da se potužimo. protiv pogodbe. Zato se iz magis- rebu na Gričkim Goricama iz g.
Kad naime promatramo milostivu trata odredjuje gospodin kapetan,
1781. proizlazi, da je te godine
odredbu slavnoga magistrata, uči- da povede o tome istragu, da li je Zagreb nastavalo 2.363 stanovni-
njenu prema članku slavne gos- on zbilja trgovao sa zabranjenom ka, dakle 700 više od 1771. čisto
pode SS. i RR., nikako se ne mo- robom. I ako se utvrdi, da je to
su prazne rubrike nekatolika, ras-
žemo skloniti da vjerujemo, te je istina, smjesta će protjerati reče- kolnika i židova, što znači da još
slavni magistrat za vrijeme od noga Grka iz dućana i iz gradskog te godine u gradu Zagrebu, odno-
šest nedjelja promijenio svoju od- područja u skladu s odredbom od
sno Griču, nije bilo ni jednog gr-
redbu, a tako da su ga teško raz- 30. svibnja, u tom pogledu izda-
koistočnjaka.
lozi naveli, da Grcima brani nas- nom. I odredjeno je, da je unap-
tambu u gradu i da im ne daje redak valja strogo držati.“ Osim ovih postoji još jedna ispra-
dozvolu, da trguju izvan sajam- va iz g. 1780. o kavgi izmedju
Osim ovih pet isprava nema dalj-
skoga vremena. Pogotovo, što Kaptola i grada Zagreba, t. j. Gri-
njih isprava o doselenju prvog
nam odličniji od magistrata odgo- ča i to radi toga što je Kaptol pri-
grkoistočnjaka u Zagreb. Ipak već
varaju, da u tom ništa ne znadu, mio u svoju sredinu neke grkois-
i na temelju ovog posljednjeg ma-
kad ih pitamo: čijom je dozvolom točnjake. Iz svega se ovoga vidi i
gistratskog zaključka jasno je, da
primljen u gradsku kulu onaj Grk, podpuno je sigurno, da do 1781.
ovom trgovcu nije u Zagrebu bilo
što je najprije izbačen iz kule Fa- nije u gradu Zagrebu bilo ni jed-
opstanka. Grad Zagreb je još cije-
bijančevkine, a onda Živčićkine? nog nekatolika, a pogotovo grkoi-
la destljeća strogo provodio svoj
stočnjaka ili židova.
Meñutim je javno poznato i utvrd- zaključak od 30. svibnja 1758. i
jeno, da je onaj Grk ne samo ot- nije u svojoj sredini trpio grko- Zanimljivo je, kako su grkoistoč-
vorio dućan u rečenoj kuli i da istočnjačkih žitelja. Svakako g. njaci došli i raširili se po gradu
protiv izričitoj odredbi saborskoj i 1773. Rade Mauratovića nije više Zagrebu. Ulaz grkoistočnjaka u
kraljevskoj trguje robom svake bilo u Zagrebu. To saznajemo iz sam grad Zagreb bio je moguć
ruke, nego da se ondje i nastanio, spisa t. zv. Consilii Croatici g. tek podkraj 1781. godine. Te je
te da se njegovim primjerom pri- 1773., medju brojitbenim podatci- godine car Josip II. izdao dekret o
mamljen, jedan drugi Grk smjesti- ma, upravo tabelarnim podatcima vjerskoj toleranciji, na temelju
o u kući Žofčićkinoj. Zato se s o žiteljstvu po spolu dobi i staleži i kojega dolaze grkoistočnjaci ne
pravom bojimo, da za malo vrije- vjeri. samo u Zagreb već i u druge gra-
me, Grci ne poplave cio grad i da dove. Osobito je zanimljivo, da je
Prema toj je statistici grad Zagreb
nas ne istjeraju iz naših boravišta za najkraće vrijeme poslije izda-
na Gričkim Goricama 1772. nasta-
otevši nam način življenja. I zato nja dekreta o vjerskoj toleranciji u
valo 1.638 osoba od toga 930
molimo slavni magistrat, da se iz grad Zagreb doseljeno već nekoli-
muških i 708 ženskih. Po vjeri su
Stranica 48 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Živjeti NDH

ko grkoistočnjačkih obitelji. O tome, kako su grkoistočnjaci, biva magistrat rješenje, da se pop

došavši u Zagreb doveli svoga mora ukloniti iz slobodnog i kra-
Grkoistočnjacima u Zagrebu daje
popa i vršili svoje bogoslužje i pri- ljevskog grada Zagreba.
Josip II. „privatum exercitium reli-
je dozvole od 1786. godine posto-
gionis“ t. j. dozvolu posebničkog I tako – premda se medju zidina-
je isprave. Jer godine 1785., dak-
vršenja bogoslužja početkom ma ovog našeg grada Zagreba od
le već godinu dana prije dozvole
1786. Tako te godine 1786., pre- pamtivijeka nije trpjela niti jedna
izvješćuje zagrebački biskup Ga-
ma tabeli grada Zagreba (acta vjera, osim prave rimokatoličke,
ljuf ugarsko kraljevsko vijeće, da
politica g. 1786. broj 740.) već ipak je dekretom cara Josipa II. o
su grkoistočnjaci uveli tajno i ne-
postoje u gradu Zagrebu t. j. vjerskoj toleranciji uspjelo grkois-
dopušteno bogoslužje. Kraljevsko
Gričkim Goricama tri grkoistoč- točnjacima prodrijeti u grad Zag-
vijeće odgovara magistratu grada
njačke obitelji, a što je najzanim- reb – te je tako propala borba
Zagreba, da se mora provesti is-
ljivije one već imaju i svoga dušo- koju je zagrebački magistrat vodi-
traga, te ako je to istina, da se
brižnika. Ovo je značajno, a još je o kroz cijeli XVIII. vijek uporno
grkoistočnjačkog popa mora uklo-
značajnije, da su oni imali dušob- braneći grkoistočnjacima ulaz u
niti. Istraga je povedena 19. rujna
rižnika već i prije dozvole cara grad Zagreb.
1785., a u mjesecu studenom do-
Josipa II.

VESEO I RADOSTAN ŽIVOT NA

ZAGREBAČKIM SKLIZALIŠTIMA
„Poldan“, Zagreb, 31. prosinca na sklizalište poslije podne i pred mnoga nepoznata sklizališta, koja
1941. večer. stvore djeca i mladež zagrebač-
kog predgradja. Takva se sklizali-
Športska sklizališta su nešto pose-
šta nalaze ponajviše u savskim
bnog. Športaši, - sklizači i paličari
Veoma hladno vrijeme koje traje rukavima, i na svakoj malo većoj
–marljivo se spremaju za skore
već nekoliko dana, je donijelo za- bari u predgradju.
nastupe, natjecanja i prvenstva.
grebačkim sklizačima i skijašima,
Oni su zapravo i najmarljiviji, jer Na tim smrznutim savskim rukavi-
veliku radost. Skijaši su već dulje
hoće opravdati dobar glas, koji ma stvorila se radi niske tempera-
vremena imali sposoban snijeg za
uživaju u športskom životu. Kada ture debela kora leda, potpuno
skijanje, a sada je zagrebačkim
će za kratko vrijeme početi pali- sigurna, i na njoj djeca i mladež
sklizačima pružena mogućnost, da
čarska natjecanja, oni će pred zagrebačkog predgradja uživaju
provedu neko vrijeme na sklizališ-
svojim vjernim mnogobrojnim ob- radosti zime i sklizanja. Nema na
tu.
ćinstvom pokazati što mogu i što tim sklizalištima, nekih posebnih
Prvi led je osobito obradovao naj- znadu. sklizaljka ili odijela. Nema tamo ni
mladje Zagrebčane i mnoge sred- ulaznica, niti bilo čega, što ima na
U nizu MNOGIH SKLIZALIŠTA U
njoškolce, koji su sada slobodni, sklizalištima u središtu grada. Ali,
ZAGREBU, OTVORENO JE JOŠ
jer imaju Božićne ferije. U Zagre- na tim sklizalištima ima mnogo
JEDNO I TO U ZAPADNOM DIJE-
bu su otvorena sva sklizališta, ko- vedrine, smijeha, radosti i poleta,
LU GRADA. Novo sklizalište je ot-
ja su bila otvorena i prijašnjih go- cike i – koji put suza – veselja
voreno na igralištu H. Š. K. GEC-
dina, tako sklizališta ZKD-a, zatim onih najmanjih i najsiromašnijih.
Šparta. SA SVOJIM SUVREMENIM
sklizališta ATK-a na Šalati.
UREDJAJEM OVO ĆE SKLIZALIŠ- Oni se raduju zimi i snijegu i ledu
Život na tim sklizalištima je veseo TE U CIJELOSTI UDOVOLJITI PO- na svoj, poseban način …
i radostan, jer sada oni najmladji TREBAMA SKLIZAČA NA ZAPADU
uče svoje prve korake na ledu, a ZAGREBA.
oni stariji i iskusniji uvježbavaju
Spomenuli smo samo sklizališta,
se, kako bi pokazali, da nisu za-
koja su poznata i na kojim skližu
boravili svoju spretnost i da nisu
uglavnom gradjani i mladež iz
izgubili sigurnost na glatkoj povr-
središta. No osim ovih postoje još
šini. Najveći broj sklizača dolazi
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8. Stranica 49
Podlistak

