Damir Mustabai

Freudova ljubav i mrnja prema Beu U svom novom filmu David Cronenberg predstavlja osnivaa psihoanalize na jedan novi nain. Tokom cijelog svog ivota Sigmund Freud je patio od mrzovolje i neprijateljske ravnodunosti Beana prema njemu. Pod pogodnim uslovima brand Sigmund Freund rangira negdje meu Sisi, Lippzaner i mladim pjevaima. David Croneberg je sa svojim novim filmom A Dangerous Method ponovo stvorio jednu takvu prigodu, zbog ega se znatno poveao i interes za utemeljiteljem psihoanalize. Budui da se dijelovi filma odvijaju u Beu, te da su ovdje i snimljeni, Freudov rodni grad ponovo se naao u centru panje. No, ko od toga oekuje vei preobraaj, razoarat e se. Jer Freudov odnos prema Beu je sve drugo osim jedne ljubavne prie. Nije ni zauujue, moglo bi se rei, najzad je on ve 1938 morao pobjei od Nacista, a umro je godinu dana kasnije u londonskom ekzilu. Meutim, bilo je to puno prije nego to je Hitler doao na vlast, dugo prije sve ee i porastujue prijetnje za idove, tako da je Freud sve vie prezirao Be. Grad Be uinio je sve to je bilo u njegovoj moi da ne uestvuje u bilo kojem dijelu razvoja psihoanalize", napisao je u "O historiji psihoanalitikog pokreta": "Ni na jednom drugom mjestu analitiar nije bio prinuen da osjeti jednu takvu neprijateljsku ravnodunost naunih i obrazovanih krugova kao u Beu." Trajalo je sve do 1902. godine da bi Freud konano postao poasni profesor, dodue tek nakon to je Marie von Ferstel, njegova pacijentkinja, elegantno podmitila odgovornog ministra Wilhema von Hrtela, darovajui ga jednim umjetnikim djelom. Moralo je proi narednih 18 godina da bi Freud 1920. napokon bio imenovan za redovnoga profesora. Javno nerazumijevanje prema njegovom radu i uvrede u poslu uglavnom su velikim dijelom bili odgovorni za Freudovu mrnju prema Beu. Ali ne samo to sa prirodom Beana on nikada i nije mogao zapoeti mnogo. Skoro sam dva dana ovdje, napisao je nakon povratka sa putovanja, a ve me je obuzela cijela mrzovolja Bea. S prijaznou i ljubavlju prema uitku, vrijedeim bekim idealima, bio je u zavadi. Freud je svjesno ili nesvjesno poduzeo mnogo kako bi u svom gradu ostao stranac, pie Eva Gesine Baur u svojoj knjizi Freudov Be. On je konsekventno izbjegavao sve to je tipino beki, posjeivao je rijetko operu, teatar, vinarnice, gostionice ili kafie.

Damir Mustabai Uistinu, postoji samo malo dokaza za to da se Freud zadravao u kafiima. Caf Landtmann bio je jedan od takvih, a pored njega postojalo je jo zasjedanje Bekog psihoanalitikog drutva u kafiu Korb. Freud se inae osjeao ugodnije u manjim krugovima ljudi, jer tamo nije morao raunati sa zlovoljom ili ak nepreijateljstvom prema njumu. Berggasse 19. Takvo jedno mjesto za njega je bio stan u kome je ivio i radio 47 godina. 1891. preselio je u ulicu Berggasse 19 u Alsergrundu. Tu je razvio osnove za svoju novu nauku o ovjeku, tu je odlazilo i dolazilo mnotvo njegovih pacijenata, kolega i drugova. Tu je stajao i legendarni kau na kojem je Freud lijeio svoje pacijente a kojeg je on ponijeo sa sobom 1938. u ekzil. U njegov stan u Londonu u meuvremenu se udomaio Londonski Freud muzej, u kojem se takoer moe vidjeti pomenuti kau. U Freudov stan i praksu u Beu se, zauzvrat, jo od 1971. udomaio Sigmund Freud muzej, u kojem se mogu vidjeti i neki drugi originalni predmeti i najvea znanstvena biblioteka o psihoanalizi u Europi sa 35000 svezaka. Kua je jo uvijek najbitnija taka za Freudove uenike diljem svijeta. Tu je takoer David Cronenberg snimio dio svog filma o psihoanalizi, u ljeto 2010.. ak i ako se radi samo o kratkom izdvajanju u filmu, to bi za muzej trebalo donijeti dodatan preliv posjetioca, ba kao to je Freudova 2006. godina u kojoj je proslavljen njegov 150. roendan imala veliki utjecaj za brand Freud. Muzej danas broji priblino oko 70.000 posjetioca godinje. Osim muzeja postoje i druga mjesta okupljanja oboavaoca oko linosti Sigmunda Freuda. Oko Cobenzl, recimo tu je on 1895. bio na odmoru u dvorcu Belle Vue. Ovdje je po prvi put odgonetnuo jedan od svojih snova ispunjavajui time svoju veliku elju. Na ovaj kljuni dogaaj u tumaenju snova podsjea jo iz 1977. dizajnirana stela Wilhelm Holzbauera. U ast Freudu grad je izgradio jedan park ispred zavjetne crkve i po njemu imenovao stambeno-komunalnu grupu zgrada na Alsergrundu. No, uprkos svim priznanjima jedna estetska greka postoji u odnosu izmeu Freuda i njegovog rodnog grada: do danas niti jedna ulica u Beu nije nazvana po njemu. "Austrija i Be nauili su prekasno kako se odnositi prema svojim idovskim imigrantima", rekla je Inge Scholz-Strasser, direktorica Freudovog muzeja. Ona smatra da se s imenovanjem njegove vlastite ulice mnogo zaostalo. Kao mogua varijanta naokolo krui zahtjev da se Dr.-Karl-Lueger-Ring u znak sjeanja preimenuje na Freuda.

Damir Mustabai Za Freuda ulice nema. U Gradskoj vijenici odbija se preimenovanje u naseljenom mjestu prevelike bi bile birokratske posljedice za stanovnike, tvrdi se. Na umu jeste svima, naravno, ideja jedne ulice za Freuda, kae se iz nadlenog biroa vijenika za kulturu Andreas Mailath-Pokorny. Meutim, ona bi takoer trebala biti dovoljno prepoznatljiva to iskljuuje nove prometne oblasti u urbanim podrujima ekspanzije grada. Ipak: sutra, u ponedjeljak, u odboru za kulturu bit e odlueno o imenovanju parka prema Freudu u Wien-Hietzingu (oblast u Beu). Dodue, ne po Sigmundu, ve prema njegovoj kerki Anni. Radi li se o nesvjesnom inu osvete za Freudovu mrnju prema Beu? Vjerojatno ne, jer se na kraju Freud ipak pokazao kao pomirljiv. U egzilu u Londonu napisao je da je "zatvor", iz kojeg je otputen, ipak "jo uvijek jako volio".