FOLIA ONOMASTICA CROATICA 15 (2006) UDK 811.163.42373.

23(Dobranje)

Izvorni znanstveni lanak Rukopis primljen 14. IX. 2006. Prihvaen za tisak 23. XI. 2006.

DOMAGOJ VIDOVI
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb dvidovic@ihjj.hr

DOBRANJSKA PREZIMENA I NADIMCI

U ovome se radu obrauju prezimena i nadimci sela Dobranje na temelju dostupne literature, prouavanja arhivske grae i terenskoga istraivanja. Obraene su jezine osobine mjesnoga govora koje su relevantne s povijesnojezinoga i dijalektolokog stajalita, utvruju se antroponimijski motivacijski (u kojima se odraava izvanjezina zbilja) i tvorbeni obrasci te se pokuava naznaiti tijek razvoja imenske formule na dobranjskome mikroprostoru, a na temelju toga i na irem (istononeretvanskom i donjohercegovakom) podruju.

Uvod
Selo Dobranje smjeteno je uz put koji vodi iz Neretvanske doline prema Hercegovini, selima Hrasnu, Hutovu i, dalje, prema Stocu, na visoravni na padinama Male abe, uz samu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, 10-ak kilometara istono od Metkovia. Upravo e taj pogranini poloaj uvelike odrediti sudbinu sela i strukturu stanovnitva koje ga je napuivalo. Kao i veina okolnih sela, poput Vidonja, Hrasna, Hutova i Graca, i Dobranje se sastoje od niza zaseoka koji su zajedniko ime najee dobili po najveem zaseoku, to je karakteristino za politiko-teritorijalni ustroj srednjovjekovnoga Zahumlja. Dobranjski su zaseoci: Bijl Vr, Bbovite, rjnci, Dngube (Stje), Dbran(j)e, Kalp(e)rovii (Kalperii), Kse, Kine, Ml Hm, trvce, Pnorine, Prbjci, Prsoje, Rkalovac, Snkovii, Smatova Glvica, Strii (Strii; Stria Povala), Srdup.1 Iz toponimije je vidljivo da su u selu Glci neko ivjeli nositelji dananjih dobranjskih prezimena.
1 Zaseoci Krevine, Medarevine, Obivaeva Glavica i Spile, iako danas pripadaju upi Dobranje-Bijeli Vir, obraeni su pod Vidonjama jer su upi Vidonje pripadali sve do 1963. i jer u njima ive obitelji koje su se uglavnom doselile iz drugih vidonjskih zaseoka.

191

Vidovic_4.indd 191

26.12.2007 13:01:21

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Selo se prvi put spominje 1398., i to u obliku Dobrani (Sivri 2004: 22, 302). Isti oblik (zabiljeen kao Dobranni) biljei i trebinjski biskup Resti 1639. (Pandi 1988: 118). Od 1589. u dokumentima usporedo s oblikom Dobrani dolazi i oblik Dobranje (Dobragne). Potonji je vjerojatno nastao kontaminacijom izvornoga sufiksa -ane/-ani i sufiksa -onja. Da je izvorni oblik onaj na -ane/-ani, potvruje injenica da starije stanovnitvo selo zove Dbrane3. Uostalom, sufiks -ane/-ani najee imenuje naselja zaselakoga statusa i razvedenog (razbijenog, odjelitog) izgleda (imunovi 2005: 30), dakle upravo naselja kao to su Dobranje. Spomenuti se toponim povezuje s apelativima dub i dubrava (psl. *db (hrastova) uma, *dbrava) zbog postojanja toponima Dubrave, Dubravica/Dubrovo, Cerevo, Hrasno koji bi mogli, tvorbeno ili semantiki, biti s njima povezani, a pogotovo stoga to to se sufiks -ane/-ani pridruuje apelativnim i toponimnim osnovama, a vrlo rijetko antroponimnim (to bi ga dovodilo u vezu s korijenom *dobr).

Kratak pregled povijesti sela

Podruje je Dobranja, kao uostalom itavo Zaablje, naseljeno jo od ilirskoga vremena, o emu svjedoe mnoge ilirske gomile. Kao naselje Dobranje se spominje krajem 14. st. Najvjerojatnije su ve tada postojala barem tri naselja: Dobranje, Sankovii (ime sela povezuje se sa srednjovjekovnom velikakom obitelji Sankovi) i Bobovite (spominje ga 1589. dominikanac Daniel; Krasi 1998: 113). Kao biljeg toga vremena ostali su steci rasuti na nekoliko mjesta u selu. Uostalom, na jako maloj udaljenosti nalaze se ak tri kamenoloma iz kojih se vadio kamen za izradu steaka: jedan nedaleko lokaliteta Zdrij njve (svega nekoliko stotina metara od crkve u Dobranjama prema Maslaevu groblju), drugi u selu Rdetii u Gracu i trei na Brstici u Vidonjama. Dobranje su smjetene na tromei srednjovjekovnih humskih upa: Luka, Dubrave i aba (kojoj su Dobranje pripadale). Sa upom Luka Dobranje granie svojim zaseocima u Neretvanskoj dolini. U srednjem vijeku najivlja je veza s trgovitem Drijevom/Gabelom, a od 18. st. s novim trgovakim sreditem, Metkoviem. Negdanje su se Dobranje dijelom prostirale i na podruju srednjovjekovne upe Dubrave obuhvativi neka naselja dananje upe Hrasno
2 Sivri, dodue, dri da je rije o Dobrovu, gradakom zaseoku, no kako uz ime Dobrani stoji i napomena s podruja Neretve (a i zbog injenice da se u starijim dokumentima dananje Dobrovo nazivlje Dobrohovo ili Dobrahovo) nema dvojbe da je rije o Dobranjama. Sivrievo otkrie ovoga dokumenta i tona ubifikacija zemljopisnog objekta od strane autora ovoga lanka pomakli su prvi spomen Dobranja gotovo dvjesta godina u prolost. 3 Na ovome mjestu zahvaljujem ispitanicima Dragi (1946.) i Vinku Bulumu (1927.), koji su mi dali vrlo vrijedne podatke o dobranjskome stanovnitvu i toponimiji, te Tomislavu Pleau, Stanislavu Vukorepu i Ivici Puljiu na pomoi u terenskome radu.

192

Vidovic_4.indd 192

26.12.2007 13:01:34

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

(prije svega zaseoke Brut, Kljnak, Koljnj, Masli, Srijte i rkovii). Uostalom, Dobranje su bile sjeditem upe Dubrave potkraj 17. st., nakon to se prostrana upa Gradac podijelila na upe Gradac i Dobranje (Pandi 1988: 102). Veza e s tim zaseocima preivjeti i do dananjih dana unato tomu to e kroz selo proi mletako-turska granica. Naposljetku, veina se dobranjskih prezimena moe i danas nai na apljinskom podruju kamo su se selili i drugi stanovnici upe Hrasno. Zbog teko prohodnoga puta preko abe koji je povezivao Dobranje s Gracem (prije svega s gradakim zaseocima Branac i Pdablje) i Vidonjama veze su sela s ostatkom srednjovjekovne upe aba esto bile slabije od onih s Dubravama. To se, u sluaju Vidonja, promijenilo tek silaskom stanovnitva s brdskih podruja u Neretvansku dolinu. Na podruju je spomenutih srednjovjekovnih upa, ali i njima bliske upe Popovo, sve do agrarnih reforma nakon Drugoga svjetskog rata (mjestimice ak do 1991.) opstalo tzv. transhumantno stoarstvo koje je razvilo bisesilan nain stanovanja za koje je karakteristina mala udaljenost izmeu matinoga naselja i korespondentnih pastirskih stanova (Markovi 1975: 273). Dio povjesniara tvrdi da se stoga ne moe prihvatiti poimanja da je u dalmatinskome zaleu stoarstvo bilo slobodnoga nomadskoga, odnosno migracijskoga karaktera, kao ni pretpostavke da se olako prelazilo preko tradicionalno uglavljenih panjakih zona (Botica 2005: 43). I doista, na prostoru od Neuma preko Vidonja do Dobranja, a s hercegovake strane do zaseoka Prpratnica, ilo se na ljetnu ispau na prijevoj Mrine kod Nevesinja (koji se u povijesnim vrelima kao pasite spominje jo 1475.). Od Prapratnice se ilo na Shopolje itd. Planitari su na prostorima od mora prema unutranjosti uvijek odlazili na pasita etiri dana hoda od matinoga gospodarstva. U samoj okolici bilo je i nekoliko vlakih katuna, spominju se mezre opustjela mjesta koja su naselili Vlasi a i neka su prezimena vlakoga podrijetla (npr. Bulum i Veraja u Dobranjama, iuri u Neumu).4 ini se ipak da je vlah5 poesto bio i stalekom odrednicom, a ne etnikom. Uostalom, Vlah se iuri ni po emu ne razlikuje od svojega susjeda Ivankovia ili Obrvana, ni jezino, ni vjerski ni po nainu ivota6. O (ne)prilikama u kojima su ivjeli katolici u istonoj Hercegovini papu Siksta V. i austrijskoga cara izvjeuje dominikanac Daniel. U svojemu Izvjetaju o tekom stanju katolika u Zaablju iz 1589. spominje na dobranjskom podruju dva sela: Dobranje (Dobragne) i Bobovite (Bobovischia). Spominje i Gluce (Glusi), koje u to vrijeme zacijelo nastanjuju barem neke dobranjske
Usp. Pulji 1995: 66. Vls je danas pogrdno ime za Hercegovca u Neretvi, a u Donjoj Hercegovini Hrvati Vlasima pogrdno nazivlju Srbe. Zabiljeio sam i podatak da stanovnici Graca kod Makarske koji ive ispod Jadranske magistrale Vlajima zovu Graane iznad magistrale, a svi Graani (i oni ispod i oni iznad magistrale) Vlasima zovu Hercegovce. 6 O jednom zanimljivom pogledu na vlaki identitet vidi u Botica 2005.
5 4