POBJEDA (1)
CRNE TAČKE, Jevrem Brković, Neke i po nadimcima. dobrojutra.
ČGP DELO, OOUR Globus, Zagreb, Zna i s kojih dužnosti dolazimo, iz 7.
1989. kojih jedinica. Drug Marko nam reče:
Sve zna. „Naš glavni grad je osloboñen, ali
1. Regrutovani smo, uglavnom, iz pro- ne i osvojen!
Po zadatku prekomandovan u OZ- letera i bivših terenaca. Na našim Čistačima, i svima nama,
NU. Nema ga bez jedne ili dvije rane. je da ga što prije očistimo od Crnih
Specijalno odjeljenje. 5. Tačaka. Da mu utrobu izvrnemo i u
Poslovi: Obezbjeñenje i zaštita vi- Osloboñeni Beograd će od sjutra njoj prepoznamo ono što je protiv
šeg i najvišeg kadra Revolucije! biti polje jedne specijalne bitke. nas!“
Rado sam prihvatio takvo zaduže- Biće to takva bitka – reče nam drug Imao je drug Djeržinski i za to dob-
nje. Marko – da će za nju znati samo ru misao:
To i jeste za mene. oni koji je biju i oni protiv kojih se Mora neko i kiblu da iznosi!
Tako sam zamišljao sebe kad pobi- bijemo. 8.
jedimo. To su ti specijalni poslovi svake Moj posao je i lakši i ljepši od onog
Na takvom se poslu ne mogu pret- revolucije. koji dobiše Ozrenovi momci. Ovo je
voriti u zadovoljnog oslobodioca, Pobjeda i jeste ona šarenolika lje- prva bitka u kojoj ne idem u juriš.
oslobodilačko pričalo i birokratu. pota: Da i ja malo budem pozadinac.
Tu se danonoćno mora biti budan. Spolja sve bučno, opijeno, sve u Da vidim kako je i tom našem soju.
2. zastavama i veselju, a iznutra, ili Čistačima će biti najteže.
Ozren, Mrki, Šmeling, Brut, Lajo, ispod te opijenosti, ima dosta pos- Mora se čistiti tiho, podzemno, mu-
Munja i Bajir odoše u Čistače. Oni lova i poslića koje treba obaviti pri- dro i uglavnom noću.
će otkrivati i neutralisati Crne Tač- je no što počnu zakonodavni dani Tu će se i ginuti!
ke. Pobjede i Revolucije. 9.
Pod Crnim Tačkama podrazumije- Tu smo Mi. Moja briga je srednji i viši kadar.
vamo one koji ne moraju izlaziti Briga o njima u svakom pogledu.
pred sud. Moram im sačuvati živote.
Šifrovani su pod brojem 3. O Našem Starom brine lično drug
Nazvali smo ih Čistači. Ljuban.
Beograd je pun Crnih Tačaka. Odabrao je sjajne momke: Supilo,
Biće posla za Ozrenove Čistače. Ignjat i Dane.
3. I razumljivo.
I kod nas i kod njih sve odabrani U pitanju je zaštita Voñe Revoluci-
drugovi. je.
Prekaljeni kadar. 10.
Nema ga s bilo kakvom mrljom u Kad se sjetim odakle smo počeli i
biografiji. kako, doñe mi da se prekrstim. Po-
Ni s mrljicom. nekad se okrenem oko sebe, pogle-
Iz čitave smo naše zemlje. Stipo Ćorlukić u zatvoru OZNE dan i kažem:
I nama i njima šef drug Ljuban. Je li sve ovo moguće?
Jedan sam od tri njegova pomoćni- 6. Desi se da i uzdrhtim od straha i
ka. Dok nas je drug Marko uvodio u sreće.
Uža specijalnost: Srednji i viši ka- bitku, pokušao sam da nañem slič- Je li ovo san ili java?
dar. nost izmeñu njega i druga Djeržin- Java je, java – kažem sebi.
Briga o njima. skog. Ima i snova.
4. I našao sam je: Revolucionar ne smije ostati bez
Bili smo kod druga Marka. I jedan i drugi su za Čiste Ruke, snova.
Govorio nam o zadacima. Toplo Srce i Hladnu Glavu. Snovi i Narod su njegovo osnovno
On nas je lično birao. To je drug Djeržinski govorio svo- oružje.
Svakog od nas zna po imenu. jim momcima svakog dana umjesto
Stranica 50 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Podlistak

PROPOVJEDNIK (1)
U HERCEGOVAČKOM SLUČAJU, Franjina mladost, kao sina bogata tujući pomno što Bog od njega
fra Martin Planinić, Župni ured trgovca, bila je prožeta mladenač- traži. I, tako je doskora, moleći
Ploče-Tepčići, 2008. kim veseljem, bez neke posebne se, čuo Isusov glas s križa u crkvi-
brige za budućnost. Ipak je sanja- ci svetog Damjana: Franjo, kuća
o o viteštvu. Želio je postati vitez. se moja ruši. Idi popravi je.
Zahvalan sam Crkvi za sve što Kad je bio ranjen u borbi izmeñu
Isusovu je poruku doslovce shva-
sam od nje primio. Sve to želim Asiza i Peruñe, i ležao na boles-
tio i počeo je popravljati trošnu i
njoj pokloniti i sve za nju žrtvova- ničkoj postelji, predao se razmiš-
zapuštenu crkvicu svetog Damja-
ti. Zato sam ovdje gdje jesam. ljanju. Oplemenio je svoju vitešku
na. Čim je poslije shvatio da se
Neka to potvrde dvije moje pro- želju novom željom: služiti Bogu,
radi o Crkvi, zajednici vjernika,
povijedi što sam ih održao u Čap- Kralju kraljeva, Gospodaru gospo-
Isusovoj duhovnoj kući, počeo je,
ljini na uočnicu blagdana sv. Fra- dara.
poput Isusa, skupljati svoje sljed-
nje Asiškoga i na sam blagdan
benike da bi skupa s njima obno-
1999. godine.
vio svetu Crkvu.
Kad je sveti Franjo došao onodo-
bnom Papi Inocentu III. da mu
BLAGDAN SVETOG FRA- odobri namjeravani način života,
NJE ASIŠKOG Papa je u njemu prepoznao čov-
jeka kojega je vidio u snu kako
Franjo, kuća se moja ruši. Idi svojim leñima podupire crkvu sve-
popravi je!, reče Isus. Franjo tog Ivana Lateranskog i čuva da
je prihvatio Isusovu ponudu i se ne sruši. Kad je Papa vidio da
popravio Crkvu, zajednicu je pred njim taj čovjek, komu je
vjernika. Njegovi fratri i da- providnost namijenila obnovu
nas, kao i prije, imaju isti za- svete Crkve, odobrio mu je takav
datak: popravljati Crkvu, ku- način života. Papa Honorije II.,
ću Boga živoga stup i tvrñavu Inocentov nasljednik, potvrdio je
istine. Franjino Redovničko pravilo i Fra-
Braćo i sestre! njevački red.

Na jučerašnji je dan, 3. listopada Iza svetog Franje i njegova Fra-

1226. preminuo u Asizu sveti naš
otac Franjo. Roñen je 1182. Nje-
ga je, prema pobožnoj legendi,
njegova majka Pika - Francuskinja
iz Provanse - dugo rañala i konač-
no: rodila ga u štali i dala mu ime
Ivan.
Budući da je njezin muž Petar
Bernardone bio trgovac i imao
trgovačke veze s Francuskom,
svoga sina nije zvao krsnim ime-
nom, nego mu je tepajući govorio
Francesco, što će reći: Francuzić,
mali Francuz. Iz toga očeva tepa-
nja nastalo je novo ime Franjo. I,
pod tim imenom poznat nam je
današnji svečar sveti Franjo Asiš- Nakon toga Franjo se počeo pre- ma. Popravljati sebe i ostale nje-
ki.
njevačkog reda stoji Crkva. Iza
svetog Franje i njegova reda stoji
Sv. Franjo Asiški (1181. - 1226.)
Bog. Kao što je Bog, uskrsnuvši
Budući da mu otac nije uskraćivao Isusa od mrtvih, pokazao da stoji
novac, Franjo je, dirnut ljubavlju iza Isusa, tako je isti Bog pokazao
prema siromasima, rasipno dijelio kako stoji i iza Franje kojega je
očevo bogatstvo, pa im je na taj uresio svetim ranama svoga Sina
način ublažavao njihovu bijedu. Isusa Krista.
Došao je zbog toga u sukob s
Mi vjerujemo u svetu Crkvu kato-
ocem. I, kad se nije mogao spo-
ličku, kako ispovijedamo u Apos-
razumjeti, odrekao se baštine pa i
tolskom vjerovanju. Crkva je sve-
odjeće koju je imao na sebi, te se
ta, ali ne po nama, njezinim čla-
javno svukao i gol, kao od majke
novima, nego po Bogu koji u njoj
roñen, rekao ocu: Tek sada mogu
živi i Duhom je svojim prožima.
reći Bogu: ‘Oče naš koji jesi na
nebesima.’ Ista ta Crkva sveta je po Bogu,
slaba je i grješna po nama ljudi-
davati molitvenoj sabranosti, ispi-
zine članove sveta je dužnost sva-
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8. Stranica 51
Podlistak
kog vjernika počevši od Pape pa Na kraju se Torquemada rasrdi: bi se već postojeći ljudi u nj ugle-
do najmanjega meñu najmanji- „Čuješ, Isuse, ti nisi trebao dolazi- dali pa mu se suobličili i postali
ma. Jer, ne reče Isus uzalud Pet- ti. Vrati se ti u svoje nebo. Ti si mu slični. U ime Božje nitko ne
ru apostolu: Šimune, Šimune, pa- Crkvu osnovao i dao si nama bis- smije biti rušitelj svete Crkve, ali
zi, sotona je dobio dopuštenje da kupima vlast. Zašto se sada mije- svatko može i mora biti njezin
vas može rešetati kao pšenicu, ali šaš?“ obnovitelj, pružajući drugima, po-
ja sam molio za te put Franje, primjer
da tvoja vjera ne Bogu ugodna vlada-
malakše. Tako i ti, nja i ponašanja.
kad se jedanput vra- Treba, dakle, poma-
tiš k meni, učvrsti gati Crkvi da bi ona
svoju braću (Lk očitovala Božju sve-
22,31-32). tost na svom ljuds-
kom i povijesnom
Budući da je i Petru i
liku te bila što slični-
svakom njegovu na-
ja Isusu Kristu koji
sljedniku potrebno
je svet ne samo kao
obraćenje kao i sva-
Bog nego i kao čov-
kom čovjeku bez ra-
jek.
zlike, ne smije nam
smetati grješnost Nitko ne može ob-
crkvenih članova, pa noviti Crkvu ako ne
ni onih koji je služ- obnovi sebe. Tko
beno predstavljaju. nije obraćen ne mo-
Isus kaže da će u že obraćati. Nikada
njegovu kraljevstvu Bukovica (Sv. Franjo Asiški) nitko nije obratio
do svršetka svijeta drugoga nekim de-
rasti i pšenica i kukolj (Mt 13,24- Bilo je u Crkvi loših biskupa poput kretima i prisilama. Gospodine,
30), što znači da će uvijek u Crkvi Torquemade. Ima ih i danas. Za- komu ćemo otići? Ti imaš riječi
biti i dobrih i zlih. Neka nam to boravili su da je Isus Krist glava vječnoga života. Mi vjerujemo i
osvijetli jedan primjer: Crkve, a oni samo sluge, u skladu znamo da si ti Svetac Božji (Iv
s Pavlovim riječima: Neka nas 6,68-69). Lako je Crkvu napustiti.
Veliki pobožni Rus, pisac Dosto-
smatraju ljudi za sluge Kristove i A kamo onda? Mi na temelju apo-
jevski, napisao je roman Braća
upravitelje Božjih tajna. Kad je stolske predaje u Vjerovanju sa-
Karamazovi, jedno od najvrjedni-
tako od upravitelja se traži da se držane, vjerujemo i znamo da si ti
jih djela svjetske književnosti. On
svaki pokaže vjeran (1Kor 4,1-2). - Crkva jedina sveta i da si samo
u tom romanu stavlja u usta jed-
Zato, u skladu s Pavlovim naukom ti moćna nas grješnike posvetiti i
nog svoga junaka poluateista pri-
treba odlučno reći: Crkva s Pa- svetima nas učiniti. Zato mi, una-
ču o velikom inkvizitoru.
pom, biskupima i svećenicima nije toč velikim teškoćama, ostajemo
Negdje u XV. stoljeću u ured veli- gospodarica nego služavka Božje tvoji članovi i ne napuštamo tebe,
kog inkvizitora Torquemade bane riječi. jedinu svetu, katoličku i apostol-
stranac: sku Crkvu.
Svakom čovjeku je ponuñeno:
- Ja sam Isus Krist! uključiti se ili se ne uključiti u pos- Raskalašeni su mladići stajali kraj
tojeću Crkvu. Svaki kršćanin može puta i dobacivali neprimjerene
- Što radiš?
biti tužan i žalostan što su članovi riječi svakom prolazniku, posebice
- Došao sam da te upozorim da svete Crkve grješni i zli, ali treba i djevojkama. Kad se pojavila i jed-
ne smiješ ljude mučiti ni na smrt u tim okolnostima moliti, poput na starica zgrbljena i naborana,
osuñivati... svetog Franje, za popravak njezi- netko je od tih mladića dobacio:
nih članova. Treba nam i tada biti Pogledajte naboranu starcu i od-
- Ali oni niječu tvoje Evanñelje. jasno da Bog nije uništavao grješ- govorite: ili je starija ili je ružnija?
Treba istinu braniti svim sredstvi- ne ljude da bi namjesto njih stvo- Mladićevu priču prekinuo je drugi
ma. rio neke druge članove svete Crk- mladić koji je starici pristupio, po-
- Ne! Nikako. ve nego je poslao svoga Sina da ljubio je i rekao nazočnim mladići-
Stranica 52 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Podlistak

