Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
ba
Sarajevo, 2003.godine
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE IZDAVA: PEDIJATRIJSKA KLINIKA KCU SARAJEVO AUTOR: NADA VASI KOAUTORI: OLGA STANI HASNIJA AKAMIJA MENSURA BEHLULOVI MIRSAD REEPAI ELMA SUBAI MIRZA KARI MIRSA ALEEKOVI RUSMIRA ENGI SENKA FATI BAJRA FERATOVI ALMA HADI EMINA BUZA SENA KALAJISALIHOVI NERMINA ENGI MERIMA OSI SUPERVIZIJA: PROF. DR. SENKA MESIHOVI-DINAREVI DTP: CADY DOO
Strana 2 od 46
SAVJETOVALITA
U sklopu Pedijatriske klinike KCU Sarajevo nalaze se savjetovalita i to: Gastroenteroloko, Nefroloko, Kardioreumatoloko sa Holter i ehokardiografskim kabinetom, Pulmoloko, Neuroloko sa EEG kabinetom, Endokrinoloko, Hematoloko, Neonatoloko.U sklopu nae klinike nalazi se kabinet za Fizijatriju. Rad medicinskih sestara i medicinskih tehniara je u administrativnom dijelu isti: prijem pacijenta, upisivanje u protokol, naruivanje za idui pregled kontrolu, provjera dokumenata i slanje na blagajnu. to se tie struno medicinskog posla, razlikuje se od savjetovalita do savjetovalita u pojedinim dijagnostikim i terapeutskim metodama rada.Uz duno potovanje mojih radnih kolegica i kolega, u ovom dijelu emo ukratko nabrojati neke od dijagnostikih i terapeutskih metoda, s obzirom da je toga dosta opisano u radu na odjeljenju Mjerene tjelesne teine, visine, obima glave i grudnog koa, uzimanje uzoraka krvi, urina, bris gue nosa i slanje na biohemijske i mikrobioloke pretrage, asistiranje ljekaru pri pregledu kao i pri mnogim intervencijama npr. biopsiji tankog i debelog crijeva, gastro-duodenalne skopije, snimanje EKA-a (standardnog i prekordijalnog), UZ srca, alergoloka dijagnostika, odreivanje plune funkcije-spirometrijski nalaz, davanje cito-terapije. Edukativni program roditelja i djece vri se u svim savjetovalitima; o pravilnom uzimanja terapije lijekova, naina ishrane, vodi se kartoteka o svim pacijentima. Rad medicinskih sestara i medicinskih tehniara u savjetovalitu je sloen, a u isto vrijeme human s obzirom na obim posla i uslove rada.
RAD NA ODJELJENJU
Rad medicinske sestre na odjeljenju je sloen i ini ga vie radnji kao to su: PRIJEM PACIJENTA, NJEGOV SMJETAJ, OBRADA PACIJENTA PRILIKOM PRIJEMA, UPOZNAVANJE RODITELJA SA KUNIM REDOM USTANOVE I NAINOM RADA U DALJEM TOKU HOSPITALIZACIJE PACIJENTA, UZ NIZ RADNJI TO ADMINISTRATIVNIH, TO I STRUNO MEDICINSKIH.
Strana 4 od 46
TEMPERATURNA LISTA
Temperaturna lista zbog svog sadraja predstavlja vaan dokument i mora se voditi uredno, sa osnovnim podacima pacijenta, starosna dob pacijenat i odjeljenje na koje je smjeteno. Na prijemu pacijenta kao i u daljem toku boravka u bolnici, upisuju se gore navedene vrijednosti, vitalni znaci, plan i program daljih pretraga. Temperaturna lista nakon odlaska pacijenta i zavrene hospitalizacije se odlae u njegovu istoriju bolesti.
MJERENJE PULSA
Mjerenje pulsa vri se na svakoj povrinskoj arteriji koja priljee uz vrstu podlogu kosti. Mjerimo ga najee na arteriji radijalis, arteriji karotis ili arteriji temporalis, a vrimo jagodicama drugog, treeg i etvrtog prsta, uz kontrolu sata, brojanjem otkucaja u jednoj minuti.
Strana 6 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Normalne vrijednosti pulsa su: Budno stanje Neonatusi 6 mjeseci 2 3 god predkolski uzrast kolski uzrast adolescenti Spavanje 100 180/min 00 160/min 80 110/min 70 110/min 65 110/min 60 90/min 80 160/min 75 160/min 60 90/min 60 90/min 60 90/min 50 90/min
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Takoer se na temperaturnu listu u popsebne rubrike namjenjene za tu svrhu, upisuje kako je djete u toku dana jelo, bez obzira na uzrast dijeteta i da li je normalna ishrana ili dijetalna. U sluaju da je neko od bolesne djece povratilo, bez obzira na uzrast, obiljeavamo linijom vijugavog oblika ------------------- .
Strana 9 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE je individualno od dojeneta do dojeneta i njegovog datog stanja i teine obolenja. Nakon dojenja majka treba oprati bradavice i pokriti istom gazom. Ako dojene ne napreduje dovoljno treba ga vagati i kontrolisati koliinu posisanog mlijeka. Djete se vae prije i poslije podoja. Tehniku kupanja, hranjenja na boicu ili dojenja, optu higijenu kako djeteta tako majke i prostorijebolesnike sobe, medicinska sestra objanjava majci djeteta ili velikom djetetu. Na taj nain medicinska sestra uz svoj svakodnevni redovan rad vri edukativni program, odnosno poduava majke i djecu o pravilnoj linoj higijeni, higijeni ishrane i optoj higijeni okoline koja ih okruuje. VIZITA Medicinska sestra na odjelu je duna sudjelovati u toku obavljanja svakodnevne jutarnje vizite. U toku vizite daje dodatne informacije o odreenom pacijentu, njegovom datom stanju ili eventualnim promjenama. Priprema djete za pregled, ako je djete vee pomae mu pri skidanju piame uz ostale dodatne radnje koje zahtijeva sam pregled. Ako je djete manje, za pregled srca ,plua i trbuha djete se polegne na kreveti ili sto za previjanje. Vee djete sjedne na krevet ili stolicu, s rukama prema u poziciji naprijed ukoliko se auskultiraju plua, srce (sluaju zvukovi, otkucaji). Dojene sestra dri u naruju naslonjeno na njena prsa i rame, lea dojeneta okrenuta na naa prsa. Lijevom rukom drimo ruke djeteta a desnom rukom glavu djetetaza pregled drijela ili nosa (isti postupak je kada se uzima bris nosa i drijela). U toku vizite ljekar upisuje na temperaturnu listu program odreenih pretraga (krvne, radioloke itd.), odreuje terapiju dali per-os , i.m., i.v., ili druge potrebne pretrage i analize. Sve to je planirano na temperaturnoj listi pacijenta medicinska sestra je duna da pripremi i izvri u sklopu datih upustava. UZIMANJE MATERIJALA - UZORAKA ZA ANALIZE Za uzimanje materijalauzoraka krvi, likvora, urina, stolice itd., prvo treba pripremiti odgovarajue uputnice, propisno ispunjene kao i odgovarajue lab.posudeepruvete, podloge za hemokulturu, briseve, itd., u zavisnosti od vrste uzorka koji uzimamo i za koju analizu traimo.