193

Vidovic_4.indd 193

26.12.2007 13:01:34

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

obitelji. U Izvjetaju se spominje i pogubno djelovanje uskoka (Krasi 1998: 113). Oni su u neposrednoj blizini razarali itava sela. Napadali su oblinje Slivno, a posve unitili Doljane i Velju Vas7 u Popovu. Poetkom 17. st. stanje se zakratko popravlja. Fra Bla Graanin 1617. u Dobranjama gradi crkvu Male Gospe. Tada na podruju upe ivi oko 400 stanovnika (katolika), uglavnom u hercegovakome dijelu upe, a 1639. trebinjski biskup Rasti u selu biljei 24 katolike kue (Pandi 1988: 118). Dobranje su osloboene od Turaka 1694. (M. Vidovi 1998: 45). Time selo dolazi na samu mletako-tursku granicu, a u susjedne Gluce pristie pravoslavno stanovnitvo. Nekoliko e se pravoslavnih obitelji naseliti, u razliitim razdobljima, i u Dobranje, ali ne e naruiti vjersku i nacionalnu strukturu. Godine 1705. Dobranje su (zajedno s Metkoviem, Vidonjama i Slivnom) izdvojene iz Trebinjsko-mrkanske biskupije i pripojena Makarskoj. Mletakoturska granica bila je konano utvrena 1718. te je jedan dio dotadanjih Dobranja pripao Turskoj. Koliko je ta granica neprirodna, najbolje svjedoi injenica da je i dio samoga zaseoka Dobranje zavrio u Turskoj, a samo je sluajem tadanja upna crkva ostala u Dalmaciji. Godine 1769. Dobranje ponovno postaju samostalnom upom (nakon to su poetkom 18. st. bili dijelom upe Slivno, a 1720. 1769. dijelom upe Vidonje). upne matice 1769. 1831. vode se na hrvatskoj irilici. Nakon izgradnje Napoleonove ceste (1806. 1809.) stanovnitvo se iz brdskih zaseoka postupno sputa u Neretvansku dolinu pa danas neko najnapueniji zaselak Dobranje broji tek 6 stalnih stanovnika (podruje upe Dobranje Bijeli Vir 1769. imalo je 143 stanovnika, 1869. god. 387, 1931. god. 610, 1953. god. 655, 1981. god. 441, a 2001. god. 336).

Neke osobitosti mjesnoga govora koje se ogledaju u antroponimiji

Dobranjski, kao i vidonjski, mjesni govor pripada slivanjsko-zaapskomu govornom tipu ijekavskih novotokavskih govora8. Kako dobranjski mjesni govor dijeli veinu znaajki s vidonjskim (usp. D. Vidovi 2005: 151153), ovdje donosim samo ono to je razlikovno. Koncentracija je ikavskih oblika neto vea nego u Vidonjama zbog vee blizine ikavskih govora (Stpe, Stpn,
7 Velika ili Velja Vas spominje se u dokumentima od 1388. do 1466. (Filipovi, Mievi 1959: 46), a u Poimeninom popisu sandaka vilajeta Hercegovine 1475. 1477. zabiljeeno je naselje Veliva. Lokalitet na mjestu staroga naselja danas se nazivlje Vlj Sla. Ovo je dosad jedina potvrda prisutnosti apelativa vas selo u istonoj Hercegovini pa je ovaj podatak znaajan i za hrvatsku onomastiku uope. 8 Govorima u meurjeju Neretve i Rijeke dubrovake bavio se Senahid Halilovi, a akcentoloki osvrt na govore Dobranja i Vidonja bit e iznesene u lanku Accentual Alternations in Neo-tokavian Ijekavian dialects of Neretvanska krajina (u tisku).

194

Vidovic_4.indd 194

26.12.2007 13:01:34

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Stiprina9 uz po, pn, eprina), ali se, zbog blizine Hercegovine i vee udaljenosti od mora, promjena m > n, osim u novije vrijeme u priblatskim zaseocima, gotovo i ne provodi. Jako je izraeno obezvuivanje zavrnoga suglasnika (Ddik). Dobranjski govor samo iznimno uva glas f (Frnac), a obino ga mijenja u p (Plip uvijek neslubeno) ili v (Vrnka, Vrnua ti su oblici zabiljeeni i kao slubeni!). Prema podatcima iz matica neko je glas h morao biti frekventniji (u Stanju dua upe Dobranje 1859. 1900. 14 je puta zabiljeen oblik Mho, a svega dvaput Mjo; u Stanju dua 1997. zabiljeen je, triput, samo oblik Mjo). Rezultati se tree jotacije ogledaju i u slubenim (No, Na) i u neslubenim osobnim imenima (tko, to). Slabljenje suglasnika po napetosti razvidno je u izgovoru prezimena Medi /Mli/. U Dobranjama je takoer plodna tvorba hipokoristinih imena promjenom naglaska (ovdje dodajem primjer Pra: Pra koji nisam zabiljeio u Vidonjama) dok tragova tzv. dubrovake sklonidbe u selu nema. Sloena imena na -slav imaju naglasak na spojniku (Radslav, Tomslav, Vislav). Vano je napomenuti da postoje odreene nacionalne razlike u naglaivanju pojedinih antroponima. Tako Hrvati obiteljski nadimak pravoslavne obitelji Arnaut izgovaraju Stri, a sami Arnauti i neretvanski Srbi Stri (slino je i s ojkonimom Kljenak, zaseokom u Hrasnu, koji Srbi izgovaraju Kljnak, a Hrvati Klijnak). Postoji i razlika u izgovoru imena tvorenih s pomou sufiksa -eta (Hrvati izgovaraju Mleta, Mmeta, Mrkota, a Srbi Mleta, Mmeta, Mrkota). Naglasne se razlike proteu i na jedan dio pridjeva i aktivni particip preterita II. (u Hrvata je ouvana naglasna paradigma c: sh-sha-sho-shi, drg-drga-drgi; zvo-zvla-zvlo-zvli; kod Srba je analogijom dolo do prebacivanja u naglasnu paradigmu b gdje je samo oblik mukoga roda obiljeen silaznim naglaskom)10. U mjesnim govorima Dobranja i Vidonja nalazimo i akavske tragove (p, zvat), a vaan je i podatak da je dananji dobranjski zaselak Bobovite u dokumentu iz 1589. zabiljeen u mnoinskom obliku sa akavskim izgovorom (Bobovischia). Do danas je pak ouvana iskonska kraina na sufiksu -ie/-ite (Bbovite, Mlnite, Rpite). Dijalektna je slika u Neretvanskoj dolini neko oito bila drukija, a donekle ju je mogue rekonstruirati na temelju nekih arhainijih crta mjesnih govora. Silazni su naglasci u sredini rijei sauvani samo u nekim toponimima nastalima od antroponima (Verjua, Medrua, Dobrvo, Kod zelnk).
9 Zanimljiva je pojava da se danas ikavski oblici smatraju prestinijima i u uporabi su u komunikaciji izvan sela. U selu su, pak, pogotovo kod starijega stanovnitva, hiperijekavski oblici sasvim obini. 10 O naglasnim paradigmama u slavenskim jezicima openito vidi u Kapovi Kratak uvod u slavensku akcentuaciju.

195

Vidovic_4.indd 195

26.12.2007 13:01:34

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Dobranjska antroponimija
Od patronima prema prezimenima
Razvoj imenske formule u Dobranjama moemo u kontinuitetu pratiti tek od osamostaljivanja upe 1769., no zaetci se poprezimenjavanja pridjevaka na neretvanskom i istonohercegovakom prostoru mogu smjestiti mnogo ranije. Onomastika literatura kao vaan datum u nastajanju prezimena navodi zatvaranje Velikih vijea u dalmatinskim gradovima koncem 13. i poetkom 14. st. nakon ega su pridjevci postali nezamjenjivi i nasljedni (usp. imunovi 1985: 290 292). Meu osobama neretvanskoga podrijetla primljenim u dubrovako graanstvo spominju se 1347. Branko Dobravi, sin Tvrdislava (Brancho fillius Turdislaui Dobraucich), 1350. Kranko Bogojevi (Crancus Bogoeuich) i Stojislav Mirojevi (Stoyslauus Miroeuich), 1356. Andrija Gojslavi (Andreas Goislauich), 1382. Dragoslav Tvrdenovi (Dragoslauus Thuerdenouich), 1392. Vuka Didali (Vochsa Didalic), 1397. Vuin Gojslavi (Volcin Goysalich), 1399. Vukac Ostoji, Pribislav Radoni (Pribislaus Radoncich) 1407. Boitko Dapkovi (Bositicho Dapchouich), Vladoje Mediti (Vladoye Meditich), Rai (Raichus) i Radi Miloevi (Milousseuich), Milovan Pribilovi (Millouan P(ri)bilouich); s oznakom podrijetla Slivno spominje se 1395. Radin Butkovi (Radin Butchouich), 1396. Dobrovolj Pribilovi; s oznakom podrijetla Brtanik (dananji Opuzen) 1392. Petar Ostoji (Petrus Hostoich) i Brato Lupkovi (Bratos Lupcouich); s oznakom podrijetla Dobranje 1398. Radan Gojini (Radan Goyzinich).11 Ovdje je, dakako, proces poprezimenjavanja vezan za Dubrovnik i njegovu administraciju. U Zaablju (i Zahumlju openito) u to doba moemo govoriti tek o naznakama razvoja razmjerno postojanih pridjevaka koji su se isprva irili na velikae, a tek kasnije i na obian puk. U prvoj fazi (kojoj pripadaju spomenuti novi graani Dubrovake Republike) ini se da su jo u pitanju patronimi. Razmjerno postojane pridjevke zacijelo su na neretvanskom i donjohercegovakom podruju imali Ostojii, koji se spominju i u Gabeli 1428. (Mandi 2003: 449), a u Vidonje i Gradac po predaji su pristigli jo prije turskog vremena. Obradovii, koji su ivjeli na potezu od Popova preko Dubrava do Zaablja, spominju se jo od 13. st. (usp. D. Vidovi 2005: 160). U Dobranjama ili u neposrednoj blizini jo su za turske okupacije ivjeli Miloevii (izmeu Gluaca i arkovia postoji lokalitet Mloevia grb), Stipurinovii, Maslai (Novakovii), Rodini (po tradiciji su od imraka12, koji se spominju davne 1433.; Pulji 1995: 56), arkovii, Sankovii (po njima je nazvan zaselak Sankovii13,
11 12 13