ma: Nitko je ne smije vrijeñati. njezini rušitelji, nikakvi obnovitelji. navješćivanu. Zato je Franjo po-
Ona je moja majka. zorno slušao njezin glas s uvjere-
I Franjo je bio svjestan da je Crk-
njem da mu po njoj govori Bog. I
I našoj je Crkvi mnogo godina: va grješna u svojim članovima,
on, zbog toga, ne govori protiv
stara je, nekome naborana, ruž- čak i u svojim službenim preds-
njezinih predstavnika nego ih po-
na, zaostala. A upravo ona nam tavnicima, na što upozoravaju
pravlja govorom svoga primjera.
je majka koju moramo ljubiti, po- Isusove riječi: Na Mojsijevu stoli-
Stoga su mnogi njezini službenici
štivati i cijeniti. Ona nas je osje- cu zasjeli su književnici i farizeji.
došli do uvjerenja da mnogo puta
njena Duhom Svetim rodila na Vršite i držite sve što vam reknu,
nije ispravno što rade oni nego
krštenju, hranila Božjom riječju, ali se ne ravnajte po njihovim dje-
samo ono što radi Franjo te da ga
dijelila nam sakramente i poma- lima, jer govore, a ne vrše! Oni
treba nasljedovati i u nj se ugle-
gala nam na razne načine da bu- vežu teška bremena koja se jedva
dati.
demo što sličniji Isus Kristu. Zato mogu nositi te ih stavljaju ljudima
je volimo i cijenimo, unatoč sla- na pleća, a sami ih ne će ni prs-
bosti i grješnosti njezinih članova. tom pokrenuti (Mt 23,2-4). Znao
je da je Crkva, podložna starozav-
Toga, na žalost, ne bijahu svjesni
jetnim grijesima, i da takvu Crkvu
mnogi koji se predstaviše kao crk-
treba obnoviti, provodeći u djelo
veni obnovitelji. I mnogi su od
riječ u njoj sačuvanu i po njoj
njih, na svoju sramotu, postali

KORUPCIJA KAO SUSTAV I SMISAO

VLASTI
POLITIKA I KORUPCIJA U Jedan primer: Godine 1913.. pos- Jest, ali Pelivan, koji je odrastao u
KRALJEVSKOJ JUGOSLAVIJI, le upada Arnauta, načelnik sreza Srbiji, žurio se samo da izmakne
Zvonimir K u l u n d ž i ć , gorskog zatvori trojicu Gorana, iz Vraništa, te i ne svrati u selo,
„Stvarnost“, Zagreb, 1968.
PRIJE I POSLIJE PRVOG
SVJETSKOG RATA
Misleći na prilike u Srbiji prije pr-
vog svjetskog rata, poznati srpski
nacionalistički pjesnik i publicist,
jedan od poznatijih zavjerenika
crnorukaca, već dosta davno po-
kojni Milovan Jelić, (1883-1947) u
jednom svom članku iz god.
1923., što ga je uvrstio i u svoju
knjigu Letopis Juga, (Beograd,
1930. str. 111) pod naslovom Ko-
rupcija, kaže doslovno:
"Nje je bilo i pre Evropskog rata.
Samo se nikad nije izdigla do sis-
tema. Na njene poklonike ukazi-
valo se prstom i njih su proganjali
i javno mnjenje i zakoni u rukama
ministara.
meñu kojima i Pelivana, čuvenog nego zape pravo u Prizren načel-
bozadžiju, poznatog celom Beog- nku okružnom. Ispriča: tako i ta-
radu. Načelnik je okružni bio tada ko. I odmah bude pozvat telefo-
ðoka Matić, sekretar Josif Studić, nom vojnim načelnik sreski.
a potpisani komandir žandarmerij-
Bio je to stariji čovek, imao sina
skog odreda. Zatvori kapetan gor-
na univerzitetu, vraćen iz penzije.
ski Pelivana i drugove i kaže im
Vrdao je jedno pre podne, a posle
da donesu toliko i toliko lira ili će
podne izbroji novac u stanu pok
biti pobijeni. A još se pušila sela i
Studića.
uhapšeni su mogli prosto da se
uvrste u spisak pobeglih u Albani- I onda poče da moli zbog kuće,
ju. zbog penzije, što je verovatno
imalo uticaja na stilizaciju šifre
ministru unutrašnjih dela. Ali već
sutradan najuri ga depešom Sto-
jan Protić. Uskoro je nesrećnik i
umro.
Išlo je to nekako brzo u ono vre-
me. Danas je već drugačije i u
pogledu pljački i u pogledu isleñi-
To oni brže bolje poruče kućama vanja."
da im novac donesu, pa pošto ga
predadu (Pelivan da i svog konja)
budu pušteni.
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8. Stranica 53
Roman

OD DVOGLAVOG ORLA DO
CRVENOG BARJAKA
P. N. Krasnov

BOLJŠEVIZAM (11)
Osma (i posljednja) knjiga romana

- Vino! Žene! Pjesme! pozdravi misiju na pregledbu... U svojim vlasti; treći zato, da ne umru
Osetrov Poležajeva, - isplatilo mislima razdijelio je Poležajev od glada i da se izbave od nes-
se vojevati, druže! komuniste na tri razreda: nosna progona pretragama i
Na posebnom stolu bilo je na- - stariji ljudi zločinačke proš- prijetnjama strijeljanja; če-
bacano zlatnih i srebrnih stva- tvrti, da spase i sačuvaju do
ri: doza, ura, narukvica, prste- boljeg vremena svoju imovinu;
na, broševa... peti zato, da spase i prehrane
svoje bliske: ženu, djecu, rodi-
Orgije su trajale tri dana. Kad
telje. Ne samo ovi komunistički
su se svršile i kad su crveni ar-
prilizice, nego ni pravi komu-
mejci ostavljali grad i kuću,
nisti nisu vjerovali u to, da bi
gdje su pirovali, u kutu na sa-
se takav poredak mogao održa-
govima ležala su tri modra tru-
ti dugo. No pravi komunisti na-
pla djevojčica gimnazijalaka;
stojali su svim silama da ga
dvije starije djevojčice jedva
produže, a oni, koji su pristali
su se još micale i stenjale, pra-
uz njih, nestrpljivo usu čekali,
teći odlaznike bezumnim oči-
kad će sve to da se dokrajči.
ma. Bile su pokvarene, zaraže- losti; neurastenici, histerici,
ne za sav život. Komunisti su kokainisti, morfinisti - u riječ: I prilizice se razdijelile već
se, odlazeći hvalili, kakav će poluñaci, degenerati i napokon, prema svojoj težini izmeñu sve
tek pir udesiti, kad zauzmu - sktnice i bosjaci, ljudi straš- tri kategorije. Bivši redari, ču-
Varšavu i doñu do Beča, Bu- nog talenta, velike energije, vari, tajna policija priklonila se
dimpešte i Pariza! razbojnici po prirodi. prvoj kategoriji, inteligencija

