Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Nastavnik: prof. dr. Mujo Slatina Suradnik: ass. Lejla Hodi Sarajevo, studeni/novembar 2010.
Kompetencija pretpostavlja razvoj u odnosima s drugim ljudima na osnovu kombinacije osjeaja, misli i umijea. Temelje ovih sastavnica u ranom djetinjstvu polau roditelji, odgajateljice, uiteljice i druge odrasle osobe. Sve to odvija se u kontekstu raznih interakcija djece sa vrnjacima.
Popularnost i prijateljstvo Dva su aspekta socijalne kompetencije: 1) popularnost (ili status meu vrnjacima) i 2) prijateljstvo. Oba statusa odnose sa na razinu u kojoj vrnjaci prihvaaju ili odbijaju djecu. Dijete moe biti popularno, a da ipak ne razvije prijateljstva i obrnuto, moe imati puno prijatelja, a ne biti popularno. Veu pozornost treba obratiti na prijateljstva, jer su za dugotrajni razvoj djeteta, vaniji od popularnosti.
Drutvenost i prisnost Vaan faktor u ocjenjivanju socijalnog razvoja djeteta treba biti kvantitet, a ne kvalitet odnosa sa vrnjacima. Neka su djeca drueljubiva, pa lako uspostavljaju odnose sa drugima, ali bez dubokog vezanja. Stoga je vanije razvijati prijateljstvo od drutvenosti i popularnosti. Vano je ustanoviti djetetovu sposobnost da stvara bliske i uzajamne odnose sa vrnjacima. Za ovo je vano da djeca u ranom djetinjstvu provode to vie vremena okruena vrnjacima, kako bi ih pedagozi mogli to bolje procijeniti.
01
Pedagozi i odgajateljice tada trebaju znati razlikovati kod djece zdrave naine ponaanja prema drugima, od potrebe za dodatnom pomoi u razvoju kvalitetnih odnosa sa vrnjacima.
Regulacija emocija U ranom djetinjstvu vano je razviti sposobnost regulacije emocija (sposobnost da se na odreenu situaciju reagira nizom razliitih emocija, a na socijalno prihvatljiv nain, fleksibilan i spontan). Npr. razvijanje sposobnosti zadravanja frustracije dok se ne rijei konfliktna situacija, se razvija iz interakcije sa roditeljima ili skrbnicima i iz djetetova priroenog temperamenta. Na osnovu reakcija skrbnika, dijete ui kako regulirati svoje emocije i to naui do vremena polaska u vrti. Rano djetinjstvo je period kada djeca ue kako izai na kraj sa frustracijama i gubicima, kako prepoznati i izbjei opasnost, kako prevladati strah i tjeskobu i kako ponekad biti sam i razvijati se bez pomoi prijatelja. Uenje socijalnih kompetencija oteano je u sluaju kada djeca ne reguliraju dovoljno emocije poput straha, ljutnje i gnjeva, to odlazi u krajnost. Kao druga krajnost javljaju se inhibirana djeca koja pretjeruju u regulaciji svojih emocija, to dovodi do bjeanja od interakcije sa drugima.
Socijalna znanja i socijalno razumijevanje Socijalna znanja odnose se na usvajanje socijalnih normi i pravila grupe kojoj pripada pojedinac. Za socijalna znanja vano je dobro ovladati jezikom kojim grupa komunicira, jer se u igrama djeca najee upoznaju kroz bajke i prie. Socijalna razumijevanja odnose se na sposobnosti predvianja tuih reakcija na neke ustaljene situacije unutar odnosa vrnjaka, te na razumijevanje tuih osjeaja i potreba. Za ovaj je segment vana sposobnost komunikacije i interakcije, sudjelovanja u raspravama i pregovorima, razgovora i suradnje, te da svoje ponaanje usklauju s tuim tako to pronalaze zajedniki jezik, razmjenjuju informacije i ispituju meusobne slinosti i razlike, to sve ih ini socijalno kompetentnim.