Strana 11 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Takoer, ako je djete vee, trebamo ga pripremiti odnosno objasniti razumljivim rijenikom ta moramo da radimo. Dobra priprema djeteta je vana za dalji tok saradnje sa medicinskim osobljem radi dalje dijagnostike i primjene odgovarajueg terapeutskog tretmana tokom hospitalizacije. Uzimanje krvi Na intevencijsku tacnu pripremiti: tampone od vate, alkohol, bubrenjak, stalak sa odgovarajuim epruvetama, flaster, sterilne rukavice, sterilne igle i price kao i Esmarhovu povesku i pripremljene uputnice datog djeteta. Uzimanje likvora - priprema za L.P. (Lumbalnu punkciju) Na intetervencijsuku tacnu pripremiti: bubrenjak, tapie namotane vatom, stalak sa sterilnim epruvetama (2-3), sterilne tufere, pripremljene trake flastera, sterilne rukavice, sterilne igle kao i benzin, jod i alkohol. Uputnice ve pripremljene i to jedna za biohemiju gdje se trai likvor na hemizam, a druga na mikrobiologiju gdje se trai likvor na kulturu. Uzimanje urina - urinokulture Na intervencijsku tacnu pripremiti: bubrenjak, tampone od vate, rastvor hipermangana, kesice za urin, boicu za urin ili epruvete sterilne za urinokulturu, po potrebi ako se radi kateterizacija odgovarajui broj katetera. Pripremiti dijete, to jest oistiti spolovilo djeteta blagim rastvorom hipermangana i pristupiti uzimanju urina, bilo da dijete spontano urinira, ili da se stavi urinska kesica ili izvri kateterizacija, nakon ega se dobiveni urin alje na odreenu analizu. Uzimanje stolice Za uzimanje stolice na razliite biohemijske i mikrobioloke analize imamo takozvane laboratorijske flakone za stolicu i sterilne briseve-za koprokulturu. U zavisnosti ta se trai za analizu, uzeemo odgovarajuu laboratorijsku posudu za stolicu na analizu. Uzimanje brisa drijela i nosa, rane, pustule, oka, uha ili vaginalni bris itd., uzima se sterilnim tapiem (brisom). Uzimanje krvi za ABS Za uzimanje krvi za ABS (acidobazni status u krvi) koristi se cjevicakapilara uz koju ide metali i dva plastina epia. Metali slui
Strana 12 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE da se u kapilari ne koagulie krv. Ako je dijete vee, krv se vadi iz prstia, a kod novoroenadi iz pete.
TERAPIJA
Medicinska sestra na odjeljenju daje ordiniranu terapiju bolesnicima po ljekarskoj uputiupisanoj na temperaturnoj listi.
Strana 13 od 46
Strana 14 od 46
I ODJELJENJE: GASTROENTEROHEPATOLOGIJA
Obolenja organa za varenje sa zapaljenjem eluca i tankog crijeva gastroenteritis ili debelog crijevaenterokolitis. Veina akutnih enteritisa je infekcijskog porijekla: samoneloze, igeloze itd., a izazvane su unoenjem hrane ili vode koja je zaraena razliitim bakterijama. Simptomi: uestali prolivi, bolovi u trbuhu, ponekad praeni groznicom, poveanom temperaturom i povraanjem. Distrofije poremeaj u ishrani nekog tkiva, lijezde ili organa koji dovodi do promjene u obliku, veliini i funkciji. Kolitis zapalenje debelog crijeva i obino se javlja u dva oblika: mukozni kolitis (sluzavo zapalenje) i ulcerozni kolitis (grizliavo zapalenje). Simptomi: nadimanje i bolovi u trbuhu, krvavi prolivi, groznica, gubitak tjelesne teine i loe opte stanje. Ulkus ir, dva osnovna oblika peptinog ulkusa su: ir na dvanaestopalanom crijevu i ir na elucu. Simptomi: bol u gornjem dijelu trbuha je osnovni simptom ira, bez obzira gdje se on nalazi. Celijakija je bolest nepodnoljivosti crijevne sluznice prema gliadinu, bjelanevinskom molekulu sadranom u glutenu, porijeklom iz peninog i raanog brana. Simptomi: stolice vrlo obilne i veoma este (par puta tee od normalnih), svijetle, pjenuave, bogate u sluznim materijama i mastima. Ovo su samo neka od mnogobrojnih obolenja i koja su najea na ovom odjelu. Kod veine oboljenja, dijetalna ishrana je jako vana i ona je u veini sluajeva lijek izbora. Poto kod proljeva i povraanja dolazi do gubitka tenosti kod djeteta, odmah se pristupa rehidraciji putem infuzije ili oralnom rehidracijom (aj + nelit; 1kk na 5 min), da se djetetu obezbjedi dovoljan unos minerala i tenosti. Poslije ajne pauze od par sati ili infuzije, dijete se poinje hraniti; ako doji nastaviti dojenje, ako ne doji, daju se mlijene formule, koje je dijete ranije uzimalo u svojoj ishrani ili posebne formule za proljeve. Djeci starijoj od 6mjeseci nudi se i riina sluz, a starijoj dojenadi dobro iskuhano i pasirano povre, itarice, posno meso, tvrdo kuhano jaje i banana. Na gastroenterohepatolokom odjeljenju djeca se hrane na flaicu ili nazogastrinom sondom svaka 2 3h. Vri se i parenteralna ishrana (intravenoznim putem) koja se primjenjuje kod djece koja zbog specifinosti bolesti i njene teine, ne mogu unositi hranu prirodnim putem - na usta.
Strana 15 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Ako djete ima reflux - sestra dijete postavlja u anti-refluxni poloaj. Na ovom odjeljenju, veoma je vano Svako jutro vagati pacijente, pratiti broj i izgled stolica ,povraanja, da li djete mokri ili ne, kao i kako dijete podnosi ishranu dijetalnu ili normalnu sve promjene medicinska sestra upisuje na temperaturnu listu,i obavjetava nadlenog ljekara. U dijagnostici se koriste biohemijske i mikrobioloke pretrage (ABS, mineralogram na osnovu kojih ljekar ordinira terapiju; bilo infuzioni rastvor ili oralnom rehidracijom, kod sumnje na celijakiju krv za D-XYLOZA test, proteinogram, koprokulture, stolica na viruse, stolica na parazite (i to u serijama x 3), stolicu na masti, stolicu na benzidin, kao i bris grla i nosa, pustula, rana itd. U dijagnostici se vre mnoge biopsije: biopsija tankog crijeva, debelog crijeva, jetre kao i gastro duodenalna skopija uz mnoge druge pretrage u zavisnosti od patologije obolenja i njegove teine. Biopsija tankog crijeva dijete mora biti na tate najmanje 6h, pola sata prije rada biopsije daje se reglan I.V. Djetetu se fiksiraju ruke, provjeri prohodnost nosa, potom ljekar plasira sterilnu sondu za biopsiju. Biopsija debelog crijeva uglavnom se radi u gastroenterohepatolokom savjetovalitu. Priprema se ogleda u tome da djete mora biti 24h prije izvoena biopsije pripremljeno (dobije sredstvo za ienje).
Strana 16 od 46
II ODJELJENJE: NEFROLOGIJA
Cistitis i uretritis zapaljenje mokrane beike i mokrane cijevi izazvano bakterijskom infekcijom. Simptomi: Uestalo mokrenje praeno jakim bolovima u vidu peenja, bolovi u donjem dijelu trbuha i est i jak nagon za mokrenjem malih koliina mokrae. Glomerulonefritis zapalenje glomerula i javlja se u nekolilo oblika: Arteriolarna nefroskleroza, obolenje bubrega koje nastaje uslijed povienog krvnog pritiska (hipertenzije). Nefrotski sindrom je jedan od oblika glomerulonefritisa kada se uslijed poveane propustljivosti glomerula, bjelanevine izluuju sa mokraom (proteinurija). Simptomi glomerulonefritisa su: esto se javlja krv u mokrai, prisustvo bjelanevina u mokrai i to najee albumina veoma znaajnog sastojka krvi, daje joj pjenuav izgled, dolazi do pojave otoka lica i drugih dijelova tijela. Renalna insuficijencija otkazivanje bubrega, moe biti akutno i hronino. Akutno otkazivanje bubrega nastaje u stanjima koja dovode do naglog i dugotrajnog pada krvnog pritiska, kao to su obilna krvarenja ili u sluajevima sranih bolesti. Hronino otkazivanje bubrega moe imati brojne uzroke, ponekad akutno otkazivanje bubrega ili bubreno obolenje mogu da postanu hronini, a simptomi se javljaju postepeno sa napredovanjen oteenja bubrega. U sluajevima potpunog otkazivanja bubrega, jedini zadovoljavajui nain lijeenja je dijaliza ili presaivanje bubrega. Hemodijaliza dijaliza sastoji se u vjetakom preiavanju krvi bolesnika pomou posebnih aparata (vjetaki bubreg ) u cilju uklanjanja otpadnih materija. Veza izmeu krvotoka oboljele osobe i aparata za dijalizu ostvaruje se preko anta, spoja izmeu povrne arterije i vene npr. podlaktice. Ovaj spoj moe da se otvara i njegovi krajevi se pripajaju za vjetaki bubreg.
