Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Posveeno Lindi, mojoj prvoj i najveoj ljubavi, Iako si napustila ovaj svijet, zauvijek ostaje u naim srcima.
moete koristiti kodom da biste izmijenili svoj ivot, pa ak i cijeli svijet. udesni dogaaji zabiljeeni u Bibliji bili su rezultat toga procesa, a sad i vi moe upregnuti njegovu mo da biste stvarali uda u vlastitom ivotu. Moete se njime koristiti da biste privukli sve za ime ste ikada eznuli - bogatstvo, savren odnos, stvari i slino tome. No, to ete se vie upoznavati s Mojsijevim kodom, to e vam biti jasnije da je namijenjen neemu mnogo uzvienijem: cilj mu je potaknuti mir i stvarati svijet utemeljen na suosjeanju i ljubavi. Mojsijeva koda prvi put sam postao svjestan dok sam pisao svoju posljednju knjigu, The Art of Spiritual Peace making (Umijee duhovnog mirotvorstva). Za to vrijeme izranjale su natuknice i pokazatelji, kao da su skrivene tajne ponovno eljele udahnuti svje zrak. Ili je moda ovjeanstvo jednostavno postalo spremno da uoi ono za to prije nije bilo spremno. Kad sam shvatio to je preda mnom, bio sam svjestan da moramo obaviti eksperiment kako bih otkrio je li kod stvaran ili nije. Dok sam radio na svojoj prethodnoj knjizi, nepre stano su se pojavljivale aluzije na ime Boje: Ja Sam Koji Jesam. Osjetio sam mo u tom imenu, ali tada je jo nisam povezivao sa Zakonom privlanosti. Tek kad sam poeo prouavati i primjenjivati to ime, postalo mi je jasno: kao to podnaslov ove knjige govori, to je uistinu najmoniji instrument stvaranja u povijesti. Dotad sam napisao devet knjiga, a samo se jedna od njih uspjela nai na popisu bestselera New York Timesa. Knjiga The Proposing Tree (Stablo objava) nala se na 25. mjestu i na tom je poloaju ostala tjedan dana. To navodim samo kako bih vam pokazao da nisam pisac koji uiva u golemom uspjehu. Moja se prva knjiga, Poslanik svjetlosti, jako dobro prodavala tijekom vie godina, ali ak se ni
ona nije probila na neki od popisa bestselera. S obzirom na to, shvatio sam da sam pronaao savreni test. Odluio sam da u se posluiti Mojsijevim kodom kako bih pomogao svojoj knjizi The Art of Sprirtual Peacemaking da osvoji prvo mjesto i postane svjetski bestseler onog istog dana kad izie iz tiska. U tome bi joj moglo pomoi samo pravo udo, pa su to bili idealni uvjeti za moj eks periment. Nekoliko sam mjeseci primjenjivao sve ono to sam nauio o kodu. Kad bih se ujutro probudio, meditirao sam o tome. ak sam isprintao desetak primjeraka naslovnice knjige kako bih mogao vjebati tijekom cijelog dana, tako to sam zastajao na nekoliko sekundi i meditirao o svom cilju kad god bih ugledao naslovnicu privrenu na zidovima kuhinje, spavaonice i svih ostalih prostorija u svojoj kui. Osjeao sam kako se nakuplja energija, a razotkrivale su mi se nove ideje o tome kako bih mogao ostvariti svoju viziju o svjetskom bestseleru. Naposljetku je stigao dan kad je knjiga trebala izii iz tiska. Otvorio sam internetsku stranicu Amazon.com i pogledao na kojem se mjestu nalazi. Prethodnog dana nalazila se negdje na 10.000. mjestu, ali rano toga jutra, estoga lipnja 2006. godine, skoila je na 300. mjesto! Izgledalo je da se uspinje. Do podneva se nala meu prvih 20, a u tri sata poslijepodne bila je na treem mjestu. Jo samo dva mjesta, pomislio sam. U pet sati poslijepodne bila je na drugom mjestu. Samo to nije. Na drugom je mjestu ostala satima. Bilo je to pravo muenje. Provjeravao sam poloaj svakog sata, ali se nita nije dogaalo. ak sam pokuao racionalizirati da je knjiga koja se trenutano nalazila na prvom mjestu u mekom uvezu, to je znailo da je moja knjiga prva od svih knjiga u tvrdom uvezu na cijelom svi jetu, ali bio sam svjestan da to nije dovoljno. Kad sam se
koristio Mojsijevim kodom, zamiljao sam je na samom vrhu i nisam sad namjeravao prihvatiti kompromis. Stii e i do vrha, samo sam morao imati vrstu vjeru... U devet naveer ponovno sam bacio pogled. Prvo mjesto! Volio bih kad bih vam mogao rei da sam bio iznenaen, ali tada sam ve znao da je Mojsijev kod neto stvarno. Nisam ga ja izmislio, pa ni otkrio, jer je kod na neki nain otkrio mene. Odnedavno se mnogo govori o Zakonu privlanosti i o tome kako se njime moemo posluiti da bismo ostvarili svoje snove, to najee znai da se ljudi pitaju: Kako mogu privui sve one stvari koje trenutano nemam i ije e me posjedovanje usreiti? Voljan sam priznati da je to vaan prvi korak, ali imam osjeaj da Mojsijev kod prua neto to nije neposredno prisutno u toj formuli. Drugim rijeima, je li stvaran cilj zadovoljiti glad ega, ili u nama postoji neto drugo, neto daleko znaajnije, to na sasvim razliit nain doivljava ispunjenje? Mojsijev kod odnosi se na sljedei i mnogo vaniji korak. Kako moemo zadovoljiti enju svoje due? Pria o tome kako je moja knjiga dospjela na prvo mjesto bestselera istog dana kad je izila iz tiska sjajan je primjer naina na koji se moemo koristiti kodom da bismo poboljali svoj ivot, ali zar je to sve to se trai od nas? Jesmo li taj posveeni instrument dobili na dar samo kako bismo u vlastitu korist manipulirali stvarnou, ili smo pozvani za neku uzvieniju svrhu, svrhu koja je u skladu s izvornom namjerom zbog koje je ovjeanstvo i dobilo taj poklon na dar? Iako u kasnije govoriti o razlikama izmeu enje nae due i gladi naeg ega, moglo bi biti korisno da i ovdje kaemo nekoliko rijei kako bismo pokrenuli stvari. Ego je neprestano zaokupljen, pokuavajui dobiti ono to vjeruje da nema, dok dua tei davati sve to joj
je potrebno, spoznajui tako da je sve to ve prisutno u njezinoj nutrini. To je arina toka Mojsijeva koda, a ujedno i najuzvieniji cilj Zakona privlanosti. Kod je prvi put upotrijebljen da bi se postigla sloboda Izraelaca koji su bili robovi u Egiptu. Sad se njime moemo posluiti kako bismo vas oslobodili od okova vaeg ega. Na kraju krajeva, nije va no gdje ivite, ako su vam um i dua ugroeni. Svrha ove knjige je ponuditi vam najmoniji instrument u povijesti ovjeanstva za postizanje istinske slobode. to je zapravo istinska sloboda? Ona je jednostavno sposobnost izraavanja vae boanstvenosti u svakoj situaciji i u svakom trenutku te spoznaja da ste kreator svemira koji doivljavate. Ego vas pokuava porobiti, dok vas vaa dua, poput Mojsija, eli osloboditi. Dopustite mi da iznesem jo jedan primjer moi sadrane u ovom procesu. Ove rijei piem sjedei u malom lokalu u blizini mog doma u Talentu, u Oregonu, zadubljen u ideje i energiju Mojsijeva koda. Prije nekoliko trenutaka nakratko sam se posluio kodom kako bih postigao kon kretan cilj, a to je prodaja kue. Nekoliko sam puta duboko udahnuo, osjetio energiju rijei koje sam tiho pjevuio u sebi, a onda ih otpustio. Iako sam na to bio usredotoen samo nekoliko sekundi, nekako sam znao da je moj rad postigao dubok uinak. Subota je, gotovo etiri sata poslijepodne, i pribli ava se vrijeme zatvaranja lokala. U prostoriji se osim mene nalazi jo samo dvoje ljudi - sredovjeni par koji sjedi otprilike etiri i pol metra od mene. Pregledavaju novine tiho razgovarajui. Osjeam poriv da im dobacim pogled i obratim panju na ono to govore. Izgleda da su iz Minnesote i da se namjeravaju preseliti zbog posla na Sveuilitu Southern Oregon. Zamjeujem da pregledavaju oglase s nekretninama i raspravljaju o popisu dostupnih
kua i stanova. Zanimljivo, ali ne u tolikoj mjeri da mi odvue panju. Na kraju krajeva, ovdje pokuavam pisati. Rukopis za dva dana trebam predati izdavau Hay House, a jo trebam neto napraviti. Vraam se raunalu i napiem rijei Mojsijev kod. Istoga trenutka kad su se pojavile na ekranu osjetim poriv u srcu: reci im za kuu koju eli prodati. Kua o kojoj je rije trenutano je iznajmljena i iako sam razmiljao o tome da je dam u prodaju, jo nita nisam poduzeo. Usprkos tom unutarnjem porivu, imam osjeaj da bi bilo nepristojno prekidati to dvoje ljudi ili makar zapoeti razgovor, budui da su posve zaokupljeni. No, moj je unutarnji osjeaj ustrajan i poveava se sve dok naposljetku ne kaem bok. Petnaestak minuta posije sklopili smo dogovor koji ovisi o tome hoe li im se svidjeti kua koju nudim. Znao sam da e im se svidjeti, budui da je upravo onakva kakvu su traili, a mogu je prodati upravo za onaj iznos koji su i namjeravali potroiti. Mojsijev kod uistinu je najmoniji instrument kreiranja stvarnosti u povijesti ovjeanstva! Na to ponekad moram podsjetiti ak i samog sebe.
Proteklih se godina mnogo govorilo o Zakonu privla nosti. Ljudi posvuda poinju shvaati da posjeduju mo privlaenja svega to ele. Zapravo, bilo bi tonije rei da poinju shvaati kako su oduvijek imali tu sposobnost. Zakon privlanosti nije zakon koji provodimo povremeno. Ni na koji nain ne moete izbjei ivot u skladu s tim boanskim naelom. Ova e vas knjiga upoznati s drevnom metodom koja u svijetu postoji vie od 3500 godina, ali je odavno skri vena, jer su poglavari zakljuili da je previe mona da bi se ljudi njome koristili. Vjerojatno su bili u pravu. Sad ostaje samo da se vidi jesmo li duhovno dovoljno zreli da se njome sluimo, ali uvjeren sam da nemamo veliku mogunost izbora. Svijet se nalazi na rubu provalije, a odluke o tome kako emo se koristiti ovom mudrou i hoemo li je primjenjivati moda predstavljaju razliku izmeu razvoja do sljedee razine postignua i potpunog unitenja. Izgleda da moemo odabrati sami. Ovo moda nije najvanija knjiga u povijesti, ali vjerujem da su u njoj predstavljena kljuna naela i metode. Kad je Mojsijev kod bio otkriven Izraelcima, dogodila su se neka od najveih uda u povijesti. Uskoro potom utjecajni voe objavili su da je energija te metode jednostavno previe golema i potencijalno previe opasna da bi se njome mogao koristiti bilo tko osim najuzvienijih upuenika u tajne.
Naa kolektivna religijska povijest obiluje legendama i priama o duhovnim majstorima koji su se razvili do te mjere da ne samo to su razumjeli Mojsijev kod, nego su ga bili u stanju i primjenjivati i postizati iznimne rezultate. Najvaniji meu njima bio je Isus iz Nazareta. Sada je dolo vrijeme da i svi mi ovladamo kodom, ne samo kako bismo obogatili vlastiti ivot, nego da bismo stvarali svijet utemeljen na zakonima suosjeanja i mira. Nastavimo li se koristiti tim izuzetnim instrumentom samo za vlastiti probitak, bit emo izgubljeni. Moda vam se to doima zloslutnim, ali to mi i jest na mjera. Na dar dobivate najmoniji instrument u povijesti kojim moete stvarati svoju stvarnost. Ovdje nije rije o New Age bajci, nego o neemu stvarnom i istinitom. Potrebne su nam prosvijetljene due da bismo napokon stvorili svijet iz svojih snova. Lako je pogledati zemlju i uoiti razaranja nesvjesnog stvaranja. Na se planet nije sam od sebe naao na rubu takvog uasa, nego zahva ljujui naim kolektivnim odlukama. Sada se postavlja jednostavno pitanje: hoemo li ponovno izabrati taj uas, ili emo naposljetku vrsto odluiti slijediti zov due, umjesto ega koji tei zadovoljstvu? to god mi istinski osjeali, svijet i sve u tom svijetu preobrazit e se da bi odgovaralo naem uvjerenju. Vi trebate odigrati kljunu i individualnu ulogu, i zato je ova knjiga pronala vas. Prvi dio Mojsijeva koda iznosi Mojsijevu priu i temeljni duhovni sadraj koda. Nakon toga se ton dramatino mijenja i ponovno se naglaava vanog vaeg izbora da stvarate i svjesno se razvijate. Za sad se samo opustite i uivajte... eka vas putovanje koje e vam promijeniti ivot!
Vjerojatno ste uli priu o tome kako je Mojsije izveo Izraelce iz Egipta, to je bio nevjerojatan pothvat koji je zapoeo u trenutku dok je stajao pred goruim grmom sluajui Boji glas. No, jesmo li ikada uistinu shvatili dublju poruku te prie, upuenu ne samo Mojsiju, nego i svakome od nas? Je li mogue da je u toj prii skriven kod, tajna koja nam daje sposobnost da u svoj ivot privuemo sve to elimo? Bi li to mogao biti najmoniji dar koji je Bog ikada poklonio ovom svijetu? Koje su neke od stvari to ih najvie elite privui? eznete li za obiljem, srodnom duom, savrenom kuom ili automobilom iz snova? Je li Mojsije primio tu tajnovitu poruku od Boga i je li Bog namjeravao da i mi otkrijemo klju za ostvarenje svih naih snova, lako i automatski, tako da u svoj ivot privuemo sve ono to smo ikada poeljeli? Ako jest, je li mogue da se i vi danas i do kraja svog ivota sluite istom tajnom, postiui ono to bi svi ostali proglasili udesnim? Dobrodoli u Mojsijev kod! Ponimo prisjeanjem prie o Mojsiju, kako bismo odredili kontekst i konano shvatili najudesniju tajnu koja je ikada skrivena od ovjeanstva. Saznajemo da je Mojsija rodila izraelska robinja u Egiptu, ali je on, zahvaljujui ili neizmjernoj srei ili uplitanju vie
sile, odgojen kao kraljevi meu svojim ugnjetavaima. Prema faraonovu zakonu, svako muko dijete koje bi se rodilo meu izraelskim robovima moralo se utopiti u Nilu. Johebeda, ena Amrama Levita, rodila je sina i skrivala ga tri mjeseca. Kad je shvatila da bi ga uskoro mogli otkriti i ubiti, poloila ga je u koaricu od trske presvuenu smolom i pustila niz rijeku. Nedaleko od nje, faraonova je ki pro nala djetece i usvojila ga kao sina. Nadjenula mu je ime Mojsije, to znai izvuen iz vode. Sad se pojavljuje zanimljiv dodatak prii: Mojsijeva sestra Mirjam promatrala je koaricu dok je plutala Ni lom prema gradu i kraljevskoj palai. Kad je vidjela da je djetece spasila faraonova ki, Mirjam joj je pristupila i upitala bi li eljela Izraelku koja bi joj dojila dijete. Predloila je Johebedu, Mojsijevu pravu majku, te ga je ona odgojila kao usvojenog faraonova unuka. Od samog poetka Mojsije je ivio u dva odvojena svijeta i imao dvije majke s posve razliitim snovima. Pria se nastavlja kad je Mojsije postao mukarac, hrabar voa egipatskog carstva. No, jednog dana dogodilo se neto to mu je zauvijek promijenilo ivot. Naao se meu robovima i vidio kako egipatski vojnik grubo postupa prema jednom Izraelcu. Izvan sebe od bijesa zbog tog zlostavljanja, Mojsije ubije vojnika i njegovo tijelo sakrije u pijesku, nadajui se da nitko nikada nee otkriti njegov zloin. Meutim, uskoro sazna da se njegova tajna proirila meu robovima. Plaei se da e njegov djed, faraon, saznati za njegovo djelo i dati ga usmrtiti, Mojsije pobjegne na Sinajski poluotok i pronae utoite kod Jitra, midjanskog sveenika. Na kraju se oeni njegovom kerkom Siporom i ostaje ondje s njima iduih 40 godina. Tako smo stigli do presudnog trenutka kad se ovjean stvu razotkrio uzvien misterij stvaranja, koji je skriven ve nakon prve demonstracije njegove goleme moi. Bio
je to jedan od prvih razgovora s Bogom, razgovor koji je promijenio svijet. Sada je naposljetku dolo vrijeme da svatko od nas iskusi i prihvati taj misterij. Jednoga dana, dok je vodio svoje stado uz planinu Horeb, Mojsije ugleda grm koji je gorio svijetlim plame nom, ali nije izgarao. Okrenuo se da pogleda taj udesni prizor i obratio mu se Bog. to je Bog rekao Mojsiju? Te rijei ve gotovo 3500 godina itaju i vole milijarde ljudi diljem svijeta. Je li itko shvatio da je to jedan od naj veih darova koje je Bog ikada predao ovjeanstvu, budui da je rije o razotkrivanju tajne stvaranja uda? Uskoro ete i vi biti meu prvima koji e razumjeti Mojsijev kod i primijeniti tu udesnu metodu u vlastitom ivotu, ali samo ako odluite da ete je prihvatiti. Ispitajmo neke odjeljke iz knjige Izlaska u kojima se opisuje taj razgovor s Bogom. Poinje ovim rijeima: Kad je Jahve vidio kako prilazi da razmotri, iz grma ga Bog zovne: Mojsije! Mojsije! Evo me!, javi se. (Knjiga Izlaska 3:4) Obratite panju na Mojsijevu reakciju kad je zauo Boji glas iz gorueg grma. Nije pobjegao od straha. Nije se ni bacio na tlo, s rijeima: Zato mi se obraa? Zar ne zna da nisam vrijedan toga? Umjesto toga, Mojsije se okrenuo prema grmu i rekao: Ovdje sam. To se moe doimati kao bezazlena reakcija, ali ako malo dublje raz mislimo, shvatit emo da je iznimno znaajna. Meutim, ne moemo razumjeti uinak Mojsijeve izjave sve dok ne nastavimo itati razgovor. uvi Mojsijev odgovor, Bog kao da je zadovoljan. Obrati mu se:
Ne prilazi ovamo! - ree. -Izuj obuu s nogu! ]er mjesto na kojem stoji sveto je tlo. (Knjiga Izlaska 3:5) Zato je to mjesto sveto? Oigledan odgovor bi glasio da je to mjesto na kojemu se Bog oitovao i objavio u svijetu. Mojsije je Boju prisutnost doivio u obinom grmu na planini. injenica da taj grm gori, a vatra ga ne izgara, svakako je udesna. Tako taj obian trenutak postaje po sve izuzetan. No, postoji li jo koja mogunost zbog koje bi to mjesto bilo sveto? Bog doista razumije Boga. U tome se svi moemo sugla siti, budui da je Bog svemoan i sveprisutan. Stoga, ako sam Bog zna da se u svakom trenutku nalazi posvuda, zar bi Stvoritelj izdvojio jedno mjesto iznad svih ostalih kao sveto, samo zato to je jedan ovjek ondje doivio Boju prisutnost? Zar nije volja Boja da ga svaki ovjek vidi i osjeti posvuda? S Bojeg stajalita, sva su mjesta sveta, jer je Bog posvuda. To znai da postoji mala vjerojatnost da bi Stvoritelj ustvrdio kako je jedno mjesto svetije od drugog. Mi to moemo initi, ali Bog ne bi, jer bi time ograniavao bezgranino. Najvea potekoa nae ljudskosti krije se u tome to nismo u stanju vidjeti ili doivjeti Boga posvuda i istodobno - na um jednostavno ne moe zamisliti neto takvo. No, zar je i boanstvo ogranieno na taj nain? Ako jest, tada bi Bog bio podjednako ogranien kao i mi sami, nesposoban spoznati sebe kao Sebe. Je li mogue da je Bog, kad je zatraio od Mojsija da skine cipele, govorio o neemu mnogo intimnijem nego to bismo mogli pomisliti? Mojsije je rekao Bogu: Ovdje sam. Kao da mu se Bog na to osmjehnuo i rekao: E, da, dobro si to rekao, Mojsije. Uistinu, ovdje Ja Jesam. Ovo je tlo sveto, jer je to mjesto na kojemu si sebe spoznao kao ono to jesi.
Moda ete pomisliti: ekaj malo! Hoe li rei da je Bog bio zadovoljan zato to je Mojsije spoznao da je Jedno sa svojim Stvoriteljem? Odgovor glasi da! Tisuama godina podmetali su nam la, a to je dovelo do potiskivanja i odbacivanja Mojsijeva koda diljem svijeta. Govorili su da smo slabi i ranjivi, nesposobni za gotovo bilo to drugo osim za bijedno ivotarenje na zemlji. Ako imamo sree, u stanju smo osigurani relativan stupanj udobnosti, moda ak posjedovati nekoliko kua i imati vei raun u banci, ali takve nas stvari zapravo nikada nee zadovoljiti. Naa je svrha ivotariti i onda umrijeti, a moemo se samo nadati da emo izmeu toga iskusiti nekoliko trenutaka radosti. Zamiljamo se u zatvoru iz kojega nikada ne moemo pobjei i uvjerili smo se da je to na stvarni dom. No, to se dogaa ako vrata te zatvorske elije nikada nisu bila zakljuana? to se dogaa ako svijet u kojemu ivimo nije nita drugo nego projekcija naih misli o sebi, i ako Bog nikada nije imao slinu viziju? Ako je Bog svemoan, sveznajui i potpuno prisutan u svakom tre nutku, je li mogue da bi se Stvoritelj radovao kad bismo spoznali Istinu? Priekajte malo prije nego to odgovorite. Va e odgovor uvjetovati cijelo vae iskustvo ivota, kao i to koliko ste spremni prihvatiti sve to vam je Bog namjerio dati. Va e odgovor odrediti koliko ste otvoreni primanju uda i, u konanici, deifriranju Mojsijeva koda. Nastavimo s razgovorom izmeu Mojsija i Boga. Bog kae Mojsiju:
Zato sam siao da ga (izraelski narod) izbavim iz aka egipatskih i odvedem ga iz te zemlje u dobru i prostranu zemlju - u zemlju kojom tee med i mlijeko. (Knjiga Izlaska 3:8) Bog Mojsiju daje veliko obeanje: obeava Izraelcima da e izii iz Egipta i stii u novi dom, gdje e imati obilja i slobodno ivjeti kako im drago. Ponovno promotrimo Boju prirodu da bismo zakljuili odnosi li se to obeanje i na nas. Ako je Bog uvijek i svuda, tada bi to moglo biti neto vie od povijesne objave upuene konkretnom poje dincu ili skupini, koja se ne odnosi ni na koga drugoga. Je li mogue da se Bog zavjetovao svakome tko slua, to bi znailo da se njegovo obeanje ovoga trenutka odnosi i na vas? Ako ste voljni sasluati i povjerovati, tada ete otkriti, kao to je otkrio i Mojsije, da Bog nikada ne kri obeanja. Ako je to istina, on i vas vodi u onu istu zemlju u kojoj teku med i mlijeko, drugim rijeima, onamo gdje vai snovi postaju stvarnost. Bog govori Mojsiju da e izvesti Zidove iz ropstva u obeanu zemlju. Saznajemo da e Mojsije i njegovi sljed benici imati sve to im je potrebno i nita im nee biti uskraeno. Zato? Zato to su odabrana djeca Stvoriteljeva, vrijedna svake dobrote i svih blagoslova. Veina narataja vjerovala je da je to bio dar namijenjen posebnim ljudima (idovima). Prema tom uvjerenju, Bog daje prednost jednoj skupini ljudi nad drugom i stoga je voljan odabranima ponuditi neto to ostali ne mogu dobiti. No, je li to uistinu tono? Bog kae: Zato sam siao da ga izbavim iz aka egipatskih... u postojbinu Kanaanaca, Hetita, Amorejaca, Periana, Hivijaca i Jebusejaca. Drugim rijeima, ondje ve ive mnoge druge skupine naroda. Moda ti ljudi nikada nisu ni napustili obeanu zemlju, ili su bili u stanju posluiti se kodom kako bi onamo stigli
ranije. Nesumnjivo znamo samo to da je Boja volja da budu slobodni, a to se ne moe odnositi na jednu jedinu skupinu ljudi. Sloboda je namijenjena svima, kao i zemlja koja je preplavljena obiljem. Mojsije se, na kraju krajeva, nimalo ne razlikuje od nas. Naavi se pred takvim posebnim darom, veina bi se ljudi prepustila obrascu ega koji ve odavno upravlja naim ivotom: strahu. Va ego, dio vas koji sebe doivljava odvojenim od Boga i svega ostalog, vjeruje da nita ne zasluujete, a osobito ne zasluujete ispunjenje svojih najveih snova. Dobro poznat akronim ega glasi: edging god out 1 . Kako bismo mogli istisnuti stvaralaku silu cjelokupnog svemira i usprkos tome dobiti ono za ime najvie ezne naa dua? Ego nas prisiljava da se povlaimo i igramo na sigurno te da nikada ne postanemo svjesni beskonanog potencijala koji se skriva u nama. Poput Mojsija, i mi kaemo Bogu: Tko sam ja da se uputim faraonu i izvedem Izraelce iz Egipta! (Knjiga Izlaska 3:11) Bog bi nam moda odgovorio: A tko ti nisi da ih izvede odande? Mi najee ekamo da netko drugi obavi posao, ne shvaajui da zapravo nema nikog drugog. U ovom tre nutku Bog odabire vas da primite sve ono to elite. Kad to uinite, bit ete iv primjer velike tajne koja e vas obogatiti kako to niste mogli sanjati ni u najluim snovima. Sad dolazimo do presudnog pitanja i odgovora na kojima se temelji sveukupan Mojsijev kod. Bog je Mojsiju dao naizgled nemogu zadatak. Zapravo, Bog ak kae Mojsiju da ga faraon nee sasluati niti razmisliti o tome da ispuni njegov zahtjev, to Mojsija izgleda nije ni iznenadilo.
