EKONOMSKI FAKULTET RIJEKA

BEKA KONVENCIJA O MEUNARODNOJ PRODAJI ROBA

Rijeka, 12.1.2012.

ALAN VOZILA, JMBAG:0081133065

SADRAJ:

UVOD......................................................................................................str 3 PRIMJENA KONVENCIJE....................................................................str 4 OPE ODREDBE KONVENCIJE.........................................................str5 OBLIK UGOVORA.................................................................................str 5 ISKLJUENJE PRIMJENE BEKE KONVENCIJE.............................str 6 SKLAPANJE UGOVORA.......................................................................str 7 OBVEZE PRODAVAA.........................................................................str 8-9 OBVEZE KUPCA....................................................................................str 10 PRODAVAOEVE OBVEZE................................................................str 11-12 PRIJELAZ RIZIKA ZA SLUAJNU PROPAST STVARI....................str 11 PRIJELAZ RIZIKA ZA SLUAJNU PROPAST STVARI...................str 14 ZAKLJUAK..........................................................................................str 12 POPIS LITERATUTRE..........................................................................str 13

Beka konvencija o meunarodnoj prodaji roba donesena je 1980., a na snagu stupa 1988. godine u svim europskim zemljama i u SAD-u. Prethodile su joj dvije Hake konvencije - ULIF i ULFIS. Beka konvencija dovela je do unifikacije prava meunarodne trgovine, ime je ostvaren preduvjet za efikasno odvijanje meunarodnih transakcija. Drave lanice donijele su ovu konvenciju u svrhu: - ublaavanja tekoa koje se javljaju kad je ugovor sklopljen izmeu prodavatelja i kupca stvari sa sjeditem u razliitim dravama i pruanja suvremenog pravila za meunarodnu prodaju - smanjenja potrebe iznalaenja prava po kojem e se ugovor prosuivati - izbjegavanja primjene kolizijskih pravila Struktura konvencije sastoji se od etiri dijela: 1. Podruje primjene i ope odredbe 2. Sklapanje ugovora-obuhvaa,prihvat,opoziv,te trenutak sklapanja ugovora 3. Prodaja robe-obuhvaa odredbe o ispunjenju ugovora 4. Zakljune odredbe-obuhvaa stupanje na snagu(1.1.1998),federalna klazula,pristupanje,otkaz,rezerve

PRIMJENA KONVENCIJE:

Beka konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe sklopljene izmeu strana koja imaju svoja sjedita na teritorijima razliitih drava i to kada su te drave ugovornice ili kada pravila meunarodnog privatnog prava upuuju na primjenu prava jedne drave ugovornice. Konvencija odreuje kriterije kada se prodaja smatra meunarodnom i uvijete kada se ona moe primjenjivati . Podruje primjene ne odreuje kada se ugovor smatra meunarodnom kupoprodajom, ve u l. 3. Daje negativnu definiciju to nije prodaja ( ugovor o isporuci robe koje se mora izraditi ili proizvesti i ugovor o djelu koji se poklapa sa ugovorom o prodaji ). injenica da strane imaju svoja sjedita u raznim dravama ne uzima se u obzir kad god to ne proistjee iz ugovora ili prijanjeg poslovanja izmeu strana ili obavijesti to su ih one dale bilo u koje vrijeme prije ili za vrijeme sklapanja ugovora. Ako jedna strana ima vie sjedita uzima se u obzir sjedite koje ima najvru vezu s ugovorom i njegovim izvravanjem. Takoer konvencija se ne primjenjuje na prodaju robe kupljene za osobnu upotrebu(obiteljsku ili potrebe domainstva), u sluaju sudskog postupka, novanih vrijednosti, zrakoplova,pomorskih plovila(brodova,glisera) te elektrine energije. Strane mogu iskljuiti primnjenu ove konvencije ili odstupiti od bilo koje od njezinih odredaba ili izmijeniti njihov uinak. Uz to domae pravo jedne od ugovornih strana bit e mjerodavno. Nadalje, ako su ugovorne strane izrazito iskljuile primjenu Beke konvencije, te ako je rije o ugovoru u kojem jedna od strana ima sjedite u dravi koja nije ratificirala konvenciju, a nisu izriito ugovorile njenu primjenu. Sagledavanje kovnencije kae da ukoliko se ustvrdi da jedna od strana ima nekoliko sjedita,uzet e se u obzir samo ono koje s ugovorom ima najvru vezu,kao i sa njegovim ispunjenjem, znajui okolnosti koje su bile poznate stranama ili koje su strane imale na umu bilo u vrijeme prije ili u trenutku kad se sklapao ugovor. Ukoliko jedna od strana nema sjedite,tada e njeno redovno boravite posluit i ulazi u obzir. Konvencija e se prema statusu stranaka i pitanja o dravljanstvu primjeniti posve nezavisno. Neovisno o kojem se ugovoru radi(graanskom ili trgovakom,kao i fizikim odnosno pravnim osobama)

