PRIPRAVE ZA NASTAVNE SATE PREMA UDBENIKU TOKA, CRTA, SVIJET 1

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

CRTE PO TOKU
NASTAVNA TEMA: TOKA I CRTA PODRUJE RADA: CRTANJE CILJ: Opaati i razlikovati crtu i toku te crte po toku. Izraavati se tokama i crtama. KLJUNI POJMOVI: toka, crta, tok crte ZADATCI: OBRAZOVNI: istraiti nastanak i doivljaj crte i toke izraavati se crtama razliitog toka FUNKCIONALNI: razvijati likovnu sposobnost izraavanja tokom i crtom razvijati sposobnost tonog zapaanja (analitikog promatranja) i usporeivanja, vizualno-stvaralakog i logikog miljenja ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijati uvjerenja i stavove na podruju likovne stvarnosti razvijati pozitivan odnos prema radu: aktivnost i inicijativu, samostalnost, suradnju, poticanje samopouzdanja, strpljivosti, dosljednosti, razumijevanja i potivanja tueg rada DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, razgovor, rad prema zamiljanju LIKOVNE METODE RADA: graenje, variranje OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Henri Matisse, Crte, olovka, 1. pol. 20. st.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: crtaa sredstva po izboru: a) olovka b) flomasteri c) pastele, crtai papir iz mape

KORELACIJA: Matematika ravne i zakrivljene crte, toka

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Na ploi nacrtamo toku i pitamo uenike to je to. Pitamo ih i to bi bilo da toka proeta ploom. Ponemo crtati toku do toke i pitamo uenike u to se toka pretvorila (u crtu!). Nastavimo crtu slobodnom kretnjom po ploi. Zatim pokretom prsta u zraku nacrtamo jednostavan crte (cvijet, kuu). Uenici imaju zadatak ponoviti taj pokret. Jedan uenik pokua kredom na ploi ponoviti isti pokret. Povedemo razgovor o tome kako bi izgledao prostor u uionici kada bi iza svakog naeg pokreta prstom ostala crta. Zakljuimo kako moramo imati crtae sredstvo (olovku ili bojicu) i podlogu (papir) kako bismo ostavili trag (crtu). Uenici prstom prolaze po crtama u udbeniku i ponove ih kretnjom prsta u zraku. Zavre/nastave crtu u uokvirenom prostoru. Uenici rjeavaju zadatak s ilustracijom traga aviona na nebu (u udbeniku); prvo prstom prate trag njegovog kretanja, a zatim crtom spajau fotografije avionia. Uenici dobivaju zadatak pronai u neposrednoj okolini jo neke crte (kosa, peteljke cvijea). Vano je uoiti i istraiti vie crta razliitih po toku: ravne, zakrivljene, uglate. ZADATAK Rad po zamiljanju: Ples na nebu. Razgovaramo o tome to se sve kree po nebu i kako; ptica radi velike krivulje, avion stvara ravne linije, komarac krivuda i poskakuje. Svaki uenik nacrta te nevidljive tragove kretanja koji se zbivaju svakog dana na nebu. Moe crtati samo olovkom ili pak za svaki trag upotrijebiti flomaster druge boje. VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, prepoznavanje toaka i crta, sposobnost primjeivanja i opisivanja. Kod likovnih radova vrjednuje se originalnost izvedbe, snalaenje unutar formata papira i izraavanje crtama razliitim po toku.

PLAN PLOE TOKA I CRTA

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

CRTE PO KARAKTERU
NASTAVNA TEMA: TOKA I CRTA PODRUJE RADA: CRTANJE CILJ: Opaati i razlikovati crte po karakteru. Izraavati se i stvarati tokama i crtama. Razlikovati crte po karakteru. KLJUNI POJMOVI: crta, crte po karakteru ZADATCI: OBRAZOVNI: opaati i razlikovati crte po karakteru iskuati razliita crtaka sredstva izraavati se crtama razliitog toka i karaktera FUNKCIONALNI: razvijati likovnu osjetljivost u izraavanju crtakim tehnikama razvijati likovnu sposobnost izraavanja crtama razliitim po karakteru poticanje originalnosti u interpretaciji motiva razvijanje fine motorike ruke/ake ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticati pozitivan odnos prema radu: suradnju, samostalnost, inicijativu DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, razgovor, rad prema promatranju LIKOVNE METODE RADA: graenje, variranje OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Vassily Kandinsky, Skica za sliku s bijelim rubom, olovka, 1913.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: crni tu i tapi, papir iz mape

KORELACIJA: Matematika ravne i zakrivljene crte

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Uenike traimo da promotre svoj dlan i otkriju sve crte koje vide na njegovoj povrini. Zatim promatraju fotografiju dlana u udbeniku. Upuujemo uenike da uoe to vie crta i njihov karakter (debele, tanke, svijetle, tamne, prekinute i neprekinute crte) te da ih nacrtaju u oznaeni prostor. Zatim im zadajemo da ukratko opiu izdvojene crte koje se nalaze na sljedeoj stranici. Uenici te iste linije pronalaze u crteu. Izvodimo igru u kojoj jedan uenik opisuje odreenu crtu s crtea, a ostali uenici pogaaju o kojoj se crti radi. ZADATAK Crtanje po promatranju. Uenici sa sobom u kolu donose list trave, cvijeta ili drva. Svaki od njih gleda i opisuje svaki list i crte na njegovoj povrini. Zatim pronalaze debele, tanke, svijetle, tamne, prekinute i neprekinute crte. Zadatak je nacrtati karakteristine linije lista crnim tuem i tapiem na papiru. VRJEDNOVANJE Na kraju sata uenici izlau svoje radove kako bi ih mogli vrjednovati. Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja i razlikovanja crta. Postavljamo pitanja: Koje smo sve crte po karakteru danas imenovali? U kojem radu ima najvie debelih crta, a u kojem tankih? Ravnih i zakrivljenih? U kojem radu pronalazimo najvie razliitih crta po karakteru? iji je rad najzanimljiviji/originalniji? Kod likovnih radova vrjednuje se originalnost u interpretaciji motiva, izraavanje crtama razliitim po karakteru.

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

CRTE PO TOKU I KARAKTERU

NASTAVNA TEMA: TOKA I CRTA PODRUJE RADA: CRTANJE CILJ: Vizualno opaziti i istraiti doivljaj crta, izraavati se i stvarati tokama i crtama. KLJUNI POJMOVI: crte, crte po toku i karakteru ZADATCI: OBRAZOVNI: opaziti i istraiti doivljaj crta pratiti tok razliitih crta na umjetnikim djelima osvijestiti kako komponiranjem crtama nastaje crte razumjeti unutarnju grau/strukturu crtea FUNKCIONALNI: razvoj sposobnosti aktivnog promatranja crtea razvoj sposobnosti primjeivanja finih detalja ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvoj upornosti i samostalnosti u radu poticanje potivanja tueg rada DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, kreativna igra gluma, razgovor, rad po sjeanju LIKOVNE METODE RADA: graenje, variranje OBLICI RADA: individualni, skupni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: P. Picasso: Krotitelj i konj P. Klee: Zaboravni Aneo

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: flomasteri, papir iz mape

KORELACIJA: Priroda i drutvo proljee, promjene u prirodi

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA S uenicima izvodimo dvije vjebe iz udbenika: 1. Uenici prate prstom crte na reprodukciji Picassovog crtea. Odgovaraju na pitanje od koliko se crta sastoji crte (dvije). Paljivo prate svaku crtu i osvjetavaju koliko puta ona mijenja smjer. 2. Uenici imaju zadatak docrtati crte izbrisane s crtea P. Kleea. Rjeavaju zadatak uoavajui odnose meu crtama/elementima koji grade crte kao cjelinu. Kao neposredan uvod u zadatak izvodimo sljedeu igru: Kako raste drvo: uenik se prvo sklupa glumei sjeme, zatim se polako uspravlja kao to raste stabljika, zatim isprui ruke kao da su izrasle grane, a nakon toga prste kao male granice. Nakon igre, razgovaramo o tome bi li tim, ili nekim drugim, redoslijedom crtali stablo (gradili crte stabla). ZADATAK Rad po zamiljanju: Drvo cvjeta i lista. Prisjeamo se kako izgleda drvo zimi. Uenici opisuju kakve su njegove grane (debele, tanke, savijene, ravne...). Povedemo razgovor o promjenama koje se dogaaju u proljee; na granama drvea rastu prvo pupoljci (sitne tokice), zatim se iz pupova pojavljuju listii i cvjetii. Svaki uenik ima zadatak nacrtati ogoljelo zimsko drvo. Nakon toga uenik crte zamjenjuje s prijateljem/prijateljicom iz klupe. Ona/on nastavlja s docrtavanjem procesa pupanja i cvjetanja. Docrtava granje, pa se potom crtei ponovno zamjenjuju. Docrtava se lie, pupoljci, cvijee itd. VRJEDNOVANJE Likovne radove izlaemo kako bi ih zajedno vrjednovali. Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata; preciznost i brzina uoavanja i opisivanja crtea. Kod likovnog rada vrjednuje se tehnika izvedba, koritenje i kombiniranje crta razliitog toka i karaktera. PLAN PLOE CRTE

