Sie sind auf Seite 1von 8

PRIPREMA ZA AS MATEMATIKE

Nastavnik (pripravnik): Zineta Muija - Kolainac Mentor: Smajo Hurem kola: JU O ''Veleiki heroji'' - Sarajevo Predmet: Matematika Razred: V3 (peti tri) Datum: 24. mart 2009. godine Nastavna cjelina: Razlomci Nastavna jedinica: Sabiranje razlomaka nejednakih nazivnika Tip sata: Obrada novog gradiva Nastavne metode: Metoda usmenog izlaganja, nastavnog razgovora, metoda ilustracije, metoda demonstracije Nastavni oblici: Frontalni oblik rada, individualni oblik rada, rad u parovima Nastavna pomagala: Grafoskop, domine, tabla, kreda, spuva Nastavna sredstva: Udbenik, grafo-folija, plakati, nastavni listii Cilj asa: Osposobiti uenike da samostalno raunaju s razlomcima i uoe ulogu razlomaka u svakodnevnom ivotu. Zadaci: obrazovni: ponoviti sabiranje razlomaka jednakih nazivnika, utvrditi proirivanje i skraivanje razlomaka, primjenjivati svoenje razlomaka na najmanji zajedniki nazivnik, shvatiti kako se sabiraju razlomci razliitih nazivnika. odgojni: razvijanje tanosti, urednosti i sistematinost u radu, osposobljavanje za samostalno procjenjivanje, izgraivanje sposobnosti ocjenjivanja rezultata, funkcionalni: razvijati logiko zakljuivanje, argumentovano iznoenja injenica, povezivati s ranije nauenim gradivom, osposobljavati za procjenu odnosa izmeu realnih veliina te za prosuivanje i obrazlaganje, koritenje slova i formula pri rjeavanju zadataka, usavravati tanost izraavanja, jasnou i urednost pisanja, podsticati za daljnje napredovanje. Literatura: 1. dr. efket Arslanagi/Dragoljub Miloevi Matematika za 5 razred 2. dr. efket Arslanagi/Dragoljub Miloevi Zbirka zadataka iz matematika za 5 razred 3. dr. efket Arslanagi Mali rijenik matematikih pojmova za uenike i nastavnike 4. Jano Pinter/Nenad Petrovi/Velimir Sotirovi/Duan Lipovac Opta metodika nastave matematike Didaktiko- metodika struktura asa: Uvodni dio 5' Glavni dio 35' Zavrni dio 5'

Uvodni dio:
Upitati uenike da li je bilo neto za domai zadau. Ponoviti sa uenicima prethodno steeno znanje kroz pitanja tipa: Pitanje: ta je razlomak? Odgovor: Razlomak je broj kojim se izraava dio veliine. Pitanje: ta nam pokazuje nazivnik? Odgovor: Nazivnik (imenilac) naziva (imenuje) dijelove veliine. Pitanje: ta nam pokazuje brojnik? Odgovor: Brojnik (brojilac) broji dijelove veliine . Pitanje: ta znai uporediti brojeve? Odgovor: Utvrditi koji je broj vei, manji ili su meusobno jednaki. Pitanje: Kada moemo uporeivati razlomke? Odgovor: Moemo uporivati samo razlomke jednakih nazivnika ili razlomke jednakih

brojnik.

Pitanje: Koje razlomke nazivamo pravim razlomcima, a koje razlomke nazivamo nepravim razlomcima? Odgovor: Kod pravog razlomka brojnik je manji od nazivnika, a kod nepravog razlomka

brojnik je vei od nazivnika.

Pitanje: ta znai skratiti razlomak? Odgovor: Skratiti razlomak znai podijeliti mu brojnik i nazivnik istim prirodnim brojem. Pitanje: ta znai proiriti razlomak? Odgovor: Proiriti razlomak znai pomnoiti brojnik i nazivnik istim prirodnim brojem. Pitanje: Da li razlomak mijenja vrijednost ako mu brojnik i nazivnik pomnoimo ili podijelimo istim brojem?

Odgovor: Razlomak ne mijenja vrijednost.

Pitanje: Kako vrimo sabiranje razlomaka jednakih nazivnika? Odgovor: Razlomke jednakih nazivnika sabiramo tako to im brojnike saberemo a nazivnik prepiemo.