Strana 17 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Tano mjerenje unesene tenosti u organizam kao i izluene tenosti iz organizma. Na simptome iritacije CNS (muka, povraanje, vrtoglavica, duplo vienje slike itd.) Redovno praenje izgleda urina (boja, miris) Kontrola arterijskog pritiska po potrebi i vie puta dnevno. U akutnoj fazi zapaljenja bubrega bolesniku se odreuje dijetalna ishrana kao i koliina unesene tenosti u organizam. Dijeta se sastoji u redukciji soli,bjelanevina i masti.Prva tri dana dijeta je na ugljikohidratima (aj, keks, em). Potom se postepeno uvode proteini biljnog, a kasnije ivotinjskog porijekla. Dijetalna ishrana je vana zato to je smanjena funkcija bubrega i da se bubreg potedi rada, jer iz proteina nastaju kiseli produkti koji se i normalno izluuju preko bubrega. Akutna renalna insuficijencija je stanje nesposobnosti bubrega da vri svoje funkcije, prije svega ekskretornu, zbog ega nastaje oligurija ili anurija. Prema tome lijeenje se mora usmjeriti prema otklanjanju uzroka koji su do ovog stanja doveli. Ako se za par dana ne uspostavi diureza i ako su visoke vrijednosti K, uree i kreatinina zapoinje se dijalizni tretman. Kod peritonealne dijalize, peritonealna membrana slui za izdvajanje i uklanjanje toksinih supstancija kao i razliitih metabolita koji bubrezi normalno izluuju. Aseptikim postupkom, posebnim kateterom, unosi se rastvor peritodiala. Mahanizam osmoze i difuzije iz krvotoka se preko peritonealne membrane izdvajaju tetne materije u dijalizat, koji ima koncentraciju elektrolita slino koncentracijama normalno prisutnim u vanelijskoj tenosti. U akutnoj renalnoj bolesti dijaliza slui da odstrani endogene toksine i odri tenost, elektrolite i acidobaznu ravnoteu sve dok se ne uspostavi renalna funkcija. Kod hronine renalne bolesti peritonealna dijaliza predstavlja most za pripremu bolesnika transplatacije bubrega. Kod pacijenata sa nefrotskom sindromom, napori se usredsreuju na: Smanjenje edema Kontrola infekcije Spreavanje komplikacija Obezbjeenje pravilne ishrane i Higijenu
Strana 18 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Osnovni lijek kod ovog obolenja je Pronison (Prednizon). Panja se mora obratiti na neeljna dejstva (hipertenzija), Kuingov izgled, krvarenje. Ove bolesnike treba tititi od infekcije jer su neotporni, treba im omoguiti dovoljno mirovanja, a naroito posvetiti panju linoj i higijeni okoline. Poto ovi bolesnici gube velike koliine proteina urinom, mora se posvetiti panja njihovoj ishrani.Ona mora biti bogata proteinima ivotonjskog porijekla (neslano leo meso, mladi sir, jaja). Redovno pratiti ta bolesnik unese i izbaci izluevinama. Zbog hroninog toka ovu bolest treba paljivo objasniti roditeljima i samom bolesniku. Diureza je koliina urina koju dijete izlui u toku 24h. Pod normalnim uslovima iznosi od 1 1.5l , a varira prema godinjem dobu i uzrastu djeteta. Oligurija smanjena diureza ispod 500ml (prisutna kod jakog znojenja, kod bubrenih i sranih bolesnika, povraanja i proliva) Poliurija poviena diureza iznad 1500ml Anurija diureza ispod 100ml (bubreg je gotovo prestao da lui urin) Normalna diureza kod djece je razliita i zavisi od starosne dobi djeteta. Normalne vrijednosti diureze kod: Novoroene 1- 2 dana starosti ---1860ml Novoroene 3-10 dana -----------100 300ml Dojene do 6mj starosti ----------300 450ml Dojene od 6 12mj starosti ---- 300 500ml Malo dijete 1 3godine kolsko dijete kolsko dijete ------ 450 600ml Predkolsko dijete 4 7god. ---- 600 700ml 7 9god.---- 650 1000ml 9 14god.--- 800 1400ml
Mjerenje diureze zavisi od uzrasta djeteta. Dojenetu i malom djetetu koristimo plastine kesice koje lijepimo na genitalije. Izlazni otvor mokranog kanala mora da bude na otvoru kesice.Unutra se ubaci kateter i privrsti leukoplastom za kesicu. Povremeno pricom izvlaimo urin iz kesice i ubacujemo u ve pripremljenu posudu za diurezu (poviti dijete labavo). Diurezu moemo pratiti plasirajui folijev (trajni kateter) ,ali pod strogo aseptikim uslovima. Kateter na vrhu ima balon u koji se poslije
Strana 19 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE plasiranja ubacuje fizioloka otopina (koliina u zavisnosti od uzrasta djeteta), da bi se napuhao i zatvorio izlaz iz mokrane beike, a kateter ostao fiksiran. Panja po vaenju trajnog katetera, prvo pricom izvui fizioloku otopinu pa tek onda kateter, da ne bi dolo do rupture mokrane beike! Vea djeca urin za diurezu sakupljaju u staklene tegle sa njihovim imenom koje su im na dohvat ruke. Kad je zavreno prikupljanje urina sestra izmjeri koliinu staklenom graduisanom menzurom i ubiljei na temperaturnu listu bolesnika. Specifina teina gustoa urina mjeri se urinometrom koji je graduiran, on se uroni u menzuru (graduirana do 50ml), u kojoj je urin i oita kolika je specifina teina gustoa urina. Specifina teina vode je 1000. Normalna specifina teina urina je izmeu 1015 1030. Ako je koliina urina manja gustoa je vea i obrnuto. Bubrezi novoroeneta mogu koncetrirati urin samo do 1010 , a poslije tog perioda specifina teina urina se poveava na 1015 1020. Urin za analizu uzima se prvi jutarnji, jer je u mokranoj beici stajao due vrijeme pa je dobro koncentrisan i kiseo i u njemu su sauvani uoblieni elijski elementi (Er, L , cilindri) Urin se uzima u istu posudu, s tim da se dijete prethodno opere i spolovilo oisti blagim rastvorom hipermangana, dok vea djeca spontano uriniraju u posudu. Maloj djeci lijepi se kesica ili ako ljekar zahtjeva urin se uzima kateterom po strogo aseptinim uslovima. Ovako uzet urin moe se pregledati biohemijski i mikrobioloki. Normalan urin je bistar, kisele reakcije, svijetlo ute boje, karakteristinog je mirisa (miris badema ), a ako dugo stoji zaudara na amonijak. U normalnom urinu nema bjelanevina, krvi, gnoja, eera i bakterija. Postojanje nekih od ovih elemenata daje patoloki nalaz urina. Protenurija bjelanevine u urinu, Hematurija krv u urinu, Piurija povean broj L u urinu, Cilindurija pojava cilindara u urinu, Bakteriurija bakterije u uzorku svjeeg urina, Hemoglubinurija pojava krvnog pigmenta hemoglobina u uzorku i Glikozurija glukoza (eer) u urinu. Urinokultura urin se uzima strogo sterilno ( u sterilnu kesicu ili sterilnu epruvetu). Za ovu intervenciju potrebno je pripremiti sterilne tufere namoene u rastvor blagog hipermangana, sterilne rukavice, po potrebi sterilan urinski kateter i bubrenjak. Dijete oprati toplom vodom i sa namoenim tuferima blagim rastvorom hipermangana brie se spolovila enske djece od trbuha prema anusu jednim potezom, s tim da se ova radnja ponavlja 3x, po potrebi i vie.
