1.

Osnove ekonomike
Prof.dr.sc. Mariza Katavi k.god.2005/ 2006

k.god.2005./2006

Ekonomija ???
Porijeklo rijei ekonomija dolazi od sloenice rijei grkog porijekla oikos kua, gazdinstvo mija - pravilo, red, zakon Oikonomija - izvorno znai pravila u radu gazdinstva
k.god.2005./2006 2

ime se bavi ekonomija ?

? ? ? ?

Ekonomija se pita to, kako i za koga proizvoditi Ekonomija prouava kretanja u cijelom gospodarstvu Ekonomija prouava uvoz i izvoz meu zemljama Ekonomija prouava kako se ljudi koriste ogranienim proizvodnim resursima radi proizvodnje razliitih roba te njihovom raspodjelom
k.god.2005./2006 3

Dakle, kako bi se moglo definirati pojam ekonomije ? Pojam EKONOMIJA obuhvaa ukupnost ekonomskih znanosti, a predmet ekonomije je svaka ljudska djelatnost u kojoj se susree problem ogranienih sredstava (resursa) za realizaciju odabranih ciljeva. Moe se podijeliti na - makroekonomiju - prouava funkcioniranje gospodarstva kao cjeline. - mikroekonomija pruava ponaanje pojedinih dijelova gospodarstva, odnosno pojedinanih ekonomskih subjekata.
k.god.2005./2006 4

A to je ekonomika

??

Ekonomika je znanstvena disciplina koja se bavi gospodarskim problemima poduzea u nekoj stvarnoj situaciji. Ekonomika poduzea prouava poduzee, odnosno imbenike koji djeluju na njegov poslovni uspjeh te utvruje zakonitosti pojava u njegovu poslovanju. Bavi se izuavanjem sredstava poduzea, elementima radnog procesa, trokovima, rezultatima poslovanja te mjerilima uspjenosti poslovanja.
k.god.2005./2006 5

Sadraj
1.1. Proces reprodukcije 1.1.1. Reprodukcijski tok 1.1.2. Elementi ulaza 1.1.3. Elementi izlaza 1.1.4. Oblici ulaganja u reprodukciju 1.1.4.1. Osnovna sredstva 1.1.4.1.1. Kapacitet 1.1.4.1.2. Amortizacija 1.1.4.2. Obrtna sredstva 2.2.. Trokovi i kalkulacije 3.3. Poslovni uspjeh 3.3.1. Ekonominost 3.3.2. Produktivnost 3.3.3. Rentabilnost k.god.2005./2006

1.1. Proces reprodukcije

Proces reprodukcije kontinuirani je proces proizvodnje proizvoda ili usluga kojima se direktno ili indirektno zadovoljavaju odreene ljudske potrebe. Proces reprodukcije u svakom drutvu treba se odvijati kontinuirano, jer neprekidnim stvaranjem novo nastalih vrijednosti i obnavljanjem uloenih sredstava, poduzee osigurava pretpostavke svog postojanja. k.god.2005./2006 7

Proces reprodukcije zapoinje odreenim ulaganjima pa govorimo o elementima inputa (ulaza) i rezultira odreenim uincima pa govorimo o elementima outputa ( izlaza) . Tijekom procesa reprodukcije dolazi do transformacije angairanih sredstava gdje se uloena sredstva ( elementi ulaza ) u procesu proizvodnje transformiraju u rezultate rada ( elementi izlaza ). Proces reprodukcije zapoinje postojanjem odreene koliine novanih sredstava a zavrava ostvarivanjem uveane koliine novca koja je rezultat plasmana proizvedenih proizvoda i/ili usluga na tritu.
k.god.2005./2006 8