1 Edging God Out. engl., izgurati Boga. izbaciti ga iz svog ivota (prim, prev.)
Na kraju krajeva, Izraelci su izgradili pola Egipta. Da nije bilo njihova ropskog rada, faraon ne bi mogao podizati svoje goleme hramove i moderne gradove. Ukratko, kad ne bi bilo Mojsijeva naroda, faraon bi bio izgubljen i taj gubitak ne bi mogao lako podnijeti. Mojsiju je trebalo neto vie, neto to bi mogao rei faraonu i vlastitom narodu, to bi ih uvjerilo da je to volja jedinog Boga. Nlato Mojsije ree Bogu: Ako doem k Izraelcima pa im kaem: Bog otaca vaih poslao me k vama, i oni me zapitaju: Kako mu je ime? - to u im odgovoriti? (Knjiga Izlaska 3:13) Ime posjeduje veliku mo. Ne samo to daje identitet ljudima i odvaja ih jedne od drugih, nego u mnogim kulturama definira tko oni jesu, odnosno, ime predstavlja bit pojedinca. Kad Mojsije pita koje e ime iznijeti pred svojim narodom tako da mu povjeruju da govori istinu, to je velik zahtjev. To mora biti ime koje budi strast i predanost, a ujedno mora biti vrijedno Stvoritelja svega, jedinog Izvora ivota u sveukupnom svemiru. Kakvo ime moe obuhvatiti mo i dostojanstvo takva bia, a ujedno posjedovati aroliju i tajnu koje pripadaju Bogu? Ja Sam Koji Jesam, ree Bog Mojsiju. Onda nastavi: Ovako kai Izraelcima: 'Ja Jesam' posla me k vama. (Knjiga Izlaska 3:14) Poslao ga je Ja jesam ? Sjetite se da je to Mojsije rekao Bogu kad ga je prvi put pozvao goruem grmu: Ovdje sam. Bez obzira na to je li Mojsije to shvatio ili nije, Boju je mo potvrdio kao svoju vlastitu i Bog je bio zadovoljan. Zapravo, kad je Mojsije prenio to ime Izraelcima, a onda i faraonu, posvuda oko njih poela su se odigravati uda.
Sve se poelo usklaivati s Mojsijevom idejom o osloba anju Izraelaca iz Egipta. Na kraju je snaga toga zahtjeva, poduprta Bojim imenom, postala neodoljiva, te faraon nije imao drugog izbora nego se pokoriti. Bojoj djeci bilo je doputeno da odu i potrae obeanu zemlju u kojoj e se ostvariti svi njihovi snovi. No, postoji pitanje na koje sad moramo odgovoriti: nakon to su doivjeli vrhovnu mo koju im je Bog predao kroz svoje ime, zato su Izraelci sakrili to ime i rijetko se kad njime koristili? Stoljeima su, pa ak i tisuljeima, mnogi ljudi vjerovali da ljudska bia nikada ne bi smjela izgovoriti ime koje je Bog predao Mojsiju. Bilo je to neizrecivo ime, a magija sadrana u njemu sakrivena je od svijeta... Sve dosad! Saznat ete kako moete deifrirati Mojsijev kod i na taj nain postii sve ono to ste ikada eljeli. Vjerujete li da je to mogue? Hoete li biti slini Mojsiju i zatraiti dodatne dokaze? Ako su vam potrebni dokazi, posve sam spreman da vam ih iznesem.
Boji dar
Jeste li spremni upustiti se u isti razgovor s Bogom u kojemu je uivao i Mojsije? Uvjeravam vas da je to presudno da biste dobili sve ono na to imate pravo. Vjerovali ste da zasluujete oskudicu, bolest i, u konanici, smrt. Zato biste inae doivljavali takva iskustva ako ih niste eljeli? To bi mogla biti najtea ideja koju ete morati prihvatiti: da sami stvarate sve u svom ivotu, ak i ono to vam nije korisno. No, kad to prihvatite, istodobno ete biti u stanju prihvatiti sreu, obilje i savrenu ravnoteu. Zato i jeste ovdje! To je razlog zbog kojeg ste otvorili ovu knjigu i sada vas vie nita drugo nee zadovoljiti. Vrijeme je da otvorite eljezna vrata koja vas odvajaju od vaih najskrivenijih elja. Razotkrit u vam Mojsijev kod, ali pogrijeio bih kad vas ne bi unaprijed upozorio: jednom kad otvorite ta vrata, vie ih nikada neete moi zatvo riti. Kad otkrijete tu tajnu, znat ete previe i nikada se vie neete moi povui u neznanje. Od ovoga trenutka shvatit ete da imate klju za sve o emu ste ikada sanjali. Odluite li da neete koristiti taj dar, to e biti iskljuivo vaa vlastita odluka. Ujedno trebate biti svjesni i da je instrument koji ete dobiti daleko moniji nego to va um to uope moe shvatiti. Rijei se mogu doimati jednostavnima, ali one razotkrivaju izvor energije koja je stvorila sve ono to
opaate. Doslovce. Vas je stvorio Bog i vi stoga posjedujete sve Boje kvalitete, kao to posjedujete genetske informa cije svojih zemaljskih roditelja i predaka. Znanstvenik moe istraiti DNK nekog ovjeka i odrediti tko su nje gova djeca, a ta se ista ideja moe primijeniti i na Boga. Sada ete istraiti kod koji je skriven u vaoj dui i tako ete otkriti da ste Boje dijete te da posjedujete istu mo stvaranja kakvu posjeduje i Bog.
pojavio pred njim. Oboruan tim imenom Mojsije suoava s najmonijim vladarom svijeta i prisiljava ga da oslobodi svakog idovskog roba u Egiptu. to je to naposljetku nagnalo faraona da poini takvo nevjerojatno djelo? uda! Koristei se Bojim imenom, Mojsije moe: o Pretvoriti svoj tap u zmiju Preobraziti Nil u rijeku krvi Izazvati poast aba, ui, muha, skakavaca i drugih strahota Ubiti svakog egipatskog prvoroenca Razdvojiti Crveno more i unititi egipatsku vojsku koja ih je slijedila. To je vie nego dovoljno dokaza koji na svakoga ostavljaju dubok dojam. Egipani su Mojsija i Zidove na kraju pustili da slijede svoju sudbinu i pronau obeanu zemlju. A sada ete se vi koristiti Bojim imenom, ba kao to je to inio Mojsije, kako biste ostvarili svoje najvee snove. Proces koji ete nauiti povezat e vau mo s Bojom moi, a to e vam dati autoritet da u svoj ivot privuete sve to zaelite. Autoritet je najvaniji, jer ako ne posjedujete pravi autoritet, kozmike i elementarne energije u vama ostaju neiskoritene. Meutim, kad ime i autoritet Boanstva oive vae energije, one e iknuti i posluati vau zapovijed, jer e u vama prepoznati Bojeg suradnika.
o vama, budui da Mojsijev kod ne poznaje razlike izmeu malog i velikog. Prema svemu se odnosi na isti nain, kao prema Bojem dijelu, a samim tim i kao prema onome to zasluujete. I vi ste dio Boga, stoga je logino da imate pravo na sve ono to zatra ite. Moda vam je teko to shvatiti razumom, ali s vremenom ete spoznati da je to istina. Jeste li odabrali usredotoiti se na financijsko obi lje, na neki konkretan predmet ili na savreni odnos? Svoju elju zapiite na komad papira i postavite ga preda se, kako biste jasno mogli vidjeti svoj cilj. Pro naite mjesto na kojem moete biti oputeni i sami. U poetku ete ovu vjebu raditi samo nekoliko minuta, ali nakon nekog vremena prijei e vam u naviku, pa ete shvatiti da je radite cijelog dana. Kad ste sami i oputeni, duboko udahnite. Nemojte sklopiti oi, nego pogledajte komad papira pred sobom i naglas recite: Ja Sam Koji/Koja. Izgovarajui te rijei ispustite zrak, a dok udiete, do dajte: Jesam. Zvuk e sad biti razliit, jer drugi dio reenice izgovarate udiui zrak. Ponavljajte takvo kruno disanje i izgovarajte rijei dok promatrate ono to ste napisali. Vano je da osjeate kao da ve imate ono to traite. To u uskoro detaljnije objasniti. Zasad samo probudite osjeaj da ste postigli svoj cilj, nastavite disati i ponavljajte reenicu. Dopustite mi da objasnim to zapravo radite. Dok isputate zrak, govorei Ja Sam Koji/Koja, tvrdite da ste jedno sa eljenim stanjem ili predmetom. Potvrujete da niste odvojeni od onoga to traite, nego da vas to to traite sadrava u sebi, a ono je sadrano u vama. Drugim rijeima, proirujete definiciju onoga tko jeste
i u svoje bie privlaite neto to, prema vlastitom uvjerenju, zasluujete. Ta tvrdnja, da ste jedno s onim to elite, zapravo je istinita izjava. Uistinu, vi ni od ega niste odvo jeni. Vi ste dio sveproimajueg Bojeg ivota. Vi ste jedno s Bogom, stoga ste jedno i sa svim stvarima koje su takoer jedno s Bogom. Doima li vam se to smislenim? Moda i ne vaem logikom umu, ali vaa dua itekako dobro razumije tu izjavu, i zbog toga Mojsijev kod i funkcionira. Kao da naposljetku djelujete u skladu sa spoznajom svoje due, umjesto u skladu sa spoznajama uma, koji je u najboljem sluaju zbunjen svime to opaa. Um sve doivljava kao da je odvojeno i osamljeno, dok vaa dua sve sagledava u stanju bliske povezanosti sa svojim izvorom. Dok udiete, izgovarajui Jesam, zamislite da vam to Bog odgovara, tvrdei i prihvaajui ono to elite privui u svoj ivot. Vi Bogu kaete: Ja Sam Koji/Koja, a Bog odgovara: Jesam. Boje ime tako opisuje puni krug i u va ivot lako privlai ono na to ste se usredotoili. Obratite panju na taj drugi dio objanjenja. Ako to moete shvatiti, makar i ogranieni svojim ogra nienim umom, spoznat ete mo koritenja Bojeg imena za ostvarenje svojih elja. Kad Bogu kaete Ja Sam Koji/Koja, Bog vam ne odgovara rijeima: Jesi. Stvoritelj odgovara: Jesam. Drugim rijeima, Bog kroz vas govori: Ako ti to tvrdi, tada to tvrdim i ja, jer mi smo jedno! Ja Sam Koji/koja jesam sad postaje jedna jedinstvena izjava. Vie nisu dvije. To Bog govori Bogu, i Bog odgovara Bogu. A to bi Bog dao samome sebi? Sve!
Sad razumijete poetnu razinu - prvi oblik Mojsijeva koda. Dok radite tu vjebu i doivljavate rezultate, postii ete izravnu spoznaju o moi Bojeg imena, kao to su to spoznali Mojsije i Izraelci. uda koja e se prirodno poeti odvijati u vaem ivotu odraavat e najvelianstvenija uda koja je ovjeanstvo ikada vidjelo. Hoe li vaa uda biti tako udesna kao to je razdvajanje Crvenog mora? Dakako, jer Bogu je i malo udo jednako onome koje mijenja svijet. Velika i mala uda se ne razlikuju, jer vjenost ne mari za ideje kao to su veliko ili maleno. Time se bavi samo um, a Mojsijev kod vas vodi daleko od uma, u vau duu. Napomenuo sam da je za vas vano da osjeate kao da je ono to traite ve vae. To je jedan od najvanijih vidova Mojsijeva koda. Bog e vam uvijek dati upravo ono to u ivotu elite. Naalost, esto zahtijevamo stvari koje ne elimo, a dobivamo ih jer smo ih zatraili. Drugim rijeima, ako imate osjeaj da neto nije vae ili da je neto izvan vaeg dosega, to neete ni primiti - vaa najskrive nija elja ostaje izvan vaeg dosega. Za privlaenje onoga to elite u svoj ivot najvaniji su vai osjeaji. Boanska energija tee u smjeru koji vi odreujete. Ako osjeate da neto nemate, tada ta energija odgovara na osjeaj neimanja. Ako osjeate da ve imate ono to ste zatraili, tada Bog reagira u skladu s vaim osjeajem. Vai osjeaji pokreu kormilo koje upravlja brodom vaega ivota, usmjeravajui ga u luku vae najuzvienije elje, odreujui smjer koji vaa sudbina slijedi sve do ispunjenja vaih snova.
Kad osjetite da ste zavrili, duboko udahnite i sklopite oi. Dok se oputate, neka se u vau duu slijeva energija. to je najvanije, zahvalite se na tome to ste uspjeno privukli ono to ste eljeli. Obratite panju na to da o tome govorim kao da se ve dogo dilo. To je ono to takoer morate napraviti - povucite energiju iz budunosti u sadanji trenutak. Napravili ste sve to je trebalo. Vaa energija i zahvalnost jedino su to ste trebali unijeti u tu vjebu. Sad kad ste povezali to dvoje, Mojsijev kod djeluje kroz vas.
Ramzes Veliki
Kako je Mojsije, postariji ovjek kojega su svi ve zabo ravili, bio u stanju stati pred najmonijeg mukarca na svijetu i prisiliti ga da oslobodi Izraelce iz ropstva? Postoji li razlika izmeu svjetovne sile kojom je vladao faraon i boanske energije koju je Mojsije mogao stvarati koristei se Bojim imenom? Ne zaboravimo da je Mojsije, prije potovan pripadnik egipatske kraljevske obitelji, bio prisiljen otii u progonstvo te da je 40 godina uvao ovce. Ako je imao dvadesetak godina kad je protjeran, u trenutku susreta s goruim grmom mogao je imati 60 godina. U naim oima to nije neka osobita starost, ali u Mojsijevo vrijeme bilo je gotovo neuveno doivjeti takvu dob. Prosjeni ivotni vijek mu karca iznosio je otprilike 40 do 45 godina. Ako to uzmemo u obzir, Mojsije je prema dananjim mjerilima imao otprilike devedesetak godina, to znai da nije posjedovao osobito mnogo svjetovne otroumnosti ili utjecaja. S druge strane, faraon je uivao svu mo poznatog svijeta. Teko je zamisliti kako je u to vrijeme bilo vladati dravom kao to je bio Egipat, ali dovoljno je rei da je njegova vlast bila legendarna. Mnoga od najinovativnijih arhitektonskih postignua u povijesti pripisuju se Ramzesovu dobu, pa je faraon Ramzes bio kralj kraljeva. Pomnije pogledajmo taj znaajni lik u ovoj drami.
Ramzes Drugi (ili Ramzes Veliki) esto se smatra naj veim egipatskim vladarom. Bio je zasluan za izgradnju nekih od najljepih gradova i hramova, a ujedno je vodio svoju vojsku u velianstvene pobjede, utvrdivi egipatsko carstvo kao najmoniju silu na zemlji. Rodio se oko 1302. godine prije Krista i vjeruje se da je prijestolje preuzeo kad je imao dvadesetak godina, a vladao je 66 godina i dva mjeseca, od 1279. do 1213. godine. Neki tvrde da je doivio 99 godina, ali je vjerojatnije da je umro u 90. ili 91. godini. To bi znailo da je Ramzes osobno poznavao Mojsija dok je on jo ivio u kraljevskoj obitelji, iako nije poznato je li znao za Mojsijevo idovsko podrijetlo. Ramzes Veliki je mnogo postigao u svom ivotu. Vie od 3000 godina poslije smatraju ga jednim od najplod nijih vladara svih vremena. Prije bitke kod Kadea (u kojoj je potpuno osigurao svoju vlast) gradio je hramove, spomenike i gradove. Podigao je grad Pi-Ramesse u delti Nila kao novi glavni grad i glavnu utvrdu u ratu protiv Hetita. Taj je grad bio utemeljen u ast njegove uzvienosti, a bio je smjeten na ostacima Avarisa, glavnog grada Hiksosa. Ondje je bio smjeten i Setov hram. Pi-Ramesse je za Ramzesa bio posveen grad, jer je ondje navodno ovladao energijom bogova: Seta, Horusa, Ra i Amuna, kao i svog oca, Setija. Drugim rijeima, Ramzes je bio proet snagom bogova, a ta je znaajka svakako budila zanimanje i prezir mono teistikih Izraelaca. No, bez obzira na takva neslaganja, kralj se uzdigao na boanski poloaj i predstavljao je pravo utjelovljenje autoriteta i moi. Lako je zamisliti to je Ramzes mogao pomisliti kad je Mojsije prvi put zakoraio u njegovu raskonu i dojmljivu palau. Je li ga prepoznao, moda kao udaljenu uspomenu iz vlastita djetinjstva? Je li se prisjetio Mojsijeva pada i gubitka milosti, kad je pobjegao u sigurnost, nakon ega
se za njega vie nikada nije ulo, barem do toga trenutka. Zasigurno znamo samo jedno - da Mojsije na Ramzesa uope nije ostavio impresivan prvi dojam, jer je bilo posve jasno tko dri vlast u svojim rukama. Mojsije je nedvojbeno stigao u odijelu lutajueg pastira, dok je Ramzes bio odjeven poput boanstva. Mojsije je zastupao Izraelce, ali oni su bili robovi, znaajni samo zbog svojih jakih ruku. Faraon je predstavljao sve ono to je bilo civilizirano i dobro u svijetu, utjelovljenje svjetovnog poloaja i moi. Izgledalo je da Mojsije nema nikakve mogunosti da ga nadvlada. No, stvari su ispale malo drukije. Mojsije je najvjerojatnije bio isto onako nesiguran koliko je Ramzes bio samopouzdan. Dok je pastir ulazio da bi stao pred faraona, vjerojatno se pitao nee li se sada okonati san njegova naroda o slobodi te nee li izgubiti i vlastiti ivot. Spasio se kad je pobjegao iz Egipta, ali sada, nakon mnogih desetljea, Bog ga je odabrao da se vrati i suoi sa sasvim drukijom situacijom. U odnosu na faraonovo dostojanstvo Mojsijeva se jednostavnost mogla doimati naivnom i nimalo profinjenom, to mu nije moglo donijeti nikakva dobra. No, ta je pria mogla izgledati i drukije. I sama i njenica da je Mojsije naposljetku odluio izvriti Boji zahtjev moda ukazuje na to da je bio posve siguran u svoju konanu pobjedu. Bog mu je rekao da e mu zazi vanje svetog imena dati autoritet i mo, a izgleda da je Mojsije vjerovao njegovim rijeima. Je li moda Mojsije eksperimentirao s kodom prije nego to je doao faraonu? Ako jest, i ako se sam uvjerio u stvaralaku silu Bojeg imena, tada je pred Ramzesom stajao ispunjen snagom i samopouzdanjem. Kako je faraon mogao reagirati na takvu samouvjere nost? To to Mojsije nije bio odmah kanjen ili pogubljen ukazuje da je Ramzes odluio barem malo se zabaviti.
Njegova je vlast bila toliko vea od Mojsijeve da je mogao biti donekle znatieljan. Ramzes je moda sebi zadrao pravo da promijeni svoju odluku te da Mojsija i Izraelce vrati na njihovo mjesto im udovolji svojoj radoznalosti, a zapravo se upravo to i dogodilo. Mojsije je zamolio Ramzesa da Izraelce nakratko oslobodi posla i dopusti im da odu na tri dana u pustinju i prinesu rtve Bogu. Ramzesa je takav zahtjev oito zaprepastio te se usprotivio. Dotada su Egipani Izraelcima davali dovoljno slame za izradu cigli. Kako bi pokazao Mojsiju tko je uistinu glavni, Ramzes ih je prisilio da sami ponu skupljati slamu, udvostruivi im posao. No, Mojsije se vraao pred faraona, uporno zahtijevajui da se ispuni Boja elja. Dolo je vrijeme da se jednom i zauvijek pokae kako se faraonova vlast i Boja volja pro tivne jedna drugoj, s time da e kralj svakako izgubiti. Da je rije o vesternu, u tom bi trenutku dolo do obrauna. Mojsije je vjebao metode stvaranja, uei kako pretvoriti tap u zmiju, a vodu u krv, kao i druge neo bine i udesne demonstracije moi. No, to se dogaalo u vremenu kad su magija i arobnjaci uvelike pridonosili vladavini, osobito vladaru Ramzesova poloaja. Kad se naposljetku naao pred faraonom, Mojsije je bacio svoj tap na tlo, a on je poeo vijugati. Faraonovi arobnjaci izveli su istu preobrazbu, ali je Mojsije ipak bio jai. Zmija Bojeg poslanika progutala je faraonove zmije, te se natjecanje nastavilo. Iako su Ramzesovi maioniari bili u stanju ponoviti neka od Mojsijevih uda, bilo je oigledno da nisu bolji. Na Egipat su se tada spustile poasti, oigledno na zahtjev Mojsija koji je koristio mo Bojeg imena. Kako je zabiljeeno u knjizi Izlaska, evo kakva su se uda dogaala:
abe (7:26-8:15) Obadi (8:16-19) Muhe, divlje ivotinje ili kukci (8:20-32) Pomor stoke (9:1-7) Tua pomijeana s vatrom (9:13-35) Tama (10:21-29).
Ramzes je malo po malo shvatio da se suoio sa snagom koju ne razumije. U jednom trenutku ak je pristao dopu stiti idovima da se otpute na trodnevno rtvovanje, no samo ako Mojsije zaustavi ablju poast. Kad su sve abe iznenada uginule, irei uasan zadah tim krajem, faraon se tako razbjesnio da je prekrio svoje obeanje. To je u konanici dovelo do najstranije poasti: svako prvoroeno egipatsko dijete iznenada je i neobjanjivo umrlo. Dok govorimo o tom posljednjem udarcu faraonovom sve slabijem poloaju, moramo odgovoriti na vano pitanje. Bog kakav se opisuje ovdje i u veini knjiga Staroga Zavjeta sasvim je drukiji od Boga kakvog opisuju Isus i mnogi drugi veliki proroci. U ovoj je prii Mojsije dobio golemu energiju sadranu u Bojem imenu i njome se posluio da bi izazvao kaos meu egipatskim stanovnitvom, a nije prezao ak ni pred ubojstvom.
odabrani Boji narod. Bog s kojim se susreemo u knjizi Izlaska ljubomoran je i osvetoljubiv te naglo reagira kad je njegov odabrani poslanik ostao neuslian. Takav Bog nije slian modernijoj verziji Boga ispunjenog bezuvjetnom ljubavlju. U ovoj sam knjizi kombinirao ta dva Boja lika, prikazujui dobronamjernog, suosjeajnog Boga, ali se ipak oslanjajui na svakako drevniju ideju vrhovnog bia koje zahtijeva poslunost pod svaku cijenu. Koji je, dakle, od tih prikaza istinit? Ne moemo sa sigurnou zakljuiti u kojoj je mjeri Mojsijeva pria tona. Uenjaci i teolozi godinama se mue s tim pitanjem, a budui da meni ne pripada nijedan od tih naslova, moda je najbolje drugima prepustiti da raspravljaju o tome. Mi se ovdje bavimo neim daleko znaajnijim: bez obzira na to je li pria posve tona, to nas moe nauiti o nama samima u dananje doba? Prema mom miljenju, pouka je u tome da spoznamo svoju jednotu s boanstvom, koju su (barem na neko vri jeme) postigli Mojsije i Izraelci koristei se svetim imenom. Tek poinjemo shvaati da to ime sadri misterije koji su nam donedavno izmicali. (U dodatak sam ukljuio i lanak Jonathana Goldmana, iscjelitelja zvukom, koji je doao do nevjerojatnog otkria u pogledu matematikih i vibracijskih svojstava Bojeg imena.) Ti misteriji ukazuju da se u pozadini koritenja svetog imena, pa ak i u iznoenju prie o Mojsiju, krila znaajna namjera. Veina je ljudi takoer svjesna da prvih pet knjiga idovske Biblije, Tora, sadre poruke i proroanstva koja nisu otkrivena sve dok se za deifriranje ifre znanstvenici nisu posluili sloenim raunalnim programima. The Bible Code (Biblijski kod), knjiga Michaela Drosnina, postala je meunarodna senzacija kad je razotkrila da tekst Tore prorie ubojstvo Yitzhaka Rabina, izraelskog predsjednika vlade. Rabinu je reeno da ne treba prisustvovati zlokobnom
dogaaju o kojem je bila rije, ali on je odluio da se nee obazirati na upozorenje i to ga je stajalo ivota. Isaac Newton je jo prije tragao za skrivenim porukama u Bibliji, vjerujui da je Biblija kriptogram Svemogueg, zagonetka boanstva, zagonetka prolih i buduih doga aja, unaprijed odreena na boanski nain. To se proro anstvo naziva Otkrivenjem, s obzirom na Sveto pismo istine, za koje je Daniel dobio zapovijed da ga zatvori i zapeati sve do kraja vremena. Kad doe to vrijeme, Janje e raskinuti peate. Dovoljno je rei da su tajne Tore obuhvatne, stoga nije udo da jo otkrivamo njezine zagonetke. No, zato nitko nije zapazio Mojsijev kod? Knjiga Izlaska, druga knjiga Tore, opisuje metodu kojom su se Izraelci oslobodili iz Egipta i u konanici stigli do obeane zemlje. To su postigli Mojsijevim udima izvrenim koritenjem imena: Ja Sam Koji Jesam, na hebrejskom: Ehjeh Aer Ehjeh. injenica da je veina ortodoksnih Zidova odluila sakriti sveto ime ili ga spominjati samo u hramu znaila je da je njegova istinska funkcija zaboravljena, a izvorni izgovor izgubljen. U meuvremenu su dvije druge religije, kranska i islamska, nastale iz izvornog Abrahamova korijena, ali se ime dotad ve izgubilo iz sjeanja, ili se barem izgubila njegova izvorna namjera. No, postojala je jedna osoba koja nije zaboravila... Isus! U Evanelju po Ivanu 8:58 Isus kae: Prije nego je Abraham bio, Ja Jesam. Izgovorivi te dvije rijei, Ja Jesam, Isus objavljuje daje jedno s Bogom, to je prema reakciji knjievnika i farizeja oigledno u sljedeem stihu: Tada digoe kamenje da ga bace na njega.