Strana 20 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Kod muke djece povue se prepucij pa se ispere blagim rastvorom hipermangana, zatim se nalijepi sterilna kesica ili po potrebi izvri kateterizacija da bi dobili sterilan urin. Ovako se uglavnom radi kod male djece. Kod vee djece poslije pranja i dezinfekcije prvi mlaz urina se odbacuje i uzima srednji mlaz u sterilnu epruvetu. Srednji mlaz urina se uzima zato to je samo urin u mokranoj beici sterilan, a prvi mlaz koji se odbacuje, proisti izlazne mokrane puteve. Urin se alje na: 24h proteinurija, 24h jonogram urina, 24h klirens kreatinin (obaveznu napisati volumen urina za 24h). Od biohemijskih pretraga najee se vadi: SE, KKS, jonogram, UK, urea, kreatinin ,imunoloki nalazi, transaminaze, proteinogram, holesterol, trigliceridi itd. Rendgenoloka ispitivanja bubrega: 1. Nativni snimak abdomena (nije potrebna priprema bolesnika). 2. I.V.U. ( zahtijeva pripremu bolesnika )-ienje digestivnog trakta. Dva dana prije snimanja ne davati povre bogato celulozom (boranija, grah, graak). Dan prije snimanja uvee i ujutro dati dulkolax draeje ili supozitorij,ruak pura, veera neto teno. 3. Mikciona cistografija (ne zahtijeva pripremu bolesnika), postupak je uvoenje katetera u mokrani mjehur uz sterilne uslove. Snima se kad je mjehue pun, za vrijeme pranjenja i nakon pranjenja mokrane beike. 4. Radioizotopna ispitivanja bubrega i mokranog trakta pomau u prikazivanju renalnog protoka krvi i ekskretorne aktivnosti bubrega. 5. Ultrazvuna ispitivanja obavezna kod svakog bolesnika. Ovo je bezopasna , bezbolna i neinvaziona metoda koja dokazuje anatomske i morfoloke promjene bubrega. 6. CT precizno dokazuje i ustanovljava postojanje raznih malformacija, cista, tumora, hidronefroze itd. 7. Biopsija bubrega u posljednje vrijeme sve se vie radi u dijagnostike svrhe. U toku bolesti ima prognostiko znaenje. 8. Cistoskopija ovom se pretragom direktno okom moe vidjeti stanje mokranog mjehura i mokranih puteva. Ovo su samo neke od mnogobrojnih dijagnostikih i terapeuskih metoda rada.
Strana 21 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE vorii pod koom. U izuzetnim sluajevima dolazi do zapaljenja unutranje postave srca ime zapoinje proces oteenja sranih zalistaka. Ovo su samo neka od mnogobrojnih obolenja na ovom odjelu.
DIJAGNOSTIKA
Biohemijske i mikrobioloke pretrage krvi, ABS, jonogram, urina, bris nosa i drijela, hemokulture, urinokulture, koprokulture, reumatski testovi, proteinogram, transaminaze, fibrinogen, mukoproteini, reakcija vezivanja komplementa na viruse, imonuloki testovi: C3, C4, imuni kompleksi, antinuklerana antitijela, itd. EKG Elektrokardiografija, metoda dijagnostike raznih sranih obolenja, gdje se pomou prikazane krivulje i odreenih osilacija moe odrediti produkcija elektrinih potencijala koje miokard stvara svojim metabolizmom i na taj nain dijagnosticirati pojedina srana obolenja. Pacijentu su objasni tehnika snimanja, on lei na leima, tipaljke u boji: uta (lijevo doruje), crvena (desno doruje), crna ( desna noga) i zelena (lijeva noga) se gelom fiksiraju na navedena podruja (snimanje prvih 6 odvoda EKG), a fiksiranjem 6 pumpica na prednju stranu grudnog koa, registruju se 6 prekordijalnih odvoda. FONOKARDIOGRAFIJA je metoda registrovanja i mjerenja sranih tonova i umova. EHOKARDIOGRAFIJA je ultrazvuna metoda pomou koje se mogu vidjeti etri upljine srca i procijeniti dali ima defekta izmeu pretkomora i komora ili promjena na uima i krvnim sudovima To je bezbolna, neinvazivna, sigurna metoda kojom se ispituje morfologija i hemodinamika srca. Pacijent lei na leima, putem sonde na ijem je vrhu gel, u standardnim transtorakalnim ultrazvunim skenovima, na ekranu aparata se vizueliziraju srane sutrukture koje se mogu pohraniti u aparatu, na video traci ili otprintati. Simultano, tokom pretrage se vri snimanje i EKG, tako da je mogua tana evaluacijua protoka u odnosu na srani ciklus i Kolor Doppler signal. HOLTER KABINET- Uloga pedijatrijske-kardioloke sestre u evaluaciji aritmija djeije dobi, koje su relativno este (iznad 2%) je izuzetno znaajna. Ogleda se u pripremi, snimanju pa i djeliminoj interpretaciji Holtera-neprekidnog 24-satnog snimanja elektrokardiograma. Holter je jedna od najznaajnijih neinvazivnih procedura u djeijoj ritmologiji. Pedijatrijska-kardioloka sestra snimanje obavlja pomou kasetnog rekordera sa magnetoskopskom vrpcom. On snima obino samo dva
Strana 23 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE odvoda, a snimljenu traku analizira kompjuter. Ispitanik vodi dnevnik, koji omoguava kasniju korelaciju pacijentovih simptoma i aktivnosti sa pojavom eventualnih aritmija. Traka ostaje u kompjuteru, ali se moe u svakom momentu dokumentirati i arhivirati. Za vrijeme pretrage ispitanici su u svom uobiajnom okruenju i svakodnevnim aktivnostima, u kui ili u bolnici. Koristimo tri metode snimanja (kontinuirani zapisivai, zapisivai pojedinih poremeaja ritma srca i mikroraunar). Snimljeni zapis analiziramo pretraivanjem snimljene vrpce velikom brzinom, izravnim ispisivanjem EKG i obradom raunala te analizom nakon zavretka snimanja. Trajanje snimanja je 24-sata, a po potrebi i due. Holter snimci treba da otkriju frekvencu, trajanje i tipove aritmija kao i precipitirajue ili posljedine dogaanja aritmija koji nisu otkriveni rutinskim EKG-om. Po potrebi dijagnostike vre se i mnoge radioloke pretrage: Rtg snimak srca i plua, MRI, CT srca i krvnih sudova, srana kateterizacija. TERAPIJA se sprovodi po upustvu nadlenog ljekara bilo da je per-os, IV, IM. Diuretici najee Lasix, smanjuju edeme, tako to pojaavaju izluivanje tenosti putem urina.Uz diuretike nadoknauje se kalij, jer se gubi izluivanjem tenosti. Ako bolesnik prima salicilate kontrolie mu se salicilemija jednom sedmino, a po potrebi i vie puta.U toku davanja salicilata treba neprestano pratiti stanje bolesnika. Mogua su trovanja ak i pri terapijskim dozama.Trovanja salicilatima su teka, praena dubokim acidozama, povraanjem a nekad mogu biti i fatalna. U terapeuski tretman spada i davanje kiseonika O2 bilo direktno ili indirektno. Dozu davanja kiseonika odreuje ljekar.