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

OBILJEJA I GRANICE PLOHE

NASTAVNA TEMA: PLOHA PODRUJE RADA: SLIKANJE CILJ: Opaati i izraavati se plohom. KLJUNI POJMOVI: ploha ZADATCI: OBRAZOVNI: osvijestiti pojam plohe i plonog prepoznati i opisati obiljeja plohe usvojiti i usavriti izraavanje likovnom tehnikom kolaa FUNKCIONALNI: razvoj sposobnosti istraivanja doivljaja plohe u okolini i umjetnikom djelu poticanje izraavanja plohama ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvoj upornosti i samostalnosti u radu DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, razgovor, rad po zamiljanju LIKOVNE METODE RADA: variranje, graenje OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Nina Ivani, 45 Teglja brodova Tajanstveni, akril na platnu, 1997.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: kola papir u boji, papir iz mape

KORELACIJA: Matematika ravne i zakrivljene plohe

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Zamraimo uionicu. Dio bijelog zida osvijetlimo projektorom ili nekim drugim izvorom svjetlosti (runa svjetiljka). Igramo se s uenicima igre sjena oblikujui rukama prepoznatljive likove. Usporeujemo oblik ruku s likovima koji nastaju na zidu i, u razgovoru, zakljuujemo po emu se sve ploha razlikuje od trodimenzionalnih oblika. Uenici promatraju fotografiju olovke u udbeniku, a zatim reu oblik njene sjene plohe iz kola papira i lijepe na predvieno mjesto. Uenici istrauju plohu broda na reprodukciji slike Nine Ivani. Dok trae brod identian onome na slici, ispitujemo ih po emu se sve plohe krivih brodova razlikuju od onog na slici. Cilj je igrom istraivati plohe na umjetnikom djelu. ZADATAK Rad po zamiljanju. Uenici promatraju fotografije razliitih brodova, jedrenjaka. Zatim ih opisuju rijeima. Svaki uenik izabire 3 boje kola papira. Iz jednog kola papira uenik ree zamiljeni (ili promatrani) oblik broda. Iz druga dva papira ree slina dva broda, tj. dvije sline plohe (3 varijacije jednog oblika, poput zagonetke u udbeniku). Svaki uenik lijepi plohe brodova na sivi papir iz mape. VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, prepoznavanje i opisivanje obiljeja ploha. Kod likovnih radova vrjednuje se originalnost u interpretaciji motiva i tehnika izvedba. PLAN PLOE PLOHA LIK

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

GEOMETRIJSKI I SLOBODNI LIKOVI

NASTAVNA TEMA: PLOHA PODRUJE RADA: SLIKANJE CILJ: Opaati i izraavati se geometrijskim i slobodnim likovima. KLJUNI POJMOVI: geometrijski i slobodni likovi ZADATCI: OBRAZOVNI: precizno uoavanje, razlikovanje i imenovanje geometrijskih i slobodnih likova usvajanje tehnike pastela FUNKCIONALNI: razvoj sposobnosti izraavanja plohama razliitih oblika poticanje to preciznijeg i bogatijeg uoavanja i opisivanja razlika meu plohama razvoj kreativnosti ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticanje pozitivnog odnosa prema radu: aktivnosti i inicijative, samostalnosti DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, razgovor, rad po zamiljanju LIKOVNE METODE RADA: variranje, graenje OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Vasilly Kandinsky, Niz, ulje na platnu, 1935.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: pastele, papir iz mape

KORELACIJA: Matematika ravne i zakrivljene plohe, geometrijski likovi

10

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Uenici se kroz razgovor prisjeaju to je to ploha. Zapoinjemo sat promatrajui i opisujui plohe koje uoavamo u prostoru oko sebe: pravilni, veliki oblici ploha zidova, nepravilni, mali oblici ara na odjei Potiemo uenike da to preciznije i bogatije uoavaju i opisuju razlike meu plohama. Uenicima pomaemo pitanjima: Gdje sve vidi kvadratne plohe u uionici? Koje plohe imaju ravne rubove, a koje zaobljene? Zatim uenici istrauju plohe na slici reproduciranoj u udbeniku. Razvrstavaju ih prema navedenim uzorcima: jednostavne, sloene, etvrtaste, krune, velike, male, savijene, sline crti. Uenici pronalaze to vie ploha koje odgovaraju pojedinoj vrsti. Potiemo razgovor i o bojama ploha, moguim asocijacijama (na koji ih oblik iz prirode podsjea pojedina ploha). Zadatak je da uenici na predviene crte nacrtaju plohe razliitih oblika grupirajui ih kako je naznaeno. ZADATAK Rad po zamiljanju: Ormar. Uvodimo uenike u priu o starom ormaru na ijim se policama nalaze predmeti neobinih oblika: vaze sa arenim uzorcima, lonci, alice Zatim uenici imaju zadatak naslikati plone prikaze tih predmeta i polica u tehnici pastela. Uenici mogu obogatiti priu opisujui/ispisujui neke nazive zamiljenih predmeta. VRJEDNOVANJE Na zavretku slikanja izlaemo radove svih uenika. Zajedno razgovaramo o likovnom problemu osvijetenom na poetku sata. Postavljamo pitanja: U kojem radu uoavamo plohe s rubovima? A u kojem zaobljene plohe? U kojem radu uoavamo bogatstvo ploha razliitih oblika? iji je rad najzanimljiviji? Koji je rad najbolje tehniki izveden? Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja i razlikovanja oblika ploha. Kod likovnih radova vrjednuje se originalnost u interpretaciji motiva, izraavanje plohama razliitih oblika i tehnika izvedba.

11

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

RITAM LIKOVA, OTISKIVANJE

NASTAVNA TEMA: PLOHA PODRUJE RADA: GRAFIKA CILJ: Upoznati i iskuati osnove otiskivanja/grafike. KLJUNI POJMOVI: trag, otisak, grafika, ritam ZADATCI: OBRAZOVNI: istraiti i upoznati jednostavne naine otiskivanja osvijestiti vane karakteristike otiskivanja umnaanje i mogunost variranja bojom FUNKCIONALNI: razviti sposobnost uoavanja i razlikovanja otisaka razvoj sposobnosti uoavanja razliitih ritmova likova ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticanje samoinicijative u radu i suradnje s ostalim uenicima DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, demonstracija, rad po izmiljanju LIKOVNE METODE RADA: graenje, variranje, kombiniranje OBLICI RADA: individualni, skupni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Otisak ruke na stijeni spilje u Gargasu, Francuska, paleolitik

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: tempera ili boja za slikanje prstima

KORELACIJA: Priroda i drutvo godinja doba, jesen (napravite otiskivanjem tepih od lia)