... Ne pominjuć Boga, Svakoj od tih kategorija nado- se oslonila o drugu, popunjujući
Njih dvanaest grede, vezalo se veliko mnoštvo ljudi, usiljeno svojim umnim sposob-
Gotov svak da gine
koji uopće nisu bili komunisti, nostima nedostatak u obrazo-
Bez mišljenja mnoga...
koji nisu saosjećali s komunis- vanju nedoučenih; seljaci, rad-
VII tičkim teorijama, nego su i od- nici i osobito mnogo kozaka
prislonilo se uz treću ratničku
U svojim mislima Poležajev nije više cijenili vlasništvo, a ušli su
kategoriju.
mogao da pravi bilo kakvih bi- u komunističku stranku iz raz-
lježaka, jer je znao, da mu slu- ličitih razloga. Jedni zato, što Komunisti su napunili sva pogla-
žak nije odreñen samo za slu- su, budući ljudi bez principa, varstva sovjetske republike.
ženje, nego i zato, da pazi na tražili topla i dobra mjesta, Oni su sjedili u svim sovjetima,
njega, da pretražuje džepove dovoljnu hranu; drugi zato, što oni su "komesarili" u svim gra-
njegovih odijela i da svu pre- su od prirode bili robovi i navi- dovima , oni su bili predsjedni-
pisku predaje u izvanrednu ko- kli služiti i ulizavati se svakoj ci i članovi svih komisija sve od
Stranica 54
izvanrednih, koje su se bavile
uhañanjem i strijeljanjem, pa
do živežne i obrazovne, koje su
težile za tim, da hrane i uče
nesretni ruski narod.
Najviñeniji predstavnikom pr-
ve kategorije bio je Dzeržin-
ski. Svojim sadizmom prema
smrtnoj kazni i ubistvima, svo-
jim vještim cinizmom prema
žrtvama črezvičajki osvojio je
srca najokorelijih zločinaca i
pribavio sebi tako poštovanje
svih krvnika. Njemu u općoj
historiji nema ravna po množini
nevino prolivene krvi. Maljuta
Skutarov nije ništa prema nje-
mu. Francuska revolucija nije
dala krvnika njemu ravna. U
mračno doba inkvizicije nitko
se nije tako hladno odnosio
prema mukama žrtava. Dzer-
žinski je bio cinik od prirode.
On je gotovo više pripadao
drugoj kategoriji - neurasteni-
ci, no njegov položaj komesara
POLA KONJSKE SILE
Meho Voloder je izišao jutros
rano, da pogleda, kakvo je ne-
bo. Bilo je vedro, i sitne zvije-
zde su drhturile. Mraz se cak-
lio lokvama, ali je bilo u njima i
vode. Pretrčao je preko dvori-
šta u pojatu i iz jasala ispred
krave sabrao pregršt-dvije og-
rizina, pa ih stavio pred maga-
re, da ih otuče zubima. Šta iza
drugih domaćih životinja osta-
ne, strpljivo magare ne izbira-
jući dokrajči. Pretrča opet
Roman
nutarnjih djela približio ga je
više surovim izvršiteljima kaz-
ne i k "vohri", koju je on saz-
dao. Dzeržinski se oblačio u
mučeničku togu; volio je govo-
riti, da je teže kažnjavati, ne-
go sam podnositi kaznu, a ruko-
vodio je najokrutnije kaznene
ekspedicije i strijeljanja. Na
njegovoj spoljašnjosti bilo je
nešto fatalno krvničko-
dekadentsko i, što je najviše
iznenañivalo Poležajeva, - ta
ličnost, prelivena krvlju, sva
satkana od suza i proklinjanja
svojih žrtava, imala je uspjeha
kod žena iz najboljih porodi-
ca!...
Drugoj kategoriji bili su na če-
lu Lunačarski, Gorki i Radek.
Taj Lunačarski i gospoña Ko-
lontaj, žena mnogih muževa,
upravo su sa strašću osnivali
"dječja sela", skupljali i čuvali,
doista čuvali muzeje i kolekci-
preko dvorišta i leže u log. Pov-
rati mu se malo toplina, pa zas-
pa, a kad se kroz sat-dva trznu
iza sna, u jednom kraju ognjiš-
ta je vatra plamsala, a na sre-
dini se pekla pod saksijom ku-
kuruza.
„Da nisam okasnio, sijeda.“
„Nisi, ne. Dok se ispeče kuku- „Ništa, sijeda. Eto, na um pade
ruza, založi malo, pa hajd' on- mi današnji ovaj put, a Bog zna,
da s pomoću božjom.“ bit će vjetra i studeni. I daj ti
Ispravio se Meho u postelji, sada da ja idem četiri sahata
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
je, ureñivali "socijalizaciju"
djece i oduzimali majkama do-
jenčad. Oni su hladnim očima
gledali djevojčice, koje su dje-
čaci oskvrnjivali, djecu, koja
su trunula u sifilisu i djetskom
poroku; upravo se zanosili ti-
me, što su djeca brzo usvajala
komunistički katekizam, pros-
tačke kletve, tadbinu i napad-
je. Oni su uništavali Rusiju u
korenu, zatirali budućnost Ru-
sije, pa je njihova nevidljiva
djelatnost bila najstrašnija.
Brižno su čupali djeci iz srca
Boga, spremajući na taj način
propast ruskom narodu.
Njihovi su pjesnici, dramatici,
pripovjedači i agitatori, vozeći
se na šareno obojenim "agio-
vlakovima", u isto doba s pre-
davanjima o seoskom gospo-
darstvu izvodili hulenje na Bo-
ga, izrugivali se religiji i mjes-
to ljubavi ucjepljivali mržnju.
Nastavit će se...
Alija Nametak
prekrstio nogu preko noge, do-
hvatio čibuk i napunio lulu, pa
navalio ugljen žerave. Dim je
bježao prema otvorenom ognji-
štu i odžaku. On se pogladi po
prosijedoj bradi, prodrpa se po
njedrima i ispusti jedno „jah“.
„Šta ti je, šta jahčeš?“
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8. Stranica 55
Roman

hoda. Sve ti džaba, ali će mi
vjetar isušiti duhan. Glavu bih
dao, da će ga na vagi naći pet
kila manje nego ga ima sada
ovdje.“
„Zamotani su denjci dobro, a poroñaj, a trebalo bi malo kah-
bilo je i jugovine preko glave, ve, šećera i pirinča. Sve se to s
pa je navukao dosta.“
„Svejedno će ga isušit dok do-
ñem do Otkupnog ureda.“
Bili su skoro sami. Jedan im
sin, dječarac, spavao je, nev-
jesta je otišla da pomuze kra- Nevjesta je već donijela u kolu
vu, a stariji sin je otišao još s jemužu, spustila verige, da se
prve jeseni u grad, ako i ne da što prije mlijeko uzvari, i ot-
zaradi štogod, a ono da
su barem jedna usta ma-
nje kod kuće. Ljeto je
bilo sušno, pa je sve iz-
dalo. Žita da Bog da da
doteče do Jurjeva, a du-
hana su imali jedva šez-
deset kila. Grožñe je bi-
lo dobro rodilo, ali je za-
to nipodašto, pa su jedan
tovar svarili u pekmez.
Ispušivši jednu lulu pris-
lonio je čibuk uza zid
kraj odžaka, pa ustao i u
dnu sobe na kamenoj plo-
či, koja se drukčije zove
banjica i služi da se na
njoj kupaju po potrebi, oprao
se savjesno i obrisao mara-
mom, a onda s puno pobožnosti
započeo molitvu, da započne
premišljati, koliko će se duhan
isušiti do grada, u koji će raz-
red otići, koliko će mu za po-
rez odbiti, pa za onaj tovar
kukuruza što ga je proljetos
kao predujam dobio, i kad do-
bije ono novca što se nema ni
za što da obustavi, hoće li moći „Hajde, ne drobeljaj, nego mi
podmiriti ono najpotrebnije. zalij tu kukuruzu varenikom, da
Žena hoće botane za gaće i ko- srknem pa da idem. A ti, nev-
šulju, njemu trebaju opanci, i jesta, osamari magare i sveži
nevjesti će trebati štogod za mrvu slame, da mu imam što
položiti.“
Valjano je izjeo drobu i počeo
molitvom miješalo, a na kraju oblačiti suknene šalvare i dže-
vidio, da ne će moći doteći no- madan. Preko vunenog pasa
vaca, pa i ne znajući kako, zav- stegao široki silah, a na noge u
rši molitvu i othuknu: vunenim čarapama obuo ispri-
„Bože, ti oblakšaj!“ ječane opanke.
„Bogme će, babo, biti danas
studeni“, javila mu se bojažlji-
vo nevjesta. „Da poneseš stru-
ku?“
„A znam, dijete, da
bi ljepše bilo danas
uz ognjište sjediti,
ali reda je ići.“
„Baš k'o da ti se ne
ide“, veli mu žena.
„A zar je bilo u
slast Ibrahimu je-
senas otići od nev-
jeste, pa je morao,
da bi zaradio koju
paru?“
„Lako je tebi, sije-
da, govoriti. Toplo
je ognjište, pa će ti
pretala kukuruzu. Odvalila je ubrzo proći dan kunjajući kraj
komad i izdrobila ga u času ot- vatre.“
resajući prstima, kad bi za nje „Nikad vam nije pravo. Žensko
prionula vrela mrva. se iskida od posla, a vi ne vidi-
Meho je jednako otpuhivao. te. Kad bi koračao za mnom
danas, dalje bi došao nego ćeš
„Ni pod starost mi ne daju da-
doći idući za magaretom.“
hnuti, nego da po ovom vreme-
nu ja idem s duhanom.“ Zašutjeli su.
„Kakva starost. A što pristaješ
za mnom!“ Nastavit će se...
Stranica 56 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Bog nas je stvorio