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE unositi manje koliine sokova i mlijeka, a vie namjernica koje sadre vitamin C (voe i povre),a ako su pacijenti pod terapijom salicilata, potrebno je da ih uzimaju uz mlijeko.Pacijent ne smije gladovati posebno ako bolest traje due,jer to moe izazvati sekundarno oteenje srca. Kod bolesnika koji boluju od neke kardiovaskularne bolesti, sestra mora obratiti panju na: Disanje koje moe biti:UBRZANO, USPORENO, POVRNO, DUBOKO, SA UVLAENJEM JUGULUMA I LEPRANJEM NOZDRVA. Puls koji moe biti: NEPRAVILAN (ako vrijeme izmeu udara nije jednako-aritmija), UBRZAN, USPOREN, SLAB. Kvalitet pulsa moe biti snaan, osrednji i slab. Slab jedva pipljiv puls obino oznai patoloko stanje. Medicinska sestra treba da registrujei: cijanozu, edeme, muku kod pacijenta, povraanje, bol (mjesto bola, priroda, trajanje), optu slabost organizma, znojenje, zamaranje, blijedilo. Obratiti panju na stolicu, ponekad i opstipacija moe da stvara odreene probleme pa se moraju dati lakstativna sredstva. Naveli smo samo u kratkim crtama neke od mnogobrojnih dijagnostikih i terapeuskih metoda rada.
Strana 25 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE DIJAGNOSTIKA obuhvata biohemijske i mikrobioloke pretrage krvi, urina, likvora, stolice, briseva sa raznih povrina tijela u zavisnosti od upalnih procesa gdje se javljaju. Zatim mnoge radioloke i ultrazvune pretrage, po potrebi i hiruke intervencije. TERAPIJA se sprovodi u zavisnosti o kom se obolenju radi, i po upustvu nadlenog ljekara i to per-os, IV, IM, foto terapija gdje je obavezno zatititi oi i genitalije novoroeneta. Kod beba sa hydrocephalusom obavezno se mjeri obim glave svaki dan, a kod beba koje imaju otvorene meningocoele obavezan je rad u aseptinim uslovima.Po potrebi bebe se monitoriraju (praenje vitalnih znakova). NJEGA svakodnevno se vri kupanje beba, vaganje, obrada pupka kao i obrada upalnih mjesta ako postoji, vodi se rauna o pravilnoj ishrani uputiti majku u pravilnu tehniku dojenja ili hranjenja bebe na boicu, ponekad po potrebi sestra plasira nazogastrinu sondu.
Strana 27 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Mala intezivna, obuhvata starosnu dob od 0-1mj., a najea su obolenja: Asphyxia ili guenje, stanje uzrokovano nedovoljnim unosom kisika bilo putem pupane vene bilo putem plua. Razlikuje se: 1)Fetalna-asfiksija i oituje se usporenim i nepravilnim otkucajima srca fetusa. 2)Konatalna-asfiksija, neposredno nakon roenja novoroene je obamrlo i s dugom apnoinom pauzom. Prema teini stanja razlikuje se plava i bijela asfiksija. Asfiksija livida - plava asfiksija, djete pravi povremene pokrete kao da hvata zrak, dok se srani tonovi jo dosta dobro uju. Asfiksija pallida bijela asfiksija, stanje je tee, djete je kao mrtvo, ne die, koa je blijedosive boje i mlohava, a srani tonovi vrlo slabi, jedva ujni. 3)Postnatalna asfiksija, javlja se nekoliko sati ili dana nakon roenja pojavom apnea koje dovode do cijanoze. Praematurus nedoneseno dijete, nedonoe, svako ivoroeno dijete s poroajnom teinom manjom od 2500 g i duinom tijela ispod 47 cm, bez obzira na duljinu trajanja trudnoe. Imunobioloki potencijal kod nedonoadi je osobito nizak. Zbog toga je smanjena otpornost prema infekcijama. Inkubatori su naroiti aparati za njegu nedonesene djece koji imaju automatsku regulaciju temperature, vlanost zraka i odreene koncetracije kisika. HiC-Hemoragija intracranialisintrakranijalno krvarenje, krvarenje u mozgu novoroeneta usled prskanja kapilara. Tu je obolenje RDSRespiratorni distres sindrom i druga. Ovo su samo neka od obolenja, a uspostavljanje dalje dijagnostike i terapije ovisi o kom obolenju se radi. Zbog specifinosti posla na intenzivnoj njezi, medicinska sestra treba proi edukaciju na tom odeljenju. Kod prijema na intenzivnu njegu pacijenta, vano je da sestra odmah stavi djete na O2 ili ambu balon, zatim da monitorira dijete i uspostavi I.V. put, potom izmjeri tjelesnu teinu i duinu, obim glave i grudi, temperaturu i prati djete. Kod hipotermije potrebno je postepeno zagrijavati pacijenta. Ako doe do pogoranja, sestra je duna da obavjesti ljekara i asistira pri reanimaciji.
Strana 28 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Bazini pristup reanimaciji podrazumjeva: pristup po emi A,B,C A(zrani put) djete se stavlja u poloaj da glava novoroeneta zauzima neutralnu poziciju, pri emu je nos u istoj ravni sa umbilikusom. Da bi izbjegli kolaps (zbog hiperekstenzije vrata) dinih puteva potrebno je ispod vrata i ramena postaviti urolani pekir koji omoguuje neutralnu poziciju zranih puteva i podizanjem donje vilice ,podiemo jezik prema gore. B(disanje) kod veine ugroene novoroenadi primjenjujemo primarnu reanimaciju, upotrebom po sistemu ambu balona.Ukoliko se primarnom reanimacijom ne postigne eljeni efekat, onda treba primjeniti endotrahealnu intubaciju. C(cirkulacija) nakon prestanka disanja kod novoroenadi, cirkulacija je i dalje prisutna. Ovo je karakteristika svih novoroenadi sisavaca, uglavnom zbog rezerve glikogena u srcu. Cirkulacija se prati mjerenjem palpiranjem pulsa (arterije brachialis, arterije radialis, arterije femoralis) gdje se procjenjuje brzina (frekvenca), kao i kvalitet punjenja pulsa (dobro punjenje, slabo punjenj). Ukoliko je frekvenca pulsa 60/min ili je u trendu opadanja, zapoinje se vanjska masaa srca, u kojoj medicinska sestra ima znaajnu ulogu u timu sa ljekarom. Vanjska masaa srca se izvodi na jednom od naina; a) pritiskom sa dva prsta na sternum ili b)pritiskom palcem na sternum , a ostalim prstima na leima djeteta. Vanjska masaa se radi sinhrono sa ventilacijom po tipu 1:3 ili 1:5., spoljnom masaom najadekvatnije unosimo potrebnu koliine krvi u koronarane arterije, ime srani mii snabdjevamo potrebnom koliinom krvi bogate kiseonikom, to je vano da se inicira oporavak srane radnje. Kada srana frekvenca dostigne vrijednost do/ili preko 100/min zaustavlja se vanjska masaa srca.
ODGOVOR NA REANIMACIJU:
Prvi pokazatelj uspjene reanimacije je porast srane frekvence, a oporavak funkcije moe nastupiti kasnije. KADA PREKINUTI REANIMACIJU: Ako nema znakova prisustva minutnog volumena srca, kao i cerebralne aktivnosti u vremenu duem od 30 min nakon zapoinjanja reanimacije, istu treba prekinuti. Odluku donosi voa tima ljekara. Izuzetak ini pothlaeno dijete (temp.<32*C) i djeca koja su uzela visoke doze
Strana 29 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE lijekova koji djeluju depresivno na CNS, npr.Phenobarbiton. U navedenim sluajevima neophodna je produena reanimacija..