Izvor podataka mi je Sivri 2004. Prezime imrak izvodi se od albanskoga sv. Marko. Zabiljeio sam i predaju da je mjesto dobilo ime po muslimanu Stankovcu/Stankoviu

196

Vidovic_4.indd 196

26.12.2007 13:01:34

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

a Toma Sankovi spominje se kao posjednik u vidonjskom zaseoku Goraii 1702.; M. Vidovi 1998: 494), a vjerojatno i Bulumi i Veraje koji se ne spominju u dokumentima, ali slove kao starosjedioci. U selu postoji predaja o islamiziranim turskim podanicima Bojiima (koji podrijetlo vode od katolika Damarija; usp. Kriste 1999: 191192), koji su imali posjede u Dobranjama, o Bjelovuiima, koji su se iz Kuina i Bijele Vlake (dio samoga zaseoka Dobranje) preselili u Janjinu, te Paronosima. Podataka nema ni o obitelji Bjl (podrijetlom su od Dobroslavia, kao i Kljue) na iju negdanju prisutnost podsjea mikrotoponim Bjelevine (Bjelii se u Slivnu spominju 1730.; M. Vidovi 2000: 445). Da je mogue govoriti ak i o kategorijama etnikoga i rodnoga prezimena, potvruje nam i primjer nositelja prezimena Previi. Prema podatcima iz matica mogue je utvrditi da su lanovi obitelji Brzizec (Barsiscez), a vjerojatno i Prkut (usp. Pulji, Vukorep 1994: 339 341), pri odlascima s Previi (selo kod Hutova) mijenjali svoje izvorne pridjevke u Previi. Kad je mogue utvrditi postojanje obiteljskih veza, onda je rije o plemenskome prezimenu, a ima sluajeva kada je oito da krvnoga srodstva nema, pa je onda rije o etnikome prezimenu. Slino bi se moglo tvrditi i za Crnevie u susjednim Vidonjama, koji se prvi puta spominju 1639. (biskup Resti spominje u jednome od svojih izvjea selo Zarncevichi; Pandi 1988: 118) i za koje je, zbog nedostatka dokumenata, teko utvrditi jesu li prezime dobili po mjestu podrijetla (po tradiciji Rijeka Crnojevia) ili po zajednikome pretku (Crnku ili Crnoju). O jo uvijek nedovrenom popisu poprezimenjavanja ak i u puana na podruju Dubrovake Republike, govore nam matice upe Lisac u Dubrovakome primorju (1632. 1703.), iz kojih je vidljivo da je, iako pridjevci postaju sve stalniji i nepromjenjiviji, proces poprezimenjavanja jo u tijeku i da je esto teko odrediti je li rije o pridjevku ili patronimu. Tako je u sluaju Marka Ivanova, vojnika iz Dobranja, koji se spominje 1659. (Sivri 2003: 375), teko utvrditi je li Ivanov patronim ili pridjevak, a njegov je sin Ivan (krten 1663.), kad se enio, u maticama upe Grad u Dubrovniku zabiljeen kao Ivan, sin Marka Ivanova. Da prezimena uistinu nisu vrsta kategorija u ovim krajevima potvruje i injenica da su se Obradovii u Dobranjama i Vidonjama raslojili u Domazete i Martinovie, a Dobrosaljii/Dobroslavii u Kljue i Bjelie, a na irem prostoru jo i na Mihoevie/Mijoe, Bokovie, Mihatovie/Mijatovie i Kovae (usp. Kriste 1999: 99101), Draii na Curie (1830. zabiljeeno je vjenanje Jure Simata i Ane Keli-Curi; M. Vidovi 1998: 252), Paine, anje, Udenije, Lasie, Marune itd.
koji je ondje stanovao, no ini se da je tu spoj puke etimologija (Stankovia je bilo u Trebinji) i predaje (o poturicama od kojih su otkupljivane kue u Dobranjama), kako to ve biva, posve izmijenio injenice.

197

Vidovic_4.indd 197

26.12.2007 13:01:35

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Proces poprezimenjavanja ubrzan je nakon to je itluk (dananja Gabela) predan u mletake ruke 26. lipnja 1694., dakle, nakon osloboenja Zaablja od Turaka. Dobranjcima (kojih je tada bilo oko 80) podijeljena je zemlja u samim Dobranjama, Glucima i Metkoviu koju su dotada posjedovali islamizirani turski podanici.14 Godine 1695. kao mletaki zaslunici zemlje su dobili: Andrija Ili, harambaa Jure Popovi, (Milutin?) Obradovi, Ivan i Martin Bokan, Andrija Medi, a jo 1694. Ivan Rodin. Godine 1702. u Dobranjama ivi ve vie od 30 obitelji, a u zemljiniku su zavedeni: Stipe Sren, Jure i Petar Sren (koji se u isto vrijeme spominju u vidonjskim Goraiima), Petar Bokan, Jure Bokan (takoer se u isto vrijeme spominje u Goraiima), Ivan Ili(ji), Mijo Bulum, Ivan i Rade Veraji (Veraja), Jure Popovi, Mato Kudailo, Martin Previi, Petar, Ivan i Vido Medar, Josip Boi15 i Bogdan Majica. Sva ta prezimena (osim Previia) zabiljeena su i nakon osamostaljivanja upe Dobranje. Na Pologoi i u Glucima 1702. spominju se Ivan Stipurinovi, Nikola arkovi, Ivan Mornari i Mileta Vukovi (M. Vidovi 2000: 226 227). U to doba dolazi i do znatnoga priljeva pravoslavnog stanovnitva u Gluce, u kojima mnogi Dobranjci i danas imaju svoje posjede, te hrvatsko stanovnitvo uglavnom naputa selo i odlazi prema Metkoviu i Dobranjama. U drugome valu, u drugoj polovici 18. st., u selo stiu Arnauti, Baje, Bokovii, Dodizi, Domazeti, Ivankovii, Kitini, Kljue, Mustapii (spominju se 1767.; M. Vidovi 1998: 260), Prolomnici (1778. spominje se doseljenik iz Dragovije Ilija Prolomnik16; prezime nestaje 1810.; M. Vidovi 1998: 259), Rodini, Sprii, epii, Vlaii i Vuletii (Marin Vuleta/Vuleti oenio se 1771. Ivanicom Obradovi). U prvoj polovici 20. st. u selo stie obitelj Simat (danas su pravoslavci u Malome Humu, a katolici na Krevinama), a koncem 19. st. Obradovi s nadimkom Zeli. U 20. st. iz Trojavine (Vidonje) pristiu Crnevii, iz Risna Kovaii, iz Konjica imovii, a iz Bego Lukavca kod Pei na Kosovu 1962. aban Nuraj. Veina je Dobranjaca podrijetlom iz istone Hercegovine, dvije su obitelji s Korule, dvije iz zapadne Hercegovine, jedna s Kosova, jedna s desne obale Neretve, a tri su (Bulum, Kuajlo, Veraja) starosjedilake. Predaja starosjedilakih obitelji o crnogorskome podrijetlu najee je posljedica irenja srpske propagande poetkom 20. st. koja je ovdje naila na
14 U Dobranjama je iv spomen na dva brata Bojia koji su u tursko doba imali tri kmeta u Dobranjama: jednoga u samim Dobranjama, drugoga u Sankoviima i treega na Bobovitu. Bojii Bonjaci i danas ive u Vojeviima na Trebinji, a Bojia Hrvata ima u Brotnju. Mogue je da su se ondje povukli nakon to je Neretvanska dolina osloboena od Turaka. Njihovu kuu u Dobranjama kupili su Bulumi, a u Sankoviima Popovii. 15 U gradakim maticama prezime Boi/Boki zapisano je kao Bossich, Boscich te ga se moe itati i kao Boki. I Radovan Jerkovi, nesiguran u transliteraciju, stavlja upitnik pored imena Josipa Boia. 16 U Dragoviji kod Vida Prolomnici se spominju 1704. (M. Vidovi 2000: 470).

