STRATEGIJA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA
Izdava:
HRVATSKE VODE Zagreb, Ulica grada Vukovara 220
Za izdavaa:
Jadranko Husari, dipl.ing.
Urednik:
dr. sc. Danko Biondi
Tisak:
, Zagreb
Naklada:
1000 primjeraka
ISBN 978-953-7672-00-3
ZAGREB, oujak 2009.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 696087.
SADRZAJ
Strana
PREDGOVOR
1
1.1. 1.2. 1.3.
Uvod
Vode i upravljanje vodama Drutveno-gospodarsko okruenje Prirodne znaajke
1 1 3 5 9 9 9 10 15 20 20 21 26 27 33 35 35 35 36 37 39 40 40 41 41 41 46 48 49 49 52 57 59 61 61 65 67 68
2
2.1. 2.1.1. 2.1.2. 2.1.3. 2.2. 2.2.1. 2.2.2. 2.2.3. 2.2.4. 2.3.
Stanje voda
Povrinske vode Ope znaajke Koliine povrinskih voda Kakvoa povrinskih voda Podzemne vode Ope znaajke Prostorni razmjetaj Zalihe podzemnih voda Kakvoa podzemnih voda Bilanca kopnenih voda
3
3.1. 3.1.1. 3.1.2. 3.1.3. 3.1.4. 3.1.5. 3.1.6. 3.2. 3.2.1. 3.2.2. 3.2.3. 3.2.4. 3.3. 3.3.1. 3.3.2. 3.3.3. 3.3.4. 3.4. 3.4.1. 3.4.2. 3.4.3. 3.4.4.
Stanje upravljanja vodama

Vodno gospodarstvo Povijesni pregled Zakonski okvir Institucijski okvir Meunarodni okvir Planski dokumenti Podaci i informacije u upravljanju vodama Financiranje Zakonski okvir Cijena vode Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode Koritenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije Ureenje vodotoka i drugih voda i zatita od tetnoga djelovanja voda Ureenje vodotoka i drugih voda Zatita od poplava Zatita od erozije Melioracijska odvodnja Koritenje voda Vodoopskrba Proizvodnja elektrine energije Navodnjavanje Uzgoj slatkovodnih riba
3.4.5. 3.4.6. 3.4.7. 3.4.8. 3.5. 3.5.1. 3.5.2. 3.5.3. 3.6. 3.7.
Unutarnji vodni putovi port, kupanje i rekreacija Geotermalne i mineralne vode Ostala gospodarska koritenja voda Zatita voda Izvori oneienja i procjena pritisaka Sustavi zatite voda iz tokastih izvora oneienja voda Mjere zatite voda za rasprene izvore oneienja Zatiena podruja - podruja posebne zatite voda Vienamjenski sustavi
69 71 72 73 74 75 82 87 88 94 97 97 98 99 99 101 102 102 104 105 107 110 110 111 111 112 112 113 113 116 116 118 120 120 120 120 122 123 123 124 126 128 129 131 132 132 134 134 134 135 135 137
4
4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.1.2.1. 4.1.2.2. 4.1.2.3. 4.1.3. 4.1.4. 4.1.5. 4.1.6. 4.2. 4.2.1. 4.2.2. 4.2.3. 4.2.4. 4.2.5. 4.3. 4.3.1. 4.3.2. 4.3.2.1. 4.3.2.2. 4.3.2.3. 4.3.3. 4.3.3.1. 4.3.3.2. 4.3.3.3. 4.3.3.4. 4.3.4. 4.3.4.1. 4.3.4.2. 4.3.5. 4.3.5.1. 4.3.5.2. 4.3.5.3. 4.3.6. 4.3.7. 4.3.7.1. 4.3.7.2. 4.3.7.3. 4.3.7.4. 4.3.7.5.
Ciljevi i odrednice
Polazita Zdravlje stanovnitva Vodnokomunalni sektor Vlasnitvo i vodnokomunalna djelatnost Ustroj vodnokomunalnoga sektora Neracionalna potronja vode Sigurnost stanovnitva i dobara Potrebe gospodarstva Okoli i priroda Meunarodni okvir Ciljevi Ureenje vodotoka i drugih voda i zatita od tetnoga djelovanja voda Koritenje voda Zatita voda Zatiena podruja - podruja posebne zatite voda Struni i operativni okvir upravljanja vodama Strateke odrednice Upravljanje vodama Financiranje upravljanja vodama Ekonomska cijena vode Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode Koritenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije Ureenje vodotoka i drugih voda i zatita od tetnoga djelovanja voda Ureenje vodotoka i drugih voda Zatita od poplava Zatita od erozije Melioracijska odvodnja Koritenje voda Javna vodoopskrba Ostala gospodarska koritenja voda Zatita voda Oneienja iz tokastih izvora Oneienja iz rasprenih izvora Smanjenje oneienja sudjelovanjem u upravljanju prostorom i okoliem Zatiena podruja - podruja posebne zatite voda Struni i operativni okvir upravljanja vodama Planiranje Provedba Sustavno praenje i nadzor nad provedbom mjera Tehniko struna potpora Informacijski sustav
II
5
5.1. 5.1.1. 5.1.2. 5.1.3. 5.1.4. 5.1.5. 5.1.6. 5.1.7. 5.2. 5.2.1. 5.2.2. 5.2.3. 5.3. 5.3.1. 5.3.2. 5.3.3. 5.3.4. 5.3.5.
Provedba
Aktivnosti i mjere Ureenje vodotoka i drugih voda i zatita od tetnoga djelovanja voda Koritenje voda Zatita voda Zatiena podruja - podruja posebne zatite voda Struni i operativni okvir upravljanja vodama Meunarodna suradnja i proces pribliavanja Europskoj uniji Okvir i instrumenti Potrebna ulaganja Javna vodoopskrba, odvodnja i proiavanje komunalnih otpadnih voda Zatita od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja voda Struni poslovi Nacionalni strateki projekti Projekt zatite od oneienja voda na priobalnom podruju Jadranski projekt Unutarnje vode Projekti vodoopskrbe i odvodnje potpisani temeljem zakljuaka Vlade Republike Hrvatske Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama (NAPNAV) Vienamjenski kanal Dunav - Sava
139 139 139 142 145 148 148 151 151 152 152 153 153 154 154 154 154 155 155 157
Pojmovnik
III
IV
PREDGOVOR
Na temelju odredbi Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95 i 105/05.), Strategija upravljanja vodama (Narodne novine, br. 91/08.) doneena 15. srpnja 2008. godine na 5. sjednici Hrvatskog sabora je dugoroni planski dokument kojim se utvruju vizija, misija, ciljevi i zadae dravne politike u upravljanju vodama. Ona daje strateka opredjeljenja i smjernice razvoja vodnoga gospodarstva polazei od zateenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih mogunosti, meunarodnih obveza, te potreba za ouvanjem i unapreenjem stanja voda, te vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. Njezin je sadraj usklaen s relevantnim direktivama Europske unije, te stoga ini osnovnu podlogu za pripremu pregovarakih dokumenata za pristupne pregovore, ali isto tako i jednu od podloga za pripremu aplikacija za koritenje sredstvima iz pretpristupnih fondova Europske unije. Strategija upravljanja vodama je dokument na temelju kojeg e se provoditi reforme vodnog sektora kako bi se dostigli europski standardi u upravljanju vodama, pa stoga ini osnovnu podlogu za postupne izmjene i dopune Zakona o vodama i Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva i pripadajuih podzakonskih akata, ije se konano donoenje prema dinamici pristupnih pregovora s Europskom unijom oekuje do kraja 2009. godine. Strategija upravljanja vodama takoer je okvir za pripremu strategija i planova prostornog ureenja, zatite okolia, zatite prirode i razvoja ostalih sektora koji ovise o vodama ili utjeu na stanje voda (poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo, industrija, energetika, promet, turizam, javno zdravstvo i drugo). Ona vrijedi sve dok su na snazi pretpostavke pod kojima je doneena, uz uvaavanje razdoblja pravne prilagodbe do kraja 2009. godine i trajanja dva petnaestogodinja investicijska ciklusa do kraja 2038. godine. Nuan preduvjet za provedbu Strategije upravljanja vodama su postupne organizacijske prilagodbe i sustavno jaanje strunih kapaciteta na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Obavljanje znanstveno-strunih poslova na nacionalnoj razini unaprijediti e se osnivanjem znanstveno-strune institucije za vode. Nacrt prijedloga Strategije upravljanja vodama pripremile su Hrvatske vode, uz sudjelovanje osamnaest relevantnih znanstvenih i strunih institucija i devet uglednih konzultanata, te u suradnji sa slubenicima Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva - Uprave vodne politike i meunarodnih projekata i Uprave gospodarenja vodama. U postupku donoenja dokumenta osobito se vodilo rauna o sudjelovanju javnosti, jer se predloene mjere i aktivnosti odnose na sve graane, na sve gospodarske i druge subjekte, odnosno na najiru javnost. Stoga je organizirano niz javnih rasprava, tribina, prezentacija na strunim skupovima, javnih uvida i rasprava u medijima, kako bi se najira javnost upoznala s dokumentom, te kako bi se svi zainteresirani potaknuli na davanje primjedbi, sugestija i miljenja. Glavni partneri vodnoga gospodarstva pri provedbi ove Strategije biti e komunalni sektor, prostorno planiranje, zatita okolia, zatita prirode, poljoprivreda, umarstvo, energetika, turizam, vodeni promet, ostalo gospodarstvo, znanost, obrazovanje i mediji. Sukladno odredbama Okvirne direktive o vodama Europske unije, oekuje se da e se u provedbu Strategije znaajno ukljuiti i razliite zainteresirane nevladine udruge.
Provedbom Strategije upravljanja vodama Republika Hrvatska e kao i sve ostale drave lanice Europske unije postupno dosei propisane norme u upravljanju vodama, to je od velikog znaenja za njeno stanovnitvo i gospodarstvo. Zdravko Krmek, dipl.ing. - Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva - Hrvatske vode - Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva - Hrvatske vode
Jadranko Husari, dipl.ing. - Hrvatske vode dr. sc. Sinia irac Ruica Drmi, dipl. ing. dr. sc. Danko Biondi
VI
HRVATSKI SABOR
Na temelju lanka 20. stavka 2. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 107/95. i 150/05.) Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2008. donio je
STRATEGIJU UPRAVLJANJA VODAMA
VII
VIII
Uvod
1.1. Vode i upravljanje vodama
Voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ogranienih koliina i neravnomjerne prostorne i vremenske raspodjele. Iz injenice da su svi oblici ivota i sve ljudske aktivnosti vie ili manje vezane uz vodu jasno proizlazi vanost odnosa prema vodi i znaenje dokumenata kojima se taj odnos ureuje. Gospodarski razvoj i urbanizacija dovode, s jedne strane, do velikog porasta potreba za vodom, a s druge, do ugroavanja vodnih resursa i vodnoga okolia. Voda tako moe postati ograniavajui imbenik razvoja, te prijetnja ljudskom zdravlju i odrivosti prirodnih ekosustava. Stoga je za svako drutvo posebno vano da uravnotei te odnose i osmisli politiku i strategiju ureenja, iskoritavanja i zatite vodnih resursa. Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemlja u kojoj problemi s vodom i oko vode jo nisu zaotreni i vodni resursi zasad nisu ograniavajui imbenik razvoja. Prema istraivanjima UNESCO-a iz 2003. godine, Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Bilance povrinskih i podzemnih voda pokazuju da Hrvatska raspolae velikim nejednoliko prostorno i vremenski rasporeenim koliinama povrinskih i podzemnih voda. Sukladno tomu institucije zaduene za upravljanje vodama imaju ovlasti, obvezu i mogunosti osmisliti kvalitetna i usklaena rjeenja, odriva za sve dijelove vodnoga sustava i sve djelatnosti vodnoga i o vodi ovisnoga gospodarstva. U tome se polazi od koncepcije odrivog razvoja, za koji se Republika Hrvatska opredijelila, a koji je zasnovan na sljedeim naelima1: racionalno upravljanje prirodnim resursima; ouvanje ekolokih sustava na kojima poiva ukupna kakvoa ivota sadanjih i buduih generacija uz ouvanje bioloke raznolikosti; otklanjanje nejednakosti koje ugroavaju socijalnu koheziju, pravdu i sigurnost; ostvarenje predvienoga gospodarskog rasta; osiguranje integracije u globalno drutvo, uz zadravanje vlastita identiteta. Ostvarivanje navedenih razvojnih naela zahtijeva aktivno ukljuivanje vodnoga sektora uz uvaavanje sljedeih polazita: voda je temeljni prirodni resurs; voda je osnovna ivotna supstancija i pretpostavka za odranje svih ekosustava; pitka voda je ivena namirnica i civilizacijska potreba nuna za ivot pojedinaca i funkcioniranje drutvenih zajednica; voda je sirovina i imbenik proizvodnje u mnogim gospodarskim djelatnostima; voda je predmet pojaane brige svih relevantnih europskih i svjetskih institucija, a pravilan odnos prema vodi i vodnom okoliu preduvjet je za ukljuivanja u eljene meunarodne integracije.
Strategija razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu, Narodne novine, br. 108/03.
Prioritetni zadatak vodnog gospodarstva u tome jest izradba planskih dokumenta svih razina za upravljanje i gospodarenje vodama, ukljuujui i one koji proizlaze iz procesa pribliavanja Europskoj uniji. Kod toga se uvaavaju temeljni stavovi i politika razvoja Republike Hrvatske, te Ustavom i zakonima utvreno mjesto i uloga vode u drutvu, iz kojih proizlazi: vode su ope dobro koje ima osobitu zatitu Republike Hrvatske i ne mogu biti ni u ijem vlasnitvu; vode su nezamjenjiv uvjet ivota i rada i iskoritavaju se uz zakonom utvrene uvjete; ukupno vodno bogatstvo kojim raspolae Republika Hrvatska vrijedan je prirodni i razvojni resurs i njime treba racionalno i odrivo gospodariti; ukupne potrebe za vodom i ureenim vodnim reimom treba ravnomjerno i pravedno zadovoljavati na cijelome dravnom teritoriju; kriterije i prioritete u upravljanju vodama treba utvrditi na dravnoj razini, polazei od obveze cjelovite zatite okolia i ostvarivanja opeg, gospodarskog i odrivog razvoja, u skladu s razvojnom politikom drave. sustava. Od vodnoga se gospodarstva trai odgo-
JAVNO ZDRAVSTVO STANOVANJE
OKOLI
PROMET TURIZAM UPRAVLJANJE VODAMA ENERGETIKA UMARSTVO INDUSTRIJA POLJOPRIVREDA
Slika 1.1. Povezanost upravljanja vodama s drutveno-gospodarskim okruenjem
upravljanje vodama uspostavlja ravnoteu izmeu koritenja resursima za poboljanje ivotnih prilika i poticanje gospodarskog razvoja te zatite resursa i odranja njihovih prirodnih funkcija i znaajki. To je mogue ostvariti cjelovitim pristupom vodnom sustavu i uvaavanjem sloenih veza i odnosa izmeu vodnog sustava i svih korisnika u njegovu okruenju. Rije je o korisnicima koji ovise o vodi i ureenom vodnom reimu i/ili utjeu na stanje voda i vodnoga reima. U tom se zajednitvu ne mogu ostvariti sva pojedinana oekivanja i zadovoljiti svi pojedinani zahtjevi, ali se o svima treba voditi rauna i odluke koje se predlau i donose moraju biti objektivne, transparentne i drutveno prihvatljive.
Uvarajua koncepcije odrivog zdravokviru razina usluga u funkciji razvoja upravljanje vod lja i sigurnosti stanovnitva, proizvodnje uspostavlja ravnoteu izme hrane i razvoja drugih gospodarskih poticanje gospodar poboljanje ivotnih prilika i djelatnosti, te zatite ekosustava i vodnoga razvoja ute zatite resursa brigu okolia cjelini. To podrazumijeva funkcija i zna za prostorni raspored i stanje koliina i kakvoe voda i izgraenost vodnoga supristupom vodnom sustavu i uvaavanjem sloenih v stava na nain odnosa izme koji odgovara potrebama ukupnoga dravnog prostora i svakoga okruenju. Rije podruja. Potrebno je vodnog i slivnog ure uskladiti pojedinane zahtjeve raznih korisnika (stanovnitvo, gospodarstvo, vodnoga reima. U tom se zajednitvu ne mogu os okoli) i pomiriti sva pojedina ih s mogunostima prirodne, izgraene i upravljake kompozahtjevi, ali se o svima treba nente vodnog sustava. se predlau i donose moraju biti objek U okviru koncepcije transparentne i druodrivog razvoja
Budui da se u politici i strategiji upravljanja vodama preklapa niz drugih sektorskih politika zajedno s openacionalnom makroekonomskom politikom, planski dokumenti za upravljanje vodama imaju multisektorski znaaj. Njihova priprema temelji se na planskim dokumentima raznih sektora, koji jasno izraavaju svoja oekivanja, putem iskazanih potreba i pritisaka na vodni sustav.
1.2. Drutveno-gospodarsko okruenje

Dravni je teritorij administrativno podijeljen na 20 upanija i Grad Zagreb, ne (regionalne) samouprave, mediteranska zemlja, Republika Hrvatska je srednjoeuropska i odnosno 546 gradova i
Poloaj i politiki okvir
smjetena izmeu Podunavlja na sjeveru i Jadranskog mora na jugu. Ukupna povrina dravnog teritorija iznosi 87.609 km2, od ki okvir u Republici Hrvatskoj promijenjen je u ega je povrina kopna 56.538 km2, a ostali 31.071 km2 otpada aja: na obalno more. Pripadajui zatieni ekoloko-ribolovni pojas2 kog sustava, 2 prostire se na daljnjih 26.070 km . Dravna kopnena granica, duva, integracijskim i globalizacijskim gaka 2.028 km, velikim dijelom prati ili presijeca vodotoke. utjecale na razvoj drutvenoDravni je teritorij administrativno podijeljen na 20 upanija i Grad Zagreb, koji su nositelji podrune (regionalne) samouprave, odnosno 546 gradova i opina, lokalnih samoupravnih jedinica. Drutveno-politiki okvir u Republici Hrvatskoj promijenjen je u devedesetim godinama prologa stoljea nizom povijesnih dogaaja: osamostaljenjem i Domovinskim ratom, promjenama politikog sustava, pretvorbom i privatizacijom gospodarstva, integracijskim i globalizacijskim procesima. Te su promjene znatno utjecale na razvoj drutveno-gospodarskih prilika u zemlji. Posebno teke posljedice ostavio je Domovinski rat, kojemu je Hrvatska bila izloena u razdoblju od godine 1990. do 1995. Demografsku ratnu tetu i neprocjenjivi gubitak oporavku niza podruja. ini vie od 13,5 tisua poginulih osoba i 37 tisua invalida. Izravna ratna teta iznosi
upanija I II III IV Zagrebaka Krapinsko-zagorska Sisako-moslavaka Karlovaka Kopnena povrina (km2) 3.060 1.230 4.463
3.620 1.260 1.746 2.637 3.588 5.350 2.021 1.820 2.026 3.646 4.148 2.987 2.447 4.525 2.815 1.780 729 640 56.538
V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI XVII XVIII XIX XX ZG
Varadinska Koprivniko-krievaka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Liko-senjska Virovitiko-podravska Poeko-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osjeko-baranjska ibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovako-neretvanska Meimurska Grad Zagreb Ukupno Hrvatska
Slika 1.2. Poloaj i administrativni ustroj

2
U godini 2004. Hrvatski je sabor proglasio zatieni ekoloko-ribolovni pojas.
37,1 milijardi USD, od ega vie od 50% otpada na etiri upanije (Vukovarsko-srijemsku, Sisako-moslavaku, Osjeko-baranjsku i Zadarsku), a neizravna je tri do etiri puta vea. Procijenjene ratne tete na vodnogospodarskim sustavima ukupno iznose oko 800 milijuna USD. Velika materijalna sredstva, uglavnom vlastita, uloena su i jo se ulau u saniranje ratnih posljedica. Kao posljedica ratnih okolnosti veliki dijelovi dravnoga teritorija ostali su oneieni minama i drugim opasnim tvarima, to je velika zapreka u oporavku niza podruja.
Stanovnitvo, naselja i gospodarstvo

Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika (popis 2001.) ili 78,5 stanovnika na km2 i ubraja se u rjee naseljene europske zemlje, emu i dalje pridonosi negativna stopa rasta stanovnitva. Prostorni razmjetaj stanovnitva izrazito je neravnomjeran, to je rezultat regionalno diferenciranoga gospodarskog razvoja, a ratna je agresija dovela do daljnjeg iseljavanja onih krajeva koji su ve prije bili slabo naseljeni i manje razvijeni. Najnaseljeniji je sjeverozapadni dio zemlje, gdje na oko 15% povrine dravnoga teritorija ivi gotovo 40% ukupnoga stanovnitva. Manju, ali jo uvijek iznadprosjenu gustou stanovnitva imaju krajnji istok, zapad i jug, dok je veliki sredinji meuprostor, koji ini polovicu dravnoga teritorija, u velikoj mjeri demografski i gospodarski osiromaen.
Tablica 1. 1. Struktura naselja (popis 2001.)
Veliina naselja (broj stanovnika) bez stanovnika 1 - 500 501 - 2.000 2.001 - 7.000 7.001 - 15.000 15.001 - 30.000 30.001 - 80.000 vie od 80.000 Ukupno Broj naselja 105 5.387 1.040 173 29 9 12 4 6.759 Broj stanovnika 799.240 953.305 594.516 291.756 174.361 523.207 1.101.075 4.437.460 % stanovnika Hrvatske 18 21 13 7 4 12 25 100
Tablica 1.1. Struktura naselja (popis 2001.)
Prevladavaju manja naselja i disperzna naseljenost, na to upuuje i prosjek od 657 stanovnika po naselju. Usitnjenost naselja posebno je izraena u brdskim i planinskim dijelovima unutranjosti (Lika, Hrvatsko zagorje, Poetina) te u Istri. Vea i koncentrirana naselja karakteristina su za istonu Hrvatsku, Meimurje i splitsku makroregiju. Posebno se izdvajaju etiri velika gradska sredita, glavni grad Zagreb (691.724), Split (175.140), Rijeka (143.800) i Osijek (90.411) u kojima ivi oko etvrtine ukupnoga stanovnitva i koji su centri razvoja na iremu gravitacijskom podruju. Ostali vei gradovi (vie od 30.000 stanovnika) jesu: Pula, Zadar, ibenik, i Dubrovnik na jadranskom slivu, te Varadin Karlovac, Velika Gorica, Sesvete, Sisak, Slavonski Brod, Vinkovci, i Vukovar na crnomorskom slivu. Moe se rei da postoji manjak srednjih, manjih i malih gradova i naselja (2.000 do 30.000 stanovnika) u ulozi lokalnih i regionalnih sredita. U cjelini, Hrvatska se ubraja u slabije urbanizirane zemlje, s udjelom gradskoga stanovnitva koje tek prelazi polovicu ukupne populacije. Posljedica svega navedenog jest nezadovoljavajua razina drutvenog i komunalnog standarda znatnog dijela stanovnitva. Demografski podaci, prema posljednjem popisu stanovnitva iz godine 2001., sluili su kao podloga pri odreivanju razina prikljuenosti stanovnitva na sustave javne vodoopskrbe, te odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda.
Zagreb).
Podaci o kretanju bruto domaeg proizvoda (BDP)3 najbolje odraavaju krupne promjene u Hrvatskoj tijekom proteklih godina, koje su se odrazile i na vodni sektor. Veliki pad BDP-a dogodio se u prvim ratnim godinama, nakon ega je slijedilo razdoblje gospodarske nestabilnosti. Godina 2000. oznauje poetak kontinuiranoga gospodarskog oporavka s prosjenom stopom rasta 4,5% (2000. - 2006. godina). U godini 2003. vrijednost BDP-a iznosila je 29,6 milijardi USD, odnosno 6.669 USD po stanovniku i prvi put je premaila Slika 1.3. Gustoa naseljenosti i veliina naselja po upanijama (popis 2001.) prijeratne vrijednosti (24,8 milijardi USD, odnosno 5.186 USD po stanovniku u godini 1990.). Ostvareni BDP po stanovniku je prema paritetu kupovne moi konstantno rastao u usporedbi s BDP-om ostvarenim u Europskoj uniji, pa je tako primjerice u 1999. godini iznosio 40%, a 5 godina poslije (uoi pristupanja 10 novih drava) iznosio je 46% prosjeka ostvarenog u Europskoj uniji. U godini 2006. vrijednost BDP-a iznosila je 42,9 milijardi USD, odnosno 9.661 USD po stanovniku. U usporedbi s prijeratnim godinama, vidljive su promjene i u strukturi proizvodnje, posebice smanjenje primarnih proizvodnih djelatnosti (poljoprivreda, industrija), iji se udio u BDP-u gotovo prepolovio. Evidentne su velike regionalne razlike u visini BDP-a po stanovniku, koje se kreu u rasponu 1 (Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska upanija) prema 3 (Grad Zagreb).
1.3. Prirodne znaajke

Prema reljefnim obiljejima na prostoru Hrvatske izdvajaju se tri razliite prirodno-geografske cjeline: (i) niski panonski i peripanonski prostor na sjeveru, (ii) gorsko-planinski prostor u sredinjem dijelu, (iii) jadranski prostor na jugu zemlje. Sjeverna Hrvatska zauzima rubni dio panonskoga bazena. To je preteito ravniarsko (80 - 135 m n. m.) podruje, s neto izoliranog, razmjerno niskog gorja eruptivnog porijekla s rijetkom pojavom karbonatnih stijena. Dominiraju izduene doline rijeka Save i Drave, ispunjene velikom koliinom barskog i aluvijalnog sedimenta. Najnia je istona
3
Dravni zavod za statistiku: Statistiki ljetopis 2007.
1 1
Slavonija i Baranja, s prostranim vlanim poplavnim nizinama i razmjerno suhim i ocjeditim lesnim terasama. Prema zapadu se nizine suavaju i uzdiu u ravniarski i breuljkasti reljef koji konano prelazi u predalpsko sredogorje (Hrvatsko zagorje, umberak). Prevladava povrinsko brojnim rijekama, potocima i jarugama. i jarugama. povrinsko otjecanje s otjecanje s brojnim rijekama, potocima Okosnicu gorske Hrvatske ini dinarski gorski blok s najviim hrvatskim planinama (1.300 - 1.800 m n.m.). On dijeli unutranjost od jadranskoga primorja i ini razvodnicu izmeu crnomorskog i jadranskog sliva. Prevladavaju okrene karbonatne stijene s tipinom krkom hidrogeologijom, tj. s pojavom krkih polja i velikih izviranja i poniranja voda. Du povrinskih i podzemno-ponornih vodnih tokova stvoreno je mnotvo kanjona, klanaca, pilja i sedrenih barijera, najmlaih i najosjetljivijih geolokih tvorbi iznimne atraktivnosti. Jadranski prostor takoer pripada dinarskomu kru. ine ga otoci i uzak kopneni pojas, odijeljen od unutranjosti visokim planinama. Uzdu podruja uoavaju se tri paralelna reljefna pojaSlika 1. 4. Reljef sa: otoni, priobalni i zagorski. U grai Slika 1.4. Reljef stijena prevladavaju vapnenci visoke istoe, od kojih su graeni kopneni planinski lanci, poluotoci i otoci, dok nie kopnene zaravni i drage te potopljene zaljeve ine manje otporne i nepropusne naslage f|ia i dolomita. Dananja je obala nastala podizanjem morske razine. Tako je stvorena mogunost dubokih prodora morske vode u priobalne vodonosnike. Prema pedolokim znaajkama, Hrvatska se ubraja u zemlje sa znatnim, ali ne osobito kvalitetnim fondom obradivoga zemljita. Postoje velike regionalne razlike izmeu panonskog, gorskog i primorskog dijela zemlje. U meurjeju Drave, Save i Kupe zastupljena su lesivirana i razne vrste hidromorfnih tala, a u najistonijoj Slavoniji prevladavaju tla visoke plodnosti (crnica, smee tlo i lesivirana tla). U gorskim predjelima uglavnom se pojavljuju razni tipovi smeih tala. Priobalje i otoci siromani su obradivim tlima, a najvredniji poljodjelski prostor jesu polja u kru te tla nastala na f|iu, laporu i izoliranim aluvijalnim nanosima. Samo lokalno, ponajprije u Istri, nalaze se dublja tla plodne crvenice. Vegetacijom je pokriveno oko 87% hrvatskoga dravnog teritorija, uz napomenu da se obrauje oko 25%, livade, panjaci i rijetka vegetacija ine oko 17%, a na ume otpada oko 45% kopnene povrine Hrvatske. Utvrene se veliine djelomino razlikuju od staTablica 1. 2. Raspodjela tala prema pogodnosti za obradbu Tablica 1.2. Raspodjela tala prema pogodnosti za obradbu (km ) (km )
2
Sliv
Dobra obradiva tla
Umjereno ograniena obradiva tla
Ograniena obradiva tla
Tla privremeno nepogodna za obradbu
Tla trajno nepogodna za obradbu
Ukupno
crnomorski
2.552
6.515
12.152
6.262
6.917
34.398
jadranski
113
1.532
3.472
751
15.175
21.043
Ukupno
*
2.665
8.047
15.624
7.013
22.092
55.441
Razliku do ukupne povrine dravnoga teritorija (56.538 km2) ine izgraene (ceste, naselja) i vodene povrine (ukupno 1.097 km2)
tistikih podataka4, gdje ukupne poljoprivredne povrine (oranice, vrtovi, livade, panjaci, vinogradi) iznose oko 47% povrine Hrvatske. Postoje znatne regionalne razlike u strukturi vegetacijskog pokrova. U nizinskome kopnenom dijelu prevladavaju obradive povrine s tradicionalnim kontinentalnim ratarskim kulturama. U brdskim i gorskim predjelima sjeverne i srednje Hrvatske prevladavaju ume, uglavnom bukve i hrasta, te jele i smreke. One se prorjeuju na prijelazu u submediteranskih umski pojas i postupno degradiraju u ikare, nisko raslinje i panjake zone. Goleti i gole stijene uglavnom su rasporeene u dalmatinskom primorju i na otocima.
Tablica 1. 3. Zemljini pokrov*
Sliv
crnomorski
jadranski
Ukupno
Tablica 1.3. Zemljini pokrov*

Oranice i vrtovi
32,9
10,9
24,6
Stalni nasadi
0,2
0,8
0,4
Livade, panjaci, rijetka vegetacija

%
9,6
28,5
16,8
ume
Goleti
Ostalo
49,0
39,3
45,2
0,1
15,5
6,0
8,2
5,0
7,0
*Povrine su utvrene priblinom generalizacijom satelitskih snimki (CORINA land cover).
Prema biogeografskom poloaju, Hrvatska se nalazi na razmeu triju velikih ekoregija, ekoregije Panonske nizine (Hungarian lowland), ekoregije Dinarida (Dinaric western Balkan) i ekoregije Sredozemnog mora (Mediterranean sea). Zahvaljujui svojem poloaju i relativno dobroj ouvanosti ekosustava Hrvatska ima, u europskim razmjerima, vrlo veliku vrijednost bioloke raznolikosti. Broj poznatih biljnih i ivotinjskih vrsta premauje 30.000, no procjenjuje se da ih ima znatno vie (od 50.000 do 120.000). Hrvatska se istie velikim brojem endeminih i reliktnih vrsta i podvrsta, najveim dijelom vezanih uz kr i krko podzemlje - svjetski znaajnu posebnost ovog dijela Europe.
koji sadrava karakteristike obajusu tri oborinska reima: kontinentalni, mediteranski i prijelazni kodruju Hrvatske prisutna reima.
ji sadrava karakteristike obaju reima. Kvantitativni meteoroloki pokazatelji definirani su na temelju podataka denirani su na temelju podataka izizmjerenih mjerenih u posljednjem neprekinutom u posljednjem neprekinutom 30godinjem 30-godinjem razdoblju (1961. koje razdoblju (1961. - 1990.) - 1990.) se smatra koje se smatra reprezentativnim za doreprezentativnim za donoenje aka. U razdoblju od noenje pouzdanih zakljuaka. U razdoblju od 1991. do 2000. godine meteo1991. do 2000. godine meteoroloki nizovi roloki razaranja bili su razaranja zbog ratnih su nizovi zbog ratnih prekinuti bili prekinuti gotovo na treini hrvatskoini hrvatskoga dravnog ga dravnog teritorija.
Geografski poloaj i morfologija uvjetuju specina i raznolika klimatska obiljeja. Na po-
oloki
pokazatelji
ne se kreu od 650 mm u istonoj Slavonigodinje oborine u Hrvatskoj se ji do 3.500 mm i vie Slavoniji do noj (Lividraga 3.800 mm) u Gorskom kotaru. Kontinentalni 3.500 mm i vie (Lividraga 3.800 mm) u Gorskom dio, koji obuhvaa sjeverni diokoji kotaru. Kontinentalni dio, Hrvatske do granice izmeu sliva Kupe i a sjeverni dio Hrvatske do granice Odre, ima najvie oborina u lipnju, a u sliva Kupe i Odre, ima najvie
najmanje u veljai.
4
Prosjene godinje oborine u Hrvatskoj
Slika 1.5. Prosjene godinje visine oborina (1961. - 1990.)
Dravni zavod za statistiku: Statistiki ljetopis 2005.
Prijelazno podruje izmeu kontinentalne i mediteranske klime ima najvie oborina u studenome, a najmanje u veljai, a kopneni dio u zaleu jadranske obale ima obiljeje maritimnoga oborinskog reima s najvie oborina u studenome, a najmanje u srpnju. Priobalno podruje ima slini reim kao i zaobalje, samo su koliine oborina znatno manje. Evapotranspiracija u Hrvatskoj kree se u rasponu od 500 do 1000 mm, prosjeno 700 mm, a prosjeno otjecanje od oborina iznosi oko 40%. Najmanje je otjecanje u panonskom podruju Hrvatske, gdje na slivu Bosuta iznosi samo oko 11%, a najvee ima planinsko podruje kra, gdje uglavnom otjee vie od 50% oborina, najee izmeu 60 i 70%. i 70%.
120 110 100 90
BJELOVAR OSIJEK SLAVONSKI BROD ZAGREB, GRI
oborine (mm)
200 180 160 140 120 100 80 60
KARLOVAC SKRAD OGULIN SLUNJ
oborine (mm)
80 70 60 50 40 30 20 I II III IV V VI VII m jesec VIII IX X XI XII
II
III
IV
VI VII mjesec
VIII
IX
XI
XII
350 300 250 LOKVE, BRANA ZAVIAN GOSPI GRAAC KNIN
200 180 160 140
ROVINJ RIJEKA SENJ SPLIT, MARJAN LASTOVO
oborine (mm)
oborine (mm)
200 150 100 50 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec
120 100 80 60 40 20 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec
Slika 1.6. Godinji hod prosjenih mjesenih visina oborina na karakteristinim stanicama (1961. - 1990.)
Slika 1.7. Prosjene temperature zraka (1961. - 1990.)
Prosjena viegodinja temperatura zraka u Hrvatskoj se kree u rasponu od 3 do 17 C. Najvie prosjene temperature na podruju Hrvatske vezane su za mjesec srpanj, a najnie za sijeanj. Na temperaturu zraka u kontinentalnom dijelu Hrvatske dominantan utjecaj ima nadmorska visina, a u priobalnom dijelu geografska irina. Najnia temperatura zraka zabiljeena je u Gospiu od -28,9 C (15. sijenja 1963.), a najvia u Kninu od 39,6 C (3. kolovoza 1981.). Prosjena godinja relativna vlanost zraka kree se na prostoru Hrvatske od 58% do 83%. Vea je vlanost zraka u unutranjosti i na viim podrujima. Na cijelom podruju Hrvatske najnia relativna vlanost zraka zabiljeena je u srpnju. Najvia relativna vlanost u kontinentalnom je podruju u prosincu, a na mediteranskom podruju u studenome.
Stanje voda
2.1. Povrinske vode
2.1.1. Ope znaajke
Prostorni raspored povrinskih (rijeke, jezera, prijelazne i priobalne vode) i podzemnih voda i njihova veza primarno su odreeni morfolokim i hidrogeolokim znaajkama podruja Hrvatske. Sve vode su dio crnomorskog ili jadranskog sliva, a razvodnica ide kroz gorsko-planinsko podruje. U crnomorskom slivu dominiraju vei vodotoci kao to su Sava, Drava i Dunav s velikim brojem manjih podslivova. U jadranskom slivu gustoa i duljina povrinskih vodotoka znatno je manja, ali postoje znaajni podzemni tokovi kroz krke sustave. Ukupna duljina svih prirodnih i umjetnih vodotoka na prostoru Hrvatske procjenjuje se na oko 32.100 km. Rijeke Sava, Drava, Dunav, Rijeke Sava, Drava, Dunav, Kupa i i Mura u crnomorskom Mura Kupa crnomorskom u slivu slivu ubrajaju se u s vrlo vodotoke ubrajaju se u vodotoke s vrlo velikim slivnim povriim nama (veim od 10.000 km2). ). Velike slivove Velike slivove (povrine 1.000 ) do 10.000 km2) imaju Dobra, imaju Dobra, i Korana i Glina Korana Glina (pritoci Kupe), (pritoci Krapina, Ilova-Pakra, IlovaKupe), Krapina, esma, esma, Orljava, Bosut i Orljava, Bosut i Una (pritoci Una (pritoci Karaica-Vuica (pritok Save), Save), KaraicaDrave), te Baranjska Karaica ica (pritok Drave), te Baranjska i i Vuka (pritoci Dunava). Karaica Vuka (pritoci Dunava). U slivu Save na podruju Hrvatske ju Hrvatske ima oko pedeset, a u slivu Draima oko pedeset, a u slivu Drave ve oko petnaest srednjih slivooko petnaest srednjih slivova (100 va (100 do 1.000 km2). U jadranskome slivu Neretva U jadranskome slivu Neretva je je vodotok s vrlo velikim slivodotok vom, dok se Lika, Zrmanja, s vrlo velikim slivom, dok se Lika, Zrmanja, Krka i Cetina Krka i Cetina ubrajaju u velike ubrajajuslivove. Vodotoka Vodotoka u velike slivove. sa srednjom veliinom sliva ima oko 40.
Slika 2.1. Vei vodotoci i slivovi na podruju Hrvatske
Veina velikih vodotoka crnomorskog sliva meudravnog je znaaja (pogranini ili prekogranini). Od veih vodotoka u Hrvatsku ili u njezine pogranine vodotoke utjeu Sava, Drava i Mura iz Slovenije, Dunav iz Maarske, te Una, Vrbas, Ukrina i Bosna iz Bosne i Hercegovine. Na jadranskom slivu granina rijeka sa Slovenijom jest Dragonja, a najvea prekogranina rijeka je Neretva s vie od 90% sliva na podruju Bosne i Hercegovine.
Hrvatska ima malo prirodnih jezera, ali su specina i jo uvijek ouvanih prirodnih ljepota. Najpoznatija su Plitvika jezera na izvoritu rijeke Korane, koja ini 16 kaskadnih jezera.
Tablica 2.1. Vea prirodna jezera u Hrvatskoj Tablica 2. 1. Vea prirodna jezera u Hrvatskoj
Jezero(a)
Vransko - Dalmacija
Prokljansko
Visovako
Vransko - otok Cres
Kopaevsko
Plitvika
Bainska
Proansko
Najvea povrina
km
2
Nadmorska visina
m n. m.
0,7
0,5
45
14
80
636 - 503
5
636
Najvea dubina
m
4
20
17
84
6
46
32
37
30,7
11,1
7,7
5,8
3,5
2,1
1,9
0,68
Podruje Hrvatske karakteriziraju i znaajna movarna podruja, posebno na poplavnim dijelovima slivova Drave, Dunava, Save i Neretve. Posebno su znaajna etiri lokaliteta koja su na Ramsarskom popisu vlanih stanita, i to: Kopaki rit na slivovima Drave i Dunava, Lonjsko polje i ribnjak Crna Mlaka u slivu Save, te podruje donjeg toka Neretve (dio se prostire na podruje Bosne i Hercegovine) u jadranskom slivu. Na kontaktnim podrujima priobalnog mora i kopna, gdje more znatno utjee na dinamiku kretanja, na kvalitativne i ekoloke znaajke slatkih voda, pojavljuju se tzv. prijelazne ili boate vode. Znaajniji vodotoci u ijim se blizinama ua osjea utjecaj mora su: Dragonja, Mirna, Raa, Rjeina, Zrmanja, Krka, Jadro, rnovnica, Cetina, Neretva i Ombla. Utjecaj mora osjea se i u Vranskom jezeru kod Biograda na moru koje je kanalom Prosika i podzemnih putem povezano s morem, te u Bainskim jezerima. Jadransko je more zatvorenog tipa, ukupne povrine zajedno s otocima oko 138.600 km2. Ukupni volumen Jadranskog mora iznosi oko 35.000 km3, to ini 4,6% volumena Sredozemnog mora. Prosjena irina Jadranskog mora iznosi oko 160 km, a najvea je izmjerena dubina 1.233 m.
2.1.2. Koliine povrinskih voda

Geografsko-morfoloka i klimatska obiljeja prostora Hrvatske uvjetovala su i znatne razlike u reimima povrinskih voda, tako da na crnomorskom slivu kod rijeke Drave dominira snjeno-glacijalni reim, a kod Save je prisutan kino-snjeni reim. Povrinske vode jadranskoga sliva uglavnom imaju obiljeja kinog reima. Koliinski reim voda podloan je prirodnim i antropogenim promjenama. Spoznaje o koliinama i rasporedu povrinskih voda oduvijek su bile nune za planiranje iskoritavanja i zatitu od voda, te se poetkom 19. stoljea na prostoru Hrvatske zapoinje s organiziranim mjerenjima vodostaja i odreivanjima protoka. U 20. stoljeu zapoinju i mjerenja temperature vode, pronosa nanosa i pojava leda, u znatno manjem opsegu. Postupno se poveavao i broj mjernih stanica, a posljednjih se petnaestak godina kretao od 450 do 500. Upravljanje vodnim resursima kritino je tijekom ekstremnih situacija, sua i poplava kojih je pod utjecajima prirodnih i antropogenih imbenika sve vie. Trendovi sua i poplava, te poveanja temperatura zraka u Hrvatskoj osobito su pojaani tijekom posljednjih petnaestak godina.
10
Kvantitativni hidroloki pokazatelji denirani su na temelju podataka izmjerenih u posljednjem neprekinutom 30-godinjem razdoblju (1961. - 1990.) koje se smatra reprezentativnim za donoenje pouzdanih zakljuaka. U razdoblju od 1991. do 2000. godine hidroloki nizovi zbog ratnih su razaranja bili prekinuti gotovo na treini hrvatskoga dravnog teritorija.
Tablica 2.2. Hidroloke znaajke veih vodotoka (1961. 1990.) Tablica 2. 2 Hidroloke znaajke veih vodotoka (1961. --1990.)
Slivovi Povrina sliva Vodotok Ukupna km2 Sava Sutla Krapina esma Ilova s Pakrom Orljava Save Bosut Kupa Dobra Korana Mrenica Glina Sunja Una Dunav Drave i Dunava Vuka Drava Mura KaraicaVuica Dragonja Primorsko-istarski Mirna Raa Boljunica Rjeina Lika Gacka Zrmanja Dalmatinski Krka Cetina Neretva 95.419 590 1.244 2.890 1.816 1.616 2.913 10.236 1.354 2.297 980 1.418 482 9.368 816.950 1.260 41.238 14.149 2.347 141 541 279 230 360 1.014 584 1.379 2.657 4.145 10.520 25.770 133 1.244 2.890 1.816 1.616 2.375 8.412 1.354 2.049 980 967 482 1.686 35.132 1.260 7.015 473 2.347 55,6 494 279 230 300 1.014 584 1.379 2.373 1.531 280 946 92 65 96 96 97 132 294 104 134 63 100 77 212 2.857 126 749 493 150 26 53 23 33 19 77 61 69 72 104 215 U RH Ukupna Duljina U RH km 510 89 65 96 96 97 81 294 104 134 63 100 77 116 138 126 323 83 150 12 53 23 33 19 77 61 69 72 104 22 313 73 100 23 18 101 130 136 79 12 upanja Zelenjak Kupljenovo azma Veliko Vukovje Pleternica Nijemci Farkai Donje Stative Velemeri Mrzlo Polje Glina Sunja Hrvatska Kostajnica Erdut Tordinci Belie Mursko Sredie Benianci Plovanija Portonski most Podpian epi Suak Bilaj ovii Jankovia buk Skradinski buk Gardunska mlinica Metkovi Granica Vodomjerna stanica Povrina sliva km 62.891 455 1.150 2.877 995 745 1.670 8.902 1.313 1.258 975 1.145 225 8.876 251.593 418 38.500 10.891 430 141 317 88,5 183 246 225 490 1.292 2.108 3.701 10.240 226 0,342 0,200 0,066 0,130 0,111 ... 16,9 1,65 0,611 0,223 0,939 0,001 25,1 1.070 0,010 160 41,0 0,156 ... 0,048 suho suho 0,543 suho 2,28 0,165 4,99 ... ... 311 0,859 1,12 0,679 0,390 0,560 ... 30,5 2,45 3,31 1,85 2,91 0,325 44,7 1.440 0,440 234 62,0 0,335 0,100 0,513 0,088 0,002 1,10 0,125 4,95 1,92 12,4 ... ... Karakteristini protoci Qmin Qmin,sr Qsr m/s 1.134 7,31 12,0 14,1 6,99 5,12 12,2 201 34,8 28,8 26,6 18,2 2,91 221 2.852 3,14 552 170 2,60 1,30 7,91 1,60 0,956 12,9 7,33 13,3 37,0 54,6 99,0 342 3.038 129 153 91,9 68,0 60,0 ... 1.207 241 320 256 174 87,0 1.110 5.443 5,10 1.386 732 26,7 50,0 77,4 44,4 24,2 118 145 47,2 266 293 ... ... 4.130 250 368 153 151 117 ... 1.776 372 492 373 350 141 1.521 9.250 27,1 2.232 1.454 34,6 ... 178 92,5 28,9 350 245 68,6 367 565 ... ... Qmax,sr Qmax
Jadranski
Crnomorski
Prema Zakonu o hidrometeorolokoj slubi, obavljanje motrenja i mjerenja hidrolokih pojava od javnog interesa u nadlenosti je Dravnoga hidrometeorolokog zavoda. U okviru Dravnoga hidrometeorolokog zavoda u suradnji s korisnicima podataka razvija se Hidroloki informacijski sustav (HIS 2000), kao baza podataka s programskim paketima za unos, pregled i statistike obradbe hidrolokih podataka. Vezano uz koliinski reim voda, za svaku mjernu stanicu na kojoj se obavljaju vodomjerenja HIS 2000 sadri, meu ostalim, i standardne podatke vezane uz znaajke sliva, te prosjene i ekstremne vodostaje i protoke.
11
Sliv rijeke Save. Rijeka Sava sa svojim pritocima drenira najvei dio kopnenog podruja Hrvatske. Najvei pritoci Save dolaze iz desnog zaobalja. Najmanji godinji protoci na Savi i Kupi preteno se pojavljuju od kolovoza do studenoga, dok su dulja razdoblja s malim vodama najea u kolovozu i rujnu, a samo rijetko u sijenju i veljai. Na Savi i na njezinim veim pritocima uz komponentu ciklinosti, uoljiva je na pojedinim dionicama tendencija snienja najniih godinjih vodostaja. malim vodama 2.000 naj rujnu, a samo rijetko u 1.500 sije Savi i na njezinim 1.000 ve komponentu cikli 500 uo dionicama tendencija 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII snienja najniih 541 577 669 765 569 454 342 269 345 484 654 654 SAVA, CRNAC godinjih vodostaja.
Q (m3/s) SAVA, UPANJA 1.302 1.438 1.553 1.782 1.466 1.018 707 194 204 243 262 175 119 503 590 793 1.080 1.379 164 230 234 KUPA, JAMNIKA KISELICA 81,5 74,2 109
Slika 2.2. Prosjeni mjeseni protoci na slivu Save (1961. - 1990.)