Strana 30 od 46
V ODJELJENJE: PULMOALERGOLOGIJA
Disanje je jedna od osnovnih vitalnih funkcija nehopodnih za odravanje ivota. Laringitis i Faringitis zapaljenje grla odnosno laringitis dovodi do djeliminog ili potpunog gubitka glasa i oboljeli govori samo apatom. Uzrok laringitisa je najee infekcija, kao na primjer obina prehlada. Faringitis zapaljenje drijela esto prati razne poremeaje u gornjim disajnim putevima: nosu, grlu ili duniku i uzrok ovog obolenja su obino bakterijske i virusne infekcije i prehlada. Tonzilitis zapaljenje krajnika je najea posljedica bakterijske ili virusne infekcije. Simptomi ovog obolenja su bolovi u gui, oteano gutanje, poviena temperatura, krajnici su jae crveni nego obino, a njihova povrina moe da bude prekrivena i bjeliastim naslagama. Bronchiolitis infekcija najsitnijih ogranaka bronhalnog stabla (bronhiola) uzrokovana najee bakterijama i virusima. Simptomi se razvijaju naglo pa se opte stanje brzo pogorava. Javlja se teka ekspiratorna dispneja i cijanoza, uz to je i esto povraanje a i plaljiv izgled lica. Bronhitis zapaljenje dunica (bronha), predstavlja zapaljenje sluzokoe dunica. Akutni bronhitis najee poinje kao virusna infekcija ili da se javi u svim sluajevima infekcije disajnih organa. Hronini bronhitis je podmuklo obolenje u kome ponavljane infekcije dunica vremenom trajno oteuju njhovo tkivo. Simptomi su kaalj, iskaljavanje, oteano disanje, javlja se sviranje u grudima, cijanoza se javlja u poodmaklom stadijumu bolesti uslijed nedovoljne koliine kiseonika u krvi. Asthma bronchiale bronhalna astma, napadaji oteanog disanja u ekspiriju zbog suenja bronha. Karakterizirana je oteanim disanjem, jakom ekspiratornom dispnejom (oteanim izdisajem), obino predveer ili u toku noi. Kod ekspiratorne dispneje dolazi do snanog uvlaenja interkostalnih prostora i stridora. Prsni ko je naduven, djete se ali na bolove u prsima i trbuhu. Javlja se kaalj, koji se sve vie pojaava, i na kraju dijete iskaljava gusti ispljuvak. Kod jakih napadaja pojavljuje se plavilo cijanoza. Pneumonia upala plua, oznaava bilo koje zapaljenje plunog tkiva. Prema patoloko anatomskoj podjeli postoji upala plua koja je lokalizirana na itav reanj plua, lobus ili je zahvatila samo manje dijeloveStrana 31 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE lobuluse. Lobarna je pneumonija, a lobularne su obino bronhopneumonije. Simptomi: Bolest poinje groznicom, a nakon toga javlja se vrlo visoka temperatura koja naglo raste i do 40 C, bolesnici osjeaju bol u prsima, kalju, a nakon nekog vremena javlja se obilan ispljuvak. Pored ovih obolenja tu su jo i: Pleuritis (zapaljenje plune maramice), TBC, Emfizem plua kao i druga obolenja organa za disanje. Uspostavljanje dalje dijagnostike i terapije je razliito kod svakog od navedenih obolenja. DIJAGNOSTIKA Biohemijske i mikrobioloke pretrage: krvi (SE, KKS, ABS, UK, urea, kreatinin, jonogram, imunoglobulini itd.), bris gue i nosa, sputum na BK biogram i antibiogram (uzima se u Petrijevu posudu, kod manje djece sadraj se uzima lavaom pomou nazogastrine sonde), urin itd. Radioloke pretrage:RTG pulmo, CT plua: potrebno dijete prethodno pripremiti izvaditi od krvi ureu i kreatinin(zbog davanja kontrasa), uspostaviti I.V. put plasirati braunilu. Ovo su samo neke od mnogih metoda u dijagnostici na ovom odjeljenju. TERAPIJA je medikamentozna koja se daje per-os, I.M. ,I.V. ,putem inhalacija za obstruktivni bronchitis tako i za laryngitis. Dozu lijeka, bez obzira na koji nain e pacijent dobiti odreuje nadleni ljekar. NJEGA Pored standardne njege (line higijene, higijene ishrane itd.) vano je kod pulmolokih obolenja povesti rauna o slijedeem: dijete se postavlja u polusjedei poloaj ako je vee, a dojenetu pripretiti uzdignuto uzglavlje, pratiti vitalne parametre (kod vrijednosti saturacije.O2 ispod 90%, primjenjuje se oksigena terapija), obezbjediti adekvatnu vlanost u prostoriji, mirovanje djeteta. esto je djecu potrebno aspirirati, posebno dojenad i manju djecu jer oni nisu u mogunosti da sami iskalju sluzavi i ljepljivi bronhalni sadraj. Time se oslobaaju respiratorni putevi ime se uspostavlja lake disanje. Roditeljima treba objasniti da djeca u poetku moraju ograniiti ishranu ali da im treba davati to vie tenosti radi razrjeenja i lakeg izbacivanja sluzavog sadraja. Manjoj djeci se plasira nazogasrrina sonda, obzirom da ne mogu dojiti ili se hrane na boicu zbog oteanog disanja. Vibraciona masaa je veoma vana bez obzira na uzrast djeteta , time postiemo da djete lake izbaci sluzavo ljepljivi sadraj i bolju prohodnost respiratornih puteva. TBC Ovo oboljenje zahtijeva poseban pristup: pacijenti bi trebali imati posebnu sobu, koja treba biti prozrana, svijetla, suha, sobna temperatura bi trebala biti neto nia u odnosu na ostale sobe. Pribor(tanjirii, ae itd.) koje koriste pacijenti bi trebali biti
Strana 32 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE odvojeni, a da se posebno peru. Poeljno bi bilo da se takvoj djeci obezbjedi dodatni komfor, kako bi imali to manju potrebu da kontaktiraju sa drugom djecom, obzirom na izraenu potrebu njihove izolacije.