Glavni dio:

Sabirnje razlomaka nejednakih nazivnika

1 1 hljeba a zatim jo . Koliko su djeca dobila hljeba? 3 2 Da bismo to saznali, sabraemo dijelove hljeba. Majka je dala djeci za ruak Pitanje: Da li su nam ti dijelovi jednaki? Odgovor: Dijelovi hljeba nisu jednaki. Pitanje: Koje razlomke treba da saberemo? 1 1 Odgovor: Treba da saberemo i . 2 3 Pitanje: Da li su nazivnici kod ovih razlomaka jednaki? Odgovor: Nazivnici kod ovih razlomaka nisu jedanki. Pogledajmo sada (na grafo-foliji) kako su ovaj zadatak rijeila dva prijatelja! Nastavnik zajedno s uenicima analizira i metodom razgovora navodi uenike na zakljuak kako se sabiraju razlomci razliitih nazivnika. Pitanje: Gdje je Damir pogrijeio u sabiranju razlomaka razliitih nazivnika? Odgovor: Pogrijeio je jer je sabrao brojnik s brojnikom i nazivnik s nazivnikom. Pitanje: ta je Damir trebao prvo uraditi da bi mogao sabrati razlomke? Odgovor: Damir je prvo trebao svesti na zajedniki nazivnik a zatim sabrati. Dakle, da bismo sabrali dva razlomka razliitih nazivnika, potrebno ih je prethodno svesti na zajedniki nazivnik. Taj nazivnik moe biti najmanji zajedniki sadralac njihovih nazivnika. Pitanje: Koji je najmanji zajedniki sadralac brojeva 2 i 3? Odgovor: Najmanji zajedniki sadralac brojeva 2 i 3 je 6. Pitanje: Kako emo proiriti razlomke da imaju isti nazivnik? 1 1 Odgovor: Razlomak proiriti emo sa 3, a razlomak sa 2. 2 3

1 1 3 3 = = 2 23 6
Dakle, zbir

1 1 2 2 = = 3 3 2 6

3 2 1 1 + moemo pisati u obliku + tj. vrijedi jednakost: 2 3 6 6

1 2 3 2 3+ 2 5 5 + = + = = = 2 3 6 6 6 6 6
Ovo moemo zapisati i na drugi nain:

1 2 1 3 + 1 2 3 + 2 5 5 + = = = = 2 3 6 6 6 6

Sabiranje dvaju razlomaka razliitih nazivnika vri se tako to se oni najprije dovedu na jednake nazivnike, a potom saberu ili a c za svaka dva razlomka i vrijedi: b d

a c a b bc a d + c b + = + = b d bd bd bd
Takoer, za svaki razlomak a vai: b a a +0= b b

Primjer 1: U praznu posudu nasuto je posudi? Rjeenje: Pitanje: Kako emo izraunati koliko litara vode ima u posudi? Odgovor: Tako to emo sabrati razlomke. Pitanje: Koje razlomke treba da saberemo? 3 5 1 Odgovor: Treba da saberemo , i . 2 4 6 Znai treba da saberemo razlomke
1 3 5 + + = 2 4 6

1 3 5 l, a zatim l i najzad l vode. Koliko litara vode ima u 2 4 6

Pitanje: ta u matematici smijemo sabirati? Odgovor: U matematici smijemo sabirati samo ono to je isto. Pitanje: Da li smijemo samo sabrati ove razlomke? Odgovor: Ne, zato to im nazivnici nisu jednaki. Pitanje: ta smo rekli na poetku asa, kako emo sabrati razlomke koji imaju razliite nazivnike? Odgovor: Razlomke razliitih nazivnika (imenilaca) sabiramo tako to emo ih proiriti da imaju jednake nazivnike.
1 3 5 1 6 + 3 3 + 5 2 6 + 9 + 10 25 1 + + = = = =2 2 4 6 12 12 12 12

Dakle , u posudu ima 2

1 litara vode. 12

Primjer 2: (Udbenik strana 161) 5 19 Izraunajmo + 8 36

5 19 5 9 19 2 45 38 83 11 + = + = + = =1 8 36 8 9 36 2 72 72 72 72
5 19 5 9 + 19 2 45 + 38 83 11 + = = = =1 8 36 72 72 72 72

Primjer 3. Saberimo razlomke 2 Rjeenje: 3 1 i 3 4 5

Pitanje: Kako drugaije moemo napisati mjeovite brojeve? Odgovor: Moemo ih napisati kao neprave razlomke. Pitanje: Da li mjeovite brojeve mogu napisati u ovom obliku?
2 3 3 = 2+ 4 4 1 1 3 = 3+ 5 5