OPE ODREDBE KONVENCIJE:

Prilikom tumaenja konvencije treba voditi rauna o njezinom meunarodnom karakteru i potrebi da se unaprijedi jedinstvenost (jednakost) njezine primjene i potovanje savjesnosti u meunarodnoj trgovini .Onu problematiku koja nije izriito rijeena Bekom konvencijom ( popunjavanje pravnih praznina ), rjeavat e se prema opim naelima kojima je konvencija inspirirana. Ako se pravne praznine ne mogu rijeiti opim naelima, Konvencija upuuje na primjenu onog nacionalnog prava koje bi se primjenjivalo na temelju odredaba pravila meunarodnog privatnog prava .Prema Konvenciji, izjave i druga ponaanja jedne strane tumaiti e se u skladu s njezinom namjerom, u sluaju kada je druga strana znala za tu namjeru, ili joj ona nije mogla biti nepoznata. U sluaju da je ovo nemogue primijeniti, izjave i druga ponaanja jedne strane tumaiti e se onako kako bi ih razumna osoba kao druga strana shvatila u istim okolnostima .Razumna osoba je kvalificirana osoba koja u meunarodnoj trgovini mora uloiti poveanu panju koja nije jednaka za sve trgovinske poslove. OBLIK UGOVORA: U pogledu oblika ugovora, Konvencija stoji na stanovitu neformalnosti ugovor o prodaji ne mora se sklopiti niti potvrditi pismeno, niti je podvrgnut bilo kakvim drugim zahtjevima to se tie oblika. On se moe dokazati na bilo koji nain, ukljuujui svjedoke.Meutim, ovo nee vrijediti u sluaju kada bilo koja ugovorna strana ima svoje sjedite u dravi ugovornici koja zahtijeva pisani oblik ugovora

ISKLJUENJE PRIMJENE BEKE KONVENCIJE:

Odredba l.1 st 1. Pod b) odreuje da e se konvencija primijeniti i onda kada pravila meunarodnog privatnog prava upute na primjenu prava drave lanice Konvencije. Mislei na situaciju kada ugovorne strane imaju svoja poslovna sjedita u dravama ne-lanicama. Stoga se postavlja pitanje koje meunarodno privatno pravo je mjerodavno, odnosno koja kolizijska pravila i kojeg meunarodnog privatnog prava mogu uputiti na pravo drave lanice da bi se promijenila Konvencija. Odredbe meunarodnog privatnog prava nemaju nadnacionalni karakter, radi se o nacionalnim kodofikacijama ija mjerodavnost je upitna sve dok nije odreena nadlenost suda ili dok nije zapoeo sudski postupak. Dakako, sve ovo pod pretpostavkom da stranke nisu izabrale mjerodavno pravo jer u tom sluaju primjena Konvencije je iskljuena. ini se da ostaje jedina mogunost primjene konvencije na nain predvien odredbom lanka 1. Stavak 1. Pod b) kada doe do spora i kada nadlean sud ili ugovorena arbitraa primjenom kolizijskih pravila meunarodnog privatnog prava drave sjedita suda ili arbitrae bude upuen na pravo drave lanice. Danas, kada se afirmiralo pravilo karakteristine radnje koja pomae u pronalaenju najblieg prava situacija je bitno drukija i lake se odreuje mjerodavno pravo. U takvoj naknadnoj primjeni Konvencije moe doi do ozbiljnih problema. Naime, s praktine toke gledajui ako nije ugovorena nadlenost odreenog suda ili arbitrae i njezinog sjedita, ako se ne radi o institucionalnoj arbitrai, teko je pretpostaviti kod kojeg e se suda voditi postupak, a o tom pitanju moe ovisiti primjena raliitih kolizijskih pravila i zbog toga moe doi do razliitog upuivanja. Dakako, zakljuak moe biti da je teko predvidjeti koje kolizijsko pravilo e biti primjenjeno i hoe li ono uputiti na pravni poredak drave lanice ili na pravni poredak drave nelanice, pa e biti mjerodavno njezino supsancijalno pravo. Kako se vidi odredbom lanka 1 stavka 1. Pod b) u najveem broju sluajeva moe do primjene konvencije doi naknadno, to moe prouzroiti velike probleme. Naime lanak 4 odreuje da se Konvencijom ureuje sklapanje ugovora te prava i obveze prodavatelja i kupaca.

SKLAPANJE UGOVORA: Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora upuen jednoj osobi ili vie odreenih osoba koji je dovoljno odreen to znai da oznaava robu i izriito ili preutno utvruje koliinu i cijenu ili

sadri elemente za njihovo utvrivanje.Prijedlog upuen neodreenom broju osoba ne smatra se ponudom ve samo kao poziv da se uine ponude.Ponuda proizvodi uinak od trenutka kad stigne ponuenome.Prihvat je izjava ili drugo ponaanje ponuenog iz kojeg proizlazi suglasnost s ponudom. utnjom ili neinjenjem same po sebi ne znae prihvat.Prihvaanje ponude proizvodi uinak od trenutka kad izjava o suglasnosti stigne ponudiocu i to u razumnom roku.Odbijanje je odgovor na ponudu koji ukazuje na prihvaanje, ali koji sadri dodatke, ogranienja ili druge izmjene i zapravo predstavlja obratnu ponudu. Meutim, odgovor na ponudu koji ima za cilj prihvaanje ponude, ali sadri odreene izmjene koji bitno ne mijenjaju ponudu ini prihvat. Dopunski ili razliiti uvjeti koji se odnose na cijenu, plaanje, kvalitetu i koliinu robe, rok i mjesto isporuke, proirenje odgovornosti jedne stranke ili na rjeavanje sporova smatrat e se da bitno mijenjaju uvjete ponude.Trenutak sklapanja ugovora o ponudi je trenutak prihvaanja ponude u skladu s odredbama ove konvencije. Trenutak sklapanja ugovora posebno je vaan jer od njega ovisi momenat nastajanja prava i obveza, kao i momenat od kada poinju tei razliiti rokovi ugovora. U konvenciji takoer stoji da usmena ponuda mora biti prihvaena odmah, ako okolnosti ne ukazuju na suprotno.Ugovor se moe izmijeniti ili raskinuti obinim sporazumom strana, a izjava o raskidu ima uinak jedino ako je o njoj obavijetena druga strana .Poziv za upuivanje ponude upuuje se neodreenom broju ljudi. Valjana je ako je dovoljno odreena( utvrena roba, koliina, cijena ili elementi za utvrivanje) i ozbiljna namjera ponudioca. Moe se opozvati ako opoziv stigne ponuenome prije nego je on poslao svoj prihvat. Ne moe se opozvati ako je u njoj naznaeno da je neopoziva (odreivanjem roka za prihvaanje ili na neki drugi nain) te ako je ponueni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva i ponaao se u skladu s tim. ak i kada je neopoziva moe se povui ako je povlaenje stiglo ponuenome prije ili u isto vrijeme kada i ponuda.