Strana 33 od 46
VI ODJELJENJE: NEUROPEDIJATRIJA
Nervni sistem upravlja, prati i usklauje sve tjelesne aktivnosti. Konvulzije fras, grevi u djeijoj dobi javljaju se ee to je djete mlae zbog stanovite nezrelosti centralnog nervnog sistema. Razni drugi faktori uvjetuju prenadraljivost. Kod dojeneta i malog djeteta konvulziona stanja su uestalija, a oituju se gubitkom svijesti, grevima tjelesnih miia, ukoenou, pojavom pjene na ustima i cijanozom. Konvulzije u djeijoj dobi mogu se podijeliti u dvije grupe: a) konvulzije koje se javljaju samo jednom, febrilne konvulzije prilikom poviene temperature, koja je obino iznad 38C i ako temperatura naglo raste, izazvana bakterijskim ili virusnim obolenjem, b) drugoj grupi recidivnih konvulzija pripadaju epilepsije. Epilepsije padavica obolenje mozga karakterizirano ponavljanim izbijanjem epileptiki napada. Mogu se prema ishoditu patolokoga bioelektrinog izbijanja podjeliti na: 1) Centencefalne (generalizirane), gdje dolazi do primarno generaliziranih napada u obliku velikih-grand mal i malih-petit mal. Grand mal-veliki napadi je najei oblik epilepsije i odlikuje se gubitkom svijesti praenim napadom miinih greva, ponekad samo sa jedne strane tijela. Napadu obino prethodi aura (znak upozorenja) u vidu promjene raspoloenja, razdraljivosti, nekoliko sekundi ili satima pre napada. Napad poinje tako to bolesnik pada na zemlju bez svijesti, pri emu se tijelo ukruti, a zatim nastaju jaki trzaji. Ukoenost miia dovodi do prestanka disanja i lice dobiva modru boju, a esto postoji nevoljno putanje mokrae ili stolice. Petit mal kod malih napadaja dolazi do iznenadnih kraih smetanja ili gubitka svijesti (apsans). Nekada apsans mogu pratiti i motorne smetnje u obliku pojedinanih klonikih trzaja, skretanja i treptaja oiju. 2) Fokalne-parcijalne epilepsije, dolazi do konvulzija na ogranienom podruju uz ouvanu ili poremeenu svijest. Toj grupi epilepsija pripadaju i psihomotorni napadaji koji su karakterizirani stanjem zbunjenosti uz koje se nadovezuju razni pokreti (pljeskanje rukama, mljackanje, gutanje). Moe doi i do pojave straha i bijesa. Status epileptikus govorimo onda kada se epileptini napadi javljaju tako uestalo da izmeu njih ne dolazi do potpunog obnavljanja svijesti. Cephalea glavobolja je bol, ali esto i druge neugodne senzacije na gornjem dijelu glave izmeu oka i zatiljka. Moe biti izraz organskog
Strana 34 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE obolenja intrakranijalnih struktura, ali je mnogo ee posljedica funkcionalnog (neurotskog, psihosomatskog) poremeaja. Cerebralna paraliza- stanje u kome, zbog oteenja mozga, dolazi do poremeaja pokreta i stava tijela. Obolenje moe da pogodi razliite dijelove tijela. Ukoliko je zahvaen samo jedan od udova naziva se monoplegija, ako su zahvaeni nogai ruka iste strane tijela naziva se hemiplegija, a tetra- ili kvadriplegija je stanje paralize svih udova podjednako. Pored navedenih obolenja tu su i: Hidrocefalus, mikrocefalus, Daunov sindrom kao i druga obolenja nervnog sistema. Uzimanje materijala za mnoge analize u svrhu dijagnostike i sprovoenja terapije je u zavisnosti o kom se obolenju radi. DIJAGNOSTIKA - pretrage: SE, KKS, DKS, mineralogram, glikemija, transainaze, amonijak u krvi, mukopolisaharidi, laktati, Cu u krvi, urin na fenistix, urin na kisele mukopolisaharide, bris gue i nosa, mikrobioloke analite TORCH, CRP, biohemijski i mikrobioloki pregled likvora kod LP. LP - Lumbalna punkcija, uzimanje likvora u dijagnostike ili terapeuske svrhe. Poloaj bolesnika moe biti sjedei s glavom nagnutom sprijeda ili leei u lateralnom poloaju. U bilo kom poloaju da se nalazi, pacijent mora biti s maksimalnim izboenjem lumbalnih prljenova. Zahvat se izvri izmeu 3 i 4 ili 4 i 5 lumbalnog prljena. Nakon punkcije pacijent mora leati i mirovati na leima bez jastuka najmanje dva sata. Priprema za LP objanjena je na prethodnim stranicama. Nivo antiepileptika u krvi (serumu), uzorak krvi, uzima se ujutro prije unoenja jutarnje doze lijeka 2 3ml krvi. Ovom metodom postiu se bolji rezultati u lijeenju jer koncentracija lijeka slui kao individualna smjernica u lijeenju svakog pojedinog pacijenta. Pojava toksinosti u lijeenju moe se svesti na minimum. Kariogram vadi se sterilnom pricom od 2ml, navlaena heparinom i izvadi se do 2ml krvi i sa propisno ispunjenom uputnicom alje se u Zavod za humanu genetiku. Ostale metode u dijagnostici su: EEG elektroencefalografija registracija bioelektrini potencijala mozga. Elektrina aktivnost neoteenog mozga pokazuje odreen izgled elektrinih talasa. Odstupanje od normalne slike elektroencefalografije ukazuje da se radi najee o epilepsiji. CT kompjuterizirana tomografija (craniuma) i MRI magnetna rezonanca su metode koje daju informacije o cerebralnim strukturama. One
Strana 35 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE su veoma pogodne za brzo i sigurno otkrivanje intrakranijalni strukturalnih abnormalnosti, a patoloke se promjene pokazuju fotografskom tanou. Za EEG u deprivaciji, CT, MRI, djeca se dre budna od 24h do ujutro, a ako je djete manje starosne dobi moe i od 02h do ujutro da su budna. EMG elektromiografija, metoda registracije akcionih miinih potencijala, primjenjuje se u dijagnostici raznih nervnih i miinih obolenja. OFTALMOLOKI pregled (Fundus prije pregleda ukapavaju se 2% Homotropin kapi u oi da se proire zjenice (radi lakeg pregleda onog dna-fundusa). Za kompletan oni pregled (visus,campus), ne smiju se ukapavati kapi u oi. ORL tu se vre pregledi audiovestibulograma kao i drugi ORL pregledi. Ovo su najee metode u dijagnostici na neurolokom odjeljenju.
TERAPIJA
POSTUPAK KOD STATUS EPILEPTIKUSA
Pacijenta okrenuti na desni bok, donju vilicu potisnuti prema naprijed sa palevima, obrisati pljuvaku, odnosno pjenu ukoliko se pojavi. (Dati O2-kiseonik, pratiti vitalne funkcije(monitoring), uspostaviti I.V. put, dati I.V. Diazepam po uputi ljekara. Po upustvu ljekar vri se uzimanje uzoraka krvi za ABS, UK, elektrolite itd.,u nekim sluajevima se radi i LP.
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Veoma je vano, dijete nasilno ne buditi za vaenje krvnih analiza ili davanja terapije lijeka antiepileptika i ponovo pustiti da dijete zaspi, jer je i to jedan od provokativnih faktora epileptinih napada. Pustiti da se djete spontano probudi i tad dati terapiju ili uzeti materijal za analize.Uveer, dati lijek prije spavanja, a ukoliko se napadi javljaju tokom nonog spavanja, ne preporuuje se poslijepodnevno spavanje jer ono moe provocirati napade. Pored medikamentozne terapije koju daje medicinska sestra na odjeljenju, takoer ona treba povesti rauna da pacijenti sa epilepsijom ne gledaju dugo televizijski program ili da se dugo ne igraju sa video igricama. Kod takozvane fotosenzitivne djece (osjetljivi na treperanje svijetlosti) moe doi do napada, pogotovo ako je dijete blizu ekrana. Pored navedene terapije, medicinska sestra na neuropedijatrijskom odjeljenju po upustvu ljekara daje i drugu ordiniranu terapiju, bilo da se radi o terapiji per-os,I.V., I.M. ili putem klizmi koje su este na ovom odjeljenju. Chloralhydrat rectiola daje se rektalno veinom za sediranje zbog odreenih pregleda i to:1/2 rectiole na 6kg,1 rectiola na 12 kg, 2 rectiole na 24 kg. Ovo su samo najee metode u dijagnostici i terapiji na neuropedijatrijskom odjeljenju.