SVOJIM ŽIVOTOM I VJEROM U ISUSA KRISTA

I KAMEROM SVJEDOČIM ŽIVOT ČOVJEKA
Zvonko B. Ranogajec, kršćan- kao i o životu djeteta od začetka ili u mojoj Hrvatskoj, što Bog, naš
ski TV producent, 2537 Eastwood do smrti, o pobačaju, moralnosti i Spasitelj, Sin Božji, Gospodin Isus
Avenue, Evanston, Illinois 60201 o ekonomiji. Krist misli o čovjeku, bilo kojem
SAD, e-mail: ZRanoga- čovjeku, a njegove riječi možemo
Nekoliko dana prije početka sni-
jec@sbcglobal.net pročitati u Svetom pismu, Bibliji,
manja TV emisije, tekst i pitanje u
koje glase:
maloj knjižici "Our Daily Bread"
koju godinama čitam ujutro na- "Nema pravedna ni samo jedno-
IZABRATI SVOGA kon molitve (moja je jutarnja du- ga; nema razumna, nema nikoga
VOðU (1.dio) hovna hrana), promijenili su moje koji traži Boga. Svi su zastranili,
mišljenje i sadržaj moje najnovije zajedno se pokvarili. Nema ni jed-
(Choosen our leader) planirane dokumentarne TV emi- noga jedinoga koji čini dobro.
Nebiblijska i biblijska per- sije o ovogodišnjim predsjednič- Njihovo je grlo otvoren grob, jezi-
spektiva razumijevanja i gle- kim izborima Amerike. Tekst u cima svojim varaju, zmijski je ot-
danja u današnjem hrvats- prijevodu glasi: rov za njihovim ustima. Usta su
kom društvu "Milijuni i milijuni ljudi glasovat će im puna kleveta i gorčine. Noge
Dokumentarna TV emisija: u Americi za političke voñe i za su im brze na prolijevanju krvi;
predsjednika SAD-a. Nakon mno- ruševine s bijedom na njihovim su
"Izabrati svoga voñu" /"Choosen gih mjeseci kampanje, govora, putovima; put mira nisu priznali,
our leader" televizijskih političkih poruka i nema straha Božjega pred njiho-
Rekordni odaziv na američkim promocije kao i debata, svaki gla- vim očima!" (Rimljanima 3: 10-
izborima i možda, još više, nevje- sač ima prigodu kazati svome ka- 17)
rojatan svjetski interes za ovogo- nadidatu: 'Ja sam vas izabrao!'
dišnje predsjedničke izbore, učinili Samo jedan od kandidata će pobi- Barack Obama novi
su, neprijeporno, 4. studenoga jediti, ali svaki glasač ima prigodu voña Amerike
2008. godine historijskim datu- da birati za koga će glasovati!
Svatko od nas služi nekakvog bo- (Nebiblijsko razumijevanje i gle-
mom, a koji je zainteresirao i me-
ne da TV kamerom iskoristim tu ga. Koga ćete vi izabrati da bude danje)
prigodu i snimim moju najnoviju gospodar i vladar u vašim srci- Moja druga domovina Amerika i
dokumentarnu TV emisiju. Plani- ma?" velika većina mladih studenata
rao sam voditi samo otvorene i Milijuni i milijuni Amerikanaca, Northwestern sveučilišta u Evan-
iskrene razgovore sa studentima meñu njima mnogi u svijetu, uk- stonu koje sam intervjuirao prigo-
iz Northwestern sveučilista u ljučujući i moju braću i sestre Hr- dom dvodnevnog snimanja moje
Evanstonu, (u gradiću u kome vate u mojoj prvoj domovini Hr- najnovije dokumentarne TV emi-
živim i djelujem već punih 35 go- vatskoj, kao i ogromna većina sije: "Izabrati svoga voñu“ /
dina) iz nebiblijske i biblijske per- studenata iz Northwestern sveuči- "Choosing our leader" izabrali su
spektive razumijevanja i gledanja ličta u Evanstonu vide u Baracku 4. studenoga 2008. godine mla-
o temama koje su iznimno bitne i Obami novog "svjetskog voñu" dog i neiskusnog Baracka Obamu
aktualne u današnjem američkom koji će, ako pobjedi na izborima, za predsjednika i novog "voñu"
društvu; ponajprije o demokrats- vratiti u politiku poštenje i dobro, Amerike!
kom predsjedničkom kandidatu vjeru i nadu!
Baracku Obami i njegovom kandi- U svome članku: "Može li Obama
datu za podpredsjedničku dužnost Kao vjernik kršćanske vjeroispovi- promijeniti svijet?" (Jutarnji List,
Joeu Bidenu, republikanskom jedi i student Božje riječi, Biblije 6.11.2008.) iz nebiblijske per-
predsjedničkom kandidatu Johnu bilo mi je jasno da su ljudi u veli- spektive razumijevanja i gledanja
McCainu i njegovom neočekiva- koj zabludi i vjeruju Sotonskoj laži gospodin Davor Butković piše
nom izboru guvernerke Aljaske o čovjeku, i nisu upoznati, naroči- (izvañeno iz konteksta članka):
Sarah Palin za podpredsjednicu, to mladi ljudi, bilo ovdje u Americi "Od historijske je važnosti činjeni-
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
ca da je crnac, pedesetak godina
od početka crnačkih prosvjeda u
Alabami (gdje se crnci nisu smjeli
voziti u istom dijelu autobusa kao
bijelci), postao američki predsjed-
nik. Od historijske je važnosti či-
njenica da je duboko kompromiti-
ranog Georgea W. Busha naslije-
dio čovjek koji obećava i simbolili-
zira uistinu radikalne, strateške
promjene, kakve Hillary Clinton
nije mogla reprezentirati; Bushev
nasljednik došao je iz tipičnog
političarsko-obiteljskog establiš-
menta iz kojeg su Bushevi i Clin-
toni (iako ne izvan američkog es-
tablišmenta). Od goleme je važ-
nosti činjenica da je skoro cijeli
svijet aklamacijom i euforijom
dočekao izbor Baracka Obame za
novog američkog predsjednika.
Naposljetku, od velike je važnosti
i činjenica da su američki predsje-
dnički izbori postali medijski spek-
takl zamalo ravan Svjetskom no-
gometnom prvenstvu. Barack
Obama najveća je suvremena
svjetska politička zvijezda poslije
pokojnog pape Ivana Pavla Dru-
gog. I dok sam Obamim ulazak u
Bijelu kuću, kao i svjetska obamo-
manija nesumnjivo imaju povijes-
ni značaj, presudno je pitanje je li
Barack Obama uistinu dorastao
strahovito velikom zadatku koji
stoji pred njim.
Posve banalno rečeno, Obamina
državnička i povijesna sudbina
zavisi odgovora na sljedeće pita-
nje: Može li novi američki pred-
sjednik promijeniti svijet? Vjeroja-
tno je pretenciozno reći da će
Barcak Obama promijeniti svijet,
ali bi prvi crni predsjednik, vrlo
vjerojatno, mogao najaviti doba
velikih, suštinskih, dobrih promje-
na".
Zaključuje gospodin Davor Butko-
vić u svome članku "Može li Oba-
ma promijeniti svijet?" iz nebiblij-
ske perspektive razumijevanja i
gledanja.
Stranica 57
Bog nas je stvorio
Nekoliko dana kasnije gospodin za svog 44. predsjednika stigao
Davor Butković napisao je u svo- na željezni prag velikih promjena
me komentaru "Povratak vjere i koje je već dvije godine tako neu-
nade" (www.jutarnji.hr - morno i hrabro navješćivao ovaj
9.11.2008 Komentari / kolumne politički propovjednik slobode,
(Davor Butković - ON THE RE- ravnopravnosti i nade. Zato je
CORD.) iz nebiblijske perspektive dobio tako neočekivano visoko
razumijevanja i gledanja sljedeće povjerenje naroda, posebice mla-
(izvañeno iz konteksta članka): dih, inteligencije i manjina. U
svom prvom postizbornom govoru
"Amerika i svijet tražili su promje-
Obama je poručio svijetu povra-
nu, a Obama je tu promjenu naj-
tak ideala i pristupa na kojima je
snažnije reprezentirao. Utoliko je
njegova zemlja od početka konci-
uvjerljivost njegove pobjede na
pirana: svima onima koji su se
predsjedničkim izborima sasvim
pitali sjali li američka baklja jed-
lako razumljiva. Nasuprot ciniz-
nako snažno, još samo jednom
mu, poricanju i brutalnosti Bushe-
pokazali da prava snaga naše na-
ve administracije, Obama je po-
cije ne dolazi iz moći našeg oruž-
nudio idealizam, vjeru i nadu. Lju-
ja, niti razine našeg bogatsva, već
di, doslovno u cijelome svijetu,
iz trajne snage naših ideala: de-
prepoznali su tu poruku, posve
mokracije, slobode, prilika i nepo-
netipičnu za suvremenu politiku
kolebljive nade."
kojom dominiraju nekomunikativ-
ni i neodlučni političari poput Gor- Bez ideja nema vizije
dona Browna, ekscentrici poput
Poznata je ona biblijska izreka da
Nicolosa Sarkozya ili, pak, ljudi
gdje nema vizije narod pogiba.
koji ne reprezentiraju baš nikakav
Bez vizije koja je prožeta i nadah-
sustav vrijednosti, a osobito ne
nuta idealima i idejama drugači-
pozitivan, poput Silvija Berlusconi-
jeg i boljeg ostajemo robovi pros-
ja. Zato su milijuni i milijuni Oba-
ječnosti i prošlosti, prepušteni
min izbor doživjeli ne samo kao
bezizglednoj budućnosti. Vizionari
izbor novog američkog predsjed-
su nositelji nade a Obama je tu
nika, nego kao izbor novog
svoju misiju i viziju najbolje arti-
svjetskog voñe, koji će u politiku
kulirao u svojoj knjizi, zaslužno
vratiti poštenje i dobro,vjeru i na-
globalnom bestseleru, "Odvažnost
du!
nade".
Vrlo će se brzo, za godinu ili dvije,
Knjiga koju je napisao prije kreta-
pokazati je li uzmak cinizma i
nja u tada bezizglednu izbornu
povratak nade, vjere i idealizma,
kampanju za Bijelu kuću, otkriva
što je sve sa sobom donio Barack
nam osobu koja je ne samo sjajni
Obama, tek kratkotrajni fenomen