-50 vodostaj (cm) -100 -150 -200 -250 -300 -350 1926
SAVA, ZAGREB
1936
1946
1956
1966
godina
1976
1986
1996
2006
Najvei protoci na Savi i Kupi pojavljuju se u listopadu, studenome i prosincu, a na manjim pritocima u proljee i u ljeto. Nizovi velikih voda ne pokazuju, statistiki znaajan trend promjena. Koliine lebdeeg nanosa (vueni se ne mjeri) u rijeci Savi se stalno smanjuju, to je uglavnom posljedica ureenja sliva i vodotoka. Najnie temperature vode podjednako se pojavljuju u sijenju i veljai, a najvie u srpnju i kolovozu i uglavnom prate kretanje temperature zraka.
40 20 0 -20 -40 -60 -80 -100 -120 1926
vodostaj (cm)
KUPA, KARLOVAC
1936
1946
1956
1966
godina
1976
1986
1996
2006
Slika 2.3. Vremenski nizovi najniih godinjih vodostaja zabiljeenih na karakteristinim stanicama na Savi i Kupi
Slivovi Drave i Dunava. Glavni vodotoci vodnog podruja jesu Dunav, Drava i Mura, koji u Hrvatsku ulaze ve s formiranim tokovima, a vodne koliine koje dobivaju s podruja Hrvatske samo u manjoj mjeri utjeu na koliinski reim. Jedna od znaajki reima teenja rijeke Drave jesu dnevna kolebanja vodostaja uzrokovana nestacionarnim pogonom izgraenog lanca hidroelektrana, napose izraena pri manjim protocima.
12
3.500 3.000 2.500 Q (m3/s) 2.000 1.500 1.000 500 0 MURA, MURSKO SREDIE DRAVA, BOTOVO DUNAV, BATINA I 102 337 II 108 360 III 145 437 IV 198 581 V 265 738 VI 254 783 VII 225 696 VIII 189 565 IX 157 493 X 141 458 XI 135 456 XII 117 387
1.993 2.241 2.359 2.883 2.961 3.054 2.792 2.372 1.885 1.604 1.590 1.898
Slika 2.4. Prosjeni mjeseni protoci na slivovima Drave i Dunava (1961. - 1990.)
Minimalni su protoci na Dunavu u studenome, a na Dravi i Muri u sijenju, dok su na pritocima uglavnom u ljetnim mjesecima. Svi minimalni vodostaji na rijeci Dravi imaju tendenciju snienja. Najvei su protoci Drave u ljetnim mjesecima, dok su na pritocima najee u zimskim, a samo katkad u ljetnim mjesecima. Najvei prosjeni mjeseni protoci na Dunavu i Dravi javljaju se najee u lipnju, a na Muri u svibnju. Zbog postupne izgradnje lanca hidroelektrana u uzvodnim dravama, tijekom dvadesetoga stoljea dolo je do znatnog poveanja maksimalnih protoka Drave na ulazu u Hrvatsku. Temperature vode najvie su u kolovozu, a najnie u sijenju.
200 100
vodostaj (cm)
0 -100 -200 -300 -400 1926

DRAVA, BOTOVO DRAVA, OSIJEK DRAVA, TEREZINO POLJE
1936
1946
1956
1966
godina
1976
1986
1996
2006
Slika 2.5. Vremenski nizovi najniih godinjih vodostaja zabiljeenih na karakteristinim stanicama na Dravi
Primorsko-istarski slivovi. Zbog dominantne zastupljenosti kra, hidrografska je mrea relativno slabo razvijena i na veem dijelu ima bujina obiljeja. Veina vodotoka u sunom razdoblju presuuje, ali su este pojave i izuzetno visokih vodostaja. Vaniji vodotoci jesu: Lika, Gacka, Mirna, Raa i Rjeina. Na svim vodotocima najnii se protoci pojavljuju od srpnja do rujna. Protoci su na Rjeini i Gackoj najvii u travnju, na Mirni u sijenju, a na Lici u prosincu. Procesi intenzivne produkcije i pronosa nanosa karakteriziraju veliki dio bujinih slivova, posebno f|ikih u srednjem dijelu Istre. Na vodomjernim je stanicama uoena tendencija snienja minimalnih vodostaja.
13
Hidroloki nepovoljne prilike i intenzivno koritenje vodama tijekom ljetnoga sunog razdoblja (Mirna, Rjeina, Gacka) uzrokuju znatno smanjenje protoka.
20 15 Q (m3/s) 10 5 0 MIRNA, PORTONSKI MOST RJEINA, MARTINOVO SELO GACKA, OVII PODG. UZV. LIKA, BILAJ
II
III
IV
VI
VII 2,3
VIII
IX
XI
XII
11,9 11,1 9,94 10,2 6,74 6,04 15
2,52 4,63 7,27 11,6 10,7
8,01 7,53 8,14 13,3 10,7 5,56 1,94 1,73 4,37 8,16 12,1 10,2 15,4 16,8 18,2 14,7 11,1 9,57 8,78 8,61 10,4 13,8 16,8 10,7 12,2 11,6 9,94 5,55 2,81 0,867 0,464 1,83 6,18 11,5 14,2
Slika 2.6. Prosjeni mjeseni protoci na primorsko-istarskim slivovima (1961. - 1990.)
Pojave velikih voda kod veine su vodotoka zabiljeene od rujna do prosinca, kada na formiranje poplavnih valova dominantan utjecaj ima enovska ciklona. Na bujinim vodotocima zbog intenzivnih oborina pojavljuju se ekstremne vode i u ljetnom, sunom razdoblju. Dalmatinski slivovi. Na izrazito krevitom podruju formirano je nekoliko veih povrinskih vodotoka kao to su Cetina, Zrmanja i Krka, s tokovima na podruju Hrvatske, te Neretva s veim dijelom sliva na podruju Bosne i Hercegovine. Za rijeku Cetinu karakteristino je da je cijeli tok u Hrvatskoj, a vei dio sliva na podruju Bosne i Hercegovine. Prirodni reim teenja rijeke Cetine znatno je izmijenjen zbog dviju velikih hidroenergetskih akumulacija, Perue i Bukog blata. Znatne promjene u reimu teenja na Neretvi i Trebinjici takoer su posljedica izgraenih hidroenergetskih sustava u Bosni i Hercegovini.
25 20 15 10 5 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII 500 400 300 200 100 0 ITOMISLI Q (m3/s)
PALANKA, TOPOLJE MOST VINALI Q (m3/s)
ZRMANJA, PALANKA KRKA, TOPOLJE MOST CETINA, VINALI NERETVA, ITOMISLI
7,39 7,34 7,51 8,4 5,69 3,81 1,77 1,35 2,5 3,96 6,91 8,16 14,9 14,2 14,9 17,7 14,4 11,6 6,65 4,96 6,73 9,87 13,7 16,8 15,1 14,6 15,4 20,9 15,4 9,83 5,02 3,63 5,45 9,08 15,2 18,7 370 382 379 346 238 129 92,5 74,1 76,9 145 278 368
Slika 2.7. Prosjeni mjeseni protoci na dalmatinskim slivovima (1961. - 1990.)
14
Unutar godine na uzvodnim tokovima najmanji su mjeseni protoci u kolovozu, a najvei u travnju i rjee u sijenju i prosincu. Najnii se vodostaji najee pojavljuju u razdoblju od kolovoza do listopada, kada dio vodotoka i presuuje. Za razliku od ostalih vodotoka na podruju Hrvatske, veliki i srednji godinji protoci na Neretvi (Metkovi), Cetini (Han) i Matici Vrgorskoj (Dusina) imaju tendenciju snienja. Otoci nemaju znaajnih povrinskih tokova, osim povremenih bujinih vodotoka ili rijetkih izvora obino malog kapaciteta. Cijelo jadransko priobalje bogato je vruljama, ije se koliine istjecanja ne mjere.
2.1.3. Kakvoa povrinskih voda

Kakvoa voda rijeka i jezera
Svrha je praenja kakvoe voda ocjena ope ekoloke uloge voda, te utvrivanje uvjeta koritenja za odreene namjene. Ocjenjivanje kakvoe temelji se na Uredbi o klasikaciji voda, gdje se vode, prema graninim vrijednostima pokazatelja, svrstavaju u pet vrsta. Ispitivanje kakvoe voda provodi se na vodotocima ija se voda iskoritava ili planira iskoritavati za javnu vodoopskrbu, na vodama unutar nacionalnih parkova i parkova prirode, zatim u dijelovima vodotoka gdje su znaajniji utoci dravnih i prekograninih voda te ispusti tehnolokih i komunalnih otpadnih voda i u dijelovima gdje se vodni resursi iskoritavaju ili planiraju iskoritavati za gospodarske potrebe (hidroelektrane, navodnjavanja, uzgajalita riba i drugo). Sustavno praenje kakvoe povrinskih voda zapoelo je godine 1958. na Dunavu, a poetkom sedamdesetih godina poelo se s ispitivanjem kakvoe povrinskih voda u okviru nacionalnog monitoringa. Za ocjenu kakvoe voda sluila je Uredba o klasikaciji voda iz 1981. godine, ali tek godine 1998. doneseni su novi propisi za ocjenjivanje kakvoe voda usklaeni s UN/ECE smjernicama i s razraenom metodologijom. Zbog toga je 2000. godina usvojena kao polazna godina u ocjeni promjena kakvoe voda.
1 1 7
9
100%
13
17
14
15
21
15
16
25
21
36
24
17
27
31
31
40
43
22
30
32
33
43
36
80%
87 74 68 56 70 68
27 60
36
27
31
63
36
41
19
25
30
26
20
18
22
14
15
40 65
88
73
79
77 66
74
67
60%
67 57
81
79
84
87
73 86
40%
92
91 107
79 89 101 94 94 107 90 34 27 12 13 12 6 13 14 32 17 34 36 21
86
143 172 82 67 80 59 68 103
150
150
152
143
77
20%
34 55 47 43 51
76
95
92
89
36 28
42 20
35 26
35 27 23 27 21 33
V. VRSTA IV. VRSTA III. VRSTA II. VRSTA I. VRSTA
0%
13
10
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Reim kisika Hranjive tvari Mikrobiologija Biologija
Broj mjernih postaja/Skupina pokazatelja
Slika 2.8. Ukupni prikaz stanja kakvoe voda (2000. - 2006.)
15
Ispitivanja kakvoe voda u razdoblju od godine 2000. do 2006. (rijeke, izvori, bunari, kanali, prirodna i umjetna jezera) provodila su se na oko 270 u 2000., a na 344 mjernih postaja u 2006. godini. Prema vrsti monitoriranja na pojedinoj mjernoj postaji razlikuje se prekogranini (PGM), nacionalni (NM) i lokalni monitoring (LM). Uz obvezne pokazatelje (reim kisika, hranjive tvari, mikrobioloke i bioloke pokazatelje), koji odreuju opu ekoloku funkciju voda, ispituju se i dodatni pokazatelji (metali, organski spojevi i radioaktivnost) prema posebnim programima. U razdoblju 2000. - 2006. godine vode su, prema biolokim pokazateljima bile veinom II., po reimu kisika i hranjivim tvarima II. i III., a prema mikrobiolokim pokazateljima III. i IV. vrste kakvoe. Samo na manjem broju mjernih postaja kakvoa voda izrazito je odstupala od planirane vrste (pokazatelji BPK5, ukupni N, ukupni P, P-B indeks saprobnosti ili biotiki indeks). Koncentracije metala u razdoblju od 2000. - 2006. godine praene su na vie od 40% mjernih postaja. Prema veini ispitivanih metala voda je bila I. i II. vrste kakvoe, a najnepovoljnije vrijednosti bile su izmjerene za olovo, bakar i kadmij. Loija ocjena prema nekim tekim metalima (ivi, olovu i povremeno kadmiju) posljedica je velikog broja uzoraka kod kojih nije bilo mogue izmjeriti prirodne koncentracije zbog nedovoljno osjetljive analitike opreme. Najnepovoljnije vrijednosti analiziranih organskih spojeva tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine bile su najee izmjerene za mineralna ulja. Vrijednosti Slika 2.9. Slika 2. 9.Stanje kakvoe voda prema biolokim biolokim Stanje kakvoe voda prema pokazateljima ostalih organskih spojeva uglavnom su bile ispod granica detekcije. U godini 2002. na nekim mjernim postajama na rijeci Savi izmjeren je atrazin u povienim koncentracijama. Radi kontrole mogueg utjecaja nuklearne elektrane Paks u Maarskoj ispituje se radioaktivnost rijeke Dunav na graninoj mjernoj postaji Dunav - Batina, a dobiveni rezultati u godini 2006. usporeeni su s mjerenjima obavljenima u razdoblju od 1983. do 2001., kao i mjerenjima obavljenima radi utvrivanja nultog stanja, tj. prije putanja u pogon NE Paks. Prati se ukupna beta-radioaktivnost u vodi, sedimentu, ribi i obrataju. Kod veine vrsta uzoraka rijeka Dunav je na razini nultog stanja, osim vrijednosti radionuklida 137Cs u sedimentu, koja prelazi vrijednosti radioaktivnosti izmjerene u razdoblju mjerenja nultog stanja. Vode na koncentriranim ulazima i izlazima iz Hrvatske tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine su uglavnom sline kakvoe s obzirom na veinu ispitivanih pokazatelja, iako su zamijeena povremena odstupanja u pojedinim godinama, posebno u odnosu na mikrobioloke pokazatelje. To pokazuje da poveana odstupanja od planiranih vrsta/kategorija na pritocima uglavnom nemaju znatnijeg odraza na koncentriranim izlazima.
16
Za stanje kakvoe priobalnog mora posebno je vana kakvoa voda rijeka na uima te se ona sustavno prati. Prema podacima mjerenja u godini 2006., najnepovoljnije stanje je prema mikrobiolokim pokazateljima, to upuuje na to da je oneienje uzrokovano otpadnim vodama fekalnog porijekla.
Tablica 2.3. Ocjena kakvoe voda na graninim mjernim postajama u godini 2006.
Sliv
2
Izlaz
Save
Drave i Dunava
dalmatinski
Vodotok
Sava
Una
Drava
Dunav
Neretva
Ulaz
Izlaz
Izlaz
Ulaz
Ulaz
Ulaz
Izlaz
Ulaz
Mjerna postaja
Jesenice
Gunja
Donja Suvaja
Struga
Ormo
Batina
Ilok
Metkovi
Rogotin
Vrsta monitoringa
PGM
NM
NM
NM
PGM
PGM
NM
NM
LBA
Skupina pokazatelja
Reim kisika
II
II
II
III
III
Hranjive tvari
III
III
II
III
III
III
II
II
Mikrobioloki
IV
IV
IV
III
IV
IV
IV
Bioloki
II
II
II
II
II
II
II
II
Kategorija vode
II
II
II
II
II
II
II
II
Tablica 2.4. Ocjena kakvoe vode na uima rijeka u Jadransko more u godini 2006.
Slivovi
Vodotok
Mjerna postaja
Vrsta monitoringa
Skupina pokazatelja
primorsko-istarski
Dragonja
ue
PGM-LBA
I
II
III
II
II
dalmatinski
Rjeina
ue
LBA
I
II
IV
II
Mirna
Portonski most
LBA
I
III
III
II
II
Raa
most Mutvica ue
LBA
I
III
IV
II
II
Zrmanja
Obrovac
LBA
III
I
IV
II
II
Krka Nizvodno od Skradinskog Buka LBA

I
I
III
II
II
Cetina
Nizvodno od HE Zakuac
LBA
I
II
IV
I
II
Neretva
Rogotin
LBA
I
II
V
II
II
B
C
D
E
Reim kisika
Hranjive tvari
Mikrobioloki
Bioloki
Kategorija vode
Za potrebe ocjene ope ekoloke funkcije vode sustavno se prati stanje voda izvorita. Izvorita koja se ispituju u okviru nacionalnog monitoringa kakvoe kopnenih voda upuuju ne samo na stanje kakvoe u izvorinom dijelu rijeke nego i na stanje kakvoe voda vodonosnika pa su stoga ocijenjena i prema kriterijima za povrinske vode i prema kriterijima za podzemne vode Uredbe o klasikaciji voda. Ovdje su vode izvorita ocijenjene prema kriterijima za povrinske vode. Prema kriterijima za povrinske vode (reim kisika, hranjive tvari i bioloki pokazatelji), tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine vode izvorita preteno su svrstane u I. i II. vrstu, prema mikrobiolokim pokazateljima u II. i III. vrstu, a samo na manjem broju mjernih postaja u IV. i V. vrstu. Prema ispitivanim metalima, tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine vode izvorita svrstavaju se u I. i II. vrstu, a prema organskim pokazateljima uglavnom su I. vrste.
17
2 2
1
1
1
1
1
6 6 6 10
100%
1
2 5 3 5 6
1
1 4 16 1 3
1
5
4
8
3
80%
1 1
1 4
15
9 18 12 21 18 20 11 6 1 4
2002. 2003.
7 13 11 20 16 6 12 6
2004.
9 9 3 9 17
10
10
60%
12
15 9 13 9 7 8 11 8 5
2004. 2005.
40%
25 18
20
21
20%
15 8
10 4
2005. 2006.
8 14 8 2
2000. 2001. 2002. 2003.
13 7 7 1
2000. 2001.
17 11
16
V. VRSTA IV. VRSTA III. VRSTA
II. VRSTA I. VRSTA
3
2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
0%
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
2000.
2001.
Reim kisika
Hranjive tvari
Mikrobiologija
2006.
Biologija
Broj mjernih postaja/skupina pokazatelja
Slika 2.10. Ocjena stanja kakvoe voda izvora kao povrinskih voda (2000. - 2006.)
Na temelju redovitih godinjih izvjetaja o rezultatima ispitivanja kakvoe vode u Republici Hrvatskoj, razvidno je da se u razdoblju od 2000. - 2006. godine biljei blago poboljanje kakvoe povrinskih voda i to pokazatelja iz skupine reima kisika i hranjljivih tvari.
Kakvoa prijelaznih voda i priobalnog mora

Prema vaeim zakonima, u nadlenosti vodnoga gospodarstva jest praenje oneienja priobalnog mora s kopna, koje dolazi rijekama, te tokastim i rasprenim izvorima oneienja s kopna. U skladu s time, prema kriterijima Dravnoga plana za zatitu voda, podruje nadlenosti vodnoga gospodarstva obuhvaa podruja priobalnog mora oko ispusta otpadnih voda i podruja pod utjecajem ua rijeka. Za ocjenu kakvoe priobalnog mora iskoriteni su rezultati istraivanja nekoliko istraivakih projekata i programa (najopseniji su projekti Jadran i Vir-Konavli), koje provodi vie dravnih institucija, ukljuujui i Hrvatske vode. Rezultati istraivanja bili su osnova za procjenu kakvoe priobalnog mora, koje je prema trokom stanju klasicirano u 5 klasa, na osnovi trokog indeksa za razdoblje 1998. - 2001. Na osnovi trokog indeksa moe se stanje kakvoe, u najveem dijelu akvatorija od Savudrije do Zadra, procijeniti najviim stupnjem (vrlo dobro ili oligotrofno). Stanje za jedan ili dva stupnja loije (dobro i umjereno dobro ili oligomezotrofno i mezotrofno) procijenjeno je za unutranje dijelove Limskog kanala, te Bakarskog i Rijekog zaljeva. Limski kanal i Bakarski zaljev podruja su pod znatnim utjecajem podzemnih voda, a time i koncentriranog donosa hranjivih tvari s pripadajuih slivova. Najvei dio priobalnog mora na podruju Dalmacije je oligotrofno. More ibenskog zaljeva i istonog dijela Katelanskog zaljeva svrstava se u eutrofno ili ak u ekstremno eutrofno. iri akvatorij ibenika, Splita, te Ploa procjenjuje se mezotrofnim, iako su koncentracije klorola vrlo esto usporedive s otvorenim vodama. Podruje mora oko Dubrovnika je oligotrofno.
18
jima gdje se u more Na podrujima gdje se u more ulie rijeke (Krka, Jadro, jevaju vee rijeke (Krka, Jadro, rrnovnica, Cetina, Neretva) prisutan novnica, Cetina, Neretva) prisutan je unosje hranjivih tvari, ali ali je omjer unos hranjivih tvari, je omjer duika duika i fosfora u tim vodama poi fosfora u tim vodama povoljan (vrlo visok) i procesi eutrovoljan (vrlo visok) i procesi kacije mora nisu jako izraeni. eutrofikacije mora nisu jako izraeni. No, negativni unosa hranjivih No, negativni efekti efekti unosa hranjitvari u vih tvari dolaze dolaze do izraaja more u more do izraaja u u onim podrujima, bliziniu ua jima, gdje u gdje blizini ua rijeka a gradska sredita postoje vea gradska sredita ijim otpadnim vodama ijim otpadnim vodama u more u more dospijevaju i soli fosfora. dospijevaju i soli fosfora. Estuarij Estuarij Krke je podruje gdje je to dolo je gdje je izraaja, pa je do punog to dolo do punog proces eutrokacije najsnanije izraaja, pa je proces eutrofikacije najsnanije ibenskog zaprisutan u podruju prisutan u ju ibenskog manjoj mjeri to vrijeljeva. U neto zaljeva. U neto manjoj mjeri to vrijedi i za zaljev. Utjecaj di i za Katelanski Katelanski zaljev. Neretve na proces na proces Utjecaj Neretve eutrokacije manji je nego to bi se to moglo eutrofikacije manji je nego to bi se to oekivati, to je rezultat autopuriekivati, to je rezultat kacijskih sposobnosti movarnog Slika 2. 11. Procjena kakvoe priobalnog mora autopurifikacijskih sposobnosti Slika 2.11. Procjena kakvoe priobalnog mora ekosustava.
Moe se zakljuiti da je najvei dio hrvatskog Jadranskog mora oligotrofan, odnosno vrlo dobre kakvoe, a problem su uglavnom zatvoreni priobalni dijelovi mora uz velike gradove (Pula, Rijeka, ibenik, Split i slino).
22
Kakvoa priobalnog mora na plaama

Mikrobioloki pokazatelji najznaajniji su indikatori oneienja mora otpadnim vodama fekalnog porijekla, te se ocjena kakvoe mora na morskim plaama temelji na koncentracijama indikatora fekalnog oneienja ije su granine vrijednosti denirane u Uredbi o standardima kakvoe mora na morskim plaama. Na podruju od Savudrije do Dubrovnika u 2000. godini vie od 96% uzoraka morske vode na ispitivanim plaama istoom je zadovoljavalo propisane standarde. Taj je postotak u 2003. godini narastao gotovo do 98%, a jednako je bilo i u 2004. godini. Udio uzoraka koji prelaze granine vrijednosti propisane Uredbom u 2005. godini bio je 1,5%, u 2006. godini 1,06% to je za 7,8% manje u odnosu na prethodnu godinu. Od uzoraka koji su odgovarali standardima Uredbe, 72,97% uzoraka bilo je ocjenjeno kao more visoke kakvoe, 25,39% kao more podobno za kupanje i 1,33% kao umjereno oneieno more5. Kakvoa priobalnog mora na plaama pokazuje da je sanitarna kakvoa mora u najveem dijelu obalnog podruja zadovoljavajua. Loija sanitarna kakvoa mora ograniena je na one plae koje se nalaze u blizini gradskih luka i velikih gradskih sredita. Sadanja razina pritisaka ne ugroava kakvou mora i okoli u znaajnoj mjeri, te se ne smatra ograniavajuim imbenikom razvoja.
5
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva: Kakvoa mora za kupanje na plaama hrvatskog jadrana u 2006. godini, prosinac 2006.
19
2.2. Podzemne vode

2.2.1. Ope znaajke
Na prostoru Hrvatske dominiraju dva tipa vodonosnika, meuzrnski, koji prevladava u panonskom dijelu, i krki, sekundarne pukotinsko-kavernozne poroznosti u podruju Dinarida. Prirodni slivni sustavi formirani su tako da crnomorskom slivu, osim panonskog podruja, pripada i dio krkog podruja, dok jadranski sliv u cijelosti pripada krkom podruju Dinarida. Dio znaajnijih vodonosnika su prekogranini. Monitoring razina podzemne vode ne provodi se sustavno. Na podruju Drave postoji osnovna mrea, te mree mjernih postaja uspostavljenih za potrebe izgraenih i planiranih hidroenergetskih objekata. Na slivu Save uspostavljene su mree za potrebe javne vodoopskrbe (ire podruje Zagreba) i mree za planirane hidroenergetske objekte. Na krkim je podrujima uspostavljena mrea mjernih postaja za potrebe vodnog gospodarstva na podruju zapadne i june Istre, kojom je pokriven manji dio poluotoka. Na ostalim krkim podrujima ne postoji monitoring, osim lokalnih namjenskih mrea.
Slika 2.12. Ope hidrogeoloke znaajke vodonosnika
Najvaniji vodonosnici na crnomorskom slivu formirani su u debelim kvartarnim naslagama meuzrnske poroznosti u dolinama rijeka Save i Drave, koji su najbogatiji vodama uz gornje tokove, a izdanost nizvodno, zbog poveanja udjela sitnozrnate komponente, smanjuje se. Na nizvodnom su podruju vrlo este pojave subartekih i artekih voda. Kod dubljih vodonosnika, zbog reduktivnih uvjeta, prisutan je povien sadraj eljeza, mangana i drugih prateih elemenata. Vodonosnici pukotinske poroznosti u panonskom bazenu zauzimaju razmjerno male povrine i izgrauju vrne dijelove gorskih predjela junog dijela crnomorskoga sliva.
20
Osnovna znaajka jadranskoga sliva jesu razvijeni krki vodonosnici. Temeljna obiljeja krkih slivova prostrane su zone prikupljanja vode u planinskim podrujima i vrlo kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima okrenih vodopropusnih karbonatnih naslaga i vodonepropusnih stijena. Teenje vode vezano je za pukotinske sustave, a odlikuje se velikim brzinama podzemnih tokova (do 30 cm/s) i pojavama jakih krkih izvora velikih amplituda istjecanja. Zbog male retencijske sposobnosti vodonosnika ljetna razdoblja karakterizira bitno smanjenje istjecanja na izvorima, a katkad i potpuna presuivanja. Kakvoa podzemnih voda uglavnom je vrlo dobra, a jedine probleme stvaraju povremena zamuenja i bakterioloka oneienja izvora kao posljedica jakih oborina, osobito nakon dugoga sunog razdoblja.
2.2.2. Prostorni razmjetaj

Slivovi Drave i Dunava. Dravski je sliv prema specinim hidrogeolokim obiljejima podijeljen na tri podruja, uzvodno od ua Mure, od ua Mure do Slatine i od Slatine do ua rijeke Drave u Dunav. Uzvodno od ua Mure zastupljena su dva osnovna tipa vodonosnika, vodonosnik meuzrnske poroznosti u pridravskoj ravnici i vodonosnici pukotinske poroznosti u gorskim predjelima. Aluvijalni je vodonosnik izgraen od dvaju ljunanih slojeva ukupne debljine na krajnjem zapadu oko 5 - 10 m, oko 150 m juno od Preloga, te 30 - 40 m na legradskom pragu. Postojeim zdencima vodonosnik je zahvaen do 40 m dubine. Prosjene vrijednosti hidraulike vodljivosti iznose 100 - 250 m/dan. itav je vodonosnik pokriven prainasto-glinovitim slojem male debljine. Izgradnjom hidroelektrana na Dravi promijenjeni su uvjeti teenja podzemne vode, prisutno je prihranjivanje vodonosnika na podruju akumulacija, a intenzivno dreniranje uz oteretne kanale. Na dijelu od ua rijeke Mure do Slatine u litolokom sastavu prevladava ljunak. Ukupna debljina vodonosnog kompleksa dosee vie od 300 m. Zdencima su vodonosne naslage zahvaene do 70 m dubine, a prosjene vrijednosti hidraulike vodljivosti iznose oko 100 m/dan na zapadu, do oko 50 m/dan na istoku. Vodonosnik je pokriven prainasto-glinovitim naslagama, ija se debljina poveava od zapada prema istoku. Od Slatine do ua u Dunav prisutne su tri vrste stijena. U aluvijalnim naslagama u pridravskoj ravnici formiran je vodonosnik meuzrnske poroznosti, u karbonatnim stijenama gorskih predjela Papuka formirani su vodonosnici pukotinske poroznosti, dok su neogenske naslage, na padinama gorja, uglavnom nepropusne do slabopropusne. Debljina kvartarnoga vodonosnog kompleksa dosee vie od 200 m. Pjeskoviti su slojevi meusobno odvojeni prainasto-glinovitim proslojcima. Prosjena hidraulika vodljivost vodonosnika kree se od 10 do 20 m/dan. Iznad vodonosnika nalazi se glinovito-prainasti pokriva debljine uglavnom vee od 10 m, a mjestimino i 30 m. U hidrogeolokom smislu neposredni sliv Dunava vrlo je teko odvojiti od sliva Drave, jer oba ine jednu cjelinu. U litolokom sastavu prevladava sitnozrnati do srednjezrnati pijesak. Pojedini slojevi meusobno su odvojeni slabo propusnim prainasto-glinovitim proslojcima. Debljina vodonosnog kompleksa juno od Drave prelazi 150 m, dok je na podruju Baranje vodonosnik debljine oko 50 m. Prosjene vrijednosti hidraulike vodljivosti variraju od 10 do 20 m/dan, a u nekim dijelovima Baranje mjestimice su 50 m/dan. Postojeim zdencima vodonosnik je zahvaen do 100 m dubine. Iznad vodo-
21
nosnika se nalaze glinovito-prainaste naslage debljine vee od 10 m, a u nekim podrujima prelaze i 50 m. Izuzeci su istoni dio Baranje i inundacijsko podruje gdje je debljina takvih naslaga manja od 5 m. Specini hidrogeoloki uvjeti nalaze se na prapornim ravnjacima, gdje se ispod nekoliko desetaka metara debelih prapornih naslaga nalaze propusni slojevi pijeska i ljunka u kojima je podzemna voda pod artekim i subartekim tlakom. Sliv Save. Juni dio sliva pripada kru Dinarida, a izgrauju ga dobro propusne karbonatne stijene kredne starosti, u kojima su formirani vodonosnici pukotinske poroznosti. Nizvodno od Karlovca sliv Save pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena. Nepropusne paleozojske naslage izgrauju podruje Banovine, dok sjevernim i istonim dijelom sliva dominiraju savski i u njegovom nastavku slavonsko-srijemski bazen u kojima je podzemna voda akumulirana u aluvijalnom kvartarnom vodonosniku meuzrnske poroznosti. U slivu rijeke Krapine jedini znaajniji vodonosnici formirani su u karbonatnim naslagama gorskih masiva Ivanice, Strahinjice i Kuna gore. Sliv rijeka Lonje, Trebea, Ilove i Pakre obuhvaa Lonjsko-ilovsku zaravan (Bjelovarska uleknina), jugoistone padine Kalnika, istoni dio Medvednice, Moslavaku goru, Lonjsko polje i zapadne obronke Psunja. Najvei dio sliva izgraen je od neogenskih naslaga pokrivenih kopnenim praporom kvartarne starosti u kojima ne postoje znaajniji vodonosnici, a postojea crpilita relativno slabih izdanosti vezana su za tanke aluvijalne vodonosnike rijeka Ilove, Pakre i njihovih pritoka. Najznaajnije zalihe podzemne vode vezane su za aluvijalni vodonosnik u Lonjskom polju, u ijem litolokom sastavu prevladava srednjezrnati do sitnozrnati pijesak s neto ljunka. Najvea je debljina vodonosnika oko 100 m, a prosjena hidraulika vodljivost dosee oko 40 m/dan. Znatno slabije hidrogeoloke karakteristike imaju tanki aluvijalni nanosi Lonje, esme, i njihovih pritoka, ija debljina malo kad prelazi 10 m. Sliv rijeke Orljave obuhvaa Poeku kotlinu, koja je ograniena slavonskim gorjem. Najvei dio sliva zauzima Poeka kotlina koja je izgraena od neogenskih i kvartarnih naslaga. U cjelini su to slabo propusne naslage unutar kojih se nalaze propusniji slojevi pijeska i mjestimice zaglinjenoga ljunka, razmjerno malog prostiranja. Najznaajnija sredina s obzirom na vodoopskrbu jesu karbonatni kompleks koji izgrauje sredinje dijelove Papuka, te ljunkovito-pjeskovite naslage u dolini rijeke Orljave. Neposredni sliv rijeke Save uzvodno od ua rijeke Krapine zahvaa podruje od granice sa Slovenijom do geoloke strukture podsusedskoga praga. Najznaajnija akumulacija podzemne vode vezana je za aluvijalni vodonosnik ija debljina iznosi oko 10 - 15 m, osim u lokalnoj uleknini kod Strmca, gdje dosee oko 50 m. Prosjena hidraulika vodljivost vodonosnika u pravilu iznosi vie od 1.000 m/dan. U krovini vodonosnika nalazi se glinovito-prainasti sloj male debljine. Voda rijeke Save u neposrednoj je hidraulikoj vezi s podzemnom vodom. Na podruju Samoborskog gorja glavni vodonosnik ine naslage dolomita trijaske starosti. U neposrednom slivu Save na podruju od podsusedskog do sisakog praga najznaajniji je aluvijalni vodonosni kompleks, koji najveu debljinu dosee izmeu Petruevca i Oborova, oko 250 m. Pojedini propusni ljunkovito-pjeskoviti slojevi meusobno su odvojeni slabo propusnim glinovito-prainastim slojevima. Vrijednosti prosjene hidraulike vodljivosti u zapadnim predjelima doseu i do 2.000 m/dan, oko Prerovca i Dubrovaka 40 m/dan, a izmeu Dubrovaka i Siska smanjuju se na oko 10 m/dan. Iznad
22
aluvijalnog vodonosnika nalaze se slabo propusne naslage male debljine. Za hidraulike uvjete karakteristino je da je na krajnjem zapadnom dijelu korito Save usjeeno u vodonosnik koji se najveim dijelom napaja procjeivanjem iz Save. Posljednjih dvadesetak godina zapaena je tendencija sniavanja savskih vodostaja, koja je dovela do snienja razina podzemne vode u zaobalju za oko 2 m. Neposredni sliv rijeke Save od ua Kupe do ua Orljave najveim dijelom obuhvaa savski bazen ispunjen nevezanim sedimentima zasienima podzemnom vodom. Vodonosnik je uglavnom sastavljen od razliitih frakcija pijeska. Vee koliine ljunka istaloene su u obliku konusa, na uima pritoka. Nizvodno od Siska vrijednosti su hidraulike vodljivosti najvee u konusu Une - oko 100 m/dan i Vrbasa - oko 200 m/dan. Izmeu Save i rasjeda koji savski bazen odvaja od slavonskog gorja vodonosnik je slabo razvijen i nalazi se na dubinama uglavnom veima od 60 m. Prosjena hidraulika vodljivost maksimalno dosee 10 m/dan. Nanosi lijevih pritoka Save sastavljeni su od zaglinjenog ljunka i pijeska u izmjeni s prahom i glinom. Prosjena hidraulika vodljivost u pravilu je manja od 10 m/dan. Neposredni sliv rijeke Save od ua Orljave do granice sa Srbijom karakteriziraju dvije hidrogeoloki bitno razliite sredine. Prvu ini ljunkovito-pjeskoviti vodonosni sloj na prostoru izmeu Save, Velike Kopanice, Gradita i upanje, ija debljina dosee vie od 90 m. Krovinu ine prainasto-glinovite naslage debljine manje od 5 m uz Savu, a, udaljavajui se prema sjeveru, debljina postupno raste do 40 m. Prihranjivanje se najveim dijelom obavlja iz Save i kod visokih vodostaja utjecaj rijeke osjea se i vie od 5 km na sjever. Pjeskoviti vodonosni sustav nalazi se u prostoru izmeu ljunkovitoga sloja na jugu i razvodnice Sava - Drava na sjeveru. Broj pjeskovitih slojeva kree se od 2 do 11, a debljina pojedinih slojeva iznimno premauje 30 m. Debljina krovinskih naslaga kree se izmeu 30 i 40 m. Zdencima su zahvaeni vodonosni slojevi do maksimalne dubine od 120 m. Sliv rijeke Kupe u krkom podruju ine podslivovi Kupe, Dobre, Mrenice i Korane, koje se spajaju kod Karlovca, upravo na prelasku iz krkog u podruje panonskog bazena. Najvei dio sliva pripada Hrvatskoj, ukljuujui i glavni izvor. Osnovne su znaajke sliva sloena geoloka graa u kojoj prevladavaju okreni karbonatni vodonosnici, tokovi podzemnih voda ispod navuenih vodonepropusnih kompleksa naslaga i pojave krkih izvora irokog raspona istjecanja. Sliv rijeke Dobre zapoinje nizom manjih izvora i povrinskih vodotoka na podruju Skrada, a nizvodno od Vrbovskog poprima formu prave rijeke. Sliv rijeke Mrenice drenira karbonatni masiv vanjskih Dinarida prema Drenikom, Crnac polju i Dabru. Sliv rijeke Korane formiran je u graninom podruju Korduna, Like i Bosne i Hercegovine. Rijeka izvire iz Plitvikih jezera, a zatim vrlo brzo ponire, otjeui podzemljem prema nizvodnom dijelu korita rijeke Korane i dijelom prema izvoritu Klokot u slivu rijeke Une. Slivno podruje donjeg toka rijeke Kupe obuhvaa umberak, june padine Vukomerikih gorica, karlovaki bazen, Petrovu i Zrinsku goru. U ovom dijelu sliva najvanija su dva tipa vodonosnika. Vodonosnik meuzrnske poroznosti formiran je unutar aluvijalnih naslaga Kupe i njezinih pritoka, a vodonosnici pukotinske poroznosti u naslagama dolomita na umberku. Sliv rijeke Une obuhvaa dio antiklinalne forme Bruvna, zatim podruje Lapca i Nebljusa, te vode s podruja Like koje protjeu ispod navuenih vodonepropusnih stijena emernice prema izvoru Une. Krka podruja Krbavskog i Korenikog polja takoer pripadaju slivu Une. Slivno podruje donjeg toka rijeke obuhvaa podruje Banovine, preteito izgraeno od nepropusnih i slabo propusnih stijena. Neto znaajnije koliine podzemne vode akumulirane su u nanosu Une ija debljina malo kad prelazi 10 m.
23
Primorsko-istarski slivovi. Podruje Istarskog poluotoka na odreeni je nain prirodna hidrogeoloka cjelina s nekoliko slivova, koji se dreniraju prema zapadnoj ili istonoj obali poluotoka. Sliv rijeke Dragonje smjeten je na sjeverozapadnom dijelu poluotoka i najvei njegov dio pripada Sloveniji. Znaajni izvori Buimi i Gabrijeli na teritoriju su Hrvatske, a dreniraju karbonatno podruje izmeu Istarskih Toplica i Savudrije. Sliv rijeke Mirne zauzima podruje centralnog i zapadnog dijela poluotoka. Na sjevernom dijelu dominira planinsko podruje iarije, koje se najveim dijelom drenira na velikom krkom izvoru Sveti Ivan u Buzetu. Znaajan je vodonosnik i karbonatno podruje izmeu Istarskih Toplica i Savudrije s izvorom Bula. Uz lijevu obalu rijeke lociran je najvei krki izvor Istarskog poluotoka Gradole. Najvei je dio sliva Rae i Boljunice u centralnoistarskom f|ikom bazenu, koji se uglavnom preko ponora Pazinice drenira prema izvorima uz desnu obalu rijeke Rae i priobalnom izvoru Bla u Rakom zaljevu. Sliv zapadne i june obale Istre zauzima podruje izgraeno od okrenih karbonatnih stijena s kojeg dio vode otjee prema istonoj strani poluotoka, ali dio i prema krajnjem jugu poluotoka. Podruje Kvarnerskog zaljeva obuhvaa krko podruje, koje se drenira i prema Transkom, a dio vode otjee i prema izvoritu Sveti Ivan. Sliv izvora u gradu Rijeci ima zonu istjecanja u priobalnom podruju od Preluke na sjeveru do Kostrene na jugu, s glavnim koncentracijama istjecanja u kanjonu Rjeine i uvali Martinice. Sliv izvora u Bakarskom zaljevu formiran je u karbonatnom masivu morskih padina Gorskog kotara. Vodonepropusne f|ike stijene u najveem dijelu zaljeva potopljene su morem i zone izviranja uglavnom su otvorene prema utjecaju mora. Sliv rijeke Gacke zauzima najvei dio Likog Sredogorja i krka polja kod Peruia, te Vrhovinsko i Brinjsko polje. To je tipini krki sliv izgraen od okrenih karbonatnih stijena dinarskoga smjera prostiranja, presjeenih pojavama mlaih slabopropusnih naslaga u zoni izviranja. Najvei dio sliva Like vezan je za povrinsko ili plitko podzemno otjecanje. Sliv je formiran sa sjeveroistone strane velebitskog masiva od podruja Mogoria i Medaka do Lipova polja. Velebit, zbog vodonepropusnih naslaga u jezgri, ima funkciju barijere, koja je razlog formiranja sliva rijeke Like sa sjeveroistone strane masiva. Sliv priobalnih izvora od Novljanske rnovnice do Selina ima izduenu zonu izviranja u obalnom podruju i prostire se od Li polja u Gorskom kotaru do ponornih zona rijeka Gacke i Like i lokalnog sliva Paklenice.
24
Dalmatinski slivovi. Slivu rijeke Zrmanje na podruju Like pripadaju rijeke ponornice Obsenica, Riica i Otua, koje nakon relativno kratkog toka poniru u Graakom i tikadskom polju. Zona ponovnog izviranja tih voda desna je obala rijeke Zrmanje nizvodno od Ervenika. Rijeka od poetnog izvora do Kravljeg mosta ima stalan protok, nakon ega zapoinje zona poniranja, a utjecaj mora dosee uzvodno od Obrovca.
Slika 2.13. Vodonosnici i zahvati voda za javnu vodoopskrbu
Sliv Bokanjakog blata i Nina ima iroku zonu istjecanja u obalnom podruju od Zadra prema Ninu i dalje prema Ljubakom zaljevu. Glavna koncentracija izviranja jest u Bokanjakom blatu. Sliv Vranskog jezera formiran je u vrlo slinim hidrogeolokim uvjetima. Jezero je smjeteno u zoni mijeanja slatke i slane vode i ravnotea se, ovisno o hidrolokim uvjetima, mijenja. Sliv rijeke Krke iri se i izvan granice Hrvatske prema Bosanskom Grahovu. Uzrok istjecanju velike koliine podzemne vode na izvoru jesu prodori nepropusnih i slabo propusnih dolomita i klastita na podruju Knina. Sliv rijeke Cetine pokriva neposredno drenano podruje rijeke i izvore splitskog podruja Jadro i rnovnicu. Veliki dio sliva prostire se na podruju Bosne i Hercegovine. Najvei dio priljevnog podruja nalazi se na lijevoj obali rijeke prema Bukom blatu, te Livanjskom, Duvanjskom, uikom i Kuprekom polju. Uz lijevu obalu rijeke nizvodno od akumulacije Perua brojne su pojave jakih krkih izvora. Rijeka u gornjem dijelu toka tee kroz prostrana povezana krka polja, nakon ega ulazi u karbonatno podruje, a dio vode gubi se u brojnim ponorima, ime se dijelom napajaju veliki krki izvori u priobalju (Jadro, rnovnica, Studenac, vrulja Duboka).
25
Veliki dio sliva Neretve prostire se duboko u teritorij Bosne i Hercegovine, dok su u Hrvatskoj ue (delta) i dijelovi krkoga sliva na desnoj i lijevoj obali rijeke. Slivu prirodno pripadaju i brojni priobalni izvori Dubrovakog primorja, jer su podzemno povezani s ponornim zonama rijeke Trebinjice. Sliv izvora na desnoj obali rijeke Neretve see duboko u Dalmatinsku zagoru i Hercegovinu. Za dinamiku vode i njezino viestruko poniranje i istjecanje na povrinu znaajne su pojave vodonepropusnih f|ikih stijena, koje se u obliku izduenih ljusaka prostiru unutar prevladavajueg dobro vodopropusnog karbonatnog kompleksa. Imotsko je polje najvia stuba istjecanja u slivu, a slijede Rastoko i Kokoriko polje, te Vrgorako polje, do konanog istjecanja na izvorima uz Bainska jezera, desnu obalu Neretve i podruju Gradca u priobalju. Na lijevoj obali Neretve karbonatne su stijene visokog kra bez sudjelovanja f|ikih stijena. Prva f|ina barijera prostire se du obalne zone dubrovakog podruja. Kontinuitet barijere u priobalju probijen je erozijskim procesima na vie mjesta, pa se u podruju od ua Neretve do Cavtata pojavljuju brojni krki izvori. Na taj je nain formiran i najvei krki izvor june Hrvatske, Ombla u Dubrovniku, koji spada u najvee krke izvore Dinarida.
Mineralne, geotermalne i termomineralne vode

Mineralne, geotermalne i termomineralne vode se razlikuju od ostalih podzemnih voda prema koliini otopljenih minerala i temperaturi. Njihova pojava uvjetovana je posebnim prirodnim znaajkama sredina u kojima se one generiraju i nalaze. Po geolokoj grai istiu se dva bitno razliita podruja koja se razlikuju i po vrijednostima geotermijskog gradijenta i gustoi toplinskog toka: (i) Dinaridi s vrlo malim brojem pojava mineralnih voda i (ii) podruje Panona sa znatno veim brojem pojava mineraliziranih voda razliita kemijskog sastava i temperatura. Na prostoru Hrvatske denirano je petnaest geotermijskih podruja: Na dravskom slivu to su: Vukovec, Varadinske Toplice, Kutnjak - Luljkovec, Hlebine - Molve - Dravka, istona Slavonija. Na savskom slivu to su: Hrvatsko zagorje, zagrebako geotermijsko podruje, ivanigradsko geotermijsko podruje, daruvarsko-lipiko geotermijsko podruje, Velika, umberak i karlovaka depresija, sisako-petrinjsko geotermijsko podruje, Lee, Topusko. Na podruju primorsko-istarskih slivova nalazi se istarsko geotermijsko podruje. Izvori mineralne vode nalaze se u podruju savskog sliva: Apatovac, Glavnica Donja (Morave), Slani potok (Medvednica), Kamensko (kraj Karlovca), Jamnica i Lasinja.
2.2.3. Zalihe podzemnih voda

Zbog sloenih hidrogeolokih odnosa, te nedovoljne i neravnomjerne istraenosti vodonosnika odreivanje zaliha podzemnih voda temelji se dobrim dijelom na procjenama, a zbog vodnogospodarske vanosti razmatrane su samo obnovljive zalihe podzemnih voda. Najvee obnovljive zalihe podzemne vode crnomorskog sliva vezane su za kvartarne naslage u dolinama Drave i Save, u kojima su formirani vodonosnici meuzrnske poroznosti, te za vodonosnike pukotinsko-kavernozne poroznosti u junim dijelovima slivova Kupe i Une. Takoer, znatnije koliine vode akumuliraju se i u karbonatnim vodonosnicima pukotinske poroznosti u gorskim podrujima sjeverne Hrvatske. Osnovni izvor prihranjivanja podzemnih voda podruja Drave jest inltracija oborina kroz polupropusni pokrovni sloj, dok na obnovljive zalihe podzemne vode u savskom vodonosniku, osim inltracija oborina, znatno utjee i napajanje iz rijeke Save.
26
Tablica 2. 5. Obnovljive zalihe podzemne vode

Podruje crnomorski sliv jadranski sliv sliv Save slivovi Drave i Dunava primorsko-istarski slivovi dalmatinski slivovi Hrvatska Aluvijalni vodonosnik 1.198,3 802,6 2.006,9 Karbonatni vodonosnik 10 m /god. 653,8 7,8 2.639,5 3.831,3 7.132,4 1.852,1 810,4 2.639,5 3.831,3 9.133,3
6 3
Tablica 2.5. Obnovljive zalihe podzemne vode
Ukupno
Obnovljive zalihe podzemne vode u plitkim aluvijalnim vodonosnicima odreene su kao umnoak povrine prostiranja vodonosnih slojeva, amplituda kolebanja piezometarske razine i efektivne poroznosti. Za duboke vodonosnike, umjesto efektivne poroznosti, iskoritene su vrijednosti koecijenta uskladitenja. Zbog osobitosti krkih vodonosnika, sloenih strukturno-tektonskih odnosa, te viestrukog izviranja i poniranja vode na razliitim horizontima unutar istoga sliva u velikome broju sluajeva nepouzdano je odvajanje povrinskih i podzemnih voda, a osobito utvrivanje zaliha podzemne vode. Zbog toga su obnovljive zalihe podzemnih voda odreene na temelju minimalnih izdanosti izvora, kapaciteta vodozahvatnih objekata, procijenjenih efektivnih poroznosti i retencijskih sposobnosti vodonosnika.
2.2.4. Kakvoa podzemnih voda

Podzemne se vode ponajprije iskoritavaju za javnu vodoopskrbu te se njihova kakvoa uglavnom ocjenjuje prema pokazateljima deniranim Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. Monitoring kakvoe podzemnih voda na podruju kra (pojedini izvori i zdenci), te na irem podruju grada Zagreba prati se i ocjenjuje i prema Uredbi o klasikaciji voda.
Kakvoa podzemne vode prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie

Slivovi Drave i Dunava. Ope stanje kakvoe podzemne vode u dravskom vodonosniku uvjetovano je nainom sedimentacije naslaga, te debljinom slabo propusnih pokrovnih naslaga iznad vodonosnika. Na krajnjem zapadu vodonosnik je pokriven razmjerno tankim prainasto-glinovitim naslagama (velika prirodna ranjivost vodonosnika), zbog ega je u prvome vodonosnom sloju, na pojedinim podrujima, poveana koncentracija nitrata, kao posljedica antropogenog utjecaja. Podzemna voda iz drugog vodonosnika relativno je dobre kakvoe. U sredinjem i istonom dijelu dravskog bazena, zbog znatne debljine pokrovnih naslaga, ranjivost od oneienja vodonosnika znatno je manja, ali, u pravilu, prevladavaju reduktivni uvjeti, pa podzemna voda prirodno sadri visoke koncentracije eljeza i prateih sastojaka (mangana, amonijaka). U slivu Dunava po svojem osnovnom kemijskom sastavu podzemne su vode uglavnom kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa. Zbog znatne debljine slabo propusnih pokrovnih naslaga ranjivost je vodonosnika mala, ali prevladavaju reduktivni uvjeti u vodi s prirodno poveanom koncentracijom eljeza, te mangana, arsena i fosilnog amonijaka. Najvee koncentracije eljeza registrirane su u podzemnim vodama pliih vodonosnih slojeva (do 50 m dubine).
27
Podzemne vode iz gorskih karbonatnih vodonosnika odlikuju se iznimno visokom kakvoom. Budui da su im podruja prihranjivanja nenastanjena i umom prekrivena gorja, ugroenost vodonosnika od oneienja praktiki ne postoji. Ovisno o ishodinoj stijeni, prema kemijskom sastavu to su dominantno kalcijske ili kalcijsko-magnezijske hidrokarbonatne vode. Sliv Save. U neposrednom slivu rijeke Save od slovenske granice do Siska visoka koncentracija pokazatelja antropogenog oneienja u podzemnoj vodi posljedica je velike prirodne ranjivosti vodonosnika, te velikoga broja oneiivaa. Do sada je na podruju zagrebakih crpilita zbog oneienja organskim otapalima i nitratima iskljueno iz javne vodoopskrbe vie gradskih zdenaca. Posljednjih se godina uoava zamjetno crpilita.poboljanje kakvoe podzemne vode na priljevnim podrujima zagrebakih crpilita.
Slika 2.14. Zatienost vodonosnika i kakvoa podzemne vode na podruju panonskog bazena
Kakvoa podzemne vode u dijelu sliva od ua Kupe do ua Orljave uglavnom je odraz izmjene oksidativnih i reduktivnih uvjeta, zbog ega mjestimice voda sadri poveane koncentracije eljeza, mangana i prateih sastojaka. Na prostoru od ua Orljave do granice sa Srbijom dominiraju reduktivni uvjeti u vodonosnicima, a od prirodnih oneienja ustanovljeni su eljezo, mangan, arsen, amonijak, fosfati i poveane vrijednosti kemijske potronje kisika. Najvia zabiljeena vrijednost ovih pokazatelja je na podruju Slavonskog Broda. U slivu rijeka Lonje, esme, Ilove i Pakre u aluvijalnim vodonosnicima prevladavaju reduktivni uvjeti, s najboljom kakvoom vode u podruju Lonjskog polja. U slivu rijeke Orljave kakvoa podzemne vode uglavnom je zadovoljavajua, izuzevi mjestimice povremeno poveani sadraj mangana. U slivu rijeke Kupe kakvoa podzemne vode iz aluvijalnog vodonosnika u karlovakom bazenu takoer je odraz reduktivnih uvjeta. Kakvoa podzemne vode gorskih vodonosnika u panonskom podruju sliva Save izvanredne je kakvoe. Izuzetak su podzemne vode iz dijela karbonatnih vodonosnika u slivu rijeke Krapine, na Samoborskom gorju, te u slivu Kupe koja samo povremeno i mjestimice mogu sadravati mikrobioloka oneienja.
28
Ovisno o ishodinoj stijeni, prema kemijskom sastavu, to su kalcijske do kalcijsko-magnezijske hidrokarbonatne vode. Podzemne vode s krkog podruja sliva Save pripadaju kalcijsko-hidrogenkarbonatnom, kalcijsko-magnezijskom do magnezijsko-kalcijskom geokemijskom tipu voda. U kemijskom pogledu vode su dobre kakvoe, ali na pojedinim izvorima prisutno je konstantno mikrobioloko oneienje fekalnog porijekla. Izvori u ijem se slivu nalaze klastiti paleozoika i gornjeg trijasa odlikuju se prirodno neto povienim koncentracijama nekih tekih metala. Niske koncentracije nitrata, ortofosfata i vrijednosti kemijske potronje kisika (KPK-KMnO4) karakteristine su za iste vodonosnike dinarskoga kra. Primorsko-istarski slivovi. Sve podzemne vode na podruju Istre, u ustaljenim hidrolokim uvjetima, dobre su kakvoe. Prema hidrokemijskom facijesu vode su preteito kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa, a prema tvrdoi su srednje tvrde do vrlo tvrde.
Slika 2.15. Zatienost i kakvoa podzemne vode na krkom podruju
Poveane koncentracije duikovih i fosfornih spojeva u podzemnim vodama upuuju na posljedicu unosa otpadnih voda naselja, a dijelom i ispiranja poljodjelskih povrina. Najvii sadraj nitrata zabiljeen je u vodama pulskih zdenaca, od kojih su neki iskljueni iz javne vodoopskrbe zbog antropogenih oneienja. Svi istarski izvori, osim izvora Koljak i Plomin, stalno su mikrobioloki oneieni. Vode svih veih i izdanijih izvora na podruju Kvarnerskog zaljeva jesu kalcijsko-hidrogenkarbonatnog tipa, umjerene tvrdoe i s niskim sadrajem klorida i sulfata, izuzevi neke priobalne izvora pod utjecajem mora. Kakvoa vode izvora Rjeine i izvora u Bakarskom zaljevu vrlo je dobra, osim za vrijeme i nakon jaih kia, a posebice nakon sunih razdoblja, kada se u vodi pojavljuje mikrobioloko oneienje. Koncentracije nitrata u vodi svih izvorita znatno su nie od maksimalno doputene za vodu za pie, a podzemne vode nisu oneiene tekim metalima.
29
Kakvoa vode na podruju Like i Podvelebita vrlo je dobra, a osobito na izvorima Novljanske rnovnice i iia vrelo. Podzemna voda u slivu rijeke Gacke izuzetno je dobre kakvoe s ujednaenim zikalno-kemijskim pokazateljima. Dalmatinski slivovi. Podzemne vode sliva rijeke Zrmanje jesu kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa, osim priobalnih izvora, gdje je evidentan utjecaj mora. Podzemne su vode za sada visoke kakvoe. Zajednika znaajka podzemnih voda Ravnih kotara jest da su tvrdoa i alkalitet priblino dvaput vei nego u tipinim krkim vodama. Najvei dio podzemnih voda sliva rijeke Krke pripada kalcijsko-karbonatnom tipu. Izuzetak su podzemne vode u najnizvodnijem dijelu sliva, gdje je Krka u razini i pod utjecajem mora pa pripadaju natrijsko-kloridnom tipu. Vode izvora Jaruga i Peina karakterizira poveani sadraj sulfata prirodnog porijekla. Najvei dio podzemnih voda u slivu Vranskog jezera pripada kalcijsko-hidrokarbonatnom tipu, osim u priobalnoj zoni i dijelu Vranskog polja, gdje su podzemne vode pod utjecajem mora. Izvorine vode u slivu Pantana veim su dijelom godine zaslanjene morskom vodom. Podzemne vode u slivu rijeke Cetine relativno su dobre kakvoe, ali se primjeuje utjecaj antropogenog oneienja. Pripadaju kalcijsko-hidrokarbonatnom tipu. Sadre malo otopljenog ugljinog dioksida, dobro su zasiene kisikom i umjerene su tvrdoe. Vode se, u pravilu, ne zamuuju, osim na izvoru Jadro, gdje je zamuenje relativno esto i intenzivno. Na izvoru Jadro takoer se pojavljuje i povremeno poveana koncentracija mineralnih ulja i fenola, te duikovih i fosfornih spojeva. Osnovni kemijski sastav podzemnih voda u slivu desne i lijeve obale Neretve bitno se razlikuje. Podzemne vode sliva desne obale Neretve jesu kalcijsko-hidrogenkarbonatno-sulfatne vode. Te vode sadre relativno malo klorida, osim na izvoru Prud, koji je povremeno kao i rijeka Neretva pod utjecajem mora. Podzemna se voda malokad zamuuje. Podzemne vode u slivu lijeve obale Neretve uglavnom su kalcijsko-hidrogenkarbonatnog tipa i dobro su zasiene kisikom. U vodi izvora povremeno se pojavljuju poveane koncentracije klorida. Za vrijeme obilnih oborina voda se na pojedinim izvorima zamuti. Uoava se opa tendencija pogoranja kakvoe vode i u mikrobiolokom i u kemijskom smislu.
Kakvoa podzemnih voda prema Uredbi o klasikaciji voda (izvorita, zdenci i zagrebaki vodonosnik)
U podrujima koja se iskoritavaju za javnu vodoopskrbu, prema Programu ispitivanja kakvoe voda, sustavno se prati i kakvoa voda pojedinih izvora i zdenaca na podruju kra te na podruju zagrebakog vodonosnika. Kakvoa vode ocjenjuje se prema Uredbi o klasikaciji voda prema kriterijima za podzemne vode. Pri ocjenjivanju kakvoe podzemnih voda, prema Uredbi o klasikaciji voda, iskljuuju se pokazatelji: otopljeni kisik, zasienje kisikom, nitrati i bioloki pokazatelji.
30
Moe se uoiti da je ocjena stanja kakvoe izvorine vode prema kriterijima za podzemne vode neto povoljnija u usporedbi s prikazom prema kriterijima za povrinske vode, ali i dalje je tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine prema reimu kisika i hranjivim tvarima preteito I. i II. vrste, a prema mikrobiolokim pokazateljima II. i III. vrste. Prema ispitivanim metalima, tijekom razdoblja 2000. - 2006. godine vode izvorita svrstavaju se u I. i II. vrstu, a prema organskim pokazateljima uglavnom su I. vrste.
100% 1
2 2 3 4 16 16 21 16 37 26 21 23 18 11 15 13 7
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2000. 2001. 2002. 2003.
1
4 4 3 6 4 5 6
1
5 12 8 13 11 13 28 12 13 5
2004. 2005. 2006. 2000. 2001.
4
3
4 11
80%
15
12 19 10
10 13 12
60%
49
22
26 21
24
17
15
40%
20%
16
9 16
13 15 19 6
2004. 2005. 2006.
V. VRSTA IV. VRSTA III. VRSTA
2002.
Reim kisika
Hranjive tvari
Mikrobiologija
Broj mjernih postaja/skupina pokazatelja
Slika 2.16. Ukupna ocjena kakvoe voda izvorita i zdenaca (2000. - 2006.)
Na podruju zagrebakog vodonosnika obavlja se, na lokacijama javnih vodocrpilita, sustavno praenje kakvoe podzemnih voda prema Uredbi o klasikaciji voda. Kakvoa podzemnih voda na irem podruju grada Zagreba tijekom razdoblja od 2000. do 2006. godine bila je, s obzirom na obvezne skupine pokazatelja ispitivanja, na svim ispitivanim mjernim postajama (piezometrima) uglavnom I. vrste, a samo povremeno i na pojedinim piezometrima odstupala je od planirane vrste/kategorije. Odstupanja od planirane vrste vode bila su najea s obzirom na hranjive tvari i mikrobioloke pokazatelje. Na temelju rezultata analiza ispitivanih metala tijekom razdoblja od 2000. do 2006. godine, uoena su odstupanja kakvoe vode od planirane najee prema olovu, a neto manja prema kadmiju, kromu i bakru. Maksimalno dozvoljene koncentracije metala u Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie su znatno vie od graninih vrijednosti Uredbe o klasikaciji voda, pa su podzemne vode s obzirom na vrijednosti metala istodobno potpuno zadovoljavale kriterije iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. Iz ocjene kakvoe voda prema organskim spojevima tijekom razdoblja od 2000. do 2006. godine moe se zakljuiti da je voda bila I. vrste na gotovo svim ispitivanim piezometrima, odnosno prisutnost ovih tvari nije detektirana. Vrijednosti su samo sporadino prelazile granine vrijednosti za I. vrstu voda iz Uredbe o klasikaciji voda. Na nekim vodocrpilitima tijekom 2000. i 2001. godine bila su uoena sporadina odstupanja prema lindanu i DDT-u, a tijekom godine 2002. na vodocrpilitima Mala Mlaka (na 3 piezometra) i ibice (na 2 piezometra) naen je atrazin u poveanoj koncentraciji.
2003.
0%
II. VRSTA I. VRSTA
31
2
Godina
Bregana
Gradska crpilita
Horvati
Ivanja Reka
Kosnica (bud.)
Mala Mlaka
Crpilite
Tablica 2.6. Ocjena kakvoe voda zagrebakog vodonosnika (2000. - 2006.)