12

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Namaemo dlan vodom i pritiemo ga na povrinu ploe. Na ploi ostaje blijedi trag naeg dlana. Pitamo uenike to je to (trag, otisak). Zapisujemo te pojmove na plou. Promatramo otiske u udbeniku otisak djejeg dlana i otisak dlana paleolitskog praovjeka. Pitamo uenike koji je otisak nastao na nain slian ovom (otisak djejeg dlana). Kojim je postupkom nastao paleolitski otisak? Razgovarajui s uenicima navodimo ih da se dosjete koji bi to postupak mogao biti. Ocrtavamo svoj dlan kredom (poloenom duinom na povrinu plohe), zacrnjujemo papir ugljenom i stavljamo svoj dlan na njegovu povrinu (tako e na tamnoj podlozi ostati blijeda ploha trag dlana). Priamo uenicima kako je taj otisak nastao puhanjem boje u prahu koju su stavljali u usta i ispuhivali je uz rubove dlana poloenog na stijenu. Zatim u udbeniku gledamo kako se jo mogu raditi otisci: bojenjem i otiskivanjem povrine lista, dna plutenog epa ili neke druge povrine. Pitamo uenike koliko je otiska nastalo otiskivanjem jednog epa. Bitno je da uenici shvate da je vana karakteristika otiskivanja umnaanje i mogunost variranja bojom. ZADATAK Radimo otisak svog dlana. Na komadu najlona razmazujemo temperu ili boju za slikanje prstima. Uenici umau dlan u boju, a zatim ga otiskuju na papir. Svaki uenik otiskuje dlan na svoj papir i kasnije uz njega docrtava i dopisuje neto vezano uz sebe ili kako se taj dan osjea (npr. Marko, veseli zeleni otisak). Nakon toga izrauje se i razredni otisak tako da svi uenici otiskuju dlan na jedan veliki papir. Svaki uenik izabire boju svog otiska i svoje mjesto na papiru. Igramo se rasporedom tih otisaka; kruni, vodoravni, simetrini slobodni raspored, otisci u parovima... VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata. U izradi likovnih radova vrjednuje se samoinicijativnost u radu i suradnja s ostalim uenicima. PLAN PLOE OTISAK TRAG

13

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

RITAM LIKOVA
NASTAVNA TEMA: PLOHA PODRUJE RADA: SLIKANJE CILJ: Opaziti i izraziti ritam kao ponavljanje boja i likova. KLJUNI POJMOVI: ritam, lik ZADATCI: OBRAZOVNI: uoiti kako ritam nastaje ponavljanjem ili izmjenjivanjem elemenata osvijestiti ritam u sebi i svom okruenju istraiti razliit ritam u glazbi i u slici FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost uoavanja, razlikovanja i interpretacije ritma razvijati sposobnost auditivnog i kinesetikog opaaja i prenoenja istog u vizualni doivljaj ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticanje suradnje s drugim uenicima poticati pozitivan odnos prema radu: inicijativu i aktivnost DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno, auditivno i kinestetiko istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), kreativna igra, razgovor, rad nakon sluanja i kretanja LIKOVNE METODE RADA: graenje, variranje, komponiranje OBLICI RADA: individualni, frontalni

GLAZBENO-UMJETNIKA DJELA: Camille Saint-Saens: Stavci iz Karnevala ivotinja Modest Petrovi Musorgski: Ples pilia iz Slika s izlobe KORELACIJA: Glazbena kultura interpretacija ritma u glazbi

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: tempera

14

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Sat zapoinjemo pjevanjem brojilice koju su djeca ve ranije nauila na satu glazbene kulture. Uenici brojilicu prvo pjevaju, zatim uz pjevanje i pljeu. Na kraju jedna grupa pjeva, a druga je prati pljeskanjem, lupkanjem rukom po klupi i lupkanjem nogom po podu. Razgovaramo o zvukovima koje svakodnevno proizvodimo dok lupamo nogama. Zvuk hodanja postaje glavna igra za otkrivanje razliitih ritmova. Jedan se uenik ee uionicom, a ostali pljeskanjem prate ritam toga kretanja. Navodimo ih da hodaju u razliitim ritmovima. Igrajui se, objanjavamo im da RITAM hodanja nastaje ponavljanjem, tj. izmjenjivanjem koraka. Skreemo uenicima pozornost da su sada sluali ritam koraka te razgovaramo s njima o situacijama kada je ritam koraka vidljiv: otisci u snijegu, pijesku Razgovaramo o kretanju ivotinja koje su uenicima poznate. Uenici glume svaku od njih. Dok jedan uenik hoda, glumi, ostali pljeskanjem prate ritam toga kretanja. Uenici promatraju ilustraciju macine etnje u udbeniku. Glume njenu etnju u uionici dodajui joj i neke nove elemente. Sluamo stavke Karnevala ivotinja Saint Saensa: Pijetao i kokoi, Slon. Razgovorom s uenicima otkrivamo koje je ivotinje interpretirala glazba i po emu to zakljuuju. ZADATAK Rad nakon sluanja i kretanja: etnja zoolokim vrtom. Uenici interpretiraju ritam razliitog hoda ivotinja koristei tehniku otiskivanja plutenim epovima obojenim temperom. Za svaku ivotinju izabiru jednu boju i na papir otiskuju razliite ritmove njihovog hodanja. Uenici etaju papirom razliite ivotinje, njihove velike i male ape, variraju razmake i boju otisaka. VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja, razlikovanja i interpretacije ritma (hodanjem, pljeskanjem). Kod likovnih radova vrjednuje se originalnost u interpretaciji motiva i suradnja s drugim uenicima. PLAN PLOE RITAM BOJA RITAM LIKOVA

15

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

IMENA BOJA
NASTAVNA TEMA: BOJA PODRUJE RADA: SLIKANJE CILJ: Vizualno razlikovati, imenovati i izraavati se razliitim bojama. KLJUNI POJMOVI: boja, osnovne boje i izvedene boje ZADATCI: OBRAZOVNI: znati imenovati tri osnovne i tri izvedene boje prepoznati, razlikovati i imenovati boje oblika u prirodi / na umjetnikim djelima zamjeivati nijanse meu bojama FUNKCIONALNI: poticanje likovne sposobnosti izraavanja bojama razvijati sposobnosti to tonijeg zapaanja ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijati uvjerenja i stavove na podruju likovne stvarnosti LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Braa iz Limbourga, Mjesec svibanj iz asoslova vojvode od Berryja Juan Miro, Roenje dana, ulje na platnu, 1968. DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), vjeba, razgovor, rad po promatranju OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNE METODE RADA: kombiniranje, graenje

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: kola papiru u boji papir iz mape

KORELACIJA: Strani jezik imenovanje boja

16

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Uenicima zadajemo da imenuju boje dvaju predmeta iz neposredne okoline. Imena tih boja ispisuju se velikim pisanim slovima na plou. Uenici zatim promatraju fotografije u udbeniku, imenuju boje tih oblika te ih upisuju na predviene crte. Plava i ljubiasta boja u udbeniku su samo imenovane, pa svaki uenik pronalazi neki predmet koji je upravo te boje i upisuje njegovo ime na crtu (ili ga nacrta). Uenici potom rjeavaju zagonetku Koja je paleta viak? Cilj igre s paletama jest da uenici istrauju boje na slikama; osvjetavaju da je slika zapravo kompozicija boja. Takoer ih upuujemo ih da zamjeuju nijanse meu bojama. ZADATAK Rad po promatranju: Mrtva priroda/zdjela s voem. Motivi su predmeti iz neposredne okoline, a koji su prepoznatljivi upravo po svojoj boji. Prije poetka rada uenici opisuju motiv/voe (veliina i izgled oblika) s posebnim naglaskom na tonost imenovanja boja (crvena jabuka, naranasta narana, uti limun, zeleni kivi, plava ljiva, ljubiasto groe). Uenici se izraavaju tehnikom kolaa. Svaka voka ima svoju specifinu boju koju uenik trai meu papirima kolaa. im pronae papir odgovarajue boje, izrezuje oblik voke i lijepi ga na podlogu. VRJEDNOVANJE Na kraju sata uenici izlau radove kako bismo ih zajedno vrjednovali. Postavljamo pitanja: Tko bi mogao imenovati boje koje smo istraili u udbeniku, a potom izrazili svojim radovima? Uoavamo li u svim radovima sve boje koje smo nabrojili? Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja, razlikovanja i preciznog imenovanja boja. Kod likovnih radova vrjednuje se tonost uoavanja boja, snalaenje u likovnoj tehnici i sklad cjeline. PLAN PLOE IMENA BOJA: crvena naranasta uta zelena plava ljubiasta

17

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

OSNOVNE I IZVEDENE BOJE

NASTAVNA TEMA: BOJA PODRUJE RADA: SLIKANJE CILJ: Mijeanjem dviju osnovnih boja dobiti izvedenu. KLJUNI POJMOVI: osnovne i izvedene boje, mijeanje boja ZADATCI: OBRAZOVNI: istraiti nastanak dobivanja izvedenih boja upoznati esterodijelni krug boja imenovati boje duge FUNKCIONALNI: razvijati preciznost i upornost u mijeanju boja razvijati sposobnost pronalaenja kruga boja na dugi ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: doivjeti i izraziti likovnu priu poticanje strpljivosti i dosljednosti DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, demonstracija, vjeba, likovna pria, slikanje po zamiljanju LIKOVNE METODE RADA: graenje, kombiniranje