Isus nije samo jednostavno izgovorio ime, nego je iznio objavu. Za knjievnike i farizeje to je bio vrhunac bogohuljenja, jer su Boga zamiljali kao nepristupanog, kao bie s kojim se ovjek ne moe povezati. Kad je stigao Isus i u osnovi rekao: Ja sam Bog, odgovorili su na naj grublji nain. Pa ipak, to je bit Mojsijeva koda - spoznaja da smo svi mi jedno s Bogom, a kad to shvatimo, tada u svijetu trebamo djelovati s Bojom snagom i strau. Kad je Isus to inio, uda su se dogaala kamo god je krenuo. Bio je utjelovljenje Bojeg imena, ak u toj mjeri da je nadvladao smrt. S naeg stajalita, to je konani i najuzvieniji cilj Moj sijeva koda: spoznati vlastitu vjenu prirodu i na slian nain transcendirati smrt. Isus je rekao: Zaista, zaista, kaem vam, tko vjeruje u me, i on e initi djela koja ja inim. init e i vea od ovih. (Evanelje po Ivanu, 14:12) Ako je to istina, tada sposobnost izvoenja uda sniva u svakome od nas. Teaj uda , suvremeni duhovni tekst, tvrdi da su udesna dogaanja posve prirodna te da ukazuju na povezanost izmeu Boga i nae svijesti. U tom tekstu takoer stoji da, kad su uda u pitanju, ne postoje razlike u teini. Primjerice, stvaranje slobodnog parkiralinog mjesta na pretrpanom parkiralitu funkcionira u skladu s istim zakonima prema kojima se odvija podizanje drugog ovjeka od mrtvih. Najvanija je povezanost s naim Izvorom, kojega nazivamo i imenom Bog, a kad to postignemo, sve je mogue. Prizivanje Bojeg imena zdruuje nas s izvorom moi koji nam omoguuje da stvaramo uda. To je zazivanje
2 Knjiga je objavljena u izdanju V.B.Z.-a 2005. godine.
2
poput mosta izmeu ovoga svijeta i raja, te u na ivot privlai sve to nam je potrebno da budemo sretni i pot puno ispunjeni. Mi danas ivimo u svijetu u kojemu nas nitko nee nasmrt kamenovati zbog toga to koristimo tu boansku energiju. Zapravo, ne postoji nikakav razlog zbog kojeg bismo se vie trebali suzdravati! Tisue su godina prole otkako je svijet dobio taj dar, ali on je danas potrebniji nego to je to ikada bio.
Nakon toga samite tu reenicu u jednu rije koja naglaava pozitivnu namjeru. U naem primjeru ta bi rije bila suosjeanje: zbog roditelja koji su patili od alkoholizma ispunjeni ste suosjeanjem koje vam je potrebno da pomognete drugima. Odaberite jednu ili dvije od tih rijei dok pregledavate svoj popis i zapiite ih na poseban komad papira, tako da ih lako moete vidjeti. Sad emo se vratiti Mojsijevu kodu. Dok promatrate jednu od rijei koje ste zapisali, onu koja predstavlja dar koji je potekao od tog takozvanog ogranienja, ponite s vjebom. Ako je vaa rije suosjeanje, is pustite zrak izgovarajui Ja Sam Koji/Koja, osjea jui da vam se srce ispunjava empatijom i blagou. Tada udahnite, izgovarajui Jesam, svjesni da Bog objavljuje tu osobinu s vama i za vas. Budite toga svjesni i nastavite ponavljati reenicu sve dok ne osjetite da vas oivljuje taj novi stav, spoznajui da se i vi moete posluiti tim darom kad god vam je to potrebno, kao to se Mojsije sluio kodom da bi razotkrio svoj dar i prevladao svoja ogranienja.
Razgovor s Bogom
Jedan od mojih najboljih mentora i najdraih prijatelja tijekom posljednjih desetak godina jest autor i znanstvenik Gregg Braden. Kad smo se upoznali 1998. godine, odluili smo se, zajedno s Doreen Virtue, upustiti u obuhvatan eksperiment da bismo vidjeli moe li velika skupina posve enih pojedinaca utjecati na svjetske dogaaje koritenjem oblika molitve koji se temelji na afirmacijama. Postavili smo si jednostavan cilj: odabrati mjesto u svijetu u kojem ne postoji suradnja i suosjeanje i projici rati osjeaj da sad prevladava mir. Taj smo eksperiment proveli u Iraku, Izraelu i na mnogim drugim mjestima. Uvjereni smo da takva vrsta molitve ne samo to je mona, nego moda i najmonija sila u svemiru. Evo primjera takvog jednog eksperimenta. Godine 1999. Sjedinjene Amerike Drave i njezini saveznici bili su na rubu rata s Irakom. Saddam Hussein istjerao je iz drave nadzornike Ujedinjenih naroda i izgledalo je da se meunarodni sukob ne moe izbjei ni na koji nain. Gregg, Doreen i ja odrali smo govor na konferenciji u Floridi 13. studenog. Odluili smo objaviti svjetsku meditaciju i molitvu za mir u toj napetoj i opasnoj situaciji. Preko mnogih internetskih zajednica poslane su elekt ronike poruke, a kad je stigao trenutak bdijenja, pridruile su nam se stotine tisua ljudi iz itava svijeta. Mi smo se zajedno nalazili na pozornici vodei molitvu, koja se
prenosila preko interneta i mogli smo osjetiti zajedniku energiju. Sjeam se kako sam pomislio da kii mir, ali sve do sljedeeg jutra nismo shvatili koliko je uinak bio jak u Iraku. Prema jutarnjim vijestima, predsjednik Clinton je odluio da s bombardiranjem zapone te veeri kad smo se molili. Zapravo, borbeni zrakoplovi bili su u zraku i ekali posljednje naredbe. No, dragocjeno je vrijeme prolazilo, a piloti su se udili zbog kanjenja. Tada je Clinton, na zaprepatenje svih, naredio da se zrakoplovi vrate na svoje brodove. Nekoliko trenutaka poslije, kao da se predomislio, zrakoplovi su bili poslani natrag na poloaje. No, zapovijed da se pone s bombardiranjima nikada nije stigla i zrakoplovi su se vratili ne izbacivi svoj teret. Stigla je zapovijed za prekid borbenog djelovanja, ali nitko nije zapravo znao zbog ega. Iznenauje li vas to se to dogodilo u isto vrijeme dok su se stotine tisua ljudi koncentrirali na mir u tom podruju? Nadam se da vas to uope ne iznenauje, jer bi to znailo da ve prihvaate mo ovog tajnog instrumenta za ostvarivanje svega to poelite, ukljuujui i mir. to smo uspjeli postii na meunarodnoj razini i vi moete postii u svom ivotu.
Nemogua misija
Zamislite da ste Mojsije, stari pastir iji su dani slave odavno prohujali i od kojeg Bog iznenada zatrai da ode najmonijem ovjeku na zemlji, zahtijevajui da otpusti najvei dio svoje radne snage. Nemogue je tu preslaba rije, pa ipak, Mojsije jedva da je imalo oklijevao. Odmah se otputio do faraona i postavio svoj zahtjev, potpuno svjestan kakav e odgovor dobiti. No, nije se zbunio, jer je znao da posjeduje tajnu koju faraon nikada ne bi mogao shvatiti - tajnu moniju od itave vojske. Faraona je trebalo
uvjeravati neko vrijeme, ali kad je shvatio da se ni on ni njegovi arobnjaci ne mogu suprotstaviti Mojsijevoj moi, otvorio je vrata i pustio Izraelce da napuste Egipat. I vi sada posjedujete istu tajnu kakvu je posjedovao Mojsije - tajno ime Boje. Kad nauite kako ete osloboditi njegovu udesnu energiju u vlastitom ivotu, otkrit ete ono to su spoznali najvei umovi u povijesti: Boja je mo u vama i s njom moete initi to god poelite. Vi ste je zapravo cijelo vrijeme koristili, samo to toga niste bili svjesni. Sad kad ste svjesni, moete je koristiti za stvaranje dobra za sebe i za sve ljude koji vas okruuju. U svojoj knjizi Boji kod3 Gregg Braden iznosi pretpo stavku da je Boje ime doslovce upisano u svako ljudsko tijelo. Prema Greggovim istraivanjima, temeljni elementi DNK - vodik, duik, kisik i ugljik - izravno se mogu pre vesti na pojedina slova hebrejskog alfabeta (JHVG), koja se tada prevode u jo jedno od Bojih izvornih imena. Gregg vjeruje da e ovjeanstvo, kad shvati da se Boji potpis nalazi u stanicama svakog ljudskog bia na zemlji, imati dokaze koji su mu potrebni da zlo prevlada dobrim. Ukratko, bit emo u stanju ostvariti najveu elju svakog ovjeka - mir. Poruka nas podsjea da smo ljudi: ne samo krani, Zidovi, muslimani, hinduisti, budisti, intoisti, domoroci, Aboridini, bijelci, crnci, crvene ili ute rase; ne samo mukarac, ena ili dijete. Kao ljudska bia imamo zajednike pretke i postojimo kao djeca istoga Stvoritelja. Ako posumnjamo u tu nepore civu istinu, trebamo samo zaviriti u stanice vlastita tijela i podsjetit emo se. U naim se stanicama krije mo poruke. - Gregg Braden
3
Knjiga je objavljena u izdanju V.B.Z.-a (2006.), istog autora objavljene su i Boanska matrica (2008.) i Spontano ispunjenje elja (2009.)
Mojsijev kod prebiva u naem tijelu i u naem umu. Svaka stanica pjeva istu pjesmu, pjesmu stvaranja, a svako srce kuca ritmom te melodije. To je energija koja transcendira sve to na um moe shvatiti i sjedinjuje nas s elementarnim silama koje nadrastaju razum. Najueniji znanstvenici na zemlji nikada nee biti u stanju ralaniti sloenost te tajne, ali ona odjekuje i u najjednostavnijima medu nama. Ona je naa bit, a kad deifriramo kod, zapravo razotkrivamo najskriveniji dio vlastite prirode. Kako bismo mogli doprijeti do Mojsijeva koda u vla stitoj nutrini? Ako je Boje ime upisano u samoj naoj DNK, logino je da je ono stvaran temelj naega ivota. Boje ime stvara obrazac rezonancije koji nas, kad se aktivira, povezuje sa svime to elimo - koliko god bilo malo ili veliko. Kao to sam ve napomenuo, Teaj uda tvrdi da u stvaranju uda ne postoji razlika izmeu velikih i malih uda. Drugim rijeima, veliko udo nije tee izvesti od malenog, jer stvaranje funkcionira u skladu s istim zakonitostima. Kad shvatimo te zakonitosti i primijenimo ih, udesna zbivanja prirodno e se odigravati sama od sebe. To znai da ne postoje ogranienja onome to moete postii! Nije vano kakvo obilje zamislite, koliko sretni elite biti, kakvu vrstu automobila elite voziti, u kakvoj kui elite ivjeti, u kakvoj vrsti odnosa elite uivati... ako shvatite i primijenite tajnu Mojsijeva koda, ostvarivanje svih vaih ciljeva nee biti nimalo tee od manifestiranja 20 dolara. U osnovi, otkljuavanje koda znai da se uputate u onaj isti razgovor s Bogom koji je vodio i Mojsije. injenica jest da u tom razgovoru sudjelujemo u svakom trenutku svojega ivota. Katkad ga nazivamo molitvom, ali za veinu je ljudi ideja molitve jako ograniena. Meutim, u stvarnosti, svaka je misao molitva koja stvara magnetsku privlanost, privlaei u na ivot sve ono o emu razmiljamo.
Naalost, molitvu doivljavamo kao traenje neega to elimo, rukovodei se onim to mislimo da nam je potrebno ili to jo nemamo. Ako se molimo i ne primimo ono to smo eljeli, tada se naa molba ponekad pretvara u prisilu. Crveni bicikl Jedan je djeak uo da molitvom moe dobiti ono to eli. Roditelji su mu rekli da e mu Isus sigurno dati ono to eli, ako to dovoljno uvjerljivo zatrai. Te veeri djeak je kleknuo pokraj svog kreveta i pomolio se. Dragi Isuse, uistinu elim novi crveni bicikl. Majka mi je rekla da e mi ga ti dati ako se dovoljno gorljivo pomolim. Molim te, daj mi novi bicikl. Sljedeeg se jutra probudio i otkrio da nije dobio bicikl. Te veeri ponovno je kleknuo da se pomoli. Dragi Isuse, uistinu elim novi bicikl i vjerujem da e mi ga ti dati ako se dovoljno uvjerljivo molim. Molim te, daj mi novi bicikl! Ni sljedeeg jutra nije dobio bicikl. Djeak je, pripremajui se za kolu, proao pokraj police iznad kamina gdje je stajao kip Blaene djevice. Pronaao je komad ueta, uzeo kip s police i omotao ga uetom. Tada ga je stavio u svoju naprtnjau. Kad je stigao u kolu, otvorio je svoj ormari, stavio kip unutra i zakljuao vrataca. Te veeri prije odlaska na spavanje djeak je ponovno kleknuo da se pomoli. Dragi Isuse, ako ikada vie eli vidjeti svoju majku... Ako molbe vie ne pomau, okreemo se prisili: ako ne mogu nagovoriti Boga da mi prui ono to elim, moda ga mogu prisiliti.
Mojsijev kod ne funkcionira kad traite ono to elite, nego kad osjeate i znate da ve imate ono to elite dobiti. Tada automatski privlaite upravo ono to elite, jer svemir ne zna za oskudicu. Poznaje samo obilje, jer Bog samo daje ili iri. Iako se ono to je Bog zahtijevao od Mojsija doimalo neostvarivim s razumskog stajalita, Mojsije je samopouz dano krenuo i promijenio svijet. Kad se u razgovor s Bogom upustimo ispunjeni samopouzdanjem da imamo sve ono to traimo, i mi emo postupiti na isti nain. Nije rije o tome hoe li nam to netko dati ili nee, nego jesmo li u stanju dovoljno se otvoriti da bismo to mogli primiti. Problem je u tome to su nai razgovori s Bogom obino jednostrani, i to ne zato to nam Bog ne odgovara, nego zato to najee ne sluamo odgovor. Bog odgovara dajui nam ono to traimo. Sasvim jednostavno. Isus je rekao: Traite i dobit ete. Mislite li da su to bile samo lijepe rijei koje Isus nije ozbiljno mislio? A to ako je mislio upravo ono to je i rekao? to ako je rije o zakonu koji funkcionira svaki put, bez obzira na to jesmo li mi toga svjesni? Razmislite na trenutak o tome. Bog vam svaki put daje sve to zatraite. To bi mogla biti prilino zastraujua pomisao ako ste okrueni onime to mislite da ne elite. Ali, znate to? Nije mogue da ne elite ono to se nalazi u vaem ivotu. Volio bih kad bi postojao nain da ublaim taj straan udarac, ali ga zapravo nema. to prije shvatite tu injenicu, to bolje, jer tada ete poeti preuzimati pot punu odgovornost za sve to doivljavate - a ne samo za ono to vam se svia. Ako vjerujete da ste traili neke stvari, ali ne i neke druge, nikada neete biti u stanju da deifrirate Mojsijev kod. Bit ete osueni na zatvor koji ste sami izgradili i sjedit ete iza vrata koja ak nisu ni zakljuana. Dodirnite
ih, i irom e se otvoriti, ali samo kad razmislite o mogu nosti da svakog trenutka svog ivota u sebi posjedujete Boju mo. Vi ste izgradili zatvor, vi ste sami sebe osudili na zatvor, sami ste sebe bacili u eliju i zakljuali vrata. Postoji samo jedan problem: Bog vam nije dao mo da vrata i zakljuate! Zastanimo na trenutak i zahvalimo se. To je lijepa vijest, jer to znai da postoji ugraen automatski sustav koji uope nije pod vaom kontrolom. Postoji dio vas, i to jako velik dio, koji ne eli uti ono to sam upravo napisao. Zapravo, uinit e sve to moe kako bi to izbjegao, ak i pod cijenu vae vlastite sree. Kad je ego prisiljen birati izmeu sree i uloge rtve, uvijek e odabrati ulogu rtve. To je jedna od najudnijih ironija ivota vaeg ega: njemu nije stalo do vae dobrobiti. Ego bi za vas radije odabrao patnju, nego prihvatio istinu. Zato? Jer istina trai od vas da postanete odgovorni za sve to vam se dogaa. Uh-uh! To je teko prihvatiti. To bi dokazalo da se sve to ste ikada doivjeli, i dobro i loe, dogodilo zato to ste vi to eljeli. To znai da vi niste samo ovo slabo sitno tijelo, kako ego eli da vjerujete. To znai... Houston, imamo problem! To bi znailo da u sebi imate Boju mo i da nema niega nad ime nemate kontrolu. Kao to sam ve rekao, zbog toga trebamo zahvaliti, jer sad imate mudrost i sposobnost da donesete novu odluku koja e odraavati vau slobodu, a ne vae ropstvo. Kad odluke donosite na temelju svoje slobode, rezultat je jo vea sloboda. Kad to prihvatite, sve to elite moete primiti jednostavnim shvaanjem da ve imate sve to elite, a tada ete privui jo vie onoga to elite.
Jednom kad nauite Mojsijev kod i ponete ga primjenjivati, vae e obilje odraavati vau slobodu, a sve to ste ikada poeljeli bit e vae. Sve u vaem ivotu postoji zato to ste to prizvali. Drugim rijeima, ne moete se ne koristiti Zakonom privlanosti i to jednostavno zato to u svojoj nutrini uvijek posjedujete stvaralaku Boju mo - a nju ne moete poeti koristiti zato to ste to oduvijek inili. Vi stvarate kao to stvara Bog, privlaei u svoj ivot sve ono na to obratite panju i to volite. Ako u vaem ivotu ima stvari koje ne elite ili koje ne slue vaem najuzvienijem dobru, ne postav lja se pitanje zato su ondje, nego zato ih toliko volite? Predstavljaju li neto to jo niste otkrili? Moda je rije o ograniavajuim uvjerenjima ili idejama koje bi radije upravljale vaim ivotom nego ga oslobodile. Ako je to istina, tada se postavlja pitanje: elite li i dalje hraniti ta uvjerenja i privlaiti sve vie dokaza svojih nedostatka, ili je vrijeme da ih konano otpustite u svjetlost? Zato volimo svoje nedostatke? Odgovor se razlikuje od osobe do osobe, ali jednostavan odgovor glasi: nai nedostaci dokazuju uvjerenje koje se iza njih skriva, da nismo vrijedni primiti darove koje nam je namijenio Bog. Ne zasluujemo ljubav, sreu i mir, nego je vjerojatnije da zasluujemo razdvojenost, bolest i smrt. Ego bi volio da u to vjerujete, ali vaa dua, uvijek povezana s Bojom voljom, ima sasvim drukiji stav. Bog eli da osjeate savrenu radost. Meutim, u njoj ne moete uivati sve dok to ne postane i vaa volja, jer bez vaeg pristanka Bog bi radio protiv vas, a ne za vas. Sve dosad veina je ljudi govorila: Ne zasluujem takva dobra. Je li to istina? Jesu li vaa prola djela uistinu zaustavila Boju ljubav, koja ima mo da prijee preko
tih pogreaka? Ako jesu, tada smo svi u velikoj nevolji, jer smo svi vie-manje isti. Na svu sreu za sve nas, to nije tako. Vrijeme je da svoju viziju o sebi ponovno uskladite s Bojom vizijom koja vas sagledava kao savrena i cjelovita bia, bez obzira na ono to ste radili u prolosti. Boja je ljubav bezuvjetna i vi nita ne moete napraviti da biste je prekinuli. Prihvatite to i va e ivot proeti ljubav. Ako se nastavite pridravati privida ega, ljubav e presuiti, iako je u svakom sluaju jo prisutna.
U drugom stupcu pokraj svake svoje misli ili uvjerenja napiite Boji odgovor. Primjerice, ako ste zapisali Ja ne zasluujem biti bogat, u drugom stupcu napiite: Boja je volja za mene savreno obilje. Ako ste napisali Nisam vrijedna savrenog odnosa, u drugom stupcu napiite: Boja je volja za mene savreni odnos. Kad Boju viziju dodate vlastitoj, svjesno odluite da ete odabrati Boju volju. To ete postii koristei se snagom svojih osjeaja, kao u prethodnoj vjebi. Koji osjeaj odabirete? Neka to bude radost! Proitajte sve to ste zapisali u drugom stupcu, uvjerenja koja su u skladu s Bojom voljom, i privucite ih u svoj ivot pomou osjeaja radosti. Tada, kao i prije, probudite u sebi osjeaj zahvalnosti, izgovorite zahvalu zbog te nove odluke koju ste donijeli, jer ta je odluka u skladu s Bojom vizijom za vas. Ako tako odluite, va e se ivot poeti mijenjati u tome trenutku. Neka bude tako, a tako i jest.
Ovoga trenutka postavite sebi pitanje: elite li biti zatoenik ili elite biti slobodni. Kad bi se pred ovjeka tako jasno postavio izbor, nitko pri zdravoj pameti ne bi odabrao zatoenitvo. No, razmislimo na trenutak o tome. Nitko pri zdravoj pameti ne bi odabrao ropstvo, ali ako elite biti iskreni prema sebi, oigledno je da je sve dosad to bio va izbor. Ako ste odabrali da budete slabi i nevrijedni, to je svojevrstan zatvor. Je li onda mogue da niste bili pri zdravoj pameti? Zar postoji neka druga mogunost? Odgovor je jednostavan: um vam je bio razdijeljen. Simptom razdijeljenog uma jest uvjerenje da ste uspjeni i dok ste odvojeni od Boga. Na temelju te injenice lako je pretpostaviti da ste se isto tako odvojili i od svega ostalog - od svih ljudi koje susreete, od svijeta i od svega u tome svijetu. Dakako, ljudi oko vas odraavaju izvornu odluku koju ste donijeli o svom odnosu s Bogom, koja je dosad glasila da ste odvojeni i osamljeni. A ako ste odvojeni i osamljeni, to ujedno znai i da ste osjetljivi na napade, pa ste samim tim u ratu sa svime oko sebe. Moda vam to poinje zvuati poznato? Uvjerenje koje nije utemeljeno u stvarnosti ne moe postati stvarno samo zato to vi elite da bude stvarno. Misao se moe doimati istinitom i oitovati se u vaem ivotu na razne naine, ali ako nije u skladu s Bojom voljom,
tada nema stvarnog uinka - a ono to nema stvarnog uinka nije stvarno. To se naziva matom. Moete zamisliti svaki svijet koji elite, ali ako on postoji samo u vaim mislima, tada to nije stvaran svijet. Jedini je stvaran svijet onaj kojeg podravaju stvarni zakoni, a stvarni zakoni mogu izvirati samo od Boga, stvaralake sile svemira. Neko je veina ljudi u svijetu vjerovala da je zemlja ravna ploa. Kolektivna odluka o zemlji kao ravnoj ploi bila je tako duboko utisnuta da je svako pomorsko puto vanje bilo popraeno krajnjim uasom. to e se dogoditi ako odete predaleko i padnete s ruba? Tu teoriju nitko nikada nije dovodio u pitanje, zapravo, inilo se da je svi dokazi podravaju. Ako biste stajali na bilo kojoj plai u svijetu, zagledani u udaljeno obzorje, mogli ste uistinu vidjeti gdje zavrava svijet. Njegov je kraj bio tono pred vaim oima. No, je li zato bio stvaran? to mislite, to bi se dogodilo kad biste otputovali u prolost i svima rekli istinu, kad biste im objasnili da je zemlja zapravo okrugla, a da se doima ravnom zbog zakrivljenosti planeta? Kako bi, prema vaem miljenju, ljudi reagirali? Pitajte Galilea! Vae vijesti vjerojatno nitko ne bi radosno pozdravio, jer povijest nam pokazuje da su ljudi s nepoznatim ili neuobi ajenim uvidima nerijetko bili natjerani na poslunost. Na kraju krajeva, dok ste u zatvoru, granice pridonose vaem osjeaju ugode - svatko zna gdje mu je mjesto i to se od njega oekuje. Uistinu nije vano je li odluka ispravna ili pogrena, ili jesu li dokazi za tu odluku toni. Vana je
Niste u pravu samo zato to mislite da jeste. Ako misao nije u skladu sa stvarnou, tada ona nema stvarnog
uinka. A kao to sam ve rekao, ono to nema stvarnog uinka, nije stvarno. Vi moete eljeti da bude stvarno, uloiti energiju da se doima stvarno i eznuti za tim svim svojim srcem, ali neke zakone ne moete nadvladati. Ako radite protiv stvaralake sile svemira, tada vam nee pomoi ni sve elje svijeta. Stoga se vratimo stvaralakoj sili, Bogu. Ako ego vjeruje da ste ranjivi, slabi i osamljeni, a Bog vjeruje u suprotno, kome ete povjerovati? to zapravo Bog kae o vama? Vi ste sveti. Vi ste savreni. Vi ste sigurni.