Skupina pokazatelja
Vrsta vode
0.
1.
2. 3.
4.
5.
6.
0.
Reim kisika
I
1.
2.
Hranjive tvari
I
I
5.
6.
0.
1.
2.
II
2.
3.
4.
II
2.
III
2.
I
3.
II
3.
III
3.
IV
3.
V
3.
I
4.
II
4.
III
II
5.
4. 5.
broj piezometara
6
8
4
4
25
22
22
5
18
5
17
14
15
7
6
8
5
4
25
24
22
6
12
5
20
14
7
6
8
5
4
26
23
22
6
13
5
21
14
14
7
6
8
5
4
29
20
19
6
12
5
16
14
14
7
6
8
5
4
28
20
19
6
12
5
16
14
15
6
6
8
5
4
28
20
19
6
14
5
16
14
15
6
6
8
5
4
27
20
19
6
12
5
16
14
15
6
6
8
4
4
25
22
22
5
17
5
17
14
15
7
6
8
5
4
25
24
22
6
12
5
20
14
7
6
8
5
4
25
23
22
6
13
5
21
14
7
6
8
5
4
1
29
20
19
6
12
5
16
14
7
6
8
5
4
28
20
19
5
12
5
16
15
6
6
8
5
4
28
20
19
6
14
5
16
6
-
6
8
5
4
27
20
19
6
12
5
16
15
-
6
8
4
4
25
22
22
5
18
5
17
14
15
7
6
8
5
4
25
24
22
6
12
5
20
14
7
6
8
5
2
25
23
21
6
13
5
19
14
14
7
6
8
5
2
1
6
8
5
2
2
6
8
5
1
3
28
20
1
19
6
14
5
1
1
1
2
-
2
27
20
3
28
20
18
6
12
5
Petruevec
Preko
Sanjakitnjak
Stara Loza
Strmec
ibice
Velika Gorica
Zaprue
19
6
12
5
2
13
13
14
7
1
1
15
14
6
14
1
14
6
Ukupan broj 172 158 174 165 164 166 163 piezometara
Skupina pokazatelja
Vrsta vode
Godina
Bregana
Gradska crpilita
Horvati
Ivanja Reka
Kosnica (bud.)
Mala Mlaka
Crpilite
Hranjive tvari
III
5.
6
8
5
4
Mikrobioloki pokazatelji
III
6.
2
1
-
IV
5.
1
-
I
6.
6
8
5
4
27
20
19
6
12
5
13
15
-
II
6.
2
-
IV
6.
1
-
I
0.
6
8
4
4
25
22
22
5
18
5
17
13
15
7
II
0.
I
1.
6
8
5
4
25
24
21
6
12
5
20
II
1.
I
2.
6
8
5
4
24
23
II
2.
IV
2.
I
3.
6
8
4
3
II
3.
I
4.
6
8
II
4.
I
5.
6
7
5
II
5.
1
2
3
1
1
2
6
1
-
I
6.
6
7
5
2
24
17
17
5
11
5
13
3
9
-
II
III
0.
6
8
4
4
25
22
22
5
18
5
17
14
15
7
1.
6
8
5
4
25
24
22
6
12
5
20
14
7
2.
6
8
5
4
26
23
22
6
13
5
21
14
14
7
3.
6
8
5
4
29
20
19
6
12
5
16
14
14
7
4.
6
8
5
4
28
20
19
6
12
5
16
14
15
6
6.
6
8
5
4
27
20
19
6
12
5
16
14
15
6
5.
1
1
-
6. 6.
1
2
3
3
2
1
1
3
9
6
-
broj piezometara
1
-
5
3
24
19
1
1
1
2
4
26
17
19
5
28
20
19
6
14
5
16
14
15
6
27
20
Petruevec
Preko
Sanjakitnjak
Stara Loza
Strmec
ibice
Velika Gorica
Zaprue
21
6
13
5
21
8
16
6
8
4
14
17
5
4
1
2
2
1
10
5
15
7
12
6
14
5
1
7
2
14
7
14
6
1
13
6
12
13
7
1
1
14
7
Ukupan broj 172 158 174 165 164 166 163 piezometara
32
2.3. Bilanca kopnenih voda

Bilanca voda zasnovana je na analizama prosjenih tridesetogodinjih podataka za crnomorski i jadranski sliv. Iskoriteni su izmjereni podaci oborina, temperatura zraka i protoka u vodotocima tijekom posljednjeg neprekinutog 30-godinjeg razdoblja (1961. - 1990.) koje se smatra reprezentativnim za donoenje pouzdanih zakljuaka. U razdoblju od 1991. do 2000. godine meteoroloki i hidroloki nizovi zbog ratnih su razaranja bili prekinuti gotovo na treini hrvatskoga dravnog teritorija. Crnomorski sliv je bogatiji ako se u obzir uzmu vlastite i tranzitne vode, dok su vlastite vode jadranskoga sliva znatno izdanije po jedinici povrine sliva. Vode koje dotjeu iz Bosne i Hercegovine u jadranski sliv nisu tranzitne u doslovnome smislu jer utjeu u Jadransko more. Otoci su iskazani kao posebna cjelina. Prema prosjenoj vodnoj bilanci podruje Hrvatske obiluje vodama, ali unutargodinji raspored koliina voda nije povoljan, jer postoji izrazita prostorna i vremenska neravnomjernost u rasporedu vodnoga bogatstva.
Tablica 2. 7. Oborine i vlastite vode na podruju Hrvatske
Podruje sliv Save slivovi Drave i Dunava crnomorski sliv primorsko-istarski slivovi dalmatinski slivovi otoci jadranski sliv Hrvatska Povrina km
2
Tablica 2.7. Oborine i vlastite vode na podruju Hrvatske

Prosjene visine oborina mm 1.080 782 1.001 1.622 1.394 1.073 1.426 1.162
Prosjena evapotranspiracija mm 678 621 663 814 717 784 761 700
Prosjeno otjecanje m /s 328 48 376 194 227 30 451 827

3
Prosjeno specifino otjecanje l/s/km 5,13 10,71 25,63 21,48 9,2 21,1 14,6
2
25.770 9.362 35.132 7.567 10.566 3.273 21.406 56.538
12,73
Takoer treba uzeti u obzir i objektivna ogranienja zbog kojih se samo dio voda iz prirode moe privesti nekoj drutveno-gospodarskoj svrsi. Rije je o malovodnoj komponenti vodne bilance, tj. o onim vodama koje se ne smiju iskoritavati jer su nune za odranje prirodnih ekosustava, te o velikovodnoj komponenti vodne bilance, tj. o dijelu velikih voda koje nije mogue ili nije isplativo zadravati za kasniju uporabu. Postoji i niz drugih tehnikih, ekonomskih, okolinih i politikih imbenika koji ograniavaju mogunost koritenja vodnim resursima.
33
Slika 2.17. Prostorna raspodjela kopnenih voda
Tablica 2.8. Osnovne znaajke vodnog bogatstva Tablica 2. 8.Osnovne znaajke vodnog bogatstva
Indikator Povrina Stanovnitvo Vode - ukupno Vodno bogatstvo - ukupno* Vodno bogatstvo - po stanovniku Vlastite vode - ukupno Vlastite vode - po stanovniku Podzemne vode - ukupno Podzemne vode - po stanovniku Koeficijent neovisnosti** Koeficijent slobode***
* Ukljueno 50% voda Dunava i Save nizvodno od ua Une ** Koeficijent neovisnosti - udio vlastitih voda u obnovljivim vodnim resursima *** Koeficijent slobode djelovanja - udio voda koje ne otjeu na teritorij drugih drava, odnosno koje utjeu u Jadransko more.
9 9
Crnomorski sliv km
3 3 2
Jadranski sliv 21.406 1.391.631 27,94 27,94 20.077 14,22 10.218 6,47 4.649 0,509 1,00
Hrvatska 56.538 4.437.460 156,32 111,66 25.163 26,08 5.877 9,13 2.057 0,234 0,25
35.132 3.045.829 128,38 83,72 27.487 11,86 3.894 2,66 873 0,142 0,00
broj 10 m /god. 10 m /god. m /god./st. 10 m /god. m /god./st. 10 m /god. m /god./st.

3 9 3 3 9 3 3
34
Stanje upravljanja vodama

3.1. Vodno gospodarstvo
3.1.1. Povijesni pregled
Na podruju Hrvatske organizirano gospodarenje vodama, utemeljeno na ureenom vodnom pravu, uspostavlja se godine 1876. u Osijeku (tadanja Kraljevina Hrvatske i Slavonije u sastavu Austro-Ugarske Monarhije) osnivanjem Drutva za regulaciju rijeke Vuke s biskupom Strossmayerom na elu. Hrvatski sabor kao najvie zakonodavno tijelo tadanje Kraljevine Hrvatske i Slavonije donio je godine 1891. Zakon o vodnom pravu koji je cjelovito uredio podruje voda, od pravnoga statusa do odravanja vodnog sustava. Po sadraju i nainu normiranja taj je zakon bio slian vodnom zakonodavstvu tada najrazvijenijih europskih drava. U tadanjoj Krunovini Dalmaciji, Zemaljski je sabor godine 1873. donio Zakon o vodnom pravu, a za sve to nije bilo ureeno tim Zakonom primjenjivao se austrijski Dravni zakon o vodnom pravu. Pojedine odredbe Zakona o vodnom pravu Kraljevine Hrvatske i Slavonije primjenjivale su se sve do godine 1965., kada je stupio na snagu Zakon o vodama tadanje SR Hrvatske. Zakonom o vodama iz godine 1965. teritorij tadanje SR Hrvatske je podijeljen na etiri vodna podruja, koja su i danas u gotovo neizmijenjenu stanju teritorijalne osnove za upravljanje vodama. Prvi Zakon o vodama i Zakon o nanciranju vodnog gospodarstva u samostalnoj Republici Hrvatskoj, Hrvatski je sabor donio 1993. godine, a potom 1995. godine. Usklaivanje vodnog zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije zapoelo je donoenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva u prosincu 2005. godine. Tijekom vremena mijenjali su se sadraj i nain vodnogospodarskog djelovanja, ovisno o politikim prilikama i dominantnim drutveno-gospodarskim problemima odreenoga razdoblja. Na poetku je prevladavala zatita od velikih voda i ureenje reima voda na poljoprivredno vrijednim povrinama. Slijedilo je intenzivnije angairanje na koritenju voda i vodnih snaga (prvi moderni vodovodi u drugoj polovici 19. stoljea, prva hidroelektrana 1895. godine, prva velika ribnjaarstva poetkom 20. stoljea). Urbanizacijom i razvojem industrije i turizma na znaenju dobivaju komunalne vodne usluge (javna vodoopskrba i odvodnja) i zatita kakvoe voda. U vodnom sektoru danas djeluju vodno gospodarstvo, vodnokomunalno gospodarstvo i ostali gospodarski subjekti koji pri obavljanju djelatnosti koriste vodu i vodno dobro. Vodno je gospodarstvo ustrojeno na dravnoj razini i obuhvaa poslove od javnoga znaenja. Djelovanjem stvara uvjete za unapreenje opih uvjeta za ivot stanovnitva, za razvoj drutveno-gospodarskih djelatnosti, zatitu okolia, te ouvanje ekosustava i bioloke raznolikosti kojima je osnovni resurs voda. Svoje uinke vodno gospodarstvo ostvaruje i kroz rezultate drugih sektora ovisnih o vodi i ureenom vodnom reimu.
35
Vodnokomunalno gospodarstvo djeluje na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini, na poslovima javne vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda. Gospodarsko koritenje voda (proizvodnja elektrine energije, ribnjaarstvo, navodnjavanje, plovidba, turizam) obuhvaa one dionike u vodnom sustavu koji djeluju na trinim osnovama, tj. koji koritenjem vodom proizvode robu i usluge. Vodni sektor je znaajan pokreta gospodarstva, osobito kroz pripremu, izgradnju, opremanje, odravanje i pogon vodnih graevina i sustava, to znatno pridonosi drutveno - ekonomskom razvoju.
3.1.2. Zakonski okvir

U Ustavu Republike Hrvatske vode se navode kao ope dobro od posebnog interesa u skupini s morem, zranim prostorom, rudnim bogatstvom, zemljitem, umom i drugim dobrima i resursima. Podruje voda pravno je ureeno Zakonom o vodama, kojim se ureuje pravni status voda i vodnog dobra, nain i uvjeti upravljanja vodama, organiziranja i obavljanja poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama; osnovni uvjeti za obavljanje djelatnosti vodnoga gospodarstva; ovlasti i dunosti tijela dravne uprave i drugih dravnih subjekata, te druga pitanja znaajna za upravljanje vodama. Financiranje vodnoga gospodarstva ureeno je Zakonom o nanciranju vodnog gospodarstva. Osim tih dvaju zakona, pojedinane odredbe o vodama nalaze se i u zakonima kojima se ureuju druga pravna podruja. To su osobito: Zakon o zatiti okolia, ije se pojedine odredbe odnose na vode kao bitni dio okolia, Zakon o zatiti prirode koji se bavi zatitom vodenih i kopnenih ekosustava i bioraznolikosti, Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda, koji se odnosi i na poplave, erozijske nepogode i nagomilavanje leda na vodotocima, Zakon o plovidbi unutarnjim vodama, koji propisuje ovlasti i obveze u vezi s otvaranjem i obiljeavanjem plovnih putova na unutarnjim vodama i njihovim tehnikim odravanjem, Zakon o komunalnom gospodarstvu, koji sadri odredbe o komunalnim djelatnostima opskrbe pitkom vodom i odvodnje i proiavanja otpadnih voda. U procesu planiranja treba uvaavati i djelokrug nadlenosti koje su utvrene Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, Zakonom o umama, Zakonom o poljoprivrednom zemljitu, Zakonom o izvlatenju, Zakonom o slatkovodnom ribarstvu, Zakonom o energiji i drugim zakonima. Problematika mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili iskoritavati akumulirana toplina u energetske svrhe ureena je Zakonom o rudarstvu. Postupci utvrivanja rezervi mineralnih sirovina toga tipa provode se po propisima koje donosi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Prema Zakonu o vodama, vode su ope dobro, koje zbog svojih prirodnih svojstava ne moe biti ni u ijem vlasnitvu. Pravo na zahvaanje vode radi iskoritavanja za razliite namjene stjee se na temelju koncesije. Iznimka od toga jest pravo ope uporabe voda6. Odredbe Zakona vrijede za sve povrinske i podzemne kopnene vode, ukljuu6 Prema lanku 26. Zakona o vodama (konsolidirani tekst) svakomu je doputeno, u skladu s propisima, koristiti vode obinim nainom koji ne zahtijeva posebne naprave i ne iskljuuje druge od jednakog koritenja (opa uporaba voda). Opa uporaba voda obuhvaa osobito: 1. zahvaanje vode, bez posebnih naprava, iz vodotoka i drugih prirodnih leita za pie, sanitarne potrebe i druge osobne potrebe domainstva, 2. koritenje voda iz rijeka, jezera i drugih povrinskih leita za kupanje i rekreaciju. Osobnim potrebama domainstva iz stavka 2. toke 1. ovoga lanka smatra se koritenje vode za pie, odravanje istoe i sline potrebe u domainstvu. Takvim koritenjem ne smatra se koritenje vode za navodnjavanje, te koritenje vode u tehnolokome procesu pri obavljanju gospodarske djelatnosti.
36
jui mineralne i termalne vode koje se iskoritavaju za pie, lijeenje i rekreaciju. Osim kopnenih voda, na koje se Zakon odnosi u cijelosti, njegove se odredbe, u pojedinim izriito navedenim sluajevima, primjenjuju i na podruje mora i morske obale. Prije donoenja izmjena i dopuna Zakona o vodama u prosincu godine 2005. povrinske vode bile su podijeljene na dravne i lokalne vode. Novim zakonskim rjeenjem uveden je jedinstveni sustav voda koji ine vode I. i II. reda. Prema odredbama Zakona o vodama Republika Hrvatska je u svrhu upravljanja vodama podijeljena na etiri vodna podruja, i to: vodno podruje sliva Save, vodno podruje slivova Drave i Dunava, vodno podruje primorsko-istarskih slivova i vodno podruje dalmatinskih slivova. Odluka o utvrivanju granica vodnih podruja uvaava, osim manjih iznimaka, vododjelnice slivova Save, Drave i Dunava i Jadranskog mora. Kao manje teritorijalne jedinice za upravljanje vodama utvrena su slivna podruja. Slivno podruje, u okviru vodnog podruja, obuhvaa jedan ili vie slivova manjih vodotoka za koje se, zbog povezanosti vodne problematike, izgraenoga vodnog sustava i gospodarskih uvjeta, osigurava jedinstveno upravljanje vodama. Na podruju drave organizirana su 34 slivna podruja, kojima upravljaju 32 vodnogospodarske ispostave i Vodnogospodarski odjel za slivno podruje Grada Zagreba Hrvatskih voda. U Hrvatskoj postoji tradicija upravljanja vodama unutar prirodnih hidrografskih cjelina, premda se ponegdje dijelom uvaava i teritorijalno-upravna podjela drave, kako bi se olakala komunikacija izmeu tijela za upravljanje vodama i jedinica podrune (regionalne) i lokalne uprave i samouprave.
3.1.3. Institucijski okvir

Poslovi upravljanja vodama obuPoslovi hvaaju niz upravljanja od vodama aktivnosti, donoeaju organiziranja od nja zakona do niz aktivnosti,nepodonoenja zakona do srednog odravanja i provoenja organiziranja neposrednog nadzora nad stanjem vodnog sustaenja nadzora va. Ovlateni i odgovorni nositelji nad stanjem vodnog sustava. tih aktivnosti jesu: Hrvatski sabor, Ovlateni odgovorni nositelji tih Nacionalnoi vijee za vode, Vlada aktivnosti jesu: Hrvatski sabor, Republike Hrvatske, Ministarstvo e za vode, Vlada regionalnog razvoja, umarstva i Republike Hrvatske, Ministarstvo vodnoga gospodarstva i druga tijeregionalnog razvoja, umarstva i la dravne uprave, jedinice lokalne vodnoga gospodarstva i druga i regionalne (podrune) samoupratijela dravne uprave, jedinice ve, te Hrvatske vode kao pravna ne) osoba za upravljanje vodama. samouprave, te Hrvatske vode Nacionalno vijee za vode (imenuje ga Hrvatski sabor) tijelo je osnovano sa zadatkom usklaivanja e za vode razliitih interesa i razmatranja su(imenuje ga Hrvatski sabor) tijelo stavnih pitanja iz podruja upravje osnovano sa zadatkom ljanja vodama na najvioj razini.
kao pravna osoba za upravljanje
HRVATSKI SABOR
NACIONALNO VIJEE ZA VODE
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
DRAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE
MINISTARSTVA MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, UMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA

UPRAVA GOSPODARENJA VODAMA UPRAVA VODNE POLITIKE I MEUNARODNIH PROJEKATA
JAVNE USTANOVE I TRGOVAKA DRUTVA U IMOVINI REPUBLIKE HRVATSKE
HRVATSKE VODE
PRAVNA OSOBA ZA UPRAVLJANJE VODAMA
Slika 3.1. Upravljanje vodama u dravnom ustroju
Najvee upravne ovlasti u upravljanju vodama ima Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, unutar kojega se nalaze Uprava gospodarenja vodama i Uprava vodne politike i meunarodnih projekata. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga go-
37
spodarstva obavlja upravne i druge strune poslove, a osobito: (i) vodna politika i strateko planiranje (ii) praenje stanja, provoenje upravnog i inspekcijskog nadzora, (iii) priprema zakona i drugih propisa, (iv) skrb o osiguravanju sredstava za nanciranje aktivnosti u vodnom gospodarstvu, (v) odluivanje u pojedinanim znaajnim predmetima te donoenje rjeenja u II. stupnju u predmetima u kojima su prethodno odluivala druga tijela. Uz Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, primarnog nositelja upravnih poslova, neki su poslovi stavljeni i u djelokrug drugih dravnih upravnih tijela kao to su: Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo kulture, te Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Jedinice lokalne i regionalne (podrune) samouprave imaju ovlasti i obveze vezane za vodnu problematiku unutar njihovog podruja. Hrvatske su vode pravna osoba za upravljanje vodama, osnovane Zakonom o vodama, koji je njihov osnivaki akt, radi trajnog i nesmetanog obavljanja javnih slubi i drugih poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama u opsegu utvrenom planovima i u skladu sa sredstvima. To su osobito: priprema podloga za kreiranje vodne politike, priprema programa, planova i drugih akata koji ine osnovu za osiguravanje dovoljnih koliina odgovarajue vode za razliite namjenske potrebe, zatitu voda od oneienja, ureenje vodotoka i drugih voda i zatitu od tetnoga djelovanja voda, investitorski i drugi poslovi kojima se izvravaju ti programi, planovi, poduzimanje mjera kojima se osigurava racionalno koritenje voda, zatita voda i zatita od poplava i drugih oblika tetnoga djelovanja voda. Hrvatske vode djeluju na cijelom podruju Republike Hrvatske i pokrivaju sva vodna i slivna podruja. Osim sredinjih slubi u Zagrebu, organizirano je pet vodnogospodarskih odjela u sastavu kojih su vodnogospodarske ispostave za slivna podruja.
Vodnogospodarska ispostava za slivno podruje: 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 1.7 1.8 1.9 1.10 1.11 1.12
2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7
3.1 3.2 3.3 3.4 3.5
4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6 4.7 4.8
Bi-Bosut Brodska Posavina Orljava-Londa umetlica-Crnac Subocka-Strug Ilova-Pakra esma-Glogovnica Zelina-Lonja Lonja-Trebe Banovina Kupa Krapina-Sutla
Vuka Baranja Karaica-Vuica upanijski kanal Bistra Plitvica-Bednja Meimurje
Mirna-Dragonja Raa-Boljunica Kvarnersko primorje i otoci Lika, Podvelebitsko primorje i otoci Gorski kotar
Zrmanja-zadarsko primorje Krka-ibensko primorje Cetina Srednje dalmatinsko primorje-otoci Vrljika Matica Neretva-Korula Dubrovako primorje
ZV ZP ZO ZC ZN ZI Z ZL ZT ZB ZK ZS
OV OB OK O O OP OM
RM RB RK RL RG
SZ SK SC SS SV SM SN SD
Slika 3.2. Teritorijalna organiziranost Hrvatskih voda
38
3.1.4. Meunarodni okvir

Zbog svoga poloaja Hrvatska je napose upuena na suradnju u upravljanju vodama sa svim susjednim dravama i irim meunarodnim okruenjem. Meunarodna suradnja regulirana je meunarodnim ugovorima i potpisanim konvencijama i sporazumima iz podruja voda, koji su dio pravnoga okvira za upravljanje vodama u Hrvatskoj. Prostor Hrvatske dvama Prostor Hrvatske pripada pripada dvama velikim slivovima: crvelikim slivovima: crnomorskom i nomorskom i jadranskom, u jadranskom, u okviru kojih se okviru kojih multilateralna uspostavlja iroka se uspostavlja iroka i koordinacija multilateralna koorsuradnja u dinacija i suradnja u upravih ljanju vodama pripadajuih unarodna drava. Ukupna meunasuradnja u sektoru voda rodna suradnja u sektoru regulirana je Konvencijom o zatiti voda regulirana jevodotoka nih Konvencijom o zatiti i uporabi unarodnih jezera (u daljnjem vodotoka tekstu:prekograninih konvencija, Helsinka i meunarodnih jezera (u unarodna daljnjem tekstu: Helsinka suradnja na crnomorskom slivu konvencija, Helsinki 1992.), regulirana je Konvencijom o Meunarodna suradnja na Slika 3.3. Regionalna hidroloka pripadnost Hrvatske crnomorskom slivu regulirana je Konvencijom o suradnji na zatiti i odrivoj uporabi rijeke Dunav (u daljnjem tekstu: Dunavska konvencija, Soja, 1994.). Konvencijom su se stranke obvezale teiti odrivom i pravednom gospodarenju vodama, ukljuujui ouvanje, poboljanje i racionalnu uporabu povrinskih i podzemnih voda u slivu Dunava. Za provedbu Dunavske konvencije mjerodavna je Meunarodna komisija za zatitu rijeke Dunav (ICPDR) sa sjeditem u Beu. Okvir za rjeavanje problematike plovidbe na dunavskom je slivu uspostavljen Dunavskom komisijom za plovidbu. Suradnju na jadranskom slivu regulira Konvencija o zatiti Sredozemnoga mora od oneienja (u daljnjem tekstu: Barcelonska konvencija, Barcelona, 1976.) i s njom vezani Protokol o zatiti Sredozemnog mora od oneienja s kopna. Konvencija se bavi zatitom priobalnog mora u Sredozemlju, odnosno jadranskog podruja u Hrvatskoj. Regionalna suradnja predmet je Jadransko-jonske inicijative (Ancona, 2000.). Na subregionalnoj razini na snazi je Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (Kranjska gora, 2002.). Cilj mu je uspostava meunarodnog reima plovidbe na Savi i pokretanje vodnogospodarske suradnje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Meudravni vodni i vodnogospodarski odnosi rjeavaju se u okviru bilateralnih sporazuma sa susjednim zemljama Maarskom, Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. Takav sporazum sa Srbijom je u pripremi. Postavi drava kandidat za lanstvo u Europskoj uniji godine 2004., Republika Hrvatska preuzela je obvezu vodnogospodarske suradnje s Europskom komisijom i dravama lanicama, te je preuzela obvezu potpunog usklaenja vodnoga zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije.
39
3.1.5. Planski dokumenti

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama predvia donoenje Strategije upravljanja vodama koja je osnovni planski dokument za upravljanje vodama na dravnoj razini. Strategiju donosi Sabor Republike Hrvatske. Za svako vodno podruje propisana je obveza donoenja planova upravljanja vodnim podrujem, koji su osnove za upravljanje vodama na vodnim podrujima i usuglaene su sa Strategijom upravljanja vodama, a donosi ih Vlada Republike Hrvatske svakih 6 godina. Plan upravljanja vodama izvrni je i planski dokument na temelju kojeg se prikupljaju prihodi i podmiruju izdaci za ostvarenje aktivnosti i mjera, mora biti usklaen s planovima upravljanja vodnim podrujima, a donosi ga Upravno vijee Hrvatskih voda za razdoblje od jedne godine. Osim vodnogospodarskih planskih dokumenata, i u podrujima izvan vodnoga gospodarstva donose se razvojni akti u kojima je, u manjem ili veem opsegu, obuhvaena problematika voda. To su: Strategija prostornog ureenja drave, Nacionalna strategija zatite okolia, Strategija i akcijski plan ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, Nacionalna umarska politika i strategija, Strategija prometnog razvitka, Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te planske osnove drugih gospodarskih sektora koji znatno ovise o vodama ili utjeu na vode. Propisano je usklaivanje navedenih dokumenata i Strategije upravljanja vodama.
3.1.6. Podaci i informacije u upravljanju vodama

Zakon o vodama propisuje obvezu voenja vodne dokumentacije koju ine: vodna knjiga, vodni katastri, oevidnik koncesija na vodama i vodnom dobru i vodopravni akti. Vodnim su katastrima obuhvaeni podaci o: povrinskim i podzemnim vodama, vodnom dobru, te o vodnim graevinama za koritenje voda, zatitu voda od oneienja i zatitu od tetnoga djelovanja voda. Pretpostavka za uinkovito upravljanje vodama jest raspolaganje podacima i informacijama koje se odnose na vodne resurse i sustave, te korisnike tih resursa. Zakon o vodama propisuje uspostavu jedinstvenoga informacijskog sustava voda. Zakonsku osnovu i obvezu za prikupljanje i odravanje podataka i informacija propisuju i drugi zakonski akti, propisi, standardi, meunarodni sporazumi, konvencije. Zakon o zatiti okolia propisuje uspostavu informacijskog sustava zatite okolia u kojem je informacijski sustav voda jedan od tematskih centara. U okviru sustavnog prikupljanja podataka i informacija koje se odnose na koliine i kakvou vode, za sada postoje segmenti: praenje koliina oborinskih i povrinskih voda i praenje razina podzemnih voda (HIS 2000), te praenje kakvoe voda i otpadnih voda. Praenje koritenja voda i vodnoga dobra sastoji se od nekoliko podsustava: (i) praenje zahvaenih, preraenih i isporuenih koliina vode, te praenje podataka o komunalnim poduzeima i cijenama vode; (ii) katastar voda, vodnog dobra i vodnih graevina; (iii) podaci o prikupljenom vodnom doprinosu i vodnim naknadama. Za praenje problematike podzemnih voda uspostavljen je sustav Evidencija i gospodarenje podzemnim vodama Hrvatske (EGPV). Vie institucija izvan vodnoga gospodarstva prikuplja podatke od znaaja za upravljanje vodama, koji se najee razmjenjuju putem izvjea, studija, rjeenja, elaborata, te putem projektne dokumentacije i kartografskih pregleda. Prikupljeni podaci i informacije slue kao podrka analizama, prognozama, predvianjima, optimalizaciji resursa, i openito u donoenju upravljakih odluka.
40
3.2. Financiranje
3.2.1. Zakonski okvir
Prema Zakonu o nanciranju vodnog gospodarstva, aktivnosti u vodnom gospodarstvu nanciraju se iz izvornih sredstava Hrvatskih voda i skalnih sredstava na dravnoj i lokalnim razinama. Izvorni prihodi vodnoga gospodarstva, to ih plaaju korisnici u vodnom sustavu su sljedei: vodni doprinos, naknada za koritenje voda, naknada za zatitu voda, naknada za vaenje pijeska i ljunka, naknada za ureenje voda, naknada za melioracijsku odvodnju i naknada za melioracijsko navodnjavanje.
Sredstva iz pojedinih izvora troe se namjenski u skladu s godinjim planovima za: poslove javnih slubi, obavljanje strunih poslova upravljanja vodama, redovito gospodarsko i tehniko odravanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih graevina i ulaganja u razvoj komunalnih sustava, zatitu voda i zatitu od tetnoga djelovanja voda. Vodnokomunalne djelatnosti nanciraju se iz samostalnih prihoda (cijene vodnih usluga) i sredstava iz prorauna jedinica lokalne/regionalne samouprave. To se odnosi na pogon i upravljanje, dok je izgradnja vodnih graevina za javnu vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda, znatnim dijelom sunancirana iz namjenskih sredstava kojima raspolau Hrvatske vode i drugim oblicima dravnih subvencija. Za gospodarsko koritenje voda dobivaju se odreena prava - koncesije na vodama i, u skladu s tim pravima, gospodarski subjekti sami planiraju, izgrauju i odravaju vodne graevine za vlastite potrebe i koriste se vodom na propisani nain uz plaanje naknade. Prosjeni godinji prihodi Dravnoga prorauna od dosad ugovorenih koncesija iznose oko 60 milijuna kuna.
3.2.2. Cijena vode

Naelo ekonomske cijene vode
Naelo ekonomske cijene vode jedan je od postulata Okvirne direktive o vodama. Da bi se kvalitetnije sagledalo znaenje primjene naela ekonomske cijene vode i punoga povrata trokova, u nastavku se daje analiza sadanjega stanja, kao osnovice za projekciju eljenoga stanja. Tumaenja termina cijena vode, u doktrini i praksi, vrlo su razliita, od krajnje restriktivnih do krajnje ekstenzivnih. Pod terminom cijena vode u smislu ove Strategije podrazumijeva se svaki novani izdatak koji optereuje prostorni metar (ili drugu jedinicu) vode koja se isporuuje krajnjim korisnicima, a koji je u izravnoj ili neizravnoj vezi sa zatitom njezine kvalitete i kvantitete, te s izgradnjom i upravljanjem vodnom infrastrukturom koja omoguuje njeno iskoritavanje i/ili isputanje sukladno ekoloki prihvatljivom standardu.
41
3
Sastavnica
1. 2.
3.
Trenutana struktura cijene vode

Prostorni je metar vode danas optereen s najmanje 5, a najvie 9 takvih izdataka.
Tablica Trenutana struktura cijene vode Tablica 3. 1 3.1.Trenutana struktura cijene vode
Prihod
Dravnoga prorauna
isporuitelja usluge
Zakon
Zakon o vodama
Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o komunalnom gospodarstvu Zakon o komunalnom gospodarstvu
Zakon o komunalnom gospodarstvu
Karakter
obvezan
obvezan obvezan
obvezan
koncesijska naknada za zahvaanje vode cijena komunalne usluge vodooopskrbe
Vrsta Namjena prihoda

javno davanje
cijena cijena
cijena
Razina ubiranja
Republika Hrvatska
Razina potronje razne

usluno podruje usluno podruje
usluno podruje
podruje jedinice lokalne samouprave
podruje druge jedinice lokalne samouprave
usluno podruje
razne
upravljanje i pogon vodnom usluno infrastrukturom podruje upravljanje i pogon vodnom usluno infrastrukturom podruje
upravljanje i pogon vodnom usluno infrastrukturom podruje
podruje razvoj vodne infrastrukture jedinice (i upravljanje i pogon lokalne vodnom infrastrukturom) samouprave
podruje zatita kvalitete vodnoga jedne resursa i razvoj vodne jedinice lokalne infrastrukture samouprave
zatita kvalitete vodnoga Republika resursa i razvoj vodne Hrvatska infrastrukture
osiguranje kvantitete vod. Republika resursa i razvoj vodne Hrvatska infrastrukture
Republika Hrvatska
cijena komunalne isporuitelja usluge odvodnje usluge

cijena komunalne isporuitelja usluge usluge proiavanja
iznos za (odravanje) i financiranje gradnje jedinice lokalne samouprave (JLS)
4.
fakultativan
javno davanje
5.
jedinice naknada za zatitu lokalne izvorita samouprave (JLS)

naknada za zatitu Hrvatskih voda voda
Zakon o vodama
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva
Zakon o porezu na dodanu vrijednost
fakultativan
javno davanje
6.
obvezan
javno davanje
7.
naknada za koritenje voda
Hrvatskih voda
obvezan
javno davanje
usluno podruje
8.
porez na dodanu Dravnoga vrijednost na cijene prorauna
obvezan
javno davanje
razne
razne
Iako je u tablici iskazana zasebno, koncesijska naknada za zahvaanje voda za vodoopskrbu nije vidljiva sastavnica cijene vode. Njezin je obveznik komunalni operater (a ne krajnji korisnik), pa se ona preusmjerava na krajnje korisnike putem cijena komunalnih usluga (stavke 1 - 3). Koncesijska je naknada prihod Dravnoga prorauna, no samom injenicom da je sadrana u komercijalnim cijenama i na nju se plaa porez na dodanu vrijednost. Prostorni je metar (m3) vode optereen: stavkama od 1. do 3. - cijenom komunalnih usluga koje se ujedno mogu nazvati i komercijalnim sastavnicama cijene vode, te stavkama od 4. do 8., to su sve javna davanja (3 obvezna i 2 fakultativna), od kojih su 4 izravno u funkciji iskoritavanja i zatite voda (iznos za nanciranje gradnje, naknada za zatitu izvorita, naknada za zatitu voda i naknada za koritenje voda). Porez na dodanu vrijednost (stavka 8.) i koncesijska naknada (skrivena u stavkama 1. do 3.) nemaju, barem ne izravne poveznice s nanciranjem vodnoga sektora. Komercijalne sastavnice cijene vode jesu cijene komunalnih usluga. One su u tablici 3.1 iskazane za svaku od komunalnih usluga (vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje) zasebno, no u praksi njihovo iskazivanje (zasebno ili jedinstveno) ovisi iskljuivo o sta-
42
jalitu isporuitelja komunalne usluge. Cijene se mogu, ipso facti, ubirati samo kada se i ako se odnosna komunalna usluga isporuuje korisnicima. Isporuitelj komunalne usluge cijenu usluge ne donosi samostalno, nego mu je nuna suglasnost poglavarstva gradova/opina na uslunom podruju7. Cijene komunalnih usluga morale bi izraavati stvarnu vrijednost ksnih i varijabilnih trokova odravanja sustava (ljudstva, energije, poslovnih izdataka, kao i amortizacije dugotrajne imovine). Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, prihodi generirani po osnovi ovih dijelova cijene ne mogu se usporeivati za razvojne potrebe. Jedinice lokalne samouprave u najveem broju sluajeva vode podcijenjenu tarifnu politiku, to je manjim dijelom posljedica prostornih i tehnikih specinosti, a veim posljedica razlika u pokazateljima uinkovitosti i ekonominosti. Razlozi se prije svega mogu nai u injenici da usitnjena usluna podruja komunalnih sustava ne mogu podnijeti ksne i varijabilne trokove sustava, iji je razvoj/izgradnja doniran (putem raznih oblika potpore) od drave; te u injenici da su stvarne cijene u malim zajednicama socijalno neprihvatljive i za vee sredine. U mnogim sluajevima cijene usluga ne odraavaju stvarne trokove, a vrlo esto ne sadravaju ni amortizaciju. Nedostajue razlike pokrivaju se kroz komercijalnu djelatnost komunalnih drutava8. Podcijenjena tarifna politika ima i daljnje posljedice: sustavi nisu kvalitetno odravani, izgraeni su objekti devastirani ili se ne upotrebljavaju, oteuju te prestaju biti uporabljivi; intervencije se obavljaju samo na kritinim tokama sustava; pogonski ureaji zastarijevaju i viestruko su amortizirani; velike koliine vode istjeu u podzemlje. U pojedinim komunalnim drutvima cijena vode ne pokriva ni tekue trokove (troak elektrine energije i svakodobne reije), pa je dolazilo do prekida opskrbe vodom zbog neplaanja rauna. Nekomercijalne sastavnice cijene vode odraavaju heterogene potrebe. Iznos za nanciranje gradnje trebao bi izraziti vrijednost razvoja vodne infrastrukture na podruju odreene jedinice lokalne samouprave ili, u najboljem sluaju, na odreenom vodoopskrbnom ili kanalizacijskom uslunom podruju, ne raunajui vrijednost sredstava koja u razvoj ulae drava putem vodnog gospodarstva ili drugih kanala (su)nanciranja. Iznos koji se planira uloiti u nanciranje gradnje samostalno utvruje predstavniko tijelo grada/opine. Ova specina paraskalna naknada ne moe zadovoljiti razvojne potrebe, i to: Zbog prostornog ogranienja - odnosno naknada se ubire samo na podruju gradova/ opina koje su je uvele. Opcija je da se uvede na cijelom uslunom podruju. Drugo ogranienje ini socijalna prihvatljivost iznosa ove naknade (unutar cijene vode). Razvojne potrebe jednoga uslunoga podruja, u pravilu (ukljuujui i Grad Zagreb), znatno nadilaze mogunost generiranja sredstava na tom podruju u iznosima koji su socijalno prihvatljivi preteitom broju korisnika. Tree ogranienje ini kompliciran mehanizam odluivanja9. Stoga, da bi se ova naknada uvela za potrebe cijeloga sustava, nuno je da je prihvate gradska/opinska vijea/poglavarstva svih jedinica na uslunom podruju. etvrto je ogranienje to to se na ovu naknadu (kao javno davanje) ne naplauje porez na dodanu vrijednost (PDV). Komunalni operateri na koje jedinice lokalne samouprave usmjeravaju ovu naknadu redom imaju probleme u premotenju jaza izmeu vrijednosti investicije s PDV-om i injenice da na razvojnu naknadu nije naplaen PDV.
l. 21. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu. Poglavlje 4.1.2. potpoglavlje 4.1.2.2. Ustroj vodnokomunalnoga sektora. 9 Poglavlje 4.1.2. potpoglavlje 4.1.2.2. Ustroj vodnokomunalnoga sektora.
7 8
43
Stoga komunalni sektor mora zatraiti neki od oblika dravne potpore, u pravilu, za to namijenjenim sredstvima: naknade za koritenje voda i naknade za zatitu voda. Novelom Zakona o komunalnom gospodarstvu iz lipnja 2004. iznos za nanciranje gradnje preimenovan je u iznos za odravanje i nanciranje gradnje, ime je pravno doputeno da se iz prorauna jedinica lokalne samouprave nancira pogon komunalne infrastrukture. Budui da ovo zakonsko rjeenje nije logiki jasno10 i kako ono znai udaljavanje od koncepta racionalizacije i ekonominosti u komunalnom sustavu, nuno ga je ukinuti. Naknada za zatitu izvorita (ili posebna naknada, kako je naziva Pravilnik o zonama sanitarne zatite) slijedi slinu logiku i ista ogranienja kao i iznos za nanciranje gradnje. Naime, naknadu mogu uvesti gradovi i opine kada su radi zatite izvorita, u zonama sanitarne zatite, potrebna posebna poveana ulaganja u vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje otpadnih voda, i to u onim gradovima i opinama na ijem se podruju iskoritava voda iz toga izvorita, razmjerno koliini vode koja se isporuuje na podruju svake od navedenih jedinica lokalne samouprave. Iz ove denicije proizlazi daljnje ogranienje: osim grada/opine na ijem se podruju nalazi izvorite (i pripadna zona) tu bi naknadu trebale uvesti i sve jedinice lokalne samouprave koje se koriste vodom s istoga izvorita (dakle, i za izgradnju infrastrukture koja ini tue vlasnitvo). Ne postoje podaci o tom je li ova zakonska mogunost na ovaj nain realizirana. Naknada za zatitu voda morala bi izraziti i (1) vrijednost zatite vodnoga resursa, koja se ostvaruje planiranjem zatite (ukljuujui i prostorno planiranje), vodnim nadzorom, izdavanjem vodopravnih dozvola za isputanje otpadnih voda; programima monitoringa povrinskih i podzemnih voda, otpadnih voda i zagaivaa, otklanjanjem posljedica incidentnih i akcidentnih oneienja i (2) vrijednost razvoja vodne infrastrukture (kljunih graevina sustava) za zatitu voda, na razini drave. Naknada za koritenje voda morala bi izraziti (1) vrijednost osiguranja dostupnosti resursa koje se postie planiranjem koritenja i redistribucije koliina, programom vodoistranih radova i zatite izvorita, vodnim nadzorom, izdavanjem vodopravnih dozvola za koritenje voda, te davanjem strunih podloga i miljenja na koncesijske zahtjeve i (2) vrijednost razvoja vodne infrastrukture za koritenje voda (kljunih graevina sustava), na razini drave. I jedna i druga naknada ubire se na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, te se putem godinjih planova upravljanja vodama redistribuira primjenom naela solidarnosti i naela prioriteta u potrebama u komunalni sektor. Visinu tih naknada utvruje Vlada Republike Hrvatske i one danas iznose: 0,8 kn/m3 naknada za koritenje voda i 0,9 kn/m3 naknada za zatitu voda. Ni ove naknade, ija je visina zadnji put odreena prije petnaestak godina, danas ne odraavaju vrijednost stvarnih potreba kojima slue. Primjera radi, naknada za zatitu voda naplauje se kao dravni penal za oneiivae voda (komunalne i industrijske) razmjerno oneienju voda. No, premda postojea regulativa propisuje da naknada za zatitu voda
10
Komunalno drutvo iz cijene komunalne usluge (vlastite akumulacije) ne moe nancirati razvoj, ali zato se iz proraunskih sredstava (iznosa za nanciranje) moe pokrivati i razvoj i odravanje.
44
treba izraziti vrijednost odvodnje i proiavanja otpadnih voda, evidentno je da je ona daleko ispod tih potreba11. Koncesijska naknada za zahvaanje vode za potrebe javne vodoopskrbe - uvedena je u pravni sustav prvi put Zakonom o vodama iz 1995. Danas egzistira usporedo uz naknadu za koritenje voda koja, nasuprot koncesijskoj naknadi, ima izravnu funkciju u upravljanju vodama i razvoju javne vodoopskrbe. Koncesijska naknada nikada nije bila razmatrana kao razvojna naknada. Porez na dodanu vrijednost plaa se na cijene komunalne usluge, odnosno ne tereti razvoj, osiguranje resursa ni njegovu zatitu. Ukupna cijena vode. Cijene vode u Hrvatskoj, danas se evidentno formiraju po razliitim kriterijima, pa variraju u rasponu od 2,50 kn do 16,00 kn/m3 isporuene vode, to nije posljedica stvarne cijene koritenja vodom, nego razliita pristupa u formiranju cijene. Unutar navedene cijene, meutim, konstanta su naknada za koritenje voda i naknada za zatitu voda, koje zajedno iznose 1,7 kn/m3, i jednake su za sve graane Hrvatske. Razumljivo je da cijene vode ne mogu biti potpuno jednake, ali se moraju formirati po istim ekonomskim kriterijima, koji omoguuju naknadu svih trokova odravanja i funkcioniranja sustava, te potrebnog razvoja. U sredinama u kojima ekonomska logika nije pravedna (primjerice zbog neravnomjerne raspodjele vodnih resursa), ili nije primjenjiva (primjerice zbog socijalnih razloga ili posebnih dravnih interesa) - ona mora imati svoj korektiv u dva naela: naelu solidarnosti12 i naelu socijalne prihvatljivosti cijena13 lokalnoga korisnikoga tijela. Okvirna direktiva o vodama normira: zemlje lanice uzet e u obzir naelo povrata trokova od vodnih usluga, ukljuujui i trokove zatite okolia i resursa, sukladno ekonomskoj analizi provedenoj prema Dodatku III, i posebno sukladnosti s naelom zagaiva plaa. Zemlje lanice osigurat e do 2010.:
da politika cijena vode predstavlja odgovarajui poticaj korisnicima da koriste vodne re-
surse uinkovito i da time doprinesu ostvarenju ciljeva ove Direktive;

odgovarajui doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, kuanstva i
poljoprivredu, povratu trokova od vodnih usluga, na temelju ekonomske analize provedene sukladno Dodatku III, i uzimajui u obzir naelo zagaiva plaa;
zemlje lanice mogu pri tome voditi rauna o drutvenim, ekolokim i ekonomskim uinci-
ma povrata trokova, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u dotinoj regiji, odnosno regijama.
Zbog toga cijena vode ne bi smjela sadravati neracionalnosti u komunalnim djelatnostima: ustrojbene (rascjepkan i neuinkovit komunalni vodni sektor) i tehnike naravi (velike gubitke pitke vode u sustavu), te sastavnice koje ni izravno ni neizravno nisu u funkciji upravljanja vodama i vodnim uslugama.
11 Primjera radi, cijena 1 m3 proiene otpadne voda iznosi od 1 do 6 kn (ovisno o veliini ureaja i stupnja proiavanja i odnosi se samo na trokove pogona i upravljanja), a ova naknada iznosi 0,90 kn/m3. Takva kalkulacija pokazuje da je isplativije otpadne vode ne proiavati (i plaati dravi naknadu za zatitu voda) nego proiavati (i plaati operateru cijenu proiavanja). 12 Odnosi se na sredstva naknade za zatitu voda i naknade za koritenje voda kojim se ima osigurati ravnomjeran razvoj. 13 Odnosi se na cijene komunalnih usluga iz kojih se nancira odravanje sustava.
45
3.2.3. Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode

U vodnom sektoru Republike Hrvatske, kao i u velikoj veini zemalja Europske unije, izvan cijene vode nanciraju se: zatita od tetnoga djelovanja voda, melioracijska odvodnja i melioracijsko navodnjavanje. Financiranje zatite od tetnoga djelovanja voda. U naelu postoje tri poznata modela nanciranja ovih potreba: 1. iz Dravnoga prorauna - prema naelu ope solidarnosti, 2. iz namjenskih naknada prema ciljanim kategorijama obveznika - prema naelima korisnik plaa i skupne solidarnosti, i 3. mjeoviti, koji ukljuuje i jedno i drugo, uz napomenu da je jedno nanciranje osnovno, a drugo dopunsko ili mogu biti ravnopravna. Ad 1. Proraunski model nanciranja koji je putem ope solidarnosti svih poreznih obveznika, teoretski, trebao dati najvee uinke, u razdoblju 1999. - 2005. nije se pokazao najpouzdanijim modelom. Njegov je temeljni problem kako pomiriti dvije razliite percepcije proraunskih planera koji za investicijske pothvate, u pravilu, pronalaze sredstva, dok potrebe za odravanjem tretiraju kao stavke na kojima treba postizati proraunske utede. Kada pomirba ovih dviju percepcija nije izvjesna, u pravilu se pribjegava drugom, sigurnijem modelu. Ad 2. Moderna skalna praksa nudi model nanciranja kroz strogo namjenske prihode koji terete ciljane kategorije obveznika. U osnovi ovoga modela dva su naela: korisnik plaa i skupna solidarnost. Deniranje korisnika sustava zatite od tetnoga djelovanja voda nije uvijek jednoznano. Da i druga drutva imaju u tome dvojbe, govore nie izneseni primjeri Austrije i Velike Britanije. No, iroko je prihvaen pristup da je primarno zatieno dobro - imovina14, a njezin se vlasnik denira korisnikom i time obveznikom naknade. No redukcija ove denicije na vlasnike imovine samo u poplavnom podruju znaio bi iskljuivo namet na izravne rtve poplave. Stoga se naelo korisnik plaa korigira naelom solidarnosti svih korisnika imovine (skupna solidarnost) bilo na dravnom podruju (iri koncept solidarnosti), bilo na vodnom podruju (ui koncept solidarnosti). Autonomija sustava nanciranja zatite od tetnoga djelovanja voda u Republici Hrvatskoj tradicionalna je steevina, koja neprekidno traje od 1975. do 1999. Potom je nastupilo razdoblje mjeovitoga modela nanciranja (1999. - 2005.) i povratak na nanciranje iz vodnih naknada po Noveli Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005. U nekim zemljama sustav nanciranja jest autonoman, ali se metodologijom obrauna i naplate vezuje uz druga postojea javna davanja. Primjer je Republika Austrija u kojoj
14
Prema Noveli Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005 - dvije su vrste imovine postale ciljane kategorije vodnih naknada koje slue zatiti od tetnog djelovanja voda: imovina u izgradnji (kroz vodni doprinos) i postojea imovina (kroz naknadu za ureenje voda). Prva se ubire i troi unutar irega koncepta solidarnosti (na dravnom podruju), a druga unutar uega koncepta solidarnosti (na vodnom podruju).
46
se, prema saveznom Zakonu o zatiti od katastrofa, sredstva za zatitu od tetnoga djelovanja voda generiraju postotkom na porez na dobit i porez na dohodak.15 Ad 3. U Republici Hrvatskoj se u razdoblju 1999. - 2005. primjenjivao mjeoviti model nanciranja i to proraunsko nanciranje gradnje i odravanja dravnih voda i nanciranje odravanja lokalnih voda iz slivne vodne naknade. Primjena toga modela razmatra se i u nekim najrazvijenijim zemljama Europske unije. Primjer je Velika Britanija u kojoj se programi obrane od poplava (i obrane od plima) nanciraju iz dravne riznice, ali se razmilja o uvoenju dopunskih vodnih naknada, i to: (1) na imovinu iskljuivo u poplavnim podrujima16 (Flood Plain Levy), to je ocijenjeno kao rjeenje koje e prouzroiti mnoga neprijateljstva jer tereti rtve poplave koji uz suoavanje s tegobama poplava, imaju potekoe s osiguravateljima i openito s padom vrijednosti tih nekretnina i (2) na investicije, tj. na gradnju17 (Charges on Development), i to kako u poplavnom podruju, tako i izvan njega jer svaki razvoj stvara probleme s plavljenjem.18 Rasprave o tome je li potrebno centralno prikupljena sredstva angairati lokalno, po zakonom unaprijed utvrenu obrascu (u pravilu, odreenom postotku koji se vraa na podruje jedinice lokalne samouprave ili regionalne samouprave), ili prednost treba dati naelu prioriteta o potrebama kroz centralno prikupljanje i troenje sredstava - prisutne su i u zemljama Europske unije. Naelo prioriteta u potrebama (regulacija putem programa i planova) zasluuje prednost pred regulacijom kroz zakon zbog nekoliko razloga: (1) u pripremi i izradbi planova i programa strune podloge i struni argumenti imaju veu teinu kada se o njihovoj utemeljenosti odluuje na jednom mjestu, (2) usklaivanje planova i programa s velikim brojem lokalnih jedinica esto vodi do apsolutizacije politikih mjerila (ak i kad stvarne potrebe za gradnjom i/ili odravanjem sustava ne postoje) i u konanici do neoperativnosti planova i programa, (3) zakonska bi regulacija vodila podjeli prava i odgovornosti na neprimjeren nain - drava bi zadravala odgovornost za ukupno funkcioniranje sustava, a lokalne bi se jedinice pozivale na prava na zakonski povrat dijela kod njih prikupljenih naknada bez odgovornosti za nefunkcioniranje sustava i (4) samo se kroz plansku i programsku regulaciju mogu iznivelirati oscilacije u prihodima i potrebama na lokalnim podrujima. Financiranje melioracijske odvodnje i melioracijskog navodnjavanja. U nanciranju ovih dvaju segmenata vodnoga sektora u osnovi nema veih nepoznanica. Ono spada u obuhvat naela korisnik plaa, a korisnici su korisnici melioracijskih sustava (zemljovlasnici poljoprivrednog zemljita). Jedina je dvojba da li primijeniti naelo skupne solidarnosti, na to i u kojem opsegu.
Vezanje uz postojea javna davanja sadrava brojne prednosti, a gotovo da nema nedostatke. S obzirom na obveznika: vodi se jedan upravni postupak, primjenjuje se jedan sustav osloboenja, izuzea i olakica, izdaju se jedinstvene uplatnice, vodi se jedan ovrni postupak, pokree se jedan upravni spor. Izravna daljnja korist manja je i uinkovitija administracija i manji pritisak na upravno sudstvo. Ako se obraun i naplata vezuje pak uz lokalna javna davanja (komunalna naknada, komunalni doprinos, ...) postoji i dodatna prednost - gradovi i opine pretvaraju se u regulatora dravnih naknada. Oni odreuju osnovicu, osloboenja, olakice, izuzea, politiku naplate, a dravni prihod (u obliku postotka) prati osnovicu. 16 Generiki naziv - Charges on beneciaries. U Republici Hrvatskoj odgovarajua kategorija ovomu jest naknada za ureenje voda iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005, koja tereti vlasnike, odnosno zakonite posjednike postojee imovine, i u poplavnom i izvan poplavnog podruja. 17 Generiki naziv - Charges on developers. U Republici Hrvatskoj odgovarajua kategorija ovomu jest vodni doprinos koji tereti investitore, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005. 18 DEFRA, Flood and Coastal Defence Funding Review, Report on the Outcome of Consultation; October 2002.
15
47
U Republici Hrvatskoj, kao posljedica naslijeenoga drutvenoga vlasnitva i usitnjenoga zemljinoga fonda, postojei se melioracijski sustavi percipiraju kao javni sustavi koji zahtijevaju i javno organiziranu skrb. Zakon o vodama iz 1995. denirao ih je kao vlasnitvo upanija pod upravom Hrvatskih voda19. Isto tako vrijedi i za rijetke sustave navodnjavanja, osim onih koji su unutar privatiziranih zemljinih cjelina veih agroproizvoaa. Pri nanciranju sustava za odvodnju ustalio se i jedan oblik solidarnosti, koji se s vremenom pretvorio u vlastiti kontrapunkt.
3.2.4. Koritenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije