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Vassily Kandinsky: Crveno, uto, plavo, 1925., ulje na platnu

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: tempera, drvene bojice, papir iz mape

KORELACIJA: Priroda i drutvo duga

18

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Na plou lijepimo plohe kolaa u crvenoj, plavoj i utoj boji. Pripremimo tempere, kistove, boje i palete. Svaki uenik cijedi crvenu, utu i plavu boju na odvojena mjesta na paleti. Upuujemo uenike da kistom zagrabe malo crvene boje i umijeaju je u utu. Uenici mijeaju boju kistom dok ne postane jednolina. Pomaemo uenicima pri mijeanju. Pitamo ih koja je boja nastala mijeanjem crvene i ute. Kada dobijemo odgovor, lijepimo naranastu plohu boje na odgovarajue mjesto na ploi. crvena + uta = naranasta Ponavljamo postupak i za druga dva para boja: crvena + plava = ljubiasta plava + uta = zelena Pri mijeanju upuujemo uenike da umijeaju malo tamnije boje u svjetliju; malo crvene u utu, malo plave u crvenu, malo plave u utu. Takoer ih kod mijeanja ljubiaste upozoravamo da koriste karmin ili magenta crvenu, a ne cinober. Prvi par mijea uiteljica/uitelj pred njima. Vano je da uenici bar jedan od parova promijeaju samostalno. Uenici promatraju prikaz parova boja u udbeniku. Ponavljamo koje su boje nastale mijeanjem pojedinog para. Uenici drvenim bojicama boje prazne plohe odgovarajuom bojom (npr. naranasta izmeu crvene i ute). Promatraju i esterodijelni krug boja. Uenici pronalaze gdje se na njemu nalaze novonastale boje (npr. naranasta izmeu crvene i ute). Uenici promatraju fotografiju duge u udbeniku i usporeuju raspored boja na dugi s onim u krugu boja. Razgovaramo s uenicima o tome kada se pojavljuje duga i kako se u prirodi oko nas nalaze sve boje spektra/kruga boja. ZADATAK Slikanje po zamiljanju: arena kia. Priamo uenicima priu kako su oblaci jednog dana odluili da vie ne budu bijeli. Neki su postali plavi, neki uti, a neki crveni. Kapi kie koje su padale iz njih takoer su postale plave, ute i crvene. Ueniki zadatak je slikati na nain kao da velike obojene kapi padaju po papiru. To e postii tako da temperu razrijede vodom kako bi ona postala transparentna/prozirna. Uenici kapima plave, crvene i ute ispunjavaju papir. Kada popune plohu papira obojenim kapima kie/mrljama, nastavljaju dalje slikati po papiru preko ve postojeih kapi/mrlja. Tada se boje mijeaju te tako nastaju nove boje: zelena, ljubiasta i naranasta. VRJEDNOVANJE: Radove izlaemo kako bismo ih vrjednovali. Postavljamo pitanja: Koju boju dobivamo mijeanjem plave i ute? A koju mijeanjem crvene i ute? I na kraju, koju boju dobivamo mijeanjem crvene i plave? Na kojem radu uoavamo...? Kojom vam je tehnikom bilo lake dobiti izvedene boje? Na kojem su radu boje najljepe pomijeane? Koji vam je rad najzanimljiviji i zato? Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata; preciznost i upornost u mijeanju boja, snalaenje na krugu boja te sposobnost pronalaenja kruga boja na dugi. Kod likovnih radova vrjednuje se tehnika izvedba, koritenje usvojenog znanja iz mijeanja boja kao i originalnost u rjeavanju zadatka. PLAN PLOE CRVENA + PLAVA = LJUBIASTA PLAVA + UTA = ZELENA UTA + CRVENA = NARANASTA

19

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

TONOVI BOJE
NASTAVNA TEMA: BOJA PODRUJE RADA: SLIKANJE CILJ: Vizualno razlikovati i rabiti tonove boja. KLJUNI POJMOVI: svjetlina boje, ton boje, mijeanje boja ZADATCI: OBRAZOVNI: precizno uoavanje i razlikovanje tonova boje osvijestiti kako je ton (svjetlina ili tamnoa) bitna karakteristika boje FUNKCIONALNI: razvijati sposobnosti izraavanja u tehnici gvaa poticati kreativnost u rjeavanju likovnog problema na nov, drugaiji nain ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijanje estetskih kvaliteta razvoj interesa i potovanja prema umjetnikom djelu DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, demonstracija, likovna pria, slikanje po zamiljanju LIKOVNE METODE RADA: kombiniranje, graenje, rekomponiranje OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Robert Delaunay, U spomen Bleriotu, akvarel, 1914.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: gva, papir iz mape

KORELACIJA: Hrvatski jezik pripovijedanje

20

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Sat zapoinjem igrom. Pred plou izlaze svi uenici koji imaju na sebi neto plavo (hlae, majice, cipele). Jedan od uenika koji nisu prozvani ima zadatak pronai uenika s najtamnijim plavim hlaama i najsvjetlijom plavom majicom. Drugi ima zadatak poredati sve uenike u plavim majicama od one najsvjetlije do najtamnije. Variramo igru i boje po elji. Uenici rjeavaju zadatak u udbeniku, odreuju kome pripada koja lopta. Upuujemo uenike u trailicu tonova na slici, razgovaramo s njima o tome kako slikari stvaraju bojama, razliitih vrsta, svjetlijim i tamnijim. Objanjavamo uenicima naziv slike iz udbenika: Louis Bleriot bio je francuski izumitelj i avijatiar, prvi ovjek koji je avionom preletio iznad mora (Engleski kanal) to je u njegovo doba, 1909. g., bio velianstven pothvat. Ova slika nastala je u ast tom dogaaju. Od njih traimo da opiu sliku, da imenuju sve boje koje uoavaju, da pronau najsvjetliju i najtamniju plavu, crvenu, zelenu boju na slici. Uenici pronalaze na slici boje koje se nalaze na izdvojenim detaljima. Pitamo uenike znaju li kako slikari dobivaju svijetle ili tamne boje. Uenici ponovno pronalaze na slici najsvjetliji i najtamniji ton plave. Skreemo im pozornost kako se tamno plava boja gotovo pretvorila u crnu, a svijetlo plava u bijelu. Upuujemo ih u postupak mijeanja tonova umijeamo kistom bijelu i plavu boju pa pitamo to se dogodilo s plavom bojom nastao je svijetlo plavi ton. Ponavljamo postupak s plavom i crnom. Kreemo s plavom bojom jer su njeni tonovi najjasniji. Svijetlo crvenu boju uenici e doivjeti kao ruiastu, a tamno crvenu kao smeu. Objanjavamo im kako neki svijetli ili tamni tonovi boja imaju i svoje ime (npr. ruiasta i smea). ZADATAK Rad po promatranju. Uenici imaju zadatak temperom naslikati nebo s mnogo razliitih plavih oblaka. Upuujemo ih da prvo umijeaju nekoliko tonova plave boje. Naglaavamo im da kod mijeanja svijetlih tonova trebaju koristiti vie bijele, a manje plave, dok za mijeanje tamnih tonova trebaju koristiti malo crne i vie plave. Upuujemo ih da pri slikanju koriste to vie svijetlih i tamnih tonova boje te da redovito ispiru kist vodom kako bi lake kontrolirali nastajanje tonova. VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja i razlikovanja tonova boja. Kod likovnih radova vrjednuje se upotreba svijetlih i tamnih tonova boje i originalnost u interpretaciji teme. PLAN PLOE PLAVA + BIJELA = SVIJETLO PLAVA PLAVA + CRNA = TAMNO PLAVA

21

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

SLIKA, SLIKAR
NASTAVNA TEMA: BOJA PODRUJE RADA: SLIKANJE CILJ: Upoznati osnovne pojmove vezane uz slikarstvo, poticati kulturu odlaska u muzeje i galerije. KLJUNI POJMOVI: slika, slikanje, slikar ZADATCI: OBRAZOVNI: imenovati i razlikovati slikarski pribor upoznati se sa zanimanjem slikar FUNKCIONALNI: razvijati interes za slikarstvo razvoj sposobnosti estetskog vrjednovanja ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijati ljubavi prema umjetnikom djelu njegovati naviku odlaska u muzeje i galerije DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: razgovor, demonstracija, vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), crtanje/slikanje po promatranju ili po sjeanju LIKOVNE METODE RADA: variranje, graenje, kombiniranje OBLICI RADA: skupni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Miroslav Kraljevi, Park Luxemburg, ulje na platnu, 1912.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: olovke ili votane pastele