Strana 37 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Lijeenje treba da obezbjedi dijetetu ono to mu ne dostaje u organizmu, a to je INSULIN. Doze inzulina se mijenjaju zavisno od stanja dijeteta. Inzulin se mora davati izuzetno paljivo i pridravati se pravila: a) da se daje u pravo vrijeme, b) pravi lijek, c) prava doza, d )pravom bolesniku, e) na pravi nain. Dozu i vrstu inzulina odreuje ljekar i mjeri se u iedinicama. Inzulin je pakovan u flakone od po 10ml, Uloke za Penove od 1,5ml i 3ml. Preparati su u obliku rastvora: 1)Aktrapid HM-Bistra otopina kristalni inzulin, kratko djelovanje, daje se I.V. i S.C. 2) Monotard HM- mutna otopina-fina suspenzija i insulin sa srednjim i dugim djelovanjem,nakon blagog mukanja daje se S.C. Inzulinske preparate treba uvati u friideru na T* od 2 8C*. Boica iz koje je zapoeto korienje moe ostati na sobnoj temperaturi ali ne due od 8 dana. uvati od zaleivanja. price su inzulinske jednokratne od 40 i 100 i.j./ml (u jednom mililitru cubiku). Inzulinske igle su male tanke, duine 8, 12 i 16mm. Duina igle odnos sa uglom davanja; pribor za davanje inzulina:Inzulinski preparat, odgovarajua inzulinska prica sa iglom, 70% alkohol, vata. Provjeriti usklaenost inzulinskog preparata sa pricom i valjanost inzulina (inzulin se ne smije upotrijebiti ako postoji talog u flakonu). U pricu se uvijek navlai prvo bistri pa mutni inzulin. Kad navlaimo dvije vrste inzulina zajedno u pricu pa nam se desi da navuemo veu dozu mutnog inzulina, tada je potrebno sav sadraj iz price izbaciti, a postupak ponoviti novom pricom. Tako pripremljen inzulin dati odmah, jer stajanjem inzulin gubi svoje djelovanje. Mjesta davanja su: prednji vanjski djelovi gornje treine nadlaktice, prednji vanjski dijelovi nadkoljenice, trbuh, donji dio lea, gluteus. Brzina djelovanja: trbuh, nadkoljenice, nadlaktice. Mesta davanja moraju se mijenjati jer ponovljene injekcije mogu uzrokovati zapaljenje i oteenje tkiva. DIJETA se sastoji u dobro uravnoteenoj normalnoj ishrani za odreeni uzrast dijeteta. Pri tom se vodi rauna da u ukupnom energetskom unosu za 24h; ugljeni hidrati treba da budu zastupljeni sa 50%, masti sa 30% i bjelanevine sa 20%. Ishrana treba da bude raznovrsna, pored tri glavna obroka potrebne su i 2 uine. Sestra je duna da pravilno edukuje roditelje i dijete. Nain edukacije prilagoava intelektualnim sposobnostima roditelja i djeteta. U toku edukacije nehopodno je upozoriti majku i djete na simptome: HIPOGLIKEMIJE ako bolesnik osjeti glad, strepnju, nerovozu, strah, znojenje, lupanje srca, moe pomoi sam sebi uzimanjem pareta hljeba, banane, jabuke ili olje mlijeka. Ako se to deava 15 30min. prije obroka, onda obrok uzeti ranije.
Strana 39 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Kad je prisutna glavobolja, bolovi u trbuhu, agresivnost, oslabljen vid, pojava duplih slika, miina slabost, tekoe u govoru, znojenje, tada bolesnik pomae sam sebi uzimanjem slatkog pia, dvije kocke eera, nakon toga uzeti pare hljeba, au mlijeka i jabuku. Teka hipoglikemija praena je gubitkom svijesti i konvulzijama. Pacijentu ne smijemo davati nita na usta. Potrebno je aplicirati injekciju glucagona u mii ili S.C. Ako se stanje ne popravi, ponoviti injekciju glucagona nakon 10min. O terapiji i njenoj dozi odluuje nadleni ljekar. HIPERGLIKEMIJA javlja se umor, pospanost, e, suhoa usta, unos vee koliine tenosti ,uestalo mokrenje upuuje na poveanu koncetraciju eera u krvi. Potrebno je odmah odrediti vrijednosti eera glukoze u krvi, kao i u urinu test trakama (eer i aceton). Obavijestiti nadlenog ljekara i po njegovim uputama davati odreenu terapiju i vaditi krv i urin za analize. KETOACIDOZA razvija se postepeno. Pored simptoma hiperglikemije javlja se povraanje, bol u trbuhu, malaksalost, duboko i ubrzano disanje sa mirisom na aceton. Nastaje zbog nedostatka insulina to dovodi do prekomjerne razgradnje masti, kada se u organizmu stvaraju ketoni. Obavezno ispitujemo urin na prisustvo ketona. Pozitivan nalaz ukazuje na potrebu dodatnog davanja inzuluna. Kao i na ostalim odjeljenjima dijagnostika je biohemijska i mikrobioloka, ultrazvuna, radioloka sve u zavisnosti o kom se endokrinolokom obolenju radi.
Strana 40 od 46
DIJAGNOSTIKA I TERAPIJA
Biohemijske i mikrobioloke pretrage:KKS, DKS, SE, mineralogram, transaminaze, Cu u krvi, Fe u serumu, CRP, fibrinogen, uk, urea, kreatinin, brisevi, likvora itd. Pored LP koja se radi u dijagnostike i terapeuske svrhe, jo se rade i sternalna punkcija, zatim punkcije limfnog vora, kosti, jetre i sletene.
Strana 41 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Sternalna punkcija (SP) Priprema se sastoji u stavljanju lidocain gela pola sata prije punkcije, (isto vai i kod LP) na mjesto predvieno za punkciju. Pacijent je u leeem poloaju sa lagano uzdignutim ramenima. Za SP je potreban slijedei pribor: igla sa mandremom i sterilnom pricom, sterilne rukavice, alkohol, jod, sterilan tupfer, fibrospum, predmetna stakalca 10kom. na koja e ljekar da uradi razmaz sternalnog punktata. U nekim sluajevima radi se i punkcija ilijane kosti umjesto sternalne punkcije. Priprema pacijenta i pribora je slina kao kod SP. Kod punkcija jetre, slezene vano je da sestra stavi hladnu oblogu ili led da bi sprijeila dalje krvarenje. Svi punktati sa urednom propratnicom alju se na analize. Prijem pacijenta sa Hemofilijom Kod prijema hemofiliara nakon osnovne obrade, biljee se i obimi oteenih extremiteta odnosno zglobova, a dobivene vrijednosti se upiu na temperaturnu listu. Dok je pacijent pod terapijom, ove promjene se moraju evaluirati svaki dan. Na otekla mjesta sestra stavlja hladne obloge ili led, da bi time sprijeila dalje krvarenje odnosno oticanje. Nakon to ljekar odredi dozu sestra daje AHF VIII faktor i upie na temperaturnu listu tano vrijeme davanja lijeka.
CITO TERAPIJA
Na hemato-onkolokom odjeljenju se radi sa specifinom vrstom lijekova, a to su citostatici. Citostatike treba rastvarati i pripremati u odgovarajuim uslvima tkz. cito-komorama. Nakon to ljekar odobri citoterapiju po protokolu i odredi doze lijkova, sestra pristupi pripremi u citokomori, a pri tome koristi rukavice, masku i naoare. Pripremljen lijek se propisno zatiti (neki citostatici su i fotosenzibilni) i odnosi do odreenog pacijenta i pristupi davanju. Za davanje nekih citostatika je nehopodno
Strana 42 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE prisustvo ljekara, zbog mogunosti da pacijenti u toku ove terapije povraa, a mogue su i alergijske reakcije. Sestra prati diurezu i pH u toku 24h. PICC LINE ili long line ili duga linija, koju ugrauje glavna sestra odjeljenja. Na hemato-onkolokom odjeljenju uglavnom sva djeca imaju plasiran PICC LINE, zbog specifinosti obolenja i terapije koje su dugotrajne. Kod uzimanja krvi iz PICC-a sestra treba da pripremi: sterilne rukavice, 10ml fiziolkog rastvora, 3ml Heparina (100i.j./ml), kao i 2-3 prazne price od 10ml, alkoholne maramice i odgovarajue epruvete. Nakon otvaranja linije, prva 2ml krvi se baca, zbog prisustva Heparina iz prethodnog propricavanja, a tek onda uzima krv za analizu. Linija se odmah nakon toga propricava sa 10ml fiziolokog rastvora i na kraju sa 3 ml Heparina.Dresing PICC-a se radi svaki sedam dana a po potrebi i ee.Propricavanje se radi svaki dan. Sve oko PICC-a radi svaka sestra na odjeljenju,a rad se odvija u strogo aseptinim uslovima.
Strana 43 od 46
Strana 44 od 46
PRIRUNIK ZA PEDIJATRIJSKE MEDICINSKE SESTRE Septum pregrada izmeu dvije upljine Serum tenost koja ostaje nakon zgruavanja krvi Sistola period grenja - stezanja sranog miia Sputum ispljuvak Stenoza suenje Terapija lijeenje Toksian otrovan Urtikarija koprivnjaa Valvula zalistak Ventrikul komora Virulentan veoma otrovan ili zarazan, obino se odnosi na infekciju
Strana 46 od 46