Obilje za kojim tragate proizlazi iz spoznaje tih istina, ali to nije spoznaja uma, nego itavog vaeg srca. To je ono to vam nudi Mojsijev kod: sposobnost da, koristei se njegovim imenom, svoju volju ponovno poveete s Bojom voljom. to vie radite ove vjebe, to ete vie prihvaati svaki od ovih darova i dijeliti ih s drugima. Bog samo daje, jer sve to Bog daje zapravo daje Bogu. I vi tako postupajte, pa nee biti niega to neete moi postii.
svom miljenju, elimo. Ako elimo da nam partner izmasira lea, mogli bismo mu ponuditi da mi najprije izmasiramo njega. U tome zacijelo nema nikakva zla, ali vrijeme je da istraimo jo uzvieniji nain davanja, u kojemu nema nikakva cjenkanja. to se dogaa ako partneru ponudite da ete ga izmasirati, a on to objeruke prihvati, ali se ne ponudi da vam uzvrati uslugu? Ako se vaa usluga temeljila na elji da isto primite, tada ete vjerojatno biti razo arani, a moda ak i ljuti. Ja tebe stalno masiram, a ti mene nikada!, mogao bi glasiti va odgovor, a ak i ako to nije istina, tako to izgleda vaem egu. Zato? Jednostavno zato to njega zanima samo jedno: pri manje. Ideja o davanju bez ikakve motivacije, osim da bismo oponaali Boga, njemu se doima bezumnom. A to u ja time dobiti?, pita se ego. Odgovor je jasan. Vi ete dobiti dar daleko vei od masae ili bilo ega to moete zamisliti. Dobit ete slobodu. ega ete se osloboditi? Vau duu motivira spoznaja da je slobodna iskusiti sve to poeli. Ako elite iskusiti ropstvo, slobodno to uinite. Meutim, ako sebe elite doivjeti kao svetu osobu, morate primijeniti neto sasvim drugo. Budui da su davanje i primanje u konanici jedno te isto, jedini nain na koji sebe moete doivjeti svetom osobom jest da druge vidite kao svete osobe. Drugim rijeima, elite li primiti Boje darove, najprije ih morate davati. ekajte malo. Nije li glavna poruka ovog dijela knjige davanje bez oekivanja? Kako se moete oslo boditi oekivanja ako druge ljude promatrate kao svete kako biste i sebe spoznali kao svetu osobu? To nazivam boanskom sebinou. injenica je da mi gotovo i ne moemo postojati bez ega ili njegovih
motivacija. Nije smisao u tome da ih unitimo, nego da ih sagledamo na nov nain, tako da postiemo ciljeve svoje due. Postoje stvari koje svatko od nas eli, kao to su mir, radost, zadovoljstvo i uspjeh. Ako je istina da su davanje i primanje jedno te isto, tada je logino da dajemo ono to najvie elimo. Stoga, ako je va najvaniji cilj radost, usreite druge. to vie radosti irite, to ete biti radosniji. Tako se egom koristite na nov nain, a taj nain odaje potovanje kako vaoj dui, koja tei davati, tako i vaem egu, koji eli primati. Vratimo se masai. Zapitajte se, je li masaa moj stvarni cilj, ili je rije o neemu dubljem? Moda vi za pravo elite osjetiti da vas netko voli i brine o vama, a to moda neete dobiti od osobe kojoj ste neto ponudili. Svemir za vas moda ima drukiji plan koji vi ne moete uoiti u trenutku kad nudite dar. Ljubav i naklonost moda pruate samo zato da bi vam se vratile iz posve neoekivanog smjera. Danas neko vrijeme razmiljajte o onome to uistinu elite. To je svakako neto vie od novog au tomobila ili nekog drugog predmeta. Moete dobiti i to, ali ako zanemarite duu, neete se ni izdaleka pribliiti istinskom ispunjenju, to ego nikada ne moe razumjeti. Odaberite jedno svojstvo koje ste odluili danas primiti u svoj ivot. Je li to radost? Mir? Ljubav? Sad potraite stvaralake naine na koje ete to svojstvo poveati u ivotu vama bliske osobe ili osobe koju ste tek susreli. Dajte toj osobi ono to vi elite, a onda provjerite kako se i sami osjeate. Je li se vaa enja imalo primijenila? Jeste li u stanju osjetiti svojstvo koje ste potaknuli u drugoj osobi?
Kad to postignete, poeljet ete promijeniti svoj ivot kako biste se to vie time bavili. To je tajna koju je ego uporno pokuavao sakriti od vas.
Kad je Mojsije rekao Bogu da nikada ne bi mogao postii naizgled neostvariv cilj oslobaanja Zidova (ak bi i otac te religije zakljuio da ne moe obaviti takav zadatak), Bog mu je dao jednostavan odgovor: Ja sam Jahve. Abrahamu, Izaku i Jakovu objavljivao sam se kao El adaj. Ali njima se nisam oitovao pod svojim imenom -Jahve. (Knjiga Izlaska 6:3) Abraham je boanstvo znao pod njegovim imenom Svemogui Bog. Meutim, sad je Bog prvi put poznat po svom stvarnom imenu: Ja Sam Koji Jesam. To ukazuje na bliskost koja sve do toga trenutka nije postojala. Postavlja se pitanje: je li ta bliskost namijenjena samo Mojsiju i Zidovima, ili je to bio dar poklonjen svakome pojedinom od nas? Pomisao da Bog voli jednu skupinu ili osobu vie od svih ostalih sasvim je ljudska. To je ono to mi radimo, ali Bog tako ne postupa. Boja je ljubav bezuvjetna, a ime Boje, koje ukazuje na bliskost ili jednotu, dar je poklonjen svima. to bismo, dakle, trebali uiniti s njim? Da ustuknemo, kako je Mojsije u poetku ustuknuo, da kaemo kako nismo vrijedni? Da se njime posluimo jednom-dvaput, svojim oima ugledamo mo svetog imena, a onda ga pospremimo u urednu malu krinju i nikada ga vie ne pogledamo?
Ili bismo se njime mogli posluiti da promijenimo svoj ivot i svoj svijet?
Zapovijed
Tijekom godina imao sam priliku odvesti mnoge skupine u Izrael, zemlju obeanu Mojsiju i idovskom narodu. Nedavno smo proveli neko vrijeme u gradiu Safedu, uvenom i naj veem sreditu prouavanja kabale, jednog od najmistinijih duhovnih putova u svijetu. Posjetivi trgovinu suvenirima, uoio sam iza blagajne kip na kojem je hebrejskim slovima bilo ispisano ime Boje. Zamolio sam djevojku koja je ondje radila da mi ga proita na hebrejskom. Time bih prekrila jednu od Bojih zapovijedi, odvratila je injenino, kao da to zna svako dijete. Bog je rekao da sveto ime nikada ne smijemo spominjati uzalud, i zato ga ne smijemo izgovarati. Objasnio sam joj da sam i ja odgojen uz istu zapovijed, ali da je mi drukije shvaamo. Krane se poduava da je uzaludno spominjanje Bojeg imena zapovijed da se ne smije psovati, ali se inilo da djevojka prihvaa doslovnije tumaenje. Ne, uope nije tako, rekla je. To je jedna od naj jasnijih stvari koje uimo i napisana je crno na bijelo. Uzaludno spominjanje Bojeg imena znai da ga uope ne smijemo izgovoriti. Ako to uinimo, mogle bi nas zadesiti strahote. Upitao sam je gdje je to nauila i je li to uobiajeno idovsko uvjerenje. To nema veze s obiajima, nastavila je. To je istina i ne moete je nikako drukije protumaiti. Ako izgovo rite Boje ime, tada e se on jednoga dana toga prisjetiti i kazniti vas. No, to se moe izbjei. Dakako, bio sam znatieljan.
Mi katkad promijenimo jedno od slova, tako da moemo izgovoriti ime Boje, a da ga zapravo ne izgovorimo. Kad bih eljela izgovoriti vae ime, James, ali ste vi od mene zatraili da to ne inim, mogla bih umjesto toga rei Yames. Na taj sam nain sigurna i ni u emu nisam pogrijeila. Shvatio sam da se to dogodilo i Zidovima kad su napustili Egipat i poeli tragati za zemljom koju im je Bog namijenio. Sveto ime dalo im je snagu, ali su ga poslije pohranili. Je li to uistinu bila Boja namjera, ili je to samo bila posljedica strahovanja? U Tori ne postoji nita to bi Zidovima izriito zabranji valo spominjanje Bojeg imena. Zapravo, iz mnogih drevnih izvora jasno je da se Boje ime naglas izgovaralo posve redovito, osobito pri molitvama u hramu. Misna, rana pisana zbirka idovske usmene tradicije, koja je postala temelj Tore, preporuuje spominjanje Bojeg imena kao uobiajenog pozdrava (Berkhot 9:5). Meutim, u vrijeme Talmuda obiaj je bio koristiti zamjenska Boja imena. Neki su rabini ak pouavali da bi osobu koja izgovori stvarno ime umjesto zamjenskog trebalo pogubiti (to se gotovo dogodilo i Isusu). Stvari su oigledno krenule drugim smjerom. Takoer je zanimljivo navesti da je verzija Bojeg imena koju koristimo u Mojsijevu kodu zapravo pogreno tumaenje izvornog hebrejskog teksta. Godinama, a moda ak i stoljeima, veina je ljudi vjerovala najpo pularnijem prijevodu Bojih rijei, izvornom imenu koje je dobio Mojsije, Ja Sam Koji Jesam. Mnoge su ezoterijske kole prihvatile i dalje irile taj prijevod, a neke su ga ak koristile i kao temelj svog uenja. Stvarne hebrejske rijei koje je Bog izgovorio obraajui se Mojsiju glasile su: Ehjeh Aer Ehjeh, a kad ih pravilno prevedemo glase: Ja u Biti Koji u Biti. Bog se Mojsiju zapravo obratio u buduem, a ne sadanjem vremenu. Tako se postavlja pitanje: na koji nain ta injenica utjee
na nae koritenje pogrenog prijevoda ili ga moda nijee, osobito ako je rije o koritenju svetog imena kao instrumenta stvaranja? Bog postoji uvijek i posvuda. Ako je to tono, tada Bog istodobno ivi u prolosti, sadanjosti i budunosti. To moe prihvatiti veina ljudi koji imalo vjeruju u Boga, stoga o tome ne moramo ovdje raspravljati. Meutim, to je uistinu znaajno u rjeavanju ovog potencijalnog neslaganja. Ako o ljudima govorimo u prolom vremenu, to je isto kao kad o njima govorimo u sadanjem. Drugim ri jeima, pojedinac o kojem govorimo nije se promijenio. Kad kaemo: Bob je bio ovdje, govorimo o istoj osobi na koju mislimo kad kaemo: Bob je ovdje. Stoga, ako kaemo, Ja u Biti Koji u Biti, svjesni da govorimo o stvarnosti koju katkad nazivamo Bogom, to se ne razlikuje od rijei: Ja Sam Koji Jesam. Evo to kae moj prijatelj Jonathan Goldman, jedan od najpoznatijih svjetskih iscjelitelja zvukom: Zvuk povezan s namjerom donosi iscjeljenje. Same za sebe, rijei posjeduju slabo znaenje, ako ne postoji i namjera. Upravo namjera priziva Boji duh u jednadbu i tu se susreemo s pravom tajnom. Vratimo se djevojci koju sam susreo u trgovini u Safedu. Njezin pokuaj da izbjegne Boju kaznu zamjenjujui slovo u imenu ili ga izgovarajui s drugim naglaskom nema nikakva uinka. Ako promijenimo slovo ili dva u bilo kojem imenu, time ne mijenjamo svoju namjeru, a upravo je namjera vie od bilo ega drugog ono to stvara boansku povezanost. Zato onda svetom imenu pridajemo bilo kakvu va nost? Ako znate neije ime, time naglaavate svoju poveza nost s tom osobom. Moete me zvati James ili Jimmy, a ja u se odazvati na bilo koje od ta dva imena. Meutim, svako to ime nosi razliitu energiju i moe me navesti da
odgovorim na razliite naine. James je oblik koji se koristi u slubenim razgovorima, kad mi se obraaju kao piscu ili dok drim predavanje ili koncert. Mnogi me prijatelji zovu Jimmy. To je ime intimnije i neobaveznije. No, ja volim oba imena i u konanici gotovo da i nije vano koje izgovorite, ako se osjeam povezan s osobom koja ga koristi. Je li mogue da to isto vrijedi i za Boga? Bog je Mojsiju povjerio sveto ime kako bi osigurao oslo baanje Zidova iz ropstva. Postupivi tako, izmeu Boga i ovjeanstva uspostavljena je bliskost koja nikada prije nije postojala. Zamislite da nekoga upoznate i elite postati prijatelji. Predstavite se toj osobi s povjerenjem da e vas zazvati vaim imenom kad joj neto bude potrebno. Kako biste se osjeali kad bi ta osoba zakljuila da je vaa ljubav prevelika i da ona sama nije vrijedna ni spomenuti vae ime? Tada njezina namjera nije udruivanje, nego joj je namjera da ostanete razdvojeni, a to je posljedica. Kad prizivamo Boje ime, bilo u prolom, sadanjem ili buduem vremenu, s namjerom udruivanja, stvara se povezanost koja nam omoguuje stvaranje uda. To je sama bit Mojsijeva koda. Stoga je rezultat posve isti, bez obzira na to koristim li ime Ja Sam Koji Jesam, ili Ja u Biti Koji u Biti. Namjera povezivanja s boanstvom, udruena s imenom, stvara bliskost s Bogom koja vas sjedinjuje s glavnom funkcijom Stvoritelja. A koja je Boja funkcija? Stvarati! To je svrha ove knjige: jednom i zauvijek shvatite da su Boja i vaa funkcija istovjetne. Vi ste ovdje da biste bili stvaralaka sila mira i sklada. Upravo kao to vi odgovarate na varijacije svog imena, odnosei se podjednako prema njima i usklaujui se s namjerom, tako i Bog odgovara vama kad vam je srce otvoreno, a namjera jasna.
svijet. Takva radost znai da Bog eli da budete okrueni obiljem, da budete uspjeni i imate savrene odnose, ali ujedno oznaava da postoje stvarnosti s onu stranu fizike, koje isto tako moete dosegnuti. Isus je rekao: Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pra vednost, a to e vam se nadodati! (Evanelje po Mateju 6:33) Nije nam rekao da traimo svjetovna bogatstva kako bismo bili sretni. Zapravo, rekao je neto posve drukije. Isus nas je posavjetovao da teimo nebeskim bogatstvima koja ne moe unititi protok vremena. Materijalno bogatstvo ovoga svijeta nikada ne moe ispuniti prazninu koju osjeamo u sebi. Ako je Boja volja za nas savrena radost, tada mora postojati neto vie - mora postojati dublji poziv onkraj ovog fizikog carstva koji nam daje ono to nam je uistinu potrebno. Sad emo zajedno otputovati onamo. Nauili ste ovladati snagom Bojeg imena kako biste privukli sve to elite na svijetu. Nakon toga emo tu mo iskoristiti da bismo svoju panju usredotoili na darove koji se proteu onkraj ogranienja ovoga svijeta. To je uvijek i bila Boja namjera. Zemaljska bogatstva nisu nita drugo, nego uvod u stvarne darove koji nas ekaju. Dobro je to to ne morate umrijeti da biste ih primili. Mnogi ljudi vjeruju da savrenu radost mogu osjetiti samo u raju, a u raj moete stii tek kad umrete. No, nije li Isus rekao: Kraljevstvo je Boje meu vama. (Evanelje po Luki 17:21) Kraljevstvo je Boje u vama i eka da se oituje kamo god vi krenuli. Svaki va udah, svaki va korak prilika su da proirite raj i Boje darove ljudima oko sebe. Tako
ini Bog, a oponaate li ga, to nije samo najuzvieniji oblik laskanja, nego i samo vae spasenje.
Nije namijenjeno straljivcima, nego onima koji su voljni riskirati sve za mogunost da budu sve. Jeste li jo ovdje? Kao da hodamo kroz arobnu umu i iznenada dolazimo do raskrija putova. Jedan vodi u smjeru spomenutom na samom poetku ove knjige, nudei vam sposobnost privlaenja u svoj ivot svega to elite. To mislim posve doslovno. Jednom kad ga shvatite i ponete provoditi, kod vam prua sredstva za stvaranje uda u svom ivotu i u svijetu, a svemu tome nema nikakvih ogranienja. Ako tako elite, tada ete to svakako i postii. Zamislimo da taj put skree nalijevo. Ako imate ikakvih pitanja o tome biste li trebali nastaviti ili odustati, tada vam predlaem da krenete njime. Odloite ovu knjigu i ponite raditi vjebe i primjenjivati dobivene informacije. Posvetite se koritenju moi sadrane u Bojem imenu kako biste privukli sve to moete zamisliti. Da biste to napravili, ne trebaju vam vie nikakvi savjeti, jer sve ve postoji u vama. Meutim, postoji jo jedan put koji lei pred nama, put koji vodi u novom smjeru kojim jo niste krenuli. Taj je put mnogo ui od dosadanjeg, a zbog kroanja stabala iznad nae glave uma se doima mranom, pa ak i pomalo opasnom. Jamim vam da to nije samo privid. Taj je put uistinu opasniji, a odluite li nastaviti, ivot koji ste dosad poznavali u velikoj je opasnosti. Ne namjeravam rei da biste mogli biti fiziki ozlijeeni ili umrijeti ako se uputite tim putem i ako ne uspijete stii do odredita. Svjestan sam da se dramatino izraavam, ali moj opis nije pretjeran. Ono to biste mogli izgubiti daleko je vanije i dragocjenije od samog fizikog ivota i o tome morate razmisliti. Postoji jo neto to biste trebali znati: odluite li nastaviti, ivot koji ovdje opisujem bit e u svakom sluaju
izgubljen u ovom ili onom trenutku. Staza kojom hodamo - usprkos tome to se razdvaja u dva razliita smjera - u krugu se vraa sama sebi i zavrava upravo ondje gdje je i zapoela. Drugim rijeima, kraj je neizbjean. Ja vam samo nudim bri i izravniji smjer, onaj koji e vam omoguiti da izbjegnete neizrecivu tugu i patnju. Ozbiljno mislim svaku rije koju sam upravo napisao. Nikada vas nee zadovoljiti put koji vodi nalijevo, onaj koji se na prvi pogled moe doimati poput sigurne staze. Istina je da e vam omoguiti da privuete neizmjerno bogatstvo i obilje, ali na kraju ete otkriti da uope niste tragali za tim stvarima. Vi uistinu tragate za onim to vam nudi desni put, a to moe znaiti samo jedno: na svakom putu vrebaju razliite opasnosti. Lijevi se put moda doima sigurnim, ali na kraju ne moete izbjei pouke zbog kojih ste se i rodili. Desni put zahtijeva razinu predanosti kakvu jo nikada niste iskusili. Koji ete put odabrati? Ako jo i sad itate, tada pretpostavljam da ste odluili nastaviti nae putovanje prema buenju. Od sada ete hodati svijetom koji va um ne moe shvatiti, ali ga srce ve osjea. Spoznat ete da je to ono jedino to e vas zadovoljiti. Ponajvie od svega, postat e vam jasno da ste spremni za taj korak i da e vam Mojsijev kod pruiti sve za ime vam srce uistinu udi. Odavde kree va put prema vjenosti...
Dva puta
Bog voli jasne i konkretne odluke. To znai da ste razmotrili sve mogunosti, sa svih strana odvagnuli sve razloge za i protiv te donijeli apsolutnu odluku da krenete naprijed. Sad kad ste odluili zakoraiti u dublje razine Mojsijeva koda, podrku e vam pruiti aneli. Nastavimo ovim putem u svjetove koje ste dosad mogli samo zamiljati. Zamislite sebe kako stojite na raskriju putova. Samo stavite jednu nogu ispred druge i krenite prema putu koji vodi nadesno. Put se odmah suava i teko je vidjeti kamo vodi. Pa ipak, u dubini due ste oduevljeni, jer znate da e vas ta odluka odvesti boljem razumijevanju Mojsijeva koda - onom koje e zadovoljiti enju vae due, a ne ega. Naposljetku smo utvrdili razliku izmeu ta dva puta. Put kojim smo dosad koraali, a koji skree nalijevo, vodi ispunjenju elja ega (onoga dijela vas koji vjeruje da je odvojen od Boga i svega ostalog), dok desni put vodi is punjenju enji due. Koja je razlika meu njima? Ponimo s egom. Navodimo nekoliko znaajki toga varavog stanja svijesti: Ego vjeruje da je sve odvojeno od svega ostalog to zamjeuje. Drugim rijeima, vi ste razdvojeni od osobe koja sjedi pokraj vas, od kue u kojoj ivite, od svijeta koji podrava vae postojanje, kao i od
svemira koji sadri sveukupni ivot. Na kraju krajeva, osobito ste odvojeni od Boga. Budui da ste izdvojeni i osamljeni, morate pronai nain da svoj ivot obranite od svega onoga to bi vas moglo, a vjerojatno i hoe, napasti. Ako to ne uinite, tada e u bilo kojem trenutku neto doi i odvesti vas. To je ono to ego naziva smru. Budui da je smrt jedino u to je ego posve siguran, on mora ivjeti u strahu. Plai se gotovo svega, jer nikako ne moe znati koji e dio odvojenog svemira pokuati oduzeti njegov ivot. Jedan od naina na koji se moe obraniti od smrti, barem na neko vrijeme, sastoji se u prikupljanju to vie stvari. Izgleda da se zadovoljava sa svim to ima ikakvu vrijednost, ali ego najvie voli velike stvari. to je kua vea, to se ego ugodnije osjea, sve dok, dakako, ne shvati da mu nita ne moe osigurati ivot. Neprestano je u potrazi, nadajui se da e pronai neku novu veliku stvar koja bi ga mogla odrati na ivotu. No, na kraju, sve propada, bez obzira na to koliko bilo velianstveno, i ego umire isto onako neminovno kao i sve ostalo to je stvorio i to vidi oko sebe.
Sad ispitajmo znaajke vae due: Dua nikada ne pokuava dobiti neto, jer zna da ve posjeduje sve to ima stvarnu vrijednost, a zanemaruje ono to nema vrijednost, ne obraajui na to previe panje. Zato? Zato to dua zna da sve lako i prirodno tee svojim putem kad je usklaeno sa svojim boanskim izvorom. Obilje, idealni odnosi i sigurnost nisu ciljevi due, ali ih ona postie bez ikakva napora.
Dok ego pokuava dobiti, vjerujui da tada posjeduje sve to mu je potrebno, dua tei davati, svjesna da su njezine potrebe ve ispunjene.
Dua razumije da smrt nije stvarna, jer ono to je stvarno nita i ni na koji nain ne moe povrijediti ili ugroziti. Stoga je dua prevladala strah, jer zna da je neranjiva, savreno zatiena od bilo kakve prijetnje ili pogreke.
Podrazumijeva se da ego, sa svim svojim obranama i eljama, uope nije stvaran, ili je barem sjena stvarnosti. Pa ipak, mi smo itavo svoje postojanje izgradili na uvjerenju u taj privid, polaui svoju vjeru u njegove tvrdnje i pruivi mu njegov vlastiti svijet u kojem moe ostajati i vladati. Zamislite da stojite u prostoriji na ijoj se jednoj strani nalazi jedno jedino blistavo svjetlo. To vas svjetlo obasjava i na pod baca sjenu, koja je otprilike istog oblika kao i vae tijelo. Kad biste jako dugo stajali u toj prostoriji ili kad bi se dogodilo neto zbog ega biste izgubili pamenje, moda biste zaboravili tijelo i svjetlost te se u potpunosti usredotoili na sjenu, pridajui joj ivot koji zapravo ne postoji. Tada oblik sjene vie nije oblik vaega tijela, nego stvorenja ili udovita koje vas moe napasti u bilo kojem trenutku. Svaki put kad se pomaknete, pomie se i sjena, iako vi niste u stanju opaziti taj odnos, jer ste zaboravili da su vae tijelo i sjena zapravo jedno te isto. Poinjete se plaiti tijela koje stvara sjenu, a osobito se plaite svjetlosti koja ih je oboje stvorila. No, postoji li uistinu sjena, postoje li sve stvari koje ona, prema vaem miljenju, predstavlja? Ne bi li bilo tonije rei da je sjena projekcija stvarnosti? A to je s tijelom - kakvu ulogu ono igra u ovoj analogiji? Tijelo koje baca sjenu vaa je dua, opipljivija i stvarnija od svih projekcija ega. To nas vodi do toke s koje nema
povratka. Ono to u vam sada rei moda ete shvatiti tee od svega ostaloga to ste proitali u ovoj knjizi, ali rije je o posljednjem preostalom elementu potrebnom za razumijevanje i koritenje Mojsijeva koda. To je nae krajnje odredite - do kojeg u konanici vodi ovaj, kao i svaki drugi put. Ako ste u stanju prihvatiti ovu jedin stvenu injenicu, tada e se i sama stvarnost raspasti posvuda oko vas. Tijelo koje baca sjenu - ono to sad nazivamo duom - nije nimalo stvarnije od same sjene. Na kraju krajeva, postoji samo svjetlost (odnosno Bog), i ona postoji prije svega drugoga. Va je cilj dodirnuti, prigrliti i naposljetku upiti tu stvarnost, a onda je proji cirati u svaki vid svog ivota. No, da biste ostvarili taj zadatak, morate krenuti korak po korak, jer tu preobrazbu ne moete pourivati ni na koji nain. Odvijat e se u tri stupnja. Zasad u ih nazvati: 1. Sjena, koja predstavlja ego 2. Tijelo, koje predstavlja duu 3. Svjetlost, koja predstavlja Boga Neto poslije ponovno ete definirati te pojmove, vrativi se biblijskoj prii o Mojsijevu razgovoru s Bogom. To je razgovor koji ak i sada vodite, koji se odvija u svakom tre nutku vaeg ivota. Bog vam prua sveobuhvatan odgovor, iako sve do ovoga trenutka niste bili u stanju razmotriti sveukupan uinak onoga to ste uli. Bilo je jednostavnije sluati samo mali dio poruke: ono to je bilo korisno odlu kama koje ste ve donijeli o sebi, o svom ivotu i o svemu to elite. Vrijeme je da ih odloite, jer ste se sada, barem sa stajalita ega, zaputili u neistraeno podruje.
To bi se podruje moglo razlikovati od onoga to ste zamiljali, ali vas vodi domu koji nikada niste ni napu stili, osim u svojoj mati. No, va um ne moe napraviti stvarnim ono to ne posjeduje istinsku stvarnost. Moe samo napraviti neto to se doima stvarnim, ali ono to se doima stvarnim nikada ne moe zamijeniti ono to jest. U stvarnost vas vodi Mojsijev kod. Posvetimo se stvarnom svijetu.
Godine 1995. objavljena je knjiga koja je zaprepastila mnoge ljude diljem svijeta. Razgovori s Bogom4 Nealea Donalda Walscha vie od dvije godine nalazila se na prvom mjestu popisa bestselera New York Timesa, a izdavaki svijet nakon toga vie nikada nije bio isti. Mnogi ljudi nisu ni razmi ljali da postoji mogunost da Bog se nikada nije prestao obraati ovjeanstvu i da bi itko mogao doivjeti blizak susret s boanskom prisutnou, koju katkad nazivamo Bogom, i to kad god poeli. Pretpostavljalo se da se Bog obraao samo najveim prorocima i uiteljima o kojima smo itali u Bibliji ili drugih svetim spisima, ali i sama pomisao da bi se Bog mogao obratiti obinom ovjeku koji danas ivi doimala se nemoguom. No, kao to sada otkrivamo, nita nije nemogue, osobito kad je rije o ovoj temi. Pria koja je Nealea dovela do susreta s boanskim vjerojatno se ne razlikuje previe od vae vlastite. U jednom trenutku izgledalo je da je Neale izgubio sve to je u njegovu ivotu imalo neku vrijednost. Nalazio se na samom dnu kad je zauo glas iz nutrine - glas koji je prepoznao, ali nije mogao vjerovati svojim uima. Bio je to Boji glas, a razgovor koji je uslijedio promijenio je nain na koji promatramo sebe, svijet i svoju povezanost sa Stvoriteljem.