02
Socijalna umijea Socijalna interakcija izmeu predkolske djece odlikuje se ili tenjom za pripadanjem odreenoj grupi, ili tenjom da se sprijei ulazak novih lanova u postojeu. Tu nastaju konflikti i sukobi. Obrasci socijalnog pristupa grupi ue se u predkolsko doba i najvanija su socijalana umijea koja se primjenjuju u socijalnim interakcijama u prvih par razreda osnovne kole. Ostala ponaanja koja potpomau ostvarivanju socijalne interakcije su: pozorno sluanje i zanimanje za druge, traenje informacija o drugima i njihovim aktivnostima, ekanje na svoj red za igru i sl.
Socijalne dispozicije Dispozicije su ralativno trajne navike i naini reagiranja na odreenu situaciju, a steene putem iskustva. Npr. radoznalost, aljivost, kreativnost, refleksivnost, pristupanost, svadljivost i krtost, neke poeljne, a neke nepoeljne. Veina dispozicija je uroena (uenje, znatielja), a ostale se ue iz iskustva, preko modela kojeg djeci pruaju osobe iz njihove najblie sredine. Dispozicije se ukorjenjuju tako to djeca dobivaju u raznim situacijama, prilike da ih iskau.
03
Stidljivost Stidljivost, srameljivost i rezerviranost u nepoznatim su situacijama za djecu neka vrsta prikladne reakcije. Ali svakako je posao odgajatelja ili uitelja da djeci pomognu ukloniti takve reakcije i osloboditi ih u stupanju u kontakte sa drugom djecom. Ovaj se problem najee ipak rjeava spontano i s vremenom, bez utjecaja odraslih. U sluaju da se dugo zadre, srameljivost i povuenost u sebe, mogu ostaviti velike posljedice na socijalni razvoj djeteta.
Niska razina interakcije Postoji povezanost izmeu niske razine interakcija u ranom djetinjstvu, koja vodi socijalnoj povuenosti, i nemogunosti ostvarivanja socijalne kompetencije u kasnijem razvoju. Zbog toga je predkolsko razdoblje najpogodnije za pomo djeci sa problemima u odnosima sa vrnjacima, te je temelj za kasniji ivotni razvoj socijalnih odnosa sa drugim ljudima.
Agresivnost Agresivnost je jedan od najveih problema djece u ranoj dobi, a sa kojim se moraju uhvatiti u kotac i roditelji i struni djelatnici. Prema autorima Schwartz, Dodge i Coie, sklonost ka agresivnosti formira se u niim razredima osnovne kole, a najmanje dva tipa su zastupljena: 1) rekreativna agresivnost i 2) proaktivna agresivnost. Prva je obrambena reakcija na izazov koji je u pratnji oblika bijesa, a druga je agresivnost kao ponaanje usmjereno na cilj, bez popratnih vidljivih znakova bijesa. Dvije su teorije o tome zato djeca pokazuju agresivnost: 1) teorija deficita i 2) teorija suficita. Prema prvoj su djeca agresivna jer im neto manjka (npr. socijalno umijee). Prema drugoj, djeca su agresivna jer se ne znaju nositi sa visokim razinama bijesa i agresivnosti.
Usamljenost Novija istraivanja govore o pojavi usamljenosti u ranom djetinjstvu, a zbog uvjerenja da ne pripadaju nekoj grupi, da nemaju prijatelja ili da se ne sviaju vrnjacima. Kod mlae djece, usamljenost je u vezi sa nepostojanjem prijatelja za igru, dok je u kasnijem djetinjstvu usamljenost shvaena kao pojava mogua i kada imate drutvo. Kronini i jak osjeaj usamljenosti kod djece, dovodi do emocionalnog stresa. Pomo takvoj djeci trebaju pruiti prije svega roditelji, a najee odgajatelji ili uitelji.
04
Uloga obitelji U obitelji se nalazi temeljna podrka i ljubav potrebna za razvijanje socijalnih kompetencija. Jednako vanu ulogu ima tradicionala obitelj kao i druge vrste obitelji, pa tako proirena ili ona sa jednim roditeljom. Vanu ulogu igra i odgojni stil roditelja, pa se uspjenijim smatra autoritativni od autoritarnog ili permisivnog. Ovo se opet razlikuje od kulture do kulture. Vana je i velika koliina panje koju roditelji posveuju djeci od najranije dobi.