KORELACIJA: Priroda i drutvo zanimanja (upoznajte uenike sa zanimanjem slikar)

22

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Preporuka za izvedbu sata Pozivamo slikara u posjet koli te s njim organiziramo razgovor. Pripremamo uenike za razgovor: kaem im da imaju zadatak otkriti kakvo je to zanimanje slikar: gdje radi, koji alat koristi, ima li radno vrijeme, gdje se nalaze njegovi radovi, kako se kolovao Zamolimo slikara da nam pokae neke svoje radove te da nam demonstrira proces stvaranja slike u slikarskoj tehnici po elji. Usmjeravamo uenike da razgovaraju s njim o svemu to ih zanima. Posjeujemo izlobu u muzeju ili galeriji. Pripremamo se za taj posjet. Kontaktiramo muzejskog pedagoga i raspitujemo se o moguoj likovnoj radionici vezanoj uz aktualnu izlobu. Sa sobom nosimo papir i pribor za crtanje (olovke ili votane pastele). Uenici razgledavaju izlobu, slikaju i crtaju u prostoru muzeja. ZADATAK Uenici dobivaju zadatak pronai odreenu sliku u muzeju, precrtati je u svoj crtai blok, napraviti razliite vrste likovnih biljeki. Mogu raditi po promatranju ili po sjeanju, izraziti svoj doivljaj izloenih slika. Po povratku u razred izlaemo radove/biljeke koje smo napravili u muzeju. Svaki uenik opisuje sliku koju je biljeio. Postavljamo im pitanja: to ti se najvie svidjelo na slici? to ti je privuklo ppozornost? to slika prikazuje? Kojim je bojama naslikana?

23

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

PLASTIKA TEKSTURA: HRAPAVO I GLATKO

NASTAVNA TEMA: POVRINA PODRUJE RADA: MODELIRANJE I GRAENJE CILJ: Uoiti i spontano izraziti razliite plastike teksture. KLJUNI POJMOVI: glatka i hrapava povrina, tekstura ZADATCI: OBRAZOVNI: uoiti i razlikovati razliite karaktere povrine osvijestiti kako povrinu prvenstveno doivljavamo opipom oblikovati povrine razliitih karaktera FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost usporeivanja povrine poticati razvoj stvaralake kreativnosti u upotrebi materijala i pribora razvijati taktilnu osjetljivost razvijati sposobnosti povezivanja iskustva iz neposredne okoline s doivljajem umjetnikog djela ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticati pozitivan odnos prema radu: aktivnost i inicijativu, samostalnost DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, istraivanje do dirom, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, rad po izmiljanju OBLICI RADA: individualni, frontalni LIKOVNE METODE RADA: variranje, graenje

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Barbara Hepworth, uplji oblik s bijelom unutranjou, djelomino obojeno drvo, 1963.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: glina ili glinamol

KORELACIJA: Priroda i drutvo godinja doba (prikazati izgled ume u odreeno godinje doba)

24

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Zapoinjemo sat promatrajui fotografije u udbeniku. Pitamo uenike to vide na prvim dvjema fotografijama ruke i povrine kamena. Pitamo ih to radi ruka. Uenici osvjetavaju da povrine prvenstveno doivljavamo opipom. Na plou zapisujemo pojmove OPIP I POVRINA. Objanjavamo uenicima da je opip osjet poput, na primjer, sluha ili vida. Ponovno gledamo fotografije i pitamo uenike mogu li zamisliti kakav je osjeaj dodirivati te povrine. Koja je od njih glatka, a koja hrapava? Uenici zatim imaju zadatak upisati ispod donjih dviju fotografija u udbeniku koja je povrina glatka, a koja hrapava. Razgovaramo o povrinama u neposrednoj okolini. Upuujemo ih da zatvore oi i rukama opipaju povrinu svog lica, klupe ili nekog drugog predmeta. Uenici usmeno opisuju te povrine. Zatim promatramo reprodukciju skulpture u udbeniku. Od uenika traimo da je opiu. Usmjeravamo ih pitanjima o boji i obliku. Posebno razgovaramo o karakteru povrina na skulpturi. Bitno je da uenici povezuju iskustvo iz neposredne okoline s doivljajem umjetnikog djela. ZADATAK Rad po izmiljanju. Od gline/glinamola uenici valjaju male etvrtaste ploice. Zadatak je da u njih utiskuju povrine razliitih predmeta, primjerice, predmeta iz kolske pernice: vrh i dno flomastera, ep flomastera, iljilo, gumica, ealj Uenici se igraju razliitim rasporedom tih otisaka na ploici. Kada se osue, ploice se mogu obojiti i lakirati. VRJEDNOVANJE Po zavretku rada uenici izlau ploice kako bi ih vrjednovali. Postavljamo pitanja: Koje smo vrste povrina danas nauili? Gdje u razredu vidite glatke povrine, a gdje hrapave? Na kojoj ploici primjeujemo bogatstvo raznovrsnih utisnutih oblika? Koja ploica ima najzanimljiviju povrinu i zbog ega? Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja i razlikovanja glatkih i hrapavih povrina. Kod likovnih radova vrjednuje se originalnost u upotrebi materijala i pribora, bogatstvo nastalih povrina i sklad cjeline. PLAN PLOE POVRINA OPIP GLATKO HRAPAVO

25

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

GEOMETRIJSKA I SLOBODNA TIJELA

NASTAVNA TEMA: VOLUMEN I MASA U PROSTORU PODRUJE RADA: MODELIRANJE I GRAENJE CILJ: Opaati, razlikovati i imenovati tijela. KLJUNI POJMOVI: geometrijsko tijelo, oblo i uglato tijelo, oblikovanje, modeliranje, graenje ZADATCI: OBRAZOVNI: uoavati, razlikovati i imenovati tijela, trodimenzionalne oblike u prostoru opaati obiljeja trodimenzionalnih oblika na skulpturi poticati koritenje razliitih pridjeva pri opisu oblika izraavati se trodimenzionalnim oblicima u prostoru FUNKCIONALNI: razvijati likovnu sposobnost izraavanja u tehnici kairanja razvijati sposobnost zamiljanja ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticati vrjednovanje i ouvanje okolia doivjeti i izraziti likovnu priu DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, likovna pria, rad nakon promatranja LIKOVNE METODE RADA: graenje OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Jean Arp, Velika kotica, mramor, 1937.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: kairani papir

KORELACIJA: Priroda i drutvo istoa okolia (pri promatranju oblika u prirodi razgovaramo i o utjecaju ovjeka na okoli)