retoričar, nego i pošten i pravdo-
ili trajna snaga koja će doista po-
ljubiv čovjek izuzetne inteligenci-
moći efikasnijem rješavanju naj-
je, silne energije i rijetke karizme
važnijih američkih i svjetskih pro-
koju prati smirena i dostojanstve-
blema!"
na postojanost te osjećaj odgo-
Peter Kuzmič, napisao je (Glas vornosti na svim područjima živo-
Slavonije 17.11.2008.) u svojoj ta.
kolumni "Vrijeme i vječnost" pod
Politika na pošteni način
naslovom "Obamina odvažnost
nade" sljedeće (izvañeno iz kon- Obama nas u svojoj knjizi uvjera-
teksta članka); va da politika ne mora biti
"prljava rabota" te na temelju
"SAD je izborom Baracka Obame
Stranica 58
Bog nas je stvorio
svojih spoznaja zaključuje da su
"birači željni nečeg drugačijeg,
da su umorni od izvrtanja činje-
nica, od vrijeñanja i od lakonskih
rješavanja složnih problema....
vjerovao sam da ih mogu privući
apelirajući na njihov osjećaj za
poštenu igru i na njihov zdrav
razum.
Iako ostaju još dva mjeseca do
njegova useljenja u Bijelu kuću,
VELIKI ZNAK - UKAZANJA I PORUKE
PRESVETE DJEVICE
S odobrenjem crkvenih vlasti, Biskupski
ordinarijat Šibenik br. 1004 od 5. stude-
nog 1975. s napomenom da
„Imprimatur“ znači samo izjavu da knji-
ga ne sadrži nikakve doktrinalne ni mo-
ralne zablude.
Uredio Josip Sukner, Pribić
Crkveni 27, 47230 Krašić
PREMA NEBU
Juan Diego je bio čuvarom Svete
Marije od Guadalupe sve do svo-
je smrti. Umro je 9. prosinca
1548., na 17. godišnjicu svojega
prvoga susreta s Presvetom Dje-
vicom na brdu Tepeyaca. Imao
je 74 godine; oplakivan je od
velikog mnoštva vjernika.
Biskup se te godine osjećao is-
crpljenim. Poslije godine 1531.
njegov je život bio tegoban, ali i
vrlo plodan. U roku od pet šest
godina obratilo se na kršćanstvo
oko 8 milijuna Indijanaca. Neke
je dane bilo do 16.000 krštenja.
Zbog toga su se morale osnovati
nove župe, rasporediti kler, koji
je bivao sve brojnijim. Biskup je
osnovao sveučilište u gradu Mek-
siku, jedan zavod za Indijance iz
kojega je potekao i Valeriano,
prvi povjesničar Guadalupe; za-
Barackove ideje i zarazna poruka
već uveliko vladaju umovima i
skupinama bezbrojnih oduševlje-
nih koji žele drugačiju Ameriku i
miroljubivi svijet. Sada nam se
valja nadati da se donekle nere-
alna obećanja i pomalo utopijska
očekivanja ne utope u močvari
ružnih realnosti."
Ovim riječima završava gospodin
Peter Kuzmič svoje nebiblijsko
tim prvu tiskaru na tom konti-
nentu i t. d. U proljeću g. 1548.
jednom je bulom iz Rima bio
imenovan nadbiskupom. TO je
smatrao za sebe teškim teretom
s obzirom na svoju poniznost i
narušeno zdravlje. Tečajem ljeta
i jeseni nadbiskupova okolina
vidjela je kako se njegov život
gasi. On se ugasio 12. prosinca
1548. na godišnjicu velikog ču-
da, nekoliko dana poslije Juano-
ve svete smrti.
Charles-Eugène Roy piše:
„Biskupov je život bio previše
usko i previše otajstveno pove-
zan s Indijančevim a da bi ga on
mogao nadživjeti. Obojica su za-
jedno predstavila svijetu čudes-
nu sliku Svete Marije Guadalups-
ke. Obojica se nalaze uz njezine
noge, uklesani u mramoru s obje
strane glavnog oltara u Bazilici u
Meksiku, čašćeni od svih kao
vjerni čuvari dragocjenoga pok-
lada što im je bio povjeren 12.
prosinca 1531.“
Kad su oni umrli Presveta Djevi-
ca je imala na Tepeyacu još sa-
mo svoju eremitažu. Juan Diego
i nadbiskup Zumarraga mogli su
samo s neba promatrati razvoj
svetišta u slijedeća tri stoljeća.
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
razumijevanje i gledanje o
"novom voñi" zemlje u kojoj ži-
vim i djelujem već punih 38. go-
dina i gdje sam postao biblijski
"Nanovo roñen" kršćanin!
Godine 1622. prilozima skuplje-
nim na poziv Monsinjora Zumar-
rage i hodočasničkim milodarima
sagrañen je od kamena lijep ora-
torij, srednjega opsega, na sa-
mom vrhu Tepeyaca, gdje je Ju-
an ubrao ruže.
Godine 1663. je bilo sagrañeno
novo velebno prostrano svetište,
bogato urešeno. Čudesna slika je
bila stavljena u kristalni moćnik,
sa zlatnim i srebrnim okvirom
nad pozlaćenim glavnim oltarom
sa svetohraništem od srebra.
Zadnja je ograda bila od kame-
na. Bili su podignuti i tornjevi.
Godine 1709. je bila sagrañena
„vrlo slavna kolegijalna kraljev-
ska bazilika Guadalupe“. Posveta
je bila svečano obavljena. To je
najveća crkva u Meksiku, a mož-
da najbogatije i najraskošnije
urešena u cijeloj Americi.
Godina 1791., 1828. i 1888. je
bazilika bila obnovljena i prošire-
na. Godine 1895. je bila obavlje-
na krunidba čudesne slike u pri-
sutnosti 28 nadbiskupa i biskupa
i preko 100.000 vjernika, koji su
klicali: „Živjela Marija, Kraljica
Meksika i Cesarica Amerike!“
Godine 1945. je bila obavljena
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
druga krunidba, još svečanija,
prigodom zlatnog jubileja prve
krunidbe, na završetku Marijan-
skog kongresa, u prisutnosti
nadbiskupa, biskupa, svećenika i
redovnika svih naroda Amerike,
uz ogromno mnoštvo vjernika.
Tom se zgodom sluga Božji veliki
Pijo XII. u svojoj poruci obratio
Svetoj Mariji od Guadalupe riječi-
ma: „Vaše čelo danas ponovno
krunimo, da uvijek bude pod Va-
šom moćnom zaštitom čistoća i
cjelovitost svete vjere u Meksiku
i u cijeloj Americi. Uvjereni smo
da će Amerika i Meksiko biti si-
gurni od propasti dok god ćete Vi
biti priznati njihovom Kraljicom i
Majkom.“ To je dobro rečeno:
Sveta Marija od Guadalupe je
Cesarica svih triju Amerika.
Od jednostavnog susreta Presve-
te Djevice s bezazlenim Indijan-
cem, koji je odmah potpuno od-
govorio na njezin poziv, potekle
su velike stvari, u fizičkom redu,
što se mogu vidjeti, fotografirati,
opisivati. Ali bezbrojne su mnogo
čudesnije, neprestane, neizrecive
i neistražive milosti, duhovne i
tjelesne, što ih čini sama Sveta
Marija Guadalupska, što ih ona
sipa na duše pojedinaca, na sku-
pine, na društvo i na narode što
RIJEČ ZA SVAKI TJEDAN (2)
Mieczystaw Malinski
LEGLO GUJINJE
I mi sebe smatramo boljima. Volimo prva mjesta za stolovima i pozdrave na trgovima;
nadimamo se svojim titulama i dijelimo milostinju na raskršćima. I mi drugima tovarimo
terete koje sami ne želimo ni malim prstom pomaći. I mi hvalimo Bogu što nismo kao
drugi ljudi, kao varalice i preljubnici ili kao onaj znanac, koji stoji u dnu crkve i udara
se u prsa. Zato nam tako olako i doñe na jezik: Raspni ga!
Bog nas je stvorio
se njoj utječu. Zato se ona i
htjela ovdje ustoličiti. Ona je to
sve i kazala u svojem susretu s
Juanom prvoga dana.
Presveta Djevica je kazala 9.
prosinca 1531.: „Odavle ću ja
sipati cijelom čovječanstvu svoju
ljubav, svoje milosrñe, svoju po-
moć i svoju zaštitu.“ To je ona
činila kroz četiri vijeka i pol. Dala
je svoju preslavnu čudesnu sliku
da svjedoči o njoj, o njezinoj do-
broti, o njezinoj moći, o njezinoj
velikodušnoj darežljivosti u bazi-
lici Tepeyaca. Ta je bazilika da-
nas u samom gradu Meksiku, ali
ne zato što bi bila premještena u
grad, nego zato što se taj og-
romni grad, s više od četiri mili-
juna stanovnika, proširio i obuh-
vatio Tepeyac sa svojim veličan-
stvenim spomenikom.
Svake godine dolaze milijuni ho-
dočasnika u tu baziliku. Ima
mnogo hodočasnika što se samo
na koljenima približavaju bazilici
moleći krunicu i pomičući koljena
na svaku „Zdravo Marijo“.
Naš Gospodin je nedavno izrazio
jednoj staroj franjevačkoj redov-
nici u Meksiku, svojoj
„glasonoši“, želju da se u toj ba-
zilici usredotoči „Djelo naknade“,
2. nedjelja došašća A, Mt 3,1-12
Stranica 59
što bi ga po Njegovoj uputi vršio
ženski redovnički red istoga ime-
na, kao nacionalno Djelo nakna-
de, dočim bi u bazilici Svetoga
Petra u Rimu to Djelo naknade
za cijelu Crkvu vršio poseban
muški red.
Potresna je povijest mnogih sve-
tih mučenika što su bili suñeni
na smrt od g. 1913. do 1940.
pod Carranzom, Obregonom,
Callesom i Cardenasom i umirali
s poklicima: „Živio Krist Kralj!
Živjela Djevica Guadalupska!“
Danas Meksiko pruža prizor brze
i snažne obnove.
(Dr. Miroslav Šantek: Ovo pog-
lavlje sastavljeno prema članku
što ga je napisao Louis Even,
pod naslovom: „L'Imperatrice
des Ameriques. Notre Dame de
Guadaloupe. Toute bonté de
Mère, toute munificence de Sou-
verraine“ u kanadskom listu
„Vers Demain“, od kolovoza
1970., str. 1-9 i prema knjizi
Msgr Charles-Eugène Roy pod
naslovom: „La Vierge de Guada-
loupe, Impératrice des
Amériques“.)
Stranica 60
Bog nas je stvorio
KRST OBRAĆENJA NA OTPUŠTANJE GRIJEHA
Možemo li okajati svoje grijehe? –
tek kad uočimo da smo nešto izgu-
bili, tek kad uvidimo što smo izgu-
bili. Grijeh nije samo nepravda uči-