OBVEZE PRODAVAA:

Prema odredbi l.30. prodavatelj je duan isporuiti robu, predati dokumente koji se na nju odnose te prenijeti na kupca vlasnitvo nad robom. Osim toga obvezan je isporuiti robu u

skladu s ugovorom u pogledu kvalitete i koliine bez ikakvih nedostataka. Pojam isporuke je u konvenciji prilino ogranien i odnosi se samo na prijenos robe koja se nalazi u fizikom posjetu, ili prijenos nadzora nad robom koja se ne nalazi u fizikom posjedu robe. U pogledu mjesta isporuke Beka konvencija razlikuje etiri situacije: 1. Isporuka se mora izvriti u mjestu sjedita kupca ili svakom drugom mjestu odreenom ugovorom. 2. Ako je prema ugovoru robu potrebno prevesti, mjestom isporuke smatrat e se mjesto u kojem je prodavatelj duan predati robu prvom prijevozniku radi dostave kupcu (l.31.a.) 3. Ako su u sluajevima na koje se ne odnose odredbe l.31.a., predmet ugovora individualno odreene stvari, ili stvari odreene po rodu koje treba izdvojiti iz odreene mase. 4. U svim drugim sluajevima u kojima obveza isporuke ne obuhvaa obvezu prijevoza robe, prodavatelj je duan robu staviti na raspolaganje kupcu u mjestu u kojem je prodavatelj u vrijeme zakljuenja ugovora imao svoje sjedite Vrijeme isporuke odreeno je l.33. Konvencije koji kae da je prodavatelj duan robu isporuiti: a) ako je datum odreen ili se moe odrediti na temelju ugovora, tog datuma; b) ako je razdoblje odreeno ili se moe odrediti na temelju ugovora, u vrijeme tog razdoblja c) u svakom drugom sluaju, u razumnom roku nakon sklapanja ugovor. Osim obveza da isporui robu prodavatelj je duan obavijestiti kupca o svakom nedostatku usklaenosti to se odnosi na injenice koje su mu bile nepoznate, ili mu nisu mogle biti nepoznate. U sluaju da prodavatelj povrijedi ugovor, kupac moe zahtijevati ispunjenje ugovora, tj. zahtijevati od prodavaoca ispunjenje njegovih obveza. Ako roba koju je primio kupac nije usklaena s ugovorom, on moe zahtijevati i isporuku druge robe kao zamjenu, ali samo ako je nedostatak usklaenosti bitna povreda ugovora. Bitnom povredom ugovora, prema l. 25. Beke konvencije, smatra se povreda ugovora kojom se uzrokuje drugoj strani teta koja je bitno liava onoga to je opravdano oekivala od ugovora, osim ako je povreda posljedica okolonosti koje strana koja je uzrokovala tetu nije mogla predvidjeti. Isto tako, ako roba nije usklaena s ugovorom, kupac moe zahtijevati od prodavaoca da otkloni nedostatak popravkom, ukoliko je to u stanju uiniti bez nerazumnog odlaganja i bez nanoenja kupcu

