EST OSOBA TRAI AUTORA LUIGI PIRANDELLO Luigi Pirandello Luigi Pirandello Rodio se na Siciliji 28. lipnja 1867.

godine Studirao je knjievnost i jezikoslovlje u Rimu i Bonnu Radio je kao profesor, a nakon obiteljskog bankrota, borio se s materijalnim problemima Svjetsku slavu doivio je kao dramski pisac Sa skupinom mladih pisaca osnovao je Umjetniki teatar u kojemu je djelovao kao ravnatelj, redatelj i glumac Posljednih desetak godina ivota putovao je svijetom postavljajudi moderna suvremena djela 1934. godine primio je Nobelovu nagradu za knjievnost koju je faistiki reim gotovo ignorirao Umro je u Rimu 1936. godine Luigi Pirandello Istaknuo se kao najbolji nastavlja veristike proze, ali ved u prvim djelima osobito privlai sukob izmeu unutranjeg, osjedajnog svijeta njegovih junaka i stvarnosti koja ih okruuje i kojoj se pokuavaju prilagoditi Kao pripovjeda, najvedi je uspjeh postigao romanom Pokojni Matija Pascal i zbirkom od preko 200 majstorskih novela, u kojima je oivio cijelu galeriju nesretnih likova iz sicilijanske i rimske sredine Suprotnost izmeu tenji i stvarnog ivota, koja dovodi do podvojenosti linosti njegovih junaka i spoznaje o relativnosti istine, jo je jasnije dola do izraza u dramskom djelu Pirandellova opusa, okupljenome pod simbolinim naslovom Gole maske , koja sadri 44 drame Luigi Pirandello Pirandellov teatar jako je utjecao na europsku pa i nau dramu (Begovid,Vojnovid) Svojim idejama utro je put egzistencijalizmu, mijeanjem realnog i irealnog (sna i jave, ludila i razboritosti, fantazije i realnosti) nadrealizmu, a ruenjem ograda izmeu glumaca i publike revolucionirao kazalinu tehniku i sruio okvire naturalistikog teatra Ukinuo je podjele na inove i prizore u dramskom tekstu, uvodi dramaturgiju predstava u predstavi Razotkriva iluzije scenske stvarnosti i razotkriva mehanizme predstave; npr. scenografija esto ne slui stvaranju iluzije, ved njezinu razaranju Ostvaruje dojam improvizacije Relativnost istine-raa neobine i zaudne kazaline postupke: nepostojanje jedinstvene i jedne istine: svatko od likova ima svoju istinu, likovi oivljuju Luigi Pirandello PROZA: *romani : Izopdena, Pokojni Matija Pascal, Jedan,nijedan i sto tisuda *zbirka novela Novele za godinu dana *esej Humorizam DRAME: * Tako je (ako se vama ini), Gospoa Morli,jedna i dvije * triologija teatra u teatru: est osoba trai autora, Svatko na svoj nain i Veeras se improvizira Luigi Pirandello Pirandello gotovo uvijek obrauje teme apsurdnosti ivota i relativnosti istine : ovjek ne postoji jednoznano, pa nema nikakva uporita da je njegovo uvjerenje istinito. Karakteristian je naslov drame (...) Tako je, ako vam se tako ini. ovjek je gol, njegova osobnost je kao odjeda. To , dakle, omogudava i drugu misao : lik postoji prije ovjeka, on se samo eli i mora utjeloviti. Tako se u komadu est osoba trai autora likovi pojavljuju neumoljivo vezani zadanim sudbinama da odigraju svoje uloge. To moemo shvatiti i kao sliku samoga knjievnog rada. Ivan Slaming Luigi Pirandello

ivot je pun beskonanih apsurdnosti, koje bezobrazno nemaju potrebu da se ine vjerojatnima, jer su istinite! Ali tu i jest itavo zlo! U rijeima! Svi iznutra posjedujemo svijet stvari, svatko svoj svijet stvari! A kako se moemo razumjeti ako u rijei koje ja izgovaram stavljam smisao i vrijednost stvari kakve u su u meni, dok ih onaj tko ih slua neizbjeno prihvada sa smislom i vrijednodu koje imaju po sebi, svijeta kakav on unutra posjeduje? Mislimo da se shvadamo; nikad se ne shvadamo! EST OSOBA TRAI AUTORA est osoba trai autora Graanska drama Drama je scenski uprizorena na rimskoj praizvedbi koja je odrana 10. svibnja 1921. godine u Teatro Valle Publika je tom prilikom vrlo otro reagirala na inovativnu mod Pirandellovog komada: zviducima, povicima i bacanjem kovanica na autora i glumce Samo nekoliko mjeseci kasnije milanska je premijera prihvadena s oduevljenjem est osoba trai autora Lica komedije za izvedbu: Otac Majka Pastorka Sin Djeak Djevojica Madam Pace (kasnije,prizvana) Glumaka druina: Redatelj (upravitelj druine) Prvakinja, Prvak, Druga glumica,Mlada glumica, Mladi glumac, Inspicijent, apta,Rekviziter,Scenski tehniar, Asistent redatelja, Podvornik kazalita, Scenski radnici i posluitelj est osoba trai autora Drama se dogaa danju, na pozornici nekog dramskog kazalita. Drama nema inova ni prizora. Predstava de prvi put biti prekinuta, bez sputanja zastora, kada se Redatelj- Upravitelj druine i voa lica drame povuku ne bi li dogovorili scenarij, a Glumci napuste pozornicu; drugi put, kad Scenski tehniar zabunom spusti zastor. OTAC: ''Otac ima pedesetak godina, bez kose na sljepoonicama, ali nije delav, ri je, gustih brida gotovo skuenih oko jo svjeih usta koja se esto otvaraju nesiugrnu i ispraznu smijeku. Blijed je, osobito na iroku elu, ovalnih plavih oiju koje su vrlo sjajne i otroumne; odjeven je u svijetle hlae i tamnu jaknu, kadto je slatkorjeiv, kadto ima grube i otre izljeve.' MAJKA: ''Majku kao da je prestraio i unitio nepodnoljiv kret sramote i ponienja. Ogrnuta gustim udovikim florom, skromno je obuena u crninu, a kad podigne koprenu pokae lice koje nije slabunjavo nego kao od voska, a pogled joj je uvijek sputen. PASTORKA:''Osamnaestogodinja Pastorka je bezona, gotovo bestidna. Vrlo lijepa, i ona nosi crninu, ali udara u oi njezina elegancija. Odaje prijezir prema plaljivu, ojaenu, i gotovo izgubljenu dranju malog brata, Djeaka od etrnaest godina koji je takoer u crnini, a naprotiv veliku njenost prema sestrici, Djevojici, kojoj su oko etiri godine i koja je obuena u bijelo s crnom svilenom vrpcom oko struka. SIN: ''Sin ima dvadeset i dvije godine, visok je, gotovo ukruden u suzdrivu prijeziru prema Ocu i namrgoenoj ravnodunosti prema Majci, nosi ljubiasti ogrta i dug zelen al oko vrata.'' Kratak sadraj