Ostvarenje razvojnih ciljeva postavljenih ovom Strategijom znatno se moe ubrzati koritenjem bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, i to najprije iz pretpristupnih, a nakon ulaska u Europsku uniju iz kohezijskih i strukturnih fondova. U razdoblju do kraja 2006. godine Republici Hrvatskoj su u nekoliko navrata odobrena bespovratna sredstva iz programa CARDS i LIFE koja su prvenstveno koritena u svrhu jaanja administrativnih kapaciteta za potrebe izrade planova upravljanja vodnim podrujima, za potrebe transpozicije pravne steevine Europske unije u hrvatsko vodno zakonodavstvo, te za potrebe razvoja Informacijskog sustava voda. Dio odobrenih sredstava iz programa CARDS takoer je koriten za sanaciju teta od poplava unutranjih voda u Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Najvea odobrena bespovratna sredstva Republici Hrvatskoj iz pretpristupnih fondova Europske unije u razdoblju do kraja godine 2006. su sredstva iz ISPA fonda u iznosu od 22,5 milijuna eura koja se koriste za provedbu projekta razvoja vodnokomunalne infrastrukture u gradu Karlovcu. Novi, jedinstveni instrument pomoi IPA (Instrument for Pre-accession Assistance) od 2007. godine zamjenjuje sve dosadanje pretpristupne programe, a svrha mu je pomoi dravama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u ostvarenju ciljeva deniranih pravnom steevinom Europske unije. Sukladno Operativnom programu zatite okolia, u trogodinjem razdoblju od 2007. do 2009. godine Republici Hrvatskoj e za komponentu IIIb program IPA Zatita okolia biti na raspolaganju 53.499.550 eura (16.999.500 eura za godinu 2007.; 18.000.000 eura za godinu 2008.; 18.500.250 eura za godinu 2009.). Kroz Prioritetnu os 2 Zatita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama IPA Operativnog programa zatite okolia (otprilike polovica predvienih sredstava iz komponente IIIb) nanciranju se projekti iz podruja javne vodoopskrbe te odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda. Maksimalna razina sunanciranja bespovratnim sredstvima iz programa IPA iznosi 75%, dok se ostala sredstva moraju osigurati iz lokalnih izvora (krediti, dravni proraun, prorauni jedinica lokalne samouprave ili sredstava komunalnog drutva, krajnjeg korisnika). IPA fond je prvenstveno zamiljen kao priprema za koritenje strukturnih fondova Europske unije na ije se koritenje stjee pravo ulaskom u punopravno lanstvo, pa se stoga oekuje da e ulaskom u Europsku uniju Republika Hrvatska imati na raspolaganju znatno vea sredstva od sredstava predvienih u okviru IPA fonda.
19
Pokuaj Zakona o vodama iz 1995. da na kanale III. i IV. reda (graevine detaljne melioracijske odvodnje) primijeni suvremeniju koncepciju i prepusti ih korisnicima zavren je opim neodravanjem i zaputanjem ovih sustava. Stoga je Novelom Zakona o vodama i Zakona o nanciranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005. nanciranje i odravanje vraeno u krug organizirane javne nadlenosti - kroz obraun naknade za melioracijsku odvodnju i kroz nadlenost upanija.
48
3.3. Ureenje vodotoka i drugih voda i zatita od tetnoga djelovanja voda

Ureenje vodotoka i drugih voda obuhvaa: graenje, tehniko i gospodarsko odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i vodnih graevina za melioracijsku odvodnju, tehniko i gospodarsko odravanje vodotoka i vodnog dobra, te druge radove kojima se omoguuju kontrolirani i nekodljivi protoci voda i njihovo namjensko iskoritavanje. Zatita od tetnoga djelovanja voda obuhvaa djelovanja i mjere za: obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima, zatitu od erozija i bujica, te za otklanjanje posljedica od takvih djelovanja. Pri obavljanju takvih radova potuju se uvjeti zatite prirode. Sustav voda I. reda prema Odluci o popisu voda I. reda ine meudravne vode (83 prirodna vodotoka, 12 kanala, 1 prirodno jezero i 2 akumulacije), priobalne vode, drugi vei vodotoci (61 prirodni vodotok, 22 ponornice, 5 prirodnih jezera, 33 kanala, 15 tunela, 35 akumulacija i 32 retencije), te 67 bujinih voda vee snage. Sveukupno u sustav voda I. reda ulazi 10.203 km rijeka, vodotoka, kanala i bujica s pripadnim regulacijskim i zatitnim vodnim graevinama, od ega 2.252 km obrambenih nasipa, te 63 crpne stanice. Sve ostale vode pripadaju sustavu voda II. reda.
Graenje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina provodi se prema Programu graenja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina kojeg donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog resornog ministra. Tehniko i gospodarsko odravanje vodotoka, vodnog dobra i vodnih graevina provodi se temeljem Programa ureenja vodotoka i drugih voda koji je sastavni dio godinjeg plana upravljanja vodama, a kojeg donose Hrvatske vode u suglasnosti s Ministarstvom regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva. U navedene planove gospodarenja vodama ugradit e se uvjeti i mjere zatite prirode i okolia.
Odluke o ureivanju ili graenju novih sustava melioracijske odvodnje donose upanijske skuptine. upanije e od poetka godine 2009. biti odgovorne za tehniko i gospodarsko odravanje detaljnih melioracijskih graevina i provoditi e ga sukladno programima odravanja koje e takoer donositi upanijske skuptine. U djelokrugu rada nadlenih slubi resornog ministarstva i Hrvatskih voda provode se i aktivnosti u vezi s identikacijom i uknjibom zemljinih estica sa svojstvom vodnoga dobra, te aktivnosti u vezi s eksploatacijom ljunka i pijeska iz obnovljivih leita u podrujima znaajnim za vodni reim, odnosno iz vodotoka i drugih leita povrinskih voda, te iz priobalnog mora uz ua rijeka.
3.3.1. Ureenje vodotoka i drugih voda

Izgraenost sustava
Postupnim naseljavanjem i intenziviranjem iskoritavanja zemljita na poplavnim podrujima tijekom posljednjih dvjestotinjak godina rasle su potrebe za uinkovitom zatitom od poplava, te zatitom od erozije i melioracijskom odvodnjom kao njezinim sastavnim komponentama. Znaajni regulacijski, zatitni i melioracijski radovi na nekim su podrujima zapoeli jo u devetnaestom stoljeu, a osobito su bili intenzivni tijekom razdoblja od poetka ezdesetih do kraja osamdesetih godina dvadesetog stoljea, ime su bitno smanjene mogue tete od poplava i znatno poveani prinosi poljoprivredne proizvodnje.
49
Agresija na Hrvatsku poetkom devedesetih nanijela je goleme tete izgraenim sustavima i uglavnom je zaustavila njihov daljnji razvoj. Na zastoj u realizaciji prije planiranih projekata takoer su utjecali i gospodarski preustroji, a time i promijenjeni prioriteti glavnih partnera vodnoga gospodarstva u vienamjenskom ureivanju i iskoritavanju voda i zemljita, elektroprivrede, poljoprivrede i rijene plovidbe. Istodobno poradi opih gospodarskih uvjeta u poratnom razdoblju vodno gospodarstvo sve do donoenja novih zakonskih rjeenja u prosincu 2005. godine nije raspolagalo nancijskim sredstvima nunim za redovito odravanje funkcionalnosti postojeih sustava. Posljedica takvih okolnosti bilo je nezadovoljavajue stanje zatite od poplava u Hrvatskoj, kojeg su karakterizirali visoki rizici od poplava na mnogim podrujima, brojni nedovreni i nedovoljno odravani zatitni i melioracijski sustavi, te samo dijelom sanirane ratne tete.
73% 24% 3% VODE I. REDA 66% 33% 1% VODE II. REDA
SLIV SAVE
74%
24% 2% VODE I. REDA 14% 2% VODE II. REDA
SLIVOVI D R AVE I D U N AVA
84%
84% 14% 2% VODE I. REDA
PR IMOR SKO-ISTAR SKI SLIVOVI
85% 13% 2% VODE II. REDA 71% 28% 1% VODE I. REDA
FUNKCIONALNO STANJE POTREBNO SANIRATI ILI REKONSTRUIRATI POTREBNO IZGRADITI
D ALMATIN SKI SLIVOVI
85%
12% 3% VODE II. REDA
73%
24% 76%
3% VODE I. REDA 23% 1% VODE II. REDA
U KU PN O H R VATSKA
5000
10000 duljina (km)
15000
20000
25000
Slika 3.4. Izgraenost zatitnih sustava
Postojei zatitni sustavi i sustavi melioracijske odvodnje sastoje se od velikoga broja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, te vodnih graevina za melioracijsku odvodnju. Na vodotocima I. reda zatitni sustavi u potpunosti su izgraeni na oko 73%, djelomino na oko 24%, a nisu izgraeni na oko 3% podruja na kojima su potrebni. Na priblino 21.905 km vodotoka II. reda sustavi su u potpunosti izgraeni na oko 75% vodotoka, dok su na ostalima neizgraeni ili izgraeni manjim dijelom. U navedene vodotoke I. i II. reda ubraja se i 945 registriranih bujica ukupne duljine od oko 9.422 km, od kojih je ureeno samo 1.037 km ili oko 11%. Uz vodotoke I. reda ukupno je izgraeno 2.252 km, a uz vodotoke II. reda 438 km obrambenih nasipa koji omoguuju razliite razine zatite zaobalja od poplava. U suradnji s ostalim korisnicima voda i zemljita dosad je izgraeno 58 vienamjenskih akumulacija ukupnog volumena od 1.057 milijuna m3. Izgraene su 43 brdske retencije ukupnog volumena 23 milijuna m3, a dijelom je formirano 5 velikih nizinskih retencija na slivu Save (Lonjsko polje, Mokro polje, Kupina, Zelenik i Jantak) ukupnog volumena od oko 1.590 milijuna m3. Mrea kanala je prilino razvijena. Izgraena su tri velika ote-
50
retna kanala (Odra, Lonja - Strug i Kupa - Kupa) ukupne duljine od oko 65 km, spojni kanali Zelina - Lonja - Glogovnica - esma i Ilova - Pakra, te ukupno oko 900 km lateralnih kanala za prikupljanje brdskih voda uz branjena podruja.
AKUMULACIJE
639,27 hm3 60%
RETENCIJE
11,4 hm3 50%
72,81 hm3 7%
164,52 hm3 16% 180,14 hm3 17%
SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI
2,47 hm3 11%
0,4 hm3 2%
8,32 hm3 37%
Slika 3.5. Ukupni volumeni vienamjenskih akumulacija i brdskih retencija
Od osnovnih melioracijskih objekata za odvodnju ukupno je izgraeno oko 6.600 km melioracijskih kanala I. i II. reda, te 74 crpne stanice ukupnog kapaciteta od 291 m3/s. Najvea crpna stanica CS Bosut kapaciteta od 30 m3/s izgraena je na uu Bosuta u Savu na teritoriju susjedne Srbije, a njezino je graenje u bivoj dravi veim dijelom nancirala Hrvatska. Zbog nepostojanja bilateralnog sporazuma o vodnogospodarskoj suradnji sa Srbijom Hrvatska trenutano nema mogunosti utjecati na usklaivanje njezina rada s potrebama upravljanja vodama na svojem dijelu sliva. Za potrebe odvodnje nekoliko krkih polja na jadranskim slivovima izgraeno je devet odvodnih tunela ukupne duljine od 17,3 km.
LATERALNI KANALI
533,6 km 58% 53,4 km 6%
MELIORACIJSKI KANALI
405,1 km 6% 107,5 km 2%
3.170,4 km 48%
271,1 km 30%
58,7 km 6%
SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI
2.911,2 km 44%
Slika 3.6. Lateralni i melioracijski kanali
Izgraen je i velik broj manjih regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, te vodnih graevina za melioracijsku odvodnju, napose na vodotocima II. reda. Postojei sustavi dijelom su nedovreni, tako da na mnogim prostorima ne omoguuju primjerene razine sigurnosti od poplava.
Odravanje funkcionalnosti sustava

Provedene analize pokazuju su da je za redovita gospodarska i tehnika odravanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih graevina u Republici Hrvatskoj ukupno potrebno oko 915 milijuna kuna godinje, od ega se 391 milijuna kuna odnosi na vodotoke I. reda, a 524 milijuna kuna na vodotoke II. reda. Od ukupnog iznosa potrebnog za odravanje sustava na vodotocima I. reda oko 37% odnosi se na odravanja regulacijskih i zatitnih vodnih
51
graevina, oko 55% na odravanja protonosti vodotoka (tehnika ienja korita od nanosa na lokacijama prirodnih talonica, gospodarska ienja inundacija od vegetacije), a oko 8% na trokove operativne obrane od poplava i druge trokove funkcioniranja sustava. Od ukupnog iznosa potrebnog za odravanja sustava na vodotocima II. reda oko 31% odnosi se na odravanja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, oko 51% na odravanja protonosti vodotoka, oko 13% na odravanja glavnih melioracijskih objekata za odvodnju (izmuljivanja mree kanala), a oko 5% na trokove operativne obrane od poplava i druge trokove funkcioniranja sustava. Raspoloiva nancijska sredstva za te potrebe bila su nedostatna sve do uvoenja vodnoga doprinosa i naknade za ureenje voda u prosincu godine 2005. Od tada su prihodi prikupljeni s osnove tih vodnih naknada znatno poveani, ali jo uvijek nisu dostatni za sva potrebna ulaganja u razvoj sustava zatitnih i regulacijskih vodnih graevina. Na nekim lokacijama prirodnih talonica u velikim rijekama obavljaju se komercijalne eksploatacije ljunka i pijeska ime se dijelom umanjuju trokovi odravanja protonosti korita i odravanja plovnih putova. U Hrvatskoj je trenutano na snazi tridesetak ugovora o koncesiji na temelju kojih se godinje izvadi ukupno oko 1.220.000 m3 ljunka i oko 1.835.000 m3 pijeska. ljunak se vadi iz Save (870.000 m3/godinje), Kupe (190.000 m3/godinje), Une (40.000 m3/godinje) i Drave (120.000 m3/god), a pijesak iz Dunava (1.400.000 m3/ godinje), Drave (315.000 m3/godinje), Neretve (100.000 m3/godinje) i Zrmanje (20.000 m3/godinje). Precizne lokacije eksploatacijskih polja, koliine i uvjeti vaenja ljunka i pijeska, te obveze ureenja eksploatacijskih polja i njihovih okolia po zavretku eksploatacija denirane su u ugovorima o koncesijama i vodopravnim dozvolama. Pravne i zike osobe koje eksploatiraju pijesak i ljunak iz obnovljivih leita na podrujima vanima za vodni reim redovito vode oevidnike o koliinama i kakvoi izvaenih tvari, te ih dostavljaju Hrvatskim vodama. Znaajne eksploatacije ljunka i pijeska iz graninih vodotoka Dunava, Save, Drave, Mure, Kupe Une i Neretve obavljaju sve uzvodne i sve susjedne drave, o emu hrvatsko vodno gospodarstvo nema preciznijih podataka. Ratne i ostale tete na sustavima postupno se saniraju, a najvea investicija u posljednje vrijeme bila je obnova ratom oteenih zatitnih i melioracijskih sustava u istonoj Slavoniji i Baranji, unutar koje je obnovljeno 14 crpnih stanica, 102 km obrambenih nasipa uz Dunav i Dravu, te 630 km mree kanala.
3.3.2. Zatita od poplava

Znaajke poplava
Poplave su prirodni fenomeni koji se rijetko pojavljuju i ije se pojave ne mogu izbjei, ali se poduzimanjem razliitih preventivnih graevinskih i negraevinskih mjera rizici od poplavljivanja mogu smanjiti na prihvatljivu razinu. One su meu opasnijim elementarnim nepogodama i na mnogim mjestima mogu uzrokovati gubitke ljudskih ivota, velike materijalne tete, devastiranje kulturnih dobara i ekoloke tete. Zbog prostranih brdsko-planinskih podruja s visokim kinim intenzitetima, irokih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i vrijednih dobara na potencijalno ugroenim povrinama, te zbog nedovoljno izgraenih i odravanih zatitnih sustava, Hrvatska je prilino ranjiva od poplava. Procjenjuje se da poplave potencijalno ugroavaju oko 15% dravnoga kopnenog teritorija, od ega je vei dio danas zatien s razliitim razinama sigurnosti. Prirodne poplave koje se pojavljuju u Hrvatskoj mogu se svrstati u pet osnovnih skupina:
rijene poplave zbog obilnih kia i/ili naglog topljenja snijega, bujine poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kia visokih intenziteta,
52
poplave na krkim poljima zbog obilnih kia i/ili naglog topljenja snijega, te nedovoljnih propusnih kapaciteta prirodnih ponora, poplave unutarnjih voda na ravniarskim povrinama,
ledene poplave,a jo su mogue i umjetne (akcidentne) poplave zbog eventualnih proboja brana i nasipa, aktiviranja klizita, neprimjerenih gradnji i slino. Znatan su problem i poplave u urbanim sredinama zbog kratkotrajnih oborina visokih intenziteta, koje zbog velikih koncentracija stanovnitva na relativno malim prostorima esto uzrokuju velike materijalne tete, a za koje se zatitne mjere planiraju na lokalnim razinama u okvirima poslova odvodnje oborinskih voda iz naselja. Najvee zabiljeene poplave u Hrvatskoj tijekom posljednjih stotinjak godina bile su: poplave Dunava: godine 1926. i 1965.; poplave Drave: godine 1964., 1965., 1966. i 1972.; poplave Mure: godine 1965. i 1972.; poplave Save: godine 1933., 1964., 1966., 1990. i 1998.; poplave Kupe: godine 1939., 1966., 1972., 1974., 1996. i 1998.; poplava Une: godine 1974.; poplave Neretve: godine 1950., 1995. i 1999. Iako su intenzivnom izgradnjom zatitnih sustava u drugoj polovici dvadesetog stoljea rizici od poplavljivanja na veini podruja u Hrvatskoj znatno smanjeni, nedavna zapadnoeuropska iskustva pokazuju da se poplave mogu dogoditi i tamo gdje ih nitko ne oekuje, odnosno da se mogu pojaviti i vee vode od projektnih velikih voda vrlo dugih povratnih razdoblja na koje su sustavi dimenzionirani. Dosadanje procjene teta nakon poplava posvuda po svijetu, pa tako i u Hrvatskoj pokazale su da su one uvijek bile mnogo vee od trokova provedbe preventivnih mjera. Jedna od mnogih potvrda te injenice bila je uspjena evakuacija velikoga vodnog vala na Savi godine 1990. s nepovoljnijim hidrolokim znaajkama od onog iz 1964. godine, koji je zbog tadanje nedovoljne razvijenosti zatitnog sustava izazvao katastrofalnu poplavu u Zagrebu. Problematici zatite od poplava dodatnu dimenziju danas daje i zatita okolia od nekontroliranih irenja oneienja poznatog i nepoznatog porijekla putem poplavnih voda. Takva iskustva stoga nalau stalni oprez i trajnu brigu o stanju zatitnih sustava.
Zatienost podruja
Sliv Save: Od velikih voda Save primjereno je zatien samo grad Zagreb koji je, prema procjenama, siguran od 1.000 - godinjih velikih voda. Ostala podruja uz Savu uglavnom su nedovoljno zatiena. Uzvodno od Zagreba prema slovenskoj granici obrambeni nasipi samo su dijelom izgraeni, pa su nie leei dijelovi nekoliko naselja ire zapreike i samoborske regije uestalo plavljeni. Nizvodno od Zagreba pa sve do granice sa Srbijom, mnoga podruja uz Savu imaju niu razinu sigurnosti od potrebne, jer je zatitni sustav Srednje posavlje nedovren, a postojei obrambeni nasipi na mnogim su mjestima nedovoljno visoki. Sustavom Srednje posavlje od savskih se poplava izravno tite prostori uz Savu izmeu Podsuseda i Stare Gradike, te prostori uz Kupu nizvodno od ua Dobre na kojima se nalaze veliki gradovi Zagreb, Sisak i Karlovac i na kojima danas ivi vie od milijun stanovnika. Zbog redukcije vrnih protoka poplavnih valova u nizinskim retencijama sustav Srednje posavlje ima kljunu vanost i u zatiti od poplava slavonske dionice Save nizvodno od Stare Gradike, te u zatiti od poplava u susjednim dravama Bosni i Hercegovini i Srbiji. Zatita od poplava zasnovana na nizinskim retencijama i ekspanzijskim povrinama
53
omoguila je zadravanje ekoloki povoljnih uvjeta na irokim poplavnim povrinama, tako da je zbog svojih izuzetnih prirodnih vrijednosti dio zatitnog sustava Srednje posavlje proglaen Parkom prirode Lonjsko polje. Na slivovima savskih pritoka zatitni sustavi takoer su nedovreni ili ih uope nema. Opasnosti napose prijete: naseljima Hrvatskog zagorja koje ugroavaju Krapina i njezini bujini pritoci, gradu Zagrebu koji je od medvednikih bujica usprkos djelomino izgraenom zatitnom sustavu od 19 brdskih retencija zatien samo od 20 do 50-godinjih velikih voda, naseljima u Hrvatskom pounju koje ugroava Una, te naseljima Poeke kotline koja su ugroena od Orljave i njezinih bujinih pritoka. Od bujinih brdskih voda nedovoljno su zatieni i drugi gradovi i naselja na slivovima Save i Kupe, meu kojima se posebno istie Ogulin u ijoj zatiti od poplava vanu ulogu ima hidroenergetski sustav Gojak. Ugroene su i mnoge poljoprivredne povrine i infrastrukturne graevine, a kao specinost istie se ugroenost od poplava na zatvorenim krkim poljima Gorskog kotara i Like. Slivovi Drave i Dunava. Koncepcija zatite od poplava Dunava, Drave i Mure zasnovana je na obrambenim nasipima i irokim inundacijskim pojasovima uz vodotoke. Nasipi su dovreni na gotovo svim podrujima gdje su potrebni, osim na nekim dionicama uz stara korita hidroelektrana Varadin, akovec i Dubrava. Praksa je pokazala da na nekim dionicama ne zadovoljavaju svojom visinom, pa ih je potrebno rekonstruirati to se postupno i ini. Ranijim planovima bilo je predvieno da se na Muri i Dravi nizvodno od ua Mure izgrade lanci hidroelektrana, ime bi se osiguralo vienamjensko ureivanje i iskoritavanje voda i zemljita, a time i vea zatita od poplava na tim prostorima. Poradi odustajanja maarskih partnera i protivljenja ekolokih udruga, budunost je tih projekata neizvjesna. Izgradnjom i kasnijim rekonstrukcijama obrambenih nasipa Drava-Dunav i Zmajevac-Kopaevo omogueni su i uinkovita zatita Baranje od velikih voda Drave i Dunava i ouvanje irokih poplavnih povrina uz ue Drave u Dunav. Takvo rjeenje ne samo da povoljno utjee na prirodni reim voda u Parku prirode Kopaki rit nego i na zatitu od poplava na nizvodnim podrujima uz Dunav. Najvei preostali problemi zatite od poplava na slivovima Drave i Dunava jesu mnotvo neureenih bujica koje ugroavaju naselja i poljoprivredne povrine u Meimurju, Podravini i Podunavlju to je potvreno brojnim lokalnim poplavama u posljednje vrijeme. Sustavi zatite od brdskih voda dijelom su dovreni samo na slivnim podrujima Meimurje i upanijski kanal, ali jo uvijek nedovoljno. Na ostalim slivnim podrujima postoje samo pojedinane regulacijske i zatitne vodne graevine koje ne mogu osigurati primjerenu zatitu nizinskih dijelova slivova od poplava. Znatan problem zatite od poplava na Dunavu i donjoj Dravi jesu pojave ledostaja koje mogu prouzroiti ledene poplave. Za uklanjanje ledenih epova koji ometaju nesmetano protjecanje vode angairaju se ledolomci. Primorsko-istarski slivovi. Problematika zatite od poplava na primorsko-istarskim slivovima vezana je uz zatitu urbanih sredina, turistikih podruja, prometnica i poljoprivrednih povrina od bujinih poplava, a kao posebna specinost istie se odvodnja krkih polja. U Istri su od poplava nedovoljno zatieni nieleei dijelovi Buzeta i Pazina koje ugroavaju velike vode Mirne i Pazinskog potoka, te naselja i poljoprivredne povrine u dolinama Mirne, Dragonje i Rae. Na irim podrujima Buzeta i Pazina zatitnih sustava gotovo da i nema, dok su zatitni sustavi u dolinama Rae i Dragonje u izuzetno loemu stanju. Velike probleme mogu stvoriti i brojne bujice koje ugroavaju gradove, naselja, prometnice i poljoprivredne povrine na zapadnoj obali Istre. Na kvarnerskom podruju opasnost prijeti od zatrpavanja vodotoka klizitima (kanjon Rjeine i Vinodolska dolina) koja mogu izazvati poplave veih razmjera, te od mnogih bujica koje ugroavaju priobalne gradove Kvarnera i Hrvatskog primorja, te naselja i poljoprivredne povrine na kvarnerskim otoci-
54
ma. Na likom je podruju od poplava Gacke i njezinih pritoka nedovoljno branjeno ire podruje Otoca, a od poplava Like i njezinih pritoka nedovoljno je branjeno ire podruje Gospia i Kosinjsko polje. Sustav zatite od poplava na tom podruju dijelom je vezan uz funkcioniranje sustava hidroelektrane Senj. Poplave u Lici ugroavaju i brojne poljoprivredne povrine i infrastrukturne graevine, a kao specinost takoer se istiu rizici od poplava na zatvorenim krkim poljima. Najveim dijelom neureene brdske vode s Velebita ugroavaju naselja i Jadransku magistralu du itavog podruja od Senja prema Starigradu Paklenici. Starigradu Paklenici.
Slika 3.7. Stanje zatite od poplava
Dalmatinski slivovi. Zatita od poplava u Dalmaciji sastoji se od zatite od poplava velikih rijeka Zrmanje, Krke, Cetine i Neretve, zatite od bujica, te od odvodnje krkih polja. Na slivovima Zrmanje i Krke regulacijski i zatitni radovi djelomino su raeni na kraim dionicama uz vodotoke poradi zatite naselja i poljoprivrednih povrina. Podruja Obrovca i Kninskog polja i dalje su nedovoljno zatiena, to se postupno rjeava dogradnjom sustava. Znaajniji zatitni i melioracijski sustavi raeni su na krkim poljima zadarskog i biogradskog zalea, Nadinskom blatu, Bokanjakom blatu i Vranskom polju, to je omoguilo poljoprivrednu proizvodnju na tim nekad esto plavljenim prostorima. Zatita od poplava na slivu Cetine vezana je uz pogon hidroenergetskog sustava ije se graevine dijelom nalaze i na teritoriju susjedne Bosne i Hercegovine. Uz Cetinu u Sinjskom polju izgraeni su obrambeni nasipi koji su omoguili razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje na tom podruju. Ope stanje zatite od poplava na slivu Cetine je dobro. Podruje
55
delte Neretve posebno je ranjivo od poplava. Izgraeni zatitni i melioracijski sustav jo je uvijek nedovren, pa su pojedini dijelovi delte i dalje nedovoljno zatieni. Najugroeniji su desnoobalni nieleei dijelovi Metkovia, to se postupno rjeava dogradnjom sustava. Neprimjerenom gradnjom u neposrednim zaobaljima Male Neretve sprijeeno je normalno funkcioniranje zatitnog sustava, to takoer utjee na porast rizika od poplava na tom podruju. Budui da Mala Neretva vie ne moe sluiti kao oteretni kanal u zatiti od poplava, izvrena je rekonstrukcija ustave u Opuzenu, a potrebno je provesti odgovarajuu rekonstrukciju i dijela ostalih zatitnih objekata uz rijeku Neretvu kako bi se prilagodile novoj koncepciji zatite od poplava. Dalmatinsku obalu od Zrmanje do Prevlake, te dalmatinske otoke ugroavaju i brojne neureene bujice, ali i neprimjerena gradnja kojom su presjeeni mnogi bujini tokovi. Poseban problem jest odvodnja krkih polja (Rastok, Vrgorsko polje, Imotsko polje) koja usprkos velikim naporima jo uvijek nije adekvatno rijeena. Rizici od umjetnih poplava zbog moguih iznenadnih ruenja ili prelijevanja visokih brana. Za sve akumulacije s visokim branama izraena je dokumentacija o posljedicama moguih ruenja njihovih brana, obiljeene su zone moguih plavljenja i uspostavljeni su sustavi za uzbunjivanje stanovnitva. Ukupna povrina potencijalno ugroenih podruja u Hrvatskoj iznosi oko 680 km2, od ega se oko 62% nalazi na vodnom podruju slivova Drave i Dunava, oko 20% na vodnom podruju dalmatinskih slivova, oko 13% na vodnom podruju primorsko-istarskih slivova, te oko 5% na vodnom podruju sliva Save.
Negraevinske mjere zatite od poplava

Operativna obrana od poplava. Operativna obrana od poplava provodi se sukladno Dravnom planu obrane od poplava, kojim su obuhvaene i aktivnosti i mjere za obranu od leda na vodotocima. Obrana od poplava ustrojena je po vodnim podrujima, a unutar njih po podrujima upanija, po sektorima i po dionicama vodotoka. Operativnu obranu od poplava provode organizacijske jedinice Hrvatskih voda. Glavni centar obrane od poplava u Republici Hrvatskoj je u Zagrebu, u sjeditima vodnih podruja Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu nalaze se centri obrane od poplava vodnih podruja, u sjeditima slivnih podruja nalaze se centri obrane od poplava slivnih podruja, a u upanijskim sreditima nalaze se upanijski centri obrane od poplava. Osim navedenih centara obrane od poplava na mnogim su mjestima u Hrvatskoj osnovani terenski centri obrane od poplava dionica i vodouvarskih podruja i izgraene su vodouvarnice kao terenske ispostave obrane od poplava. Interventne radove tijekom obrane od poplava svojom mehanizacijom, opremom i strunim kadrovima obavljaju certicirane tvrtke, svaka na odreenom certikacijskom podruju. Operativna obrana od poplava u dravi dobro funkcionira, to je potvreno uspjenim evakuacijama brojnih velikih voda tijekom posljednjih desetljea (Sava 1990., Drava 1993., Dunav 2002., 2006. i slino). Praenje i prognoziranje hidrometeorolokih pojava. Radi ekasnije provedbe operativne obrane od poplava Hrvatske su vode sukladno Dravnom planu obrane od poplava, postavile i automatizirale dio mjerodavnih vodomjera, ime su podaci o vodostajima u realnome vremenu dostupni centrima obrane od poplava. Izmjereni podaci o vodostajima s automatiziranih mjerodavnih vodomjera u realnom su vremenu dostupni i na teletekstu Hrvatske televizije, na web stranici Hrvatskih voda, te na mobilnim telefonima. Podaci o izmjerenim visinama oborina uglavnom nisu raspoloivi u realnom vremenu, to stvara tekoe pri operativnoj obrani od poplava na manjim slivovima s kratkim vremenima koncentracije otjecanja. Sustavno prognoziranje vodostaja i protoka u Hrvatskim vodama provodi se za 5 karakteristinih lokacija na dionici Save od dravne granice sa susjednom Slovenijom do Jasenovca (Jesenice, Zagreb, Rugvica, Sisak - Crnac i Jasenovac), te za Kupu u Karlovcu, to je nedovoljno.
56
Vodno dobro. Da bi se sprijeilo neprimjereno iskoritavanje zemljita potrebnih za odravanje i poboljanje vodnog reima, odnosno za normalno funkcioniranje postojeih vodnogospodarskih sustava, za njihova redovita gospodarska i tehnika odravanja, te za njihov razvoj, Zakonom o vodama odreeno je da su zemljine estice koje obuhvaaju vodonosna i naputena korita povrinskih kopnenih voda, ureene i neureene inundacijske pojasove, te otoke u vodonosnim koritima vodno dobro. Pripadnost neke zemljine estice vodnom dobru upisuje se u katastre, zemljine knjige i prostorne planove, a zakonom su propisana i posebna ogranienja i mjere kojih su se duni drati vlasnici ili korisnici takvih zemljinih estica. Utvrivanje podruja vodnog dobra i uknjiba pripadajuih zemljinih estica u katastre i zemljine knjige je u tijeku. Oteavaju ga nesreeni katastri i zemljine knjige, a problemi se posebno pojavljuju pri utvrivanju granica neureenih inundacijskih pojasova uz vodotoke, na bujinim podrujima, na podrujima velikih nizinskih retencija zatitnih sustava, te na zatienim podrujima prirode, ali isto tako i pri razgranienju vodnog i pomorskog dobra kod regulacijskih i zatitnih vodnih graevina u neposrednoj blizini morske obale. Zemljine estice koje pripadaju vodom dobru, a u vlasnitvu su Republike Hrvatske, imaju svojstvo javnog vodnog dobra. Za ostale zemljine estice koje nisu u vlasnitvu Republike Hrvatske, a pripadaju vodnom dobru Republika Hrvatska ima pravo prvokupa. Financijska osiguranja imovine od nepokrivenih poplavnih rizika. Financijskih osiguranja imovine od nepokrivenih poplavnih rizika gotovo da i nema, to je uglavnom posljedica steenih navika vezanih uz bive drutveno ureenje. Promjenama vlasnikih odnosa i razvojem trine ekonomije, takve e se mjere sve vie primjenjivati to e zahtijevati i odgovarajue prilagodbe mjerodavnih institucija.
3.3.3. Zatita od erozije

Veliki dijelovi hrvatskoga teritorija ugroeni su vodnom i manjim dijelom eolskom erozijom. Intenzivni procesi vodne erozije s mnotvom razornih bujica osobito su prisutni na jadranskim slivovima s f|inom podlogom (sredinja Istra, dijelovi Kvarnerskog primorja i Gorskog kotara, dijelovi Like, Dalmacije i otoka) dok su u kontinentalnim dijelovima Hrvatske oni manje vidljivi, ali su takoer vrlo tetni. Kontinentalne bujice, za razliku od mediteranskih, uglavnom imaju dulje tokove s veim padovima na svojim najuzvodnijim dijelovima, bogatije su vodom, te nemaju otro odvojene zone prikupljanja i odlaganja nanosa. Eolska erozija je najintenzivnija u priobalju i na otocima, a dijelom je prisutna i u sjevernoj Hrvatskoj. U posljednje vrijeme sve je prisutnija erozija kao posljedica razliitih antropogenih utjecaja (neadekvatno iskoritavanje zemljita, neadekvatna poljoprivredna proizvodnja, poarita, velike infrastrukturne graevine i slino).
slino).
HRVATSKA BEZ EROZIJE (NASELJA I VODENE POVRINE) VRLO SLABA EROZIJA DALMATINSKI SLIVOVI SLABA EROZIJA
PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI
SREDNJE JAKA EROZIJA JAKA EROZIJA OKRAVANJE I VRLO JAKA EROZIJA
SLIVOVI DRAVE I DUNAVA SLIV SAVE 0% 20% 40% 60% 80% 100%
Slika 3.8. Stanje erozije po vodnim podrujima
57
Erozijski procesi mogu uzrokovati izuzetno velike tete. Dok se s jedne strane ispiru plodna zemljita na strmim i nezatienim poljoprivrednim povrinama brdskih dijelova slivova i time izravno smanjuju prinosi poljoprivredne proizvodnje, s druge strane smanjuju se retencijski kapaciteti tala za zadravanje oborinskih voda, ime se pospjeuje stvaranje bujinih tokova. Erozijski procesi ispiranjem tla degradiraju pa i potpuno unite vegetaciju na slivu, to u konanici dovodi do pojava uestalih i sve veih bujinih poplava.
Tablica 3. Procjene erozijskih optereenja vodotoka* Tablica3.2.2. Procjene erozijskih optereenja vodotoka*
Produkcija i pronos erozijskog nanosa* Podruje sliv Save slivovi Drave i Dunava primorsko - istarski slivovi dalmatinski slivovi Hrvatska
* podaci se odnose samo na istraene bujine slivove
Povrina analiziranih bujinih slivova km

2
Produkcija nanosa m /god. 5.817.853 1.595.743 1.217.000 991.520 9.622.116

3
Pronos nanosa m /god. 2.181.578 254.233 385.000 600.200 3.421.011

3
13.372 8.615 1.356 1.881 25.224
U svojim brdskim dijelovima bujini tokovi stvaraju, pokreu i pronose velike koliine nanosa koji se zatim taloi u rijenim koritima na dolinskim dijelovima slivova i na uima u more. Zapunjivanjem rijenih korita bujinim nanosom, ona postaju nedovoljno propusna za normalno otjecanje, to uzrokuje poplave. Bujini nanosi takoer se taloe u akumulacijama i retencijama smanjujui im volumen.
Slika 3.9. Stanje erozije
58
Ostale tete od erozije s vodnogospodarskog aspekta jesu taloenja oneienog nanosa u akumulacijama koje se rabe za javnu vodoopskrbu i zamuivanja vode na krkim izvorima nakon obilnih kia. Na temelju rezultata dosad provedenih istraivanja na veini brdsko-planinskih podruja u dravi, prosjena godinja produkcija erozijskog nanosa procjenjuje se na oko 380 m3/god./km2, pri emu se oko 35% pronosi u vodotocima. Radi zatite od erozije postupno se grade i odravaju regulacijske i zatitne vodne graevine, izvode se zatitni protuerozijski radovi i provode se zatitne mjere. U protuerozijske radove na slivovima ubrajaju se poumljavanja, uzgoj i odravanja zatitne vegetacije, terasiranja nagnutih terena i slino, dok se u koritima bujica izvode radovi protuerozijske zatite i stabilizacije korita u obliku izvedbe zatitnih pragova, konsolidacijskih pojasova, bujinih pregrada, oblaganja korita, primjena zatitnih biolokih vodogradnji i drugo. U protuerozijske zatitne mjere ubrajaju se zabrane i ograniavanja sjea drvea i grmlja, zabrane i ograniavanja vaenja pijeska, ljunka i kamena, odgovarajui naini iskoritavanja poljoprivrednog i drugog zemljita, te druge sline mjere. Vodno je gospodarstvo zadueno za graenje i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, te za ienja bujinih korita, dok su za ostale protuerozijske radove i mjere ponajprije zadueni umari i poljoprivrednici.
3.3.4. Melioracijska odvodnja

Sustavi melioracijske odvodnje grade se radi brze i uinkovite odvodnje vika vode s poljoprivrednih i drugih nizinskih povrina, a pretpostavka za njihovu gradnju jest prethodna zatita melioracijskih podruja od poplava vanjskih voda. Nuan su preduvjet za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, te za zatitu od poplava unutarnjih voda na ravniarskim podrujima. Meliorirane povrine na podruju crnomorskoga sliva nalaze se u irokim nizinama slivova Save, Drave i Dunava, a na podruju jadranskih slivova u dolinama veih vodotoka Dragonje, Mirne, Rae, Cetine i Neretve, te na zatvorenim krkim poljima. Sustavi povrinske odvodnje u potpunosti su izgraeni na 724.749 ha, a djelomino na 324.662 ha. Sustavi kombinirane odvodnje (povrinska i podzemna odvodnja s agrotehnikim mjerama) u potpunosti su izgraeni na 121.484 ha, a djelomino na 27.169 ha. Veina postojeih sustava melioracijske odvodnje danas je uglavnom u loemu stanju kao posljedica prevelike usitnjenosti posjeda, nesaniranih ratnih teta ili nedovoljnog odravanja zbog nedostatka novanih sredstava. Vodno je gospodarstvo tijekom posljednjih desetak godina uloilo znaajne napore da se brojni prije izgraeni sustavi sauvaju od daljnjega propadanja. Detaljne melioracijske objekte (24.670 km kanala III. i IV. reda i 26.202 km ostalih hidromelioracijskih objekata - tipski cijevni i ploasti propusti, betonske i kamene stepenice, sifoni, epovi i ostali objekti) korisnici uglavnom nisu odravali, kako je to bilo predvieno zakonom, to je znatno utjecalo na funkcionalnost ukupnog sustava melioracijske odvodnje. Intenzivne aktivnosti na uspostavi funkcionalnog stanja detaljne kanalske mree zapoele su godine 2005., a do kraja 2007. godine oieno je ukupno oko 30 % te mree. Nakon potpunog dovoenja detaljne kanalske mree u funkcionalno stanje, odgovornost za njeno daljnje odravanje preuzeti e upanije.
59
Veliina melioracijskog podruja
33
Tablica 3. 3.
Tablica 3.3. Izgraenost sustava melioracijske odvodnje
Izgraenost sustava melioracijske odvodnje

Stanje izgraenosti sustava melioracijske odvodnje Povrinska odvodnja neizgraeno djelomino izgraeno potpuno izgraeno Kombiniranja odvodnja djelomino izgraeno potpuno izgraeno Duljine kanala kanali II. reda kanali I. reda Crpne stanice Odvodni tuneli
kapacitet
ha sliv Save slivovi Drave i Dunava primorskoistarski slivovi dalmatinski slivovi Hrvatska 955.334 626.439 43.020 48.999 348.363 362.240 1.760 12.386 107.164 204.696 3.035 9.767 324.662 499.807 59.503 38.225 26.846 624.381 71.213 48.197 1.760 314 121.484 7.280 19.889 0 0 27.169
km 1.696 1.374 71 141 3.282 1.474 1.537 37 265 3.313
Broj 39 21 4 10 74
m3/s 168 55 9 59 291
Broj 0 0 2 7 9
km 0 0 6 11 17
1.673.792 724.749
POVRINSKA ODVODNJA (PRIBLINO 1.674.000 ha) 44% 19%
37%
KOMBINIRANA ODVODNJA (PRIBLINO 822.000 ha)
82%
15% 3%
MOGUE RIJEITI ODVODNJU RIJEENA ODVODNJA DIJELOM RIJEENA ODVODNJA
Slika 3.10. Stanje sustava melioracijske odvodnje
60
duljina
Podruje
3.4. Koritenje voda

Koritenjem voda, prema Zakonu o vodama, smatra se: zahvaanje, crpljenje i uporaba povrinskih i podzemnih voda za razliite namjene, pri emu je opskrba stanovnitva vodom za pie javni interes i ima prvenstvo u odnosu na koritenje voda za ostale namjene koje su preteno gospodarski interesi, podloni utjecajima trita (proizvodnja elektrine energije, navodnjavanje, uzgoj riba, plovidba, zahvaanje mineralne i geotermalne vode, koritenje voda za port i rekreaciju i slino). to se tie koritenja voda za pogon mlinova i pilana, ono je danas zanemarivo, ali dio objekata ima etnoloku vanost.
Vodno gospodarstvo koje je ponajprije zadueno za skrb o vodnim resursima, u okviru upravljanja vodama, postavlja okvire i usklauje potrebe i zahtjeve raznih oblika koritenja voda. Obavljanje javne vodoopskrbe je prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu u nadlenosti jedinica lokalne samouprave (gradovi i opine), a iznimno u nadlenosti upanija. Zakonom o vodama i Zakonom o nanciranju vodnoga gospodarstva te prateim podzakonskim aktima utvreni su uvjeti i naini koritenja voda.
3.4.1. Vodoopskrba
Opskrbljenost i potronja vode
Prosjena opskrbljenost stanovnitva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava u Hrvatskoj, iznosi 80% (2006.)20, to znai da se iz javne vodoopskrbe moe opskrbljivati oko 3,62 milijuna stanovnika. Stupanj prosjene opskrbljenosti vodom znatno je povean u odnosu na 1990. godinu kada je iznosio 63%. Opskrbljenost stanovoko 3,62 milijuna na jadranskim sli- prosjene opskrbljenosti vodom znatno je povean nitva vea je stanovnika. Stupanj u odnosu(91%) u odnosu prema vovima na 1990. godinu kada je iznosio 63%. Opskrbljenost crnomorskom slivu (77%).
a je na jadranskim slivovima (91%) u odnosu prema
Prosjeni stupanj opskrbljenosti stanovnitva vodom iz javnih sustava ni (2006. godina) opskrbljenosti znatno se stupanj razlikuje po upanijama kree stanovnitva vodom iz javnihi sustava se od najmanje se razlikuje po (2006. godina) znatno vrijednosti u e se od najmanje Bjelovarsko-bilogorskoj upanivrijednosti u do najvee u IstarBjelovarsko-bilogorskoj ji, od 31%, e skoj i Meimurskoj upaniji 99%u imurskoj upaniji 99% (stvarna prikljuenost u Meiimurskoj murskoj upaniji je 77%). Jo su e varijacije vee varijacije stupnja opskrbstupnja opskrbljenosti stanovnitva ljenosti stanovnitva vodom iz vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava javnih vodoopskrbnihgradovima u Slika 3. 11. sustava Prosjena opskrbljenost stanovnitva vodom inama i Slika 3.11. Prosjena opskrbljenost stanovnitva vodom iz po pojedinim opinama i gradojavnih vodoopskrbnih sustava prema vodnim vima u usporedbi s prosjecima podrujima (2006. godina) upanija 60%.
20
Pri odreivanju razine prikljuenosti stanovnitva na sustave javne vodoopskrbe treba uvaavati injenicu da je zadnji popis stanovnitva u Republici Hrvatskoj, na temelju ijih su rezultata napravljene prikazane obrade, obavljen godine 2001.
61
Vodoopskrba otoka specini je problem koji se uglavnom rjeava dovoenjem vode s kopna (primjerice Bra, Hvar, olta), a u manjem opsegu opskrbom iz vlastitih izvora (primjerice Cres, Vis), zatim skupljanjem kinice u cisterne (individualna opskrba), putem brodova - vodonosaca (uglavnom za vrlo male otoke ili incidentne situacije), preradom boate vode putem desalinacije (Lastovo, Mljet), odnosno kombinacijom razliitih izvora (primjerice Krk, Pag, Korula).
Slika 3.12. Podruja opskrbljenosti stanovnitva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava
Isporuene koliine vode kuanstvima i gospodarstvu znatno su smanjivane od 1992. sve do godine 1998., a posljednjih se godina potronja ustalila u rasponu od 360 do 375 milijuna m3. U godini 2006. iz javnih vodoopskrbnih sustava isporueno je ukupno 311 milijuna m3. Istodobno je gospodarstvo iz vlastitih vodozahvata iskoristilo 90 milijuna m3 vode. U Hrvatskoj postoji relativno velik broj komunalnih drutava nadlenih za javnu vodoopskrbu, to je rezultat povijesnog razvoja te velikog broja gradova i opina. Prosjena specina potronja vode u kuanstvima iznosi 135 l/st./dan (2006. godina), a kree se u rasponu od 113 do 149 l/st./dan.
62
400
ISPORUENE KOLIINE VODE
375
( 106 m3 )
350 325 300 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 385 371 375 360 360 347 344 360 374 369 365 369 363 366 401
Slika 3. 13. Isporuene koliine vode iz javnih vodoopskrbnih sustava i vlastitih zahvata gospodarstva
500 ISPORUENA VODA (10 6 m3) 400 300 200 100 0
VGO SAVA GOSPODARSTVO KUANSTVA UKUPNO 81 28 109
VGO OSIJEK 43 25 68
VGO RIJEKA 35 31 66
VGO SPLIT 35 42 77
VGO ZAGREB 32 49 81
UKUPNO HRVATSKA 226 175 401
Slika 3.14. Isporuena voda iz javnih vodoopskrbnih sustava i vlastitih zahvata gospodarstva (2006.)
Veliki dio stanovnitva bez javne vodoopskrbe opskrbljuje se vodom putem tzv. lokalnih vodovoda, kojih na podruju Hrvatske ima nekoliko stotina preteito na podruju crnomorskoga sliva. Lokalnim vodovodima upravljaju neposredni korisnici koji su i nancirali njihovu izgradnju. Voda se zahvaa iz izvorita koja nisu evidentirana u sustavu koritenja voda (nema vodopravne dozvole i koncesije). Kod lokalnih vodovoda nije uspostavljen sustav kontrole kakvoe vode, nego se ona provodi prema potrebi i procjeni korisnika. Prema podacima za godinu 2006., prosjean gubitak vode u javnim vodoopskrbnim sustavima iznosio je 40% a procijenjen je na osnovi podataka o zahvaenim i isporuenim koliinama vode. Najvei gubitci vode su na vodnom podruju dalmatinskih slivova, a najmanji na vodnom podruju slivova Drave i Dunava.
63
Slika 3.15. Prostorni raspored zahvata podzemnih i povrinskih voda
Zahvati i kakvoa vode za pie

Podzemna voda ini oko 90% svih zahvaenih koliina voda, dok preostali dio ini zahvaanje povrinskih voda iz vodotoka i vienamjenskih akumulacija. Vana mjera zatite vodonosnika vode za pie jest donoenje i provoenje odluka o zonama sanitarne zatite. Zatita voda za pie, tonije, provoenje mjera zatite unutar zona sanitarne zatite oteano je na svim crpilitima u kru i aluviju, posebno tamo gdje su vodoopskrbni izvori u blizini veih gradova, jer su ugroeni procesom urbanizacije, industrijalizacije, poljoprivrede, neureenim odlagalitima otpada i otpadnim vodama. Pojedini vei javni vodoopskrbni sustavi oteano osiguravaju zahtijevanu kakvou vode u sluaju iznenadnih oneienja, jer svoju vodoopskrbu temelje samo na jednom izvoritu ili su dijelom priljevnog podruja izvan granica Hrvatske, tako da ono nije pod izravnim nadzorom hrvatskih vodnogospodarskih slubi.
64
Obvezna mjera za osiguravanje kakvoe vode za pie jest dezinfekcija koja se provodi na svim sustavima javne vodoopskrbe. No, kada je potrebno, provodi se kondicioniranje/preradba vode ovisno o znaajkama sirove vode. Na crnomorskome slivu pri zahvaanju podzemne vode najee se kondicioniranjem smanjuje sadraj eljeza, mangana, amonijaka i arsena. Na irem podruju Zagreba kondicioniranjem se rjeava problem antropogenog oneienja. Na jadranskom slivu vode iz krkog podzemlja veinom se rabe za javnu vodoopskrbu bez preradbe, samo uz obveznu dezinfekciju, dok se povrinske vode uglavnom kondicioniraju. Na otocima Lastovu i Mljetu postoje ureaji za desalinaciju vode iji su kapaciteti manji od 10 l/s.
Tablica 3.4. Tablica 3. 4.Preradba vode vode za vodoopskrbu (ureaji vei od 10 l/s) od 10 l/s) Preradba za javnu javnu vodoopskrbu (ureaji vei
Vodnogospodarski odjel sliv Save slivovi Drave i Dunava grad Zagreb dalmatinski slivovi primorsko-istarski slivovi Ukupno Hrvatska Broj ureaja 31 12 2 2 8 56 Preradba u 2003. 6 3 (10 m /god.) 25,62 15,85 28,38 10,62 32,27 112,74
U javnoj vodoopskrbnoj mrei voda je pod stalnim nadzorom javnozdravstvenih slubi i sanitarne inspekcije. Kontrola se obavlja sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. Prema rezultatima kontrola, prosjeni broj uzoraka vode koji ne zadovoljavaju sanitarne standarde na razini drave iznosi manje od 10%. Najei uzroci neispravnosti vode jesu mikrobioloki pokazatelji, amonijak, nitrati, organski spojevi i mutnoa. Posebni je problem prisutan na podruju Vukovarsko-srijemske i Osjekobaranjske upanije gdje je broj nezadovoljavajuih uzoraka prema kemijskim pokazateljima znatno vei. Tako primjerice u Vukovarsko-srijemskoj upaniji s opskrbljenou od 82% (stvarno prikljueno 76%) izgraeno je vie od 30 vodovoda (ukljuujui i grad upanju) koji nemaju vodu potrebne kakvoe. Slina je situacija, ali u neto manjem opsegu u Brodsko-posavskoj, Poeko-slavonskoj upaniji i u nekim drugim podrujima.
3.4.2. Proizvodnja elektrine energije

Hidroenergetski objekti i postrojenja, u pravilu, imaju vienamjenski karakter sa irim drutvenim i vodnogospodarskim znaenjem (zatita od poplava, osiguranje vode za vodoopskrbu, proizvodnja elektrine energije, osiguranje vode za navodnjavanje, regulacija reima malih voda, port i rekreacija i drugo). Prosjena godinja proizvodnja energije iznosi oko 6,1 TWh. Rad pojedinih hidroelektrana u jadranskome slivu (HE Orlovac, HE Dubrovnik) izravno je vezan za prekogranine vode koje dotjeu iz Bosne i Hercegovine. Za koritenje hidroenergetskim potencijalom izgraeno je i 7 malih hidroelektrana (snage manje od 5 MW) u privatnome vlasnitvu, ija je ukupna instalirana snaga oko 25 MW. Nakon izgradnje HE Dubrava i HE ale godine 1989. nisu se u Hrvatskoj vie gradile vee hidroelektrane. Na rijeci Dobri zapoela je izgradnja HE Lee snage 42 MW. Izgraena akumulacijska jezera imaju ukupni volumen od 954,7 milijuna m3, od ega je 17% na crnomorskome slivu i 83% na jadranskome slivu. Najpogodnije lokacije za proizvodnju hidroenergije u Hrvatskoj ve su iskoritene, a preostale su uglavnom dolinske lokacije s moguim veim utjecajem na okoli, pa tako i na reim povrinskih i podzemnih voda.
65
Tablica 5. Tablica 3. 3.5. Osnovne znaajke hidroelektrana Osnovne znaajke hidroelektrana