1.1.1.Reprodukcijski tok

N1 N1

Sp Sp

U U

N2 N2
k.god.2005./2006

UP UP

Q Q
9

N1 - novana sredstva u poetnom obliku Sp- angairana sredstva za proizvodnju ( sredstva rada i predmeti rada) U- utroci elemenata reprodukcije ( sredstva rada, predmeti rada i tekui rad) Q- gotovi proizvod Up - ukupan prihod N2- Novana sredstva u zavrnom obliku
10

k.god.2005./2006

1.1.2. Elementi ulaza

Elemente ulaza poslovnog sustava, iskazano u naturalnom obliku ine:
predmeti

rada (M) sredstva rada (S) rad ( tekui, ivi rad) (L) pa se funkcija proizvodnje moe napisati u ovom obliku Q= f (M,S,L)
k.god.2005./2006 11

Troenje sredstava proizvodnje (predmeta rada i sredstava za rad) ili reprodukcijsko troenje svodi se na proces prenoenja njihove vrijednosti na novostvoreni proizvod ( ili uslugu). Rezultat troenja ivog rada jest proces stvaranja nove vrijednosti. Reprodukcijsko troenje moemo promatrati sa dva stajalita kao tehniko troenje kao ekonomsko troenje
k.god.2005./2006 12

a) tehniko troenje Izraava se fizikim jedinicama koliina utroenih sredstava za rad, predmeta rada i rada. Veliinu odreenog potroka moemo odrediti kao : a) trajanje troenja (t) b) intenzitet troenja (i) koji je dan odnosom koliine utroenog elementa u fizikim jedinicama (u) i vremenom troenja (t)
k.god.2005./2006 13

b) ekonomsko troenje Izraava se novanim jedinicama , kao umnoak utroenih koliina proizvodnje i cijene, dakle kao troak. Na visinu trokova najvie utjeu slijedei faktori: prirodni (geografski, klimatski,raspoloive koliine i vrste sirovina ....) tehniki (svojstva proizvoda: oblik, teina, dimenzije i sl. ) organizacijski
k.god.2005./2006 14

Angairana sredstva su jedan od temeljnih uvjeta za obavljanje svakog poslovnog procesa a sastoje se od dva dijela : As = Os + Ob
osnovnih obrtnih

sredstava (Os)

sredstava (Ob)

Prema definiciji - predstavljaju vrijednost osnovnih sredstava za koje se obraunava amortizacija i vrijednost raspoloivih obrtnih sredstava u toku jedne godine. k.god.2005./2006 15

1.1.3.Elementi izlaza
Elementi izlaza ine output poslovnog sustava, jer se u procesu proizvodnje elementi ulaza transformiraju i pretvaraju u elemente izlaza. obujam proizvodnje ( Q) vrijednost proizvodnje ( Up) dohodak ( D) dobitak ili gubitak (Db ili G)
k.god.2005./2006 16

Obujam proizvodnje ( Q) predstavlja ukupnu koliinu proizvedenih uinaka (q) ( upotrebnih vrijednosti), u odreenom vremenskom razdoblju (t) (na pr. u toku jedne godine ). Upotrebnu vrijednost proizvoda ine njegove fizike i tehnoloke karakteristike

Q= p
k.god.2005./2006 17

Vrijednost proizvodnje oznaava koliinu ostvarenog ukupnog prihoda ( Up) dobivenog pri plasmanu proizvedenih uinaka ( proizvoda i/ili usluga)

Up = Q cp
Ukupan prihod predstavlja umnoak obujma proizvodnje (Q) i pojedinanih prodajnih cijena proizvoda i/ili usluga (cp).
k.god.2005./2006 18

Dohodak (D) predstavlja ekonomski rezultat drutveno priznatog troenja ivog rada u drutvenoj reprodukciji. Oznaava koliinu realizirane nove vrijednosti. Dobiva se nakon to se od ukupnog prihoda ( Up) odbiju materijalni trokovi (Mt) i amortizacija ( A ).