198

Vidovic_4.indd 198

26.12.2007 13:01:35

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

plodno tlo zbog tadanje predodbe o Crnogorcima kao junacima koji su se uspjeli osloboditi od Turaka i zasnovati dravu. Velika je veina tih predaja za hrvatsko stanovnitvo neutemeljena. Za razliku od susjednih Vidonja, u Dobranjama nema doseljenika iz Dubrovakoga primorja iako su i Dobranjke i Dobranjci poesto sluge u Vrageli.17 Zato je veza Dobranja s Hercegovinom mnogo jaa. Na apljinskome podruju (apljina, Gabela, eljevo, Dretelj, Viii, Hrasno) ive Bokani, Bulumi, Maslai, Medii, Obradovii, Popovii, Rodini i Veraje. Osim katolika (koji su kroz povijest uvijek bili gotovo iskljuivo stanovnitvo), selo su povremeno nastanjivale pravoslavne obitelji Arnaut, Paronos i Simat. Osobitost je Dobranja injenica da su se prezimena raslojavala ak i u 20. st. Tako je dio nositelja prezimena Spri promijenio izvorno prezime u Bailo i Novakovi. Donosim podatke o dobranjskim prezimenima 1702. 1997. Iz njega su iskljuene neke obitelji koje su samo povremeno nastanjivale Dobranje kao i obitelji koje su nastanjivale i Vidonje18. Arnut Neko su se prezivali Drpi (Dropia ima i danas u Gabeli) te su se poetkom 18. st. doselili u Kuine (na mjestu kasnijih Danguba) pa u zaselak Striii. Uz Paronose i dio Simata jedini su pravoslavci u Dobranjama. Po legendi su se neko prezivali Cnojevi i pristigli su iz Rijeke Crnojevia (M. Vidovi 1998: 256258)19. U susjednome selu Glucima20 takoer ima Arnauta koji nose obiteljski nadimak rkovi. Dobranjski Arnauti nose obiteljski nadimak Stri. Bilo Prezime nastalo 1912. kada je Ivan Spri u spomen na svoju baku Stjepaniju Bae (koja mu je udijelila veliki miraz) i promijenio dotadanje prezime. Slubena potvrda te promjene uslijedila je tek 1946. (M. Vidovi 1998: 242). Bjo Po predaji su se doselili iz Prnja oko 1750., a u dokumentima se u Bobovitu 1767. spominje Mato Baji (M. Vidovi 1998: 243). Baje nalazimo u mati17 Vraguelom Neretvani zovu Dubrovnik, a puka etimologija ime objanjava reenicom vrgu bi zli. 18 O njima se moe proitati u D. Vidovi 2005. 19 Crnevii u Dobranjama i od njih nastali Jeramazi u Metkoviu takoer dre da su neko bili Crnojevii. Pitanje je koliko su te predaje utemeljene. 20 Za vrijedne podatke o podrijetlu stanovnitva sela Gluci zahvaljujem Nikoli (1947.) i Veri Pucar (1952.) te Milovanu Bojbai (1952.).

199

Vidovic_4.indd 199

26.12.2007 13:01:35

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

cama upe Trebinja (selo Strmica; tu ih se povezuje sa srednjovjekovnom vlasteoskom obitelji Nikoli) od 1710. do 1748. Po upisima iz matica vidi se da su se ondje katkad pisali i kao Pavlovii (Kriste 1999: 172173). Jo u 18. st. nestaju s Trebinja i odlaze prema Dubrovniku i Dobranjama. Bkan Petar i Jure Bokan spominju se 1702. godine kao posjednici u Dobranjama. Po obiteljskoj su predaji Bokani pristigli iz Krivoija (M. Vidovi 1998: 243), no injenice ne idu u prilog narodnoj predaji. Naime, Ivana i Martina Bokana spominje se kao posjednike u Zelenikovcu, u Hutovu i na jezeru Vrutak te ih se dovodi u srodstvo s Martiima, jednim od najstarijih hrvatskih rodova na ovim podrujima (Hrabak 1985: 38, 44; M. Vidovi 2000: 226). Bkovi Obitelj Bokovi Tomii doselila se iz Orahova Dola (i u krvnom je srodstvu s obitelji Ruera Bokovia iji je otac ondje roen) i spominju se u upnim maticama 1769. (M. Vidovi 2000: 227). Georgium Stephani Boscovich de Dobragne spominje se u Dubrovniku 1799. (Sivri 2003: 210).21 U blioj ih je okolici bilo u Metkoviu, Hutovu i Bjelimiima. Bi (Bki) Josip Boi spominje se kao posjednik u Dobranjama 1702. (M. Vidovi 2000: 227). Josipa i Nikolu Boia nalazimo i kao posjednike u utom 1694.22 (Hrabak 1985: 40). U gradakim maticama prezime je zabiljeeno u obliku Boscich23, a u mjestu v u Popovu kao Bosich24. Blum Mijo Bulum upisan je u zemljiniku Dobranja 1702. (M. Vidovi 1998: 227). Prvo je boravite Bulumima, prema vlastitoj tradiciji, bila Oborina u abi, a potom su preli u Dobranje (gdje su kupili kuu od islamiziranih Bojia) i otuda jedna obitelj u Gabelu oko 1850., a druga na Kolojanj oko 1870. (ManVie o rodu Bokovia vidjeti u Sivri 2003: 202 210. O katolikoj tradiciji Orahova Dola rjeito govori i podatak da su iz sela potekla dva biskupa Medvjedovia (jedan je bio trebinjski, a drugi barski biskup). Bokovii iz Orahova Dola dali su pak dvojicu katolikih sveenika koji su umrli muenikom smru: don Iliju (roen 1652. u Orahovu Dolu, a ubijen od uskoka 1692. u rodnome mjestu) i don Nikolu (roen u Slanome 1703., pogubljen u Drinopolju 1736.; Peri 1998: 185 186). 22 Rije je najvjerojatnije o gradakom zaseoku ukovice. 23 Uitta Boscich udala se za Nikolu Mikovia iz Dui (Stanje dua upe Gradac 1763., str. 116). Prezime Bossich alias utalo podrijetlom s Danice biljee gradake matice (Pulji, Vukorep 1994: 313). 24 Spominje se Giuseppe Bosich s obitelji (Stanje dua upe Hrasno 1792., str. 17).
21

200

Vidovic_4.indd 200

26.12.2007 13:01:35

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

di 2003: 110). Poetkom 20. st. jedna obitelj prelazi na Krevine. Sami dre da su potomci maarskog vojnika, ali budui da su se ranije prezivali Dikli25, ta predaja ne mora nuno biti tona. Leksik prezimena SR Hrvatske biljei to prezime, osim u Neretvi, samo u ilipima i Topolom (tu su Bulumi doseljnici iz Dobranja). U Hercegovini ih nalazimo na apljinskom podruju. Ddig Izmeu 1770. i 1778. u Dobranje se iz Brotnja doselio Stjepan Dodig (M. Vidovi 1998: 245246). Matica je hercegovakih Dodiga bila u Zviroviima kod apljine (Mandi 2003: 155158). Domzet Godine 1786. Stjepan Obradovi reeni Domazet oporuno ostavlje crkvi parcelu U strnam pred dananjim Glucima (M. Vidovi 1998: 195), a 1792. spominju se Boo i Ivanica Domazet kao doseljenici iz Hrasna (M. Vidovi 1998: 246). l Ivan i Mileta Ili iz Zaablja spominju se 1694. kao posjednici u Osienoj Mei (dananjoj Osjeenici) kod Hutova. Ivan Ili nai e se i u dobranjskom zemljiniku iz 1702. (M. Vidovi 2000: 227). Meu posjednicima u Glucima spominje se 1695. Andrija Ili kojemu je s drugim dobranjskim seljacima pripao velik dio zemljita na Plogoi pod brdom Koljnj (Hrabak 1985: 35). Isti se Andrija spominje i kao posjednik u Putrovu (vjerojatno Hutovo), negdje u Zaablju (Hrabak 1985: 42). Janju, ki Ilije Ilia iz Dobranja, nalazimo u Kominu 1733. (Bebi 1983: 135). Gradake matice biljee pripadnike ovoga roda u Hutovu od 1732. do 1770. (Pulji, Vukorep 1994: 310). 1738. prvi se Ilii spominju i u Dubravici nadomak Metkovia (M. Vidovi 2000: 265). Zabiljeen je i oblik prezimena liji. vnkovi Andrija Ivankovi iz Srijetea doselio se oko 1760. u Dobranje (M. Vidovi 1998: 246). Ivankovii su nastali od roda Maslaa (Pulji, Vukorep 1994: 325). Iz Srijetea su se Ivankovii, osim u Dobranje, iselili na apljinsko podruje. Ktn Nalaze se u popisu upljana iz 1795. (Vri 1974: 47), a izumiru 1986. Zabiljeeni su u Dobrovu u Gracu 1723. (Matica vjenanih upe Gradac, sv. 1.). Elia Chitini s obitelji spominje se u Donjem Gracu 1763. (Stanje dua upe Gradac 1763., str. 142). Na temelju mikrotoponima Kitnica i migracijskih kretanja Stanislav Vukorep dri da im je podrijetlo u selu Dbljni u Popovu.
25

Postoji selo Diklii u Lugu kod Trebinja.