Prosjena godinja proizvodnja elektrine energije (GWh)
Hidroelektrana
Pripadna akumulacija
Godina izgradnje
Instalirana snaga (MW)
Instalirani protok (m3/s)
Sliv Save
Gojak
Bukovnik
1959.
194
48,0
50,0
Sabljaci
1959.
Ozalj 1
Ozalj
1908.
12,5
2,90
51,0
Ozalj 2
1952.
10,9
2,50
34,0
Zeleni Vir
1921.
7,60
1,80
4,00
Slivovi Drave i Dunava
Varadin
Varadin
1975.
454
86,0
450
akovec
akovec
1982.
400
79,8
500
Dubrava
Dubrava
1989.
385
76,0
500
Primorsko - istarski slivovi
Rijeka
Valii
1968.
88,0
36,8
21,0
Senj
Selite
1965.
964
216
60,0
Gusi polje
1965.
Sklope
Kruica
1970.
76,1
23,5
45,0
Vinodol
Lokvarka
1957.
138
84,0
16,8
Lepenica
1987.
Bajer
1952.
Potko
1952.
CHE Fuine
Lokvarka
1957.
6,60
4,80
9,90
RHE Lepenica
Lepenica
1987.
2,70
1,14
6,20
Dalmatinski slivovi
RHE Velebit
Opsenica
1984.
296
276
60,0
tikada
1984.
Razovac
1984.
Otua
1984.
ale
ale
1989.
116
40,8
220
Kraljevac
Kraljevac
1912./1932.
79,0
41,6
50,0
Orlovac
**Buko blato
1974.
365
237
70,0
**Lipa
1984.
**Mandak
1984.
RHE Buko blato**
**Buko blato
1974.
10,8
70,0
Perua
Perua
1960.
112
41,6
120
Zakuac
Pranevii
1961./1980.
1408
486
220
Golubi
Golubi
1981.
18,9
6,50
14,0
Jaruga
Jaruga
1903.
32,0
5,60
31,0
MHE Kri
Kri
1988.
2,00
0,350
1,00
Miljacka
Brljan
1906./1956.
117
24,0
30,0
Roki slap
Roki slap
1910./1998.
8,00
1,76
12,0
Dubrovnik
**Granarevo
1965.
378
216
90,0
**Gorica
1965.
3,00 2,10 4,70 1953. Zavrelje Zavrelje **Akumulacije su na teritoriju Bosne i Hercegovine; HE Orlovac je na teritoriju Republike Hrvatske, a RHE Buko blato kao dio sustava HE Orlovac u potpunosti je na teritoriju Bosne i Hercegovine.
66
Slika 3.16. Izgraene hidroelektrane
3.4.3. Navodnjavanje
Poljoprivredna proizvodnja na prostoru Hrvatske u proteklom je razdoblju bila orijentirana na proizvodnju kultura za koje nije dominantno navodnjavanje (ponajprije itarice i kukuruz), tako da su slubeni podaci iz 2004. godine ukazivali da se na cjelokupnom teritoriju Hrvatske navodnjavalo 9.264 ha to je inilo svega oko 0,86% od tada koritenih poljoprivrednih povrina. Posljedice ovako malog postotaka navodnjavanih povrina bile su velike tete u poljoprivredi u sunim godinama. Ukupne tete od sua u poljoprivredi u 2000. i 2003. godini nadmaile su 3,4 milijarde kuna. Provedbom Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama, navodnjavane povrine u Hrvatskoj u dvije su godine poveane za vie od 50%, tako da se zakljuno sa 2007. navodnjava oko 15.000 ha poljoprivrednih povrina. Vode za navodnjavanje zahvaaju se iz rijeka i jezera, a rasprostranjeno je i nekontrolirano zahvaanje podzemnih voda. Iako postoji znaajan vodni potencijal i povrine pogodne za navodnjavanje, do danas je izdan mali broj koncesija za navodnjavanje. Navodnjavanje je u kontinetalnom dijelu najvie zastupljeno u povrtlarskoj i voarskoj individualnoj proizvodnji, te kod organiziranih veih proizvoaa (privatizirani bivi PIK - ovi i privatne tvrtke) uz poznatog krajnjeg kupca. Najvee povrine pod navodnjavanjem u kontinentalnom dijelu Hrvatske nalaze se u Varadinskoj, Virovitiko - podravskoj i Osjeko - baranjskoj upaniji, dok se u obalnom dijelu najvie navodnjava u Istri i Dalmaciji, i to naroito u dolini Neretve i na podruju Katela u Splitsko - dalmatinskoj upaniji. Procjenjuje se da se za postojee navodnjavanje ukupno, zajedno s gubitcima vode, godinje iskoristi oko 15 - 20 milijuna m3 vode.
67
Na podruju slivova Drave i Dunava najee se iskoritavaju povrinske vode iz vodotoka, no u Meimurju i Podravini za navodnjavanje se rabi i podzemna voda, iako je na tom podruju izgraeno nekoliko vienamjenskih akumulacija koje za sada ne slue za tu svrhu. Na ovom podruju postoje dovoljne koliine vode koja bi se mogla iskoristiti za navodnjavanje. Situacija je vrlo slina i u podruju sliva Save, gdje su na raspolaganju znatni vodni resursi. Na jadranskome slivu za navodnjavanje se iskoritavaju vode iz otvorenih vodotoka (Neretva) ili iz mjeovitih melioracijskih sustava za odvodnju i navodnjavanje unutar zatvorenih krkih polja (Vrbniko, Sinjsko, Imotsko, Vrgorako, Vransko polje), a u manjoj mjeri i podzemne vode osobito na podruju Istre, Katela i Ravnih kotara. Protabilan uzgoj povra i voa na jadranskim slivovima, neostvariv je bez navodnjavanja. Kakvoa vode za navodnjavanje u kontinentalnom dijelu, te u dijelu Primorja i Istre uglavnom je zadovoljavajua. No, u obalnom podruju Primorja i Istre, te posebno Dalmacije vode koje se upotrebljavaju za navodnjavanje u nekim su sluajevima zaslanjene i alkalizirane. Za uzgoj nekih poljoprivrednih kultura (kukuruz, eerna repa, rajica i jabuka), u Hrvatskoj prosjeno nedostaje od 100 do 600 mm vode u sunim godinama, to se treba nadoknaditi navodnjavanjem. Ovisno o intenzitetu i trajanju sue, smanjenje uroda pojedinih kultura iznosi od 20 do 80%.
3.4.4. Uzgoj slatkovodnih riba

Toplovodni ribnjaci smjeteni su uglavnom uz tokove veih rijeka u nizinskim krajevima Hrvatske. Za uzgoj hladnovodne ribe izuzetno su vane kakvoa i koliina vode tako da su smjeteni u blizini rijenih izvora ili u gornjim dijelovima vodotoka. Posljednjih godina na toplovodnim (aranskim) ribnjacima biljei se smanjenje broja i povrine aktivnih ribnjaka, smanjenje proizvodnje, te smanjenje prinosa po hektaru proizvodne povrine. Tako je primjerice u razdoblju 1980. - 1989. godine prosjena proizvodnja iznosila oko 15.000 t/god., a 2003. godine oko 3.500 t/god., prinos je godine 1989. iznosio 1.290 kg/ha, a 2002. godine 463 kg/ha. Ukupne povrine u godini 2006. iznosile su oko 9.931 ha. Hladnovodni (pastrvski) ribnjaci, za razliku od toplovodnih ostvaruju porast proizvodnje i poveanje broja uzgajivaa. Najvie je ribnjaka na podruju sliva Save, gdje postoje 22 toplovodna ribnjaka povrina veih od 5 ha, te 17 hladnovodnih ribnjaka. Osim toga postoji vie manjih toplovodnih ribnjaka (povrine manje od 5 ha), koji u najveemu broju sluajeva slue za privatne potrebe, ili kao portskorekreacijski ribnjaci. Ukupna godinja koliina voda koja se koristi za uzgoj riba na slivu Save iznosi oko 217 milijuna m3. Na podruju slivova Drave i Dunava postoji ukupno 29 toplovodnih ribnjaka povrine vee od 5 ha. Takoer ima i vei broj manjih ribnjaka povrine manje od 5 ha koji se uglavnom iskoritavaju za portski ribolov. Ribnjaci su dosta zaputeni, a ukupna godinja koliina voda koja se koristi za uzgoj riba na podruju slivova Drave i Dunava iznosi oko 91 milijun m3. Na podruju primorsko-istarskih slivova nema toplovodnih ribnjaka, a evidentirano je 5 hladnovodnih ribnjaka. Hladnovodni ribnjaci u Gorskom kotaru nalaze se na vodotocima visoke kakvoe vode i dijelom bujinih znaajki tako da je katkad u sunom razdoblju teko odravati minimalne protoke i potrebnu kakvou vode.
68
Na podruju dalmatinskih slivova takoer nema toplovodnih ribnjaka, a evidentirano je 5 hladnovodnih ribnjaka. hladnovodnih ribnjaka.
Slika 3.17. Toplovodni (povrine vee od 5 ha) i hladnovodni ribnjaci i marikulture
Na podruju crnomorskog sliva ribnjaci su i vana stanita biljnih i ivotinjskih vrsta, a posebno zatienih vrsta ptica.
3.4.5. Unutarnji vodni putovi

Ovisno o znaenju i poloaju vodni su putovi razvrstani kao meunarodni, meudravni i dravni. Promet na unutarnjim vodnim putovima u razdoblju nakon 1990. godine je zbog ratnih okolnosti stagnirao. U godini 2006. u lukama unutarnjih voda prekrcano je ukupno oko 1.697.000 t robe, a prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima iznosio je oko 400.000 t.
Vodni putovi na Dunavu, Dravi, Savi, Kupi i Uni razvrstani su kao meunarodni vodni putovi prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda.
Rijeka Dunav u Hrvatskoj je u svojoj cijeloj duljini od 138 km meunarodni vodni put. Rijeka Drava je meunarodni vodni put od ua do Belia (70 rkm), a nastavno do 198 rkm je meudravni vodni put izmeu Republike Maarske i Republike Hrvatske. Prema Protokolu o plovidbi uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save vodni putovi na kojima vrijedi meudravni reim plovidbe jesu: Sava od Rainovaca do Siska u duljini od 376 km, rijeka Kupa u duini od 6 km i rijeka Una u duini od 15 km. Neretva je morski vodni put od ua u more do luke Metkovi u duini od 23 km.
69
Vie od 80% prevezene robe na hrvatskim vodnim putovima ini prijevoz u meunarodnome prometu. Prijevoz nafte obavlja se na rijeci Savi izmeu Slavonskoga Broda i Siska. Prema Zakonu o plovidbi i lukama unutarnjih voda, luke od gospodarskog znaenja za dravu jesu: Vukovar na Dunavu, Osijek na Dravi, Sisak na Savi i Kupi, Slavonski Brod na Savi. One su uvrtene i u mreu luka otvorenih za meunarodni i kombinirani promet. Trgovaki aktivne luke jesu Osijek, Vukovar, Slavonski brod i Sisak. Klasikacija europskih plovnih rijeka utvrena je Europskim ugovorom o glavnim unutarnjim plovnim putovima od meunarodnog znaenja, iji je potpisnik i Hrvatska. Prema tom ugovoru, u sustav Europskih vodnih putova uvrteni su: rijeka Dunav, VIc klase, Drava do Osijeka, IV klase, rijeka Sava od Rainovaca do Siska, IV klase, te budui vienamjenski kanal Dunav-Sava, duine 61,5 km, Vb klase. Klasiciranje vodnih putova ureeno je Pravilnikom o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova.
Slika 3.18. Unutarnji vodni putovi i sadraji morske plovidbe
Realizacija vodnogospodarskih projekata na pograninim dionicama Dunava, Save i Drave obavlja se u suradnji sa susjednim dravama, osim sa Srbijom, u skladu s potpisanim bilateralnim sporazumima. Iako su u posljednje vrijeme postignute meunarodne i domae legislativne pretpostavke razvoja unutarnje plovidbe, Hrvatska i dalje ne iskoritava mogunosti koje joj stoje na raspolaganju za intenzivniju plovidbu plovnim rijekama. Za obnovu plovidbe rijekom Savom znaajan je Okvirni sporazum o suradnji na slivu rijeke Save, koji su potpisali predstavnici Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije.
70
Budui razvoj unutarnjih vodnih putova zasnivat e se na srednjoronim planovima razvitka vodnih putova i luka unutarnjih voda koji se usklaivati s planovima upravljanja vodnim podrujima.
3.4.6. port, kupanje i rekreacija

S obzirom na rekreativnu i portsku uporabu rijeke su razvrstane u dvije skupine: Na velikim ravniarskim rijekama: Savi, Dravi, Dunavu, Muri, dijelu Kupe i dijelu Une, rekreativne i portske aktivnosti obuhvaaju vonju kajakom i kanuom na mirnim vodama, te portski ribolov. Na dijelovima vodotoka gdje je voda I. i II. vrste nalaze se kupalita. Intenzitet iskoritenosti vei je samo u blizini veih gradova. Rijeke ija se izvorita, a i znatan dio toka nalaze u kru imaju u nekim dijelovima kanjonska obiljeja, a tokovi su im isprekidani kaskadama i slapovima. To su Dobra, Mrenica, Korana, Zrmanja, Krka, Cetina, te dio Kupe u gornjem toku. Na pojedinim dijelovima tih rijeka postoje viestruke mogunosti za portsko i rekreativno koritenje, posebno za kajak i kanu, rafting, kanyoning, portski ribolov, izletita uz obalu, poune staze i sline aktivnosti.
Slika 3.19. Lokacije na vodama za port, kupanje i rekreaciju
Umjetna jezera koja slue za rekreativne aktivnosti, te kupanje i port jesu akumulacijska jezera hidroelektrana i jezera nastala iskopom mineralnih sirovina, najee ljunka iz aluvijalnih naslaga uz Savu i Dravu. Prirodnih jezera u Hrvatskoj ima malo i sva su na odreeni nain pod nekim reimom zatite prirode, bilo u sastavu nacionalnih parkova (Plitvika jezera i Krka), parkova prirode (Vransko jezero kod Biograda i Kopaki rit), bilo kao zatieni krajolici (Bainska jezera kod Ploa, Crveno i Modro jezero kod Imotskog). Vransko jezero na otoku Cresu zatieno je kao vodocrpilite.
71
Za rekreaciju i port slue ponajprije akumulacijska jezera hidroelektrana, primjerice Peruko jezero na Cetini, jezera HE akovec i HE Dubrava na Dravi, zatim jezera Sabljaci, Bajer i Lokvarsko jezero u Gorskom kotaru. Na svim tim akumulacijskim jezerima, osim kupanja i rekreacije, razvijen je i portski ribolov. portski ribolov provodi se i na nekim toplovodnim ribnjacima u slivovima Save i Drave. U ravniarskim podrujima uz Savu i Dravu za port i rekreaciju koriste se umjetna jezera nastala iskopom mineralnih sirovina, a koja se prihranjuju podzemnom vodom. Neka od njih su ureena kao primjerice: Jarun, Novo ie, Rakitje, Zajarki i Trstenik na irem zagrebakom podruju, zatim Motinjak kod Varadina i oderica blizu Koprivnice. U zonama zatienih prirodnih vrijednosti, osjetljivih ekolokih sustava i znaajnijih krajobraznih karakteristika, port, kupanje i rekreacija na vodi provode se na posebno utvrenim lokacijama.
3.4.7. Geotermalne i mineralne vode

Najznaajniji je geotermalni potencijal u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na prostoru Panonskog bazena. Geotermalna se voda uglavnom koristi s izvora i iz plitkih buotina, a malokad iz dubokih buotina. Za sada se organizirano iskoritava samo manji dio potencijalnih lokacija utvrenih hidrogeolokim istraivanjima.
Slika 3.20. Lokacije zahvata geotermalnih i mineralnih voda
72
Moe se openito konstatirati da prednjai tradicionalni nain iskoritavanja vode u bazenima za kupanje i za terapiju. Tehnoloki zahtjevniji naini koritenja geotermalnih voda primjenjuju se u manjoj mjeri (geotermalna polja Zagreb i Bizovac). Na dravskom slivu to su lokacije: Varadinske Toplice, Vukovec i Bizovac. Na podruju savskoga drenanog sustava to su: Krapinske Toplice, Tuheljske Toplice, Sutinske Toplice, Stubike Toplice, emnike Toplice, Jezerica, Topliica, Sveta Helena/midhen, Toplice kod Svete Jane, Sveti Ivan Zelina, Toplice Lee, Lipik, Daruvarske Toplice, Velika i Topusko. Voda se iskoritava u sklopu rekreacijskih centara, bolnica i slui u razliite svrhe: za zagrijavanja prostorija, u bazenima za kupanje, kao topla sanitarna voda i u medicinskoj terapiji. Na podruju Hrvatske poznato je malo izvora mineralne vode koja zadovoljava uvjete propisane pravilnikom. Svi ti izvori smjeteni su u podruju savskoga drenanog sustava, a to su Apatovac, Lipik, Glavnica Donja, Slani potok (Medvednica), Kamensko (kraj Karlovca), Jamnica i Lasinja. Hladna mineralna voda iskoritava se na lokalitetu Jamnica u Pokuplju i u Lipiku, gdje se puni u boce i prodaje kao prirodna mineralna voda. Za potrebe koritenja geotermalnih i mineralnih voda izdano je 19 koncesija (godine 2007.) za razliite namjene uz maksimalnu godinju potronju od 8,56 milijuna m3.
3.4.8. Ostala gospodarska koritenja voda

Voda za hlaenje
Godinja koliina zahvaenih voda iz vodotoka za potrebe hlaenja postrojenja u Hrvatskoj u prosjeku iznosi oko 205 milijuna m3, od ega se oko 10 - 20% izgubi u tehnolokom procesu, a ostatak se zagrijan isputa natrag u vodotoke. Najvei su korisnici termoelektrane, na slivu rijeke Save to su termoelektrane TE Sisak, TE-TO Zagreb, EL-TO Zagreb, KTE Jertovec. Osim hrvatskih termoelektrana na termalno oneienje rijeke Save utjee i NE Krko u Sloveniji. Na rijeci Dravi izgraen je jedan objekt TETO Osijek. Termoelektrane TE Rijeka, TE Plomin, INA (ranerija Urinj) i Polimeri (Omialj) koriste se morskom vodom kao medijem za hlaenje, a na podruju primorsko-istarskih slivova u 2006. god. koriteno je vie od 650 milijuna m3 morske vode za hlaenje. S obzirom na sadanje potrebe gospodarstva za koritenjem vode za hlaenje moe se rei da nema posebnih ogranienja u raspoloivim koliinama voda, ali treba i dalje voditi rauna o svim nepovoljnim utjecajima na reim voda u vodotocima (posebno u sunim razdobljima), kao i o termikom oneienju kopnenih i priobalnih voda.
Voda za prodaju na tritu

Posljednjih godina u velikom je porastu koritenje pitke vode visoke kakvoe koja se zahvaa radi prodaje prirodne izvorske vode na tritu. U Hrvatskoj postoje vie podruja (Lika, Dalmacija, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Banovina i druga) s izvoritima kvalitetne vode, koja se mogu iskoristiti radi prodaje prirodne izvorske vode na tritu. U Hrvatskoj je do godine 2007. sklopljen 31 ugovor o koncesiji za zahvaanje pitke vode radi prodaje na tritu, ukupnoga godinjeg kapaciteta 860 tisua m3, to je zanemariva koliina u odnosu na 311 milijuna m3 isporuene vode kuanstvima i dijelu gospodarstva putem sustava javne vodoopskrbe.
73
3.5. Zatita voda

Zatita voda ukljuuje naelo odrivog razvoja i jedinstvo vodnog sustava radi osiguranja odgovarajueg vodnog reima (koliina i kakvoa voda), koji se temelji na odredbama Zakona o vodama, Dravnoga plana za zatitu voda21, propisa iz podruja zatite voda od oneienja, te uvaavanju i drugih dokumenata, kao to su: Zakon o zatiti prirode, Zakon o prostornom ureenju i gradnji, Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, Zakon o zatiti okolia, Nacionalna strategija zatite okolia i Nacionalni plan djelovanja na okoli, te Zakon o komunalnom gospodarstvu. U zatiti voda vano je respektirati i meunarodne sporazume koje je Republika Hrvatska potpisala i potvrdila u postupcima ratikacije, a odnose se na provedbu mjera i izgradnju vodnih graevina za zatitu voda. Poslovi zatite voda namjenski se nanciraju iz naknade za zatitu voda, koja se plaa prema koliini isputene otpadne vode i stupnju utjecaja na pogoranje kakvoe i uporabljivosti vode, a u skladu s mjerilima i uvjetima utvrenima podzakonskim aktima. Zakon predvia da naknada za zatitu voda ne smije biti manja od cijene proiavanja otpadnih voda, to pouzdano danas nije sluaj. Jedna od najdjelotvornijih mjera zatite voda jest ekonomska mjera, odnosno primjena naela oneiiva plaa. U okviru cijene vode iskazuju se cijena vodoopskrbe i cijena odvodnje i proiavanja otpadnih voda, koja je danas, zbog niske razine izgraenosti sustava javne odvodnje i nemogunosti ostvarenja pune funkcije sustava, neprimjereno niska (nekoliko puta manja od cijene vodoopskrbe). Trenutana cijena za odvodnju i proiavanje dostatna je samo za odravanje sustava javne odvodnje i za hitne intervencije. S obzirom na to da se izgradnja sekundarne mree kanalizacijskog sustava nancira iskljuivo sredstvima komunalne tvrtke prikupljenim na lokalnoj razini, u najveem broju sluajeva niska cijena vode ima za posljedicu i nedostatnu razinu izgradnje graevina za prikupljanje otpadnih voda i bitno smanjuje stupanj prikljuenosti stanovnitva na sustave javne odvodnje. Zatita voda provodi se na temelju Dravnog plana za zatitu voda, koji ukljuuje aktivne i pasivne mjere u zatiti voda i mora od oneienja s kopna kao to su: ope administrativne mjere, mjere za ouvanje kakvoe voda, mjere za spreavanje i smanjenje oneienja voda, provedbene mjere, mjere za sluajeve izvanrednih i iznenadnih oneienja, plan graenja objekata za zatitu voda, te izvore i naine nanciranja. Vodne graevine za zatitu voda, ureaji za prethodno proiavanje (industrija) i ureaji za proiavanje otpadnih voda stanovnitva i industrije, odnosno sustav za prikupljanje, proiavanje i dispoziciju otpadnih i oborinskih voda, ine pasivne mjere zatite voda. Aktivnim mjerama za zatitu voda realizira se smanjivanje tokastih i rasprenih izvora oneienja, koje ukljuuju planiranje iskoritavanja voda i prostora, te kontroliranu uporabu cijelog niza tvari u razliitim drutvenim granama, a posebno u poljoprivredi. Dravnim planom za zatitu voda odreeni su nositelji propisanih mjera i potrebni propisi, koji pridonose mjerama zatite voda od oneienja.
21
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, iz prosinca 2005. godine Dravni plan za zatitu voda supstituira se planovima upravljanja vodnim podrujima. Postojei Dravni plan za zatitu voda na snazi je sve do donoenja tih planova.
74
Na pojedinim podrujima, tzv. zatienim podrujima22, utvruje se potreba za dodatnim stroim i sloenijim mjerama zatite voda (povrinske i podzemne vode) s obzirom na mjere koje se provode na cijelom podruju Hrvatske. Osnova planiranja zatite voda na lokalnoj razini jesu upanijski planovi za zatitu voda s mjerama zatite voda i odlukama o odvodnji otpadnih voda. Za veinu upanija izraene su studije zatite voda, odnosno studije odvodnje i proiavanja otpadnih voda, kao podloga za izradbu upanijskih planova zatite voda ije je donoenje u tijeku. Treba respektirati injenicu da se analize izvora oneienja i sustava zatite voda, date u nastavku, temelje na zadnjem popisu stanovnitva u Republici Hrvatskoj iz godine 2001.
3.5.1. Izvori oneienja i procjena pritisaka

Stanovnitvo i gospodarske aktivnosti dominantni su izvori oneienja. Polazite za planiranje mjera zatite voda jest procjena utjecaja oneienja na vode iz tokastih i rasprenih izvora oneienja. U tokaste izvore oneienja ukljuena su oneienja iz kanalizacijskog sustava i/ili ureaja za proiavanje otpadnih voda, a ubrojena su sva naselja i industrijski pogoni, koje je mogue svesti na jednu toku uputanja oneiene vode u prijamnik. Rasprene izvore oneienja ine oneienja na tlu ili u tlu, koja oborinskim otjecanjem dolaze u vode (poljoprivredne povrine, oborinske vode razliitih slivnih povrina itd.).
Tokasti izvori oneienja voda

Za procjenu unosa oneienja iz tokastih izvora u vode uspostavljen je sustav praenja otpadnih voda, za komunalne otpadne vode na oko 200 i industrijske na oko 1.530 lokacija. Komunalne otpadne vode, kao i otpadne vode iz prehrambene industrije, preteno su oneiene organskim tvarima. Otpadne vode iz kemijskih i petrokemijskih; metalopreraivakih; drvnih, proizvodnja celuloze i papira; te tekstilnih industrija, mogu sadravati opasne tvari koje djeluju toksino, sporo su razgradive ili potpuno nerazgradive, te bioakumulativne. Procjena tereta (t/god.) oneienja stanovnitva provedena je uz opeprihvaene norme i mjerenja vrijednosti pokazatelja otpadnih voda prije isputanja u prijamnik, odnosno nakon ureaja za proiavanje otpadnih voda. Tokasti se izvori oneienja preteno odnose na naselja vea od 500 stanovnika i ine oko 82% ukupno procijenjenog tereta oneienja stanovnitva. Naselja manja od 500 stanovnika ukljuena su u rasprene izvore oneienja i ine 18% ukupnoga procijenjenog oneienja od stanovnitva. Unosi oneienja dijelom su umanjeni proiavanjem otpadnih voda. Najvee smanjenje ostvaruje se na slivovima Istre, Kvarnerskog zaljeva, Lonje i Trebea i donekle neposrednog sliva Save, gdje je u pogonu i veina izgraenih ureaja za proiavanje otpadnih voda.
22
Pojam zatienih podruja s aspekta upravljanja vodama ureen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005.).
75
Openito, prisutna je niska razina izgraenosti sustava javne odvodnje (kanalizacija i ureaji za proiavanje) s obzirom na europske norme, pa tako veina oneienja nekontrolirano odlazi u okoli.
SLIV SAVE
SLIV DRAVE I DUNAVA UKLONJENI BPK PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI UKLONJENI N UKLONJENI P DALMATINSKI SLIVOVI UKUPNO BPK UKUPNO N UKUPNO P
HRVATSKA
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
35.000
40.000
45.000
t/god.
BPK5 Podruje sliv Save slivovi Drave i Dunava crnomorski sliv primorsko-istarski slivovi dalmatinski slivovi jadranski sliv Hrvatska Ukupno 22.538 5.120 27.658 6.296 7.893 14.189 41.847 Uklonjeno 10.236 1.538 11.774 1.252 1.467 2.719 14.493
Ukupni N Ukupno 4.132 939 5.071 1.154 1.447 2.601 7.672 Uklonjeno t/god. 1.877 279 2.156 184 249 433 2.589 939 213
Ukupni P Ukupno Uklonjeno 427 63 490 42 56 98 588
1.152 262 329 591 1.743
Slika 3.21. Pritisak oneienja od stanovnitva prikljuenog na sustav javne odvodnje
Znaajniji pritisak na kakvou voda, posebno priobalnog mora, jest turizam. Iako oneienje od turizma u 2006. godini ini samo 3% od ukupnog pritiska stanovnitva, to na razini Jadranskog mora nije znaajno, s obzirom na to da se pojavljuje u kratkom razdoblju, tijekom turistike sezone, koje je ujedno i preteito suno razdoblje, znaajan je problem osobito pri planiranju, izgradnji i odravanju infrastrukture za zatitu priobalnog mora.
Tablica 3. 6. Pritisak oneienja od stanovnitva izvan sustava javne odvodnje
Naselja vea od 500 stanovnika Podruje %* sliv Save slivovi Drave i Dunava crnomorski sliv primorsko-istarski slivovi dalmatinski slivovi jadranski sliv Hrvatska 53 72 58 45 58 53 57 Stanovnici Broj 1.180.181 600.114 1.780.295 242.600 491.593 734.193 2.514.488 Stanovnici Broj 738.267 470.500 1.208.767 148.068 370.542 518.610 1.727.377 %** 63 78 68 61 75 71 69 16.168 10.304 26.472 3.243 8.115 11.358 37.830 Pritisci od stanovnitva BPK5 Ukupni N t/god. 2.964 1.889 4.853 594 1.488 2.082 6.935 674 429 1.103 135 338 473 1.576 Ukupni P
* ukupnoga broja stanovnika na podruju ** stanovnika izvan sustava javne odvodnje na podruju
76
Procjena pritiska oneienja tokastih izvora iz industrije temelji se na podacima mjerenja kakvoe otpadnih voda i procjenama stanja i koliina isputene vode. Na temelju podataka reprezentativnog uzorka mjerenja kakvoe 52 milijuna m3 otpadnih voda, dobivena je vrijednost ekvivalentnog oneienja oko 581.000 ES.
Tablica 3. 7.
Tablica 3.7. Stanje industrijskih otpadnih voda prema podacima monitoringa
Isputa se u kanalizacijski sustav
3
Ukupno
Stanje industrijskih otpadnih voda prema podacima monitoringa

Isputa se u prijamnik
Podruje
S prethodnim proiavanjem
Bez prethodnog proiavanja
Ukupno
3
S ureajem
3
Bez ureaja
Ukupno
10 m /god.
sliv Save slivovi Drave i Dunava
13.193 3.890
1.411
14.604
10.943
1.150
12.093
26.697
3.224 4.635
7.114 21.718
655
3.254
3.909
11.024
crnomorski sliv
17.083
11.598 1.296
4.404 5.090
16.002
37.721
dalmatinski slivovi
361
157
518
6.387 6.284
6.904 7.417
primorsko-istarski slivovi
485
648
1.133
6.039
245
jadranski sliv Hrvatska
846 17.929
805
1.651
7.335
5.335
12.671
14.321
5.440
23.369
18.933
9.739
28.673
52.042
Polazei od injenice da je godinja potronja vode u gospodarstvu oko 200 milijuna m3, i uz prosjeni gubitak vode u tehnolokom procesu od 30 do 35%, dobiva se orijentacijska veliina ukupnog tereta oneienja od gospodarstva veliine od oko 1.500.000 ES.
SLIV SAVE SLIVOVI DRAVE I DUNAVA CRNOMORSKI SLIV PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI DALMATINSKI SLIVOVI JADRANSKI SLIV HRVATSKA 0 20.000 40.000 60.000 pritisak (t/god.) 80.000 100.000 12% 15% 27% 34% 73% TERETI OD STANOVNITVA TERETI OD TURIZMA TERETI OD INDUSTRIJE 100% 120.000 39%
Podruje sliv Save slivovi Drave i Dunava crnomorski sliv primorsko-istarski slivovi dalmatinski slivovi jadranski sliv Hrvatska
Pritisci (t BPK5/god.) Stanovnitvo 28.470 13.886 42.356 8.287 14.541 22.828 65.184 Turizam 105 26 131 1.734 1.316 3.050 3.181 Industrija 13.362 21.845 35.206 2.392 647 3.039 38.246 Ukupno 41.937 35.757 77.693 12.413 16.504 28.917 106.611
Slika 3.22. Ukupni godinji pritisak tokastih izvora oneienja po BPK5
77
3 3
Tablica 3.8. Ukupni pritisak oneienja za karakteristine pokazatelje i skupine industrije industrije
Industrija
Podruje
Prehrambena
Drvna
Metalopreraivaka
Tekstilna
Kemijska i petrokemijska
Ostale
t BPK5/god.
t KPK/god.
t KPK/god.
t KPK/god.
t KPK/god.
t KPK/god.
sliv Save
7.226
5.619
1.923
733
8.970
1.024
slivovi Drave i Dunava
8.259
26.774
898
118
68
primorsko-istarski slivovi
1.204
661
694
2.714
359
dalmatinski slivovi
516
536
202
256
Hrvatska
17.205
33.054
3.153
1.833
11.802
1.707
Pokazatelji o ukupnom godinjem pritisku oneienja prema razliitim izvorima nastanka govore o apsolutnim odnosima, ali ne nuno i o prioritetima rjeavanja. Oni, meu ostalim, ovise o mjestu nastanka, osjetljivosti/ranjivosti podruja, funkcionalnosti sustava javne odvodnje, utjecaju na zatiena podruja i razini opasnih tvari u otpadnim vodama.
Raspreni izvori oneienja voda

Izvori rasprenog oneienja jesu: poljoprivreda (hranjive tvari od gnojidbe i sredstva zatite bilja), erozija zemljita, oborinsko otjecanje s urbanih i ruralnih podruja, prometnica, neureena odlagalita otpada, te ostaci ratnih razaranja na pojedinim podrujima u Hrvatskoj. Najvei pritisak rasprenih izvora oneienja potjee od poljoprivrede i prometa, a najvie je prisutan u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i okolici veih gradova, a posebno Zagreba. Raspreno oneienje stanovnitva iz naselja manjih od 500 stanovnika. U okviru ovog dokumenta pod rasprenim izvorima oneienja iz ruralnih podruja razmatra se i oneienje iz naselja manjih od 500 stanovnika jer je prema iskustvu europskih zemalja, utvreno, da se komunalni problemi takvih naselja ne rjeavaju sakupljanjem otpadnih voda i proiavanjem otpadnih voda putem konvencionalnih ureaja, nego smanjenjem oneienja na mjestu nastanka.
Tablica 3. 9.
Tablica 3.9. Oneienje iz naselja veliine do 500 stanovnika

Stanovnici Podruje Broj sliv Save slivovi Drave i Dunava crnomorski sliv primorsko-istarski slivovi dalmatinski slivovi jadranski sliv Hrvatska 444.501 129.614 574.115 101.297 123.828 225.125 799.240 % 56 16 72 13 15 28 100
Oneienje iz naselja veliine do 500 stanovnika

Pritisak od stanovnika BPK5 9.735 2.839 12.573 2.218 2.712 4.930 17.503 Ukupni N t/god 1.785 520 2.305 407 497 904 3.209 406 118 524 92 113 205 729 Ukupni P
78
Raspreno oneienje iz poljoprivrede. Raspreno oneienje iz poljoprivrede procijenjeno je na temelju sljedeih indikatora pritisaka: zemljine povrine, kategorije iskoritavanja zemljita, prorauna hranjiva i procjene tla. Pritisak je vrednovan na temelju pokazatelja vezanih na redovne poljoprivredne aktivnosti, tako da su u procjenu tereta oneienja iz poljoprivrede uvrtena potronja mineralnih gnojiva i koliine organskoga gnojiva sa ivotinjskih farmi. Prema obraenim i analiziranim podacima, moe se uoiti da su najvei tereti iz rasprenih izvora oneienja na slivovima Drave i Dunava, te na neposrednom slivu Save. U poljoprivredi je znaajna upotreba pesticida, napose na crnomorskom slivu, te je mogu njihov utjecaj na oneienje voda. Stvarni utjecaj uporabe pesticida moe se utvrditi iskljuivo mjerenjem, to je skup proces i provodi se samo u izuzetnim okolnostima.
Slika 3.23. Raspreni izvori oneienja iz poljoprivrede (prema ukupnom N-u)
Raspreno oneienja od prometa. Prema europskim iskustvima, cestovni promet ini vie od 90% svih emisija oneienja od prometa, dok ostale vrste prometa (eljeznica, zrani promet, morski i unutarnji brodski promet) ini oko 10%. Zbog toga je, u ovom dokumentu procijenjeno samo oneienje nastalo iz cestovnoga prometa. Ukupni pritisci oneienjem od prometa procijenjeni su na temelju intenziteta prometa i podataka o jedininim emisijama vozila za osnovne vrste oneienja. Prema intenzitetu prometa najvei su tereti oneienja na neposrednom slivu Save, Drave, Kupe, te Lonje i Trebea. Kritine su dionice na prilazima veih gradova. To se odnosi prije svega na Zagreb, Karlovac, Rijeku, Osijek, Split i Zadar. Procijenjen je znatan pritisak oneienja od prometa u zatienim podrujima (posebice: krki izvori pitke vode, nacionalni parkovi i parkovi prirode).
79
Slika 3.24. Raspreno oneienje od prometa prema ukupnoj suhoj tvari
Udio ukupnog tereta oneienja od prometa mali je u usporedbi s ostalim izvorima oneienja (neto je izraenije s obzirom na koliine opasnih tvari).
Izvanredna i iznenadna oneienja voda

Dravnim planom za zatitu voda propisane su mjere koje treba provesti u sluaju izvanrednih i iznenadnih oneienja voda. Sukladno Operativnom planu za sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda, vodno gospodarstvo izrauje i provodi dodatni program ispitivanja kakvoe voda, a gospodarski subjekti provode svoje operativne planove interventnih mjera koji se potvruju u sklopu vodopravnih dozvola.
ODNOS IZVANREDNIH I IZNENADNIH ONEIENJA
28%
72%
IZVANREDNO IZNENADNO
Republika Hrvatska preuzela je obvezu uspostave sustava za komuniciranje, upozoravanje i uzbunjivanje u situacijama kao to su izvanredna i iznenadna oneienja, poplave, led, sua, spreavanje oneienja s brodova, sukladno lanku 14. Konvencije o zatiti i uporabi prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera i lanku 16. Konvencije o suradnji na zatiti i odrivoj uporabi rijeke Dunav.
Slika 3.25. Poznati i nepoznati poinitelji oneienja (2000. - 2007.)
U razdoblju od godine 2000. do 2007. zabiljeeno je ukupno 1040 oneienja (izvanredna i iznenadna) vodotoka, podzemlja i mora. Godinji broj izvanrednih oneienja u navedenom se razdoblju kretao od 4 (godina 2006.) do 97 (godina 2003.), a iznenadnih od 71 (godina 2006.) do 157 (godina 2002.).
80
od Budui da u2006.) sluajeva(godina 2002.). ODNOS POZNATIH I NEPOZNATIH 71 (godina 29% do 157 nisu utvreni POINITELJA eni poinitelji oneienja, sve trokove analiza i sanacijeenja, sve su Hrvatske vode.i snosile trokove analiza 29% ina inVeina ih je intervencijom nadlenihih je 71% intervencijomzavrila bezinstitucija zavrila bez stitucija nadlenih veih posljedica na ih posljedica na mora. U pojedinim sluakorisnike vode i korisnike vode i mora. U enja POINITELJ POZNAT jevima oneienja voda rezultirala suvoda poPOINITELJ NEPOZNAT rezultirala su pomorom riba, rakovaNikoljki. Ni u i u jednom morom riba, rakova i koljki. iji je izvor bio u sluaju oneienja iji je izvor bio u Hrvatskoj nije bilo prekograninih posljedica, Slika 3.26. Izvanredna i iznenadna oneienja voda (2000. - 2007.) dok je u Republici Hrvatskoj zabiljeeno 26 prekograninih oneienja voda, i to iz: Republike Slovenije (Kupa, Sava), Bosne i Hercegovine (Sava, Ljubuki - Prud), Maarske i Srbije.
Utvren je porast iznenadnih oneienja uzrokovanih industrijskim, te otpadnim vodama s farmi i prometnica. Istodobno, smanjenjuje se broj prekograninih oneienja. Uzroci iznenadnih oneienja bili su isputanja iz gospodarskih objekata i ureaja za prethodno proiavanje otpadnih voda, kvarovi na odvodnim sustavima i ureajima za proiavanje otpadnih voda, prometne nezgode s istjecanjem tekuih goriva i drugih opasnih tvari, havarije u industrijskim pogonima, neodgovorna odbacivanja i odlaganja tetnih i opasnih tvari, puknua produktovoda, te havarije skladita (nafta ili naftni derivati iz spremnika goriva, te druge opasne tvari). Radi poveane sigurnosti stanovnitva, zatite izvora pitke vode, zatite okolia od iznenadnih oneienja voda, uspostavljen je Meunarodni sustav za uzbunjivanje, Principal International Alert Centre (PIAC). U dunavskome slivu unutar sustava u funkciji je 14 PIAC-a. Sukladno tomu, u skladu s Dravnim planom za zatitu voda ustrojen je Meunarodni centar za uzbunjivanje Republike Hrvatske, PIAC 07 u Zagrebu.
19% 24% 16% 3% 9% 18% 11% INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE KOMUNALNE OTPADNE VODE PROMET HAVARIJE SKLADITA PUKNUE NAFTOVODA PREKOGRANINO FARME
Slika 3.27. Uzroci iznenadnih oneienja (2000. - 2007.)
Ostali izvori oneienja

Odlagalita otpada u Hrvatskoj jedan su od znaajnijih nekontroliranih izvora oneienja voda. Ukupna koliina proizvedenog otpada u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 13,2 milijuna tona godinje ili oko 2,97 tona godinje po stanovniku. Podaci o rasprostranjenosti neopasnog i opasnog otpada u prostoru su nepotpuni, ali se poduzimaju aktivnosti na unapreivanju sustava praenja. Vrlo esto otpad se odlae na obale, inundacije, bive rukavce, pa i u same vodotoke, kanale ili stare ljunare. Veinu lokalnih oneienja, odnosno oneienja na manjim vodotocima izaziva upravo ovakvo odlaganje otpada razliitog sastava, od kojeg je dio i opasan. Budui da veina postojeih odlagalita otpada uglavnom nisu graena sukladno vaeim propisima, dio procjednih voda iz tih odlagalita nekontrolirano zavrava u okoliu i ugroava kakvou voda, to je posebno rizino u krkim podrujima. Posebnu opasnost za vode, openito, ini neadekvatno rijeena obradba i odlaganje opasnog otpada, te nelegalno odlaganje ili ak izravno isputanje u vodotoke.
81
Pri redovitom odravanju eljeznikih pruga rabe se opasne tvari (ulja, pesticidi), to ini stalnu opasnost od oneienja voda, posebice u sluajevima prolaska trase eljeznike pruge kroz podruja sanitarne zatite izvorita vode za pie. eljeznica je, takoer, potencijalni izvor oneienja pri transportu opasnih tvari. U ostale znaajnije izvore ili potencijalne izvore oneienja, koji su relevantni u prostoru, ubrajaju se: naftovodi, cjevovodi i plinovodi kojima se transportiraju opasne tvari i energenti, spremita opasnih tvari i izvori termalnog oneienja. Rizike od oneienja iz navedenih izvora trenutano nije mogue kvanticirati, ali ih je potrebno uzeti u obzir pri rjeavanju problema zatite voda. Najvei rizik od oneienja za vode jesu transportni sustavi koji prolaze osjetljivim krkim i zatienim podrujima. Temperatura isputenih otpadnih ili rashladnih voda, koja je doputena za isputanje u recipijente, denirana je zakonom. Najvee termalno oneienje uzrokuju termo-elektrane i NE Krko (Republika Slovenija), locirane veinom na rijeci Savi i Dravi.
3.5.2. Sustavi zatite voda iz tokastih izvora oneienja voda

Uspjenost zatite voda iz tokastih izvora oneienja izravno ovisi o izgraenosti sustava javne odvodnje koji je deniran kao sustavno i organizirano sakupljanje otpadnih voda, proiavanje i isputanje u prijamnik, te obradba mulja koji nastaje u procesu proiavanja. S druge strane, uspjenost zatite voda od rasprenih izvora oneienja ovisi o uinkovitosti mjera kontrole kretanja i koritenja opasnim tvarima i hranjivima, te mjera zatite koje se provode na drugim izvorima oneienja (otpad, oneienje zraka, oborinske vode itd.).
Prikljuenost stanovnitva na kanalizacijski sustav

Izgradnja, razvoj i pogon sustava javne odvodnje u nadlenosti su lokalne samouprave. Najee su lokalnog znaaja, a samo u pojedinim sluajevima povezuju vie naselja u jedinstveni kanalizacijski sustav sa sredinjim ureajem za proiavanje otpadnih voda.
Tablica 3. 10.
Tablica 3.10. Izgraenost kanalizacijskog sustava po naseljima
Veliina naselja Broj stanovnika 500 - 2.000 2.000 - 10.000 10.000 - 50.000 > 50.000 Ukupno 1.040 189 31 7 1.267 Obuhvaeno
Izgraenost kanalizacijskog sustava po naseljima

S kanalzacijskim sustavom Broj naselja 155 102 31 7 295 885 87 0 0 972 Bez kanalizacijskog sustava
Prikljuenost stanovnitva u godini 2007. na javne sustave odvodnje donekle zadovoljava u naseljima veima od 10.000 stanovnika, gdje se razina prikljuenosti kree oko 75 - 80%. Najvei su problemi s odvodnjom otpadnih voda u malim naseljima do 2.000 stanovnika, u kojima ivi oko 40% populacije. Najvea je izgraenost sustava odvodnje na podruju primorsko-istarskih slivova. Treba istaknuti da je u Hrvatskoj izrazito velik broj naselja s manje od 500 stanovnika (5.387 naselja) u kojima ivi oko 800.000 stanovnika. U takvim naseljima zbog tehniko-tehnolokih i nancijskih ogranienja, izgradnja i pogon centraliziranih sustava javne odvodnje teko su provedivi, pa su oneienja iz tih naselja tretirana kao rasprena.
82
Najee je primijenjen mjeoviti tip kanalizacijskog sustava (otpadne i oborinske vode), a rjee razdjelni sustav (uglavnom samo otpadne vode). Mjeoviti je kanalizacijski sustav dominantan u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno u crnomorskome slivu, dok je u jadranskome slivu prisutniji razdjelni sustav. Provedba mjera zatite voda na mjeovitim je sustavima sloenija, skuplja i manje uinkovita, za razliku od razdjelnog sustava. S obzirom na starost kanalizacijskog sustava u gradovima, moe se pretpostaviti da je veina kanalizacijskih sustava u znatnoj mjeri vodopropusna.
Tablica 3.11. Tablica 3. 11.Prikljuenost stanovnitva na kanalizacijske sustave sustave (2007.) Prikljuenost stanovnitva na kanalizacijske (2007.)
23
Veliina naselja Broj stanovnika < 2.000 2.000 - 10.000 10.000 - 50.000 > 50.000 Ukupno Broj
Stanovnici Prikljueni % 6 37 74 81 43 111.717 267.602 501.527 1.042.126 1.922.972 Nisu prikljueni Broj 1.640.828 455.883 172.036 245.741 2.514.488 % 94 63 26 19 57 Ukupno Broj 1.752.545 723.485 673.563 1.287.867 4.437.460
Usporeujui po regijama, stanje prikljuenosti stanovnitva na kanalizacijski sustav najbolje je na podruju primorsko-istarskih slivova i iznosi 58%, dok je na dalmatinskim slivovima na kanalizacijski sustav prikljueno samo 31% stanovnitva.
41% razdjelni tip mjeoviti tip kombinirani tip 9% 50%
Veliina naselja Broj stanovnika 500 - 2.000 2.000 - 10.000 10.000 - 50.000 > 50.000 Ukupno
Tip kanalizacijskog sustava Razdjelni 79 33 7 2 121 Mjeoviti 59 62 23 3 147 Kombinirani Broj naselja 17 7 1 2 27 155 102 31 7 295 Ukupno
Slika 3.28. Zastupljenost tipa kanalizacijskog sustava po veliini naselja
23
Pri odreivanju razine prikljuenosti stanovnitva na sustave javne odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda, treba uvaavati injenicu da je zadnji popis stanovnitva u Republici Hrvatskoj, na temelju ijih su rezultata napravljene prikazane obrade, obavljen godine 2001.
83
Prikljuenost stanovnika na ureaje za proiavanje otpadnih voda

Od ukupno 295 naselja s izgraenim kanalizacijskim sustavom 131 (44%) naselje posjeduje i ureaj za proiavanje otpadnih voda. Ukupno je izgraeno 109 ureaja za proiavanje otpadnih voda, razliitih prema stupnju izgraenosti i kapacitetu. Od toga broja 38 ureaja su s prethodnim stupnjem proiavanja otpadnih voda, 24 s prvim stupnjem proiavanja otpadnih voda, 46 ureaja s drugim stupnjem proiavanja otpadnih voda i 1 ureaj s treim stupnjem proiavanja otpadnih voda. Instalirani kapacitet ureaja za proiavanje otpadnih voda od 3.355.250 ES daje podatak o izgraenosti vodnih graevina, a ne istodobno i o razini proiavanja otpadnih voda. Veina je ureaja graenih 80-ih godina prologa stoljea predimenzionirana, jer su projektirani na temelju u to vrijeme vaeih prostornih planova (visok porast stope rasta broja stanovnika i visok porast industrijske proizvodnje u skladu s planskom proizvodnjom), sa znatnim udjelom industrijskog oneienja koje se veinom isti na sredinjem komunalnom ureaju za proiavanje otpadnih voda.
Tablica 3.12. Prikljuenost naselja na ureaje za proiavanje otpadnih voda Tablica 3. 12. Prikljuenost naselja na ureaje za proiavanje otpadnih voda (2007.) (2007.)
Veliina naselja Stanovnici prikljueni na kanalizacijski sustav S ureajem 49.974 136.315 323.821 736.390 1.246.500 Bez ureaja 61.743 131.287 177.706 305.736 676.472 Ukupno 111.717 267.602 501.527 1.042.126 1.922.972 Broj stanovnika < 2.000 2.000 - 10.000 10.000 - 50.000 > 50.000 Ukupno
Promijenjeni uvjeti gospodarstva zasnovani na trinim osnovama, uvjetovali su i promjene u koncepciji proiavanja industrijskih otpadnih voda (ureaji za prethodno proiavanje), pa je velik dio industrije izgradio samostalne ureaje za proiavanje otpadnih voda. Istodobno, razina prikljuivanja stanovnitva na kanalizacijske sustave sa sredinjim komunalnim ureajima nije se realizirala planiranom dinamikom zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta, visokih trokova izgradnje sekundarne mree i plaanja prikljuka, pa veliki dijelovivoda. za proiavanje otpadnih mnogih naselja nisu jo uvijek prikljueni na sredinje ureaje za proiavanje otpadnih voda.
44% 56% naselja s ureajem naselja bez ureaja
Veliina naselja Broj stanovnika 500 - 2.000 2.000 - 10.000 10.000 - 50.000 > 50.000 Ukupno
Naselja s izgraenim kanalizacijskim sustavom S ureajem 62 45 19 5 131 Bez ureaja Broj naselja 93 57 12 2 164 155 102 31 7 295 Ukupno
Slika 3.29. Upotpunjenost kanalizacijskog sustava ureajem za proiavanje otpadnih voda
84
U izgradnju ureaja, radi zatite voda, najvie se ulagalo u turistikim podrujima primorsko-istarskih slivova, i to u Istri i Kvarnerskom zaljevu. Od 28% koliine otpadnih voda od stanovnitva koja se isti u Hrvatskoj, 43% se isti na prethodnom i I. stupnju proiavanja, a 57% otpadnih voda proiava se na II. stupnju proiavanja.
0 SLIV SAVE 0 0 SLIVOVI DRAVE I DUNAVA 1 PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI 4 0 5
11
PRETHODNO PROIAVANJE I. STUPANJ PROIAVANJA II. STUPANJ PROIAVANJA III. STUPANJ PROIAVANJA
8 25 22 13
DALMATINSKI SLIVOVI 0 UKUPNO 1 0
24
38 46
10
20
30
40
50
BROJ UREAJA
Slika 3.30. Izgraenost ureaja za proiavanje otpadnih voda po slivovima
Proiene otpadnih voda za sada se ne koriste. Mulj koji nastaje kao rezultat rada ureaja za proiavanje otpadnih voda u pravilu se odlae na sanitarna odlagalita. Mulj se kao gnojivo u poljoprivredi zasad ne upotrebljava.
3.191.250 (72%)
1.246.210 (28%)
240.114 (5%)
663.315 (15%)
stanovnici koji nisu prikljueni na ureaj za proiavanje stanovnici prikljueni na ureaj s prethodnim proiavanjem stanovnici prikljueni na ureaj s I. stupnjem proiavanja stanovnici prikljueni na ureaj s II. stupnjem proiavanja stanovnici prikljueni na ureaj s III. stupnjem proiavanja
330.376 (7,5%)
12.405 (0,5%)
Slika 3.31. Zastupljenost prema stupnju proiavanja otpadnih voda
85
3 3
Podruje
Tablica 3.13. Sustavi prikupljanja i proiavanja otpadnih voda stanovnitva po slivovima (2007.) slivovima (2007.)
Stanovnici Stanovnici
Stanovnici prikljueni na ureaj za proiavanje

s prethodnim
prikljueni na
sustav odvodnje
s I. stupnjem
s II. stupnjem proiavanja
s III. stupnjem
proiavanjem
proiavanja
proiavanja
Ukupno
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
Broj
sliv Save
2.211.902
1.031.721
47
75.158
561.470
25
636.628
29
slivovi Drave i Dunava
833.927
233.813
28
16.033
68.036
12.405
1,5
96.474
12
crnomorski sliv
3.045.829
1.265.534
42
91.191
629.506
21
12.405
0,4
733.102
24
primorskoistarski slivovi dalmatinski slivovi
536.854
294.254
58
231.419
43
2.278
0,4
29.748
263.445
49
854.777
363.184
31
98.957
12
146.645
17
4.061
0,5
249.663
29
jadranski sliv
1.391.631
657.438
47
330.376
24
148.923
11
33.809
513.108
37
Hrvatska
4.437.460
1.922.972
43
330.376
240.114
663.315
15
12.405
0,3
1.246.210
28
Podmorski ispusti
Podmorski je ispust zakonski deniran kao vodna graevina za isputanje proiene otpadne vode u more na udaljenosti od obalne crte u pravilu ne manjoj od 500 m i na dubini veoj od 20 m od povrine vode. Uz izgradnju i funkcioniranje sustava javne odvodnje i ureaja za proiavanje otpadnih voda, izgradnja podmorskih ispusta vana je dopunska mjera zatite voda. Prethodno, na odgovarajui nain, proiena otpadna voda (nakon uklanjanja krupnih taloivih i plutajuih tvari), koja se isputa dugim podmorskim ispustom putem rasprivaa razrjeuje se morskom vodom ime se pospjeuje proces samoienja. Podruje mora u kojem se obavlja samoienje udaljeno je od obale, pa se tako odrava isto priobalno more, i to napose ono namijenjeno kupanju.
Ureaji za prethodno proiavanje i proiavanje industrijskih/ tehnolokih otpadnih voda

Industrijski pogoni koji su prikljueni na sustave javne odvodnje, u pravilu, imaju izgraene ureaje za prethodno proiavanje otpadnih voda. Time se kakvoa industrijskih otpadnih voda svodi na razinu kakvoe komunalnih otpadnih voda. Prikupljene komunalne otpadne vode i dijelom proiene industrijske otpadne vode zatim se zajedniki iste na komunalnim ureajima. Industrija je u skladu s tehnolokim procesima razdijeljena u pet vrsta: prehrambena; drvna i proizvodnja celuloze i papira; metalopreraivaka; tekstilna; te kemijska i petrokemijska. Prema koliinama otpadne vode u Hrvatskoj, najvee koliine otpadaju na kemijsku i petrokemijsku industriju. Temeljem rezultata provedenih analiza proizlazi da se vie od 50% koliina otpadnih voda isputa u prirodne prijamnike bez potrebnog stupnja proiavanja.
86
17.927
9.740
uz prethodno proiavanje bez prethodnog proiavanja 5.440
3
18.934
Koliina isputene otpadne vode
Isputa se u kanalizacijski sustav Vrsta industrije Uz prethodno proiavanje Bez prethodnog proiavanja 3 898 444 62 48 520 468 5.440 Ukupno
Isputa se u vodne resurse Uz prethodno proiavanje 10 m /god.