26

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Sat zapoinjemo okupljanjem uz prozor uionice. Upuujemo uenike da pogledaju prema nebu i uoe oblake razliitih oblika. Traimo od njih da opiu oblike pojedinih oblaka. Usmjeravamo ih pitanjima o veliini, duini, cjelovitosti, obliku obrisa Usporeujemo ih meusobno. Postavljamo im i male zagonetke/trailice: Koji je oblak najmanji? Koji je najtanji? Koji se najvie probuio? Koji ima najzanimljiviji oblik? Promatramo i kue koje moete vidjeti kroz prozor (ili fotografije urbanih cjelina). Usporeujemo njihove oblike s oblicima oblaka njihovu geometrinost naspram slobodnih oblika oblaka. Pitamo uenike koji se jo predmeti javljaju u prirodi u razliitim oblicima (primjerice, oblici kroanja na stablima, oblici kua, planina, breuljaka). Usmjeravamo ih na oblike koji su izrazito trodimenzionalni. Zatim pitamo uenike to radi djeak na fotografiji u udbeniku. Naglaavamo rije oblikovanje. Pitamo ih prepoznaju li u emu oblikuje djeak i, to misle, kojim sve materijalima mogu oblikovati. Upuujemo ih u znaenje rijei modelirati i graditi. Zatim promatramo reprodukciju skulpture u udbeniku. Kaemo uenicima da je to niz (vie) fotografija jednog kipa snimljenih iz razliitih kutova gledanja. Svaki oblik u prostoru izgleda drugaije s razliitih strana. Upuujemo ih u zadatak da prepoznaju koji obris pripada kojoj fotografiji kipa. Pomaemo im oko prvog para, a zatim ih, prema potrebi, individualno usmjeravamo u traenju. Vanije je da uenici precizno uoavaju karakter oblika, nego brzina rjeavanja zadatka. Kada pronau odgovarajui par, uenici ga spoje crtom. ZADATAK Rad nakon promatranja. Zatiujemo klupe najlonom. Pripremamo pribor potreban za rad. Uenici zatvaraju oi i zamiljaju da lete izmeu oblaka. U letu se zaustavljaju kod oblaka koji im se ini najzanimljivijim i obilaze ga sa svih strana, provuku se kroz njega. Dok zamiljaju kako ga obilaze, mogu rukama u zraku pratiti obrise njegovog oblika. Zadatak je oblikovati taj oblik u tehnici kairanja. Upuujemo ih da neprestano obilaze ili okreu svoje radove kako bi ih doivjeli u svim trima dimenzijama (uenici su ponekad skloni oblikovati kao da crtaju u glini, tj. oblikuju samo prednju stranu oblika). Uenici guvaju nekoliko stranica starih novina ili asopisa. Izguvane oblike spajaju meusobno selotejpom ili pik trakom gradei tako eljeni oblik oblaka. U plastinom tanjuriu razrjeuju tekue ljepilo (drvofix ili neko slino) s vodom. Uenici listove starih novina umau u razrijeeno ljepilo i njima obavijaju izguvane oblike (oblak). Ostavljaju oblike (oblake) da se osue do sljedeeg sata likovne kulture. Zatim ih boje bijelom temperom. Mogu umijeati i razliite tonove sive ili svijetlo plave boje. Obojene i osuene oblake objesimo tako da vise u prostoru uionice ili kolskom hodniku. VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja i razlikovanja trodimenzionalnih oblika. Kod likovnih radova vrjednuje se snalaenje u likovnoj tehnici i originalnost izvedbe. PLAN PLOE OBLIKOVATI MODELIRATI GRADITI

27

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

GEOMETRIJSKA I SLOBODNA TIJELA, KIP / KIPAR

NASTAVNA TEMA: VOLUMEN I MASA U PROSTORU PODRUJE RADA: MODELIRANJE I GRAENJE CILJ: Upoznati osnovne pojmove vezane uz kiparstvo. KLJUNI POJMOVI: kip, kipar ZADATCI: OBRAZOVNI: osvijestiti da je kip trodimenzionalno djelo namijenjeno promatranju obilaenjem u prostoru upoznati se sa zanimanjem kipar FUNKCIONALNI: sposobnost zapaanja i razlikovanja trodimenzionalnih oblika na skulpturi razvijanje sposobnosti estetskog vrjednovanja ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticanje vrjednovanja i ouvanja batine uoavanje estetskih vrijednosti na skulpturi DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, dodirivanje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, rad nakon promatranja LIKOVNE METODE RADA: graenje, variranje OBLICI RADA: skupni, individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Juan Miro, Mjeseeva ptica, bronca

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: glina

KORELACIJA: Priroda i drutvo zanimanja (upoznajte uenike sa zanimanjem kipar)

28

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Posjeujemo kip u javnom prostoru. Pripremamo se za posjet sakupljamo osnovne podatke o kipu, saznajemo naziv kipa, tko ga je napravio, kada i kojim materijalom. Pripremamo igruzagonetku za uenike. Nudimo im nekoliko naziva za kip; potiemo uenike da razgledavaju, opipavaju i opisuju kip kako bi otkrili pravi naziv. Ovisno o karakteristikama samog kipa, istraujemo ga: uenici pronalaze najvei i najmanji oblik na kipu, razliite vrste povrina, boje, ravne i zakrivljene plohe. Promatramo zatim kako se i sam promatra mora kretati oko kipa da bi ga u potpunosti vidio. Tako se isto kretao i kipar dok je oblikovao taj kip. Zatim se sluimo udbenicima. Traimo od uenika da opiu to je razliito sa svake strane kipa na fotografijama. To im pomae da rijee zadatak na sljedeoj stranici, da poredaju fotografije onim redoslijedom kojim su snimljene. ZADATAK Rad nakon promatranja. Uenici interpretiraju kip koji su upoznali u glini. VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama trodimenzionalnih oblika na skulpturi. PLAN PLOE KIP KIPAR sata, sposobnost zapaanja i razlikovanja

29

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

OBLICI U PROSTORU
NASTAVNA TEMA: VOLUMEN I MASA U PROSTORU PODRUJE RADA: MODELIRANJE I GRAENJE CILJ: Snalaenje u prostoru, razlikovanje i odreivanje poloaja u prostoru. KLJUNI POJMOVI: prostor ZADATCI: OBRAZOVNI: snalaziti se u prostoru, razlikovati i odreivati poloaj u organiziranom prostoru igrom u prostoru utvrditi poznavanje pojmova: blizu/daleko, gore/dolje, ispred/iza, lijevo/desno izraziti razliite prostorne odnose u crteu FUNKCIONALNI: razvijati kinestetiki opaaj/doivljaj prostora poticati razvoj prostorne inteligencije razviti sposobnost prikazivanja prostornih odnosa u crteu ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticati pozitivan odnos prema radu: aktivnost, inicijativu, suradnju, samostalnost DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, kreativna igra, rad po sjeanju ili zamiljanju LIKOVNE METODE RADA: variranja, graenje OBLICI RADA: skupni, individualni, frontalni

PREDLOENA DODATNA LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Pieter Brueghel, Svadba, ulje na platnu, 16. st. Rajnski majstor, Rajski vrt, tempera na drvu, 15. st. Piero della Francesca, Roenje, tempera na drvu, 15. st. Paul Gauguin, uti Krist, ulje na platnu, 1889. Vincent van Gogh, Soba u Arlesu, ulje na platnu, 1888. KORELACIJA: TZK penjanja i puzanja

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: flomasteri

30

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Ove sadraje povezujemo sa sadrajima TZK. Izlazimo u kolsko igralite, prirodu (park) ili neki drugi prostor u kojem postoje elementi iza kojih se moemo skrivati, penjati se na njih, provlaiti ispod njih i slino. Organiziramo igre u prostoru: penjanje, sputanje, provlaenje. Pritom s uenicima razgovaramo o svemu to rade. Uenici promatraju oblike koji ih okruuju. Postavljamo uenicima zadatke trailice. Neka pronau najvei i najmanji oblik. Najvii i najnii. Najblii i najudaljeniji. to bi sve moglo proi iznad najvieg oblika? Ispod kojih se sve oblika moemo provui? ZADATAK Po povratku u razred ili, ako je mogue, na samom mjestu igre, organiziramo likovno stvaranje. Uenici imaju zadatak prema sjeanju ili zamiljanju flomasterima nacrtati igre na igralitu ili u prirodi. Po zavretku svaki uenik predstavlja svoj crte, opisuje sadraj igre i prostorne odnose na crteu. VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, snalaenje u prostoru i sposobnost prikazivanja prostornih odnosa u crteu. PLAN PLOE GORE, DOLJE ISPRED, IZA ISPOD, IZNAD POKRAJ, KROZ, PREKO, IZMEU BLIZU, DALEKO

31

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

CRTA KAO LIKOVNI ELEMENT PISMA

NASTAVNA TEMA: CRTA PODRUJE RADA: PRIMIJENJENO OBLIKOVANJE DIZAJN CILJ: Uoiti i razlikovati crte kao gradbene elemente pisma. KLJUNI POJMOVI: znak, pismo ZADATCI: OBRAZOVNI: oblikovati slova koristei se crtama razliitim po toku i karakteru uoiti i razlikovati crte kao gradbene elemente istraiti nastanak i doivljaj znaka, pisma FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost uoavanja i razlikovanja crta kojima su graena slova/pismo razvijati stvaralaku matu poticati kreativnost u rjeavanju likovnog problema na nov, drugaiji nain ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijati pozitivan odnos prema radu otkrivanje estetskih vrijednosti u likovnom djelu DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, vjeba, rad po izmiljanju OBLICI RADA: individualni, frontalni LIKOVNE METODE RADA: rekomponiranje

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Stranica Knjige iz Lindisfarnea, rukom pisana i oslikana knjiga, Irska, 7. st.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: kombinirana tehnika (kola, flomasteri, tu i pero)