nerazumnih nepogodnosti ili neizvjesnosti glede naknade trokova koje je s tim u svezi imao. Takoer, u sluaju povrede ugovora, kupac moe traiti i raskid ugovora. Meutim raskid se moe traiti samo ako postoji bitna povreda ugovora od strane prodavatelja, neovisno o tome kad je povreda nastupila. Imajui u vidu potekoe oko definiranja bitne povrede ugovora, oito je da e za kupca ili njegova zastupnika biti vrlo teko ocijeniti moe li se prodavateljeva povreda kvalificirati kao bitna, te kao temelj raskida ugovora od strane kupca. Ako kupac raskine ugovor, a ne radi se o bitnoj povredi, prodavatelj moe zahtijevati naknadu tete. Da bi rijeila tu situaciju, lanovima 47. i 49, 1b, Beke konvencije ureeni su standardi ponaanja koje kupac mora slijediti kako bi osigurao svoj poloaj. U sluaju neispunjenja obveze od strane prodavaoca, kupac moe odrediti naknadni rok ispunjenja razumne duine (Nachfrist). Ako prodavaoc niti u tom roku ne ispuni svoju obvezu, smatrat e se da se radi o bitnoj povredi ugovora. Dakle, do raskida moe doi i u sluaji neisporuke, ako prodavalac nije isporuio robu u dodatnom roku ili je izjavio da je nee isporuiti u tako odreenom roku. Meutim, i tu se javlja problem - da li se ta odredba odnosi samo na zakanjelu isporuku ili pak na isporuku neusklaene robe, i kako odrediti razumni rok (kada nema obiaja, a sjedita kupca i prodavatelja su udaljena). U sluaju povrede ugovora od strane prodavaoca, kupac takoer ima pravo i na naknadu tete. Naknada tete prema Bekoj konvenciji jednaka je pretrpljenom gubitku i izmakloj dobiti koji su zbog povrede ugovora nastali za drugu stranu. Kupac ima pravo na naknadu tete i u sluaju zakanjenja i u sluaju raskida, meutim duan je poduzeti sve mjere koje su prema okolnostima razumne, da bi se smanjio gubitak uzrokovan takvom povredom.Isto tako, ako jedna strana ne plati cijenu, druga strana ima pravo na kamate na takav iznos, a da time ne gubi pravo traiti naknadu tete koja joj pripada na temelju l. 74.

OBVEZE KUPCA: Osnovne obveze kupca su plaanje cijene i preuzimanje robe, pri emu obveza plaanja ima jau snagu jer je zbog plaanja cijene kupac u dunikom zakanjenju, dok je poradi kanjnja u preuzimanju isporuke u vjerovnikom zakanjenju. Pored osnovnih, kupac ima i odreene

sporedne obveze koje profesor Honald naziva stepenicama to omoguuju ispunjenje osnovnih obveza. Ako nije drukije odreeno kupac je duan platiti cijenu po isporuci robe ili po predaji dokumenata na temelju kojih moe raspolagati robom. Drugim rijeima, ako kupac nije preuzeo obvezu da plati cijenu u bilo koje drugo odreeno vrijeme, duan je platiti tu cijenu kad prodavalac, u skladu s ugovorom i ovom konvencijom stavi kupcu na raspolaganje bilo robu ili dokumente. Ako je ugovorom predvien prijevoz robe prodavatelj moe otpremiti robu i traiti od kupca da plati cijenu u trenutku primitku konosmana ili druge prijevozne isprave kojom se dokazuje vlasnitvo nad robom, unato tome to na ugovoru nije preciziran nain plaanje cijene. Ako je kupac pristao na plaanje po primitku ugovorenih dokumenata ( CIF;CRF ) duan je platiti cijenu po primitku dokumenata, bez obzira da li je u tom trenutku roba stigla na odredite te da li ju je pregledao. Ako je ugovoreno plaanje po predaji dokumenata ili robe mjesto plaanja je mjesto predaje. U drugom je sluaju mjesto plaanja sjedite prodavatelja, s tim da prodavalac snosi svako poveanje trokova u vezi s plaanjem koje je nastalo zbog promjene njegova sjedita nakon sklapanja ugovora. Ako kupac mora izvesti sredstva plaanja iz zemlje, mora napraviti sve da to uini. Ako kupac u tom smislu ne poduzme sve potrebne mjere smatra se da ini povredu ugovora i prije dospjelosti plaanja. Pitanje plaanja cijene kad ona ugovorom nije odreena niti u ugovoru ima odredaba na temelju koje se ona moe utvrditi, kupac je duan platiti redovnu cijenu koja se za takvu robu naplaivalau trenutku zakljuenja ugovora. Kupac ima obvezu preuzimanja isporuke koja se sastoji od: - Obavljanja svih radnji koje se oekuju da omogui prodavaocu izvrenje isporuke - Preuzimanje robe Beka konvencija ureuje pravna sredstva kupaca (Prava kupaca su zahtjevati ispunjenje ugovora, raskinuti ugovor u cijelosti ili u jednom dijelu, traiti snienje cijene, zahtijevati naknadu tete te primiti ili odbiti prijevremenu isporuku.) od onih koja su na raspolaganju prodavaocu prema sadraju i opsegu ispunjenja. PRIJELAZ RIZIKA ZA SLUAJNU PROPAST STVARI: Ako je prema ugovoru o prodaji potrebno prevesti robu a prodavaoc je nijeobvezan predati u odreenom mjestu, rizik prelazi na kupca kad je roba predana prvom prijevozniku tj. kupac snosi rizik za sluajnu propast stvari za vrijeme prijevoza od strane tree osobe. Prijevoz rizika