D = Up - ( Mt + A )
k.god.2005./2006 19

Dobit - u financijskim izvjetajima iskazuje se kao razlika prihoda i rashoda obraunskog razdoblja. Za pojedinca, dobit je razlika izmeu prihoda i svih rashoda nastalih za ostvarenje tog prihoda. Ako je ta razlika pozitivna, ostvarena je dobit, a ako je negativna, ostvaren je gubitak. To je dobit prije oporezivanja. Nakon to se odbije porez na cjelokupni iznos dobije se dobit poslije oporezivanja ili profit.
k.god.2005./2006 20

1.1.4. Oblici ulaganja u reprodukciju

Prema svojoj namjeni sredstva uloena (angairana) u procesu proizvodnje pojavljuju se kao poslovna sredstva (koja se pojavljuju kao
T T

osnovna sredstva obrtna sredstva Poslovna sredstva poduzee koristi svakodnevno u svom poslovanju i ona odreuju opseg poslovanja poduzea.

k.god.2005./2006

21

1.1.4.1. Osnovna sredstva

Osnovna sredstva se u procesu reprodukcije troe postepeno, u toku dueg vremenskog razdoblja. U nizu ciklusa proizvodnje, stalno prenosei dio svoje vrijednosti na novostvoreni proizvod dok se u cijelosti ne istroe. Njihovo je glavno obiljeje da u procesu reprodukcije ne mijenjaju svoj pojavni oblik. oblik
k.god.2005./2006 22

Pojavni oblici osnovnih sredstava su: a) stvari

zemljita za privredne svrhe ume i umski nasadi osnovno stado, graevinski objekti privrednog karaktera dugogodinji zasadi strojevi, ureaji i transportna sredstva

instalacije, alati instrumenti krupni inventar i krupna ambalaa; investicije u toku sredstva za rad vrijednosti iznad zakonski propisane vrijednosti, odnosno vijeka trajanja duljeg od godinu dana.
23

k.god.2005./2006

b) prava patenti ( kao iskljuivo pravo koritenja nekog pronalaska) i licence (kao kupljeno pravo koritenja nekog tueg pronalaska) c) novac - koji se moe koristiti iskljuivo za osnovna sredstva. To su novana sredstva od uplaene amortizacije, dotacije za osnovna sredstva, prodaja ili odteta za upotrebu drugih osnovnih sredstava.
k.god.2005./2006 24

Osnovna sredstva (Os) prema svojoj strukturi koritenja dijele se na :

aktivna

osnovna sredstva

- osnovna sredstva u upotrebi - osnovna sredstva izvan upotrebe

osnovna

sredstva u pripremi

k.god.2005./2006

25

g g

Kada govorimo o osnovnim sredstvima i njihovom funkcioniranju u proizvodnom procesu susreemo se sa dva vrlo znaajna pojma kapacitet amortizacija

k.god.2005./2006

26

1.1.4.1.1. Kapacitet
Sposobnost nekog sredstva za rad da u odreenom vremenskom intervalu ( t) proizvede odreenu koliinu uinka (Q) naziva se kapacitetom (K) tog sredstva za rad. K= Da bi se odredio kapacitet nekog sredstva za rad potrebno je definirati uvjete u kojima e se rad ostvarivati.
k.god.2005./2006 27

Q t

To su :
` ` ` ` ` ` ` `

odreena koliina uinaka odreena kvaliteta uinaka odreeni predmeti rada potreban broj radnika odreeni stupanj uinka radnika odreeno vremensko razdoblje broj radnih smjena odreene tehnoloke metode i sl...
28

k.god.2005./2006

Vrste kapaciteta
a) ugraeni ( instalirani) kapacitet ( Ku)- utvruje se na temelju tehnikih mogunosti instaliranih sredstava za rad bez obzira na nune prekide u radu, dotrajalost strojeva i sl. i zato se jo naziva teoretski ili idealni kapacitet. Izraava se kao Ku = 365 x 24 = 8.760 sati/god.