Obitelj u irem kontekstu Nain na koji se ira okolina odnosi prema, na primjer, samohranim majkama, uvelike utjee na razvoj socijalnih kompetencija djece. Stoga je vano da se takve majke ukljuuju u strune programe koji e im pomoi da razviju roditeljska umijea i pomognu svojoj djeci.
Uloga zajednice Glavno obiljeje zajednice jeste ostvarenje napretka i boljitka za svakog njenog lana, kako bi ona sama dobro funkcionirala. Zajednica je opi socijalni kontekst u kojemu ljudi ive. Stoga je i jasna potreba djetetova pripadanja zajednici, radi to boljeg socijalnog odgoja.
Uloga vrnjaka Bitan izvor socijalnih informacija nalazi se upravo u odnosima sa vrnjacima. Ako neko dijete ostane neprihvaeno od svojih vrnjaka, u ranom djetinjstvu, teko e se nauiti kasnije kako se snai u drutvu. Isto tako, ta e djeca biti previe vezana za odrasle, a ona koja ne ostvare odnose sa odraslima, vezat e se za svoju skupinu vrnjaka.
Uloga odgajateljica i uiteljica Odgajateljice i uiteljice igraju vanu ulogu u razvoju djetetovih socijalnih kompetencija. U ranom djetinjstvu nisu uspjene metode izravnog pouavanja kroz nastavne materijale i predavanja, niti je poeljna metoda pouavanja cijele grupe. Uspjean naina rada sa malom djecom je individualno voenje.
05
Obiteljski model obrazovanja nasuprot tvornikom modelu obrazovanja Tvorniki ili industrijski model obrazovanja razvija se nakon prve industrijske revolucije. Takav model djecu tretira kao sirovinu koju treba oblikovati u iste kalupe i kao zamjenjive dijelove. Sva djeca na kraju trebaju ispasti jednako. Smatra se da ovaj model ne samo da nije djelotvoran, nego je i tetan po djecu. Veina autora (npr. Katzova), smatra da je bolji i zdraviji obiteljski model odgajanja. Obitelj je emocionalno privrenija i odgovara potrebama djeteta.
06
Izgradnja zajednice
Kako bi izgradile zajednicu u ivotu djeteta, odgajateljice poinju s odgojnom grupom, a kasnije se ona proiruje ukljuivanjem u zajednicu i roditelja i djece i odgajateljica i uiteljica.
Poeci u odgojnoj grupi Tradicionalna usmjerenost na pojedinca: najvanije je u grupi pronai mjesto svakom djetetu ili mu pomoi u tome. Pojaana pozornost zajednici: struna istraivanja na prvo mjesto stavljaju zajednicu, kada govore o onome to kolu ini funkcionalnom.
Ukljuivanje roditelja i ire vrtike i kolske zajednice Danas roditelji rade izvan kue i nisu ukljueni u sve aspekte djetetova ivota. Ovdje uloga vrtia postaje vana, jer odgajatelji i pedagozi trebaju osmisliti naine kako da to vie ukljue roditelje u taj kontekst ivota njihove djece. Vano je za stvaranje zajednice ukljuiti i roditelje i iru kolsku zajednicu.
Odravanje zajednice pomou alternativnih vrtikih i razrednih struktura U dananje vrijeme javljaju se novi naini ustrojavanja razreda i grupa u kojima se djeca odgajaju i obrazuju, kako bi se to bolje osvario socijalni razvoj. Postoje brojni novi naini formiranja grupa i razreda.