4
Knjige Nealea Donalda Walscha objavljene su u izdanju V.B.Z.-a.
Koliko ste se puta osjeali izgubljenima, kao da ste izgubili kontrolu nad svime, ali tada osjetili blagi glas iz nutrine koji vas uvjerava da e sve biti u redu? Najee pretpostavljamo da je to razgovor s naim vlastitim ja, moda s viim dijelom nas samih koji prebiva tik izvan dohvata naeg svjesnog uma. Samo kad bismo se mogli prisjetiti da je to prava istina i da ne postoji nikakva udaljenost izmeu naeg vieg ja i Boga, tada bismo moda shvatili da u svakom trenutku svog ivota razgovaramo s boanskim. Kao da je telefonska linija izmeu Boga i nas uvijek otvorena i Bog samo eka da ga ukljuimo u razgovor. Umjesto toga, mi nastavljamo svojim putem, razmiljajui da smo osamljeni i bez ikakva utjecaja naeg boanskog dobroinitelja sposobni kontrolirati beskrajne detalje svog ivota. No, to se dogaa kad se prisjetimo te povezanosti, kad koristimo tu mudrost za sve ono to mislimo, kaemo ili inimo? Bog je u svakom detalju vaeg ivota i vodi vas u beskonanu stvarnost u kojoj ste stvoreni i u kojoj jo i danas prebivate. Zastanimo na trenutak, jer ovo je jako vano. Zapravo, prva reenica ovog odlomka mogla bi biti najvanija izjava u ovoj knjizi. Ralanit emo je i odvojeno promotriti svaki njezin dio. Bog je u svakom detalju vaeg ivota. Veina ljudi, ako imaju ikakvu ideju o Bogu, mogu prihva titi tu tvrdnju. Pa i smisao religioznog ivota jest u tome da Boji otisak prepoznamo u svakom trenutku, svjesni da Bog svime vlada i da bdije nad nama. Obratite panju da sam se posluio rijeju religiozan, a ne duhovan. Isto sam tako mogao napisati i pa i smisao duhovnog ivota, ali ta rije ne bi mogla prenijeti smisao koji vam pokuavam pokazati.
Kakva je, dakle, razlika izmeu religiozne i duhovne osobe? Rei u vam neto to mi je prije mnogo godina rekao jedan prijatelj. Razlika je u tome to religiozna osoba vjeruje da pakao postoji, dok je duhovna osoba i bila ondje. Zgodno je to rekao, a na neki nain to je i tono. Koje jo mogue razlike postoje? Religiozni ljudi esto vjeruju da je Bog negdje vani, najee na nebu, dok duhovni ljudi znaju da ni na koji nain nisu odvojeni od boanskog izvora. Religiozni ljudi mogu vjerovati da moraju umrijeti prije nego to uu u raj, a duhovni ljudi vjeruju da je Isus bio u pravu govorei: Kraljevstvo je nebesko u vama. Religiozni ljudi katkad tvrde da je Bog svet, a oni nisu, dok duhovni znaju da je sve ono to je Bog stvorio jo i danas Jedno s Bogom. Stoga, ako je Stvoritelj svet, i oni su sveti. Kao to stoji u Prvoj poslanici Korinanima: Zar ne znate da ste hram Boji i da duh prebiva u vama? Religiozni ljudi mogu vjerovati da je Boja ljubav uvjetovana i da u bilo kojem trenutku mogu ostati bez nje, ali duhovni znaju daje Boja ljubav vjena i bezuvjetna. Pazio sam da napiem da religiozna osoba katkad vjeruje, ali ne uvijek. Potpuno sam svjestan da ovjek istodobno moe biti i duhovan i religiozan. Zapravo vam pokua vam rei da duhovna osoba Boga doivljava tako da to iskustvo transcendira misao i logiku, a njezino iskustvo boanskog nije ogranieno ni na jednu religijsku ili duhovnu tradiciju. to se ovjek dublje sputa u duhovno iskustvo, ono postaje sve univerzalnije. Kranski teolozi mogu pronai velike razlike izmeu svojih i muslimanskih
ili idovskih uvjerenja, pa ak i izmeu svojih i uvjerenja drugih kranskih sekti. Kranski mistik, pak, brzo shvaa besmislenost tih podjela i smireno promatra kako se sve raznolike struje ulijevaju u isti ocean.
Pogled odozgo
Sjeate li se prie o astronautima koji su prvi put ugledali na planet iz dalekog svemira? Dok su promatrali, njihov se stav prema svijetu promijenio, jer vie nisu vidjeli gra nice i podjele koje upravljaju naim ivotima. Granice koje razdvajaju drave od malog su znaaja ovjeku koji zemlju promatra u svoj njezinoj cjelovitosti - poput mistika koji se uzdie iznad raznolikih uvjerenja konkretne religije i uvia da svi putovi u konanici vode Bogu. Drugi dio reenice koju istraujemo glasi: I vodi vas prema beskonanoj stvarnosti u kojoj ste stvoreni i u kojoj jo i danas prebivate. To se uvelike razlikuje od svega onoga to je veina ljudi nauila na vjeronauku. Dok sam odrastao unutar Katolike crkve, nitko nikada nije rekao ni rijei o tome da sam ostao savren kakav sam i stvoren. Zapravo, govorilo se neto posve suprotno: roeni smo u grijehu i moramo se otkupiti putem udesnog sakramenta krtenja. Umrete li prije krtenja, kae pria, zavrit ete ravno u paklu i gorjeti itavu vjenost, koja, usput reeno, jako dugo traje. Malo me je utjeilo kad sam saznao da Bog ima posebno mjesto za djecu koja umiru prije nego to su stigla biti krtena. Limb se nalazi izmeu raja i pakla, a stvoren je posebno za tu jadnu djecu. Iako ona nikada nee vidjeti Boga, barem ne trpe vjene paklene muke - sitna utjeha milosrdnog Boga. To nas dovodi do konane razlike izmeu duhovne i religiozne osobe: religiozna osoba katkad vjeruje da se raamo u grijehu i da nas treba otkupiti, dok duhovna
osoba zna da otkupljenje nije potrebno. Drugim rijeima, savreni ste kao i u trenutku stvaranja, i nita ne moete uiniti da biste promijenili ljubav, koja je va izvor. Veina krana vjeruje da je Isusova uloga bila otkupljenje naih grijeha i ponovno sjedinjavanje s naim boanskim izvorom. Duhovna osoba, pak, shvaa da je Isusova uloga bila poka zati istinski smisao ljubavi pobjeivanjem smrti, pokazati beskonani potencijal ne samo svoje, nego i nae due. Sad moe zapoeti pravi razgovor koji se ne temelji na nejednakosti i razliitosti, nego na zajednitvu i ljubavi. Tu u priu ulazi Mojsijev kod. Kad se Bog u obliku gorueg grma obratio Mojsiju, uspostavio je povezanost izmeu Neba i Zemlje koja prije toga trenutka nije postojala. Bog je Mojsiju rekao sveto ime. S naeg stajalita to moda ne izgleda poput neeg osobito znaajnog, ali je takvo bilo sa stajalita Mojsija i Izraelaca. Teko je razgovarati s nekim ije nam ime nije poznato. Ako vam je poznat samo njegov naslov, Svemogui Bog ili Bog Naih Predaka, ne moe se osjetiti nikakva bli skost. Na kraju krajeva, svrha zajednitva je bliskost, a zajednitvo je konani rezultat ozbiljnog razgovora. Mojsije je ovjeanstvu otvorio mogunost bliskog razgo vora s boanskim. Stoljeima nakon Mojsija drugi je idovski poglavar, kralj Salomon, o Bogu pisao kao o ljubavniku i intimnom partneru. U svom zanosnom odnosu s boanskim, Boga nije doivljavao nedostupnim i nepristupanim, nego suprunikom ija ga prisutnost opija ljubavlju. Poljubi me poljupcem usta svojih, Ljubav je tvoja slaa od vina. (Pjesma nad pjesmama, 1:2) Kod mistika iz svih tradicija pojavljivale su se takve emocije, jer su boanstvo vie doivljavali srcem nego
umom. U kranstvu su sveci poput Tereze Avilske, Ivana od Kria i Franje Asikog iznosili udesne prie o svom zanosu, a u sufizmu je malo ljudi uope dosegnulo visine o kojima je pisao Rumi: Ispih Gutljaj slatkog vina Voljenoga, I razboljeh se. Bolan sam I groznica mi raste. Pozvae lijenika, a on ree, Popij aj! Dobro, vrijeme je da popijem aj. Uzmi tablete! Dobro, vrijeme je da uzmem tablete. Lijenik ree, Odmakni slatko vino s usana! Dobro, vrijeme je da odmaknem lijenika. Bog je vino i to nas slatko pie opija, gubimo svoje bive ja i otkrivamo svoju istinsku narav, svetu i vrijednu zagrljaja koji svijet nikada nije shvatio. Bog vie nije bezimeni, nego ima svoje ime i u konanici postaje Voljeni. Postavlja se pitanje: prilazi li Bog k nama ili mi k njemu? Vjerujemo li da se Bog tijekom stoljea pribliava ovjean stvu, tada isto tako moramo pomisliti da je Boja ljubav uvjetovana. Drugim rijeima, to nas Bog bolje upoznaje, to nam je sve naklonjeniji. No, ta ideja vie odraava ljudske odnose, nego odnos s boanskim. Sa stajalita boanskog, Bog daje samo Bogu. Mi se suzdravamo od davanja dok nismo sigurni da e na dar biti prihvaen, a onda i uzvraen. Ako je to istina, tada moda jo neto moemo nauiti iz svoje novootkrivene bliskosti s Bogom. Moda
je naposljetku dolo vrijeme da ponemo oponaati Boga, umjesto to oekujemo da na Stvoritelj oponaa nas. to to znai kad kaemo da Bog samo daje? S ljudskog stajalita to je besmisleno, jer ako vjerujemo da svoju energiju ili stvari dajemo ljudima koji postoje izvan nas, dolazimo do toke kad vie nemamo to dati. Kad bismo pruili svu svoju energiju, umrli bismo... a to bismo onda? Naa ideja o davanju kae ovako: Budi svjestan svojih granica i nemoj davati vie nego to si moe priutiti. Promijenimo perspektivu da bismo mogli razumjeti kako daje Bog. Veina je ljudi sprema razmisliti o mogunosti da Bog ne opaa odvojenost. Drugim rijeima, u cjelini koju katkad nazivamo Bogom sadrano je sve, i izvan te cjeline nema niega. Fizika nas ui da energiju ne moemo stvarati niti unitavati. Ona se samo pokree s jednog mjesta na drugo. Ako je tako, tada sve ono to dajemo drugoj osobi nije zapravo nita drugo nego razmjena energije, ali s Bojeg stajalita, energija zapravo nikamo nije otila. Jednostavno reeno, energije nije napustila svoj izvor, a to je Bog. Bog je izvor sveukupne energije i zato nas nikada ne moe napustiti ili bilo kuda otii. Ostaje ondje gdje je uvijek i bila, iako se nama moe initi da se kree od jedne osobe ili situacije do druge. Dobrodoli u novi svijet! Tako nam preostaje samo jedna mogunost. Davanje i primanje nisu dva razliita iskustva, nego samo jedno davanje i primanje su jedno te isto. O, boanski uitelju, Dopusti mi da ne traim utjehu, nego da tjeim, Da ne traim razumijevanje, nego da razumijem,
Da ne traim ljubav, nego da volim. Jer dajui primamo, Opratajui oprost dobivamo, A umirui za vjeni se ivot raamo. - Franjo Asiki Svrha Mojsijeva koda jest iskusiti bliskost svog odnosa s boanskim, a onda ga proiriti i na druge. Mi smo ovdje kako bismo oponaali Boga, ali to ne moemo initi sve dok ne ponemo razumijevati svog Stvoritelja. Razumijevanje izvire samo iz odnosa ili komuniciranja, a uistinu komunicirati s nekim moemo samo ako ga poznajemo. Dar koji nam je Mojsije dao bilo je sveto ime, a otada se neprestano pribli avamo Bogu, ne oekujui da se Bog pribliava nama.
diete, jer se cilj ove vjebe razlikuje od svega ostalog to ste dosad vjebali iz ove knjige. Cilj vam je da se osjeate kao da razgovarate s Bogom, ba kao to je razgovarao Mojsije. Usredotoite se na bliskost toga razgovora. Dok izgovarate rijei Ja Sam Koji/Koja, osjeajte da doslovce predstavljate povezanost izmeu Neba i Zemlje. Kad izgovorite Jesam, osjetite da vam Bog odgovara, potvrujui tu povezanost. Nastavite s vjebom sve dok ne shvatite da ste Jedno s Bogom, toliko bliski da to va logini um nikada ne moe pojmiti.
Teorija prosvjetljenja
Moglo bi vam se uiniti neobinim primijeniti jedan od temelja Reaganove ekonomije na Mojsijev kod, ali to e nam pomoi da shvatimo kljunu razliku izmeu udnji ega i enji due. Ego udi za vlastitom udobnou te zgre dobra i novac u jalovom pokuaju da se obrani od smrti. Drugim rijeima, tei dobiti to vie, i sve to koristi kao obranu od neminovnog kraja. Dua, pak, tei to vie davati, jer je svjesna da nije ograniena razdvojenou ili smru, a to moe ostvariti samo davanjem onoga to najvie eli. Ne moete davati ono to nemate. Dua to shvaa, i stoga neprestano daje sve. Majka Tereza jednom je napisala: Kad sam gladna, daj mi nekoga koga mogu nahraniti, a kad sam edna, poalji mi nekoga koga mogu napojiti. Razumjela je da je sveti Franjo bio u pravu kad je u svojoj molitvi traio: Da ne traim ljubav, nego da volim. Jer dajui primamo, Opratajui oprost dobivamo, A umirui za vjeni se ivot raamo.
U tome je kljuna razlika: ego tei dobivati, a dua tei davati. Prvi stupanj Mojsijeva koda (ono to nazivam sjenom, koja predstavlja ego), koristi taj moan instrument stvaranja kako bi prikupio ili dobio sve one stvari koje misli da su mu potrebne i koje jo ne posjeduje. Budimo naisto od samog poetka: u tome nema apsolutno nieg pogrenog! Zapravo, to je prijeko potreban korak u procesu buenja, ali isto tako moramo pojasniti da je to tek prvi korak. Mogli bismo se nai u iskuenju da, vidjevi one koji su ovladali tom metodom, koji su naizgled postigli sve to su ikada poeljeli, pomislimo kako su dosegnuli obeanu zemlju obilja i bogatstva. Naalost, ovladavanje poetnim korakom, ako nije popraeno razumijevanjem ostaloga, vrlo slabo moe zadovoljiti stvarnu enju koju moe ispuniti samo dua. Dua ne brine o stvarima za koje zna da e automat ski stii jednom kad ovjek postigne viu razinu. Ona se zanima samo za kvalitete i darove koji su vjeni i s onu stranu fizikoga svijeta: mir, ljubav, suosjeanje i blagost. Koncentrira se na dobrodunost duha, svjesna da e svjetovni darovi s lakoom stii kad se ovjek usmjeri viem cilju. Isus je rekao: Ne sabirajte sebi blago na zemlji, gdje ga izgriza moljac i ra; gdje lovovi prokopavaju zidove i kradu ga! Nego sabirajte sebi blago na nebu, gdje ga ni moljac ni ra ne izgriza, gdje lopovi ne prokopavaju zidova i ne kradu! jer gdje ti je blago, tu e ti bili i srce. (Evanelje po Mateju 6:19-21) Tu teoriju prosvjetljenja nazivam teorijom slijevanja. Isus je rekao da su samo vjeni darovi vrijedni nae panje, a potvrdio je i to da ete automatski dobiti sve ostalo kad se usredotoite na njih. Poslije kae:
Ne brinite se tjeskobno i ne govorite: to emo jesti, ili to emo piti, ili u to emo se obui?! Jer zna Otac va nebeski da vam je to sve potrebno. Zato najprije traite kraljevstvo Boje i njegovu pravednost, a to e vam se nadodati! (Evanelje po Mateju 6:31-33) Drugim rijeima, kad teite najvioj razini, sve ono to je ispod nje dobit ete bez ikakva napora. Bitno je traiti najuzvieniji dar koji vam svemir moe ponuditi, ono to Isus naziva kraljevstvom Bojim. Stvari koje su vam potrebne za odravanje ivota, kao to su kua, prihod i odjea, koje su sve energetski manje mone, lako i prirodno dolaze u va ivot, jer je Boja volja za vas savrena radost.
Piramida elja
Zamislite piramidu od mnotva razina ili stupnjeva. Nazvat emo je piramidom elja. Na najvioj razini, na samom vrhu piramide, nalazi se raj ili kraljevstvo Boje. Razina ispod nje mogla bi biti elja za ivotom ispunjenim ljubavlju i mirom, a ispod nje bi se mogle nalaziti elje za financijskim obiljem. Samo vi sami moete odrediti kako e te razine ili elje izgledati na vaoj osobnoj piramidi. Sad zamislite da najvii cilj, ostvarenje raja na zemlji, postiete ovoga trenutka, a ne tek nakon smrti. Cilj je iskusiti nebeske darove ovdje i sada, a energija tih darova tada e se poeti slijevati prema donjim razinama vae piramide. Nakon to ste dosegnuli raj na zemlji, ta e energija ispuniti drugu razinu, ivot ispunjen ljubavlju i mirom. Kad se ta razina ispuni, energija e se slijevati u financijsko obilje, a nakon toga u sve nie razine. Poet ete spoznavati da Boji plan donosi uspjeh u svako podruje vaeg ivota, a ne samo u vau prvobitnu elju. to se dogaa ako teite prema jednoj od donjih razina i bavite se njome, primjerice, eznete za financijskim obiljem?
Zamislimo da koristite Mojsijev kod, mo sadranu u Bojem imenu, kako biste to postigli. Budui da vam svemir uvijek daje sve ono to zatraite, lako ete postii svoj cilj i s vaeg e se bankovnog rauna iznenada poeti izlijevati novac. Budui da istodobno djeluje i teorija slijevanja, sve ispod te razine bit e takoer ispunjeno energijom. Moi ete kupovati sve one igrake koje smatrate potrebnima da biste bili sretniji nego to ste sada. Takoer ete biti uspjeniji u drutvu. No, to je s onim stvarima koje su u vaoj piramidi smjetene iznad financijskog obilja? Moda imate sav novac kojemu ste se nadali, ali vam je obiteljski ivot kata strofalan i nemate mira. to je najvanije, niste u stanju postii kraljevstvo Boje, a to je ono to vaa dua uistinu eli. Zbog toga jo ni sad niste zadovoljni, bez obzira na to koliko novaca imate. U poetku ete pomisliti da vam jednostavno treba vie onoga na to ste se usredotoili (u ovom sluaju, novca). No, koliko god novca zaradili, ak i ako postanete najbogatija osoba na zemlji, osjeaj nezadovoljstva nee se povui. to koristi ovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoj ivot? (Evanelje po Mateju 16:26) Ispunjenje due vaa je jedina elja, samo to to moda dosad niste shvatili. Nije mogue trajno izgubiti duu, ali moete je zanemarivati. Meutim, ne moete je zanemarivati zauvijek. enja due postaje sve upornija, sve dok jednoga dana vie neete moi poricati njen zov. Zanemarivanje due u konanici postaje tako bolno da nemate drugog izbora nego potraiti kraljevstvo Boje ili se pomiriti s nezadovoljavajuim ivotom. Na kraju ete moda imati udesnu kuu, najbri automobil i golem drutveni utjecaj,
ali ono najvanije i dalje e vam nedostajati. Kao da je Bog osmislio sustav osiguran od neuspjeha kako bi se pobrinuo da naposljetku ipak prihvatite istinu. To je istina za kojom tragamo, a Mojsijev kod je put kojim kroimo prema svojoj konanoj nagradi. Vrijeme je da shvatimo kako je na jedini cilj oponaati Boje darove, kao i Boju velikodunost, a samim tim emo spoznati da ve imamo sve ono to je naoj dui potrebno kako bi bila sretna i potpuno zadovoljna. Bog samo daje, pa ipak, sve istodobno savreno prima. Dar zapravo nikada ne moe napustiti svoj izvor, i to nas vodi do naeg konanog pri hvaanja kraljevstva Bojeg koje prebiva u nama.
najnie razine. Koliko jo razina moete smisliti? to jo moete dodati svojoj piramidi osim svojih fizikih ili emocionalnih potreba? Odvojite malo vremena i zapiite ih sa to vie detalja, a onda odluite na to biste se uistinu eljeli usredotoiti. Zapamtite da se, u skladu s teorijom slijevanja, sve razine ispod one na koju se usredotoite automatski stvaraju, dok na sve one iznad zaboravljate. Primjerice, ako se usredotoite samo na svoje fizike potrebe, tada e ostati nezadovoljena svaka razina na piramidi koja se nalazi iznad fizike. Kad dovrite piramidu, svjesno se potrudite da se usredotoite i stvarate s najvie mogue razine. Va bi jedini cilj trebao biti dosezanje kraljevstva Bojeg, budui da ste potpuno svjesni da e se svi vai ostali ciljevi automatski ostvariti ako ostanete vjerni glavnom cilju.
Sjena (poetna razina Mojsijeva koda), tei koristiti mo sadranu u Bojem imenu, Ja Sam Koji Jesam, kako bi pri vukla sve one stvari za koje ego vjeruje da ih ne posjeduje, a koje e vam obogatiti ivot. To je zapravo prvi korak u duhovnom majstorstvu: spoznaja da u vama prebiva mo svemira ili Boga te da s njom moete napraviti sve to poelite. elite li privui golemo bogatstvo, tada to i inite. Ako usmjerite tu energiju kako biste imali kuu svojih snova ili savreni odnos, to ete uskoro i postii. No, vano je shvatiti da je to samo prvi korak, i ni u kom sluaju stvarni cilj. Svaki put kad dobijete ono na to ste se usredotoili, va je ego privremeno zadovoljan. Problem je u tome to ego nikada ne moe dobiti dovoljno. Jednom kad postignete neki cilj, postajete svjesni injenice da i dalje osjeate unutarnju enju koja je potaknula prvobitnu elju, i da je jo niste zadovoljili. Stoga prelazite na sljedeu stvar na popisu ili na sljedei uvjet vjerujui da ete sada naposljetku ispuniti taj dubok, neshvatljiv zdenac. Uvijek iznova ponavljate taj proces sve dok konano ne doete do duboke spoznaje: u vanjskom svijetu ne postoji nita to bi moglo utaiti enju koju osjeate. Vrijeme je za novu strategiju. Vrijeme je da se okrenete u nutrinu. Sada ste spremni za drugu razinu Mojsijeva koda, o kojoj sam ve govorio kao o tijelu (koje predstavlja duu).
Spoznali ste da se ego nikada ne moe zadovoljiti niim iz vanjskoga svijeta te da istinsko zadovoljstvo izvire samo iz oponaanja Bojih kvaliteta i obrazaca. Za to vam je potrebna nova odluka, ona koja vodi u drugom smjeru. Usredotoimo panju na duu. Vratimo se analogiji koju sam ve spomenuo - svje tlost koja osvjetljava tijelo stvara sjenu na podu, koju vi pogreno smatrate stvarnom. Vie ne gledamo sjenu, nego smo pogled vratili na ono to ju je stvorilo: tijelo. Ako sjena predstavlja ego, tada tijelo postaje simbolom due. Kad shvatimo uzaludnost naih pokuaja da ispunimo elje ega, tada panju poinjemo okretati u tom smjeru. Zamislite da ste leima okrenuti svjetlosti i da gledate vlastitu sjenu. Vrijeme je da se okrenete i ponovno pogle date svjetlost, tako simboliki zanemarujui elje ega. Okretanje svjetlosti vaa je odluka da gledate kako Bog vidi, tragajui za darovima due, umjesto za onima koji vas nikada nee zadovoljiti. Mogli biste se upitati - to to znai gledati kako Bog vidi? U svakom trenutku svog ivota vi moete odabrati kako ete promatrati ono to vas okruuje - ljude u svom ivotu, okolnosti koje proivljavate i dogaaje u kojima sudjelu jete. Ako odluite promatrati oima ega (sjene), sve ete doivljavati kao razdvojeno i izdvojeno. Kao to sam ve rekao, ego izmeu ostaloga vjeruje da se morate braniti od vanjskog svijeta koji vas moe napasti bez upozorenja. Svijet promatrate sumnjiavim pogledom, ne uspijevajui uistinu vidjeti, jer gledate kroz zatamnjeni filtar. Zanemarujete ili ak napadate ljude ili okolnosti koji bi vam mogli dobro posluiti ili vam pruiti veliku radost, a sve to samo zato to ste svijet odluili promatrati na takav nain. Ako odluite promatrati oima due, tada se svijet i sve u njemu pojavljuje obasjano sasvim drukijom svjetlou. Spoznajte da ni od ega i ni od koga niste odvojeni, nego
da ste blisko povezani sa stvarnou koju opaate. Nema potrebe za napadom, jer ste svjesni da biste u tom sluaju napadali samo sebe. Preostalo vam je jedino blagosloviti sve to zapazite, jer vas, na kraju krajeva, svako iskustvo vodi do sve dubljeg razumijevanja najuzvienije svrhe vaeg ivota. Prije ste proitali da ego tei dobiti, a dua tei davati. To se dogaa zato to dua, koja sad promatra svjetlost, a ne vie sjenu, tei oponaati svjetlost ili Boga. Dua je uistinu poveznica ili most izmeu ega i boanskog. Jednom kad preete taj most i stopite svoju svijest s Bogom, njezina je svrha dovrena i ona se definira kao Jedno sa svojim Stvoriteljem. Drugim rijeima, dua se vraa natrag u Boju namjeru, proirujui se i proteui upravo onako kako se i Bog protee i proiruje. Dua i Bog postaju jedno, i postoji samo jednota. To nas vodi do posljednjeg stupnja, svjetlosti. Svjetlost je izvor svega to opaate, koja obasjava i stva ra tijelo (duu) i sjenu (ego). Cilj je Mojsijeva koda odbaciti poistovjeivanje s egom kako bismo mogli promatrati oima due, a onda se naposljetku prisjetiti da mi, u stvarnosti, nismo ni jedno ni drugo. Vi ste svjetlost - Jedno s Izvorom koji obasjava sve stvoreno. To vam je cilj, ali da biste ga postigli, trebat e mnogo vie toga nego to sada moete i zamisliti. Na poetku drugog dijela dobili ste priliku da se zau stavite i uivate u onome to ste nauili, koristei naueno da biste privukli sve to ste ikada poeljeli u svom ivotu. Da ste odluili stati ondje, posjedovali biste neophodne instrumente za stvaranje bilo kakve eljene stvarnosti i na trenutak biste bili zadovoljni. No, to zadovoljstvo ne bi dugo trajalo, jer biste ostvarili samo elje ega, a ne biste shvatili da postoje i dublje enje, enje due, koju nikada ne mogu zadovoljiti bilo kakva fizika postignua. Dua tei
neemu to se skriva s onu stranu ovoga svijeta, neemu to se ne moe definirati, niti nestaje s vremenom ili zbog smrti. Dua traga za vjenim, ili barem za kvalitetama vjenosti, koje se oituju u ovome svijetu. Koje su neke od tih kvaliteta? Mir Ljubav Milost Radost Strpljenje
Te su kvalitete prisutne i ovdje i u raju, koji se prije definira kao stanje svijesti, nego kao mjesto kamo odlazite nakon smrti. One su poput vrstih mostova koje ovaj svijet povezuju sa stvarnim svijetom, svijetom utemeljenim na zakonima Jednote, a ne na zakonima odvojenosti. Ego i dua su poput vozila koja nas nose u te razliite dimenzije, ali samo do toke do koje su u stanju stii. Primjerice, ako vozite automobil i stignete do plae, dalje ne biste mogli voziti. Bio bi vam potreban brod da vas preveze na drugu stranu oceana. No, ako ne biste imali dovoljno vremena za vonju brodom, tada bi vam bio potreban zrakoplov da prije stignete. Ego je poput automobila. Moe vas voziti kopnom, ali je vrlo ogranien kad je rije o drugim potrebama. Brod vas moe prevesti preko vode, ali ak je i on ogranien i na drugu ete stranu stii sporo. Samo vas zrakoplov moe odnijeti na bilo koje mjesto, jer se moe uzdii iznad tla i ne ograniava ga teren. Nije vano putujete li iznad pustinje ili planina. Budui da je u stanju uzdii se na vee visine, to mu omoguuje da prevlada ogranienja na tlu. U prvom dijelu ove knjige vozili ste se automobilom i ego je vladao svime. Tada ste se premjestili u brod i dua vas je povela do mjesta na koja automobil ne moe stii.