201

Vidovic_4.indd 201

26.12.2007 13:01:35

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Klje Godine 1767. spominju se u Dobranjama Mitar i Ivan Kljue (M. Vidovi 1998: 258). Kao i Bjelii takoer su od Dobroslavia. Oblik Dobroslavi Bjeli zabiljeen je u Dubrovniku 1791. (Sivri 2003: 321). Kljue su u slivanjskim maticama 1733. zabiljeeni kao Dobroslavii, a tek 1798. kao Kljue (M. Vidovi 2000: 445446). Rodoslovno je stablo Dobroslavia u Ravnom mogue pratiti od 1638. (Sivri 2003: 221224) Kjlo U popisu posjednika u Dobranjama spominje se 1702. Mato Kudailo (M. Vidovi 2000: 227). Prezime je zabiljeeno i u oblicima: Kuziola, Kuzoilo, Guola, Kuailo. Godine 1733. u Stanju dua upe Opuzen spominje se Margarita, ki Mate Kudoila iz Dobranja (Bebi 1983: 131). Od 1794. ne spominju se vie u dokumentima (M. Vidovi 1998 : 260). Najvjerojatnije su starosjedioci, a povezuje ih se sa srednjovjekovnom obitelji Kui iz upe aba. Milisav Kui sudjelovao je 1401. u uroti koju su predvodili dubrovaki plemii Zamanja i Bodaa (P. Aneli 1999: 49). Mjica Godine 1694. spominju se kao doseljenici u Kaloperovie, a u dobranjskom zemljiniku nalazi se ime Bogdana Majice. Po predaji su potomci osloboditelja Kule norinske Cvitana Bilasa (M. Vidovi 1998: 246247). U Stanju dua upe Opuzen iz 1733. spominje se Boo Majica iz Donjega Graca (Bebi 1983: 131). Msl Potomci su srednjovjekovne velikake obitelji Novakovi koju u predturskome vremenu nalazimo u Drijevi, a 1498. u Podgori, Liscu, Gromai i epikuama u Dubrovakome primorju (Pulji, Vukorep 1994: 324325). Od sultana su i primili potvrdu da su posjednici na Borutu, a jedan ih se dio, upravo zbog povlastica koje su imali kao turski saveznici, iselio iz Dobranja, gdje su takoer ivjeli. Spominju se u Slivnu 1747. (M. Vidovi 2000: 446), a u dobranjske matice upisivani su od 1769. (M. Vidovi 2000: 227). Od njih su Njavre u Hrasnu i dobranjski Ivankovii, ali i Novakovii u Sumartinu na Brau, kod kojih postoji predaja da su od Maslardia iz Zaablja.26

Sauvano je pismo koje je 1. srpnja 1841. Ivan Novakovi detto Maslarda iz Sumartina uputio don Vidoju Novakoviu Maslau (1795. 1861.), dubravskome upniku. U pismu Ivan Novakovi upozorava svojega roaka da je od svojega oca uo da su braki Novakovii podrijetlom iz Zaablja.

26

202

Vidovic_4.indd 202

26.12.2007 13:01:35

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Mdr U popisu posjednika u Dobranjama 1702. spominju se Petar, Ivan i Vido Medar (M. Vidovi 2000: 227). Vjerojatno je po njima nazvan zaselak Medrevine, a u Dobranjama postoje njive Medrue. Medari se ve 1734. (M. Vidovi 2000: 265) spominju u Metkoviu (vjerojatno u Dubravici gdje postoji Medrov d). Medara ima u Sedlarima i Draevu27 u Popovu. Neretvanski Medari vjerojatno vuku podrijetlo iz tih sela. Mdi Andrija Medi ubiljeen je 1695. kao jedan od mletakih nadarenika u Dobranjama i Gabeli (M. Vidovi 2000: 226). Vida, ki Mije Media iz Dobranja, spominje se kao ena Boe Majice u Stanju dua upe Opuzen iz 1733. (Bebi 1983: 131). Medii se potom spominju u popisu upljana iz 1767. kao doseljenici iz Glumine (M. Vidovi 1998: 247). Medii se u Topolome spominju jo 1577. (Pulji, Vukorep 1994: 326327). Jedan se dio dobranjskih Media preselio na Kljnak. U Glucima pak i danas postoji mikrotoponim Mdia vbe. Niklti U maticama za 1795. godinu nalazimo Josipa Popovia reenoga Nikoletia. Od 1814. njegovi se potomci piu iskljuivo kao Nikoletii (M. Vidovi 1998: 248). Oito ih je bilo i u Gracu jer imamo podatak o preseljenju jednoga Nikoletia 1895. iz Graca u Ston. (Vekari 1996: 102). Novkovi imun i Pavo Spri promijenili su zbog brojnosti 60-ih godina 20. st. prezime u Novakovi. Pavin je sin Vlatko, koji danas ivi u Metkoviu, za boravka u Australiji, promijenio prezime u Menix. bradovi Dvije su grane Obradovia u Dobranjama (Mometa i Zeli). Godine 1695. kao posjednik u Dobranjama i Glucima (i danas, iako Obradovii ondje ne ive, u Glucima postoji mikrotoponim Frneve vbe, koji je bio u posjedu Obradovia s nadimkom Frni) spominje se jedan Obradovi (M. Vidovi 2000: 226), a u isto je vrijeme zabiljeen i kao posjednik u Sedlarima u Popovu
27 Medari su u Draevu i Sedlarima danas pravoslavci. Podatak o tome da su oni pri doseljenju u Zaablje bili katolici neobino je vaan. Naime, prilikom doseobe u Neretvansku dolinu izbjeglice iz Popova gotovo nikada nisu mijenjali vjeru. Kako su Medari, eelji (ive u Podgradini i Opuzenu), Ivanievii (danas Ivanii u Metkoviu) i Gluevii (ive u Metkoviu) katolici od svoje doseobe u Neretvansku dolinu, dok su u Popovu nositelji istih prezimena pravoslavci, taj nam podatak govori da je u Sedlarima, Draevu i Poljicima u Popovu, danas selima s iskljuivo srpskim pravoslavnim ivljem, neko ivio znatan broj katolika.

203

Vidovic_4.indd 203

26.12.2007 13:01:36

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Milutin Obradovi (Hrabak 1985: 42). Oito je rije o istoj osobi koja se iz neretvanskoga podruja preselila u Sedlare i poslije primila pravoslavlje28. Rade Obradovi spominje se s braom Sentiima kao posjednik u Dvrsnici, takoer u Popovu, 1695. (Hrabak 1985: 36), a iste je godine jedan Obradovi dobio zemlje i na Miljenu (Hrabak 1985: 40). Po predaji su iz Gornjega Hrasna. U matice su upisivani su i kao Mmete (Mometa je posebno prezime u Stanju dua upe Dobranje od 1. svibnja 1802.29). Ivanom Obradovi Mometa oenio se 1897. Luka Obradovi iz Crnoglava u Gornjem Hrasnu (M. Vidovi 1998: 248250). Potomci Luke Obradovia danas nose nadimak Zli.30 Od Obradovia su i dobranjski Domazeti. Parnos Prema predaji bili su posjednici pristigli iz Mostara u Bobovitu, odakle su se spustili u Metkovi. Za to nema potvrde u popisima upljana, ali, kako je Bobovite neko vrijeme potpadalo pod upu Metkovi, a Paronosi (pravoslavci) se spominju se u metkovskim maticama iz 18. st. (Macan 1990: 16), puka je predaja u ovome sluaju vjerojatno tona. Ppovi Doselili su se 1694. iz Broanca u Gracu kada se spominje harambaa Jure Popovi (M. Vidovi 1998: 251252). Iz Dobranja su se u 19. st. selili u Vidonje, Doljane i Gabelu. Previ Martin Previi spominje se 1702. kao posjednik u Dobranjama. U susjednoj gradakoj upi u 18. st. mnogim je obiteljima doseljenima s Previi (primjerice Matiima) pridijevano prezime Previi. (Pulji, Vukorep 1994: 339341) Rdin U maticama ih nalazimo 1771. Biljee se i kao Rodii i Rodinovii, ali i mnkovii. (M. Vidovi 1998: 252) Po tradiciji su iz Radea gdje je 1669. roen sveeniki kandidat Petar Rodin (Vukorep 1995: 191), u Vidonjama se spominju 1672., a u Glumini 1694. (Hrabak 1985: 35). Po tradiciji su od imraka.
O prelascima katolika na pravoslavlje u veinski pravoslavnim selima u Popovu najzornije svjedoi primjer obitelji Peroti koja se s katolikog ipana preselila u valjinu i, to iz pragmatinih razloga, to pod pritiskom pravoslavne veine (katolici su ondje inili tek petinu stanovnitva), pomijenila vjeru. 29 Stanje dua objavljeno je u M. Vidovi 1998: 415 423. 30 Zanimljivo je da postoje legende u Hrasnu da su se Obradovii neko prezivali Mometa i da su doli iz Neretve. U Neretvi se pak dri da su Obradovii u dalmatinski dio Zaablja prebjegli iz Hercegovine nakon osloboenja tih krajeva od Turaka.
28