Grupe s djecom mjeovite dobi Ovakve grupe sastoje se od djece razliitog uzrasta, sa razlikom u godinama izmeu dvije i tri godine. U takvim grupama djeca stjeu socijalna umijea, zajedno sa kolskim umijeima i intelektualnim spoznajama. Djeci se prua niz prilika za pruanje i primanje pomoi, te tako i razvijanje socijalnih kompetencija. Manja je i mogunost osjeaja neprihvaenosti od strane vrnjaka u grupama mjeovite dobi. Kombinacija djece iste i razliite dobi u jednoj odgojnoj grupi dobitna je. Vana je prednost kada jednu grupu vie godina vode iste odgajateljice i uiteljice.
Postoji niz kontekstualnih, organizacijskih i strukturalnih imbenika koji utjeu na socijalni ivot odgojne zajednice.
Fiziko okruje Vrijeme Igra Igre poput indivudualnih, usporednih, grubih ili sociodrama su sve nizom primjeri socijalne prirode. Neki materijali, oprema i aktivnosti izazivaju meu djecom puno vie socijalnih interakcija od drugih. Npr. igre zamiljanja i dramatizacije iziskuju sloenu suradnju. U izgradnji scenarija za ovakve igre, djeca izmiljaju, dijele uloge, raspravljaju o ulogama i razvoju i zapletu prie. Igre zamiljanja maloj djeci osiguravaju vaan okvir za uvjebavanje i dotjerivanje socijalno-kognitivnih umijea. Vrijeme treba prilagoditit potrebama djece kako bi ostvarila interakciju brzinom koja njima odgovara. Bronfenbrenner naglaava kako je za djecu opasan dananji ubrzani ritam ivota odraslih, ali i kako to utjee na djecu. Jednako je vano napraviti ravnoteu izmeu vremena provedenog u formalnim i neformalnim aktivnostima. Zatim je potrebno omoguiti djeci da odaberu vlastite aktivnosti. Vaan je utjecaj koji koritenje prostora moe imati na razvoj zajednice. Pa tako se nastoji kolski i vrtiki prostor uiniti to ugodnijim i prirodnijim. Okruenje samo djeluje kao odgajatelj. Na socijalne interakcije djece utjee na najmanje dva naina: 1) stimulacijom emocionalnih i estetskih reakcija i 2) prikazom moguih socijalnih interakcija. Okruenje nudi veliki raspon moguih aktivnosti. Potrebno je ostvariti emocionalno i estetsko okruenje.
Grupno propitivanje Na socijalni razvoj utjee intelektualni ivot odgojne grupe. U odgojnoj grupi djeca ue u suradnji s drugima, kroz diskusiju i pronalaenje zajednikog rjeenja. Grupa takoer prua mogunost zajedike suradnje kroz rad na projektima. U grupnom radu odgajateljice i uiteljice mogu poticati djecu da opisuju svoje zamisli drugoj djeci rijeima ili crteom.
08
09
10
11
Osiguranje alternativa tuakanju kao jednom od naina privlaenja panje odgajateljice, odnosi se na odloeno reagiranje u smislu savjetovanja djeteta da se vrati na svoje mjesto i upozori ostalu djecu da se primjereno ponaaju.
Djelotvornost uvjebavanja socijalnih umijea Uvjebavanje socijalnih umijea moe se shvatiti i kao proces osvjetavanja nepisanih pravila socijalne interakcije koja se ue najee nesvjesnim putem. Najea su ponaanja nesvjesna, a njihovim uvjebavanjem ona se dovode u svijest i ostaju modificirana za ubudue.
Smjernice za uvjebavanje socijalnih umijea Odgajateljice trebaju obratiti panju na tri aspekta: 1) znanje, 2) akcija i 3) primjena. 1) Zna li dijete to mu je potrebno da bi moglo djelovati socijalno? 2) Posjeduje li dijete potrebne sposobnosti kako bi djelovalo u skladu sa svojim znanjem? 3) Zna li dijete kako primijeniti svoja znanja u veini socijalnih situacija i hoe li ga znati primijeniti u buduim interakcijama?
13
Koncept knjige:
Katz, Lilian, G., i McClellan, Diane, E., Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije, Educa, Zagreb, 1999. Izvorni naslov: Fostering children's social competence, 1997. Prevela: Boica Jakovlev Broj stranica: 120 Ilustracije: 21 cm