KORELACIJA: Hrvatski jezik poetno pisanje tiskanih i pisanih slova, pisanje

32

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Sat zapoinjemo zadatkom iz udbenika: koristei se ponuenim crtama uenici konstruiraju nekoliko slova (I, A, V, P, R). Dovoljno je da svaki uenik sastavi barem 2 slova. Objanjavamo uenicima da osim latininog pisma postoje i mnoge druge vrste pisma (pokazujemo im primjere irilinih slova i kineskog znakovlja koji se nalaze u prilogu). Zajedno promatramo glagoljina slova. Objanjavamo im povijesno znaenje tog pisma. Od uenika traimo da prvo pokretom prsta u zraku napiu glagoljino slovo. Pitamo ih, to misle, koju je crtu potrebno prvo napisati. Umjesto crtovlja crtamo kvadratnu mreu kako bi si olakali pisanje/crtanje (glagoljina slova imaju naglaenu simetriju u svojoj grai). Uenici istrauju i opisuju kakva se sve slova nalaze na detalju stranice iz srednjovjekovne knjige. Potiemo uenike da pronau najvee i najmanje slovo, najdeblje i najtanje, pitamo ih s koliko su boja napisana slova, koje je najukraenije, koliko vrsta slova (po veliini) ima. Priamo im kako se poetna slova teksta katkad uveavaju ili ak oslikavaju. ZADATAK Uenici se izraavaju kombiniranom likovnom tehnikom. Izrezujemo iz kola papira velika slova razliitih boja. Dijelimo ih uenicima. Zadatak je preoblikovati svako slovo: mogu ga rezati (na primjer, izrezati krak slova R i zalijepiti ga uz lijevu stranu slova), crtati flomasterima ili tuem i perom po njegovoj povrini. Svako preoblikovano slovo uenici lijepe na podlogu kola papira u drugoj boji. Zatim jo dodatno crtanjem mijenjaju njegov oblik. VRJEDNOVANJE Na kraju sata izlaemo likovne uratke uenika kako bi ih vrjednovali. Postavljamo pitanja: to smo dobili preoblikovanjem slova? Je li nastalo neko novo slovo, moda neke jo nepoznate abecede? Koje slovo, znak vam se najvie svia i zbog ega? Koje je slovo najzanimljivije ukraeno i zbog ega? Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja i razlikovanja crta kojima su graena slova/pismo. Kod likovnih radova vrjednuje se originalnost u interpretaciji teme. PLAN PLOE CRTA, SLOVO, ZNAK

33

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

ILUSTRACIJA
NASTAVNA TEMA: BOJA PODRUJE RADA: PRIMIJENJENO OBLIKOVANJE DIZAJN CILJ: Likovno izraziti doivljaj prie i, obratno, verbalno izraziti doivljaj prie prikazane na slici. KLJUNI POJMOVI: slikovnica, ilustracija ZADATCI: Potiite uenike da na slikama/ilustracijama ne uoavaju samo osnovnu radnju, ve i sve ono ime je ta radnja likovno obogaena boje, meusobni odnosi oblika OBRAZOVNI: verbalno izraziti doivljaj pria prikazanih na slikama likovno izraziti doivljaj prie upoznavanje s ilustracijom kao sredstvom/ medijem likovnog interpretiranja prie FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost opisivanja i prepriavanja radnje prikazane na slici razvijati sposobnosti povezivanja i usporeivanja likovne i verbalne interpretacije prie razvijati sposobnosti uivljavanja u priu ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: uoavanje estetskih vrijednosti na slici otkrivanje estetskih vrijednosti analogije izmeu likovne i knjievne umjetnosti razvoj potrebe sluanja prie i izraavanja knjievnog djela likovnim sredstvima DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, demonstracija, rad nakon promatranja LIKOVNE METODE RADA: variranje, graenje OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Rajnski majstor, Rajski vrt, tempera na drvu, 15. st. Tapiserija kraljice Matilde, 11. st.

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: pastele

KORELACIJA: Hrvatski jezik lektira (Sunana krinjari: Kako sanjaju stvari)

34

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Navodimo uenike da opiu sliku Rajski vrt. Pitamo ih to je sve i tko je sve prikazan na slici. to radi pojedini lik? Kako su odjeveni? Koje biljke i ivotinje moemo prepoznati? Postavljamo i pitanja vezana uz atmosferu slike. Pitamo ih u kakvom su raspoloenju prikazani likovi. U koje se doba dana odvija radnja? Upuujemo uenike da potrae u prilogu podatke o slici. Razgovaramo o naslovu Rajski vrt. Zatim opisujemo drugu sliku, tj. dva detalja Tapiserije kraljice Matilde. Ovaj put kreemo od teme slike (rat, osvajanje), a tek potom opisujemo pojedine prikaze radnji. Obraamo pozornost na tekst u slici koji prati radnju. Uenici usporeuju slike. Na kojoj slici radnja due traje? U kojoj je slici radnja napetija, dinaminija? Pitamo uenike gdje se sve u njihovim udbenicima nalaze slike (ilustracije tekstova, likovi koji upuuju u zadatke) te to one prikazuju. ZADATAK Rad nakon promatranja/sluanja. Izabiremo svima dobro poznatu priu. Zapoinjemo je priati, no s vremena na vrijeme potiemo uenike da je dopunjuju dodatnim opisima radnji ili mjesta u kojem se radnja odvija. Potiemo djecu da jasno povezuju verbalno s vizualnim (ono to govore s onim to vide ili zamiljaju). Potiemo ih da u svom opisivanju odreuju boje, veliine i meusobne odnose oblika. Zadatak je nacrtati scenu iz prie koja ih se najvie dojmila. VRJEDNOVANJE: Na kraju sata uenici izlau svoje radove kako bi ih vrjednovali. Pitanjima provjeravamo koliko su uenici usvojili odreena znanja i vjetine. Koji rad najbolje opisuje priu koja je ispriana? Na kojem radu moemo prepoznati likove koji se spominju u prii? U kojem se radu vidi najvea povezanost prie i prikazanog? Zbog ega to mislite? Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost opisivanja i prepriavanja radnje prikazane na slici. Kod likovnih radova vrjednuje se jasnoa i originalnost u ilustriranju prie.

35

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

LIKOVI I SLIKA U POKRETU

NASTAVNA TEMA: PLOHA PODRUJE RADA: PRIMIJENJENO OBLIKOVANJE DIZAJN CILJ: Prepoznati animirani film kao niz slika u pokretu. KLJUNI POJMOVI: crtani /animirani film, TV slika ZADATCI: OBRAZOVNI: osvijestiti kako filmska traka biljei pokret prepoznati animirani film kao niz slika u pokretu FUNKCIONALNI: poticati preciznost u tehnikoj izvedbi razvijati sposobnost uoavanja razlike izmeu igranog i animiranog filma razvijati matovitost u odabiru motiva te kreativnost u izvedbi ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticanje strpljivosti, dosljednosti, razumijevanja i samopouzdanja DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, gluma, demonstracija, rad po izmiljanju LIKOVNE METODE RADA: kombiniranje, variranje, graenje OBLICI RADA: individualni, frontalni

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: Sliice iz igranog filma Pipi Duga arapa, Olle Helbom Sliice iz animiranog filma Profesor Baltazar, Zlatko Grgi, Ante Zaninovi, Boris Kolar, Marijan Lonar KORELACIJA: Hrvatski jezik medijska kultura (animirani film)