Sad je vrijeme da se ukrcate u zrakoplov, jer onamo kamo idete ne moete stii ni automobilom ni brodom. Zrakoplov e se uzdii iznad tla i odvesti vas u novo carstvo, ono koje nije ogranieno zakonima niti navikama prolosti. Odatle ete zakoraiti u svjetlost.
Sve dosad smo se koristili analogijom koja nam je pomo gla u opisivanju svetog putovanja upoznavanja s kodom - sjena, tijelo i svjetlost. Sada se vraamo prii o Mojsiju kako bismo stekli jo dublji uvid. U trenutku kad u prii dolazi do prekretnice, kad Mojsije, a u konanici i cijeli svijet, dobiva sveto ime, zapravo postoje tri lika. Ako se sjeate, kad je ugledao gorui grm koji nije izgarao, Mojsije je brinuo o svojim ovcama. Tada je zauo glas koji mu se obratio, rekavi mu da treba osigurati slobodu Izraelaca. Boje ime, Ja Sam Koji Jesam, posjeduje snagu koja je Mojsiju potrebna da bi stvarao uda, to dokazuje injenicu da istinska mo ne proizlazi iz svjetovnog bogatstva, nego iz spoznaje o naoj Jednoti s Bogom. Sada emo Mojsijevu priu primijeniti na nau izvornu analogiju: 1. Sjena (ego) sad postaje Mojsije. 2. Tijelo (dua) sada postaje gorui grm. 3. Svjetlost i dalje predstavlja Boga/glas. Najvanija karakteristika ega je u tome to izvan sebe trai sve ono za to vjeruje da e zadovoljiti njegovu udnju. Mojsije je vjerovao da Zidovi nikada nee moi biti sretni
sve dok se ne oslobode, a sloboda je, dakako, znaila oslo baanje iz egipatskog ropstva. No, vanjska sloboda ne moe osobito utaiti dublju elju, ako ne postoji svijest o istinskoj slobodi. Zato Izraelci nisu bili u stanju ostaviti za sobom simbol ropstva, idol koji su napravili u obliku zlatnog teleta. Utjecaj njihovih egipatskih vladara jo je upravljao njihovim mislima, a u nudi su odbacili svoje monoteistike korijene i prihvatili politeizam. Osnova politeizma je u tome to postoji mnogo bogova, a svi su oni odvojeni jedan od drugog i od ovjeanstva. Takva se ideja u potpunosti slae sa zahtjevima i oekiva njima ega, budui da on uope nije u stanju shvatiti Jednotu. Mojsije je, meutim, otiao Izraelcima i faraonu s drukijom namjerom. Doao je pokazati faraonu da je Bog jedan, a kralj je zacijelo osjetio golemo razoaranje kad je i njegov vlastiti narod poeo naputati politeistike temelje.
Namjera ega
Ego ima samo jednu namjeru: ostati iv. Budui da je to u konanici privid, ego mora iskoristiti sve to mu je na raspolaganju kako bi odrao lane slike koje stvara. Zato moe hitro odbaciti jedno uvjerenje u korist drugoga, iako ta dva uvjerenja mogu biti posve suprotna. ak i kad ima dovoljno dokaza koji podupiru istinu - u ovom sluaju, injenica je da je Mojsije bio u stanju osigurati osloboenje Zidova koristei se snagom sadranom u Bojem imenu - onoga trenutka kad ti dokazi ne koriste njegovoj namjeri, on ih odbacuje. Radije neprestano mije nja miljenje nego da umre, jer se najvie od svega plai smrti. Ego vas uvjerava da ete i vi umrijeti ako on umre, stoga vi postajete voljan sudionik te farse. Na taj nain ego racionalizira svaku odluku koju donese, prikazujui vam da je sasvim razumno ovoga trenutka slijediti jedan put, a ve sljedeega neki drugi.
Mojsije (i Izraelci) predstavljaju onaj dio svakoga od nas koji bi povjerenje radije poklonio dokazu o razdvojenosti, nego obeanjima boanstva. Bog je obeao da e Zidovi otii u zemlju meda i mlijeka, zemlju koja im pripada po roenju. No, onoga trenutka kad su zapuhali pustinj ski vjetrovi, poeli su dvojiti jesu li sposobni preivjeti i vratili su se u svoje podruje ugode - a zbog te su odluke u konanici izgubili svoju veliku nagradu. Jednostavno reeno, mo ega samog po sebi je bezna ajna. Stoga je on mora traiti bilo gdje drugdje kako bi je imao to vie. Naalost, mnogi ljudi na ovome svijetu ive u okvirima toga ogranienog uvjerenja. Vjeruju da sami jako malo mogu uiniti, kao to je i Mojsije vjerovao na poetku svog putovanja. Sve to je slabo mora dobiti podrku od neeg jakog, stoga ego odluuje svoju snagu traiti izvan sebe, kako bi se osjeao to monijim. Dua, pak, spoznaje da izvan nje nema niega to bi joj na bilo koji nain moglo pomoi. Istinska snaga lei u nutrini, a kad djelujemo na temelju mudrosti vlastite due, osjeamo se dovoljno snanim za stvaranje na neki nov nain. Kad ivimo u skladu s duom, ubrzo shvaamo da je istinska funkcija ivota stvaranje i proirivanje, kao to Bog stvara i proiruje. Tada prevladavamo bespomonost ega i postiemo razinu zadovoljstva koju um nikada ne moe shvatiti. Dua to postie, kako sam ve rekao, dajui ono to eli. Ako joj je cilj mir, tada dua prua mir drugima. Ako joj je namjera ljubav, tada je izraava posvuda i prema svima. Dua istoga trenutka prima te darove, jer spoznaje da nije odvojena od due druge osobe. Drugim rijeima, u konanici postoji jedna dua koja se izraava na beskonaan broj naina. Sluenjem se odvajamo od ograniavajuih uvjerenja ega i prelazimo u prostranost due. Naposljetku, kad se dua prisjeti svoje jednote sa svakom drugom duom, ulazimo
u svjetlost, odnosno zdruujemo se s Bogom. Postigli smo potpuno i boansko obilje. Od ove toke naeg putovanja, Mojsijev razgovor s Bogom primijenit emo kao okvir za razumijevanje koda i koristiti se njime da bismo privukli sve to bismo ikada mogli poeljeti. Mojsije, ponavljam, predstavlja ego, onaj dio nas koji boansko obilje doivljava kao neto to postoji izvan nas. Gorui grm predstavlja duu, onaj dio nas koji sagorijeva elje ega i trai uzvieniju viziju i poziv, a Bog je istinski cilj, najuzvieniji dio nas, koji se prisjea svoje Jednote sa sveukupnom stvarnou. Mojsijev je kod u konanici stapanje tih elemenata, i temelji se na njima kako bi u naem ivotu i u svijetu stvarao mir. Pred vas se sada postavlja jednostavno pitanje: tko ste vi u ovoj drami stvaranja? Jeste li Mojsije, koji se koristi nauenim metodama kako bi privukao sve one stvari koje trenutano ne posjeduje, vjerujui da e mu obogatiti ivot? Jeste li gorui grm, koji plamti energijom stvaranja i prua je svakome koga susretne? Ili ste Bog, svjestan bliske povezanosti izmeu sebe i svakog ivog bia, koja je u potpunosti prisutna u srcu samog boanstva? Tu ste odluku uvijek mogli donijeti vi sami, a vaa se svijest temelji na liku kojeg odluujete utjelovljivati. injenica da ste stigli sve dovde ukazuje da ste naposljetku shvatili uzaludnost puta kojim ide ego. Moda ste uspjeno pri vukli sve one stvari za koje ste smatrali da e zadovoljiti vae unutarnje enje - kue, automobile i materijalno obilje - ali enju zapravo nikada niste mogli utaiti, bez obzira na to koliko ste stvari nagomilali. Moda ste ak nauili i umijee davanja onoga to vaa dua ponajvie eli, a uz to ste shvatili da vam je to uvijek pripadalo. Pa ipak, postoji jo jedan, posljednji korak, korak koji va um ne moe u potpunosti shvatiti.
Konani korak
Je li dolo vrijeme da sad zakoraite u tu stvarnost? Jeste li konano spremni postii istinski i najuzvieniji cilj Mojsijeva koda? Ako jeste, svoju ete svijest ponovno sjediniti sa svijeu Boga i spoznati da ste Jedno sa svojim Stvoriteljem. Nemojte se iznenaditi ako taj in u vas unese nemir, ispunjavajui vas i uzbuenjem i panikom. To je posve prirodno, ali kao to ste ve nekoliko puta proitali, kraj je posve izvjestan. Ne biste itali ovaj tekst da niste spremni ili da ga niste prizvali u svoj ivot. Dovoljno je da zakoraite naprijed. Sve ostalo e obaviti aneli. Zamislite da ve toliko godina igrate ulogu u dramskoj predstavi da se zamaglila tanka linija koja razdvaja lik koji ste stvorili i vae pravo ja. Umjesto da skinete kostim i minku kad predstava zavri, vi se vraate kui i pretvarate da ste i dalje taj isti lik. Kad god se pojave okolnosti koje zahtijevaju vau panju ili reakciju, odluujete djelovati u skladu s tom izmiljenom osobom koja zapravo uope ne postoji. U takvom sluaju istina u vama postaje zamagljena, a vi vie nemate dodir sa svojim istinskim potrebama i eljama. Vi ste, kao bie kakvo Bog vidi, utonuli u san, i izgleda da se vie nikada neete probuditi. No, vae je buenje bilo unaprijed odreeno i ako tako odluite, ve se danas, upravo ovoga trenutka, moete sjetiti i probuditi iz sna o razdvojenosti. Nasjeli ste na uvjerenje da je za to potrebno vie vremena te da morate
promijeniti ono to jeste kako biste bili tko uistinu jeste. Zar vam to izgleda imalo smisleno? Zato biste se morali promijeniti da biste postali ono tko uistinu jeste? Sad je jasna ludost ega i vrijeme je da je zauvijek odbacimo, prihvaajui Boju viziju koja se nikada ne mijenja. Ponovno to proitajmo: Boja se vizija nikada ne mije nja. ak i dok ste igrali ulogu u predstavi koju ste sami napisali, Bog nikada nije zaboravio tko vi uistinu jeste. A ako Bog nije zaboravio, niste ni vi. To su najvanije vijesti u svemiru, jer znae da ste bili zatieni od svih besmislenih ideja koje ste stvorili kako biste se sakrili od onoga tko uistinu jeste. Te ideje nikada i nisu postojale, osim u vaoj mati. Imate li sada ikakvu drugu mogu nost, osim da se probudite, protegnete i shvatite da nikada zapravo niste napustili svoj istinski dom? Od samoga ste poetka bili zatieni i sigurni i nita od svega onoga to ste ikada uinili - bio to kakav grijeh ili pogreka - nije ba nita promijenilo. Ako ste vi Jedno s Bogom i ako Bog nije zaboravio tko vi uistinu jeste, tada bi vam trebalo biti lako da se probudite i prisjetite. to se mijenja kad to naposljetku postignete? Ba nita. Samo va ego vjeruje da se morate promijeniti - da se sve u vama i oko vas preobraava kad naposljetku prihvatite istinu. Jeste li ikada zamiljali kako biste se mogli ponaati kad konano doivite prosvjetljenje? Hoete li oponaati osobu koju smatrate drukijom od sebe, nekoga za koga vjerujete da se probudio? Drugim rijeima, kad se probudite, moda ete se vie ponaati poput te osobe, a manje slino sebi. Ako je ta osoba iz druge zemlje, ako pripada drugoj religiji
i govori nepoznatim naglaskom, ego je jako sretan, jer tada ima dovoljno razloga da negira tko vi jeste ovoga trenutka. Promatra sve privide koje stvarate kad je rije o prosvjetljenju i kae: Moda e jednoga dana i ti biti takav. Ali, taj dan nikada nee doi. Pomisao da morate promijeniti ono to jeste kako biste bili prosvijetljeni jedan je od glavnih naina na koji se ego brani od istine, bez obzira na to je li vam taj privid koristan ili nije: vi se vie plaite promjene nego spoznaje istine. Plaite se pitajui se kako bi to bilo posjedovati takvu mo i kako biste se mogli ponaati kad postanete uistinu slobodni. Meutim, ti se strahovi ne temelje na stvarnosti, oni su samo njezine sjene. Ono to je stvarno ne moe biti ugroeno niti zastraujue. Prihvatite to, i to je tako, jer je u tome smisao buenja. Kako se sve to moe primijeniti na Mojsijev kod? Jednostavno reeno, posljednji korak u tom procesu spoznaja da ste Jedno s Bogom i da ste stoga pozvani da u ovom svijetu djelujete poput Boga - ulijeva najvei strah u svemiru. Lako je prihvatiti da se morate odrei zahtjeva ega da dobijete sve za to vjerujete da je izvan vas. Lako vam je ak shvatiti i da su davanje i primanje jedno te isto. No, pomisao da ste uistinu Jedno s Bogom... to ne moete u potpunosti prihvatiti. Zapravo, napravit ete sve da izbjegnete prihvaanje te istine na najdubljoj razini. Kako, dakle, glasi odgovor? Kako ete se osloboditi svih skrivenih i praiskonskih strahova koji su vas spreavali u spoznavanju istine? Nikako! ekajte malo. Moda je to neto novo, neto nepredvieno, to nikada prije niste ni sanjali. Moda se pitate: Zar da
ba nita ne napravim? Zar da se ak i ne pokuam osloboditi konanog privida odvojenosti, upravo onoga to me spreavalo da shvatim kako sam ve prosvijetljen? Osjeate li da vas obuzima osjeaj oputenosti koji prati spoznaju da ba nita ne morate uiniti? O tome i jest rije. Kad se neega plaite, podiete zatitne zidine koje vam je teko ili ak nemogue preskoiti. No, kad ste oputeni, zidovi su posve nisko pri tlu, tako niski da bi ih i svako dijete moglo prekoraiti. Cilj je pomoi vam da prestanete prisiljavati sebe da bilo to uinite... ... osim jednoga: dopustite da to obavi netko drugi umjesto vas. Zastanimo malo. Od poetka ste usredotoeni na ono to trebate napraviti da biste primjenjivali Mojsijev kod kako biste privukli sve ono to uistinu elite. Tada ste promijenili nain djelovanja i poeli drugima davati ono to sami elite, ali barem vam je bilo lako odrediti tko to djeluje. Vi ste djelovali, ali sada ste uli neto sasvim drukije. Od vas se trai da napravite korak unatrag i ba nita ne radite, a dok tako nita ne inite, sve e se odigrati samo od sebe. Nije ba posve tako. Od vas se zapravo trai da mirujete, jednom i zauvijek, i dopustite Bogu da umjesto vas napravi posljednji korak. Vi ste ve napravili sve to ste trebali napraviti. Odvojili ste se od beskonanih elja ega i usvojili nov nain pro matranja svijeta i svega u tom svijetu. Takoer ste nauili kako davati ono to najvie elite, na taj nain shvaajui da je to to elite oduvijek bilo u vaoj nutrini. Obavili ste udesan posao i za to bi vas trebalo pohvaliti.
No, ovaj posljednji korak ne pripada vama. to prije to shvatite, to e se prije odigrati. Ovaj svijet od vjenosti razdvaja doslovce samo jedan korak. Sve dosad odluke koje ste donosili bile su uvjetovane vaim uvjerenjem o vremenu, prostoru i svim njihovim ogranienjima. Vrijeme je da povjerenje poklonite Jednome koji ne poznaje takva ogranienja, Jednome koji ima svetu ulogu da vas odvoji od svega onoga to bi vam vrijeme moglo oduzeti, ute meljujui vae srce u stvarnom svijetu. Drugim rijeima, taj posljednji korak ne moete napra viti sami, nego ga netko mora napraviti umjesto vas. Taj korak mora napraviti Bog, jer ete tek tada shvatiti da ste vi i Bog Jedno. A sad dolazi ono najbolje. Korak koji opisujem zapravo je obavljen prije jako mnogo vremena, prije nego to je vrijeme i zapoelo - odnosno, to je korak koji ne vodi nikamo osim onamo gdje ste oduvijek bili. To je korak koji vodi u vae srce i u raj koji je oduvijek bio va dom. To je putovanje u kojem ne prelazite neke fizike uda ljenosti. Na je jedini cilj bila spoznaja - ali ne spoznaja uma, nego spoznaja srca - da se istina u nama nikada nije promijenila te da imamo sposobnost i pravo ivjeti u okviru te istine sada, upravo ovoga trenutka. Nema niega to bismo trebali napraviti i niega to bismo morali pro mijeniti, jer se ono na to smo sada usredotoeni nikada ne moe mijenjati, bez obzira na sve to se dogodi. To bi za veinu ljudi moglo biti najtee prihvatiti, jer su nam sve dosad govorili upravo suprotno. Uili su nas da se moe dogoditi da zbog grijeha ili odluka koje e nam unititi duu izgubimo svoje boansko naslijede. Sada saznajemo da u ovome svijetu nema niega to bi moglo unititi duu, budui da je Boja ljubav bezuvjetna. Mi moemo odgoditi vlastitu spoznaju o toj ljubavi, ali ona je sama po sebi neminovna.
Sada imate priliku prihvatiti posljednji korak u Mojsijevu kodu, prihvaajui svoju vjenu jednotu sa svojim boanskim izvorom. Je li vam teko priznati da je to rjeenje oduvijek bilo nadohvat ruke, da vas je od njega dijelila samo jedna odluka? Meutim, to pitanje si ne biste trebali postavljati, budui da je prolost nestala i nita ne znai. Jedino pravilno pitanje glasi: hoete li ga sada prihvatiti? Kako ete odgovoriti? Ako odgovorite potvrdno, Bog e poduzeti korak koji vi sami niste u stanju napraviti, i vi ete se prisjetiti tko jeste. Prohujali su dani udovoljavanja beskonanim eljama ega. Preostale su vam samo otvorene nagrade raja, ovdje i sad, koje samo ekaju da ih primite i podijelite. To je ono to Bog ini, a sada i vi trebate initi to isto. Mojsijev je kod sada potpun unutar vas. Bila je po trebna samo vaa odluka, a nakon toga i spremnost da se odmaknete i dopustite Bogu da obavi taj posljednji korak. Svijet i sve u njemu sada blijede i rastvaraju se u ovoj svetoj svrsi, jer to je i vaa svrha. Duboko udahnite i dopustite da to bude istina. Posljednje misli za drugi dio knjige Dobrodoli kui. Ovo ste putovanje zapoeli usredotoeni na sve ono to ste doivljavali kao vanjsko - na sve one stvari za koje ste smatrali da su vam potrebne kako biste bili sretni i ispunjeni. Tada ste spoznali da izvan istine u vaoj nutrini nema niega i taj ste dar poeli pruati svima, kako biste ga shvatili i sami ga se prisjetili. Naposljetku ste odluili ostati mirni i dopustiti da netko drugi obavi
posljednji korak umjesto vas, korak koji vas odvaja od svijeta koji ste stvorili i odnosi u svijet koji je stvorio Bog. Putovanje je sada dovreno, ali ne zato to vam ja tako kaem. Istinsko ispunjenje svoje najuzvienije elje doivjet ete kad ga zatraite, a to moete iskljuivo sami potaknuti. Uvijek e biti onih koji vas podsjeaju na ono to ve znate, ali samo vi sami moete odluiti jeste li voljni zakoraiti u svjetlost. Mojsijev je kod dar s neba, razgovor koji vas vodi u boanski odnos zahvaljujui kojem vam se ispunjava svaka nada i san koje ste ikada mogli sanjati. Nema niega izvan vas koje je stvorio Bog, niega to biste vi mogli primiti od bilo koga ili bilo ega to ve u potpunosti nije prisutno u vaoj nutrini. Prihvatite to i to je onda vae, jer vas istina nikada nee napustiti. Mojsije moda nikada nije stigao u obeanu zemlju, ali vi jeste. U tome ste uspjeli spoznavi da uope nikamo ne trebate ii. Otkrili ste gdje ste oduvijek bili: u raju. Ne postoji pustinja koju morate prijei, ne postoji faraon s kojim se trebate boriti... nema niega osim vaih vlastitih misli i odluka koje donosite o sebi. Zatraite da budete Jedno s Bogom i govorite tim glasom umjesto Boga, i sve ostalo e vam doi samo od sebe. Kraljevstvo Boje ovoga je trenutka posvuda oko vas. Otvorite oi i progledajte i tek ete tada biti uistinu vieni.
Pogovor
Nita nije nemogue osim onoga za to ustvrdite da je nemogue. Za to tvrdite da je nedostino? Jeste li vjerovali da nije mogue ostvariti enju svoga srca i biti zadovoljni na svakoj razini svoga ivota? Jeste li zakljuili da postoje stvari koje zasluujete i one koje ne zasluujete, ili da ste vrijedni samo malog djelia kraljevstva Bojeg? Ako iz ove knjige zapamtite barem jedno, nadam se da e to biti ovo: vi zasluujete cijelo kraljevstvo, a ne samo neki njegov dio. Kako ete to spoznati? Jednostavno, dajui ga drugima. Vaa dua eli darivati upravo kao to to eli i Bog. Va ego eli da se suzdrite, jer tako on postupa - sve dri podalje od vas. Jedino pitanje koje sebi trebate postaviti glasi: Tko mi nudi vie? Je li vam put ega ikada pruio ono to ste eljeli ili su vas njegova prazna obeanja naposljetku prisilila da eljeno potraite negdje drugdje? Sada ste pogled uperili prema nebu, jer shvaate da su Boji darovi ono jedino to e vam donijeti sreu i mir. A najbolje od svega jest ovo: Darovi Boji ve vam pripadaju! Ne morate ih zasluiti, niti morate mijenjati ono to jeste da biste ih primili. Dovoljno je samo jedno: rei da, i oni e odasvud potei prema vama. Zbog toga ste se rodili i to je razlog zbog kojeg ste uzeli ovu knjigu u ruke. Pred
vama se otvara raj i prua vam darove za kojima uistinu eznete. Vi nita drugo ne morate napraviti, nego samo otvorite srce i dopustite tim blagoslovima da se prelijevaju na sve koje susretnete. To je jedini nain na koji se moete osigurati da taj protok nikada nee zastati. Stoga recite da, i nastavite s uzvienim zadatkom koji je sada pred vama. Rajske su dveri irom raskriljene i vrijeme je da kroz njih proete otvorena i zahvalna srca.
