You are on page 1of 6

7 POVIJESNI RAZVOJ I PODJELA MOSNIH KONSTRUKCIJA Trase saobraajnih putova, bilo da se radi o putu ili eljeznici, vrlo esto

na svom putu presijecaju razliite prepreke. Ove prepreke mogu biti: vodeni tokovi, saobraajni putovi, duboke doline, slabi tereni i naselja, i uope prepreke koje je ekonominije prei objektom nego trupom saobraajnice. Neke od ovih prepreka uvjetuju to da saobraajnica pree preko njih objektom. U takvim sluajevima, na ovim mjestima rade se razliiti objekti. Jedan od njih je i most. Posebno poglavlje u povijesti graevinarstva bez sumnje je povijest mostova. Prvi pismeni podaci o mostovima datiraju jo od prije 4000 godina. To su bili drveni i masivni mostovi od kamena i erpia (stari graevinski materijal u obliku cigle). Masivni betonski i elini mostovi uspjeno se grade tek nekih stotinjak godina. Konstrukcija jednog mosta ima zadatak da sigurno premosti izvjesnu prirodnu ili vjetaku prepreku. Ti objekti su ekonominiji i opravdanije je njih radit nego neke druge. Pri projektiranju mostova neophodno se odluiti za vrstu mosta, izbor materijala, nain izvoenja i odravanje. 7.1 PODJELA MOSTOVA 7.1.1 Podjela mostova prema materijalu Za graenje mostova upotrebljavaju se razliiti materijali: drvo, kamen, beton, armirani beton, elik, itd. To znai da se podjela mostova moe izvriti i prema materijalu od kojega su graeni. Tako imamo mostove: drvene, kamene, betonske, eline, mostove spregnutih konstrukcija koji se rade u kombinaciji elika i armiranog betona. Poto most slui da se preko njega prelazi odreenim saobraajnim sredstvima i gradi se kao sastavni dio saobraajnice; on je njegova nerazdvojna tj. integralna cjelina. 7.1.2 Podjela mostova prema vrsti saobraaja Prema vrsti saobraaja koji se odvija preko mosta ili prema njegovoj namijeni, mostovi se dijele u tri velike grupe i to: [ 7 ] 1. cestovni mostovi to su mostovi preko kojih se obavlja cestovni saobraaj 2. eljezniki mostovi odvija se eljezniki saobraaj 3. pjeaki mostovi iskljuivo slue za pjeaki saobraaj 4. cestovno - eljezniki mostovi, istovremeno prevode i cestovni i eljezniki saobraaj 5. mostovi za gradski inski saobraaj i 6. mostovi sa posebnom namjenom. 7.1.3 Podjela mostova prema poloaju

U odnosu na prepreku ili na os prepreke mostovi se dijele na: [ 7 ] prave mostove, kada osa mosta i osa prepreke zahvaaju pravi kut ( = 90), kose mostove, kada osa mosta i osa prepreke zahvaaju kut razliit od 90 ( 90), mostove u krivini, mostove gdje je poduna osa mosta identina sa horizontalnom krivinom trase saobraajnice. U zavisnosti od veliine prepreke, duine mosta i njegovog poloaja u odnosu na krivinu trase, most moe biti djelomino ili u cjelini u krivini.

U mostovima je mogue napraviti i druge podjele na osnovu oblika glavnih nosaa, broja otvora statikog sustava i slino.

7.2 ELINI MOSTOVI 7.2.1 Povijest Mostovi su uvijek impresionirali ljude, bilo da su mali ili veliki koji granie sa matom. Stoga je i razumljiva vjeita tenja graditelja mostova da primjene takvo rjeenje i materijale koji mu daju mogunost da na najlaki nain premoste prepreku. elik je materijal ija je primjena u gradnji mostova veoma duga. Prva primjena po nekim podacima vezana je za tlo Kine primjenjivani su kovani lanci za izradu viseih mostova. Tehnoloka revolucija suvremene ere pruila je nove mogunosti konstruktorima mostova. Tako je 1779. godine u V. Britaniji izgraen prvi most od elika preko rijeke Severn raspona 30 m u lunom sustavu. I danas most postoji i slui za biciklistiki i pjeaki saobraaj. Primijenjeni luni sustav je direktna posljedica naina proizvodnje elika. U to vrijeme masovna proizvodnja elika je bila kao lijevano elika koje je imalo dobre mehanike osobine na pritisak dok je pri zatezanju imalo malu nosivost. Gotovo paralelno sa primjenom lijevanog elika u mostogradnji, poinje se i sa gradnjom viseih mostova sa lancem od kovanog elika. Kao najimpresivniji predstavnik tog vremena je dvotrani eljezniki most preko moreuza Fort, ukupne duine 2000 m. sustava Gerberov nosa, sa glavnim otvorom koji imaju raspon 521 m. Dakle usavravanje tehnolokih postupaka za dobivanje elika rezultira daljim porastom kvaliteta ime je omoguen prodor novih konstrukcija i novih sustava u mostogradnji. Period izmeu dva rata naroito je karakteristian za izgradnju viseih mostova velikih raspona sa lananicima od kablova sa vuenom icom. Period poslije drugog svjetskog rata karakteristian je za sve vea uea zavarivanja ime se dobiva mogunost osvajanja novih formi i poveava ekonominost konstrukcije. Pojava ortotropne ploe znai novo poglavlje u konstruiraju mostova velikih raspona. Jedan od pionira ovog tipa konstrukcije predstavlja most u Beogradu preko Save zavren 1956. godine. U posljednje vrijeme, sa razvojem novih tehnologija izrade, ali i pojavom novih teoretskih rjeenja i suvremenih sredstava za proraun sve ee se javljaju rjeenja mostova veih raspona ( oko 400 m ).