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: flomasteri

36

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Uenike upuujemo da pogledaju filmske trake prikazane u udbeniku. Razgovaramo o onome to je na njima prikazano i pitamo ih znaju li o kojem se igranom, odnosno crtanom filmu radi. Razgovaramo o razlici i slinostima izmeu igranoga i crtanoga filma (postupku kojim su napravljene te dvije trake). Pitanjima navodimo uenike da detaljno opiu prikazane prizore. Jedan uenik ima zadatak odglumiti kadrove s filmske trake igranoga filma; prvo glumi pokret sa svake sliice zasebno, a zatim cijeli niz stvarajui tako pokret jednak onome koji vidimo kada gledamo film. Ponovno gledamo filmsku traku iz crtia o Profesoru Baltazaru. Da bi odgovorili na pitanje koje su dvije sliice zamijenile mjesto, uenici prate putovanje ute kapljice kroz stroj. Nizom fotografija u udbeniku prikazano je kako se moe napraviti mini crti, tj. pokrenuti/animirati crte. S uenicima opisujemo po emu se razlikuje lik na prvoj fotografiji od onog na posljednjoj. ZADATAK Rad po izmiljanju: Moj mini crti. S uenicima pravimo mini crti postupkom prikazanom u udbeniku. Uenicima dijelimo traku papira (oko 5 cm x 20 cm) koju smo prethodno pripremili i izrezali. Zatim uenik sam presavija tu traku na pola po duini. Izabiremo jednostavan motiv: oblak sunce koje se pojavljuje iza oblaka. Uenik prvi motiv (npr. oblak) crta na donju, unutranju, stranu presavijenog papira. Drugi motiv (sunce) crta na gornju stranu papira, ali na istom mjestu (unutar kadra) na kojem je crte na donjoj stranici. Rub gornjeg papira zatim namata oko olovke i pomou nje ga pomie gore-dolje (primjer u udbeniku). Svaki uenik moe napraviti vie crtia koristei razliite motive. Svaki uenik moe napraviti vie crtia koristei razliite motive. VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata; preciznost i brzina uoavanja, snalaenje i brzina u rjeavanju zadatka. Kod likovnih radova vrjednuje se preciznost u tehnikoj izvedbi, matovitost u odabiru motiva te kreativnost u izvedbi. PLAN PLOE FILM CRTANI / ANIMIRANI FILM FILMSKA TRAKA

37

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

VIZUALNA KOMUNIKACIJA
NASTAVNA TEMA: POVRINA PODRUJE RADA: PRIMIJENJENO OBLIKOVANJE DIZAJN CILJ: Uoiti da se vizualnim elementima (boja i oblik) mogu prenositi poruke. KLJUNI POJMOVI: poruka ZADATCI: OBRAZOVNI: osvijestiti kako slika postaje znak zbog svoje univerzalnosti uoiti da se vizualnim elementima (boja i oblik) mogu prenositi poruke osvijestiti univerzalnost likovnog jezika nacrtati znakove koje uenici poznaju i susreu FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost uoavanja i razlikovanja boja i oblika na znakovima razvijati sposobnosti primjeivanja i razumijevanja vizualnih znakova u prometu i svakodnevnom okruenju poticati kreativnost u rjeavanju likovnog problema na nov, drugaiji nain ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: poticanje razumijevanja i potovanja tueg rada DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, demonstracija, rad po sjeanju LIKOVNE METODE RADA: kombiniranje, graenje OBLICI RADA: skupni, frontalno

LIKOVNO-UMJETNIKA DJELA: VIZUALNI POTICAJI: Znakovi u neposrednoj okolini

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: kola papir

KORELACIJA: Priroda i drutvo promet (ponaanje pjeaka u prometu)

38

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Uenici promatraju crtee u udbeniku. To su crtei znakova s kojima su se uenici ve susreli. Uenicima skreemo dodatnu panju na znakove time to ih pokazujemo reproducirane bez boja. Uenici ih boje odgovarajuom bojom i uoavaju kako tek spojem oblika i boje znak dobiva pravo znaenje. Pitamo ih to bi bilo kada bi boje na semaforu zamijenile mjesto. Razgovaramo i o tome kako oblik kria ima drugaije znaenje ovisno o tome je li plave, crvene ili zelene boje. Zatim gledamo znakove koji nisu vezani uz boju (na str. 43). Razgovaramo s uenicima koje od tih znakova poznaju, to oni oznaavaju, gdje se nalaze. Pitamo ih jesu li vidjeli i drugaiji znak za restoran, potu, sport i sl. ZADATAK Rad po sjeanju. Dijelimo uenike u tri skupine. Svaki uenik iz prve skupine ima zadatak iz kola papira oblikovati jedan prometni znak. Svaki uenik iz druge skupine ima zadatak iz kola papira oblikovati znak za jednu uslunu djelatnost. Svaki uenik iz tree skupine treba iz kola papira oblikovati znak za jedan sport. Po zavretku rada uenici lijepe sve znakove na veliki plakat koji koristimo kao podsjetnik tijekom kolske godine. VRJEDNOVANJE Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja i razlikovanja boja i oblika na znakovima. PLAN PLOE SLIKA ZNAK

39

OSNOVNA KOLA:_______________________ IME I PREZIME: ______________________ RAZRED:_______________________ DATUM: _______________________

DIZAJN (PRODUKT DIZAJN)

NASTAVNA TEMA: VOLUMEN I MASA U PROSTORU PODRUJE RADA: PRIMIJENJENO OBLIKOVANJE DIZAJN CILJ: Povezati izgled oblika kojima se svakodnevno sluimo s njihovom namjenom. KLJUNI POJMOVI: oblik i namjena ZADATCI: OBRAZOVNI: prepoznati predmete (posude) kojima se svakodnevno koristimo i osvijestiti njihov izgled osvijestiti kako svaki predmet (posuda) ima drugaiji izgled koji ovisi o njezinoj funkciji papirom oblikovati posudu FUNKCIONALNI: razvijati sposobnost vizualno-stvaralakog i logikog miljenja razvijanje likovne sposobnosti oblikovanja uporabnog predmeta razvoj sposobnosti estetskog vrjednovanja ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI: razvijati uvjerenja i stavova na podruju likovne stvarnosti razvijati vrjednovanje sadraja i ideja DIDAKTIKE METODE I NAIN RADA: vizualno istraivanje (analitiko promatranje, uoavanje, usporeivanje, razlikovanje), razgovor, demonstracija, rad po izmiljanju LIKOVNE METODE RADA: variranje, graenje, kombiniranje OBLICI RADA: individualni, frontalni

VIZUALNI POTICAJI: uporabni predmeti u domainstvu

LIKOVNO-TEHNIKA SREDSTVA: papir za 3D oblikovanje, crtaa ili slikarska tehnika po izboru

KORELACIJA: Priroda i drutvo dom, ivot u obitelji (upoznati uporabne predmete u domainstvu)

40

TIJEK IZVOENJA NASTAVE MOTIVACIJA Svaki uenik donesi u kolu svoju najdrau au, alicu ili zdjelicu. Od uenika traimo da predstave svoju posudu ostatku razreda: koliko je dugo imaju, zato je vole, koliko je esto koriste i za to. Upuujemo ih da zatim opiu i sam izgled alice, potiemo ih da zamjeuju razlike u materijalu, povrini, boji i obliku. Uenici promatraju i opisuju posude reproducirane u udbeniku. Pitamo uenike to im je zajedniko, a po emu se ipak svaka razlikuje. Promatrajui svaku posudu zasebno uenici imaju zadatak zamisliti kako bi je drali: savijenim dlanovima, jednim ili vie prstiju Tek kada iskuaju te poloaje ruku u prostoru, uenici spajaju crtom fotografije ruku s odgovarajuom fotografijom posude. ZADATAK Rad po izmiljanju: Vesela alica. Uenici oblikuju veselu alicu papirom za 3D oblikovanje. Svaki uenik ree traku papira dimenzije otprilike 20 x 10 cm. Povezujemo ovu nastavnu jedinicu s ranije obraenim sadrajem (crte po toku i karakteru, tonovi boje, ritam). Uenicima dajemo jasne upute kako da, crtajui flomasterima, ispune papir. Svaki uenik moe, primjerice, izabrati jednu vrstu crta po toku (ravne, zakrivljene) i zatim ih varirati u razliitim bojama ili tonovima. Ispunjeni papir savijaju i lijepe na nain da dobiju valjak. Uenici mogu varirati taj oblik; oblikovati krnji stoac, skratiti ili suziti osnovni oblik. Oblikovanje dna neto je zahtjevnije i za ovaj zadatak nije nuno. Uenici zatim oblikuju jednu ili dvije drke, poigravajui se njenim oblikom, irinom, duinom, smjetajem. VRJEDNOVANJE Na kraju sata izlaemo gotove alice kako bismo ih vrjednovali. Koji je oblik alice najzanimljiviji? Koju bi alicu bilo mogue upotrijebiti da je napravljena od stakla ili keramike? A iz koje bi alice htjeli piti? Koja je tehniki najbolje izvedena? Vrjednuje se aktivnost u svim etapama sata, sposobnost uoavanja, originalnost i tehnika izvedba likovnog rada. PLAN PLOE DIZAJN

41