204

Vidovic_4.indd 204

26.12.2007 13:01:36

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Spi Godine 1761. u Dobranje se iz Domanovia31 doselio Mijo Spri (M. Vidovi 1998: 253). Zanimljiv je podatak da je izvjesna Kata ak pet puta upisana u gradake matice, i to svaki put s drugim prezimenom 1728. kao ki Mate Grgurevia, 1729. kao Kata Spri, 1737. kao Kata prlji, 1740. kao Kata Grgurevi, a 1750. kao Kata Soe. (Mandi 2003: 602) Antu i Savu Grgurevia nalazimo meu posjednicima u Doljanima i Draevu 1694. (M. Vidovi 2000: 262), a poslije i u Opuzenu. Soe ive u Vidonjama odakle su otili u Opuzen i Metkovi. prlje, prljinie i prljie biljee i metkovske matice kao doseljenike iz Gabele u 18. st. (M. Vidovi 2000: 267). Oblik plji zabiljeen je u slivanjskim maticama 1741. (M. Vidovi 2000: 445), a u dobranjskim 1802. Sn Stipe, Jure i Petar Sren spominju se kao posjednici u Dobranjama 1702., a u upnim se maticama nalaze od 1770. Navodno su kao klesari s Korule stigli u dobranjski zaselak trvce i vidonjski Trbino bdo (M. Vidovi 1998: 226227). Stiprina/eprina Meu posjednicima u Glucima i Orakoj luci 1702. nalazimo Ivana Stipurinovia, a oblik epurina zabiljeen je u upskim maticama 1771. (M. Vidovi 2000: 227). Fra Bla Stipurinovi iz Zaablja bio je iv oderan u Stocu 1596. (Pulji 1995: 68). U Dobranjama postoji toponim Stiprinovia krj pa je fra Bla vjerojatno bio Dobranjac. pi epii potjeu od Ante Leenia doseljenika iz Ilijina Polja kod Neuma koji se u dobranjskim maticama spominje 1767. Godine 1782. zabiljeeni su kao Leeni epi, a od 1802. u maticama se vode samo kao epii. (M. Vidovi 1998: 254) Na neumskome se podruju Leenii nalaze od 1713. Leenii se spominju 1642. u Trnovici u Dubrovakome primorju, a 1664. spominje se Matija Cvjetkovi (Leeni), neko Radovevi, u zaseoku Kvestii na Peljecu (Vukorep 1995: 185). Verja Godine 1702. u popisu posjednika u Dobranjama spominju se Ivan i Rade Veraji. Veraje se u selu spominje tek 1805. (M. Vidovi 1998: 255256) Razlog bi tome mogle biti lokalne razmirice zbog kojih se jedan dio Veraja, danas s
31 U stolakom se kraju Sprii (u Habatnici, nedaleko Krueva) spominju 1726., kada je krtena Stanislava Spri, ki Filipa i Stane. (Peri 2005: 126).

205

Vidovic_4.indd 205

26.12.2007 13:01:36

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

nadimkom Ple, preselio na rah iznad Gluaca, a drugi dio na Prile i Rp pred Metkoviem. Po predaji su dva brata dola na Bobovite iz Bijeloga Polja u Crnoj Gori odakle je jedan preao u apljinu gdje danas ive Veraje pravoslavci. Vli Ante Vlai spominje se u popisu dobranjskih obitelji 1767. Obitelj izumire 1822. U Opuzenu se 1733. spominje Nikola Vlai iz Dubrovnika (Bebi 1983: 52), a u Slivnu Vlaie nahodimo 1798. (M. Vidovi 2000: 446).

Pregled prezimena po motivaciji

a) od imena: 1. od narodnih imena: 1.1. od temeljnih narodnih imena: Novakovi, Obradovi 1.2. od pokraenih narodnih imena: Boi, Medi, Rodin 1.3. od izvedenih narodnih imena: Bjeli, Bokan, Bokovi, Crnevi, Kitin, Medi, Mometa, Vuleti 2. od svetakih imena: 2.1. od temeljnih svetakih imena: Ili (< Iliji) 2.2. od pokraenih svetakih imena: epi, imovi 2.3. od izvedenih svetakih imena: Ivankovi, Nikoleti, Simat, Stipurina 3. od enskoga imena: Veraja 4. od muslimanskoga imena: Mustapi b) od prezimena: Bailo c) od nadimaka: 1. motiviranih rodbinskim vezama: Bajo32, Domazet, Majica 2. motiviranih nainom ivota: Dodig, Spri 3. motiviranih predmetima iz materijalnoga svijeta: Bulum, Masla 4. motiviranih tjelesnim osobinama: Kuajlo, prlji 5. nastalih metaforizacijom: Paronos, Prolomnik 6. nastalih od imena kukaca: Sren d) od zanimanja: Kljue, Kovai, Medar, Popovi
32 Izvoenje od apelativa brat ini mi se vjerojatnijim zbog postojanja prezimena Brajkovi i Brato na ovome podruju.

206

Vidovic_4.indd 206

26.12.2007 13:01:36

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

e) motivirani podrijetlom nositelja: Arnaut, Previi, Vlai f) aloglotska: Nuraj Najvie je prezimena motivirano osobnim imenom (22 od 43 ili 51,16%; u susjednim Vidonjama 58,54%), potom nadimkom (12 ili 27,91%; u Vidonjama 29,27%) dok je udio prezimena motiviranih zanimanjem i slubom nositelja prezimena (4 ili 9,30%; u Vidonjama 7,32%) te podrijetlom njihovih nositelja razmjerno malen (3 ili 6,98%; u Vidonjama 2,44%). Najvei udio meu prezimenima motiviranima osobnim imenom imaju prezimena motivirana narodnim imenima (13 od 22 ili 59,09%; u Vidonjama 54,16%), a nalazimo i imena vlakoga (Veraja; vlako ime Kalojan < gr. kals + Jannis lijepi Ivan ouvano je u oronimu i ojkonimu Kolojanj) i muslimanskog (Mustapi) podrijetla.

Tvorbene osobitosti prezimena

a) prezimena nastala transonimizacijom: 1. od osobnog imena: Bjl (Bijel- + -i < Bjeloslav), Bkan (Bok- + -an < Boidar), Ktn (Kit- + -in < Kita33), Mmeta (Mom- + -eta < Momir), Rdin (Rod+ -in < Rodoslav), Smat (Sim- + -at < gr. Simeon), Stiprina/ eprina34 (Stipur-/epur- + -ina < lat. Stephanus), Verja (Vera + -aja < lat. Veronica, usp. lat. Berinus < Verinus35) 2. od prezimena: Bilo (Bae [< rum. bci glavni, obino stariji obanin] + -ilo) 3. od apelativa koji oznauje zanimanje: Klje (klju- + -e < kljuar, usp. psl. *klju), Mdr 4. od zoonima: Sn (< psl. *sren) 5. od etnika i etnonima: Arnut (< tur. Arnaut < gr. Arbants Albanac) 6. od ostalih apelativa: Bjo (hip. od brat), Ddig (< dodig pastir koji se dodigne za stokom u potrazi za panjakom), Domzet (domazet prienjeni mukarac koji ivi u kui svoje ene), Kjlo (lok. kjlo : klj36 upa, usp. slov. kua upa, uperak), Msl (maslo [< psl. *maslo] + -a37), Parnos (lok. paronos bogata), Prlmnk (osoba jakoga glasa)
U ARj nalazimo i muko i ensko ime Kita. Muka imena Stipura i Stipurina biljei i ARj, a u Vidonjama je zabiljeen nadimak eprak. 35 Po mjesnoj su legendi Veraje dobile prezime po tome to su se vijk vrali z vls. Sufiks -aja nalazimo u tvorbi osobnih imena (Bulaja, Kuraja, Boaja, Bjelaja). 36 Do premetanja je dolo i u rijei bjlo, blj pramen. 37 U mjesnome govoru postoji i glagol mslat u znaenju lagati, varati.
34 33

207

Vidovic_4.indd 207

26.12.2007 13:01:36

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

b) prezimena nastala od apelativa promjenom naglaska: Mjica (< mjica, hip. od majka) c) prezimena nastala sufiksacijom: 1. -evi: Cnevi (Crnko: Crnoje [< Crnomir] + -evi) 2. -i: Bjelovi (Bjelovuk + -i), Bi (Boo [< Boidar] + -i), l (Ilija [< lat. Elias]+ -i), Kvai (kova + -i), Mdi (Medo + -i), Mstapi (Mustapa [< tur. Mustafa] + -i), Niklti (Nikoleta [< Nikola < lat. Nicolaus] +-i), Previ (Previ38 + -i), Spi (sprko [< spriti sprkati, sprtljati, pokvariti] + -i), pi (epo [< Stjepan < lat. Stephanus] + -i), plji (prljica nadimak ovjeku koji ima samo jedno oko zdravo, koji kilji + -i), Vli (Vlah + i), Vleti (Vuleta [<Vuk] +-i) 3. -ovi: Bkovi (Boko [< Boidar] + -ovi), vnkovi (Ivanko [< Ivan < Johannes] + -ovi), Novkovi (Novak + -ovi), bradovi (Obrad + -ovi), Ppovi (pop [< psl. *pop] + -ovi), imvi (imo [< imun < lat. Simon] + ovi) d) aloglotska prezimena: Blum (usp. vla. bulumac39 soha), Nrj Veina je dobranjskih prezimena nastala transonimizacijom (21 od 43 ili 48,84%; u Vidonjama 36,59%), a neto manje sufiksalnom tvorbom (19 ili 44,19%; u Vidonjama 56,10%). U Dobranjama je prisutna tvorba prezimena promjenom naglaska (to u Vidonjama postoji samo u tvorbi nadimaka), ali nije zabiljeena hibridna tvorba od hrvatskoga korijena i turskoga sufiksa, ega ima u Vidonjama. Zanimljiv je primjer obitelji Bailo ije je prezime nastalo transonimizacijom od nadimka motiviranoga prezimenom bake nositelja nadimka. Naime, baka Ivana Spria prezivala se Bae. Tim je prezimenom bio motiviran nadimak Bailo od kojega je kasnije nastalo prezime.