7.2.2Konstruktivni elementi mosta U opem sluaju noseu konstrukciju jednog elinog mosta ine slijei elementi: glavni nosai, kolovoz, poduni cestovni nosai, popreni nosai, gornji i donji horizontalni spreg, spreg protiv bonih udara, portali i leita.

7.2.3 Konstruktivni sustavi mosta U sklopu izrade rjeenja mosta od najvee je vanosti izvriti optimalni izbor konstruktivnog sustava, s obzirom na otvor koji treba premostiti, saobraaj i optereenje na mostu, saobraaj ispod mosta, montau, mjesto gdje se nalazi most, estetske zahvate i dr. a pri svemu imajui u vidu i ekonomske kriterije. Konstruktivni sustav elini mostova mogu se razvrstati u vie grupa, tj. podijeliti, prema statikom sustavu i tipu glavnih nosaa. - reetkasti glavni nosai sustava proste grede; - reetkasti glavni nosai sustava kontinuirane grede; - puni glavni nosai sustava proste grede; - puni glavni nosai sustava kontinuirane grede; - puni glavni nosai sustava podupirala; - puni luni glavni nosai; - reetkasti luni glavni nosai; - mostovi sa kosim kablovima i - visei mostovi. Na mostu preko rijeke Save kod Slavonskog amca su koriteni reetkasti glavni nosai sustava kontinuirane grede. Ovaj konstruktivni sustav moe se primijeniti za raspone L = 50 200 m ( reetke sa paralelnim pojasevima), a max. L = 600 m (reetke sa krivim pojasom). Treba jo napomenuti da kod elini mostova u proraunu treba uzeti kao gornju granicu temp. +45C za dijelove izloene suncu, +35C, za dijelove u sjenci, a kao donju granicu temperature - 25 C. Za nejednako zagrijevanje, i to samo za konstruktivne dijelove izloene suncu , treba uzeti razliku temp. od 15 C. 7.2.4 Izbor osnovnog elinog materijala Jedno od osnovnih pitanja sa kojima se suoava konstruktor u oblasti graevinskih elinih konstrukcija, a naroito mostovskih je pitanje izbora materijala (osnovnog i dodatnog). Izbor materijala ima ne samo tehniki, nego i veliki privredno-ekonomski znaaj. Treba ga promatrati u sklopu radnji optimalizacije promatrane konstrukcije, dakle, kao kompleksan problem konstrukciju koja potpuno odgovara zadanoj namjeni i gdje su meusobni odnosi razliitih faktora dovedeni u najbolji mogui sklad. Kompleksnost izbora materijala i meusobni odnosi razliitih faktora dati su pregledno slikom 7.1

UPORABNA VRIJEDNOST KONSTRUKCIJE

ZAHTJEVNE OSOBINE

MATERIJAL

MATERIJALA mehanike termike kemijske ope fizike osobine

OBLIK

OSOBINE PRI RAZLIITIM OBRADAMA ( npr. zavarljivost, hladno oblikovanje i sl.)

PRAVILNO OBLIKOVANJE ( npr. monta a, zatit i sl. )

IZRADA

T R O K O V I

Slika 7.1 Shema meusobnih odnosa razliitih imbenika od znaaja za izbor materijala [ 7 ] Izbor materijala treba posmatrati i u sklopu razliitih faktora koji utjeu na sigurnost konstrukcije. Shema na slici 7.2 jasno pokazuje dvije kvalitetne grupe faktora, koji zbirno, daju ukupnu sigurnost zavarene eline konstrukcije. Prva grupa su faktori sigurnosti u odnosu na deformacije, napone, razliite vidove stabilnosti i lom od zamora, oslanjajui se na fizike karakteristike materijala (m). Druga grupa dokaza dokaz sigurnosti, prema krtom lomu obuhvata odreivanje razliitih fizikih i kemijskih karakteristika materijala konstrukcije i odreivanje naponskih stanja (od osobnih i radnih napona), brzine optereivanja i radne temperature gotove konstrukcije. Ovaj dio dokaza sigurnosti elinih konstrukcija postoji relativno kratko. Krhki lom je takav proces pri lomu koji uglavnom nastupa u elastinoj oblasti ponaanja materijala i gdje mjesto loma ne pokazuje znake vidljive plastine deformacije. Treba jo napomenuti da svi konstruktivni dijelovi unutar jedne konstrukcije ne moraju biti istog kvaliteta, ali i ne postoji praktian mehanizam koji e ove elemente ocijeniti prema njihovom znaenju i dati dokumentiran zakljuak, za koji konstruktivni dio je potreban koji materijal.