Odgovor: Moemo, mjeovite brojeve napisati i u ovom obliku. Dakle, date mjeovite brojeve sabraemo tako to posebno saberemo cijele brojeve a posebno razlomke.
2 3 1 3 1 + 3 = (2 + 3) + + = 4 5 4 5

Pitanje: Da li sada moemo sabrati posebno cijele dijelove, a posebno razlomke? Odgovor: Da, moemo sabrati posebno sabrati cijele dijelove, a posebno razlomke.
= 5+ 19 19 3 5 + 1 4 15 + 4 = 5+ = 5+ =5 20 20 20 20

Ovo je jedan naina sabiranja mjeovitih brojeva. Pitanje: ta mislite na koji bi nain jo mogli sabrati mjeovite brojeve? Odgovor: Mjeovite brojeve sabiramo tako da: 1. mjeovite brojeve zapiemo u obliku razlomaka, 2. razlomke svedemo na zajedniki nazivnik, 3. saberemo razlomke,
1 4 2 + 3 3 5 + 1 11 16 11 5 + 16 4 55 + 64 119 3 +3 = + = + = = = 4 5 4 5 4 5 20 20 20 Pitanje: Sada uporedite rezultate prvog i drugog naina rada ovog zadatka. Da li su nam rezultati jednaki? 119 moemo napisati u obliku mjeovitog broja Odgovor: Rezultat 20 2

Nastavni listi Zadatak 1: Saberi razlomke: 5 13 a) + = 9 6 4 5 b) + = 5 18 Rjeenje: 5 13 5 2 + 13 3 10 + 39 49 13 a) + = = = =2 9 6 18 18 18 18 4 5 18 4 + 5 5 72 + 25 97 7 b) + = = = =1 5 18 90 90 90 90 Zadatak 2: Izraunajte zbir: a) 2 b) 4 1 4 +7 + = 5 10 15 3 9 5 +5 +3 = 7 14 28

Rjeenje: 4 1 4 4 6 4 + 1 3 + 2 4 24 + 3 + 8 35 4 1 a) 2 + 7 + = (2 + 7 ) + + + = 9 + =9+ =9+ = 5 10 15 30 30 30 5 10 15 1 1 7 = 9 + = 9 + 1 = 10 6 6 6 3 9 5 5 3 4 + 2 9 + 1 5 12 + 18 + 5 35 3 9 =8+ =8+ = +5 +3 = (5 + 3) + + + =8+ 7 14 28 28 28 28 7 14 28 1 1 5 = 8 + = 8 +1 = 9 4 4 4 Po zavretku vjebe uenici u parovima zamjenjuju nastavne listie i kontroliu tanost rjeavanja. Rijeeni zadaci projektuju se pomou grafoskopa. Uenici dizanjem ruku daju nastavniku povratnu informaciju ako je zadatak tano rijeen. Pobjednik je onj par koja ima vie tano rjeenih zadataka. b) Zavrni dio: Potom nastavnik zadaje domau zadau s uputama za rjeavanje. Domaa zadaa : Udbenik strana 162, zadatak 306. Slijedi zavrno ponavljanje. Pitanje: Kako vrimo sabiranje razlomaka razliitih nazivnika? Odgovor: Razlomke razliitih nazivnika sabiramo tako to ih prvo svedemo na istoimene, a

onda saberemo.

Pitanje: Kako vrimo sabiranje mjeovitih brojeva? Odgovor: Mjeovite brojeve sabiramo tako to im posebno saberemo cijele brojeve, a posebno

razlomke ili ih prvo pretvorimo u neprave razlomke a zatim saberemo.

Nastavni listi
Zadatak 1: Saberi razlomke: 5 13 a) + = 9 6

b)

4 5 + = 5 18

Zadatak 2: Izraunajte zbir: a) 2 4 1 4 +7 + = 5 10 15

b)

3 9 5 +5 +3 = 7 14 28

A ZATO MI RAZLOMKE SVODIMO NA ZAJEDNIKI NAZIVNIK

DA BISMO ZNALI SABRATI

PA JA TO ZNAM

1 1 2 + = 3 2 5

EKAJ DA TO NACRTAM

SABRAO SI

MANJE NEGO TO SI IMAO

1 1 + I DOBIO 3 2

RAZLOMKE TREBA NAJPRIJE SVESTI NA ZAJEDNIKI NAZIVNIK, A ZATIM SABRATI