Nadimci
U Dobranjama su obiteljski nadimci ei nego u Vidonjama. Imaju ih ili su ih imali Arnauti (Strii), Baile (anta), Bokovii (Tomii; postoji danas kao prezime u Dubrovakome primorju), Bulumi (uki Delovi, Jankovi, Spajko, Tale), Kljue (Mileti), Maslai (orko, uri) i Obradovii (Mometa, Zeli). Obiteljski su nadimci vrlo stari, postojani i rijetko se mijenjaju dok veina osobnih nadimaka odumire ili slui za tvorbu osobnih nadimaka potomaka.
Previ je selo nedaleko Hutova u neumskoj opini. Skok biljei i apelativ buluma itko zamijeano brano kojim hljebari podmazuju hljeb kad je upola peen. Po predaji su Bulumi prezime dobili po tome to se jedan od njihovih predaka oenio bulom (muslimankom).
39 38

208

Vidovic_4.indd 208

26.12.2007 13:01:36

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Donosim popis dobranjskih osobnih i obiteljskih nadimaka: Arnaut: Stri (Hrvati nadimak izgovaraju Stri) Bailo: nta Bokan: Msa Bokovi: Tmii Bulum: ka, ki Dlavi, Jnkovi, Ppi, Spjko, Tle Ivankovi: Ckvnto, Ksjlo, Le, Pp, Ta Kljue: Mleti Majica: Cle, Jka, Musto, Mjat, Srdr Masla: lajbeg, Bg, Bokma, Dsina, Glhi, Mngo, Pjdo, rko, ri Nikoleti: Dka, rua, Glva, Matljak Obradovi: Bki, Bkovi, lea, Frnac, Frni, Gtman, Le, Mmeta, Zli Popovi: Kvce, Palvatra Rodin: Bran Sren: Bpi, Klja, Mdara, Przn, Zja, Zjko epi: ulmeza Veraja: Drga, Me, Ple, Pli, Ttak.

Pregled nadimaka po motivaciji

a) od antroponima: 1. od narodnoga mukog imena i njegovih izvedenica: Bokema, Cole, Kalja40, Kosajlo, Mileti, Mie41, Mometa, Tomii, Toa 2. od hrvatskog oblika mukoga svetakog imena i njegovih izvedenica: Duka, olea, Franac, Frani, Jankovi, Joka, Lue, Mango42, Mateljak, Mijat, Pejdo, Peruzni, Pole, Poli, Tale, uri 3. od aloglotskog oblika mukoga svetakoga imena: Bepi 4. od muslimanskog imena: Alajbeg, ulemeza, Musa, Zaja 5. od enskog imena i njegovih izvedenica: urua 6. od drugog nadimka: Zajko

Imena Kaljo i Kalja zabiljeena su u ARj. Nadimak Tomislava Veraje, po njegovu svedoenju nastao pokraivanjem od imena Tomislav. 42 Ime Manjgo potvreno je u Crnoj Gori (ARj), a Manjkovi je bio nadimak Raia na Tretenici i u Rivinama.
41

40

209

Vidovic_4.indd 209

26.12.2007 13:01:37

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

b) nadimci motivirani tjelesnim karakteristikama: 1. neutralni: Brki, Brkovi, Zeli (zelenook) 2. podrugljivi: Dusina (osoba koja teko die), Gluhi, Gutman (lok. gto ovjek koji pati od kostobolje), anta, orko (ospiav, boginjav ovjek) c) nadimci motivirani duhovnim karakteristikama i navadama njihovih nositelja: 1. nadimci nastali metaforizacijom od naziva za ivotinje: oka (lok. avka oznauje i brbljavca), Strii (vrsta ptice), Trtak (lok. trtak oznauje pticu, ali i osobu niska rasta) 2. podrugljivi nadimci nastali metaforizacijom od naziva za neku ljudsku djelatnost ili zanimanje: Pop 3. podrugljivi nadimci motivirani nekonvencionalnim ponaanjem njihovih nositelja: Driga, Palivatra d) nadimci motivirani dijelovima tijela: Glava, Pupi (lok. ppa trbuh) e) nadimci nastali metaforizacijom od titule: Beg, Serdar, Spajko (< spahija43) f) nadimci upitne ili nepoznate motivacije: Baran, Cikvanto, uki Delavi, Kvrce44, Mausto45, Midara46 Najvei je dio nadimaka (32 od 57 ili 56,14%; u Vidonjama tek oko treine) motivirano osobnim imenom, i to uglavnom od narodnih imena (25 od 31 ili 80,65%; u Vidonjama 70,00%), a znaajan je i udio nadimaka motiviranih muslimanskim imenom (4 ili 12,90%; u Vidonjama 10,00%).

Tvorbene znaajke nadimaka

a) nadimci nastali transonimizacijom 1. od mukoga imena: lajbeg, Bokma (< Boko [< Boidar] + -ema), Cle (hip. od Stojan < Stojimir/Stojislav), Dka, lea (ole [< ura < gr. Gergios] + -ea), ulmeza (< ulema [< ula < tur. ulbeg] + -eza), Frnac (< Franjo + -ac), Jka (pokraeno od Josip),
Spahija oznauje i posjednika timara, ali i dobrostojeega seoskog domaina. U ARj postoji glagol kvrcati u znaenju biti, esati te onomatopejski uzvik kvrc kojim se oponaa da je tko koga udario. 45 Ispitanici dre da je nadimak nastao zbog toga to je nositelj nadimka stalno govorio: ma giusto. 46 Nadimak bi se mogao dovesti u vezu s turcizmom arapskoga podrijetla mida u znaenju eludac. U susjednim Vidonjama dosta je nadimaka motivirano prehrambenim navikama njihovih nositelja.
44 43

210

Vidovic_4.indd 210

26.12.2007 13:01:37

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Klja, Ksjlo47 (Kos- [< Kosan < Kosana] + -ajlo), Le (< Lu- [< Luka] + -e), Mngo (< Mane [< Manislav < gr. Emmanul] + -go), Matljak (< Matelja [< Mato < Matej] + -ak), Mjat (< Mijo [< Mihovil < lat. Mihael] + -at), Me (pokraeno od Tomislav), Mmeta (< Momo [<Momir] + -eta), Msa (< tur. Musa < hebr. Mua, usp. Mojsije), Pjdo (< Pejo [< Petar] + -do), Przn (< Peruz [< Petar] + -ni), Ple (< lat. Leopoldus), Tle (pokraeno od Tadija < lat. Thaddaeus), Ta48 (< Tolislav < gr. Thedros), Zja (pokraeno od tur. Zaim) 2. od enskoga imena: rua 3. od mnoinskoga oblika nadimka: Bkovi (za Brkie) 4. od apelativa: Bg, ka, Glva, Srdr, Spjko (hip. od spahija), Stri (usp. strije, vrsta ptice), Palvatra, Pp, rko b) nadimci nastali promjenom naglaska: Stri (od stri strije), Ttak (od ttak) c) nadimci nastali sufiksacijom: -a: Drga (usp. lok. drijeti udariti49 < psl. *derti, usp. stsl. drti), nta (anto ovjek kojemu je jedna noga kriva [usp. ma. snta hrom] + -a) -i: Bpi (Bepo [tal. Beppe] + -i), Bki (brk + -i), Frni (Franac + -i), Glhi (gluho/gluvo gluh ovjek + -i), Mleti (Mileta + -i), Pli (Pole + -i), Ppi50 (pupa + -i) Tmii (Tomica + -i), Zli (zele zelenook ovjek + -i), ri (ur- [< uran < gr. Gergios] + -i) -ina: Dsina (duso osoba koja teko die [< duhati] + -ina) -ko: Zjko (Zaja + -ko) -man: Gtman (guto gutavac + -man) -ovi: Jnkovi (Janko [< Jan < lat. Johannes] + -ovi) d) dvostruki nadimci: ki Dlavi e) nadimci upitne ili nepoznate motivacije: Bran (izvodi se ili od apelativa ovan ili od imena Baro < Bartolomej), Ckvnto (tal. cinquanta pedeset), ki Dlavi, Kvce, Musto, Mdara.

Premda ime Kosajlo nije potvreno, drim da je vjerojatno postojalo zbog velikoga broja imena i prezimena motiviranih apelativom kosa. 48 Ime Toa poesto oznauje nespretnoga ovjeka. 49 Dajem i primjer uporabe glagola drijeti: Ako te drnm ngm! 50 Osim s apelativom pupak antroponim Pupi dovodi se u svezu i s apelativima pup, pupoljak. Apelativ pup u znaenju trbuh biljei i ARj.

47

211

Vidovic_4.indd 211

26.12.2007 13:01:37

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Kako je znatan dio nadimaka nastao transonimizacijom od osobnih imena, i to ponajvie narodnih, nadimci su nezaobilazni u prouavanju dobranjskih osobnih imena. Veina je dananjih Dobranjaca pristigla s podruja Trebinjsko-mrkanske biskupije gdje se odredbe Tridentskoga koncila nisu mogle provoditi zbog manjka sveenika i slabijega utjecaja vie crkvene hijerarhije (naime, trebinjski biskupi nisu stolovali na podruju vlastite biskupije). Zbog toga su meu katolicima na ovome podruju znatno due ivjela narodna imena. Ovo se stanje mijenja s osloboenjem od Turaka poetkom 18. st. Tada Dobranje potpadaju pod jurisdikciju makarskoga biskupa i dotad iva narodna imena (ali i neka imena motivirana imenima svetaca kranskoga istoka) postupno nestaju iz slubenoga dijela imenske formule i prebacuju se u kategoriju nadimaka. Kako su nadimci dio imenske formule koji je najpodloniji utjecajima drugih jezinih sustava, u njima nalazimo vlake, turske, maarske i talijanske jezine elemente, a u nadimcima ive i neki danas gotovo zaboravljeni sufiksi poput -ema, -eza, -man, -uz.