k.god.2005./2006

29

b) radni ( stvarni, proizvodni )kapacitet (Kr) predstavlja stvarno mogue iskoritenje ugraenog kapaciteta umanjeno za nune i predviene prekide (tp) u radu (zbog smjena, redovnog odravanja, popravaka i sl.). Izraunava se kao: Kr = Ku - tp = 2.920 -tp (sati/god)
k.god.2005./2006 30

c) optimalni kapacitet (Ko) - promatra se sa: tehnikog stajalita - kao najpovoljniji koeficijent korisnog djelovanja  ekonomskog stajalita - kao stupanj iskoritenja kapaciteta pri kojem se ostvaruju najbolji finacijski rezultati Svako poduzee raspolae sa vie strojeva koji meusobno ine tehnoloku cjelinu i njihovi kapaciteti moraju biti meusobno usuglaeni jer u protivnom dolazi do uskog grla proizvodnje. k.god.2005./2006 31


usko grlo proizvodnje

Sredstvo za rad koje u skupini ili tehnolokom procesu ima najmanji kapacitet proizvodnje predstavlja usko grlo proizvodnje.

k.god.2005./2006

32

planirani kapacite ( Kpl) je kapacitet na kojem poduzee planira svoju proizvodnju u odreenom vremenskom razdoblju ( moe biti teorijski, radni ili optimalni ) ostvareni kapacitet (Ko) je onaj kapacitet kojim je poduzee u odreenom vremenskom razdoblju stvarno proizvodilo uinke. U idealnim uvjetima Kpl = Ko
33

k.god.2005./2006

Stupanj iskoritenja kapaciteta

Izraunava se iz odnosa koliina stvarno proizvedenih uinaka (Q) i moguih uinaka tj.kapaciteta ( K) u jedinici vremena.
Q K = 100 t

Optimalan stupanj iskoritenja kapaciteta bitan je za poslovni uspjeh poduzea, zbog djelovanja fiksnih trokova.
k.god.2005./2006 34

1.1.4.1.2. Amortizacija
Sredstva za rad se u toku reprodukcije troe, prenosei dio svoje vrijednosti na novi proizvod. Amortizacija je obuhvaa
T

proces koji s jedne strane

postupno smanjivanje vrijednosti osnovnih sredstava (obezvrjeivanje, deprecijacija ) a s druge strane izdvajanje novanih sredstava potrebnih za nabavu novih sredstava za rad.
k.god.2005./2006 35

Osnovna sredstva troe se na dva naina i to kao : fiziko troenje - funkcionalno ( operativno) troenje - fiziko starenje ( prirodno troenje) - oteenje sredstava ( lom,kvar) ekonomsko troenje - napredak znanosti i tehnologije - promjene na tritu
k.god.2005./2006 36

Fiziko troenje sredstava za rad uvjetovano je karakteristikama tih sredstava, i njihovom funkcijom u procesu reprodukcije. Fiziki vijek trajanja sredstva ovisi, o intenzitetu troenja ali i nainu odravanja sredstva. Fiziko troenje je u direktnom odnosu s vremenom njihova funkcioniranja u procesu proizvodnje.
k.god.2005./2006 37

Ekonomsko troenje odreeno je ekonomskim vijekom trajanja sredstava za rad jer ona nakon nekog vremena postaju ekonomski neupotrebljiva zbog promijenjenih uvjeta proizvodnje i/ili promijenjenih zahtjeva trita. Zbog opasnosti da sredstva za rad ekonomski zastare i prije njihove fizik dotrajalosti treba ih se to vie korititi tj. Poslovati sa to viim stupnjem iskoritenja kapaciteta.
k.god.2005./2006 38

Sistemi obrauna amortizacije

Sredstva za rad se neprestano troe prenoseo dio svoje vrijednosti na novostvoreni proizvod. U praksi se smanjivanje njihove vrijednosti izraava tako da se otpisuje dio vrijednosti za koji se pretpostavlja da e se vrijednost osnovnog sredstva smanjiti ili za koji se stvarno smanjila. Postoje dva sistema obrauna amortizacije vremenski i funkcionalni. k.god.2005./2006 39

vremenski sistem obrauna amortizacije

Vremenski sistem obrauna amortizacije temelji se na pretpostavci da e se sredstva za rad istroiti poslije stanovitog vremena, bez obzira na to u kojoj se mjeri koriste tj. bez obzira na stupanj iskoritenja kapaciteta. Visina otpisa je funkcija prosjenog vijeka trajanja sredstva za rad. Razlikujemo proporcionalni progresivni degresivni kumulativni k.god.2005./2006 40
k.god.2005./2006 40

 proporcionalni otpis
Pretpostavlja se da se sredstvo za rad u toku vremena ravnomjerno troi, pa se amortizacija obraunava po formuli gdje je Am - godinji iznos amortizacije Cn - nabavna vrijednost osnovnog sredstva t - broj godina
k.god.2005./2006 41