njena bližnjemu, nego i samom
sebi, to je šteta od koje osobno
trpimo. Usporediš li se otvoreno s
Njim, koji je bio bez grijeha, otkrit
ćeš kakav bi zapravo trebao biti. A
nisi takav. Zakopao si svoje talen-
te, zašao s puta, uludo istrošio svo-
je sposobnosti i energiju. Sada ti
upravo to nedostaje za ono bitno u
životu. Dani, tjedni, mjeseci i godi-
ne, koji su bili odlučni za tvoj nap-
redak, prošli su. Prošli nepovratno.
Kajanje izaziva gorčinu.
ISTINA – ZA KLANJANJE (2)
Fra Petar Filić, Zagreb
ZAVRŠETAK PRISPODOBA:
PRISPODOBA: NOVE I
STARE ISTINE (nastavak
(nastavak))
Obraćenjem te spoznaju istinu i ponov-
no budu trijezni izvan zamke ñavla koji
ih drži robljem svoje volje.
(2Tim 2,24-26)
Jer doći će vrijeme kad ljudi neće pod-
nositi zdrava nauka nego će sebi po
vlastitim požudama nagomilavati učitelje
kako im godi ušima; od istine će uho
odvraćati, a bajkama se priklanjati. Ti,
naprotiv, budi trijezan u svemu, zlopati
se, djelo izvrši blagovjesničko, služenje
svoje posve ispuni!
(2Tim 4,3-5)
Po svom naumu on nas porodi riječju
Istine da budemo prvina neka njegovih
stvorova.
(Jak 1,18)
Braćo moja, odluta li tko od vas od isti-
ne pa ga tkogod vrati, znajte: tko vrati
grešnika s lutalačkog puta njegova, spa-
sit će dušu njegovu od smrti i pokriti
mnoštvo grijeha.
(Jak 5,19-20)
Reknemo li da imamo zajedništvo s
njim, a u tami hodimo, lažemo i ne čini-
mo istine. Ako u svjetlosti hodimo, kao
što je on u svjetlosti, imamo zajedništvo
jedni s drugima i krv Isusa, Sina njego-
Onaj koji ti je poklonio život, nudi ti
sada i novi početak. Evo u čemu je
kajanje: da svjestan onoga što si
učinio iznova uspostaviš i kreneš
ljestvicom životnih vrednota, živeći
primjereno glasu koji si razabrao.
2. nedjelja došašća B, Mk 1,1-8
OBRAĆENIČKO KRŠTENJE
Činiti pokoru prije svega znači ods-
tupiti za korak od sama sebe, od
tekućih poslova kojima smo zabav-
ljeni. Sa distance se okrenuti svom
svagdanjem radu, svom obitelj-
va, čisti nas od svakoga grijeha. Rekne-
mo li da grijeha nemamo, sami sebe
varamo i istine nema u nama. Ako priz-
namo grijehe svoje, vjeran je on i pra-
vedan: otpustit će nam grijehe i očistiti
nas od svake nepravde. Reknemo li da
nismo zgriješili, pravimo ga lašcem i
riječi njegove nema u nama.
(1Iv 1,6-10)
I po ovom znamo da ga poznajemo: ako
zapovijedi njegove čuvamo. Tko veli:
"Poznajem ga", a zapovijedi njegovih ne
čuva, lažac je, u njemu nema istine. A
tko čuva riječ njegovu, u njemu je zaista
savršena ljubav Božja. Po tom znamo da
smo u njemu.
(1Iv 2,3-5)
Dječice, ne ljubimo riječju i jezikom, već
djelom i istinom. Po tom ćemo znati da
smo od istine. Po tom ćemo znati da
smo od istine. I umirit ćemo pred njim
srce svoje
(1Iv 3,18-19)
Mi smo od Boga. Tko poznaje Boga, nas
sluša, a tko nije od Boga, ne sluša nas.
Po tom prepoznajemo Duha istine i du-
ha zablude.
(1Iv 4,6)
Obraćenjem te spoznaju istinu i ponov-
no budu trijezni izvan zamke ñavla koji
ih drži robljem svoje volje.
(2Tim 2,24-26)
B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
skom i društvenom životu kojim je
ispunjen naš dan. Sa distance se
okrenuti vlastitoj osobi i ljudima
koji nas okružuju.
Pokora – to prije svega znači gle-
dati na sav naš svijet kao netko
koji nije sa ove zemlje ni od ovog
svijeta. Jer mi niti nismo samo od
ovoga svijeta, ne pripadamo samo
njemu.
Pokora - to znači gledati sama
sebe sa sviješću da smo poznavani
na vječnost koju ćemo nastupiti u
trenu smrti.
2. nedjelja došašća C, Lk 3, 1-6
Jer doći će vrijeme kad ljudi neće pod-
nositi zdrava nauka nego će sebi po
vlastitim požudama nagomilavati učitelje
kako im godi ušima; od istine će uho
odvraćati, a bajkama se priklanjati. Ti,
naprotiv, budi trijezan u svemu, zlopati
se, djelo izvrši blagovjesničko, služenje
svoje posve ispuni!
(2Tim 4,3-5)
Po svom naumu on nas porodi riječju
Istine da budemo prvina neka njegovih
stvorova.
(Jak 1,18)
Braćo moja, odluta li tko od vas od isti-
ne pa ga tkogod vrati, znajte: tko vrati
grešnika s lutalačkog puta njegova, spa-
sit će dušu njegovu od smrti i pokriti
mnoštvo grijeha.
(Jak 5,19-20)
Reknemo li da imamo zajedništvo s
njim, a u tami hodimo, lažemo i ne čini-
mo istine. Ako u svjetlosti hodimo, kao
što je on u svjetlosti, imamo zajedništvo
jedni s drugima i krv Isusa, Sina njego-
va, čisti nas od svakoga grijeha. Rekne-
mo li da grijeha nemamo, sami sebe
varamo i istine nema u nama. Ako priz-
namo grijehe svoje, vjeran je on i pra-
vedan: otpustit će nam grijehe i očistiti
nas od svake nepravde. Reknemo li da
nismo zgriješili, pravimo ga lašcem i
riječi njegove nema u nama.
(1Iv 1,6-10)
 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
TA NAŠA DRŽAVA
Gen Kameni, Zagreb
A: Spremni.
B: Spremni!
A: Mogu li malo s Vama Antica?
Onako uz čašu pive. Neobvezat-
no
B: Uvijek Kameni. Uvijek si dobro
došao.
A: Oh, što lijepo reže. Piva me
opušta.
B: Dobra je piva za cirkulaciju. I
za bubrege.
A: Što kažete na hrvatski ino-
dug? Narastao je na preko 36
milijardi eura. I to bez kamata. S
kamatama 100 milijardi eura.
Tko će to vratiti?
B: Nitko!
A: Izgleda da ste
u pravu. Ivan Šu-
ker, ministar fi-
nancija RH sam
kaže: „Ne dobijemo li nove zaj-
move, ne ćemo vratiti dospjele
obroke starih dugova. Samo u
idućoj godini manjka nam 8,5
milijardi eura. U proračunu će
nedostajati dodatnih 4 milijarde
kuna. Morat ćemo proglasiti ban-
krot.“
B: Da. Bankrot Republike Hrvats-
ke. Svih nas. Provest će ovrhu i
na nama. Morat ćemo meñu ves-
lače na galijama. Robovi.
A: Ma, je li to moguće?
B: Moguće? I te kako. To je zla
sudbina koja nas prati. Zvao me
sinoć Stjepan Mesić. Pred ponoć.
Uzdrhtao. Rekao bih u panici je.
Veli: „Antica moj, poželio sam se
normalna čovjeka s kojim bih
razmijenio koju riječ. Teško mi
Ustaški hitrozov
je.“ Ja ću njemu: „Tebi teško.
Zezaš se. Pa ti bar imaš cijelu
satniju savjetnika.“ Prekida me:
„Ovi oko mene? Sve su ti to moj
Antica sami luñaci. Jedino misle
gdje će se dobro nažderati, kako
će se što bolje provesti, kako će
što više ženskih…“ Na to ću ja:
„Nije valjda i Bude?“ Odmah će
on: „I on. Poludio.“
A: Ne mogu vjerovati. Meške se
zna pretvarati. Voli ispipavati.
Najprije je pjevao „po šumama i
gorama“, a onda „Juru i Boba-
na“. I on da bi bio uspaničen.
Teško.
B: Uspaničen!. Upravo to, moj
Kameni. Tresao se kao šibica.
A. Tako ste vodili i završili razgo-
vor?
B: Ni govora. Nije se dao
s brzoglasa. Nastavio je:
„Vidiš li Antica što se do-
gaña, a oni samo misle na
svirku i ples. Poludjet ću.“
Upadam mu u riječ: „Ne
ćeš. Uskoro će ti isteći mandat. I
onda što te briga.“ Ne da se on:
„Nije mi svejedno. Progurat ću
Dragičevića za predsjednika. Dr-
žim ga malim prstom. Ali, što će
mi sve to, kad vidim samo pro-
past.“
A: Koliko Vas je Antica tako mu-
čio?
B: Tri i pol sati. Nu, nije me mu-
čio. Bio je zanimljiv. Vlo zanim-
ljiv. Znam ja prevesti njegove
boljševičke riječi na naš lijepi
hrvatski jezik. Još kad mlad usta-
ša na njemu podvikne: „Za Dom
spremni!“
A: Tako, dakle. Tri i pol sata ku-
knjave.
B: Ne, ne. Nije bila samo kuknja-
va. Lukav je on. I sam si rekao.
Stranica 61
Partizan. Stari partizan. Čekao
sam.
A: I dočekao?
B: I dočekao. Odjednom on ispa-
li: „Trebam tvoj savjet Antica.
Odmah.“ Odgovorio sam mu:
„Kakav bih ja tebi Stipe mogao
dati savjet? Hajde, molim te.“ Ne
da se on: „Antica, slušaj me dob-
ro. Tebi je svetinja Nezavisna
Država Hrvatski. Mi partizani,
uvijek smo po njoj pljuvali. Go-
vorili smo čak da je nikad nije
niti bilo. Ipak, znali smo mnogo
toga o njoj. Dobra. Jako dobra.
Postojala je samo tijekom rata.
Žestoka rata. Meñutim, imala je
pozitivnu vanjskotrgovačku bi-
lancu, nije imala ogromnih ino-
dugova, državni proračun bio je
uravnotežen, gladni nisu kopali
po kontejnerima. Kako je to nji-
ma bilo moguće, a mi ne uspije-
vamo?“ Moram sam mu reći:
„Nepošteni ste Stipe. Volite krasti
i pljačkati. Nikad vam dosta.“
A: Uh, bili ste preoštri.
B: Što preoštar? Zna to dobro i
on sam da je tako. Nije se uvrije-
dio. Štoviše, godilo mu je. Malo
je zastao. Onda reče: „Što mi je
činiti?“ Znao je, naravno, moj
odgovor: „Ništa dragi moj Stipe
bez Nezavisne države Hrvatske.
Treba ju obnoviti.“ Eh moj Ka-
meni, ta naša Nezavisna Država
Hrvatska! Nikad više tako divne
države!
A: Poći mi je. Ne zamjerite što
sam bio toliko znatiželjan. Znate,
piva.
B: Ništa, ništa! Pozdravi uredni-
ka. Navrati. Na čaj. Romanijski,
od čubre.
A: Hoću. Spremni.
B: Spremni!
Stranica 62 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
Kolači