est osoba trai autora poinje prikazom kazaline probe Pirandellova komada Igra uloga, tijekom koje u teatar dolazi est ljudi ( kako bi se razlikovali od Glumaca, Osobe nose maske koje prikazuju njihove temeljne osjedaje : grinja u Oca, osveta u Pastorke, preziranje u Sina, bol u Majke) Oni se predstavljaju kao lica nenapisane drame, koja trae autora da literarno uoblii njihovu priu Oni od Redatelja odluno zahtjevaju da, umjesto predstave koju upravo uvjebava sa svojom glumakom druinom, uprizori njihovu obiteljsku tragediju Zajedno, oni tvore proirenu obitelj: Otac,Majka i Sin, te jo troje djece iz enine druge veze, tj. Pastorka, Djeak i Djevojica Kratak sadraj U nastojanju da izazovu interes i nagovore Redatelja da on uoblii njihovu priu, oni iznose svoju graansku dramu : godinama nakon to je suprugu otjerao u zagrljaj drugog ovjeka, svog tajnika, Otac je spletom okolnosti platio svodnici za seksualne usluge vlastite pastorke, tj. kderi njegove supruge i tajnika Sredom, njihov je pravi identitet otkriven u posljednji as Suoen sa siromatvom u kojem nakon smrti tajnika ive Majka i njezino troje djece iz druge veze, Otac ih prima u kudu, no Sin se ne moe pomiriti s time, a Pastorka ne moe Ocu oprostiti susret kod svodnice Napetosti zavravaju tragedijom u kojoj pladaju najneviniji: Djevojica se utopi u bazenu, a Djeak se ustrijeli iz pitolja Glumci i redatelj su zaprepateni, naputaju pozornicu Osobe ostaju na pozornici, kao sjene Pirandellov stil-pirandelizam Pirandello polazi od metafore svijeta kao pozornice gdje su ljudi osueni na glumu i na skrivanje iza drutvenih maski Osobnost je svedena na ulogu, a drutvo na kolektivnu glumu Pojedinac ne moe do kraja spoznati ni sam sebe, svoj vlastiti identitet Obiljeja drame est osoba trai autora odskae od tradicionalnog dramskog ustroja odbacivanjem ustaljene podjele na inove i prizore U drami se zastor sputa zabunom; oznaava granicu izmeu stvarnosti i iluzije, izmeu stvarnog ivota i odglumljenog ivota, stvarne smrti i odglumljene smrti U trenutku kada uklanja zastor, Pirandello brie granicu izmeu gledateljeve zbilje i glumeve fikcije Ulaenje likova kroz gledalite- jedan od likova Pirandellova komada, Redatelj, ue u dvoranu-a ne izravno na pozornicu-posluivi se ulazom za publiku, i zaputi se prolazom izmeu sjedala Granica izmeu pozornice i gledalita, poljuljana je time vie no ikad,a Redatelj de je tijekom predstave nastaviti prelaziti kao da ne postoji kao to to redatelji obino i ine na probama- kako bi stekao dojam o sceni Pravi problem u drami nije u odnosu fikcije i zbilje, nego u sukobu dviju realnosti: realnost likova i realnost glumaca Knjievni likovi su umjetno stvorena zbilja, ali trajnija od tjelesnih i smrtnih glumaca Osobe su stvarnije od ljudi, oni se ne mjenjaju, uhvadeni su u nepromjenjivoj situaciji Upitnost egzistencije, upitnost istine i stvarnosti Moe li itko redi tko je? Svakome je on sam iz prolosti iluzija jer se u meuvremenu promijenio, pa ako su osobe iz knjievne fikcije iluzija, onda su i ljudi od krvi i mesa iluzija TO JE STVARNO?