Zakljuak
Razvoj imenske formule u Dobranjama, ali i na irem istononeretvanskom i donjohercegovakom podruju, mogue je kontinuirano pratiti tek od poetka 18. st. Upravo je to razdoblje i najznaajnije u procesu poprezimenjavanja koji je na ovim prostorima zapoeo mnogo ranije zbog blizine i utjecaja Dubrovake Republike. Jo u 14. st. dubrovaka kancelarija biljei patronime svojih graana neretvanskoga podrijetla, a od 15. st. sloj povlatenih prima postojane pridjevke. Turska osvajanja i migracije usporavaju spomenuti proces te se o prezimenima u punome smislu rijei moe govoriti tek od poetka (ako ne i od sredine) 18. st., iako u Dobranjama ima sluajeva promjene prezimena i u 20. st. Za razliku od razmjerno postojanog i aloglotskim utjecajima zatvorenoga prezimenskog sustava, nadimci svjedoe o jezinim proimanjima, ali i o tjelesnim karakteristikama (prije svega o tjelesnim nedostatcima), mentalitetu i duevnim osobinama (napose manama) svojih nositelja. Prouavanje je dobranjske, zaapske, istononeretvanske i donjohercegovake antroponimije (a pogotovo toponimije!) vano za proavanje povijesti hrvatskog jezika i dijalektologije jer su mnoge osobine mjesnih govora (naglasni arhaizmi, akavizmi, neprovoenje druge jotacije, stari ikavizmi) plod jezinih kontakata (dijakronijskih i sinkronijskih) bez ijega je poznavanja nae bavljenje starijim stanjima hrvatskoga jezika nepotpuno.

212

Vidovic_4.indd 212

26.12.2007 13:01:37

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Literatura i izvori
ALII, AHMED S. 1985. Poimenini popis sandaka vilajeta Hercegovine. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu. ANELI, PAVAO 1999. Srednjovjekovna humska upa aba. Srednjovjekovne humske upe, Mostar, 4769. BEBI, JOSIP 1983. upa Opuzen. Opuzen: upski ured Opuzen. BEBI, JOSIP 1990. upa Slivno Ravno. Split: Crkva u svijetu. BJELANOVI, IVKO 1988. Antroponimija Bukovice. Split: Knjievni krug. BOTICA, IVAN 2005. Prilog istraivanju najstarijega spomena vlakoga imena u hrvatskoj historiografiji. Radovi zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 37, Zagreb, 3546. BROZOVI RONEVI, DUNJA 1997. Hidronimi s motivom vrelita na povijesnome hrvatskom prostoru, Folia onomastica Croatica 6, Zagreb, 740. DEDIJER, JEVTO 1909. Hercegovina. Srpski etnografski zbornik, 12, Beograd. FILIPOVI, MILENKO S.; MIEVI, LJUBO 1959. Popovo u Hercegovini. Djela odjeljenja istorisko-filolokih nauka naunoga drutva NR Bosne i Hercegovine, 15 (11), Sarajevo. FRANI, ANELA 2002. Meimurska prezimena. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. GRKOVI, MILICA 1983. Imena u deanskim hrisovuljama. Novi Sad: Institut za junoslovenske jezike Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu. HALILOVI, SENAHID 1996. Govorni tipovi u meurijeju Neretve i Rijeke dubrovake. Bosanskohercegovaki zbornik, 7, Sarajevo. HRABAK, BOGUMIL 1985. Zemljine parcele feudalaca i muslimanskih seljaka u Popovu, Zaablju i Trebinju poetkom Morejskog rata. Tribunia, 9, Trebinje, 31 46. Hrvatski enciklopedijski rjenik 2002. Novi Liber: Zagreb. KAPOVI, MATE. Kratak uvod u slavensku akcentuaciju (u tisku). KAPOVI, MATE 2003. Razvoj starih dugih samoglasa u hrvatskom i ostalim slavenskim jezicima. Filologija, 41, Zagreb, 51-82. KRASI, STJEPAN 1998. Zanimljivo iz povijesti. Mostariensia, 9, Mostar, 105 114. KRISTE, URO 1999. upa Trebinja. Dubrovnik: upa sv. Petra (Dubrave Hrid). Leksik prezimena Socijalistike Republike Hrvatske (urednici Valentin Putanec i Petar imunovi) 1976. Zagreb: Institut za jezik, Nakladni zavod Matice hrvatske. MACAN, TRPIMIR 1990. Iz povijesti Donjega Poneretavlja. Zagreb Klek: Galerija Steak.
213

Vidovic_4.indd 213

26.12.2007 13:01:37

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

MANDI, NIKOLA 2003. Podrijetlo hrvatskih starosjedilakih rodova u apljini i okolici. apljina (u vlastitoj nakladi). MARETI, TOMO 1885. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad JAZU, 81 Zagreb, 81146. MARETI, TOMO 1886. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad JAZU, 82, Zagreb, 69154. MARKOVI, M. 1975. Sezonska stoarska naselja na dinarskim planinama. Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena, 46, Zagreb, 253296. Matice vjenanih upe Gradac, sv. 1. NOSI, MILAN 1998: Prezimena zapadne Hercegovine. Rijeka: Hrvatsko filoloko drutvo. PANDI, BAZILIJE 1988. Trebinjska biskupija u tursko doba. Tisuu godina trebinjske biskupije, Sarajevo, 91124. PERI, RATKO 1988. Duhovni profil vjernika Trebinjske biskupije. Tisuu godina trebinjske biskupije, Sarajevo, 179189. PERI, RATKO 2005. Osnutak i rad upe Rotimlja. Stolako kulturno proljee Godinjak za povijest i kulturu, Stolac, 125 142. PULJI, IVICA 1995. Neum povijesna domovina Hrvata. Neum zaviaj i zemlja Hrvata: Humski zbornik, 1, Neum, 11109. PULJI, IVICA 2001. Podaci iz Matice krtenih upe Lisac. Vrutak, 6, Hutovo, 56. PULJI, IVICA 2002. Podaci iz Matice krtenih upe Lisac II. Vrutak, 7, Hutovo, 49. PULJI, IVICA; VUKOREP, STANISLAV 1994. Naa prezimena: korijeni i razvoj. Hutovo, Biblioteka Crkva na kamenu, 33, Mostar, 285357. Rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika 1880. 1976. Zagreb: JAZU. SIVRI, MARIJAN 2004. Dodjela dubrovakog graanstva osobama iz Huma i Bosne do 1410. godine. Hercegovina, 18 (10), Mostar, 733. SIVRI, MARIJAN 2003. Migracije iz Hercegovine na dubrovako podruje (1667. 1808.). Humski zbornik, 6, Dubrovnik, Mostar. SKOK, PETAR 1971. 1974. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika. Zagreb: JAZU. SNOJ, MARKO 2003. Slovenski etimoloki slovar. Ljubljana: Modrijan. Stanje dua upe Dubrave 1792. Stanje dua upe Gradac 1763. Stanje dua upe Hrasno 1792. IMUNDI, MATE 1995: Nepoznata osobna imena dijela istone Hercegovine u popisu 1475. 1477. Folia onomastica Croatica, 4, Zagreb, 143 165.
214

Vidovic_4.indd 214

26.12.2007 13:01:38

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

IMUNOVI, PETAR 2004. Braka toponimija. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga. IMUNOVI, PETAR 1995. Hrvatska prezimena: podrijetlo, znaenje, rasprostranjenost. Zagreb: Golden marketing. IMUNOVI, PETAR 1985. Naa prezimena: porijeklo, znaenje, rasprostranjenost. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. IMUNOVI, PETAR 2005. Toponimija istonojadranskoga prostora. Zagreb: Golden maketing tehnika knjiga. KALJI, ABDULAH 1979. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Svjetlost: Sarajevo. VAJS, NADA 2003. Hrvatska povijesna fitonimija. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. VEKARI, NENAD 1995. 1996: Peljeki rodovi. Zagreb: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. VIDOVI, DOMAGOJ 2005. Accentual Alternations in Neo-tokavian Ijekavian dialects of Neretvanska krajina (u tisku). VIDOVI, DOMAGOJ 2005. Nacrt za vidonjsku antroponimiju. Folia onomastica Croatica, 14, Zagreb, 147177. VIDOVI, MILE 1981. Nikola Bijankovi splitski kanonik i makarski biskup. Split: Crkva u svijetu. VIDOVI, MILE 2000. Radovan Jerkovi ivot i djelo. Metkovi: Matica hrvatska. VIDOVI, MILE 1998. upa Dobranje Bijeli Vir. Split: Crkva u svijetu. VRI, VJEKO 1974. Neretvanske upe. Metkovi (vlastita naklada). VUKOREP, STANISLAV 1996. Prilog prouavanju podrijetla hrvatskog puanstva Poiteljskoga kraja. Povijest hrvatskog Poitelja Zbornik znanstvenog simpozija Povijest hrvatskog Poitelja, apljina Zagreb, 275333. VUKOREP, STANISLAV 1995. Staro neumsko puanstvo. Neum zaviaj i zemlja Hrvata: Humski zbornik, 1, Neum, 177193.

215

Vidovic_4.indd 215

26.12.2007 13:01:38

Domagoj Vidovi: Dobranjska prezimena i nadimci FOC 15 (2006), 191216

Surnames and nicknames in Dobranje

Summary The village of Dobranje in the vicinity of Metkovi is mentioned in written documents from the end of the 14th century. In that period the administration of the Dubrovnik Republic recorded first personal names and patronymics of its citizens of Neretvan and Herzegovinian origin. In the 15th century the privileged received fixed attributes and surnames, but the expansion of attributes and surnames among common people has been slowed down by the Turkish invasion and migrations which this invasion caused. Surnames as a fixed, stable and unchangeable category are known from the 18th century, although some individual cases of surname alternations can be found even in the 20th century. Nicknames tell us about language contacts as well as physical characteristics and mentality of the local population. Kljune rijei: antroponimija, prezimena, nadimci, pridjevak Key words: anthroponymy, surnames, nicknames, attribute

216

Vidovic_4.indd 216

26.12.2007 13:01:39