3 3
Bez prethodnog proiavanja 684 2.999 2.438 672 2.520 427 9.740
Ukupno
Prehrambena Drvna, proizvodnja celuloze i papira Metalopreraivaka Tekstilna Kemijska i petrokemijska Ostale vrste Ukupno
7.720 1.841 1.540 1.265 4.191 1.370 17.927
11.618 2.285 1.602 1.313 4.711 1.838 23.367
2.887 198 2.155 103 11.755 1.836 18.934
3.571 3.197 4.593 775 14.275 2.263 28.674
15.189 5.482 6.195 2.088 18.986 4.101 52.041
Slika 3.32. Znaajke isputenih otpadnih voda (mjerene koliine) pojedinih vrsta industrije
Osobama koje otpadne vode isputaju u sustav javne odvodnje ili u prirodni prijamnik, program ispitivanja utvruje se u vodopravnoj dozvoli za isputanje otpadnih voda, a u sluaju isputanja u more, taj program mora biti usklaen i s LBS programom (Protokol o zatiti Sredozemnog mora od oneienja s kopna Konvencije o zatiti Sredozemnog mora od oneienja).
3.5.3. Mjere zatite voda za rasprene izvore oneienja

Sve do donoenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nanciranju vodnog gospodarstva (prosinac 2005. godine) zakonska regulativa vezana za zatitu od rasprenih izvora oneienja nije bila uspostavljena na slian nain i u mjeri kako je to napravljeno za tokaste izvore, jer mehanizmi nanciranja odgovarajuih zatitnih mjera nisu bili predvieni. Najvanija mjera za kontrolu rasprenih izvora oneienja jest vodopravna dozvola za proizvodnju, odnosno stavljanje u promet kemijskih tvari i njihovih pripravaka, koji slue za zatitu bilja, a tom se dozvolom propisuju nain i uestalost primjene. Osim sredstava za zatitu bilja, u tu skupinu proizvoda svrstavaju se sve one kemijske tvari i pripravci koji se koriste u svrhu zatite, dezinfekcije, pranja i ienja, odmaivanja, odleivanja cesta, te niz drugih pripravaka za razliite namjene, a koji nakon uporabe izravno ili posredno dospijevaju u vode. Vodopravnim se dozvolama nalae provedba i drugih mjera zatite voda sukladno znaajkama pojedinog izvora oneienja.
87
3.6. Zatiena podruja - podruja posebne zatite voda

Polazei od Zakona o vodama i Dravnog plana za zatitu voda24, na odreenim dijelovima slivova pokazuje se potreba za posebnim mjerama zatite voda, a deniraju se kao posebno zatiena podruja. U zatienim je podrujima utvrena potreba za dodatnim, stroim i sveobuhvatnijim mjerama zatite voda od onih koje se inae provode na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, i to ponajprije radi zatite ljudskoga zdravlja, putem zatite voda koje slue za ljudsku uporabu, te zatite ekosustava. Uz vodnogospodarsku regulativu, zahtijeva se primjena odredbi i drugih nacionalnih propisa iz podruja: zdravstva, poljoprivrede, zatite prirode, zatite okolia i drugih, a radi zatite i odrivog upravljanja povrinskim i podzemnim vodama i/ili zatite stanita i vrsta, koje su izravno ovisne o vodi. Zatiena podruja obuhvaaju dvije osnovne skupine: (i) Zatiena podruja voda koje su namijenjene za ljudsku uporabu ili su pod utjecajem ljudskih aktivnosti: Za navedenu skupinu zatienih podruja postavljaju se stroi uvjeti gospodarskog razvoja u smislu koritenja vodnih resursa, odnosno unosa oneienja putem otpadnih voda koje se isputaju u prijamnike. (ii) Zatiena podruja u koja se ubrajaju vodeni ekosustavi i ekosustavi ovisni o vodi na temelju zakona i meunarodnih konvencija koje se odnose na zatitu prirode: Zatiena podruja, prema zakonima i meunarodnim konvencijama u vezi sa zatitom prirode, rasprostranjena su na oko 10% teritorija Republike Hrvatske. U ovom su dokumentu obuhvaena samo podruja vodenih ekosustava i ekosustava izravno ovisnih o vodi. Rije je o razliitim stupnjevima zatite, pa tako i o razliitim ogranienjima u smislu provoenja gospodarskih djelatnosti na tim prostorima. Odreeni broj zatienih vrsta i stanita nalazi se izvan zakonom zatienih podruja. Cjelokupna povrina zatienih podruja Hrvatske, iznosi oko 47% povrine kopnenog teritorija Hrvatske.
Zatiena podruja vode za pie - zone sanitarne zatite

Izvorita (podzemne i povrinske vode) koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu moraju se, prema Zakonu o vodama zatititi od oneienja i namjernog ili sluajnog oneienja, te od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili njihovu izdanost. Osnovni preduvjet provoenja zatite izvorita jest uspostavljanje i odravanje vodozatitnih podruja (zona sanitarne zatite) izvorita pitke vode za javnu vodoopskrbu. Vodozatitna podruja odreuju se na temelju Pravilnika o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita, a sama zatita ostvaruje se u skladu s Odlukom o zatiti izvorita. Odlukom se, na temelju prethodnih vodoistranih radova, odreuju veliina i granice vodozatitnih podruja, te provedba mjera zatite i monitoringa voda.
24
Pojam zatienih podruja s aspekta upravljanja vodama odreen je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005. godine), ime se ova Strategija ve poela provoditi u praksi.
88
Tablica 3. 14.
Podruje sliv Save
Tablica 3.14. Povrine zatienih podruja vode za pie

Proglaene zone 1.490 409 1.899 3.342 1.854 5.196 7.095
Povrine zatienih podruja vode za pie

Predloene zone km
2
Ukupno 1.598 459 2.057 3.548 4.997 8.545 10.602 3.176 13.778
% povrine podruja 6 5 6 40 40 40 19
108 50 158 206 3.143 3.349 3.507
slivovi Drave i Dunava crnomorski sliv primorsko-istarski slivovi dalmatinski slivovi jadranski sliv Hrvatska izvan Hrvatske Ukupno
Vana mjera zatite vodonosnika vode za pie jest donoenje i provoenje odluka o zonama sanitarne zatite, kojima je obuhvaeno oko 52% od ukupno oko 426 vodozahvata, na kojima se zahvaa 80% voda. Meutim, veina postojeih odluka o zonama sanitarne zatite doneene su prema Pravilniku o zatitnim mjerama i uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite izvorita vode za pie (iz 1986. godine). Godine 2002. doneen je novi Pravlinik o utvrivanju zona sanitarne zatite izvorita koji utvruje granice zatitnih zone po drugaijim kriterijima. Veina odluka jo uvijek nije usklaena s odredbama novog pravilnika. Vodozatitna podruja (proglaena i predloena) sada pokrivaju oko 10.552 km2, odnosno oko 19% povrine Hrvatske. Znatan dio predloenih zona sanitarne zatite na dalmatinskim slivovima nije proglaen, zbog problema zatite dijelova slivnih podruja koja se nalaze izvan dravne granice (u Bosni i Hercegovini). Sa stajalita zatite, posebni je problem uspostava zona sanitarne zatite za povrinske zahvate voda (Selite na Kupi, Novigrad na Dobri, zahvati na Dunavu i Dravi, zahvati na rijeci Cetini i drugi). Pri tome je posebno vaan dio zatite od opasnih tvari, posebice iz rasprenih izvora oneienja.
Zatiena podruja za ribnjaarstvo i koljkarstvo

Sa stajalita zatite zdravlja stanovnitva posebno treba tititi vode koje se koriste za uzgoj riba i koljkaa. Vodno gospodarstvo na tim podrujima provodi monitoring voda radi osiguranja potrebnih koliina vode I. ili II. vrste kakvoe. Nadlena tijela dravne uprave izdaju koncesije za koritenje voda za uzgoj riba i koljkaa. Podruja na kojima se uzgajaju ribe i koljkai ukljuena su u upanijske prostorne planove koji su usklaeni s vodnim gospodarstvom. Toplovodni (aranski) ribnjaci nalaze se samo na crnomorskom slivu. Neki od njih zauzimaju velike povrine bivih movara, pa uz gospodarsko znaenje osiguravaju i bioloku raznolikost. Posebno vrijedni vodni ekosustavi i stanita za ugroene vrste (osobito ptica) su ribnjaci Crna Mlaka, Jelas i Donji Miholjac. Hladnovodni (pastrvski) ribnjaci zahtijevaju vodu kakvoe I. vrste, a istodobno su izvori oneienja pa im se propisuje izgradnja talonica prije ispusta u vodotok. Hladnovodni ribnjaci veinom se nalaze u Lici, Gorskom kotaru i u unutranjosti Dalmacije.
89
Tablica 3.15. Tablica 3. 15.Znaajna podruja za ribnjaarstvo i koljkarstvo Znaajna podruja za ribnjaarstvo i koljkarstvo
Ribnjaci Podruje Broj sliv Save slivovi Drave i Dunava crnomorski sliv primorsko-istarski slivovi dalmatinski slivovi jadranski sliv Hrvatska * povrine podruja ** Plan praenja kvalitete mora i koljkaa na podrujima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja koljkaa (godina 2005.). 22 29 51 0 0 0 51 aranski km
2 *
Pastrvski %* 0,4 0,4 0,4 0 0 0 0,2 Broj 17 1 18 5 5 10 28
koljkai** Broj 0 0 0 4 6 10 10
99 34 133 0 0 0 133
Najvaniji morski lokaliteti na kojima se uzgajaju koljkai, koji zahtijevaju kakvou mora I. vrste jesu: Limski kanal, Raki zaljev, ue rijeke Krke i Malostonski zaljev.
Zatiena podruja za kupanje i rekreaciju

Kakvoa voda za kupanje na slatkim je vodama u podijeljenoj nadlenosti javnoga zdravstva i vodnoga gospodarstva. Nadlenosti vezane za kontrolu kakvoe mora za kupanje dijele javno zdravstvo i zatita okolia, emu vodno gospodarstvo znatno pridonosi kontrolom izvora oneienja s kopna. Sustavno praenje i objedinjavanje podataka o kakvoi mora za kupanje nanciraju upanije, a jedinstvenu bazu podataka vodi Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Praenje kakvoe voda za kupanje na slatkim vodama nanciraju upanije. Na prostoru Hrvatske identicirano je oko 400 lokaliteta predvienih za kupanje i rekreaciju na kojima nije zabranjeno kupanje i na kojima se stanovnitvo tradicionalno kupa u veem broju. Navedena zatiena podruja ulaze u upanijske prostorne planove koji se usklauju s planovima upravljanja vodama. Stanje voda namijenjenih za kupanje u nekim sluajevima ne zadovoljava, uglavnom u blizini naselja, zbog nedovoljne izgraenosti sustava javne odvodnje. Na veini morskih plaa stanje je zadovoljavajue i mnogobrojne hrvatske plae imaju Plavu zastavu. Na kopnenim vodama treba istaknuti lokalitete za koje su dobivene Plave zastave, kao to su: Aquacity kod Varadina, oderica kod Koprivnice, Kopakabana kod Osijeka na Dravi, te jezero Jarun kod Zagreba.
Osjetljiva podruja s obzirom na unos hranjivih tvari

Uzimajui u obzir kriterije iz hrvatskih propisa, Dravnoga plana za zatitu voda i Pravilnika o graninim vrijednostima pokazatelja opasnih tvari u otpadnim vodama, radi reguliranja stupnja proiavanja otpadnih voda i njihova isputanja razlikuju se: vrlo osjetljiva podruja, osjetljiva podruja i manje osjetljiva podruja. Odreivanje osjetljivih podruja u Hrvatskoj prema metodologiji Europske unije je u tijeku.
90
Zatiena podruja prema Zakonu o zatiti prirode

Zakon o zatiti prirode (Narodne novine, br. 70/05.) osnova je reguliranja ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, te postavlja opa naela zatite prirode. Zakonom o zatiti prirode denirano je devet kategorija zatienih podruja, i to: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, znaajni krajobraz, park-uma i spomenik parkovne arhitekture.
Tablica Tablica 3.16. Zatiena podruja prema Zakonu o zatiti prirode prirode 3. 16. Zatiena podruja prema Zakonu o zatiti
Kategorije zatienih podruja
Sliv Save
Crnomorski sliv
Primorskoistarski slivovi
Dalmatinski slivovi
Jadranski sliv
Hrvatska
nacionalni park
Broj
km
328
328
277
356
633
961
park prirode
Broj
11
km
1.259
322
1.581
1.325
1.140
2.661,15
4.242,15
posebni rezervat
Broj
22
26
11
15
km
75
61
136
19
115
134
270
park-uma
Broj
km
53
61
62
znaajni krajobraz
Broj
13
km
49
11
60
27
68
95
155
spomenik prirode
Broj
10
17
km
spomenik parkovne arhitekture
Broj
km
Zatita zatienih podruja provodi se u skladu sa Zakonom o zatiti prirode, Pravilnicima o unutarnjem redu i Planovima upravljanja zatienim podrujima u kojima se analizira i upravljanje vodama radi ouvanja i odravanja povoljnog stanja ekosustava. U tijeku je izrada i donoenje prostornih planova zatienih podruja, putem kojih e se usklaivati nain koritenja prostora od strane korisnika i tako stvoriti preduvjeti za ouvanje i zatitu prirode, bioloke i krajobrazne raznolikosti te integralnog upravljanja vodama. Vodno gospodarstvo za sada sustavno ne prati stanje voda u navedenim podrujima (osim praenje stanja voda u sklopu nacionalnog monitoringa kakvoe voda), nego praenje povremeno obavljaju javne ustanove koje upravljaju navedenim podrujima. Osim zatienih podruja Zakonom o zatiti prirode denirane su i zatiene svojte te ugroena i rijetka stanita koja je potrebno ouvati u prirodnom stanju, emu treba posvetiti posebnu panju pri obavljanju vodnogospodarskih djelatnosti za koje je potrebno ishoditi uvjete i mjere zatite prirode.
Zatiena podruja prema Zakonu o umama

ume u Hrvatskoj su, danas, najouvanija sastavnica krajolika. Prema udjelu uma i umskih zemljita u ukupnoj povrini drave (oko 45%), Hrvatska se ubraja u umovitije zemlje u Europi. Osim toga, vie od 90% uma u Hrvatskoj ima prirodnu strukturu pa su po tome jedinstvene u Europi. Naelo potrajnosti ugraeno je u sve vanije propise koji se odnose na gospodarenje umama, tj. u Zakon o umama i u Pravilnik o ureivanju uma. Upravo zbog velike ovisnosti ume o vodi, ali i obratno, vlane ume pokazale su se kao najosjetljiviji, ali i organizmima najbogatiji ekosustavi na razini Hrvatske. Zbog svojega bogatstva i osjetljivosti ti su ekosustavi i najugroeniji.
91
U okviru ovog dokumenta unesene su ume i umska stanita zakonski zatiena prema sljedeim kriterijima: (i) podruja unutar kojih ima povrinskih i podzemnih voda vanih s bilo kojeg aspekta vodnoga gospodarstva, (ii) podruja ija su obiljeja zbog kojih su zatiena neposredno ovisna o odranju reima povrinskih i podzemnih voda, (iii) podruja u kojima uma jest i osigurava zatitu vodnogospodarskih sustava. Osim toga, uvrtene su i ume i umska stanita neposredno ovisna o stanju voda, a koja su izdvojena iz Strategije i akcijskoga plana zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, te ume u kojima rastu vrste drvea zatiene na temelju Rezolucije o zatiti i ouvanju europskih uma, a obuhvaene su projektom EUFORGEN, te Direktivom o stanitima Europske unije.
Tablica 3.17. Tablica 3. 17.Zatiena podruja prema Zakonu o umama Zatiena podruja prema Zakonu o umama
ume Podruje sliv Save slivovi Drave i Dunava crnomorski sliv primorsko-istarski slivovi dalmatinski slivovi jadranski sliv Hrvatska
*povrine podruja
Zatiene Broj 1.045 223 1.268 432 8 440 1.708 km

2
Zatitne Broj 1.100 42 1.142 462 35 497 1.639 km

2
Ukupno Broj 2.145 265 2.410 894 43 937 3.347 km

2
%* 1 1 1 5 0,1 2 2
206 58 264 117 0,3 117 381
168 2 170 298 15 313 483
374 60 434 415 15 430 864
Vodno gospodarstvo usklauje svoje planske dokumente s planskim osnovama gospodarenja umama. Pritom zatitne ume, kao bitan element protuerozijskih mjera, zauzimaju vano mjesto u upravljanju vodama.
Zatiena podruja prema usvojenim meunarodnim konvencijama

U zatiena su podruja ukljueni svi dijelovi Hrvatske, zatieni meunarodnim konvencijama o zatiti prirode, a koja je potrebno sagledati i s vodnogospodarskog aspekta. To su podruja obuhvaena Konvencija o movarama od meunarodne vanosti naroito kao stanita ptica movarica (Ramsarska konvencija), UNESCO-ovim Popisom svjetske prirodne batine te UNESCO-ovim znanstvenim programom ovjek i biosfera - MAB. Konvencija o movarama bavi se problematikom racionalnog koritenja svim vlanim podrujima na podruju drave. Upisivanjem najvrjednijih movara u Ramsarski popis oznauju se navedeni lokaliteti kao prostori od meunarodne vanosti. Ramsarskom se konvencijom utvruju vlana podruja bitna za obitavanje ugroenih vrsta ptica selica. U Republici Hrvatskoj u Ramsarski su popis upisane etiri lokacije: Kopaki rit (povrine 238 km2) na slivovima Drave i Dunava, Park prirode Lonjsko polje (povrine 506,5 km2) i ribnjak Crna Mlaka (povrine 6,7 km2) na slivu Save (ukupna povrine 513,2 km2) i delta rijeke Neretve (povrina 250 km2) na dalmatinskim slivovima. Za sada ne postoji sustavno praenje stanja voda radi zatite navedenih fenomena. Na temelju Konvencije o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine, u popis prirodne batine uvrtena su Plitvika jezera. UNESCO-ovim znanstvenim programom ovjek i biosfera Velebit je proglaen rezervatom biosfere. Republika Hrvatska punopravna je stranka svih relevantnih meunarodnih konvencija iz podruja zatite prirode, pa tako
92
izmeu ostalog i Konvencije o biolokoj raznolikosti, Konvencije o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bernska konvencija) te Protokola o posebno zatienim podrujima Sredozemnog mora.
Zatiena podruja prema hrvatskim i meunarodnim propisima vezanima za zatitu prirode

U skladu sa zahtjevima hrvatskih propisa i meunarodnih obveza, uzimajui u obzir i zahtjeve Okvirne direktive o vodama, provedena je analiza u smislu ouvanja bioloke raznolikosti cijelog podruja Hrvatske.
Slika 3.33. Procjena bioloke raznolikosti i revitalizacijskog potencijala vodnih i za vodu vezanih stanita
Na temelju razine poznavanja vodenih ekosustava i ekosustava ovisnih o vodama i postojeega stanja istraenosti ore i faune vezane za vode, ugroenih vrsta vezanih za vode, moguih bioindikatora po tipovima stanita, te poznatih elemenata koji e biti vani za ocjene ekolokoga stanja u pojedinim vodnim podrujima, dobivena je poetna slika o prostornom rasporedu ugroenih vrsta i stanita prema dosadanjim spoznajama (nacionalna ekoloka mrea propisana je Zakonom o zatiti prirode). U skladu s navedenim, izraen je preliminarni katastar sa zemljovidom ugroenih stanita, to je znaajan doprinos u smislu uvrtavanja ugroenih vrsta u europsku EMERALD mreu (Smaragdnu mreu), koja je put k uspostavi NATURE 2000, odnosno sagledavanju slike o rasprostranjenosti najugroenijih stanita i vrsta ovisnih o vodama i odreivanju prioriteta u njihovu ouvanju, ali i prvi korak u smislu procjene ekolokoga stanja voda. Ujedno su oznaena podruja u kojima je zabiljeen nestanak osjetljivih vrsta biljaka i ivotinja zbog zahvata koji su promijenili prirodno stanje voda, te podruja koja bi mogla biti prioritet u zatiti bioraznolikosti vodenih i priobalnih stanita. Primjerice neke danas regulirane dionice rijeka poput Bednje, Krapine i Mirne imaju visok revitalizacijski potencijal. Od umjetnih vodenih stanita, dobar ekoloki potencijal imaju samo neki aranski ribnjaci. Meu njima su danas, kao zamjenska stanita za nekadanja prirodna stanita, izuzetno znaajni ribnjaci Jelas, Donji Miholjac i Crna Mlaka.
93
3.7. Vienamjenski sustavi

Vienamjenski sustavi ureenja i koritenja voda i zemljita gospodarski su povoljni i sukladno prethodno prihvaenim ocjenama utjecaja na okoli i prirodu, ekoloki prihvatljivi vodnogospodarski sustavi. Koriste se za opskrbu vodom, proizvodnju elektrine energije, navodnjavanje, plovidbu, zatitu od poplava, melioracijsku odvodnju, uzgoj riba, port i rekreaciju, ali isto tako i za smanjenje oneienja voda nizvodnim oplemenjivanjem malih voda, te za prihranjivanje podzemnih voda. Za svaki pojedini lokalitet na kojemu se planira ureenje i/ili izgradnja vienamjenskih sustava provodit e se ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu i utvrivanje mjera i uvjeta zatite prirode te utvrivanje prihvatljivosti zahvata za okoli sukladno pozitivnim propisima. Najvei vienamjenski sustav na podruju crnomorskoga sliva u Hrvatskoj jest sustav Srednje posavlje, a na podruju jadranskih slivova sustav na slivu Cetine. Vienamjenski sustavi u Hrvatskoj intenzivno su razvijani u drugoj polovici dvadesetog stoljea sve do poetka devedesetih, nakon ega je njihov razvoj uglavnom zaustavljen.
Tablica 3.18. Znaajniji vienamjenski sustavi
Podruje - naziv sustava
Namjene sustava Sliv Save
Vodne graevine
Srednje posavlje sliv Dobre - HE Gojak sliv Pakre - Pakra

sliv Sutle - Vonarje slivovi brodske Posavine Petnja
Zatita od poplava, zatita prirode, port i rekreacija.
obrambeni nasipi, nizinske retencije, distribucijske graevine, oteretni kanali
Proizvodnja elektrine energije, zatita od poplava, port i rekreacija. akumulacije, tuneli i cjevovod
Vodoopskrba, zatita od poplava, port i rekreacija. Zatita od poplava, vodoopskrba, port i rekreacija. Zatita od poplava, navodnjavanje, port i rekreacija. Slivovi Drave i Dunava akumulacija akumulacija akumulacija
Drava - Dunav (Kopaki rit) dravske hidroelektrane

sliv Vuke - Borovik sliv Karaice i Vuice - Lapovac
Zatita od poplava, plovidba, zatita prirode, port i rekreacija.
obrambeni nasipi, regulacije
Proizvodnja elektrine energije, zatita od poplava, navodnjavanje, port i rekreacija. akumulacije, derivacijski kanali
Zatita od poplava, navodnjavanje, port i rekreacija. Zatita od poplava, navodnjavanje, port i rekreacija. Primorsko-istarski slivovi akumulacija akumulacija
slivovi Like i Gacke - HE Senj vinodolski slivovi - HE Vinodol

sliv Mirne - Botonega sliv Boljunice - epi polje
Proizvodnja elektrine energije, zatita od poplava, vodoopskrba port i rekreacija. akumulacije, cjevovodi, kanali Proizvodnja elektrine energije, zatita od poplava, vodoopskrba akumulacije, cjevovodi, kanali port i rekreacija.
Vodoopskrba, zatita od poplava, melioracijska odvodnja. Zatita od poplava, melioracijska odvodnja. Dalmatinski slivovi akumulacija, obrambeni stanica, mrea kanala nasipi, crpna
akumulacija, mrea kanala, odvodni tunel
sliv Cetine delta Neretve

Imotsko-bekijsko polje Vrgorako polje i polje Rastok
Proizvodnja elektrine energije, zatita od poplava, vodoopskrba, akumulacije, obrambeni nasipi, mrea uzgoj riba, port i rekreacija, melioracijska odvodnja, navodnjavanje. kanala, crpne stanice, cjevovodi, tuneli
nasipi, mrea Zatita od poplava, melioracijska odvodnja, navodnjavanje, plovidba, obrambeni distribucijske graevine, regulacije zatita prirode, port i rekreacija. Zatita od poplava, melioracijska odvodnja i navodnjavanje. Zatita od poplava, melioracijska odvodnja. akumulacija, retencija, mrea kanala odvodni tuneli, mrea kanala kanala,
94
Izgradnjom vienamjenskih sustava poboljavaju se opi uvjeti koritenja voda. Gotovo u svim takvim sustavima dominantnu ulogu imaju akumulacijska jezera, kojima se najvie utjee na reim voda i poveava stupanj iskoristivosti otjecanja. Prema postojeim vienamjenskim sustavima pojavljuju se novi zahtjevi ili vee potrebe korisnika (vodoopskrba, navodnjavanje, rekreacija), kao i vea ogranienja vezana za okoli. Pri tom je potrebno uskladiti reime koritenja, kao i standarde zatite kakvoe vode. Problem u odranju kakvoe vode u vienamjenskim akumulacijama jesu prirodni i antropogeni utjecaji koji pospjeuju procese eutrokacije u jezerima, to je vezano za hidroloke prilike, odnosno za vrijeme izmjene i nain isputanja vode iz jezera.
Tablica 3.19. Znaajnije vienamjenske akumulacije
Godina izgradnje
1980. 1982. 1959.
1968. 1908./1952. 1973.
1959. 1989.
1982. 1978. 1975.
1993. 1970. 1957.
1986. 1970. 1987.
1986. 1965.
1951. 1967. 1960.
1985. 1983. 1961.
1983. 1988. 1981.
1983.
Akumulacija
Vonarje Pakra Sabljaci
Petnja Ozalj Baica
Bukovnik Dubrava
akovec Borovik Varadin
Lapovac II Kruica Lokvarka
Butoniga Letaj Lepenica
Ponikve Gusi polje Bajer
Valii Perua
Riica tikada Pranevii
Opsenica ale Golubi
Razovac
Vodotok
Sliv Save Sutla Pakra Zagorska Mrenica
Petnja Kupa
Baica Gornja Dobra Drava
Drava Vuka Drava
Vujnovac Lika Lokvarka - Kri Potok
Butoniga Boljunica
Lepenica Ponikve Lika - Gacka
Lianka Rjeina Cetina
Riina Riica Cetina
Opsenica Cetina Butinica
Zrmanja
Volumen 6 3 10 m
12,4 12,0
4,10 1,50 1,40
1,33 0,450 93,5
51,0 8,00 7,40
2,32 Primorsko-istarski slivovi 142
35,2 22,1 8,35
4,50 3,00 1,65
1,23 0,600 Dalmatinski slivovi 571
35,2 13,6 6,80
4,30 3,70
3,00 1,80
Povrina 2 km
1,95 2,70
1,35 0,270 0,370
0,170 0,150 16,6
11,9 1,60 3,00
0,500 8,60
1,80 2,40 0,980
0,700 0,870 0,430
0,560 0,230 20,0
2,00 2,70
0,600 3,00 0,460
0,250 0,650
Upravitelj NIVO Celje, Slovenija Hrvatske vode

Hrvatska elektroprivreda Hrvatske vode Hrvatska elektroprivreda
Hrvatske vode Hrvatska elektroprivreda Hrvatska elektroprivreda
Hrvatska elektroprivreda Hrvatske vode
Hrvatska elektroprivreda Hrvatske vode Hrvatske vode
Hrvatska elektroprivreda Komunalno poduzee Ponikve Hrvatska elektroprivreda
Hrvatska elektroprivreda Hrvatska elektroprivreda
Hrvatska elektroprivreda Hrvatska elektroprivreda Hrvatska elektroprivreda
Hrvatska elektroprivreda Hrvatska elektroprivreda
95
Ukupni volumen svih akumulacija na prostoru Hrvatske iznosi 1.057 milijuna m3. Najvei je akumulacijski prostor na jadranskom slivu, oko 72% ukupnog volumena, izgraen poglavito za proizvodnju elektrine energije. Vaan dio vienamjenskog sustava na slivu Cetine je akumulacija Buko blato, volumena 785 milijuna m3 i povrine 50,0 km2, izgraena 1974. godine na podruju Bosne i Hercegovine. Ona znatno utjee na reim voda Cetine i vodotoka priobalnog podruja.
Slika 3.34. Vienamjenski sustav na slivu Cetine
Slika 3.35. Vienamjenski sustav Srednje posavlje
96
Ciljevi i odrednice
4.1. Polazita
Upravljanje vodama polazi od postulata opstanka ovjeka i okolia koji ga okruuje kao i od temeljnih naela Ustava, te zakona Republike Hrvatske. Zdravlje ljudi, ouvani okoli i sigurnost ivota i imovine su temeljna ljudska prava, te je upravljanje vodama jedna od osnovnih sastavnica ukupnog razvoja Republike Hrvatske. Strategija razvitka Republike Hrvatske Hrvatska u 21. stoljeu odreuje naela dugoronog odrivog razvoja, temeljenog na poboljanju tehnoloke osnovice i strukturnih znaajki gospodarstva. Naelo ouvanja okolia (s bogatstvom istoga tla i vode, poloajem, ljepotom krajolika, autohtonom kulturnom batinom) i ljudskih potencijala, polazita su za: odrivo gospodarstvo, razvoj turizma sa specinim hrvatskim obiljejima, organiziranje proizvodnje i izvoza visokovrijedne prirodne i zdrave hrane; uspostavu nove kvalitete tradicionalnih proizvoda. U prostorno-planskim dokumentima predvia se stagnacija broja stanovnika Hrvatske, ali i daljnja urbanizacija, s ciljem da se do godine 2015. dostigne 75 - 80%-tni udio gradskoga stanovnitva u ukupnoj populaciji. To podrazumijeva razvoj manjih i srednjih gradova i smanjivanje doseljavanja u vee i velike gradove. Predviena je sljedea struktura naselja: glavni grad Zagreb; tri velika grada - makroregionalna sredita (Split, Rijeka i Osijek); vei gradovi - Pula, Zadar, ibenik, Dubrovnik, Varadin, akovec, Koprivnica, Karlovac, Velika Gorica, Sisak, Bjelovar, Slavonski Brod, Vukovar i Vinkovci; 60-ak srednjih i manjih gradova (7.000 - 30.000 stanovnika) - regionalna i subregionalna sredita; 600-tinjak malih gradova - podruna i lokalna sredita, odreena skupina malih naselja i sela, a dio malih seoskih naselja bit e preputen daljnjem iseljavanju i s vremenom e potpuno izgubiti funkciju primarnoga stanovanja. Do godine 2010. predvia se ukljuivanje Hrvatske u europske zakonodavne, institucionalne okvire i standarde. To podrazumijeva niz promjena, vezanih uz prihvaanje europskih standarda i trinoga gospodarstva. U skladu s navedenim, vodno gospodarstvo ima izuzetno vanu ulogu kroz integralno upravljanje vodama (to podrazumijeva ureenje vodnog reima i stavljanje vodnih resursa u funkciju poboljanja kvalitete ivota stanovnitva i odrivog razvoja).
97
4.1.1. Zdravlje stanovnitva

Zatita ljudskoga zdravlja jedna je od osnovnih zadaa vodnog gospodarstva25. U zatiti ljudskoga zdravlja u okviru upravljanja vodama, prioritetno se polazi od prikljuenosti stanovnitva na javni vodoopskrbni sustav i sustav javne odvodnje. Temeljni higijenski i zdravstveni standardi (kakvoa pitke vode, kakvoa vode za kupanje) u velikoj mjeri ovise o izgraenosti i uinkovitosti vodnokomunalnoga sustava. Istie se problem nedovoljne prikljuenosti stanovnitva na sustav javne odvodnje, to je potencirano velikom razlikom izmeu razine prikljuenosti na sustave javne vodoopskrbe, koja iznosi 80% i razine prikljuenosti na sustave javne odvodnje koja iznosi 43%. Najbolje stanje prikljuenosti stanovnitva jest na vodnom podruju primorsko-istarskih slivova, gdje je javnom vodoopskrbom obuhvaeno vie od 95%, a sustavom javne odvodnje 58% stanovnitva. Proiavanjem otpadnih voda obuhvaeno je 28% stanovnitva.
SLIV SAVE
BROJ STANOVNIKA PRIKLJUENO NA SUSTAVE JAVNE VODOOPSKRBE
SLIVOVI DRAVE I DUNAVA
PRIMORSKO-ISTARSKI SLIVOVI
PRIKLJUENO NA SUSTAVE JAVNE ODVODNJE PRIKLJUENO NA UREAJE ZA PROIAVANJE OTPADNIH VODA
DALMATINSKI SLIVOVI
HRVATSKA
1.000
2.000 3.000 tisua stanovnika
4.000
5.000
Slika 4.1. Izgraenost sustava javne vodoopskrbe i odvodnje (2007.)
U nekim drugim europskim dravama razine prikljuenosti stanovnitva na vodnokomunalne sustave su26: javna vodoopskrba: Austrija 86%, eka 87%, Slovaka 83%, Slovenija 85%, Maarska 92%, Rumunjska 63%, javna odvodnja: Austrija 87%, eka 75%, Slovaka 55%, Slovenija 53%, Maarska 51%, Rumunjska 48%, proiavanje komunalnih otpadnih voda: Austrija 87%, eka 70%, Slovaka 50%, Slovenija 30%, Maarska 30%, Rumunjska 27%. Na temelju prethodno navedenih podataka proizlazi nunost znaajnih ulaganja u razvoj vodnokomunalnih sustava u Hrvatskoj kako bi se postupno dostigli europski zahtjevi27 prikljuenosti stanovnitva na sustave javne vodoopskrbe i odvodnje. Standardi vodoopskrbe stanovnitva nisu u potpunosti uspostavljeni na podruju Hrvatske posebno u sluaju malih, lokalnih vodovoda koji su izvan sustava javne vodoopskrbe. U okviru sustava javne vodoopskrbe kondicionira se oko treina isporuene vode.
Prema Protokolu o vodi i zdravlju, Konvencija o zatiti i uporabi prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera, Helsinki, 1992. 26 Prema Meunarodnoj komisiji za zatitu rijeke Dunav (WFD Roof Report 2004). 27 EU direktive o kakvoi voda.
25
98
Kondicioniranje se obavlja zbog prirodno neodgovarajue kakvoe zahvaene vode na nekim podrujima ili oneienja voda nastalog pod antropogenim utjecajem. Nadalje, proizlazi da se vei dio otpadnih voda isputa iz sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda bez proiavanja u prirodne prijamnike, te na taj nain ugroava dobro stanje voda. Posebno nepovoljno stanje izgraenosti komunalne infrastrukture jest u manjim naseljima, do 10.000 stanovnika (gdje ivi vie od 50% stanovnitva), u kojima sustavi javne odvodnje uglavnom nisu izgraeni. Takvo e stanje imati sve vei utjecaj i na potrebu primjene mjera zatite vode za pie, bilo uvoenjem odgovarajueg reima koritenja prostorima u zonama sanitarne zatite i/ili primjenom tehnoloko-ekonomski zahtjevnijih postupaka kondicioniranja vode. Zatita ljudskoga zdravlja ukljuuje i skrb o koliinama i kakvoi voda, koje se koriste za prehrambenu industriju, uzgoj riba, kupanje i rekreaciju, te za uzgoj koljkaa u priobalnom podruju to jo uvijek nije u potpunosti ureeno u skladu s europskim standardima. Vaan doprinos zatiti zdravlja stanovnitva jest i preventivna zatita od poplava. Iskustva iz posljednjih poplava u europskim dravama upozorila su na problem irenja razliitih oneienja putem poplavnih voda i masovnog dolaska ljudi u kontakt s oneienom vodom.
4.1.2. Vodnokomunalni sektor

Za uinkovito obavljanje usluga javne vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda od presudnog je znaenja ureenost ovih djelatnosti. Analiza postojeega stanja upozorava na injenicu da komunalnu djelatnost obavlja velik broj isporuitelja komunalnih usluga i da su ona vrlo razliita stupnja uspjenosti i uspostavljenih standarda usluga, te da postoji neujednaenost razine usluga na cjelokupnom podruju Republike Hrvatske. U podruju javne vodoopskrbe cilj je uspostavljanje uslunih podruja, odnosno uspostava regionalnih vodoopskrbnih sustava, a u podruju zatite voda cilj je uspostava aglomeracija kao jedinstvenih cjelina u svrhu zatite voda.
4.1.2.1. Vlasnitvo i vodnokomunalna djelatnost

U komunalnoj vodnoj djelatnosti Hrvatske danas u potpunosti dominira javni sektor (komunalna drutva, komunalne ustanove i vlastiti pogoni jedinica lokalne samouprave) osim koncesije za proiavanje otpadnih voda po BOT modelu u Zagrebu28. U javnoj vodoopskrbi posluje 98 komunalnih drutava (ukljuujui i 1 ustanovu) i 89 u odvodnji i proiavanju otpadnih voda, od kojih mnoga obavljaju i jednu i drugu djelatnost. Djelatnost se obavlja na 127 uslunih podruja koja pokrivaju samo dio od 550 gradova i opina (odnosno 6.759 naselja). Usitnjenost i neracionalnost sustava najveim dijelom proistjee iz odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu. Zakon nije uspostavio koncept javne vodoopskrbe i odvodnje kao nadkomunalnih djelatnosti, to pretpostavlja jedinstven tehniko-tehnoloki sustav (od izvorita do korisnika i od korisnika do ispusta u prijamnik) i obino obuhvaa vie jedinica lokalne samouprave. S iznimkom donoenja cijene usluge, i to samo kod komunalnih drutava29 Zakon ne prepoznaje druge specinosti tih sustava.
Koncesionar ZOV, iji su udjeliari: RWE Aqua (48,5%), WTE Wassertechnik (48,5%) i Vodoprivreda Zagreb (3%). 29 Za komunalne ustanove i privatne koncesionare nije propisan mehanizam odluivanja.
28
99
Hrvatsko zakonodavstvo razlikuje koncesije na resurs (za koritenje voda) od koncesija za obavljanje djelatnosti. Koncesije za zahvaanje voda za potrebe javne vodoopskrbe dodjeljuju se sukladno odredbama Zakona o vodama i Uredbi o uvjetima i postupku za dodjelu koncesija na vodama i javnome vodnom dobru (o emu se odluuje na dravnoj razini). Koncesija za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe (operativna koncesija) dodjeljuje se sukladno po odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (o emu odluuje lokalna razina), te moe, ali ne mora ukljuivati nanciranje gradnje i gradnju objekata vodnokomunalne infrastrukture. Prema tom Zakonu,30 pravne osobe u privatnom vlasnitvu mogu koncesijom stei pravo obavljanja djelatnosti javne vodoopskrbe, ali i odvodnje te proiavanja otpadnih voda, a koncesija se moe dodijeliti na temelju javnoga natjeaja ili prikupljanjem ponuda. Uvjete i mjerila za dodjelu reene koncesije donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave. Zakon o komunalnom gospodarstvu ne sadri odredbe o vlasnitvu komunalne infrastrukture. Rezultat te legislativne neodrenosti jest to to je u nekim sredinama infrastruktura u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave, a u najveem broju gradova i opina - u vlasnitvu komunalnih drutava (imovina komunalnih drutava podlona je zaduivanju, hipotekama i ovrhama). Zakon o komunalnom gospodarstvu nije doreen u pogledu privatizacije infrastrukture (otkupom ili drugim stjecanjem ili privatizacijom komunalnih drutava31). Privatni sektor moe posrednim putem stei vlasnitvo nad infrastrukturom na izvoritima, kao i zemljite oko izvorita. Preuzimanjem komunalnoga drutva privatni sektor stupa u pravni poloaj preuzetoga drutva, dakle, stjee i prava koja proizlaze iz koncesije na vodni resurs. Cijena vode u Hrvatskoj nije na razini ekonomske cijene i u najveem broju sluajeva ne pokriva ni pune trokove odravanja sustava. Dravna i lokalna javna sredstva ostaju, uz kredite domaih i meunarodnih institucija glavni izvori nanciranja obnove i razvoja vodnokomunalne infrastrukture. Neka od tih javnih sredstava sadrana su u cijeni vode, a neka nisu. U dravnoj politici ulaganja poseban je problem policentrino planiranje i troenje dravnih sredstava. Programe ulaganja u vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje otpadnih voda (su)nanciraju, Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske vode, jedinice lokalne i regionalne (podrune) samouprave, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapoljavanje. Negativni uinci policentrinoga nanciranja jesu: tendencije za vlastitim projektima, neusklaeno planiranje, ili dugotrajno usklaivanje planova, investitori nude iste projekte razliitim dravnim (su)nancijerima, udvostruavanje poslova pripreme dokumentacije, obradbe zahtjeva i nadzora provedbe, nepreglednost i netransparentnost troenja, rivalitet meu nancijerima, nepostojanje tonoga uvida u vrijednost ukupnih ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju i namjensku potronju za to predvienih sredstava. Unato evidentnim problemima dravna politika ulaganja u vodne graevine dala je razvojne rezultate, opskrbljenost stanovnitva vodom je u razdoblju od 1990. do 2006. porasla sa 63% na 80% (Poglavlje 3.).
30 31
lanak 11. Prema l. 7. Zakona o komunalnom gospodarstvu, u komunalnom drutvu veinski udio ima/ imaju jedinica/e lokalne samouprave (50%+1). No Zakon ni jednom odredbom ne prijei da se drutvo privatizira preko te granice, ime bi samo izgubilo atribut komunalno, no ne bi automatski izgubio koncesiju na vodu. Potom bi se to drutvo, kao potencijalni koncesionar, prijavilo na natjeaj (ili postupak prikupljanja ponuda) za operativnu koncesiju, ime bi ishod bio predestiniran: ono je, naime, jedini vlasnik infrastrukture i jedini mogui koncesionar.
100
Vodnokomunalni sektor u Hrvatskoj ureen je: Zakonom o vodama i Zakonom o nanciranju vodnoga gospodarstva koji ureuju upravljanje vodama - odravanje, poboljanje i ostvarivanje jedinstva vodnog reima to se osobito ostvaruje osiguravanjem potrebnih koliina vode za razliite namjene te zatitom voda od oneienja (izmeu ostalog i za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju). Zakonom o komunalnom gospodarstvu ureuje vodnokomunalni sektor - djelatnosti javne vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda. Zakon o komunalnom gospodarstvu nije rijeio pitanje vlasnitva nad infrastrukturom, nije iskljuio mogunost privatizacije komunalnih drutava; samo je djelomice rijeio pitanje mehanizama odluivanja vie jedinica lokalne samouprave na uslunom podruju32; omoguava privatizaciju javne vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda33; openito nije uspostavio razliku izmeu komunalnoga i nadkomunalnoga, te nije posebno rijeio kompleksno pitanje privatizacije.
4.1.2.2. Ustroj vodnokomunalnoga sektora

Ustroj vodnokomunalnog sektora djelomino je propisan Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Vodnokomunalni sustav ine sljedei subjekti: jedinica lokalne samouprave (javna vlast nadlena za komunalne djelatnosti) koja odluuje o: programu izgradnje komunalne infrastrukture, uvoenju naknade za razvoj34, programu odravanju objekata i ureaja komunalne infrastrukture, potvrdi cijene komunalne usluge koju predlau komunalni operateri; javnoj odvodnji, prikljuenju na sustav javne vodoopskrbe, naknadama za prikljuenje, isporuitelj komunalne usluge (komunalno drutvo, komunalna ustanova ili koncesionar) koji donosi svoj poslovni plan razvoja i odravanja, koji ne moe funkcionirati bez programa koji donosi jedinica lokalne samouprave, predlae tarifu cijena komunalnih usluga korisnici. Obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda mogue je uz prethodnu suglasnost nadlenog tijela za vodno gospodarstvo. Za odrivo obavljanje vodnokomunalnih usluga vano je da vodnokomunalni sektor ispunjava odreene: tehniko - tehnoloke uvjete - sigurnost i jedinstvo sustava od izvorita do korisnika (javna vodoopskrba) i od korisnika do ispusta u prijamnik (javna odvodnja), ekonomske uvjete - procijenjeno je da bi rentabilno obavljanje djelatnosti bilo mogue ostvariti na uslunom podruju konzumnog kapaciteta od najmanje 2,0 milijuna prostornih metara vode godinje. U Republici Hrvatskoj vrlo mali broj uslunih podruja zadovoljava procijenjene uvjete odrivog obavljanja vodnokomunalnih usluga.
l. 21. st. 4. l. 4. st.1. to. 4, l. 11 - 14. 34 Iznos za nanciranje gradnje iz l. 18. st. 3. zakona.
32 33
101
Zakonom osmiljen sustav najbolje funkcionira u sluajevima kada je usluno podruje (distribucijsko podruje) jednog isporuitelja komunalne usluge podruje jednoga grada ili opine to u Hrvatskoj uglavnom nije sluaj. Na uslunom podruju ne postoji institucionalizirana javna vlast, i o svakom pitanju za koji je nadlena jedinica lokalne samouprave odluuje samostalno i zasebno. Nain odluivanja jedinica lokalne samouprave kada se sustav komunalne infrastrukture protee na vie gradova i opina nije jednoznano ureen: donosi se vie odluka o potvrdi cijene usluge, vie programa izgradnje komunalne infrastrukture i programa odravanja komunalne infrastrukture, vie odluka o iznosu za nanciranje gradnje - naknada za razvoj, itd. Dovoljno je da jedna jedinica lokalne samouprave donese kontradiktornu odluku ili je uope ne donese da se opstruira razvojni projekt. Vodnokomunalna drutva u velikome broju sluajeva obavljaju i druge komunalne djelatnosti. Od 189 komunalnih pravnih subjekata u svim komunalnim djelatnostima35 36% je obavljalo samo jednu, 16 komunalnih pravnih subjekata obavlja est ili vie komunalnih djelatnosti. Ovakav ustroj omoguuje da se prihod od cijene komunalne usluge za javnu vodoopskrbu, i javnu odvodnju i proiavanje otpadnih voda ne koristi namjenski. Kada drava ulae u razvoj komunalne infrastrukture na uslunom podruju - dovodi komunalna drutva koja se bave i graditeljstvom36 s tog podruja u povlaten poloaj: (a) nijedan zakon im ne prijei obavljati radove gradnje u vlastitoj reiji na vlastitoj infrastrukturi, i time su im razvojni poslovi zajameni, (b) iz ostvarenog prihoda podmiruju trokove izazvane neracionalnim poslovanjem i pokrivaju gubitke proistekle iz podcijenjene cijene komunalne usluge.
4.1.2.3. Neracionalna potronja vode

tedljivo i racionalno koritenje vodom jedno je od temeljnih naela upravljanja vodama. Neracionalna potronja vode rezultat je vrlo visokih gubitaka i podcijenjene (niske) cijene, neplaanja i nezakonitog prikljuenja na mreu. Iz ocjene postojeega stanja razvidno je da su prosjeni gubitci vode u javnoj vodoopskrbnoj mrei vrlo visoki i procjenjuju se na oko 40%. Navedeni gubici rezultat su zastarjelosti i nedovoljnog odravanja sustava javne vodoopskrbe. Sadanji sustav obrauna i naplate naknade za koritenje voda ne stimulira racionalnu potronju vode i smanjenje gubitaka. U tom sustavu obveznik nakanade za koritenje voda je krajnji korisnik (potroa), koji naknadu plaa na vodu isporuenu u kuanstvo ili industrijski pogon, a ne komunalni operater koji zahvaa vodu. Ovo je jedini oblik koritenja voda u kojem obveznik naknade nije onaj tko zahvaa vodu, nego krajnji potroa. Racionalizaciju u potronji vode i saniranje gubitaka u mrei bilo bi mogue postii ako bi se, u osnovi, obnovila jedna od izvornih funkcija naknade za koritenje voda, kao suptilnoga skalnog regulatora potronje.
4.1.3. Sigurnost stanovnitva i dobara

Uspostava, odravanje i sustavno unapreivanje primjerene preventivne zatite stanovnitva i dobara od poplava jedna je od temeljnih zadaa vodnoga gospodarstva i nuan je preduvjet daljnjega gospodarskog razvoja drave.
Podaci iz prijedloga Strategije komunalnoga gospodarstva iz rujna 2002., koji Hrvatski sabor nije prihvatio; autori: Quantum GmbH Klagenfurt sa suradnicima. 36 Mnoge i trgovinom, uvozom, izvozom.
35
102
Provedene analize pokazale su da se usprkos velikim naporima sadanje stanje preventivne zatite od poplava ne moe ocijeniti kao zadovoljavajue. Takav zakljuak proizlazi iz sljedeih injenica: postojei zatitni sustavi nisu dovreni, te na mnogim mjestima ne pruaju primjerene razine sigurnosti zaobalja; ureeno je manje od 15% bujinih slivova koje treba urediti; potencijalno ugroena zemljita i zemljita potrebna za funkcioniranje zatitnih sustava na mnogim se mjestima neprimjereno iskoritavaju (bespravna gradnja i slino); ranije izgraeni zatitni sustavi i sustavi melioracijske odvodnje se sve do donoenja novih zakonskih rjeenja u prosincu 2005. godine zbog nedostatnih nancijskih sredstava nisu redovito odravali; tek uvoenjem namjenskih vodnih naknada (vodni doprinos i naknada za ureenje voda) osigurani su sigurni izvori prihoda za te namjene; raspoloiva nancijska sredstva prikupljena iz izvornih prihoda Hrvatskih voda i nadalje su nedostatna za sanacije, rekonstrukcije i daljnji razvoj zatitnih sustava, a udjela iz Dravnoga prorauna za nanciranje tih namjena u zadnjih nekoliko godina nije bilo; stoga usprkos velikim naporima ratne tete jo uvijek nisu u potpunosti sanirane, a poseban su problem minska polja uz vodotoke; nancijskih osiguranja imovine od nepokrivenih poplavnih rizika gotovo da i nema; sustave hidrolokog prognoziranja treba unaprijediti. Glavni uzrok postojeih problema jest nedostatak nancijskih sredstava za redovito odravanje i razvoj zatitnih sustava, koji je naroito bio izraen prije donoenja novih zakonskih rjeenja u prosincu 2005. godine. Nedostatak nancijskih sredstava dijelom je posljedica objektivnih okolnosti u kojima se Hrvatska nala tijekom posljednjih petnaestak godina, ali dijelom i nedovoljne javne svijesti o opasnostima od poplava. Dananja niska razina javne svijesti o opasnostima od poplava posljedica je relativno dugog razdoblja bez poplava katastrofalnih razmjera koje su Hrvatsku posljednji puta zadesile ezdesetih i sedamdesetih godina prologa stoljea (katastrofalne poplave Save, Drave i Dunava). Postojeim zatitnim sustavima poslije su uspjeno evakuirane brojne velike vode, uz napomenu da se ekstremni poplavni dogaaji tako visokih povratnih razdoblja, kakvi su u posljednje vrijeme zadesili zapadnu i srednju Europu, u Hrvatskoj nisu pojavljivali. Lokalne poplave brdskih bujinih voda koje su u Hrvatskoj bile uestale tijekom posljednjih petnaestak godina izazivale su velike tete na lokalnim razinama, ali ih je ira javnost brzo zaboravljala. Procjene su pokazale da je za dovoenje postojeih zatitnih sustava u funkcionalno stanje (sanacije i rekonstrukcije) potrebno uloiti ukupno oko 7,7 milijardi kuna, od ega oko 4,5 milijardi kuna u sustav voda I. reda i oko 3,2 milijarde kuna u sustav voda II. reda. U razvojne projekte sustava zatite od tetnog djelovanja voda potrebno je uloiti ukupno oko 3,1 milijarde kuna, od ega oko 1,3 milijarde kuna u sustav voda I. reda i oko 1,8 milijarde kuna u sustav voda II. reda. Za redovita gospodarska i tehnika odravanja postojeih zatitnih sustava potrebno je ulagati ukupno oko 915 milijuna kuna godinje, od ega oko 391 milijun kuna u sustav voda I. reda i oko 524 milijuna kuna u sustav voda II. reda. Za potpuno dovoenje detaljne kanalske mree u funkcionalno stanje potrebno je uloiti ukupno oko 1,4 milijarde kuna. Tijekom 2007. godine u sanacije, redovita gospodarska i tehnika odravanja zatitnih sustava, te u operativnu obranu od poplava ukupno je uloeno oko 802 milijuna kuna, u razvojne projekte zatite od tetnog djelovanja voda oko 106 milijuna kuna, a u dovoenje detaljne kanalske mree u funkcionalno stanje oko 237 milijuna kuna.
103
Operativna obrana od poplava u dravi dobro funkcionira, to je posebno potvreno posljednjom obranom od poplava na Dunavu i Dravi 2006. godine, kada je veliki vodeni val koji je nanio velike tete i uzvodnim i nizvodnim dravama, kroz Hrvatsku evakuiran bez znaajnijih teta.
4.1.4. Potrebe gospodarstva