MIRINI VINKOVAČKI KOLAČI

Šokačka dugmeta

Sastojine za tijesto:
Sastojine za fil:
50 dag glatkog brašna,
3 bjelanjka,
28 dag margarina,
5 žlica šećera,
3 žumanjka i 1 cijelo jaje,
3 vrećice vanili šećera i
Pripremila: 14 dag šećera i
Marija Dragun roñ. Takšić 10 dag mljevenih oraha.
1 prašak za pecivo.

Snimio: Marko Stjepan Mirković

Izrada tijesta:
Margarin držati na sobnoj temperaturi da otpusti, te ga izraditi mikserom. Umiješati 40 dag glatkog bra-
šna, 14 dag šećera i 1 prašak za pecivo. Dodati 3 žumanjka i 1 cijelo jaje, te zamijesiti tijesto. Tijesto
staviti u hladnjak dok se priredi fil.

Izrada fila:
Od 3 bjelanjka istući čvrsti snijeg, dodati 5 žlica šećera i 3 vrećice vanili
šećera. Sve zajedno izmiješati mikserom. U smjesu bjelanjaka i šećera žli-
com umiješati 10 dag mljevenih oraha.

Završna obrada:
Od tijesta praviti okruglice veličine oraha. U sredinu pritisnuti palcem i
napraviti udubljeenje. Slagati u namašćenu tepsiju. Svako udubljenje popu-
niti s filom (1 žličicu fila na svaku okruglicu). Dobar tek!

Peči u ugrijanoj pećnici na 200°C oko 15-20 minuta.

 B r o j 3 7 - 13 . p r o s in ca 2 0 0 8.
JEDINSTVENA UDRUGA BORACA OBNOVE BOSNE
Gospodine Dragun!
Problem je daleko jednostavniji nego li vam se čini. Tuñma-
nu ni na kraj pameti nije bilo 1990, kad je dobio vlast u Zag-
rebu da 'ruši Jugoslaviju'. Ja to znam jer sam se zbog toga
nosio s njima punih deset godina i još osam nakon toga, a
sve je i dalje u fazi dorade. O tome sam napisao 10.000
stranica ratnog dnevnika. No, Sovjeti su - a to možete proči-
tati u memoarima Veljka Kadijevića - sve učinili kako bi gur-
nuli Srbijance u rat i stvorili kaos na Balkanu, da bi očuvali -
ne samo vlast u SSSR-u, nego i SSSR od raspada. U meñuv-
remenu je rušenje Hrvatske postalo neodrživo i američki
stručnjaci su došli u Zagreb da s Paragom stvore jezgru
HOS-a: načinili su prve ratne planove, dali su sredstva za
odore i organizirali opskrbu oružjem - a da bi izbjegao pos-
vemašnju nezavisnost Hrvatske, Tuñman je, lagao Ameri-
kancima i laskao Rusima, te intenzivno pregovarao s Miloše-
vićem koji je znao, kao i Tuñman, da mu više nema nazad.
Dogañaji su uvukli u vrzino kolo i dio JNA na hrvatskoj strani
i učinjen je pritisak s njihove strane na Tuñmana da presječe
rast snaga HOS-a, jer su znali da će ih vrag odnijeti ako
'ustaše doñu na poziciju sile s potporom Zapada'. Tako su
nastale prve 'brigade' ZNG, a zatim i domobranske pukovni-
je. Kad je JNA morala napustiti Hrvatsku, u Bosni je ostao
narod na cjedilu. Već onda je puklo izmeñu muslimana i ka-
tolika, a sve su zakuhali - komunistički kadrovi. Pedeset vo-
dećih ljudi u 'Herceg-Bosni' su bili kadrovi SKJ, UDBA, KOS,
sudskih i policijskih struktura - ni jednom od njih nije stalo ni
do Roda ni do Doma ni do Boga.
U tom kritičnom trenutku, još im je ostalo da se održe na
pozicijama vlasti. Tuñman je išao u Moskvu samo šest mje-
seci prije smrti, da poveže HV i Vojsku RFR. No, 'Ugovor
Istok-Zapad je poput ugovora od Tehrana do Postdama spri-
ječio to povezivanje, SSSR se je raspao, a kod nas najteži
dio posla i dalje traje: obnova Bosne na njenim povijesnim
temeljima i - primjena već definirane formule pobjede logike
Domovinskog rata - na čemu sam tek počeo raditi. Moramo
dobiti na vremenu dok goleme mase oružja koje su ñikani
posakrivali po RS ne doñe pod kontrolu snaga koje pripre-
maju Bosnu za pristup NATO Savezu. Kad to masovno oružje
doñe pod dobru i pouzdanu stazu, moći će biti riječi o prav-
noj obnovi i nadgradnji Bosne kao pravne države.
Tragično je to što su oni, uz suñenje, ubijanje, ponižavanje i
marginaliziranje hrvatskih generala uspjeli razbiti Udrugu
Boraca Domovinskog Rata na desetine nepovezivih grupaci-
ja, tretirati jedne kao 'naše', a one druge kao 'ustaše'. Naj-
zad su počeli veličati partizane, voditi odrede HV u Jaseno-
vac i na neka partizanska svetišta po šumama i gorama da
se malo po malo HV pretvori u nasljednicu zapadnog dijela
JNA i tako dokaže Mesićeva teza da je Nezavisnost Hrvatske
njihovo djelo, a ne djelo hrvatskih nacionalista. Otvoreno
sad veličaju Tita, udaraju po 'ustašama' u čemu im pomažu
drekavci tipa Matanovića, kojeg masno plaćaju, a progoniti
Thompsona, a sve u magli kad su ušli u novu fazu - i pripre-
ma policijskog udara - za što je Pukanić platio glavom, kako
bi bio znak i opomena onima koji 'previše znadu', da i sami
ne bi uskoro progovorili o onome o čemu su šurovali s Me-
sić-Sanaderovom mega-mafijom.
Sad kad je puklo izmeñu Hloverke i Latina, i sami vidite da
Stranica 63
Čitatelji
se raspada njihova struktura paralelno s objedinjenjem naših
struktura. To se objedinjenje mora dogoditi najprije u struk-
turama ratnih veterana (svaka čast biskupu Jezerincu!, koji
se nije dao motati ni oko kojeg diktatorskog prsta), a para-
lelno s objedinjenjem i strukturom Veterana, stvarajte pod
hitno ali i planski - "Stranku domovinskog rata", od veterana,
članova njihovih obitelji, prijatelja, poznanika itd, kako bismo
s formiranom strukturom dočekali početak predstojeće kam-
panje za izbor novog šefa Države.
Ako imamo imalo soli u glavi, idući šef Države će udaljiti sa
svih položaja na kojima se donose odluke i daju zapovijedi
sve 'mitisekuneme' i 'zdravodrugove', ali ne i baciti ih u ne-
milost. Kad dobiju novu komandu, oni će i našim ljudima biti
jednako poslušni, jer niti znadu šta drugo raditi do li slušati,
niti bi imali od čega živjeti. Kao što god je jučer njihova ser-
vilna sklonost nanosila štetu hrvatskoj naciji, ta ista sklonost
može dobro poslužiti učvršćivanju vlasti naroda u našoj Do-
movini, i u užoj i u široj.
A što se tiče veterana Tuñmanovog i Šuškova kaosa u Bosni,
to su naša zavedena braća i Hrvatska im mora dati materijal-
nu podporu. Treba poraditi sa zapadnim saveznicima da do-
bijemo, na ime jačanja HV u strukturama NATO Saveza fon-
dove i za pomoć ratnim veteranima jer oni sad postaju mo-
torna snaga za napredak u miru i ućvršćenje postignute ne-
zavisnosti i slobode, kao sastavni dio interesa Zapada na
našem izuzetno važnom strateškom teritoriju. Zločinci na sve
tri 'zaraćene fronte' moraju biti kažnjeni, a onda se u Bosni
moraju steći uvjeti za jedinstvenu Udrugu Boraca Obnove
Bosne. Dovoljno će biti da se pojedinci sami učlane u to ud-
ruženje ratnih veterana s izjavom da su se i oni na svoj na-
čin zalagali za opstanak jedinstvene Bosne. U vojnoj psiholo-
giji sve je prihvatljvo kad može poslužiti dobroj svrsi, osim
zločina prema civilima i samoubojstva.
Pod hitno dakle, pomagati ratne veterane i ove u Hrvatskoj i
one u Bosni, s time da ratni veterani iz Bosne moraju podup-
rijeti obnovu Bosne kao nedjeljive i neotuñive države koja će
se, kad se i na jednoj i na drugog strani plućnih krila, situaci-
ja pravno sredi i nañe na kompatibilnim novim ustavima,
kako bi obje države mogle ući u interesnu zajednicu. U toj
uniji će Bosna imati status kakav otprilike ima Bavarska u SR
Njemačkoj.
Dajte sve snage (a i Crkva 'ispod žita') da ratni veterani bu-
du jedinstveni i da kao takvi postanu motorna snaga obnove
nezavisnosti i brana za uvoñenje Mesićeve policijske diktatu-
re, jer će on sve učiniti da nakon njega doñe netko sličan
njemu i da se tako cirkus nastavi do u nedogled. Kad se do-
bije taj i takav zamah, vidjet ćete kako će naglo prestati i
samoubojstva u redovima ratnih veterana.
Naglašavajte stalno bratstvo sinova domobrana, ustaša i
partizana na svim linijama fronte. I naglašavajte da je to
bratstvo uzor i svim grañanima Hrvatske da se ne daju dijeli-
ti niti meñusobno sukobljavati jer samo naša sloga u istom
smjeru može donijeti ono što i naš narod čeka od nas i što
EU i NATO očekuju od sreñene Hrvatske.
Akademik Mirko Vidović
lucienne.vidovic@wanadoo.fr
Hrvatski
uljudbeni
pokret
Udruga za zaštitu prava
grañana

Pete poljanice 7
10000 Zagreb
Hrvatska
tel: +385 1 29-23-756
fax: +385 1 29-23-757

hrvatska.uljudba@gmail.com
www.hrvatskauljudba.hr
www.svakovamdobro.hr
www.pravednostiljubav.hr
www.borovnicaunas.hr
www.redangus.hr
www.blackdragun.hr
www.laudonovgaj.hr
www.ne-kor.hr

Glasnik
Hrvatskog uljudbenog pokreta
Izlazi subotom

Nakladnik:
Poslovna savjetovanja
Dragun d.o.o.

Uredništvo:
dr.
dr. sc.
sc. Tomislav Dragun
glavni urednik
091/33-88-431

Hrvoje Mirković
grafički urednik
091/33-88-432

Lovorka Dragun Mirković,

Mirković dipl.
oec. za izdavača
091/33-88-433

Priloge slati na adresu:

Zagreb, Pete poljanice 7
hrvatska.uljudba@gmail.com
Idejno rješenje:
© Hrvoje Mirković