VEA BRZINA OPTEREIVANJA MANJA BRZINA OPTEREIVANJA

SKLONOST PREMA KRHKOM LOMU STANJE NAPREZA ( + )

RADNA TEMPERATURA ( - ) Slika 7.2 Utjecaj naponskog stanja, brzine optereivanja i radne temperature na sklonost ka krtom lomu eline konstrukcije [ 7 ]

7.3 TEHNIKI OPIS MOSTA PREKO RIJEKE SAVE KOD AMCA Ukupna duina mosta iznosi 578,60 m', koji se sastoji od 15 raspona na 16 stupova (etiri stupa se nalaze u vodi i dre elinu konstrukciju mosta, dok su ostali stupovi namijenjeni za betonsku konstrukciju i nalaze se na kopnu). Glavni centralni dio mosta iznad plovnog dijela rijeke Save bio je premoten sa dvije paralelne neovisne reetkaste eline konstrukcije, kontinuiranog sustava raspona 55,0 + 88,0 + 55,0 m' i sistemske visine 11,50 m'. Ukupna masa eline konstrukcije iznosi 1560 tona. Glavne eline reetke i to dvije krajnje koje primaju cestovni i eljezniki dio mosta i srednja (zajednika) koja prima utjecaje i od eljeznikog i od cestovnog dijela mosta. Reetke su kontinuirane na tri raspona 55 + 88 + 55 m. Sastoje se od paralelnih pojaseva sistemske visine 9,0 m', oslonakih vertikala na mjestima rijeni stupova 2,3,4,5, dijagonala i poluvertikala za vjeanje poprenih nosaa donjeg pojasa (vidi sliku 7.5). Prvo i tree polje raspona 55 m' podijeljeno je na 12 rastera na po 4583 mm a sredinje polje na 20 rastera po 4400 mm. Dijagonale su ukrtene na duini po dva rastera, s tim da se u svakom drugom rasteru objesi poluvertikala od vora krianja dijagonale do donjeg pojasa. Obzirom na razliita optereenja koja trpe pojedine reetke to je i popreni presjek izabran prema utjecajima koje trpe. Donji i gornji pojas reetki je zatvoreni kutijastih profil zavaren od limova razliitih debljina zavisno od raunskih utjecaja u tim elementima. Visina pojedinih elemenata je 500 mm dok je irina 400 mm za vanjske reetke odnosno 450 mm za sredinju zajedniku reetku. Ove irine se odnose na prostor izmeu vertikalnih pojasnih limova s tim da se promjena debljine vertikalnih limova vri prema vani, a u nju se uklapaju i vornih limovi. Ova irina omoguuje, da se izmeu vertikalnih vornih limova uklope oslonake vertikale, poluvertikale i dijagonale reetki. Oslonake vertikale su takoer kutijastih zavareni profili koji se uklapaju u vorne limove pojasnih tapova. Dijagonale su konstruirane takoer

kao kutijastih zavareni profili zbog promjene sile. Poluvertikale su konstruirane kao zavareni I profil. Na mjestima ukrtanja dijagonala u donjem pojasu ili sueljavanju poluvertikale sa donjim pojasom postavljeni su popreni nosai mosta. Popreni nosai mosta postavljeni su na rasteru 2291,5 mm odnosno 2200 mm i raspona su 5425 mm odnosno 8425 mm. Sastoji se od vertikalnog lima, donje lamele i gornje ploe koja je sastavni dio cestovne ortotropne ploe. Ukupna visina poprenog nosaa je 750 mm. Cestovne ortotropne ploe sastoji se iz cestovnog lima ploe i uzdunih rebara visine 250 mm na razmaku 300 mm, koji kontinualno prolaze kroz poprene nosae. Cestovna ploa je na mjestima vorova glavne konstrukcije vezana za pojasne tapove (vorni lim) donjeg pojasa glavne konstrukcije i ujedno slui i kao spreg u donjem pojasu mosta. Meusobno spajanje se izvodi zavarivanjem REL i EPP postupkom. U gornjem pojasu mosta postavljen je horizontalni spreg vjetra koji se sastoji od dijagonala i horizontala. Dijagonale i horizontale su oblikovane kao zavareni I presjeci koji imaju dvojaku funkciju spreg protiv vjetra i da omogue prostorno djelovanje cjele konstrukcije.

Slika 7.3 Fotografija dijela mosta u izgradnji