Prema sektorskim projekcijama razliitih grana gospodarstva, oekuje se razvoj niza gospodarskih djelatnosti (poljoprivreda, turizam, industrija, promet i slino), koje su vezane za koritenje voda, zatitu voda i zatitu od tetnog djelovanja voda. Planirana urbanizacija, izgradnja prometnica, odvodnjavanje zemljita i drugi razvojni planovi velikih infrastrukturnih sustava postavljaju znaajne zadatke vodnom gospodarstvu. Naelno, raspoloive koliine vode omoguuju zadovoljenje potreba svih korisnika. Samo u izuzetnim sluajevima, u kraim malovodnim razdobljima, ovisno o stupnju razvijenosti i funkcionalnosti vodnogospodarskih sustava, dolazi do ogranienja u raspoloivim koliinama vode (turizam, poljoprivreda). U nastavku je prikazana potreba gospodarskih sektora za vodom iskazanih u njihovim stratekim i planskim dokumentima, te ocjena njihova utjecaja na vode s obzirom na upravljanje vodama. Poljoprivreda i umarstvo. Strategijom poljoprivrede i ribarstva navedeni su zakljuci i zahtjevi vezani za vode i vodno gospodarstvo meu kojima su osobito: (i) zatita od poplava sada nezatienih poljoprivrednih povrina, (ii) ureenje i odvodnja suvinih voda na neureenim poljoprivrednim povrinama, (iii) obnova postojeih i planiranje novih povrina pogodnih za navodnjavanje, (iv) poveanje proizvodnje uzgojene ribe i koljkaa. S obzirom na male povrine koje se trenutno navodnjavaju osiguranje dostatne koliine vode propisane kakvoe za navodnjavanje poljoprivrednih povrina postaje prioritet unapreenja poljoprivredne proizvodnje. Uzgoj riba i koljkaa takoer zahtijeva osiguranje potrebnih koliina propisane kakvoe voda. U Poglavlju 3. ove Strategije, poljoprivreda je prepoznata kao znaajan izvor rasprenog oneienja za koji se mogu dobiti samo procijenjeni podaci jer je problem nedostatno istraen. Aktivnim sudjelovanjem vodnoga gospodarstva u primjeni dobre poljoprivredne prakse sukladno odredbama Nitratne direktive Europske unije oekuje se ublaavanje ovog problema. Gospodarenje umama i vodno gospodarstvo imaju vane dodirne toke koje su posebno izraena u dijelu zatienih i zatitnih uma, te u ostvarenju ekolokih funkcija uma. Sustavno gospodarenje umama omoguuje obavljanje njihove hidroloke, vodozatitne i protuerozijske uloge, kao i niza drugih uloga koje pridonose ureenosti sliva u smislu regulacije otjecanja i zatite zemljita. Turizam. Potrebe za osiguranjem dovoljne koliine vode i odvodnjom otpadnih voda u turistikoj sezoni dominiraju nad potrebama domicilnoga stanovnitva. Stoga se zahtijeva drukiji pristup planiranju vodnokomunalnih usluga, kako u tehnikome smislu, tako i s obzirom na raspoloive resurse pitke vode i prijamnike otpadnih voda. Dosadanji prioriteti izgradnje komunalne infrastrukture odnosili su se na javnu vodoopskrbu, u kojoj su uinjeni veliki pomaci (poveanje stupnja prikljuenosti), dok je izgradnja javne odvodnje bila manje zastupljena. Procijenjeni utjecaj turizma na postojee stanje (Poglavlje 3.) i planirani razvoj turizma pokazuju da se u budunosti mogu oekivati znatno vei negativni utjecaji na vode i priobalne vode (more). Industrija. Potrebne koliine voda uglavnom se osiguravaju iz vlastitih vodozahvata, na temelju sklopljenih ugovora o koncesiji. Manjim dijelom opskrbljuje se iz javnih vodoopskrbnih sustava. Voda nije ograniavajui imbenik razvoja industrije. Plani-
104
rana modernizacija industrije podrazumijeva osiguravanje dodatnih koliina vode iz javnih sustava, te odvodnju putem javnih sustava, ali i nastavak trenda poveanja samostalne opskrbe vodom, te odvodnje i proiavanja otpadnih voda. U Strategiji gospodarstva predvien je doprinos vodnoga gospodarstva u ostvarenju zacrtanoga industrijskog razvoja putem: stvaranja poticajnog okruenja, izgradnjom vodnokomunalne infrastrukture, regulativom u podruju politike cijena prirodnih resursa i usluga u vodnom sustavu kao i ponovnom uporabom vode. Prema podacima o postojeem stanju (Poglavlje 3), industrija je jedan od znaajnijih izvora oneienja, osobito stoga to industrijskim otpadnim vodama u vode dospijevaju znatne koliine opasnih tvari. Prethodno se proiava oko 50% ukupnih koliina industrijskih otpadnih voda to podrazumijeva znaajno aktivno sudjelovanje vodnog gospodarstva u sustavnom, cjelovitom i koordiniranom pristupu problemu upravljanja izvorima oneienja iz industrije. Energetika. Koritenje vodnih snaga za proizvodnju elektrine energije osigurava treinu od ukupne vlastite proizvodnje primarne energije. Raspoloive vodne snage i preostali hidropotencijal strateki su vani za dravu jer rije je o vlastitom i obnovljivom izvoru energije prihvatljivom za okoli. Strategija energetike najavljuje porast interesa za izgradnju hidroelektrana, usporedo s porastom cijena fosilnih goriva. U pravilu, rije je o vienamjenskim projektima, koji mogu biti znaajni pokreta lokalnog i regionalnog razvoja. Interes vodnoga gospodarstva jest sudjelovanje u realizaciji takvih projekata, ime se osigurava uinkovitije koritenje raspoloivim vodnim resursima (vienamjenska rjeenja) i osigurava odrivost vodnog reima (osiguranje ekoloki prihvatljivih protoka, oplemenjivanje malih voda i slino). Unutranja plovidba. Prometna se strategija opredijelila za jaanje prometnih oblika prihvatljivijih za okoli: eljeznikog, vodnog i kombiniranog. U dijelu koji se odnosi na unutranji vodni promet to podrazumijeva: (i) integriranje unutranjih plovnih putova u europski plovidbeni sustav ureenjem i odravanjem postojeih vodnih putova sukladno meunarodnoj klasikaciji plovnosti, (ii) ukljuivanje infrastrukture vodnoga prometa u prometnu mreu razvojem rijenih luka. Vodno gospodarstvo e u suradnji s nadlenim institucijama sudjelovati u planiranju sustava unutranjih plovnih putova i teiti vienamjenskim rjeenjima, osigurati potovanje odrivosti vodnog reima, zatite okolia i prirode, morfolokih znaajki, te zajedno s nadlenim sektorom poduzimati mjere za smanjenje rizika od iznenadnih oneienja.
4.1.5. Okoli i priroda

Upravljanje vodnim podrujima na odriv nain podrazumjeva integralno upravljanje povrinskim i podzemnim vodama, te vodnim dobrom koje e osigurati: dobro stanje voda, dovoljne koliine vode odgovarajue kakvoe za razliite oblike koritenja voda, zatitu i unapreenje vodenih ekosustava, ublaavanje tetnih posljedica u okoliu uzrokovanih suama i poplavama. Neki vodnogospodarski zahvati mogu imati odreene nepovoljne utjecaje na okoli koji se mogu umanjiti provedbom utvrenih mjera zatite okolia, istodobno vodei rauna o sigurnosti i zdravlju ljudi, zatiti njihove imovine, te o planiranom gospodarskom razvoju.
105
Regulacije vodotoka koje se provode radi zatite od poplava, stabiliziranja i ureenja rijenih korita i inundacijskih pojaseva, za potrebe razliitih oblika koritenja voda i vodnoga dobra, te za potrebe zatite ljudi i imovine uglavnom su se dobro uklopile u okoli. O Dravi nizvodno od ua Mure danas se govori kao o prirodnoj rijeci, iako je brojnim regulacijskim radovima i presijecanjima meandara duljina njezina toka smanjena na samo 66% u odnosu na duljinu iste dionice iz 1784. godine. Ureenja Dunava, Drave, Save i Neretve provoena su na nain da su na mnogim mjestima omoguila ouvanje movarnih stanita i poplavnih uma (Kopaki rit, Lonjsko polje, Kuti i slino). U prirodnom stanju ostale su rijene dionice izvan urbanih i poljoprivrednih povrina, te daleko od prometnica. Na promjene vodnih reima u vodotocima znatno su utjecali veliki hidroenergetski sustavi. Na podruju crnomorskoga sliva najvee promjene vodnog reima su na rijeci Dravi to je posljedica izgradnje lanca vodnih stuba u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, a znaajne promjene su i na Savi kod Zagreba, to je velikim dijelom posljedica izgradnje hidroelektrana u Sloveniji. Na jadranskim su slivovima zbog energetskih potreba u velikoj mjeri promijenjeni vodni reimi Rjeine, Lokvarke, Lianke, Like, Gacke, Cetine, Neretve i Trebinjice. Sve vodne graevine koje utjeu na promjene vodnih reima Neretve i Trebinjice nalaze se u Bosni i Hercegovini, a prekogranini utjecaji se osjeaju u Hrvatskoj. Skupnim utjecajima razliitih antropogenih djelovanja na slivovima i koritima aluvijalnih vodotoka generiraju se dugotrajni erozijski procesi u koritima koji utjeu na reime podzemnih voda u zaobalju, na funkcionalnost postojeih vodnogospodarskih sustava, te na ekosustave ovisne o vodama (dno Save kod Zagreba produbljeno je za oko 2,5 m, Drave kod Terezina polja za oko 3,5 m i slino). Osim promjena u vodotocima, prisutne su i promjene u koritenjima zemljitem na slivovima, koje znatno utjeu na otjecanje. Takve su promjene posebice izraene na podrujima velikih gradova, to bitno utjee na vodne reime lokalnih slivova, ali nema znatnijih utjecaja na vodne reime irih podruja. Zahvaanje vode za razne potrebe (stanovnitvo, poljoprivreda, industrija) mora biti odrivo sa stajalita ouvanja okolia i razvoja gospodarstva. Isputanje proienih ili neproienih otpadnih voda u okoli uvijek znai odreeni pritisak na vode i na koritenje vodnim kapacitetima kao prijamnika otpadnih voda. Isputene tvari u vodotoke akumuliraju se u nizvodnim akvatorijima, to moe biti ozbiljan ekoloki problem. S obzirom na postojeu tehnoloku i gospodarsku razvijenost, oneienja iz tokastih izvora smanjuju se i dovode se na prihvatljivu razinu optereenja. Znaajan utjecaj na okoli, a posebice na promjene ekosustava, imaju oneienja koja dolaze iz rasprenih izvora (poljoprivreda, promet). Procijenjene koliine opasnih tvari nisu dominantan problem, osim na pojedinim lokacijama. Kako je rije o isputanju opasnih tvari u okoli, a napose u zatienim podrujima, kontrola izvora oneienja (tokastih i rasprenih) u buduem razdoblju bit e jedan od prioriteta djelovanja. Provedene analize ukazuju da postojeim utjecajima na okoli nisu ugroeni najvaniji vodeni ekosustavi. Polazei od smjernica nacionalne i europske vodne politike potrebno je planirati razvojne gospodarske ciljeve u odnosu na njihov utjecaj na okoli. Uzgoj gospodarski znaajnih vrsta riba i koljkaa postavlja posebne zahtjeve sa stajalita osiguranja koliine i kakvoe voda. Istodobno, provedba navedenih gospodarskih djelatnosti bitan je doprinos ouvanju bioloke i krajobrazne raznolikosti jer takve lokacije postaju izuzetno vrijedni i bogati ekosustavi, a njihovo ouvanje vano za iru drutvenu zajednicu.
106
4.1.6. Meunarodni okvir

Upravljanje vodama sve se vie globalizira i internacionalizira, to pred nacionalne institucije koje upravljaju vodama stavlja vee i sloenije obveze i ogranienja. Budui da je veliki dio voda Hrvatske graninog ili prekograninog karaktera, znai da e u iduem razdoblju upravljanje vodama biti pod veim izravnim ili neizravnim utjecajem susjednih drava i meunarodnih institucija. Radi ostvarenja odrivog upravljanja vodama u Hrvatskoj za vodno su gospodarstvo vane meunarodne konvencije i ugovori koje je Republika Hrvatska potpisala i potvrdila, a tiu se provedbe: integralnog upravljanja vodnim podrujima, planiranja mjera i izgradnje vodnih graevina, uz primjenu meunarodnog vodnog prava. Problematika zatite i koritenja voda u najveoj se mjeri regulira sljedeim dokumentima: Konvencija o zatiti i uporabi prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera (Helsinka konvencija, 1994.) i pripadajui Protokol o vodi i zdravlju, Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od oneienja (Barcelonska konvencija, 1993.) i pripadajui: Protokol o zatiti Sredozemnog mora iz izvora i djelatnosti oneienja s kopna, Konvencija o suradnji na zatiti i odrivoj uporabi rijeke Dunav (1996.) s pripadajuim Zajednikim akcijskim planom 2000. - 2005., Okvirni sporazum o slivu rijeke Save i pripadajui Protokol o reimu plovidbe. Poradi zemljopisnog poloaja i hidrografskih znaajki dravnog teritorija, meunarodna suradnja jedan je od kljunih elemenata u zatiti od poplava u Hrvatskoj i zasniva se na potpisanim multilateralnim i bilateralnim sporazumima, a u praksi je provode nadlena tijela uspostavljena na temelju navedenih sporazuma. Glavne zadae takvih tijela jesu donoenja i provedbe dugoronih strategija, planova upravljanja i akcijskih planova za preventivnu zatitu od poplava na meunarodnim slivovima. Slian program se planira i za sliv rijeke Neretve u suradnji sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, na temelju kojeg bi se akumulacije izgraene na gornjim dijelovima sliva koje pripadaju susjednoj dravi stavile u funkciju uinkovite zatite okolia i zatite od poplava u delti Neretve. Kao drava kandidat za lanstvo u Europskoj uniji, Republika Hrvatska duna je uskladiti nacionalno zakonodavstvo s pravnom steevinom Europske unije. Posebno vaan dokument kojim se uspostavlja okvir za djelovanje na podruju politike voda je Okvirna direktiva o vodama 2000/60/EZ (Water Framework Directive). Okvirnom direktivom o vodama utvruju se ciljevi zatite okolia na podruju voda i propisuju rokovi za ostvarenje tih ciljeva. Konkretno, trai se postizanje dobroga stanja svih voda, povrinskih i podzemnih, i ispunjenje standarda koji su propisani za zatiena podruja u roku od 15 godina od donoenja direktive (2015. godina). Pod dobrim se stanjem razumijeva barem dobro kemijsko i ekoloko stanje za povrinske vode, te kemijsko i koliinsko stanje za podzemne vode. Osim toga, Okvirna direktiva o vodama propisuje monitoring stanja svih voda i zatienih podruja37. Kao temeljna planska jedinica za
37
Obveza propisana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005. godine).
107
upravljanje vodama utvruje se vodno podruje (cjeloviti rijeni sliv ili vie rijenih slivova s pripadajuim podzemnim i priobalnim vodama) i propisuje se izradba planova upravljanja vodnim podrujima do godine 2009. Planom se konkretiziraju ciljevi zatite voda i mjere za njihovo ostvarenje za sve identicirane vodene cjeline. Okvirnom direktivom o vodama uvodi se trajni i transparentni proces planiranja, koji e se provoditi u redovitim estogodinjim planskim ciklusima, uz aktivno sudjelovanje (informiranje, konzultiranje) svih zainteresiranih strana (dionika), jasne socio-ekonomske pokazatelje (trokove, koristi) za sve donesene odluke, te praenje (monitoring) i redovito izvjetavanje Europske komisije o rezultatima provedbe. Uvodni koraci u izradbi planova jesu: analiza znaajki vodnih podruja (ukljuujui identikaciju vodenih cjelina i zatienih podruja), uspostava nacionalne klasikacije ekolokoga stanja, prilagodba sustava monitoringa. Sukladno naelima Okvirne direktive o vodama i dogovoru drava lanica Meunarodne komisije za zatitu rijeke Dunav (ICPDR), nacionalni planovi upravljanja vodnim podrujima podunavskih drava (za Republiku Hrvatsku sliv Save, te slivovi Drave i Dunava) su polazna osnovica za koncipiranje Plana upravljanja vodama na slivu Dunava koji e obuhvaati one dijelove nacionalnih planova koji obrauju pitanja od znaenja za sliv Dunava u cjelini. Ove aktivnosti su u tijeku i provode se pod koordinacijom Meunarodne komisije za zatitu rijeke Dunav (ICPDR). Na slinim principima zapoelo je i koncipiranje Plana upravljanja vodama na slivu Save pod koordinacijom Meunarodne komisije za sliv rijeke Save (ISRBC). Za sliv Dunava dosad je sukladno odredbama lanka 5. Okvirne direktive o vodama izraeno karakterizacijsko izvjee za slivove vee od 4000 km2 (WFD Roof Report 2004). Izradba slinog izvjea za sliv Save zapoela je potkraj 2006. godine. Oekuje se da e Plan upravljanja vodama na slivu Dunava biti dovren do kraja 2009. godine, dok e Plan upravljanja vodama na slivu Save biti dovren kasnije sukladno roku kojeg e naknadno odrediti Meunarodna komisija za sliv rijeke Save. Na jadranskome su slivu pod koordinacijom Povjerenstva za vodno gospodarstvo Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine zapoele aktivnosti na koncipiranju Plana upravljanja vodama na slivovima Neretve i Trebinjice. Oekuje se da e taj projekt biti dovren do kraja 2011. godine. Uz usklaivanje s Okvirnom direktivom o vodama, nacionalno zakonodavstvo usklauje se i s drugim vodnim direktivama38: 1. Direktiva 91/271/EEZ o odvodnji i proiavanju komunalnih otpadnih voda (Urban Waste Water Treatment Directive) - odreuje obvezu odgovarajuega proiavanja komunalnih otpadnih voda (ovisno o utvrenoj osjetljivosti recipijenta) za sve aglomeracije vee od 2000 ES u kratkim rokovima. 2. Direktiva 91/676/EEZ o zatiti voda od oneienja izazvanih nitratima poljoprivrednog podrijetla (Nitrates Directive) - odreuje utvrivanje ranjivih podruja izloenih oneienju nitratima poljoprivrednog podrijetla i promovira pravila dobre poljoprivredne prakse. 3. Direktiva 2006/11/EZ o isputanju opasnih tvari (Dangerous Substances Directive) i direktive keri - odreuju listu opasnih tvari ije je isputanje u prirodne prijamnike zabranjeno ili ogranieno, te mjere nadzora. 4. Direktiva 2006/118/EZ o podzemnim vodama (Groundwater Directive) - uspostavlja posebne mjere za spreavanje i kontrolu oneienja podzemnih voda, te je usmjerena na spreavanje pogoranja stanja svih cjelina podzemnih voda.
38
Neslubeni prijevod naziva direktiva.
108
5. Direktiva 75/440/EEZ o zahvaanju povrinske vode za pie (Drinking Water Abstraction Directive) - odreuje praenje kakvoe i kategorizaciju povrinskih voda koje se zahvaaju za ljudsku potronju te odgovarajue metode proiavanja tih voda radi osiguranja zdravstvene ispravnosti vode za pie. Direktiva 79/869/EEZ o ispitivanju vode za pie (Sampling Drinking Water Directive) odreuje referentne metode mjerenja i uestalosti uzorkovanja i analiza za propisane pokazatelje kakvoe. 6. Direktiva 98/83/EZ o vodi za pie (Drinking Water Directive) - odreuje granine i odgovarajue standarde kakvoe i nadzora voda namijenjenih za ljudsku potronju (voda koja se isporuuje iz sustava javne vodoopskrbe, voda koja se upotrebljava u pripremi, uvanju i distribuciji prehrambenih proizvoda). 7. Direktiva 2006/7/EZ o vodi za kupanje (Bathing Water Directive) - odreuje standarde kakvoe i praenja stanja voda koje slue za kupanje i rekreaciju. 8. Direktiva 2006/113/EZ o vodi za koljkae (Shellsh Water Directive) - odreuje utvrivanje prijelaznih i priobalnih voda za ivot i rast koljkaa, te vrijednosti pokazatelja i mjere nadzora. 9. Direktiva 2006/44/EZ o vodi za ribe (Fish Water Directive) - odreuje utvrivanje podruja pogodnih za ivot salmonidnih i ciprinidnih vrsta, te vrijednosti pokazatelja i mjere nadzora. 10. Direktiva 2007/60/EZ o poplavama (Flood Directive) - odreuje obvezu procjene poplavnih rizika, te uspostavu i provedbu planova upravljanja poplavnim rizicima. Podruje voda ureuje se i nizom direktiva koje se odnose na zatitu prirode i okolia u cjelini: Direktiva 79/409/EEZ o divljim pticama (Wild Birds Directive); Direktiva 92/43/EEZ o ouvanju prirodnih stanita i divlje flore i faune (Habitat Directive); Direktiva 96/61/EZ o cjelovitom spreavanju i nadzoru oneienja (IPPC Directive); Direktiva 86/278/EEZ o kanalizacijskom mulju (Sewage Sludge Directive); Direktiva 91/414/EEZ o proizvodima za zatitu bilja (Plant Protection Product Directive); Direktiva 98/8/EZ o biocidnim proizvodima (Biocides Directive); Direktiva 96/82/EZ o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari (Seveso II Directive). Za upravljanje vodama relevantne su i tzv. horizontalne direktive, koje propisuju opa pravila koja treba potovati pri planiranju i implementaciji svih projekata i programa: Direktiva 85/337/EEZ o procjeni uinaka odreenih javnih i privatnih projekata na okoli (EIA Directive); Direktiva 2001/42/EZ o procjeni uinaka pojedinih planova i programa na okoli (SEA Directive); Direktiva 2003/4/EZ o pristupu javnosti informacijama o okoliu (Environmental Information Directive); Direktiva 2003/35/EZ kojom se osigurava sudjelovanje javnosti u vezi s izradom odreenih planova i programa koji se odnose na okoli (Public Participation Directive).
109
Provedba navedenih direktiva na podruju upravljanja vodama zahtijeva od vodnoga gospodarstva administrativni, struni, organizacijski i nancijski napor. Napose se istiu kratki rokovi i visoki trokovi provedbe nancijski zahtjevnih direktiva, to se posebno odnosi na provedbu Direktive o odvodnji i proiavanju komunalnih otpadnih voda (procjena kapitalnih ulaganja oko 20 milijardi kuna) i Direktive o vodi za pie (procjena kapitalnih ulaganja oko 13 milijardi kuna).
4.2. Ciljevi
Postizanje cjelovitog i usklaenog vodnog reima na dravnom teritoriju temeljni je cilj upravljanja vodama. To podrazumijeva brigu za prostorni raspored i izgraenost vodnoga sustava, te za stanje koliina i kakvoe voda na nain koji najbolje odgovara odreenom podruju i odreenom vremenu. Uzimajui u obzir prethodno navedena polazita, integralnim upravljanjem vodama potrebno je: osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnu vodoopskrbu stanovnitva; osigurati potrebnu koliinu vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske namjene; zatititi ljude i materijalna dobra od tetnoga djelovanja voda; postii i ouvati dobro stanje voda zbog zatite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava, i to harmonizirajui mjere upravljanja vodama s ostalim sektorima korisnicima prostora, te osiguranjem dobrog stanja povrinskih, podzemnih, prijelaznih voda i priobalnih voda (mora). S tim u vezi, mogue je odrediti niz stratekih ciljeva i zadataka koje je potrebno ostvariti u okviru upravljanja vodama. Dio njih vodno gospodarstvo moe ostvariti samostalno u okviru svoje nadlenosti, a dio je mogue realizirati suradnjom s drugim dravnim institucijama, suradnjom s podrunom (regionalnom) i lokalnom samoupravom, te suradnjom s gospodarskim sektorima. U tom smislu posebno su istaknuti ciljevi od javnog interesa (zatita od poplava i drugih oblika tetnoga djelovanja voda, javna vodoopskrba i zatita voda), na temelju kojih se usmjerava razvoj upravljanja vodama u okviru tradicionalnih vodnogospodarskih djelatnosti (ureenje vodotoka i zatita od tetnoga djelovanja voda, koritenje voda, zatita voda), a koje je mogue realizirati u okviru integralnih mjera ili samostalno. To je omoguilo procjenjivanje trokova i predlaganje naina provedbe mjera. Kao osnovica za planiranje realno ostvarivih ciljeva odabran je uobiajeni investicijski ciklus od 15 godina. Razvojne osnove za ostala koritenja voda najveim dijelom od trinog interesa (proizvodnja elektrine energije, navodnjavanje, unutranji plovni putovi, uzgoj riba i koljaka, port, kupanje i rekreacija na vodi, koritenja mineralnim i geotermalnim vodama, koritenja vodama za hlaenje, koritenja vodama za prodaju na tritu) odrediti e za to nadlene institucije. Vodnogospodarski sektor pri tome e suraivati uvaavajui vienamjensko znaenje pojedinih sustava, te njihove utjecaje na vodni reim, vodne ekosustave i ekosustave ovisne o vodi.
4.2.1. Ureenje vodotoka i drugih voda i zatita od tetnoga djelovanja voda

Odriva zatita od poplava i drugih oblika tetnoga djelovanja voda jest postizanje gospodarski opravdanih stupnjeva zatite stanovnitva, materijalnih dobara i ostalih ugroenih vrijednosti (gospodarski objekti, prometnice, infrastrukturni sustavi, poljopri-
110
vredne povrine, kulturno-povijesna batina i ostalo) uz poticanje ouvanja i unapreivanja ekolokog stanja voda i poplavnih povrina, radi stvaranja preduvjeta za daljnji odrivi gospodarski razvoj. Na temelju provedenih analiza postavljen je cilj kojim se predvia dostizanje funkcionalnosti sustava zatite od poplava na vodama I. i II. reda do razine od oko 87% do kraja 2023. godine i do 100% do kraja 2038. godine (postojee stanje - 73% funkcionalnosti na vodama I. reda i 75% funkcionalnosti na vodama II. reda; slika 3.4.). Cilj e se ostvariti postupnom provedbom radova na sanaciji i rekonstrukciji objekata, te realizacijom razvojnih projekata. Polovica predvienih radova obavit e se u razdoblju do 2023. godine, a polovica u razdoblju do 2038. godine. Funkcionalni sustavi redovito e se gospodarski i tehniki odravati. Odravanje zatitnih sustava na vodama I. i II. reda provoditi e Hrvatske vode, dok e odravanje detaljne kanalske mree za odvodnju i navodnjavanje od 2009. godine provoditi upanije. Graenja zatitnih sustava provodit e se na temelju Programa graenja regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, a redovita tehnika i gospodarska odravanja sustava na temelju Programa ureenja vodotoka i drugih voda.
4.2.2. Koritenje voda

Vodno gospodarstvo osigurava odrivo koritenje voda to podrazumijeva osiguranje dovoljnih koliina voda zadovoljavajue kakvoe za postojee i razvojne potrebe svih korisnika, vodei rauna o prirodnim mogunostima (obnovljivosti) resursa. Osim toga, nuno je postii i odgovarajui standard i razinu sigurnosti opskrbe vodom za sve korisnike. Javna vodoopskrba. Poveanje ivotnog standarda stanovnitva, te razvoj gospodarstva koje koristi vodu iz sustava javne vodoopskrbe zahtjeva daljnji razvoj sustava javne vodoopskrbe. Potrebno je stvoriti uvjete za odrivost vodoopskrbnih sustava osiguranjem dovoljnih koliina vode potrebne kakvoe direktnim koritenjem resursa ili kondicioniranjem. Iz navedenog proizlazi osnovni cilj: osiguranje pitke vode za stanovnitvo u skladu s higijensko-sanitarnim standardima, to ukljuuje i poveanje stupnja opskrbljenosti stanovnitva iz javnih vodoopskrbnih sustava na prosjeno 85-90%. Koritenje vode u gospodarske svrhe. Ciljeve razvoja utvrdit e sami korisnici unutar svojih podruja i postaviti e zahtjeve vodnom gospodarstvu (hidroenergetika, navodnjavanje; uzgoj riba i koljaka; rijena plovidba; port, kupanje i rekreacija na vodi; zahvaanje mineralne i geotermalne vode i drugi). Vodno gospodarstvo e pridonijeti njihovom razvoju zadovoljavajui im potrebe za vodom.
4.2.3. Zatita voda

Svrha zatite voda je ouvanje zdravlja ljudi i okolia, to podrazumijeva postizanje i ouvanje dobroga stanja voda, spreavanje oneienja voda, spreavanje promjena hidromorfolokih karakteristika voda koje su pod takvim rizicima i sanaciju stanja voda gdje je ono narueno, te obuhvaa: zatitu povrinskih i podzemnih voda kao rezerve vode za pie (postojee i planirane);
111
zatitu povrinskih i podzemnih voda, priobalnih voda (mora), zatienih podruja - podruja posebne zatite voda, radi ouvanja zdravlja ljudi i ouvanja vodenih i o vodi ovisnih ekosustava, te ouvanja bioloke raznolikosti u okviru integralnog upravljanja vodama; unapreenje ekolokih funkcija voda i priobalnih voda (mora) tamo gdje je naruena kakvoa voda, te postizanje propisane kakvoe voda za odreene namjene tamo gdje ista ne zadovoljava, sudjelovanjem u planiranju i postupnom provoenju cjelovitih mjera zatite, te sustavnim praenjem uinka provedenih mjera na slivu i priobalnim vodama (moru); smanjenje koliine opasnih tvari na izvoru oneienja provedbom mjera zatite voda, te kontrolu rada izgraenih objekata i ureaja za proiavanje otpadnih voda; doprinos odrivom razvoju racionalnim koritenjem vodnih resursa.
4.2.4. Zatiena podruja - podruja posebne zatite voda

Povrina proglaenih i potencijalno zatienih podruja Hrvatske iznosi oko 47% kopnenog teritorija. Stanje navedenih podruja ekoloki je povoljno, ali osiguranje odrivosti tih podruja zahtijeva odgovarajua ulaganja. To vrijedi za sve kategorije zatienih podruja, ukljuujui i podruja zatite voda za pie. Kako jo uvijek neka zatiena podruja nisu odreena, potrebno ih je odrediti uz sveobuhvatno socio-ekonomsko vrednovanje. Vodno gospodarstvo u zatienim podrujima uvaava propise iz drugih sektora i usklauje svoje ciljeve sa sredinjim tijelima i nadlenim institucijama osobito s tijelima nadlenim za prostorno planiranje i zatitu prirode, odnosno svoje planske dokumente usklauje s planskim dokumentima drugih tijela i institucija. Operativno djelovanje u tim podrujima nuno je uskladiti s korisnicima navedenih prostora. Sustavno motrenje voda na podrujima posebne zatite voda proiriti e se ovisno o namjeni podruja i rizicima kojima je podruje izloeno, kako sa stajalita resursa, tako i sa stajalita praenja promjena na slivu u cilju osiguranja dobrog stanja voda.
4.2.5. Struni i operativni okvir upravljanja vodama

Nadlena tijela vodnoga gospodarstva provode ukupnu nacionalnu vodnu politiku u strunom, administrativnom, regulatornom i nadzornom smislu. Upravljanje vodama ostvaruje se u okviru nadlenosti dravnih upravnih i strunih institucija, kao i suradnjom s drugim tijelima uprave, regionalnom (podrunom) upravom i lokalnom samoupravom, te gospodarskim sektorom, znanstvenim i strunim institucijama. U svrhu daljnjeg razvoja upravljanja vodama, usklaivanja s meunarodnim obvezama i ostalim sektorima, potrebno je unaprijediti upravljanje vodama u zakonskom, institucionalnom, nancijskom, znanstvenom i struno-tehnikom smislu. Zadaa je vodnog gospodarstva usklaivanje interesa i potreba dionika, u okviru integralnog upravljanja vodama radi postizanja dobroga stanja voda jedinstvenog vodnog sustava. Obrazovanje strunih i znanstvenih kadrova za obavljanje zadaa integralnog upravljanja vodama preduvjet je za ostvarenje postavljenih ciljeva.
112
4.3. Strateke odrednice

Naelo odrivog razvoja podrazumijeva integralno upravljanje vodama, kojim e se osigurati ravnotea izmeu koritenja resursa za poboljanje ivotnih uvjeta i poticanje razvoja, te zatite resursa i ouvanja njihovih ekolokih funkcija, a sve uz uvaavanje meunarodnih obveza i normi na graninim i prekograninim vodotocima. U tome smislu poseban naglasak u planiranju i odrivom koritenju daje se vlastitim vodnim resursima. Za ostvarenje cjelovitog, jedinstvenog i racionalnog upravljanja vodama treba, meu ostalim, kontinuirano raditi i na razvoju procesa upravljanja kroz: planiranje, provedbu i praenje uinaka aktivnosti i mjera, na razini temeljnih djelatnosti i integralno (povrinske/podzemne vode, sliv/resurs, korisnici/resursi), zakonodavni, nancijski i institucionalni okvir, unapreenje sustava ukljuivanja nadlenih tijela, svih korisnika i javnosti. Oekivano jaanje privatne inicijative postavlja pred vodno gospodarstvo dodatne zahtjeve i zadatke u smislu zatite javnog interesa, te reguliranja i ureivanja odnosa u vodnom sektoru. No, s obzirom na relativnu neizgraenost dijela vodnokomunalne infrastrukture, dravna ulaganja i drugi oblici dravnoga sudjelovanja u unapreenju usluga u vodnom sustavu jo su uvijek nuni u znatnoj mjeri. tovie, dravnu podrku vodnom sektoru treba poveati, uz jasno razgranienje javnih i trinih interesa.
4.3.1. Upravljanje vodama

Hrvatska vodna politika odreuje svoja stajalita u sljedeim granicama: A 1. Vodni resurs, ulaganja u razvoj vodnih sustava, kao i upravljanje vodnim sustavima tretirati kao prvorazredno pitanje nacionalnog suvereniteta i interesa, a vodu kao ljudsko pravo, ope dobro i nacionalno bogatstvo39. A 2. Vodna politika mora biti jedinstvena s institucionalnim ustrojem koji e sprijeiti konkurenciju i rivalitet razliitih dravnih subjekata. A 3. Institucionalni ustroj upravljanja vodama poivati e na naelu decentralizacije s jasnim nadlenostima u nacionalnom, regionalnom i lokalnom vodnom sektoru. Nacionalni vodni sektor ostvaruje nadlenosti u upravljanju vodama (zatiti kakvoe voda, redistribuciji raspoloive koliine voda za razliite namjene i zatiti od tetnog djelovanja voda), upravljanju javnim vodnim dobrom, razvoju i upravljanju sustavom osnovne melioracijske odvodnje, te provedbom politike nacionalnoga ulaganja u regionalni i lokalni vodni sektor. Regionalni vodni sektor (iji su nositelj upanije) ostvaruje nadlenosti u razvoju i upravljanju sustavom navodnjavanja i detaljne melioracijske odvodnje. Lokalni vodni sektor (iji su nositelji udrueni gradovi i opine) ostvaruje nadlenosti u razvoju i upravljanju sustavima javne vodoopskrbe, odvodnje otpadnih i oborinskih voda, te proiavanju otpadnih voda.
39
Okvirna direktiva o vodama (uvod): ...Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je nasljee koje treba uvati, zatititi i shodno tome postupati.
113
A 4.
Iskljuiti mogunost privatizacije prava na vodni resurs u djelatnosti javne vodoopskrbe. Koncesiju za zahvaanje vode za javnu vodoopskrbu dodjeljivati iskljuivo lokalnoj vlasti na uslunom podruju. Isporuitelj (nat)komunalne usluge ostvarivati e pravo zahvaanja vode temeljem obvezno pravnog ugovora s nositeljem koncesije. Dosljedno provesti postojee naelo o prioritetu javne vodoopskrbe nad drugim oblicima koritenja voda.
A 5.
Vodnu infrastrukturu razvijati kombiniranim modelom nanciranja. Taj model ima svoje dvije inaice, iru i uu. ira inaica obuhvaa sve dostupne izvore nanciranja: Dravni proraun, cijenu vode, bespovratna sredstva (ponajprije iz fondova Europske unije) i kredite. Ua inaica obuhvaa cijenu vode. Komponente cijene vode za razvoj treba armirati putem pozitivne legislative: (i) naknada za razvoj lokalna javna sredstva koja terete korisnike vodoopskrbe i odvodnje na uslunom podruju i (ii) naknada za koritenje voda i naknada za zatitu voda - dravna javna sredstva koja terete korisnike vodoopskrbe i odvodnje na cijelom podruju Republike Hrvatske. U nacionalnim i lokalnim programima razvoja teiti tomu da se to vie in-frastrukture izgradi domaim javnim sredstvima (najpovoljnija sredstva) uz potporu bespovratnih sredstava koja Republici Hrvatskoj stoje na raspolaganju kroz pretpristupne programe Europske unije, te uz potporu i drugih donatora. Sredstva dravnoga (su)nanciranja moraju biti bespovratna prema komunalnom vodnom sektoru. Dravna ulaganja u vodnu infrastrukturu usmjeriti i koordinirati putem jednoga dravnoga kanala nadlenoga za upravljanje vodama, i to od resornoga ministarstva putem nacionalne agencije za vode - Hrvatskih voda.
A 6.
Zadrati postojei model nanciranja trokova upravljanja i pogona (nat)komunalne vodne infrastrukture putem cijene usluga za javnu vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje otpadnih voda. Naelo punoga povrata trokova u okviru ekonomske cijene vode denirati tako da se jednim dijelom ostvaruje kroz ekonomsku cijenu vode na uslunom podruju (cijene usluga, naknada za razvoj), a drugim dijelom kroz tu istu cijenu na dravnom teritoriju (naknada za koritenje voda, naknada za zatitu voda, naknada za ureenje voda). Uspostaviti neovisnog regulatora vodnih usluga u formi vijea za vodne usluge. Osnovna zadaa regulatora bila bi osiguranje lokalne komponente cijene vode namijenjene upravljanju sustavom (cijene usluga) u smislu ostvarenja naela punoga povrata trokova odravanja na uslunom podruju i socijalne prihvatljivosti cijene vode lokalnoj populaciji. Zadaa je regulatora arbitriranje izmeu operatera i lokalnih vlasti, bilo da lokalne vlasti vode podcijenjenu tarifnu politiku cijene vode, bilo da operater predlae precijenjene tarife. Tako bi se osigurala struna ocjena zahtjeva za poveanjem cijena usluga. U djelatnostima vodoopskbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda: Zakonom denirati lokalnu vodnu infrastrukturu za vodoopskrbu, odvodnju i proiavanje otpadnih voda kao javno dobro i res extra commercio (stvar izvan pravnoga prometa) ili stvar u ogranienom prometu (res in commercio limito tj. u prometu unutar javnoga sektora);
A 7.
A 8.
A 9.
114
Zakonom urediti da je lokalna vodna infrastruktura u (a) vlasnitvu udruenih gradova i opina (nedostatak je to su razvojni projekti i trokovi odravanja skuplji za iznos poreza na dodanu vrijednost, te to bi prijenos vlasnitva s komunalnih operatera na lokalne zajednice zahtjevao znatne izdatke i iri vremenski okvir) ili u (b) vlasnitvu javnoga (nat)komunalnoga operatera (prednost je to su trokovi razvojnih projekata i odravanja nii za iznos poreza na dodanu vrijednost, te to u budunosti nee biti trokova prijenosa vlasnitva sa operatera na lokalnu zajednicu). U sluaju steaja, likvidacije, ovrhe, preuzimanja poslovnih udjela ili dionica (nat)komunalnoga operatera, lokalna vodna infrastruktura, kao javno dobro, ostaje nedirnuta u javnom sektoru; Zakonom denirati da je lokalna vodna infrastruktura u vlasnitvu udruenih gradova i opina na uslunom podruju.
A 10. Provesti reformsku racionalizaciju komunalnoga sektora u smjeru deniranja djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje kao natkomunalnih (interkomunalnih) djelatnosti (djelatnosti vie jedinica lokalne samouprave) u svrhu institucionalnoga ujedinjavanja komunalnih sustava na tehniki, tehnoloki i ekonomski odrivu razinu. Reformu provesti kako slijedi: regulatornim mehanizmom s razine drave propisati usluna podruja javne vodoopskrbe i javne odvodnje prema kriterijima tehnike cjelovitosti, tehnoloke povezanosti i ekonomske odrivosti (naelo: od izvorita do korisnika i od korisnika do ispusta u povrinske vode); teiti tomu da se uspostave jedinstvena usluna podruja za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju; institucionalizirati udruivanje (sindiciranje) gradova i opina u jedinstvenu javnu vlast na uslunom podruju za natkomunalne djelatnosti javne vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda (udruge gradova i opina ili UGO); na udruge gradova i opina zakonom prenijeti nadlenosti jedinica lokalne samouprave u djelatnostima javne vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda; mjerama dravne politike potaknuti ujedinjavanje komunalnih operatera sve dok se ne postigne cilj: jedan isporuitelj na uslunom podruju; od proklamiranoga naela odstupiti samo tamo gdje je ekonominije i uinkovitije imati dva operatera na istom uslunom podruju, jednog za vodoopskrbu, drugog za odvodnju; propisati da natkomunalni operateri vodovoda i kanalizacija, ukljuujui i proiavanje otpadnih voda; moraju biti zasebni pravni subjekti odvojeni od pravnih subjekata koji obavljaju komunalne djelatnosti (odravanje javnih povrina, odravanje nerazvrstanih cesta, odlaganje komunalnoga otpada, javna rasvjeta i slino); potaknuti program rjeavanja vika zaposlenih u natkomunalnom sektoru voda; zabraniti natkomunalnim operaterima obavljanje komercijalnih djelatnosti (graditeljstvo, trgovina i drugo).
A 11. U djelatnostima vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja otpadnih voda: Zadrati pravnu mogunost koncesioniranja prava upravljanja bez prava graenja - uz uvjet ekonominosti: da je privatno upravljanje povoljnije od javnoga, uz jednak standard isporuke i potivanje socijalno prihvatljive cijene vode.
115
Zadrati pravnu mogunost koncesioniranja prava upravljanja s pravom graenja - samo proistaa otpadnih voda - uz uvjete ekonominosti, svrhovitosti i konzumiranosti. Uvjet ekonominosti je opisan u prvoj toki. Uvjet svrhovitosti je ispunjen ako projekt zahtjeva razvijen know-how kakav javni operater ne moe ponuditi. Uvjet konzumiranosti smatrat e se ispunjenim ako se studijom izvedivosti projekta dokae da se ova vodna infrastruktura ne moe izgraditi kombiniranim modelom nanciranja (Vidjeti strateku odrednicu A 5) do isteka razdoblja izvrenja EU Direktive o komunalnim otpadnim vodama. Zakonom iskljuiti pravnu mogunost privatizacije otkupom udjela/dionica u javnim operaterima (nat)komunalne infrastrukture.
A 12. Djelatnosti nacionalnoga, regionalnoga i lokalnoga vodnoga sektora uredit e se kroz jedinstveno zakonodavstvo i podzakonodavstvo koje e normirati institucije nadlene za vodno gospodarstvo u duhu odrednica ove Strategije. A 13. Unaprjediti obavljanje znanstveno-strunih poslova, poslova pripreme podloga i strateko-planskih dokumenata, pripremu planova upravljanja vodnim podrujima, podloga za zakonske i podzakonske akte - osnivanjem znanstveno-strune institucije za vode, osniva koje e biti Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadlenog za vodno gospodarstvo.
4.3.2. Financiranje upravljanja vodama

4.3.2.1. Ekonomska cijena vode
Cijena vode mora sadravati sastavnice u visinama koje osiguravaju dostupnost i zatitu vodnoga resursa, te odrivi razvoj vodne infrastrukture.
Tablica 4.1. Struktura ekonomske cijene vode
Sastavnica
cijena usluge vodoopskrbe cijena usluge odvodnje cijena usluge proiavanja
naknada za razvoj
Prihod
isporuitelja usluge isporuitelja usluge isporuitelja usluge Udruga gradova i opina na uslunom podruju
Hrvatskih voda
Hrvatskih voda
Karakter
cijena
cijena
cijena javno davanje
javno davanje
javno davanje
Namjena
upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom upravljanje i pogon vodnom infrastrukturom
razvoj vodne infrastrukture
zatita kvalitete vodnoga resursa i razvoj vodne infrastrukture osiguranje kvantitete vodnoga resursa i razvoj vodne infrastrukture
Razina ubiranja usluno podruje usluno podruje usluno podruje

usluno podruje
Republika Hrvatska
Republika Hrvatska
Razina potronje usluno podruje

usluno podruje
usluno podruje
usluno podruje
naknada za zatitu voda

naknada za koritenje voda
usluno podruje usluno podruje
Radi postizanja ekonomske cijene vode potrebno je: B 1. Naknadu za razvoj40 donosit e udruga gradova i opina na uslunom podruju, a iz nje se moe nancirati iskljuivo razvoj. Dopustiti i mogunost da pojedine jedinice lokalne samouprave (koje ele ubrzaniji razvoj) uvedu ovu naknadu samo za svoje podruje.
40
Sadanji termin iznos za nanciranje gradnje ili prema Noveli Zakona o komunalnom gospodarstvu iz lipnja 2004 iznos za odravanje i nanciranje gradnje.
116
B 2.
Iskljuiti naknadu za zatitu izvorita iz zakonodavstva. Uvoenjem pristupa uslunog podruja (od izvorita do korisnika i od korisnika do ispusta) omoguit e da se na jednom uslunom podruju (a ne na vie njih) odluuje o namjenama za zatitu izvorita. U tom sluaju naknada za zatitu izvorita stopit e se s naknadom za razvoj. Do predloenog rjeenja kao prijelazno treba zadrati pravnu mogunost da upanija uvede naknadu za zatitu izvorita i premosti nesuglasja koja se pri njezinu uvoenju pojavljuju izmeu nizvodnih i uzvodnih lokalnih zajednica. Propisati obvezatnu strukturu cijena usluga vodoopskrbe, odvodnje i proiavanja prema naelu punoga povrata trokova upravljanja i pogona. Zadrati institut potvrde lokalnih vlasti na odreivanje cijena usluga vodoopskrbe i odvodnje.
B 3.
Ekonomska cijena vode
RAZVOJ Puni povrat trokova kroz kombinirani model financiranja (dio u ECV)
UPRAVLJANJE I POGON Puni povrat trokova kroz cijenu usluge
cijena komunalne usluge
naknada za razvoj
naknada za koritenje voda -----------------naknada za zatitu voda
PDV na cijenu vode
operateri (naknada za koritenje voda) korisnici (naknada za zatitu voda) na podruju RH
lokalna razvojna komponenta
Slika 4.2. Ekonomska cijena vode
korisnici vodoopskrbe i odvodnje na uslunom podruju
korisnici vodoopskrbe i odvodnje na podruju RH
korisnici vodoopskrbe i odvodnje na uslunom podruju
naela: solidarnosti i prioriteta u potrebama
dopunski ili alternativni model
117
B 4.
Naknadu za zatitu voda i naknadu za koritenje voda primjeriti razvojnim potrebama i time osigurati da u srednjoronom razdoblju kombinirani model nanciranja razvitka41 prui oekivane rezultate. Obveznikom naknade za koritenje voda odrediti natkomunalnoga operatera42 radi smanjenja gubitaka u mreama i racionalizacije potronje vode. Kao osnovicu za obraun odrediti koliinu zahvaene vode, uz 2 bitna korektiva: (a) prihvatljiv gubitak u mrei (prema tehnikim normativima) i (b) prihvatljivu naplativost trabina. U provedbi ovoga rjeenja uvesti naelo postupnosti na nain da se korekcijski imbenici pootravaju iz godine u godinu, kako bi se operaterima ostavilo dovoljno vremena za ulazak u iduu fazu sanacije mree. U okviru napora za racionalizacijom potronje vode, sanacijom gubitaka u mrei, dosljedne primjene naela Korisnik plaa i Oneiiva plaa razmotrit e se mogunost reformiranja naknade za koritenje voda i naknade za zatitu voda, u smislu redeniranja obveznika, osnovice i korekcijskih imbenika izrauna naknada. U tom smislu strateka odrednica B 5 moe posluiti kao uzor te reforme. Omoguiti nanciranje sekundarne mree javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda43 - sredstvima naknade za zatitu voda, naknade za koritenje voda i naknade za ureenje voda; time postii jedinstvo investicije koja se nancira lokalnim i dravnim sredstvima. Zadrati PDV u strukturi cijene vode jer on prua pravnu osnovu za nanciranje iz Dravnoga prorauna u okviru kombiniranoga modela nanciranja razvoja.44 Pri uvoenju ekonomske cijene vode lokalne vlasti i dravne vlasti, svaka s obzirom na sastavnice cijene vode koju prihoduju, razvit e takve oblike odreivanja cijene vode, koji e osigurati postupnost i socijalnu prihvatljivost cijene za lokalno stanovnitvo. Teiti jedinstvenoj tari na uslunom podruju, uz uvaavanje prava lokalnih zajednica da razviju i vietarifne modele, ovisno o socijalnim i drugim potrebama.
B 5.
B 6.
B 7.
B 8. B 9.
B 10. Poticati aktivno ukljuivanje dionika u odluivanje o prikupljanju i troenju ekonomske cijene vode, kako konzultiranjem dionika u stadiju deniranja potreba i sredstava, tako i informiranjem dionika o potronji sredstava generiranih ekonomskom cijenom vode, i o svim relevantnim znaajkama funkcioniranja natkomunalne vodne infrastrukture.
4.3.2.2. Financiranje vodnog sektora izvan cijene vode

Pri deniranju izvora nanciranja zatite od tetnoga djelovanja voda, melioracijske odvodnje i melioracijskog navodnjavanja, hrvatska vodna politika morala bi se pridravati sljedeih stratekih odrednica. B 11. Sustav nanciranja zatite od tetnoga djelovanja voda mora odraziti koncept integralnoga upravljanja vodama i u planiranju radova gradnje i odravanja javnoga vodnoga dobra i vodnih graevina na svim vodama na razini vodnih podruja i drave.
Poglavlje 4.3.1. Poglavlje 4.1.2.3. potpoglavlje Neracionalna potronja vode. 43 Poglavlje 4.1.2. 3. potpoglavlje Neracionalna potronja vode. 44 Poglavlje 4.3.1.
41 42
118
B 12. U svrhu odravanja sustava zatite od tetnoga djelovanja voda, melioracijske odvodnje i melioracijskog navodnjavanja zadrati sustav vodnih naknada iz kojih se nanciraju ove potrebe uz zadravanje strogo odreene namjene naknada. B 13. Sustav vodnih naknada za odravanje sustava zatite od tetnoga djelovanja voda (poplava, bujica i leda), melioracijske odvodnje i melioracijskog navodnjavanja ustrojiti prema naelu korisnik plaa, a korisnika odrediti prema imovini kao zatienom dobru, pri zatiti od tetnoga djelovanja voda, odnosno prema dobru kojim se izravno koristi sustav, pri melioracijskoj odvodnji i navodnjavanju. B 14. Naelo korisnik plaa korigirati naelom skupne solidarnosti, i to u zatiti od tetnoga djelovanja voda - solidarnosti svih korisnika na relevantnom podruju upravljanja vodama (drava, vodno podruje), odnosno u javnoj melioracijskoj odvodnji - solidarnosti svih vlasnika poljoprivrednog zemljita na podruju upanije neovisno o tom jesu li ili nisu na sustavu melioracijske odvodnje. B 15. Poticati aktivno ukljuivanje dionika u odluivanje o prikupljanju i troenju sredstava vodnih naknada, kako konzultiranjem korisnika u stadiju deniranja potreba i sredstava, tako i informiranjem korisnika o potronji sredstava vodnih naknada i svim relevantnim znaajkama funkcioniranja vodnih sustava. B 16. Troenje sredstva vodnih naknada namijenjenih odravanju sustava zatite od tetnoga djelovanja voda ustrojiti prema naelu prioriteta u potrebama, odnosno najveih potreba a sukladno planovima i programima kojima se ostvaruje upravljanje vodama. B 17. Sustav tariranja vodnih naknada uvaavat e potrebe i specinosti za stimuliranjem, odnosno destimuliranjem djelatnosti i aktivnosti, na koje upuuju drugi strateki dokumenti (Strategija prostornoga ureenja Republike Hrvatske, Razvojna strategija hrvatskoga turizma, Strategija prometnoga razvitka Republike Hrvatske, Nacionalna strategija zatite okolia, Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske i drugi) i dravni programi koji ih prate. B 18. Nain obrauna i naplate vodnih naknada, gdje god je to mogue, u obliku postotka vezati uz obraun i naplatu drugih postojeih javnih davanja koja terete zatieno dobro - imovinu, postojeu ili izgradnju (komunalna naknada, komunalni doprinos, porez na kue za odmor, ...) ili uz budui porez na imovinu, a u svrhu pojednostavnjenja postupka, smanjenja administracije i smanjenja pritiska na upravno sudovanje. B 19. Dosljedno provesti koncept tko duguje dravi ne moe od nje potraivati pri naplati vodnih naknada, posebice pri isplati bilo kojih oblika poticaja iz dravnoga, regionalnih i lokalnih prorauna, odobravanju nabave tzv. plavoga dizela po povlatenim cijenama i slino. B 20. Omoguiti da se sredstva vodne naknade namijenjene iskljuivo zatiti od tetnog djelovanja voda, mogu koristiti i za nanciranje razdjelnih sustava javne odvodnje - oborinskih voda.
119
4.3.2.3. Koritenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije

Prioritetna i stalna zadaa vodnoga gospodarstva, jedinica lokalne samouprave i komunalnih drutava jest intenzivno pripremati projekte, jaati institucionalne kapacitete, provesti potrebne organizacijske prilagodbe i izraivati odgovarajue aplikacije kako bi se apsorpcijski kapaciteti poveali na to viu razinu za kasnije kohezijske i strukturne fondove, odnosno kako bi se iskoristilo to vie raspoloivih bespovratnih nancijskih sredstava za razvoj vodnokomunalne infrastrukture u dravi i time ubrzalo ostvarenje razvojnih ciljeva deniranih ovom Strategijom.