Dodatak
Podnaslov ove knjige glasi Najmoniji instrument kre iranja stvarnosti u povijesti ovjeanstva. U poetku se to moda doimalo kao pretjerana tvrdnja, a moda vas je ba ona navela da uope uzmete ovu knjigu u ruke. Volio bih dodati kako uistinu vjerujem da je Mojsijev kod najmonija metoda s kojom sam se dosad susreo. Zato? Zato to sam se na vlastitoj koi uvjerio u mo preobrazbe koju donosi kombiniranje Bojeg imena s drugim tradi cionalnim metodama stvaranja. Meutim, ne tvrdim da i druge metode nemaju svoje mjesto i zato sam napisao dodatak ovoj knjizi. Da bi Mojsijev kod bio u potpunosti djelotvoran, vano je shvatiti neke od najosnovnijih ele menata za stvaranje svega to elite. Godine 2006. milijune ljudi diljem svijeta uzbudio je dokumentarni film Tajna5, koji na temeljnoj razini opisuje pojavu nazvanu Zakon privlanosti. I ja sam bio jako uzbuen kad sam pogledao taj film, pa sam vlastitoj praksi dodao neke metode iz tog filma. Meutim, istodobno su me pomalo zabrinula dva vida Tajne. Izgledalo mi je da je ta metoda gotovo potpuno usredotoena na koritenje Zakona privlanosti na dobivanje stvari koje e nam, kako se nadamo, ivot ispuniti sreom i zadovoljstvom. Ako vam se ne svia va automobil, tom se metodom moete
5 Istoimena knjiga objavljena je u izdanju V.B.Z.-a.
posluiti da biste dobili bolji. Ako vam se ne svia vaa kua, moete stvoriti onu koja e vam ispuniti i najlue snove. Sve je to dobro, ali imam dojam da su izostavljeni neki jako vani elementi ili dublje tajne. Drugo to me je zabrinulo u tom filmu bio je osjeaj da je tu rije o pretjerano pojednostavljenom procesu stva ranja, u kojemu su izostavljeni presudni elementi koji bi mogli odrediti hoe li neka osoba uspjeti u svojoj nakani ili nee. uo sam za mnogo ljudi koji su prakticirali te metode, vjerujui da e se sve u njihovu ivotu iznenada promijeniti. Kod nekih je to uspjelo, ali kod mnogih nije. Naalost, neki koji su doivjeli neuspjeh odluili su odbaciti svaki daljnji pokuaj. Odustali su jer su zakljuili da u svemu tome nema nikakve tajne i vratili su se svom ivotu i ulozi rtve. Jednoga sam dana o tome razgovarao sa svojom prijate ljicom Debbie Ford, autoricom vie bestselera, ukljuujui i knjigu The Dark Side of the Light Chasers (Tamna strana tragaa za svjetlom). I ona je, poput mnogih drugih duhovnih uitelja koje poznajem, imala nekoliko ozbiljnih primjedbi u pogledu Tajne, te je eljela upotpuniti postojeu verziju Zakona privlanosti i pokazati kako se njime moemo koristiti da bi nam ispunio ivot. Odluili smo zamoliti nekoliko prijatelja da nam se pridrue i da odrimo niz konferencijskih telefonskih razgovora u kojima bismo istraivali koritenje umijea stvaranja u svrhu davanja, a ne samo primanja. vrsto smatram da je sluenje mona metoda koja vodi prosvjetljenju i potpuno sam siguran da pokuaj zadovoljavanja beskonanih potreba ega vodi potpunom razoaranju. Naalost, upravo smo se s tim moji kolege i ja susretali kod ljudi koji prakticiraju Tajnu. Konferencijske telefonske razgovore nazvali smo Koritenje Tajne za stvaranje mira. Zajedno s Nealeom Donaldom Walschom, Michaelom Beckwithom, Jean
Houston i Jamesom Rayom, Debbie i ja smo pokrenuli predavanja. Nimalo se nisam iznenadio kad se prijavilo vie od 13.000 ljudi iz cijeloga svijeta, koji su sluali i sudjelovali u tom vanom razgovoru. Izgleda da je za sljedei korak u razvoju bilo spremno daleko vie ljudi nego to smo to mogli i sanjati. Iako sam iskreno iznio svoje osjeaje u pogledu sredi nje ideje Tajne, takoer elim rei kako vjerujem da ona predstavlja presudan i vaan korak za mnoge ljude koji su odgledali taj film ili proitali knjigu. Spoznaja da mi stvaramo sve to doivljavamo, bez obzira na to koliko nam se to moglo initi pozitivno ili negativno, prvi je korak na duhovnom putu. No, to je samo poetak, i ne bismo smjeli vjerovati da smo ve u srednjoj koli, iako smo jo u prvom razredu osnovne. Postaje sve jasnije da nam je potreban drukiji, obuhvatniji stav prema Zakonu privlanosti. Tjedan dana nakon zavretka telefonskih razgovora, Debbie mi se javila i izloila jednu zanimljivu ideju. Upitala me bih li bio voljan raditi s njom na novom filmu, ija bi svrha bila da pomogne ljudima kojima je Tajna donijela razoaranje. Nije imala pojma da sam ve prije nekoliko mjeseci odluio napustiti filmski posao, previe iscrpljen zbog energije koju je trebalo uloiti u produkciju i rei ranje tri filma koja sam snimio, ukljuujui i Indigo, film o duhovno otvorenoj djeci. Na svu sreu, bila je uporna i naposljetku me uvjerila da je ovjeanstvu potreban jo jedno tumaenje te teme. Razmiljali smo o razliitim pristupima i dogovarali se s drugim uspjenim producentima, ali na kraju sam imao dojam da Mojsijev kod prua sve ono to sam elio izraziti. Ve sam bio daleko odmaknuo s ovom knjigom i odluio sam ubiti dvije muhe jednim udarcem: objaviti ozbiljno pisanu knjigu koju bi pratio uvjerljiv film.
Cilj i jednog i drugog pothvata bio je isti: iznijeti vla stito iskustvo s Mojsijevim kodom, istodobno stvarajui vrst temelj za znaajne elemente metoda stvaranja. Kad se kombiniraju te dvije stvari, one stvaraju jaku energiju, moniju od bilo ega to sam dotad iskusio. Drugi dio Dodatka bavit e tim metodama - a one predstavljaju kljuan okvir za funkcioniranje Zakona privlanosti. Iskoristite ono to vam se doima smislenim i slobodno odbacite ono to vam se ne svidi. Vi ste krajnji sudac i vaa spremnost da aktivirate svoju povezanost s vlastitim svetim ja jedino je to vam je potrebno da biste bili uspjeni. Veina ljudi koja pokua primjenjivati Zakon pri vlanosti i doivi neuspjeh nije svjesna potekoa koje blokiraju njihovu sposobnost ostvarivanja elja. To se najee dogaa zato to nisu obavili zadatak koji je ne ophodan da bi nedvosmisleno privukli ono to, prema njihovu miljenju, ele. Kaem, ono to misle da ele, jer, suprotno njihovu uvjerenju, metoda zapravo savreno funkcionira. Ljudska su bia jako sloena. Naalost, jednodimen zionalna rjeenja rijetko kad rjeavaju sloene probleme. Veina metoda i instrumenata stvaranja popularnih da nas dragocjena su i mogu stvoriti prekrasne stvari, ali samo ako postoji pravilan temelj koji im omoguuje da budu potpuno uspjene. Ako sastavite popis afirmacija i neprestano ih ponavljate, to je moan instrument, ali ako kaete Ispunjen sam obiljem, to nee biti od osobite koristi ako u dubini due, duboko ispod svjesnog uma, vjerujete u suprotno. Mnogo je valjanih programa koji vam mogu pomoi da pravilno i uspjeno razrijeite takve probleme, stoga ovdje neu govoriti o njima. Meutim, od srca vam preporuujem Proces sjene, koji vodi Debbie Ford. Prisustvovao sam Debbieinoj radionici i iskreno mogu rei da mi je
promijenila ivot i pruila mogunost da se uhvatim ukotac sa sjenama koje su blokirale moju sposobnost privlaenja onoga to sam uistinu elio u ivotu. Ako elite saznati neto vie, predlaem vam da sami odete na jednu od radionica ili da kupite jedan od Debbienih bestselera. (Da biste dobili informacije, moete posjetiti njezinu internetsku stranicu: www.debbieford.com) Zasad jedino elim dodati da je takav rad prijeko potreban ako elite uistinu privui dobro i blagoslov u svoj ivot. Koliko god Mojsijev kod bio moan, u vama prebiva Boja mo, i nju vam nitko ne moe oduzeti. Bez obzira na to je li svjesna ili nesvjesna, vaa je elja zapovijed sve miru. Svemir e vam dati sve to od njega zatraite, stoga je iznimno vano da tono znate to ste to zaeljeli. Inae ete prakticirati te metode i u svoj ivot privlaiti sve ono za to vjerujete da ne elite, a na kraju ete rei da metoda ne funkcionira. Ona funkcionira - i to svaki put! Sad je vrijeme da se posvetite radu kako biste ostvarili elje svoje due, a ne ega.
rekao: Uvijek propovijedaj Evanelje, a ako je to prijeko potrebno, poslui se i rijeima. Dakle, rijei kojima se koristimo od drugorazrednog su znaaja u odnosu na nain naeg ivota. Jeste li ikada susretali ljude koji su govorili prave rijei, ali ste u njihovu drutvu imali osjeaj da neto nije ba kako bi trebalo biti? Kao da u sebi nosimo detektor koji osjea i ono to um sam za sebe ne moe osjetiti. S druge strane, jeste li se druili s ljudima koji malo govore, ali ste u njihovu drutvu bili neobjanjivo sretni? To su ljudi koji su usavrili umijee postojanja, bitan element za privlaenje svega onoga to biste uope mogli poeljeti. Tih deset kljueva predstavljaju upute, a moete im dodati i druge. Nije vano kakvim su redoslijedom nave deni, budui da e ih svaka osoba doivjeti na drukiji nain, u skladu s vlastitim osobnim stavovima. Proitajte ih i pokuajte integrirati u vlastiti ivot. to je najvanije, nemojte ih pokuavati analizirati logikim umom, nego ih proivljavajte u svakodnevnim trenucima svog ivota. Nerijetko oekujemo da e na ivot odreivati izu zetna iskustva, ali najee najvie moemo nauiti od svakodnevnih situacija.
1. Budite jasni!
Vjerojatno ste uli izreku Pazi to eli, jer bi ti se elja mogla ispuniti. Jeste li se ikada nali u situaciji u kojoj ste smatrali da neto elite, i to uistinu elite, a onda ste usmjerili svu svoju energiju u postizanje toga cilja i otkrili da rezultat uope nije onakav kakvim ste ga zamiljali? Moda ste takoer bili u situaciji kad se niste mogli potpuno usredotoiti na konkretan cilj te ste privukli neto to nije bilo potpuno u skladu s vaom izvornom namjerom.
Jasnoa je jedan od najvanijih kljueva za ostvari vanje onoga to elite. Ako vam misli nisu posve jasne, tada svemir, odnosno Bog, ne zna kako ili to bi vam dao. Ako ste ve odredili neto za sebe (zapamtite, nikada ne pokuavajte stvoriti neto za drugu osobu), napiite popis svakog detalja kojeg se moete dosjetiti, svakog svojstva i znaajke koji definiraju va cilj. esto itajte taj popis i proirujte ga. Usredotoite se na detalje to jasnije, onako kako ih moete zamisliti. Bog voli jasne misli, a ego voli zbrkanost i nejasnoe. Jasnoa podrazumijeva i jednostavnost. to su deta lji jednostavniji, to e strijela tonije pogoditi u metu. Pokuajte da vam cilj ne bude previe kompliciran, nego mu dopustite da vam se razotkrije na to izravniji nain. Ako je vama jasno to elite, bit e jasno i Bogu, a put prema ostvarivanju vae elje bit e potpuno prohodan.
2. Budite otvoreni!
Va je um nalik padobranu - najbolje funkcionira kad je otvoren. Teko je ne sloiti se s time. Zatvoreni um nikome ne koristi, jer vjeruje da ve poznaje put kojim treba ii i zato proputa nove mogunosti kad se nadu pred njim. Moglo bi vam biti malo tee zadrati otvorenost dok su vam misli ili srce usredotoeni na konkretan predmet ili ishod, ali to je najvanije za privlaenje energije potrebne za ostvarivanje vaih snova. Jasnoa i otvorenost u poetku bi vam se mogle doimati kao dva suprotna naela. Od vas se najprije trailo da jasno i tono definirate to ste odluili ostvariti. Sada se od vas trai da budete otvoreni novim kretanjima, svemu onome to bi svemir mogao poslati prema vama, a to e ili proiriti ili razjasniti eljeni cilj. U stvarnosti ta dva pojma podra vaju jedan drugog i jedan slijedi za drugim. Jednom kad jasno definirate eljeno iskustvo i odluite se za konkretan
oblik, tada se otvarate svakoj moguoj varijaciji. To je kao da ste svemiru objavili: To ili jo vie. Ako ste otvoreni, tada ste se i prepustili, a to je iskustvo strano egu, iako se dua s njim osjea sasvim ugodno. Ego predavanje doivljava kao neuspjeh, a za duu ono predstavlja prvi korak prema konanoj pobjedi. To Bogu pokazuje da ste spremni imati povjerenja u uzvieniju viziju, onu koju ete spremno prigrliti u bilo kojem trenutku. Na taj nain su otvorenost i jasnoa u skladu, poput brae koja se moda razlikuju, ali ne mogu ivjeti jedan bez drugog.
3. Budite voljni!
Vaa spremnost da promatrate, upijate, a onda otputate sve to se pojavi u vaoj svijesti pomoi e pri odreivanju koliko e lako te stvari pritjecati u va ivot. Ponite time to ete promatrati ono to elite: Je li to neto to e koristiti i neemu drugome, a ne samo vaim vlastitim interesima, odnosno, hoe li istodobno koristiti ovjeanstvu i cijelom svijetu? Ako je rije o neemu to e samo vama donijeti dobrobit, tada nije vrijedno truda, jer vas nee nauiti najuzvienijoj pouci: da je svaki dar koji pruite drugome ve u vama. Je li rije o neemu to moete prihvatiti i srcem i umom? Vano je da budete u stanju osjetiti dar koji ete primiti, jer va um sam za sebe ne moe sadr avati uzvienije ciljeve za kojima istinski eznete. Drugim rijeima, nemojte se podcjenjivati. Nov automobil sjajan je dar, neto to svakako moete ostvariti i cijeniti, ali zar on istinski nadahnjuje vae srce? Hoe li nadahnjivati srca drugih ljudi? Vi ste u stanju prigrliti neto mnogo uzvienije, stoga se okrenite takvim ciljevima.
Jeste li u stanju odustati od cilja, imajui povjere nja da e stii do vas na prirodan i lak nain? Ako niste, moda ete shvatiti da nasilno pokuavate dobiti neto to nikada nije ni bilo namijenjeno vama. Pokuajte se oduprijeti porivu ega da vas vodi, i dopustite Bogu da vam prui sve to vam ve pripada.
4. Budite sretni!
To je klju iju vanost ne mogu dovoljno naglasiti. Kao to ste proitali, Bog eli da ste savreno radosni. Savrena radost! To znai da postoji stupanj sree koji ne mogu pojmiti ni svijet ni ego, ali vae mu srce neprestano tei. To je ono to uistinu elite, jer to je radost koja povezuje Nebo i Zemlju. Kad to prihvatite, vi ujedno postajete i simbol drugima koji su, kao i vi, vrijedni toga dara. to bolje spoznajete da zasluujete savrenu radost i to je vie prihvaate, to vie postajete onakva vrsta uitelja koja je svijetu najpotrebnija. Vi ste primjer jedinstvenog svojstva koje ispunjava svakoga od nas. Doima li vam se srea kao sitnica? Istina je da je esto rtvujemo kako bismo primili darove koje eli na ego, zanemarujui jednostavnije stvari koje su nam korisne na dubljim i vanijim razinama. To je najee povezano s nainom na koji nas u svijetu doivljavaju drugi ljudi. Ako nahranite gladnu osobu, to bi vas moglo zasititi vie nego objed u najskupljem restoranu. Ako pomognete besku niku, to bi vas moglo obradovati vie nego da dogradite sobu-dvije svom domu. Vaa dua ne tei onome to potie vae osjeaje vlastite vrijednosti. Sretna je samo kad taj dar pruate drugima - a tada se vaa vlastita vrijednost poveava, iako um to nikada ne moe shvatiti.
5. Budite usredotoeni!
Ostanite usredotoeni na ono to se krije iza vaeg cilja, a ne na sam cilj. Postavite si pitanje: Zato uope elim taj dar? Koja je to elja koja me potie i koju ne vidim? Moda ste usredotoeni na stvaranje novog doma. Koja je to elja ili potreba koje vas potiu da to ostvarite? Moda se ne osjeate sigurni ondje gdje ivite sada ili u vaoj kui nema obilja. Nakratko se usredotoite na to, uistinu to osjetite, a onda se zapitajte otkud izvire ta elja. Kad otkrijete odgovor, usredotoite se na ispunjavanje onoga to se krije dublje u vaem srcu. To e vam omoguiti da se savreni dom pojavi sam od sebe. To moda nee biti onakav dom kakav ste u poetku zamiljali - mogao bi biti jednostavniji ili manji - ali bit ete zadovoljni s njim onako kako to nikada ne biste mogli biti s veom ili velianstvenijom kuom. To se dogaa zato to ste se uskladili sa svojim unutarnjim ja i ispunili dublju elju svoje due. O usredotoenosti najee razmiljamo kao o neemu to je odreeno i izravno. Predlaem vam da o tome razmiljate kao o neemu gipkom i pokretljivom. Kad shvatite da va um ne zna uvijek to je najbolje za vas i da bi vam strogo odreen, nepopustljiv nain razmiljanja mogao privui neto to nee sluiti vaem najuzvienijem dobru, tada otvaranje pokretljivoj usredotoenosti postaje logino. Vjerujte da vae srce zna vie od vaeg uma kad je rije o tim stvarima i dopustite blaoj usredotoenosti da vas vodi tim putem.
uvijek tei najdubljem bunaru ili izvoru i prirodno tee u tom smjeru. Pokuajte postati svjesni svojih skrivenijih misli i nagona, a ako je potrebno, poaljite im ljubav. Ako aljete ljubav, to najee znai da ste otvoreni, ispunjeni razumijevanjem i neskloni kritiziranju. Otkrit ete da ete svoje sumnje bolje moi ublaiti ljubavlju nego kritiziranjem. Negativna panja samo pojaava obrasce koji su stvorili prepreku, dok blagost ispunjena ljubavlju rastvara sve na svom putu. Svi su uli izreku Oekuj uda. To je jako dobar savjet, jer ono to uistinu oekujete uvijek e biti vae. Poanta je u tome da razotkrijete impulse koji odreuju to uistinu traite, a ne samo ono to je najoiglednije. Tada ete biti u stanju nastaviti s mislima ispunjenima jasnoom i otvorena srca, a sve to zatraite, bit e vae. To je jedna od najvanijih pouka koje moete nauiti u umijeu privlaenja: Bog vam uvijek daje ono to zatraite. Stoga prestanite traiti ono to ne elite, i oekujte ono to elite. To je znak istinskog majstorstva.
7. Budite energini!
to je impuls vii, to je odgovor energiniji. Drugim rije ima, vaa se energija najee poveava kad traite neto to vaa dua uistinu eli. Primjerice, zamislite da vam je panja usredotoena na privlaenje novog automobila. Neki ljudi osjeaju iznimnu strast prema automobilima, ali veina se jednostavno dri trenutanih trendova ili miljenja. Je li elja za novim automobilom u skladu s onim to eli vaa dua? Sto bi vas moglo vie nadahnuti? Moda ste oduvijek eljeli putovati, ali nikada niste imali priliku, ili ste eljeli nauiti neku odreenu vjetinu ili se baviti novim hobijem, ali nikada niste imali dovoljno samopouzdanja da to i uinite. Planiranje krstarenja po cijelome svijetu stvorit e mnogo jau pozitivnu energiju
nego automobil, kao i odluka da krenete na teaj slikanja. Neka vas vodi vaa strast, a potrebna energija pojavit e se sama od sebe. Energinost je i zarazna. Ako razgovarate sa svojim prijateljima i opisujete im neto to pokuavate privui u svoj ivot, ali oni ne osjeaju nikakvu strast u vaoj usredotoenosti, tada vam nee biti u stanju pomoi pruajui vam dodatnu energiju. Meutim, ako ih vaa vizija nadahne, vjerojatno e se dogoditi dvije stvari. Prva, oni e dodatno poveati vae oduevljenje pruajui vam svoju energiju. Druga, na njih e pozitivno utjecati vaa energija te e se osmjeliti i stvoriti neto za sebe, neto to e ih nadahnuti. Najvanije je slijediti vlastito srce, a ne um. Srce je uvijek bolji pokazatelj onoga to je nebo odluilo dodati vaem ivotu.
8. Budite pozitivni!
Taj je klju apsolutno neizostavan. Ako imate negativan stav prema onome to pokuavate privui, svemir e vau negativnost protumaiti kao da to ne elite, pa neete postii svoj cilj. Problem je u tome to je tu energiju katkad teko otkriti. Ona se skriva u vaoj svijesti i izbjegava oigledna kretanja vaeg razumskog uma. To se dogaa zato to su prepreke koje spreavaju vau pozitivnost esto ne-razumske, iako su zaodjenute najoptimistinijom maskom. Zapamtite, svaka misao ili cilj imaju misao koja ih sponzorira, a svaka sponzorirana misao ima svoje sponzorirane misli. (Izgleda li vam to komplicirano?) Poanta je u tome to vae povrin ske misli moda ne predstavljaju ono to se odvija ispod povrine, ali energija uvijek tee prema monijoj sili. Ovdje nije rije o tome da stvari treba previe zakomplicirati i da morate otkopavati sloj za slojem raznih uvjerenja koja upravljaju vaim ivotom. Jednostavno
budite spremni promatrati i blagosloviti. Ponekad je tim negativnim uvjerenjima potrebno samo da ih priznate, a tada mogu krenuti vlastitim putem. Sve dok ste ih svjesni, moete im se obratiti brzo i uinkovito. Tada ete biti u stanju poduzeti sljedei korak.
9. Budite iskreni!
Ovaj klju izvire iz prethodnog. Iskrenost je isto to i esti tost, neto to je potrebno elite li uspjeno ostvarivati elje svog srca. Zapamtite da vam svemir uvijek eli dati ono to uistinu elite. No, ako ste zbunjeni u pogledu vlastitih elja, svemir nee biti siguran to bi vam trebao dati. Veina ovih pouka pokuava vam pomoi da vam postane jasno to elite - kako biste onda mogli jasno stvarati. Mnogi ljudi misle da se samo trebaju pridravati jed nostavnog popisa uputa i sve e im doi samo od sebe. To je u teoriji tono, ali veina pojedinaca nije se bavila unutarnjim radom potrebnim kako bi taj proces bio uspjean. Pridravaju se uputa koje su dobili, ali stvari ne funkcioniraju. Neki od njih tada zakljue da nisu poput drugih koji su u stanju privui dobre stvari i povjeruju da nisu u stanju ostvariti svoje elje. To je prava teta, jer je rije o daru koji svatko od nas posjeduje u istom stupnju, i to jednostavno zato to nas je sve stvorio isti Bog. Jedina je razlika u tome to su neki ljudi dovrili svoj unutarnji rad, a drugi nisu. Biti iskren znai biti iskren prema sebi, a taj vam dar nitko ne moe dati osim... pogodite koga. Vi morate biti iskreni prema sebi. Ne postoji nita to bi moglo zamijeniti tu iskrenost i nitko ne moe biti iskren umjesto vas. Moete vjebati sve kljueve stvaranja koje ste ovdje dobili, ali ako niste spremni biti iskreni, uspjet ete privui samo ono to ne slui vaoj najuzvienijoj dobrobiti. Obratite panju da nisam rekao kako ete doi vjeti neuspjeh, jer neuspjeh nije mogu. Pitanje koje sebi
trebate postaviti glasi: Kako da uspijem privui ono to eli moja dua? Odgovor glasi: Uvijek radite ono to je potrebno kako biste odbacili ograniavajua uvjerenja koja su vas dosad spreavala. Tada e sve ono to uistinu elite prirodno potei prema vama, samo zato to ste bili iskreni prema sebi i spremni poblie promotriti skrivene elje koje prije niste uspjeli uvidjeti.
Vi ste vrijedni svakog dara koji zaelite i to zbog jednog jedinog razloga: Vi ste savreno Boje dijete u ovom i u svakom drugom trenutku. Budui da itate ovu knjigu, to znai da barem donekle vjerujete u univerzalnu mo koju katkad nazivamo Bogom. Zapravo nije vano kako izraavate svoju vjeru, ali je spoznaja da postoji sila s onu stranu naih vlastitih ogranienih sposobnosti presudna u oslobaanju obrazaca koji su vas dosad kontrolirali. Vjerujem da Bog svakoga od nas vidi kao cjelovito i savreno bie, bez obzira na to to smo radili u prolosti ili to emo raditi u budunosti. Drugim rijeima, Bog nas voli zbog toga kakvi smo ovoga trenutka. Ako je to istina, vie nije vano nita od svega onog stranog to ste napravili u prolosti. To su jednostavno iskustva koja su vas dovela do ovoga trenutka, a upravo ovdje moete prihvatiti novu viziju - Boju viziju koja vam omoguuje da u svoj ivot privuete sve to je dobro i vrijedno savr enog Bojeg djeteta. Tada ete biti u stanju sebe vidjeti tono onako kako vas vidi Bog i biti svjesni da ste vrijedni svakog dara koji ste sebi prethodno odricali.
2. Niste spremni
U prethodnom odjeljku knjige pitao sam vas vjerujete li da ste spremni prihvatiti darove koje zasluujete. Nadam se da ste odgovorili potvrdno, jer vae priznanje te injenice poetak je vaeg konanog prihvaanja svega to je ve vae. to to tono znai? Kao to sam vie puta objasnio, darovi koje uistinu elite su oni koji su ve u vama, a ne izvan vas. Ego tei dobiti one stvari koje doivljava kao vanjske u odnosu na sebe, kako bi osigurao dui ivot, dok vaa dua, tei davati stvari koje uistinu elite, shvaajui tako da one ve postoje u vama.