najee se u ugovoru regulira incoterms klauzulama koje imaju prednost u odnosu na odredbe Konvencije. Konvencija odreuje da ukoliko se prodavatelj nije obvezao predati robu prijevozniku, zato to se kupac ili njegov zastupnik nalaze u blizini sjedita prodavatelja rizik prelazi na kupca u trenutku preuzimanja robe ili u trenutku kada je roba kupcu stavljena na raspolaganje. Roba se smatra stavljena na raspolaganje tek kada je jasno identificirana kao roba namjenjena ispunjenju ugovora. U veini sluajeva prelazak rizika je razliit od prelaska valsnitva. Razlika izmeu opih uvjeta poslovanja i trgovakih obiaja je sljedea: opi uvijeti se u ugovor unose po izboru budueg korisnika (prodavaoca, kupca, uslunih poduzea). Obiaji i uzance su postojea opa dispozitivna pravila nastala u praksi koja se primjenjuje slino propisima odnosno ako se ne iskljue; Ope uvijete poslovanja donose poduzea ili njihove asocijacije, dok trgovaki obiaji nastaju praksom ako je dovoljno proirena i ako slue svim adresatima, subjektima privrednog poslovanja ili svim pripadnicima odreene brane. Opi se uvijeti poslovanja primijenjuju sporazumom strana ugovora koje ih ine sastavnim dijelovima konkretnog ugovora. Trgovaki se obiaji primjenjuju uvijek, ako nisu izriito ili konkludentno iskljueni.

ZAKLJUAK: Beka konvencija primjenjuje se na ugovore o prodaji robe sklopljene izmeu strana koja imaju svoja sjedita na teritorijima razliitih drava i to kada su te drave ugovornice ili kada pravila meunarodnog privatnog prava upuuju na primjenu prava jedne drave ugovornice. Beka

konvencija dovela je do unifikacije prava meunarodne trgovine ime je ostvaren preduvijet za efikasno odvijanje meunarodnih transakcija. Drava lanice donijele su ovu konvenciju u svrhu ublaavanja tekoa koje se javljaju kada je ugovor sklopljen izmeu prodavatelja i kupca stvari sa sjeditem u razliitim dravama i pruanja suvremenog pravila za meunarodnu prodaju. Takoer donesena je u svrhu smanjenja potrebe iznalaenja prava po kojem e se ugovor prosuivati i izbjegavanja primjene kolizijskih pravila. Konvencija je meunarodni zakon dispozitivnog karaktera. Ona ureuje najvei broj pitanja koja ulaze u materiju sklapanja ugovora i odnose prodavatelja i kupca u meunarodnoj prodaji. Njezino polje primjene odnosi se samo na sklapanje ugovora o prodaji te pravila i obveze prodavaoca i kupca koja proistjeu iz takva ugovaranja. Ako konvencijom nije izriito drugaije utvreno ona se odnosi na pravovaljanost ugovora ili bilo koju od njegovih odredaba ili obiaja te uinak to bi ga ugovor mogao imati na vlasnitvo prodane robe.

POPIS LITERATURE: -Prof. Damir Klasiek: Beka konvencija o meunarodnoj prodaji robe, Pravni vijesnik -Internet