Cn Am = t

 progresivni otpis
Temelji se na stanovitu da se sredstva troe u poetku najmanje, a kasnije sve vie. Zato se stopa amortizacije (p) izraunava tako da je u poetku najnia, zatim raste i zavrava s najviom. Godinji amortizacijski iznosi se poveavaju a sadanja vrijednost osnovnog sredstva se sve bre smanjuje.
k.god.2005./2006 42

 degresivni otpis Proizvodnja se u prvim godinama najjae optreuje iznosom amortizacije a kasnije sve manje i manje. Polazna pretpostavka je : novo sredstvo za rad u poetku je sposobnije za proizvodnju, ali tijekom vremena opada njegova upotrebljivost.
k.god.2005./2006 43

 kumulativni otpis Kumulativni otpis obavlja se mnoenjem osnovice za otpis sa stopom amortizacije koja predstavlja omjer izmeu preostalog vijeka trajanja i kumulativnog zbroja dotadanjeg vijeka trajanja. Otpis je ubrzan u prvim godinama a usporen u posljednjim godinama vijeka trajanja sredstava za rad.
k.god.2005./2006 44

funkcionalni sistem obrauna amortizacije

Visina otpisa odreuje se kao funkcija stupnja iskoritenja sredstava za rad, a time i kao funkcija uinaka tih sredstava. Prema tome amortizacija po jedinici uinka dobije se iz odnosa nabavne vrijednosti sredstava za rad (Cn) kao osnovice za amortizaciju i koliine proizvoda ( Q) A = Cn / Q
k.god.2005./2006 45

1.1.4.2. Obrtna sredstva

Bitna karakteristika obrtnih srestava je da ona ulaskom u proces reprodukcije ne zadravaju svoj prvobitni oblik, ve se neprestano obru , mijenjajui se i pretvarajui iz jednog pojavnog oblika u drugi. Pojavni oblici obrtnih sredstava su : stvari, prava i novac
k.god.2005./2006 46

stvari
sirovine

i ostali materijali za proizvodnju

nedovreni proizvodi i poluproizvodi: zalihe gotovih proizvoda sitni inventar i sitna ambalaa: sredstva za rad vrijednosti ispod zakonski propisane odnosno vijekat trajanja krae od godinu dana
47

k.god.2005./2006

prava
potraivanja

kupaca)

za obrtna sredstva ( na pr. od

licence

koje se isplauju razmjerno opsegu proizvodnje

novac
novac

u banci na iro raunu i na drugim raunima koji su namijenjeni za nabavu raznovrsnih sredstava razliite isplate (osobni dohoci, tue usluge i sl.) i novac u blagajni poduzea
48

k.god.2005./2006

Kruni tok obrtnih sredstava

NOVAC SIROVINE (stvari)

TRITE (prava)

PROIZVODI ( stvari)

ZALIHE (stvari)
k.god.2005./2006 49

koeficijent obrtaja
Vrijeme potrebno da se zavri jedan proizvodni ciklus tj. da N1zavri kao N2 dakle uveani novac, naziva se jednim obrtajem obrtnih sredstava. Broj obrtaja obrtnih sredstava u toku jedne godine naziva se koeficijentom obrtaja obrtnih sredstava (K) a izraunava se kao

K = Up : Ob
k.god.2005./2006 50

dani vezanosti
Pojam koji se vezuje uz obrtaj obrtnih sredstava. Predstavlja broj dana potrebnih za jedan obrtaj obrtnih sredstava a dobiva se kada se 360 dana podijeli sa koeficijentom obrtaja (K)

360 n= K
k.god.2005./2006 51