Koji su to darovi? Moda bismo se svi mogli usuglasiti kad je rije o ljubavi, jer svi je teimo iskusiti u svakom podruju naeg ivota. elimo da nas vole naa djeca, nai prijatelji, pa ak i ljudi koje jedva poznajemo. To elimo jer u konanici elimo vjerovati da nas se moe voljeti, odnosno, da smo vrijedni ljubavi. Stoga veina stvari koje ego eli izvire iz potrebe da se doimate to vrednijima ljubavi. Zato? Zato to vas ego doivljava sasvim drukije od Boga. Bog vas promatra kao bie koje u potpunosti zasluuje ljubav, bez obzira na to to mislite, govorite ili radite. Va ego, pak, rijetko kad to uspi jeva prihvatiti. ak i kad dokaete da ste vrijedni ljubavi, ego sumnja da e to potrajati. Negdje iza sljedeeg ugla zacijelo se nalaze dokazi koji obznanjuju da ne zasluujete biti voljeni. Stoga ego osmiljava kompliciranu predstavu kojom drugima pokuava pokazati da takav negativan stav o vama nije istinit. Poinje oko vas gomilati stvari za koje vjeruje da e mu olakati da zavara druge ljude. Ako imate pravu vrstu automobila, veliku kuu ili bilo to drugo, tada ete biti vrijedni panje nekoga tko je daleko bolji od vas. Bog uope ne vjeruje u takve stvari. Ne postoji neto to biste mogli nagomilati oko sebe, a to bi moglo promijeniti tu istinu. Bog vas doivljava kao sveto bie, i jedino to je vrijedno tako svetog bia sama je ljubav. Stoga Bog iri ljubav na svakom vaem koraku, ali njezin je uinak izgubljen ako niste spremni zahtijevati je za sebe. Pred vama je iskuenje: hoete li povjerovati jednom ili drugom glasu. Isus je rekao: Nitko ne moe sluiti dva gospodara (Evanelje po Mateju 6:24). Isto tako ne moete imati povje renja u dva razliita glasa, osobito ako jedan potpuno pro turjei drugome. Ili ste sveti ili iskvareni. to ete odabrati? Odaberete li svetost i injenicu da ste vrijedni ljubavi, tada e se od vas traiti da taj dar poklonite nekome drugome. Tada ete biti u stanju zatraiti taj dar i za sebe. Tek kad u svijetu
djelujete kao Bog, kad drugima dajete ono to zasluuju, tek ete tada otkriti da su darovi za kojima uistinu eznete oduvijek bili u vama. Tono je da su bili skriveni, pa ak i zaboravljeni, ali nikada vas nisu napustili. Zahvaljujui tom inu sluenja otkrivate istinu o tome tko jeste, a samim tim spoznajete da ste spremni za bilo to.
sebe u tom svjetlu ili ste voljni poeti ispoetka? Zato ne biste zapoeli tako to ete se usredotoiti na ono u sebi to uistinu volite? Budui da se poveava sve ono na to se usredotoite, to bi mogla biti savrena vjeba. Prizovite si jasnu sliku onih dijelova svoje osobnosti koje uistinu elite privui, umjesto da se bavite onim to ne elite privui. Sve poinje s jasnoom, ali ete vi na kraju primiti ono za ime je eznula vaa dua.
4. Niste oduevljeni
Jedan od kljueva za privlaenje onoga to uistinu elite jest i energinost u pogledu svojih elja. to vie energije dajete neemu, to e vam se vie vratiti. Tome je jako slino oduevljenje i trebalo bi ga promatrati na isti nain. Ako niste oduevljeni u pogledu onoga to stvarate, svemir vas nee shvatiti ozbiljno. Ako, primjerice, susretnete osobu koja vas privlai i eljeli biste je pozvati na sastanak, uobiajeno je pokazati svojevrsno oduevljenje. Tako e druga osoba dobiti znak da je smatrate posebnom, a ve bi i sama vaa energija mogla biti dovoljna da dobijete njezin pristanak. No, to se dogaa ako ne pokaete nikakvu gorljivost? Zamolite je za izlazak gotovo ravnoduno i monotonim glasom, pa e vas pogledati, vjerojatno mislei da se alite, pretpostavljajui da imate nekakve skrivene primisli, jer oigledno niste zainteresirani za izlazak. Kad se na taj nain obratite svemiru, postiete iste rezultate. Vano je biti uzbuen zbog onoga to traite, budui da je rije o obliku energije. Ve smo utvrdili da su davanje i primanje jedno te isto, a to vie energije dajete, to ete vie primati. Ne moete oekivati da ete dobiti neto to ne dajete, stoga ne oekujte od Boga da e vam dati neto emu se niste uistinu posvetili. Oduevljenje
je oblik predanosti, stoga dobro birajte i usredotoite se samo na ono to vas strastveno privlai.
5. Niste otvoreni
Nije mogue proi kroz zatvorena vrata. Slino tome, ne moete primiti nita ako vi niste otvoreni. Neke od prepreka o kojima govorim mogu vam se initi posve oiglednim, ali ipak su to one koje najee ne zapaamo. Samo zbog toga to je neto oigledno, ne znai da to i vidimo. Moemo ga zapaziti umom, ali ne i doivjeti srcem, drugim rijeima, zapravo ne razumijemo to vidimo i neemo biti otvoreni da ga primimo. Nemojte se zavaravati mislei da sve to ve znate, ili, to je jo gore, da te prepreke na vas ne djeluju. S godinama sam nauio da ni na to nisam imun. I sam zapadam u iste zamke u koje zapadaju i ostali ljudi i korisno je podsjetiti se da jo trebam duhovno rasti. Samo zato to ste neto nauili ne znai da je pouka gotova. Razmislite o sljedeem: jedino stvarno putovanje u koje se uope uputate putovanje je dugako tridesetak centimetra - od uma do srca. Ne mogu vam rei koliko sam puta u mislima prouavao neku pouku, ali je nisam uspio primijeniti u stvarnoj situaciji. Takoer sam znao zaboraviti neto to sam ve nauio, a da nisam ni shvaao to radim. Vano je priznati da uvijek rastemo i postajemo sve bolji. Budite otvoreni prema vlastitim izazovima kao i prema pobjedama. To je najsigurniji nain da nastavite evoluirati, iznimno vjeto privlaei k sebi ono to uistinu elite.
6. Niste zdravi
Sljedee je pitanje jednostavno, a uz to je i iznimno vano da na njega odgovorite to jasnije i iskrenije: Stvara li cilj koji ste si postavili sklad ili nesklad?
To je u biti ono u emu se sastoji zdravlje: ravnotea i sklad. Ako cilj na koji ste se usredotoili izaziva neravno teu i ne potie vau dobrobit na svim razinama, tada vam savjetujem da ga ili otpustite ili preobrazite u neto novo, neto to e poticati vae zdravlje na svim razinama. Vi u sebi svakako posjedujete mo kojom moete stvarati to god odaberete - kako ono to vas iscjeljuje i donosi blagoslov, tako i ono to donosi podjele i nesklad u va ivot. No, zapamtite da sve ono to pruate drugima i svijetu istodobno pruate i sebi. Mojsijevim kodom isto tako moete povrijediti drugu osobu, i zato budite jako paljivi. Tijekom toga procesa pribliavate se raju, a iznimno je vano da ovaj oltar ostane ist i da na njemu nema niega drugog osim najuzvienijih namjera. Postupajte kao to bi postupao Bog i koristite mo sadranu u kodu kako biste poticali dobrobit i iscjeljivanje svake osobe koju susretnete, pa ete tada i sami biti zdravi.
7. Niste voljni
Ako niste voljni raditi na ostvarenju cilja koji elite postii, tada bi moda bilo najbolje ostaviti se toga i utedjeti si muke. Mojsijev kod nije namijenjen onima koji ele zamahnuti arobnim tapiem ili izgovoriti tajnu formulu koja preuzima svu odgovornost. U veini sluajeva za ovaj proces potrebna je temeljna promjena u onima koji za sebe stvaraju novu stvarnost. Ako ste spremni pozabaviti se unutarnjim radom, to pokazuje da ste spremni primati, a ne samo eljeti i ekati da se neto dogodi. To se dvoje jako razlikuje, a vaa odlunost mora stvoriti tu razliku da biste dokazali kako ste vrijedni toga dara. Vaa spremnost pokazuje svemiru da ste fleksibilni i u stanju se neprestano suprotstavljati sebi, promatrajui sve oko sebe iz razliitih kutova i s razliitih stajalita. Ako se vrsto usidrite u jednom smjeru ili na jednom putu, mogli
biste propustiti nove mogunosti koje vam Bog donosi. Ne zaboravite, kad zakoraite u tu struju stvaranja, i vi sami u biti postajete sustvaratelj s boanstvom. Bog stvara s vama i kroz vas, pa bi bilo dobro da se uskladite s tom moi, pre poznajui boansko nadahnue kad se nade pred vama. Budite voljni priznati da ovoga trenutka moda i ne sagledavate cijelu sliku i da bi vae arite, iako intenzivno, takoer trebalo biti otvoreno i novim mogunostima. U poetku bi vam se to moglo initi kao da priznajete vlastitu slabost, ali to je zapravo znak mudrosti i snage. Ako niste voljni prilagoavati se i rasti, i dalje ete stvarati stvarnosti koje e odraavati vau nefleksibilnost. Meutim, ako tom procesu pristupite ispunjeni poniznou i milou, otvorit e se pred vama poput boanskog cvijeta, irei svoj miris u va ivot kako to nikada niste mogli ni zamisliti.
8. Niste spremni
Kad sam bio u izviaima, rekli su mi da uvijek moram biti spreman. To je bilo nae geslo, a ono se takoer moe primijeniti i u svijetu stvaranja. Vano je da budete spre mni da uistinu primite darove na koje ste se usredotoili. To svemiru pokazuje da ste ozbiljni i spremni poloiti temelje za postizanje svog cilja. elite li se koncentrirati na stvaranje nove kue, ponite tako to ete pronai agenta za nekretnine koji vam moe pomoi. Ako ste usredotoeni na privlaenje partnera koji e unijeti ljubav i energiju u va ivot, tada pronaite drukije naine na koje moete stvarati takve stvari u svom ivotu. Kao to sam ve rekao, energija privlai dodatnu energiju, stoga se nemojte plaiti pokrenuti zbivanja. Poduzmite prijeko potrebne korake kako biste bili sigurni da ste uistinu spremni. Ako cilj kojemu teite nije nita drugo nego matarija, tada ga privedite u carstvo stvarnosti. elite li privui savrenog partnera ili partnericu,
ali u vaem ivotu nema prostora za takvu osobu, im prije im napravite mjesta! Ako elite stvoriti novi dom, ali ne moete dobiti kredit, poboljajte svoj kredibilitet. Tada ete biti spremni kad pronaete savrenu kuu. Ako ste pripremljeni, to znai da imate otvoren pro stor u koji se moe smjestiti nova stvarnost. Ako niste pripremljeni, nee biti vano nalazi li vam se ostvarenje cilja nadohvat ruke. Neete biti spremni, i nestat e isto tako brzo kao to se i pojavilo.
primjera koji sam vidio koji pokazuje da su davanje i primanje jedno te isto.
Poruka autora
Prije nekoliko mjeseci dobio sam poziv da odrim preda vanje na konferenciji iscjeljivanja zvukom u San Franciscu. Jedan od mojih dobrih prijatelja, Jonathan Goldman, tako er je prisustvovao toj konferenciji, i za vrijeme objeda objasnio sam mu detalje Mojsijeva koda. Tada sam upitao Jonathana postoje li bilo koji zvukovi ili frekvencije koji se povezuju sa svetim Bojim imenom koje je Bog obja vio Mojsiju. Odvratio je da e rado obaviti istraivanja i prenijeti mi svoje spoznaje. Ovdje navodim detaljan izvjetaj o Jonathanovim revolucionarnim otkriima do kojih je doao eksperimentirajui s vilicama za ugaanje koje su izravno odgovarale Bojem imenu. Dok budete itali, i vi ete biti isto tako zaprepateni i fascinirani kao to sam bio i ja. Vjerujem da Jonathanovo istraivanje dokazuje kako se misteriji skriveni u Mojsijevu kodu pruaju u daleko vee dubine nego to smo uope mogli i zamisliti. injenica da su sveta Boja imena zapravo utisnuta u te frekvencije dokazuje da uistinu ivimo u viedimenzionalnom svemiru, a Boja stvarnost proima svaku od njegovih razina.
Jonathan Goldman
Drevni mistici i kvantni fiziari u jednom se slau: sve je zvuk. Od elektrona koji se kreu oko jezgre atoma, do planeta u udaljenim galaksijama koje se okreu oko svojih sunaca, sve je u stanju vibracije. To ukljuuje i stolac na kojem sjedite, kao i stranice ove knjige koju itate. I naa su tijela takoer sloene kombinacije vibracija. Ako prouite temeljne postavke razliitih religijskih sustava uvjerenja, otkrit ete zajednitvo u njihovom shvaanju da je poetna stvaralaka sila, koju znanstve nici nazivaju velikim praskom, uistinu bio zvuk. O toj stvaralakoj sili sveti Ivan govori kao o Rijei. Stari nam zavjet govori: I ree Bog: 'Neka bude svjetlost!' Stvaran in izgovaranja rijei stvorio je energiju svjetlosti i stoga zvuk prethodi svjetlosti. Zvuk putuje u obliku valova koje nazivamo frekvenci jama, a oni se mjere u ciklusima u sekundi (to se struno oznaava kao herc). Spori zvuni valovi ostvaruju jako duboke zvukove, a brzi zvuni valovi stvaraju visoke. Mi smo u stanju uti zvukove u opsegu od otprilike 16.000 do 20.000 herca. To je na spektar ujnosti. Bez obzira na to, stvorenja kao to su dupini mogu primiti i odaslati frekvencije koje imaju vie od 180.000 herca, otprilike deset puta vie od nae razine ujnosti! Drevni mistici su nam rekli: Sve je zvuk. Moramo razumjeti da zvuk obuhvaa mnogo vie nego to je to na ogranieni opseg ujnosti.
Gematrija
Jedno od podruja kojima se bavim zove se gematrija, a to je drevni sustav kabalistike tradicije u kojemu se slovima hebrejskog alfabeta pripisuju odreeni brojevi. Brojevi se mogu dodati cijelim rijeima, frazama ili veim cjeli nama. Gematrija je mistian oblik numerologije s monim primjenama. O toj temi napisane su brojne knjige. Sam
se u radu esto koristim knjigom Cabalistic Encyclopedia (Kabalistika enciklopedija) Davida Godwina. Kad sam se prvi put susreo s Jamesom Twymanom na konferenciji o lijeenju zvukom, obojica smo se pitali mogu li se s frazom Ehjeh Aer Ehjeh povezati neki posebni brojevi. Te je rijei boansko bie izgovorilo Mojsiju na brdu Sinaj kad je Mojsije zapitao za Boje ime. Odgovor koji se izgovara kao Ehjeh Aer Ehjeh esto se prevodi kao Ja Sam Koji Jesam. Kad sam se vratio kui s konferencije, nisam zabora vio razgovor s Jamesom i odmah sam poeo prelistavati kabalistike knjige, provjeravajui postoje li bilo kakve brojane poveznice s tim svetim imenom. Oduevio sam se i iznenadio otkrivi da uistinu postoje. Ehjeh ima brojanu vrijednost 21, Aer ima brojanu vrijednost 501, a cijela fraza tako dobiva vrijednost 543 (21+501+21). Molim vas da shvatite kako ja osobno, otkako radim sa zvukom, koji se brojano mjeri ciklusima u sekundi, koji se nazivaju frekvencijama, nikada nisam naiao na konkretan odnos izmeu brojane vrijednosti nekog imena i frekvencije tog imena. To sam pokuavao otkriti, ali uzalud. Meutim, te noi, dok sam prouavao gematriju svetog imena, dogodilo se neto neobino i jedinstveno. Nerijetko me usmjerava unutarnje vodstvo. Tako se dogodilo i te noi dok sam promatrao razliite brojeve. Bio sam svjestan da ne traim samo jedan broj, primjerice 543, nego dva broja. Osim toga, ta su dva broja trebala biti blizu jedan drugome da se nalaze u istom opsegu jedne oktave.
Oktave
Oktava je glazbeni pojam. Rije je o tonu iznad odreene frekvencije koji ima dvostruko vie vibracija u sekundi
(herca) u odnosu na izvorni ton, ili je ton ispod odreene frekvencije koji ima dvostruko manje vibracija (herca) nego izvorni ton. Primjerice, ako je jedna frekvencija 100 herca, oktava iznad te frekvencija iznosila bi 200 herca. Ako elite pronai oktavu iznad tih 200 herca, samo trebate ponovno udvostruiti taj broj, dobit ete dobili oktavu na 400 herca. Suprotno tome, ako elite pronai niu oktavu od 400 herca, jednostavno je prepolovite i dobit ete oktavu od 200 herca. Kad ponovno prepolovite taj broj, dobit ete 100 herca, odnosno oktavu ispod 200 herca. Lako je shvatiti ideju oktave, meutim, ta ideja moe imati dalekosene implikacije. Kad je rije o zakonima oktave, postoji drevno hermetiko naelo: Kako gore, tako i dolje. Na podruju iscje ljivanja zvukom ljudi esto udvostruuju ili prepolove frekvenciju da bi se uvjerili mogu li pronai usklaenost s neim drugim. Postoji razlog zbog kojeg sam traio dva broja, a ne jedan, i to dva broja koja se nalaze u okviru iste oktave. Moja su mi iskustva nedavno pokazala da se vea mo krije u vibracijama dva predmeta koji istodobno vibriraju, nego u jednoj jedinoj vibraciji. Kad postoje dvije vibracije, one mogu stvarati posebno polje, ako su u odreenoj vrsti odnosa jedna s drugom, odnosno, ako se nalaze u okviru iste oktave. Mnogi misle da polja koja se stvaraju imaju posebnu mo i sposobnosti, a neki tvrde da bi ih se ak moglo usporediti sa svojevrsnim meudimenzionalnim portalom. Veoma sam mnogo posla obavio na podruju snage odnosa dviju razliitih nota. Najee napravim vilice za ugaanje s te dvije note, a onda ih sluam i doivljavam rezultate njihovog djelovanja. Ponekad su ti zvukovi posve udesni. Prije vie od desetak godina otkrio sam nekoliko monih odnosa zvukova za iscjeljivanje. Izmeu ostalog, prvi sam uoio vanost omjera 8 prema 13, a tada
sam sastavio vilice za ugaanje u skladu s tim omjerom. Reakcija na te vilice za ugaanje bila je udesna, a sada, vie od deset godina poslije, prodaje se itava linija phiutemeljenih vilica za ugaanje s tim omjerom. Zato sam se nakon razgovora s Jamesom pitao bi li se moglo napraviti vilice za ugaanje kako bi se stvorile frekvencije s brojevima koji se u gematriji pridaju imenu Ja Sam Koji Jesam. Meutim, nisam znao kako bi taj glazbeni interval mogao zvuati, sve dok ne napravim vilice i ne provedem eksperiment. Tijekom istraivanja zvuka eksperimentirao sam s brojnim varijacijama brojeva, sluajui frekvencije koje stvaraju njihove odgovarajue vilice za ugaanje. Katkad ti brojevi mogu biti moni i iscjeljujui. Kad se istodobno oglase dvije razliite vilice za ugaanje, rezultati mogu biti prekrasni. Meutim, katkad nastaju iznimno neugodni zvukovi. Osim toga, njihovo djelovanje moe biti potpuna suprotnost iscjeljivanju, ali to ne moete znati sve dok ih ne ujete vlastitim uima. Da bih mogao napraviti vilice za ugaanje, morao sam odluiti kojim u se frekvencijama posluiti. Budui da sam elio napraviti vilice u okviru iste oktave, posluio sam se matematikom da vidim mogu li dobiti oba broja u okviru istog opsega. Imao sam osjeaj da bi broj 501 (glazbena vrijednost aera) mogao predstavljati izvrsnu frekvenciju za jednu vilicu, poeo sam raditi i s brojem 21, brojanim ekvivalentom svetog imena Ehjeh. Tada sam poeo udvostruavati taj broj: 21 - 42 - 84 - 168 - 336 - 672. Promatrajui broj 672 intuitivno sam znao da se u njemu krije neto znaajno. Provjerio sam gematriju toga broja u knjizi Cabalistic Encyclopedia da vidim sadri li on bilo kakvo posebno znaenje. I prona ao sam! Primjerice, 168 predstavlja brojani ekvivalent rijei zatititi. Nastavio sam traiti dvostruko vee brojeve.
Tada sam zastao u nevjerici, otkrivi da je broj 672 ekvi valent drugog svetog imena, imena JHVH Elohim. Taj je broj nosio znaenje primiti prosvjetljenje. Dlaice na potiljku su mi se nakostrijeile. U tom se broju krilo neto uistinu mono! Tada sam uskladio vilice za ugaanje na 168 herca, 336 herca i 672 herca, kako bi predstavljale zvuk Ehjeh. Slino tome, uskladio sam vilice za ugaanje na 501 herc i na nie oktave toga broja: 205,5 herca i 125,25 herca. Zatim sam morao ekati dok nisam primio vilice za ugaanje kako bih mogao poeti eksperimentirati. Kad me neto vodi da vilice za ugaanje prilagodim konkretnim frekvencijama, nikada ne znam kakav e biti njihov zvuk, ali uvijek sam otvoren mogunosti da njihovi zvukovi nee biti ugodni. Bio sam uistinu uzbuen kad su stigle vilice uskla ene s imenom Ja Sam Koji Jesam. Blago sam ih lupnuo jednu o drugu i oslukivao njihove mone, ali i umirujue frekvencije. Bio sam izvan sebe od uzbuenja! Sluajui taj zvuk, intuitivno sam spoznao da taj ton stvara polje boanske energije, koje nazivam poljem Ja Sam Koji Jesam. Sve razliite oktave vilica ugoenih na zvuk Ja Sam Koji jesam stvarale su umirujue i svete zvukove, stvarajui polje svjetlosti i ljubavi. Osim toga, osmislio sam zvuni zapis koji sadri te razliite oktave koje kao da posjeduju sinergistiki, izuzetan uinak svih tih zvukova. Ako vas zanima glazba, frekvencija polja Ja Sam Koji jesam pribliava se stvaranju intervala (glazbeni odnos) etvrte - s prvom notom negdje izmeu B i C, a drugom negdje izmeu E i F. Taj interval kvarte prouavaju i istrauju razliiti strunjaci koji se bave zvukom, jer neki smatraju da uravnoteuje ivani sustav, pojaava polje aure, pa ak moe proiriti i ovjekovu svijest. Mnogo se drugih pozitivnih svojstava povezuje s tim intervalom. U
gregorijanskom kanonu taj interval se temelji na konkretnoj noti. Vjerojatnost da bi ta dva broja do kojih sam doao uz pomo gematrije i oktava mogli oitovati pozitivan zvukovni odnos kao to je taj vjerojatno je astronomski malena, kao to je i matematika povezanost izmeu brojeva koji odgovaraju imenima Ehjeh i JHVH Elohim. U svojim knjigama, medu kojima je i knjiga The 7 Secrets of Sound Healing Sedam tajni iscjeljivanja zvukom), izda vake kue Hay House, iznosim formulu koju sam osmi slio: Frekvencija + namjera = iscjeljivanje. Frekvencija, o kojoj se govori na poetku ovog izvjetaja, stvaran je zvuk koji se stvara - ciklusi zvuka u sekundi. Namjera je energija koja se krije u pozadini toga zvuka, svijest koja je utisnuta u zvuk. Namjera je vana i osobi koja stvara zvuk, kao i osobi koja ga prima. Iscjeljivanje u ovoj formuli predstavlja eljeni ishod zvuka. Ovisno o osobi i o njezinoj namjeri, drugi vidovi svijesti mogu se zamijeniti rijeju iscjeljivanje, ukljuujui i pojmove kao to su mir i sklad. Moda su konkretne frekvencije vilica za ugaanje koje su usklaene sa zvukom Ja Sam Koji Jesam, kad ih se kombinira s konkretnom namjerom ljudi koji sluaju te zvukove, uistinu iznimno orue za iscjeljivanje, stvaranje i duhovno buenje. Nakon to sam proveo eksperimente, mogu samo nagaati o tome posjeduju li te vilice za ugaanje neka kav poseban odnos koji je pozitivan i koristan za one koji primaju te energije. Bilo je izvjetaja o udesnim iscjelje njima i reakcijama ljudi koji su iskusili polje Ja Sam Koji Jesam. Kao to sam rekao, njihov je kombinirani zvuk i prekrasan i umirujui. Osim toga, ljudi koji su ga uli tvrde da sadri nevjerojatne sposobnosti iscjeljivanja te pobuuje i pojaava sveta iskustva. Vilice za ugaanje Ja Sam Koji Jesam i polje koje stvaraju izazovno su i uzbudljivo zvukovno iskustvo, koje mnogo
obeava, osobito ako ih se koristi uz vjebe disanja Ja Sam Koji Jesam, koje je James osmislio za Mojsijev kod. Duboko sam zahvalan to sam sudjelovao u ovom novom, monom zvukovnom otkriu.
Jonathan Goldman svjetski je strunjak za lijeenje zvukom i pionir na podruju prouavanja glazbenih zvukova. Napisao je knjige Healing Sounds, Shifting Frequencies, The Lost Chord, Tantra of Sound (zajedno sa svojom suprugom Andi Goldman), koja je 2006. godine dobila Vizionarsku nagradu za najbolju alernativnu knjigu o zdravlju. Posljednja knjiga mu je The 7 Secrets of Sound Healing (Sedam tajni zvukovnog iscjeljivanja). Jonathan diljem svijeta odrava seminara o lijeenju zvukom. Direktor je Udruge Sound Healing i predsjednik tvrtke Spirit Music, Inc., u Boulderu u Coloradu. Nominiran je za nagradu Grammy, a uz to je snimio brojne zvune zapise, koji su nagraivani bestseleri, ukljuujui The Divine Name (Boansko ime), s Greggom Bradenom, Reiki Chants, Ultimate Om, The Lost Chord i Chakra Chants, koji mu je donio Vizionarsku nagradu za najbolji album na podruju iscjeljivanja i meditacije. Jonathan je lan Meunarodnog drutva za glazbu i medicinu. Ako elite jo neto saznati o Jonathanovu radu, molimo vas da posjetite internetsku stranicu: www. healingsounds.com ili www.soundhealersassociation. org. Vilice za usklaivanje koje odgovaraju frekvencijama Mojsijeva koda dostupne su i na internetskoj stranici www.themosescode.com.
O autoru
James F. Twyman autor je deset bestselera, ukljuujui Poslanika svjetla i The Art of Spiritual Peacemaking (Umijee duhovnog mirotvorstva). Istodobno je u svijetu poznat kao trubadur mira kojeg prati glas da je privukao milijune ljudi na zajedniku molitvu kako bi pozitivno utjecali na krize diljem svijeta. Predvodnici drava kao to su Irak, Sjeverna Irska, Junoafrika Republika, Bosna, Hrvatska i Srbija pozivaju ga da odri Koncert mira, i to nerijetko dok u tim podrujima bjesne sukobi. James je nastupao u Ujedinjenim Narodima, u Pentagonu i na drugim mjestima. Izvrni je producent i jedan od scenarista filma Indigo, kao i reiser filma The Indigo Evolution i dokumentarnog filma Mojsijev kod. Ako vas zanimaju dodatne informacije o Mojsijevu kodu, ukljuujui internetske teajeve, radionice i tele fonske konferencijske razgovore s Jamesom, molimo vas da posjetite internetsku stranicu: www.themosescode. com ili www.jamestwyman.com.