4.3.3.1. Ureenje vodotoka i drugih voda
C 1. Ureenje vodnog reima. Graenje akumulacijskih jezera svih veliina nuno je za ublaavanje posljedica ekstremnih hidrolokih pojava, sua i poplava, koje su sve intenzivnije uslijed klimatskih promjena. U fazi planiranja svako je akumulacijsko jezero potrebno individualno valorizirati i sveobuhvatno analizirati, te pri tome voditi rauna o utjecajima na okoli i prirodu. Mogunosti eksploatacije rijenog nanosa. Eksploatacija rijenog nanosa iz vodotoka moe se obavljati samo na dijelovima vodotoka - prirodnih talonica u svrhu odravanja protonosti korita i odravanja plovnih putova, pridravajui se odredbi odgovarajuih propisa o zatiti okolia i zatiti prirode. Izvaene koliine moraju biti obnovljive, pa je vano organizirati sustavna praenja pronosa rijenog nanosa i morfolokih znaajki korita. Komercijalne eksploatacije ljunka mogu se obavljati samo na posebno odreenim ljunarama u zaobaljima. Lokacije ljunara odrediti uz potovanje uvjeta zatite podzemnih voda, zatite okolia i prirode. Nakon zavrenih eksploatacija, ljunare treba sanirati.
C 2.
4.3.3.2. Zatita od poplava

C 3. Koordinacija nadlenosti i odgovornosti. Unapreivanje zatite od poplava zahtijeva primjenu niza integralnih, sustavnih, ekasnih i trokovno uinkovitih mjera uz preventivne graevinske i negraevinske aktivnosti. Preduvjet za njihovu primjenu jest aktivno i koordinirano sudjelovanje svih imbenika, vodnoga gospodarstva te: slubi za zatitu i spaavanje, hidrometeoroloke slube, zdravstva, prostornih planera, jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, korisnika i upravljaa vienamjenskih akumulacija, poljoprivrednika, umara, zatitara prirode, znanstvenika i istraivaa, medija, visokokolskih ustanova, zainteresiranih nevladinih udruga, te graana i poduzetnika na potencijalno ugroenim podrujima. Stanje sigurnosti od poplava, ne moe se ostvariti bez provedbe graevinskih hidrotehnikih mjera u koje se ubrajaju redovita gospodarska i tehnika odravanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih graevina, te radovi na razvoju sustava. Provedba graevinskih mjera zatite od poplava zadaa je vodnoga gospodarstva, dok su za provedbu razliitih negraevinskih mjera veim dijelom zadueni ostali imbenici. Preventivna zatita od poplava na meunarodnim slivovima planira se putem suradnje s nadlenim tijelima iz ostalih drava sukladno odredbama prihvaenih multilateralnih i bilateralnih sporazuma o vodnogospodarskoj suradnji.
120
C 4.
Odreivanje prioritetnih podruja djelovanja. Polazei od zdravstvenih, sigurnosnih i okolinih aspekata prioriteti prvog reda u preventivnoj zatiti od poplava jesu podruja velikih i veih gradova koji imaju vie od 30.000 stanovnika, a potencijalno ih ugroavaju velike rijeke (Sava, Kupa, Drava, Dunav). Prioriteti drugog reda ostali su gradovi i naselja uz Dunav, Dravu, Muru, Savu, Kupu, Unu, Cetinu i Neretvu. Uz velike rijeke postupno e se rekonstruirati i dograditi postojei obrambeni nasipi na kritinim dionicama, a na slivu Save realizirat e se i ostali prioritetni radovi vezani uz daljnji razvoj sustava Srednje posavlje. Ostale aktivnosti e se provesti po redoslijedu odreenom na temelju razliitih kriterija koji obuhvaaju: broj branjenog stanovnitva, sprijeene materijalne i ostale tete, ope vodnogospodarsko znaenje, procijenjeni trokovi investicije i slino. Provedba graevinskih hidrotehnikih mjera. Pri planiranju mjera preventivne zatite od poplava potrebno je odabrati prikladnu kombinaciju ureivanja slivova da bi se odrali ili poveali prirodni retencijski kapaciteti zemljita i vegetacije i graevinskih mjera koje utjeu na reduciranje vrnih protoka poplavnih valova i zatitu zaobalja. Nuno je uravnoteiti stanje izmeu zahtjeva za daljnjom urbanizacijom i gospodarskim koritenjem prostorom, te potreba za koritenjem zemljitem za usporavanje otjecanja i zadravanje vode na slivovima. Vodnogospodarske sustave treba planirati kao vienamjenske radi racionalizacije koritenja vodama i zemljitem, te voditi rauna o njihovoj gospodarskoj opravdanosti i utjecajima na okoli i prirodu. Ako se, zbog neusklaenih prioriteta razliitih korisnika voda i zemljita, realizacija prije planiranih vienamjenskih sustava ne provodi prema oekivanoj dinamici, preventivnu zatitu od poplava, kao javni interes, treba rjeavati jednostavnijim rjeenjima koja u budunosti ne bi ograniavala razvoj vienamjenskih sustava. Vodopravnim aktima i dalje e se respektirati vienamjenska rjeenja predviena prostornim planovima, a vodno gospodarstvo e sustavno poticati njihovo graenje. Manje vodotoke kroz gradove i naselja treba ureivati prikladno lokalnim potrebama i urbanistikim planovima uvaavajui krajobraz i arhitektonske zahtjeve, te potrebe komunalnih infrastrukturnih sustava. Radi preventivne zatite od ledenih poplava i nadalje e se sustavno obavljati regulacijski radovi na kritinim mjestima. Operativna obrana od poplava. Plan obrane od poplava donijet e se za jedinstveni vodni sustav. Operativna obrana od poplava na graninim vodotocima se obavlja zajedniki s nadlenim slubama iz susjednih drava. Praenje i prognoziranje hidrometeorolokih pojava. Uinkovitost operativne obrane od poplava unaprijediti e se modernizacijom postojeih sustava za praenje i prognoziranje hidrometeorolokih pojava (automatske mjerne postaje, radari, satelitske snimke, prognostiki modeli i slino), te postojeih komunikacijskih sustava. Izraditi e se, slubeno prihvatiti i redovito obnavljati poplavne prognostike modele, a na meunarodnim rijekama razvijati e se i usklaivati u okvirima nadlenih meunarodnih tijela. Sustavno praenje i prognoziranje hidrometeorolokih pojava, te pravodobna dostava relevantnih informacija nadlenim slubama za operativnu obranu od poplava zadaa je hidrolokih i meteorolokih slubi. Upravljanje vodnim dobrom. Problematika vodnog dobra e se regulirati donoenjem propisa usklaenog s ostalim propisima vezanim uz koritenje zemljita, a kojim e se denirati precizni kriteriji za rjeavanje svih prijepornih pitanja. Vodno dobro na neureenim inundacijama i na velikim nizinskim retencijama zatitnih sustava za obranu od poplava rijeiti e se zoniranjem terena i stupnje-
C 5.
C 6.
C 7.
C 8.
121
4
C 9.
vanim ogranienjima u koritenju zemljita. Razgranienje vodnog dobra, njegova uknjiba u zemljine knjige i unos u prostorne planove, te zatim sustavni nadzor stanja na vodnom dobru prioritet je vodnoga gospodarstva. Ureivanja slivova. Maksimalni protoci poplavnih valova napose na manjim i srednjim slivovima dijelom se mogu smanjti ouvanjem i unapreenjem prirodnih retencijskih kapaciteta zemljita, vodotoka i poplavnih povrina. Provedbom takvih mjera zadrana se voda inltrira u tlo i raspoloiva je za budua koritenja, osiguravaju se povoljni vodni reimi za ekosustave vezane uz vodu, a istodobno se dijelom smanjuju rizici od ekstremnih poplava. Prirodne movare i poplavne povrine na slivovima stoga se trebaju sauvati, a gdje je god to mogue i gospodarski opravdano, obnoviti ili proiriti. umske povrine na slivovima trebaju se odravati i iriti, osobito u brdskim i planinskim podrujima s velikim rizicima od erozije. Zatita obala vodotoka od erozije, gdje je god to mogue, rjeavati e se zatitnom vegetacijom. Mjere zasnovane na ureivanjima zemljita ne smiju se podcjenjivati, ali niti precjenjivati jer obino ne omoguuju dovoljne redukcije maksimalnih protoka ekstremnih poplavnih valova, koje se jedino mogu osigurati primjenom razliitih graevinskih mjera. Provedba renaturalizacijskih mjera obino je vezana uz visoke trokove otkupa zemljita, i potrebu da se osiguraju zamjenske mogunosti zapoljavanja jer takve mjere najvie utjeu na poljoprivredne proizvoae. Sustavno e se podravati svi dravni programi kojima je cilj poboljanje stanja okolia i njegovih komponenti. Na podrujima velikih gradova urbanisti trebaju osigurati to bolju inltraciju oborinskih voda u tlo ureivanjima parkova i zelenih povrina u novim gradskim naseljima. Postojei izvori oneienja na podrujima potencijalno ugroenim poplavama postupno e se sanirati.
C 10. Financijska osiguranja imovine od nepokrivenih poplavnih rizika. Sustavi zatite od poplava osiguravaju zatitu od velikih voda samo do onih povratnih razdoblja na koja su dimenzionirani. Rizici od poplava stoga e se preciznije denirati. Vodno gospodarstvo je odgovorno samo za one poplavne tete koje izazivaju vodni valovi niih povratnih razdoblja od onih na koje su zatitni sustavi dimenzionirani, uz uvjet dobrog odravanja. Preostale rizike, pokriti e vlasnici i korisnici imovine uz odgovarajue nancijsko osiguranje. Drava treba poticati takva osiguranja. Uvjet za provedbu ove mjere jest postojanje karata rizika od poplava i poplavnih teta na potencijalno ugroenim podrujima. C 11. Uloga ostalih imbenika u preventivnoj zatiti od poplava. Slube za zatitu i spaavanje osigurati e dobro funkcioniranje regionalnih i lokalnih centara za uzbunjivanje stanovnitva, organizirati rad civilne zatite, izraivati strateke, taktike i operativne planove upravljanja u katastrofama i po potrebi organizirati odgovarajue vjebe, organizirati evakuacije stanovnitva u sluaju potrebe, organizirati hitnu medicinsku pomo stradalom stanovnitvu, te organizirati sanacije terena nakon poplava. Ostali imbenici u zatiti od poplava su: znanstvenoistraivake institucije, mediji i zainteresirane nevladine udruge sa aktivnim i konstruktivnim ukljuivanjem u procese izradbe planske dokumentacije.
4.3.3.3. Zatita od erozije

C 12. Koordinacija djelovanja. Najbolji dugoroni uinci zatite od erozije postii e se koordiniranim multidisciplinarnim aktivnostima. Preduvjet za zajedniku akciju jest izradba i prihvaanje Strategije i Programa zatite od erozije pod koordinacijom sredinjih dravnih tijela nadlenih za poljoprivredu, umarstvo, vodno
122
gospodarstvo, zatitu okolia, prostorno ureenje i graditeljstvo. Za pripremu i provedbu navedenih dokumenata osnovat e se nadleno tijelo za koordinaciju aktivnosti. C 13. Provedba opih protuerozijskih mjera. Ope protuerozijske mjere koje e se provoditi jesu: legislativne mjere, edukacija stanovnitva, sustavno praenje erozijskih procesa, izradba katastra stanja erozije i provedenih protuerozijskih mjera, te integriranje problematike zatite od erozije u prostorne planove, umskogospodarsku i vodnogospodarsku plansku dokumentaciju. Pojaana edukacija stanovnitva znaajno e pridonijeti preventivnoj zatiti, jer se erozija u znatnoj mjeri moe umanjiti pravilnim koritenjem zemljitem i ouvanjem biljnog pokrova. C 14. Provedba mjera zatite od erozije. Sanacijama prirodnih erozijskih procesa na slivovima selektivno e se pristupati polazei od odranja dinamike ravnotee izmeu sliva i vodotoka. Prioriteti pri planiranju mjera zatite od erozije s vodnogospodarskog aspekta odredit e se prema redoslijedu odreenom na temelju vie kriterija kao to su: vodnogospodarsko znaenje ugroene vodne graevine i/ili vodnogospodarskog sustava, stupanj ugroenosti i osjetljivosti od taloenja nanosa, procijenjenih trokova investicije i drugo.
4.3.3.4. Melioracijska odvodnja

C 15. Koordinacija nadlenosti. Melioracijska odvodnja i njeno unapreenje zajednika je zadaa sektora poljoprivrede i vodnog gospodarstva. Zajedniki e se poticati postupna obnova zaputenih sustava melioracijske odvodnje, te poticati razvoj u skladu s planovima, potrebama i nancijskim mogunostima poljoprivrednih proizvoaa, kao i potrebama zatite od poplava unutranjih voda na naseljenim podrujima. Sustavno e se poticati okrupnjavanje poljoprivrednih povrina ime se otklanjaju prepreke za uinkovito funkcioniranje i razvoj sustava melioracijske odvodnje. Mree kanala i drugih objekata sustava melioracijske odvodnje su uvjet za razvoj navodnjavanja, pa stoga budui razvoj tih dviju djelatnosti treba sagledavati zajedniki. Dovoenje detaljne kanalske mree u funkcionalno stanje omoguit e uinkovitiju provedbu Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama. C 16. Provedba hidrotehnikih mjera. Za uinkovito funkcioniranje sustava melioracijske odvodnje uvjet je odgovarajua zatita melioriranih podruja od vanjskih poplavnih voda kao i redovito gospodarsko i tehniko odravanje vodnih graevina za melioracijsku odvodnju.

Razvoj odrivog koritenja voda, usmjerava se na ouvanje i unapreenje djelotvornosti sadanjih sustava, izgradnju novih sustava, te stvaranje potrebnog okvira za razvoj drutva i gospodarstva uz usuglaavanje razliitih koritenja voda. Odrivo koritenje ostvarit e se: integralnim pristupom u koritenju voda na vodnim podrujima, to ukljuuje ouvanje ekosustava i bioloke raznolikosti vlanih i vodenih stanita, te sudjelovanje vodnog gospodarstva u utvrivanju i provoenju pravila i mjera za zajedniko ureivanje i koritenje svih voda,
123
osiguranjem dovoljnih koliina vode odgovarajue kakvoe; sustavnim istraivanjima vodnih resursa i unapreenjem praenja koritenja voda na slivu, postupnim uvoenjem ekonomske cijene vode, poticanjem smanjenja gubitaka u svim koritenjima, a posebno u javnim vodoopskrbnim sustavima, ponovnim koritenjem proienih otpadnih voda za navodnjavanje dopunama propisa kojima e se urediti pitanja uvoenja operatera kao obveznika naknade za koritenje voda (osnovica za obraun koliina zahvaene vode na vodozahvatu) te uvoenja naela postupnosti i socijalne prihvatljivosti ekonomske cijene vode, ukljuivanjem svih zainteresiranih dionika i javnosti ve u poetnim fazama planiranja, poticanjem razvoja koritenja voda u gospodarstvu uvaavanjem sektorskih, planskih i stratekih dokumenata (turizma, poljoprivrede, prometa, industrije, energetike i drugih) kao ulaznih parametara u procesu planiranja.
4.3.4.1. Javna vodoopskrba

D 1. Poveanje stupnja opskrbljenosti stanovnitva. Postojea razina prikljuenosti stanovnitva na javne vodoopskrbne sustave poveati e se na 85 - 90%. Najvea prosjena poveanja stupnja opskrbljenosti biti e na vodnom podruju sliva Save (bez grada Zagreba) i na vodnom podruju slivova Drave i Dunava, to e se postii dogradnjom postojeih i gradnjom novih vodoopskrbnih sustava. Na podrujima s visokom opskrbljenou izgraeni e se sustavi proiriti prema perifernim dijelovima gradova, ime e se rubna naselja prikljuiti u postojee javne vodoopskrbne sustave. U suradnji s lokalnom samoupravom trajno e se raditi na obnavljanju i usklaivanju planova razvoja javne vodoopskrbe. Dio stanovnitva koji se koristi lokalnim vodovodima i individualnim nainom vodoopskrbe (bunari, cisterne, atrnje i slino) postupno e se ukljuivati u sustave javne vodoopskrbe, ime e se uspostaviti nadzor nad kakvoom isporuene vode i sanitarnom sigurnosti korisnika, te nadzor nad naplatom koritenja vodnih resursa. Vodoopskrba otoka rjeavati e se uz uvaavanje ekonomske opravdanosti izbora jednog od dvaju pristupa: dovoda vode s kopna podmorskim cjevovodima (karakteristino za otone skupine blie kopnu) i pristupa koji podrazumijeva koritenje vlastitim resursima (ukljuujui i desalinizaciju) ili transport vode brodovima vodonoscima (karakteristino za udaljenije otone skupine). Posebna pozornost posvetit e se racionalnijem korienju voda na otocima. Mehanizmi za obvezno ukljuivanje stanovnitva u sustave javne vodoopskrbe uredit e se posebnim propisima. Unapreenje upravljanja javnim vodoopskrbnim sustavima postii e se: Odreivanjem distribucijskih podruja. Odrediti e se distribucijska podruja kao tehnoloko-ekonomske cjeline. Na svakom distribucijskom podruju osnovati e se po jedno komunalno drutvo i propisati e se jedinstvena cijena vode45. Provesti e se reorganizacija i optimalizacija (okrupnjavanje) komunalnih drutava koje e rezultirati znatno manjim brojem drutava u usporedbi s trenutanim stanjem.
D 2.
45
Predvia se da e, u okviru distribucijskog podruja, komunalno drutvo obavljati poslove vodoopskrbe i odvodnje.
124
Povezivanjem vodoopskrbnih sustava - regionalni sustavi. Unapreenje uinkovitosti postojeih vodoopskrbnih sustava postii e se njihovim ukljuivanjima u regionalne sustave s mogunou dopreme vode iz vie smjerova (slivova).
D 3.
Ekonomska cijena vode. Uvoenje ekonomske cijene vode uz potivanje temeljnog naela potroa plaa biti e postupno do 2015. godine. Ono e se provesti tehnolokom integracijom sustava i uspostavom distribucijskih podruja s jedinstvenom cijenom vode. Korekcije cijene vode omoguiti e poveanje sigurnosti javne vodoopskrbe, izgradnju i pogon ureaja za kondicioniranje vode prema europskim standardima, te pojaani nadzor nad kakvoom isporuene vode i razinom usluge. Postupnim uvoenjem ekonomske cijene vode, takoer se oekuje i racionalizacija potronje. Smanjenje gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava. Smanjenje gubitaka vode iz javnih vodoopskrbnih sustava na prihvatljive vrijednosti (15 - 20%) po uzoru na razvijene europske zemlje, trajna je zadaa komunalnog gospodarstva. Time e se dobiti znatne dodatne koliine vode i smanjiti e se potrebe za novim koliinama i izvoritima vode, odnosno utjecati e se na racionalnost koritenja vodnim resursima. Isto tako, racionalizirati e se i koliine preraene vode, koje zbog sadanjih gubitaka samo dijelom dolaze do potroaa. Zadovoljenje potreba za vodom. Na budue poveanje potrebe za vodom u javnim vodoopskrbnim sustavima utjecat e: - poveanje stupnja opskrbljenosti stanovnitva, - razvojne potrebe u industriji i turizmu, a na smanjenje potreba utjecat e: - saniranje gubitaka vode i - racionalizacija potronje uslijed uvoenja ekonomska cijena vode. U sljedeih petnaestak godina ne oekuje se porast broja stanovnitva, a poveanje potreba za vodom za javnu vodoopskrbu proizai e iz poveanja stupnja prikljuenosti stanovnitva na javne vodoopskrbne sustave. Oekuje se poveanje potreba za vodom u manjim industrijskim pogonima, trgovinama i obrtu iji su pogoni vezani na javne vodoopskrbne sustave. Vei industrijski pogoni i nadalje e nastojati svoju vodoopskrbu rjeavati vlastitim vodozahvatima kao ekonominijim rjeenjima. U turistikim podrujima se zbog oekivanog poveanja broja turista i postizanja vie kategorije turistikih usluga oekuje poveanje potreba za vodom. Sezonski tip turizma oteava rjeavanje problematike javne vodoopskrbe zbog velikih razlika u sezonskoj i izvansezonskoj potronji vode.
D 4.
D 5.
D 6.
Poveanje sigurnosti zahvata vode za javnu vodoopskrbu. Podzemne vode e i nadalje biti glavni izvor vode za potrebe javne vodoopskrbe, jer u odnosu na povrinske vode imaju dobru prirodnu zatitu od oneienja i sanitarno su sigurnije. Oneieni zahvati e se zamjenjivati novim u skladu s razvojnim potrebama. Javnim vodoopskrbnim sustavima koji su ovisni samo o jednom zahvatu odrediti e se rezervni izvori. U podrujima velikih ranjivosti vodonosnika (antropogeni utjecaj - neizgraenost kanalizacije i ureaja za proiavanje komunalnih otpadnih voda, poljoprivreda i drugo) predviene su mjere kojima e se osigurati potrebna kakvoa vode (oneieni zahvati e se ili sanirati ili e se
125
voda preraivati). Krke podzemne vode kod kojih su prirodna proiavanja vrlo mala i koje su izrazito osjetljive na sva povrinska oneienja, cjelovito e se analizirati i utvrditi e se prihvatljiva razina njihove zatite kombinacijama mjera zatite u slivu i odgovarajuim proiavanjima. Koritenje povrinskih voda iz vienamjenskih akumulacijskih jezera poveavati e se na jadranskim slivovima zbog sve veih potreba turizma. Povrinske vode su naroito izloene su oneienjima i stoga se za potrebe javne vodoopskrbe moraju kondicionirati. U suradnji s nadlenim institucijama sustavno e se raditi na uspostavljanju i odravanju reima koritenja zemljitem u zonama sanitarne zatite. Zatita priljevnih podruja izvan granica Hrvatske rjeavati e se bilateralnim sporazumima. U javnim vodoopskrbnim sustavima poveati e se sigurnost vodoopskrbe i to prioritetno na sustavima: za koje je karakteristina velika ranjivost vodonosnika, odnosno trajna mogunost oneienja zbog antropogenih utjecaja i/ili relativno male debljine pokrovnoga sloja vodonosnika, sa zahvatima koji nemaju zadovoljavajuu prirodnu kakvou podzemne vode, sa zahvatima povrinskih voda koji zbog otvorenosti imaju manju sigurnost na zahvatu (posebno u urbanim podrujima) ili koji zahvaaju vodu iz graevina hidroelektrana, koji koriste samo jedno izvorite (nuna je alternativna opskrba vodom), koji imaju dio priljevnog podruja izvan Hrvatske.
4.3.4.2. Ostala gospodarska koritenja voda

D 7. Proizvodnja elektrine energije. Strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske daje veliko znaenje hidroenergetici, kao najvanijem obnovljivom i ekoloki prihvatljivom izvoru energije. Procjenjuje se da je na srednjim i veim vodotocima u Hrvatskoj mogue izgraditi nova postrojenja koja bi prosjeno godinje proizvodila dodatnih 3,0 TWh elektrine energije. U razdoblju do 2020. godine predvia se graenje nekoliko novih veih hidroelektrana. Hidroloke i topografske karakteristike nekih manjih vodotoka takoer su pogodne i za izgradnju malih hidroelektrana. Razvoj hidroenergetike mora se prilagoivati zahtjevima ouvanja okolia i prirode, zatite od poplava, javne vodoopskrbe, navodnjavanja, unutarnje plovidbe i ostalih koritenja voda i zemljita u okvirima vienamjenskih rjeenja. Pogoni hidroelektrana na graninim i prekograninim rijekama zbog prekograninih utjecaja moraju biti u skladu s bilateralnim dogovorima sa susjednim zemljama.
Razvojni planovi energetskog sektora i vodnoga gospodarstva e se usklaivati uvaavajui i zahtjeve drugih korisnika voda i prostora.
D 8. Navodnjavanje. Prirodne prednosti, i decit u proizvodnji hrane, te reforma poljoprivrednog sektora u cilju poticanja razvoja zahtijeva unapreenje hidromelioracijskih sustava. Razvojni prioritet jest zaustavljanje propadanja postojeih hidromelioracijskih sustava i njihovo dovoenje u pogonsku spremnost u skladu s novim uvjetima i potrebama, tamo gdje za to postoji interes. Na uinkovit rad hidromelioracijskih sustava ima utjecaj i usitnjenost poljoprivrednih parcela, to prioritetno treba rjeavati. Vodno gospodarstvo e poduzimati radnje radi osiguranja potrebnih koliina voda za navodnjavanje polazei od Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja
126
poljoprivrednim zemljitem i vodama u Republici Hrvatskoj. U daljnjem razvoju navodnjavanja predvia se:
Poveanje koritenja vode za navodnjavanje i temelji se na pretpostavci da e se na tradicionalno poljoprivrednom podruju unutar crnomorskoga sliva struktura poljoprivredne proizvodnje mijenjati, da e se u sustav biljne proizvodnje uvoditi vrtlarske i voarske kulture, te da e se sve vie navodnjavati i neke ratarske kulture i industrijsko bilje. Znatniji poticaj navodnjavanju dat e izgradnja vienamjenskog kanala Dunav - Sava iz kojeg se planira navodnjavanje veih poljoprivrednih povrina. Na ovom podruju postoje dovoljne koliine vode koje bi se mogle iskoristiti za navodnjavanje. Za podruje jadranskih slivova, gdje tijekom ljeta raspoloive koliine vode uglavnom nisu dovoljne, primjena tehnologija i opreme za navodnjavanje kojom se voda minimalno troi. Valja istaknuti da su raspoloive koliine vode iz pojedinih vodotoka za potrebe navodnjavanja katkad ograniena karaktera. Naime, potrebe za navodnjavanjem najvee su u vrijeme sua, odnosno nepovoljnoga hidrolokog razdoblja, to znai da se potrebne koliine mogu osigurati samo akumuliranjem voda. Na otocima i na vodom siromanim podrujima planira se lokalno akumuliranje voda tijekom vlanog dijela godine za potrebe navodnjavanja u sunom razdoblju koritenjem postojeih zimskih vikova vode na izvoritima i unutar sustava javne vodoopskrbe, odnosno uvoenjem u upotrebu drugih nekonvencionalnim izvora vode kao primjerice koritenje proienih otpadnih voda. Time bi se u odreenoj mjeri u priobalnom podruju i na otocima moglo smanjiti koritenje vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava (u vrijeme turistike sezone i najveih potreba za vodom), a za potrebe individualne poljoprivredne proizvodnje.
Odgovornost za upravljanje, te redovita tehnika i gospodarska odravanja melioracijskih sustava za navodnjavanje e biti decentralizirana na upanije.
D 9. Unutarnji vodni putovi. Plovidba na rijekama Savi, Dravi, Dunavu, Kupi i Uni, normalizacijom stanja u regiji i daljnjim gospodarskim rastom, e biti obnovljena sa planiranim daljim rastom. Veina vodnih putova u Hrvatskoj je meunarodnog karaktera, rije je o graninim rijekama, i razvoj ove djelatnosti ovisi o suradnju sa susjednim dravama u ostvarenju preuzetih meunarodnih obveza (kao meunarodni putovi deklarirani su: Dunav VI. c klase; Sava do Siska IV. klase; i Drava do Osijeka IV. klase). Nacionalni razvojni projekt od kapitalnoga znaenja jest izgradnja vienamjenskog kanala Dunav - Sava kojim se predvia meunarodni transport, odnosno kombinirani plovno-eljezniki prometni koridor Podunavlje - Jadran (od Vukovara do Rijeke i od Vukovara do Ploa). Vodno gospodarstvo e u skladu sa svojim obvezama, zajedno s drugim nadlenim institucijama i dionicima, raditi na odravanju postojeih plovnih putova prema usklaenim planskim dokumentima.
D 10. Uzgoj slatkovodnih riba. Strategija poljoprivrede i ribarstva, predvia znatnije koritenje voda za uzgoj riba u prirodnim vodama, odnosno u akumulacijama ili umjetno stvorenim akvatorijima. Voda i raspoloivost zemljita nisu ograniavajui imbenici razvoja ove grane gospodarstva. Na crnomorskom slivu postoje svi preduvjeti za razvoj toplovodnih i hladnovodnih ribnjaka. Na jadranskom slivu postoje svi preduvjeti za razvoj hladnovodnih ribnjaka, te kaveznog uzgoja u dubljim akumulacijskim jezerima hidroelektrana, ovisno o potrebama trita i interesu dionika. Vodno gospodarstvo svojim djelovanjem omoguuje razvoj ribnjaka, posebno toplovodnih radi njihove viestruke namjene (odravanje dobrog stanja voda, portski ribolov, turizam, stanita za ptice, osiguranje bioraznolikosti i slino).
127
D 11. port, kupanje i rekreacija na vodi. Uloga vodnog gospodarstva u razvoju porta, kupanja i rekreacije na vodi oituje se u sagledavanju potreba korisnika pri planiranju gospodarenja vodom, te ekolokih i krajobraznih znaajki voda i ekosustava vezanih uz vode te ouvanja potrebne kakvoe voda za te namjene. Priobalno more kao dragocjeni resurs pod sve je veim pritiskom razliitih potencijalnih korisnika (turizam, marikulture, nautiki turizam i slino). Njegovo iskoritavanje nije u nadlenosti vodnog gospodarstva, ali se treba uskladiti s planovima upravljanja vodnim podrujima kako bi se ostvarila potrebna odrivost. D 12. Mineralne i geotermalne vode. Potrebe za mineralnim i geotermalnim vodama i dalje e rasti, prema iskustavima u koritenju takvih voda u drugim europskim zemljama. Drava putem svojih institucija potie vienamjensko koritenje geotermalnih voda, primjerice za medicinske svrhe, turizam, rekreaciju i slino. Koritenje mineralnih i geotermalnih voda usklauje se s njihovim ekolokim i drugim karakteristikama kako bi se osigurala njihova odrivost. Budui da iskoritavanje geotermalne energije nije visoko dohodovna djelatnost, a njezinim se koritenjem smanjuje potronja fosilnih goriva i oneienja okolia, za razvoj njezinog iskoritavanja potrebno je osigurati poticajne mjere u podruju gospodarskih djelatnosti (industrija, poljoprivreda, turizam i slino). D 13. Voda za hlaenje. Potrebne koliine vode za hlaenje u industriji daljnjim e razvojem gospodarstva rasti. Vodno gospodarstvo utvruje mogunosti osiguranja potrebnih koliina voda na temelju reima voda, standarda kakvoe i ekolokih karakteristika zahvaenih resursa. S obzirom na znatne potrebe industrijskih postrojenja posebno je vano uskladiti ove potrebe s drugim koritenjem voda, ali i poticati uvoenje recirkulacije u tehnoloke procese kad god je to mogue. D 14. Voda za prodaju na tritu. Koritenje vodom za prodaju na tritu u porastu je, a oekuje se daljnji razvoj ove grane, meu ostalim, i kao izvoznoga proizvoda. Stoga je potrebno odrediti planove njihovog iskoritavanja i zatite. Osim usklaivanja koritenja raspoloivim resursima s potrebama drugih korisnika, vodno gospodarstvo odreuje uvjete za provoenje dobre vodnogospodarske prakse u postupku eksploatacije. D 15. Vodnogospodarski sektor e s nadlenim institucijama suraivati pri izradbi stratekih platformi za gospodarska koritenja vodom od trinog interesa, vodei rauna o vienamjenskom znaenju pojedinih sustava, te o njihovim utjecajima na vodni reim.
4.3.5. Zatita voda

Zatita voda, kao i zatita vodnih ekosustava i kopnenih ekosustava ovisnih o vodi, provoditi e se temeljem nacionalnog zakonodavstva usklaenog s odrednicama pravne steevine Europske unije, a iji su najvaniji ciljevi: zatita zatienih podruja (voda za pie; voda koja slui za proizvodnju hrane; zatita ugroenih stanita i vrsta; zatita osjetljivih podruja i ranjivih podruja), postizanje dobroga stanja svih voda. Mjere zatite voda biti e usklaene sa svim ostalim sektorima, a planirati e se prema naelima integralnog upravljanja vodama na vodnim podrujima. Sustavno e se pratiti stanje voda, promjene stanja voda, te s tim u vezi e se provoditi mjere zatite
128
uz socio-gospodarsku valorizaciju njihovih uinaka. Prioritetni zadatak vodnoga gospodarstva jest dosljedno ukljuivanje naela: kombiniranog pristupa zatiti voda (standardi emisije i imisije), smanjenja oneienja na mjestu nastanka, predostronosti (preventivnog djelovanja), oneiiva plaa, ukljuivanja zatite voda u sve sektore, sudjelovanja javnosti, u hrvatsko zakonodavstvo, te sustavno praenje provedbe planiranih mjera. Strateke odrednice upuuju na nunost upravljanja izvorima oneienja, a to podrazumijeva da je svaki oneiiva duan skrbiti se o svojim otpadnim vodama, odnosno da zanemarivanje obveze zatite voda ne smije biti izvor dodatne dobiti. Zatita voda e se provoditi: smanjenjem i kontrolom tokastih izvora oneienja, smanjenjem i kontrolom rasprenih izvora oneienja, te provedbom aktivnih mjera u okviru koritenja prostorom ukljuujui i aktivnosti koje se predviaju svekolikim mjerama zatite okolia. Upravljanje izvorima oneienja e se provoditi smanjenjem i uklanjanjem opasnih tvari zavisno o njihovoj toksinosti, razgradljivosti i bioakumulativnosti, ime e se ostvariti dobro stanje voda.
4.3.5.1. Oneienja iz tokastih izvora

E 1. Stanovnitvo - Razvoj sustava javne odvodnje je prioritetna aktivnost. Izgradnja sustava javne odvodnje u turistikim podrujima je poseban problem, ije rjeavanje treba prilagoditi sezonskom karakteru turizma. Odluke o odvodnji otpadnih voda na lokalnim razinama i nadalje e biti polazita za rjeavanje odvodnje komunalnih otpadnih voda. Tim se odlukama, osim uvjeta o nainu prikupljanja i isputanja otpadnih voda, propisuju i uvjeti i nain isputanja otpadnih voda na podrujima na kojima ne postoji sustav javne odvodnje (dio seoskih naselja s isputanjem otpadnih voda u provizorne jame, jarke, pa i vodotoke). Vodno gospodarstvo svojim aktivnostima na zatiti voda pridonosi osiguranju zdravlja stanovnitva i osiguranju zatite prirodnih resursa. Izgradnja i funkcioniranje sustava javne odvodnje, u zatiti voda, je prioritet s obzirom na to da je rije o irem javnom interesu i izraenoj drutvenoj osjetljivosti. Razvoj sustava javne odvodnje provoditi e se prema tehnikim uputama za projektiranje, gradnju i odravanje, temeljenim na odredbama Direktive o odvodnji i proiavanju komunalnih otpadnih voda i Direktive o kanalizacijskom mulju. Prema ovim dokumentima, drugi stupanj proiavanja otpadnih voda (bioloka stupanj proiavanja) je zahtjev, dok se dodatno uklanjanje hranjivih tvari (trei stupanj proiavanja) zahtijeva u osjetljivim podrujima. U nekim posebno navedenim sluajevima stupanj proiavanja moe biti i drugaiji.
129
Vodno gospodarstvo u sustavu upravljanja komunalnim otpadnim vodama: propisuje doputeno isputanje opasnih i drugih tvari u sustav javne odvodnje i povrinske vode, te isputanje u podzemne vode, utvruje osjetljiva podruja i aglomeracije, usklauje plan razvoja komunalne infrastrukture i monitoringa uinkovitosti provedenih mjera s jedinicama lokalne samouprave u postupku integralnog upravljanja vodnim podrujem, unapreuje inspekcijski nadzor, te razvoj dobre laboratorijske prakse ispitivanja kakvoe voda, nancijski podupire jedinice lokalne samouprave u provedbi razvojnih projekata zatite voda. sustavi prema veliini s obzirom na postojee i planirano optereenje (stanovnitvo i industrija prikljueni na sustav javne odvodnje), sustavi kojima e se ostvariti puna funkcionalnost cjeline od prikljuka, prikupljanja, odvodnje, proiavanja do odgovarajueg isputanja proienih otpadnih voda uz uvaavanje tehniko-sanitarnih uvjeta obavljanja usluge (vododrivost, rastereenja, privremeno odlaganje mulja i slino), sustavi u podrujima u kojima je ustanovljeno pogoranje stanja voda (povrinskih, podzemnih, priobalnih voda), sustavi u podrujima za koja je utvreno da su rizina zbog neizgraenosti sustava javne odvodnje, sustavi na slivovima iji su prihvatni kapaciteti izloeni kombiniranom pritisku vie vrsta izvora oneienja, sustavi ijim se graenjem ostvaruje ravnomjerni razvoj komunalne infrastrukture i higijensko sanitarnih uvjeta ivota stanovnitva na podruju drave.
Razvojni prioriteti su:
Uz izgradnju sustava javne odvodnje - poveanje stupnja prikljuenosti stanovnitva, znatni pomaci u poboljanju higijenskih sanitarnih uvjeta ivota stanovnitva i zatite okolia postiu se i unapreenjem usluge odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda. Uinkovit nain unapreenja usluge jest, meu ostalim, uspostava usluno/distribucijskih podruja46 kojim bi se obuhvatila i ruralna podruja s individualnim sustavima. Inividualna odvodnja stanovnitva stavit e se u okvire uslunog/distribucijskog podruja i time e postati tokasti izvor oneienja koji e se rjeavati konvencionalnim i alternativnim postupcima proiavanja. Postupno uvoenje ekonomske cijene odvodnje i proiavanja otpadnih voda drugi je vaan uvjet za postizanje odgovarajue razine javne odvodnje. E 2. Industrija - Upravljanje tokastim izvorima oneienja u gospodarstvu temeljit e se na uvaavanju nacionalnih i meunarodnih standarda za isputanje otpadnih voda u okoli. Tehnika polazita koja se odnose na standarde isputanja otpadnih voda u okoli, polazit e u najveoj mjeri od odredbi Direktive o cjelovitom spreava46
U kombinaciji s javnom vodoopskrbom.
130
nju i nadzoru oneienja (IPPC) i Direktive o isputanju opasnih tvari koje su usmjerene na smanjivanje oneienja iz industrije47. Primjenjivat e se naelo iste proizvodnje u proizvodnim pogonima (provodi se pod nazivom BAT najbolja raspoloiva tehnika). Zadatak vodnoga gospodarstva je uspostavljanje regulatornog okvira koji e industriju obvezati na primjenu ovih naela u zatiti voda. Obveza potovanja propisa zatite voda ureena je izradom i prihvaanjem Plana upravljanja otpadnim vodama (Waste Water Management Plan) koji izrauje gospodarski subjekt. Vodno gospodarstvo i nadleno tijelo za zatitu okolia, izraditi e regulatorni okvir koji e obvezati industriju na primjenu naela upravljanja otpadnim vodama. Dijelovi planova upravljanja otpadnim vodama takoer su popis mjera i aktivnosti u sluaju izvanrednih i iznenadnih oneienja. E 3. Otpad - Gospodarenje otpadom provodi se na svim razinama uprave (nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), i u svim podrujima gospodarstva. Sustav gospodarenja otpadom odraava se na sve sastavnice okolia, a osobito utjee na podzemne vode koje su glavni izvor pitke vode. Prema Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine (Narodne novine, br. 85/07.), do 2011. godine planira se sanacija crnih toaka i odlagalita otpada te e se provedbom aktivnosti sanacije oneienje podzemnih voda svesti na minimum. Izgradnja Centara za gospodarenje otpadom prema europskim standardima dovrit e se do 2011. godine, a procjedne vode e se sakupljati i obraivati. Posebna panja e se posvetiti zbrinjavanju mulja i multidisciplinarnom planiranju odlagalita mulja s ureaja za proiavanje otpadnih voda. Napredak u pogledu smanjenja emisija u okoli uzrokovanih neureenim odlagalitima otpada postii e se aktivnostima na njihovoj sanaciji i zatvaranju, to se sunancira sredstvima Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, poevi od godine 2004. (trenutno je u postupku sanacija 298 odlagalita).
4.3.5.2. Oneienja iz rasprenih izvora

E 4. Zatita voda od oneienja iz rasprenih izvora obuhva provedbu mjera za smanjenje oneienja: s poljoprivrednih povrina (oneienja hranjivim tvarima i sredstvima zatite bilja), od erozije zagaenih tala, od oborinskog otjecanja iz urbanih i ruralnih podruja, te s prometnica, od nekontroliranog odlaganja otpada.
U upravljanju rasprenim izvorima oneienja iz poljoprivrede primijenjivat e se odredbe Nitratne direktive i Direktive o isputanju opasnih tvari, odnosno primijenit e se naelo oneiiva plaa. Iz Nitratne direktive proizlaze sljedee obveze: usklaivanje pravnog okvira o zatiti voda, uspostava monitoringa oneienja, planiranje mjera zatite, uspostava dobre poljoprivredne prakse i sustava izvjeivanja. Planirane mjere e se ostvariti suradnjom poljoprivrednog i vodnogospodarskog sektora.
47
Prehrambena industrija jednim je dijelom obuhvaena Direktivom o odvodnji i proiavanju komunalnih otpadnih voda.
131
4.3.5.3. Smanjenje oneienja sudjelovanjem u upravljanju prostorom i okoliem

E 5. Vodno gospodarstvo e u djelatnosti zatite voda, u okviru integralnog upravljanja vodama, suraivati s drugim institucijama zaduenima za provedbu zatite okolia, a prije svega institucijama nadlenima za prostorno ureenje, gospodarenje umama, zatitu prirode, zatitu atmosfere i zatitu tla. Na razini implementacije usklaenih planova razvoja vana je i suradnja s lokalnim zajednicama. Postizanje dobrog stanja voda, zatite zdravlja ljudi, te zatite vodnih ekosustava i kopnenih ekosustava ovisnih o vodi, ovisi i o izloenosti riziku od izvanrednih i iznenadnih oneienja. Smanjenje rizika e se postii zajednikim djelovanjem gospodarskih subjekata i vodnog gospodarstva, te uinkovitim programom motrenja, pravodobnim obavjeivanjem i brzinom poduzetih mjera za sanaciju nastalog oneienja. Smanjenje rizika od izvanrednih oneienja mogue je u odreenoj mjeri postii i oplemenjivanjem malih voda u hidroloki i klimatski nepovoljnim razdobljima. Sustavno e se provoditi odredbe Direktive Seveso II i Direktive o procjeni utjecaja na okoli (EIA). Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli (Narodne novine, br. 64/08.) u potpunosti je usklaena s Direktivom o procjeni utjecaja na okoli (EIA).

F 1. Podruja namijenjena za zahvaanje vode za ljudsku uporabu - Zatita e se provoditi proglaenjem zona sanitarne zatite uz propisane mjere. Za uspostavu zona i provoenje zatitnih mjera zajedniki su odgovorne jedinice lokalne samouprave u suradnji sa svojim komunalnim drutvima, te vodno gospodarstvo. Oekuje se da e uspostavom usluno/distribucijskih podruja operativna provedba upravljanja ovim podrujem biti mnogo uinkovitija. Vodno gospodarstvo e provedbom zatitnih mjera dodatno tititi vodene cjeline koje su odreene kao strateke zalihe podzemnih voda za pie. F 2. Vode (podruja) namijenjene zatiti gospodarski vanih vodenih vrsta Podruja i vode koji slue za uzgoj gospodarski vanih vrsta (riba i koljkaa) titit e se koordinarnim aktivnostima sredinjih dravnih tijela nadlenih za vodno gospodarstvo, poljoprivredu, ribarstvo, zdravstvo, te zatitu prirode. Vode namijenjene rekreaciji, ukljuujui i podruja odreena za kupanje - Podruja i vode koji slue za kupanje i rekreaciju titit e se koordinarnim aktivnostima sredinjih dravnih tijela nadlenih za vodno gospodarstvo, zatitu okolia i zdravstvo, a zatita se provodi u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne (podrune) samouprave. Podruja osjetljiva na eutrokaciju i ranjiva podruja - Osjetljiva podruja na eutrokaciju i ranjiva podruja utvrdit e se posebnom odlukom ime e se ograniiti i isputanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje i unos hranjivih tvari iz poljoprivrede. Osjetljiva podruja na eutrokaciju i ranjiva podruja odredit e vodno gospodarstvo u skladu s odredbama vodnih direktiva.
F 3.
F 4.
132
F 5.
Podruja namijenjena zatiti stanita ili vrsta, ukljuujui i NATURU 2000 Uvrtavanjem hrvatskih ugroenih vrsta i stanita u europsku EMERALD mreu (Smaragdnu mreu) i uspostavom NATURE 2000, te dobivanjem sveobuhvatne slike o rasprostranjenosti najugroenijih stanita i vrsta, kao i odreivanjem prioriteta u njihovu ouvanju, stvorit e se pretpostavke da vodno gospodarstvo u svoje aktivnosti ukljui mjere za o ouvanje stanita, te da sudjeluje u izradi planova upravljanja zatienim podrujima. Strateke rezerve podzemnih voda - Odreivanjem i zatitom stratekih rezervi podzemnih voda dugorono e se osigurati potrebe javne vodoopskrbe za vodom na cjelokupnom podruju Hrvatske. Ukljuivanjem tih podruja u prostorne planove i deniranjem njihove zatite osigurat e se preduvjeti za odgovarajue koritenje tih podruja, kako u smislu svih vodnogospodarskih djelatnosti, tako i svih drugih aktivnosti koje mogu ugroziti ouvanje ovoga vrlo znaajnog resursa. Zbog razliite prirodne kvalitete vode na pojedinim podrujima, sadanjega stupnja koritenja, prirodne ranjivosti podruja na kojima se nalaze i pritisaka na ta podruja, te prioriteta pri zatiti pojedinih podruja, strateke rezerve podzemnih voda podijeljene su na etiri tipa ovisno o kakvoi i uvjetima njihove zatite. Navedena su podruja temelj postojee, a posebno budue javne vodoopskrbe u Hrvatskoj i njihovo ouvanje nema alternativu. Zbog toga su njihova zatita i koritenje prvorazredni nacionalni interes.
F 6.
RE ZE RVE PODZEMNE VODE PRVO G TIPA RE ZE RVE PODZEMNE VODE DRUGOG TIPA RE ZE RVE PODZEMNE VODE TRE EG TIPA RE ZE RVE PODZEMNE VODE ETVRTO G TIP A
Slika 4.3. Strateke rezerve podzemnih voda
133

Upravljanje vodnim podrujem je osnova za uspjeno odrivo gospodarenje vodama to podrazumijeva: utvrivanje vodnog podruja, kao jedinice upravljanja, proirenje obuhvata i nadlenost jadranskih vodnih podruja na priobalne vode (more), zadravanje interne podjele vodnih podruja na manje upravne cjeline (slivna podruja po mogunosti usklaena s teritorijalno-administrativnim ustrojem) radi lakeg obavljanja operativnih vodnogospodarskih poslova. Osnovni elementi gospodarenja vodama sistematizirani su u 4 grupe: planiranje provedba mjera sustavno praenje i kontrola provedenih mjera struno-tehnika potpora ostalim sudionicima u upravljanju vodama.
4.3.7.1. Planiranje
G 1. Gospodarenje vodama planira se na razini vodnog podruja. Svako e vodno podruje razliite zahtjeve korisnika u slivu usklaivati s naelima i ogranienjima deniranima u integralnome planskom dokumentu za upravljanje vodama (plan upravljanja vodnim podrujem). U izradi planova uvaavat e se odgovarajui planski i razvojni dokumenti svih sektora i korisnika uz potovanje ogranienja koje postavlja vodni resurs u smislu ouvanja zdravlja i sigurnosti stanovnitva i dobara i dobroga stanja voda. Plan upravljanja vodnim podrujem vrednuje vodne resurse i ujedinjuje djelatnosti vodnoga gospodarstva: ureenje voda i zatitu od poplava, koritenje voda i zatitu voda u skladu sa Strategijom upravljanja vodama i odredbama europskog zakonodavstva. Informiranje o planiranom gospodarenju vodama provodit e se u skladu s pravilima europskog zakonodavstva. U svrhu ekasnije provedbe, odnosno detaljnije razrade mjera i aktivnosti utvrene planovima upravljanja vodnim podrujima, po potrebi se izrauju razvojni planovi pojedinih vodnogospodarskih djelatnosti (plan javne vodoopskrbe, plan zatite voda, plan zatite od poplava i drugih vidova tetnoga djelovanja voda i slino). S obzirom na ulogu vodnog gospodarstva u koordinaciji aktivnosti vezanih za izvanredne, ekstremne dogaaje ili oneienja, izrauje se Dravni plan obrane od poplava i Dravni plan za zatitu voda.
4.3.7.2. Provedba
G 2. Osnovni instrumenti kojima e vodno gospodarstvo i nadalje provoditi aktivnosti i mjere gospodarenja vodama su: vodopravni akti (uvjeti, suglasnosti, dozvole i koncesije) kojima se regulira iskoritavanje vode i vodnog dobra, nanciranje, odnosno sunanciranje za poticanje realizacije mjera od interesa za upravljanje vodama.
134
Reguliranje koritenja vodopravnim aktima i dalje ostaje vaan administrativni instrument gospodarenja vodama pa je potrebno: uvesti vodene cjeline kao osnovne elemente upravljanja, proiriti aktivnosti na reguliranje vodnokomunalne djelatnosti (uspostava distribucijsko/uslunih podruja), provesti prilagodbu postupka na regulatorni reim i standarde Europske unije ukljuujui i postupno uvoenje koncepta ekonomske cijene vode.
Potrebno je raditi na unapreenju uinkovitosti postupka izdavanja vodopravnih akata, to e se velikim dijelom postii uspostavom i razvojem Informacijskog sustava voda. Sudjelovanje vodnog gospodarstva u nanciranju, odnosno sunanciranju trokova provoenja mjera i aktivnosti kojima se postie dobro stanje voda i uinkovitost jedinstvenoga vodnog sustava na vodnom podruju, uz ostalo, nalazi uporite u: potrebi kontinuiranog ulaganja u razvoj i odravanje sustava zatite od tetnoga djelovanja voda radi ujednaenja uvjeta i naelnog poveanja zahtjeva za sigurnou stanovnitva i dobara; relativno neujednaenom standardu i stanju vodnokomunalnih usluga na podruju drave i/ili relativno neujednaenom gospodarskom potencijalu odnosno mogunosti pojedinanih korisnika, osobito na ratom devastiranim podrujima; potrebi da se podre rjeenja na podrujima od nacionalnoga znaenja: meunarodni vodotoci, posebno zatiena podruja (nacionalni parkovi, parkovi prirode, ekoloki znaajna podruja, kulturna batina), podrujima od posebne zatite voda (vodno dobro, zone sanitarne zatite) i drugo; potrebi da se uinkovitije postigne usklaenje sa odredbama europskog zakonodavstva; potrebi da se podre tehnika rjeenja koja su povoljnija sa stajalita gospodarenja vodama, te rjeenja kojim se postie ravnomjernija raspodjela trokova na slivu (usklaenje principa oneiiva/korisnik plaa i naela partnerstva izmeu uzvodnog i nizvodnog korisnika).
Uloga vienamjenskih sustava u vodnom gospodarstvu znaajna je, jer se na uinkovit nain utjee na reim voda i istovremeno rjeavaju problemi vezani uz sukobljene interese korisnika. Veinom, vienamjenski vodni sustavi imaju i znaajke graevina od javnog interesa (zatita od poplava, javna vodoopskrba), kada e vodno gospodarstvo izravno upravljati i/ili nadzirati njihov rad.
4.3.7.3. Sustavno praenje i nadzor nad provedbom mjera

G 3. Uinkovito upravljanje vodama podrazumijeva poznavanje reima voda (resursa), poznavanje zahtjeva i utjecaja korisnika vodnog sustava, te poznavanje kvanticiranih uinaka provedenih mjera i aktivnosti. U skladu s time podaci i informacije koje se prikupljaju mogu se svrstati u tri cjeline:
podaci i informacije vezani za utvrivanje koliinskog stanja i stanja kakvoe voda;

podaci i informacije vezani za korisnike i koritenje voda, isputanje otpadnih voda i zatitu od tetnog djelovanja voda;
135
podaci i informacije iz vodne dokumentacije (vodna knjiga, vodni katastri), te drugi relevantni podaci o koritenju prostora od interesa za vodno gospodarstvo.
Prikupljanje i analiza podataka u nadlenosti je vie institucija te zahtijeva usklaenost programa motrenja, razine kvalitete prikupljenih podataka uz uvaavanje odgovarajuih postupaka kontrole, te sustavnu i pravodobnu razmjenu podataka i informacija. Potrebno je da se: podaci i informacije vezani za utvrivanje reima voda koji su se i do sada sustavno motrili usklade po prostornom rasporedu, opsegu i uestalosti s potrebama upravljanja vodama, te analiziraju i interpretiraju u kontekstu vodenih cjelina i vodnog podruja, prikupljanje podataka proiri i na podatke o stanju prijelaznih voda i priobalnih voda (mora), dio podataka i informacija o korisnicima voda stavi pod naglaeniju nadlenost vodnoga gospodarstva, postupno osuvremeni monitoring u nadlenosti vodnog gospodarstva, osobito u smislu uvoenja automatske dostave hideolokih podataka u realnome vremenu, uspostavi uinkovita koordinacija i suradnja s drugim institucijama koje raspolau podacima znaajnim za upravljanje vodama.
Ovakvim unapreenjem monitoringa ujedno e se omoguiti harmonizacija s odgovarajuim europskim sustavima praenja i razmjene podataka s jedne strane, te osigurati potpuno uvaavanje preuzetih obveza vezano za meunarodno izvjeivanje o stanju voda Republike Hrvatske
4.3.7.4. Tehniko struna potpora

G 4. Pruanje tehniko strune potpore upravnim tijelima, regionalnoj upravi i lokalnoj samoupravi te korisnicima i nadalje ostaje jedan od vanijih zadataka vodnoga gospodarstva. S obzirom na proireni interes i djelovanje vodnoga gospodarstva osobito u dijelu obveze preuzimanja odredbi europskog zakonodavstva, potrebno je u struno - tehnikom smislu podrati: upravna tijela u postupku usklaivanja, prihvaanja i primjene europskog zakonodavstva, znanstvene, istraivake i strune institucije u unapreenju znanja, metoda i pristupa vezanim za gospodarenje vodama, jedinice regionalne uprave i lokalne samouprave u kvalitetnijem i racionalnijem planiranju razvoja u dijelu koji se tie voda, korisnike u iznalaenju i primjeni najbolje mogue inenjerske metode i prakse, te uporabu najbolje mogue tehnologije i poljoprivredne prakse. potrebe korisnika vezane uz kakvou i koliinu voda (javna vodoopskrba i odvodnja, navodnjavanje, kupanje, port i rekreacija, ribogojstvo, ekosustavi), s potrebama korisnika vezanima uz morfologiju i koliinsko stanje voda (zatita od poplava, zatita od erozije, zatita od bujica i nanosa, ureenje vodotoka, odvodnjavanje, hidroenergetika, plovidba).
U realizaciji novih, vienamjenskih sustava uskladit e se:
136
4.3.7.5. Informacijski sustav

G 5. Informacijski sustav voda e osigurati odgovarajuu informacijsku i komunikacijsku infrastrukturu i strunu potporu za kontinuiranu pohranu i obradu vremenski inertnih i promjenljivih podataka koji se odnose na kvalitativne i kvantitativne znaajke resursa, njihovih korisnika i prostora. Informacijski sustav voda e pruiti informacijske usluge i proizvode koji e obuhvatiti vodnogospodarske aktivnosti planiranja, provedbe, te motrenja i struno-tehnike potpore. Informacijski sustav voda e omoguiti: pohranjivanje podataka i informacija; provjeru pravodobnosti, pouzdanosti, vjerodostojnosti i valjanosti podataka/informacija, te potvrdu njihove kvalitete, transparentno povezivanje s bazama podataka/informacija koje nisu u direktnoj nadlenosti vodnoga gospodarstva, te su nune za kvalitetnije sagledavanje i provoenje vodnogospodarske politike, potporu provedbi obveza razmjene informacija (izvjetavanja na temelju meunarodnih, bilateralnih/multilateralnih ugovora).
Strategijom Programa One Stop Shop (HITRO.HR) denirana je zajednika arhitektura informacijskih sustava dravne uprave, te je izraena vizija, misija i ciljevi uinkovite primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija u reformi dravne uprave tamo gdje je ona nuna i opravdana. U strategiji su dana temeljna naela informacijske sigurnosti, interoperabilnosti, otvorenosti (posebno glede primjene otvorenih standarda), prilagodljivosti i mogunosti nadogradnje sustava, na kojima se grade suvremeni informacijski sustavi dravne uprave. Strategija Informacijska i komunikacijska tehnologija - Hrvatska u 21. stoljeu daje okvir i smjernice za razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije i preporuke za uinkovitu uporabu i upravljanje informacijskom infrastrukturom. Sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske u okviru vodnoga gospodarstva uspostavit e se Sredinji centar informacijskog sustava voda za prikupljanje, integriranje, distribuciju i upravljanje informacijskim resursom - Tematski centar za vode.
137
Provedba
5.1. Aktivnosti i mjere
Ureenje vodotoka i drugih voda i zatita od tetnoga djelovanja voda u planiranim investicijskim ciklusima48 ostvarit e se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice koje su u nadlenosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija.
Aktivnosti i mjere
Administrativne mjere Sudionici u provedbi aktivnosti
1. 2.
Izrada, prihvaanje i redovito noveliranje Dravnog plana obrane od poplava. Rjeavanje problema vodnog dobra: izrada i donoenje propisa (kriteriji za utvrivanje, zoniranje terena i stupnjevanje ogranienja pri koritenju vodnoga dobra), utvrivanje granica vodnog dobra, uknjiba u zemljine knjige i unos u prostorne planove, sustavno praenje stanja vlasnitva na vodnom dobru.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
3.
Izrada vodnogospodarske planske dokumentacije vezane uz ureivanje vodnih podruja u okvirima integralnog upravljanja vodama: izrada karata rizika od poplava i poplavnih teta za itavu dravu, te njihovo predstavljanje zainteresiranoj javnosti, uvoenje odgovarajuih pokazatelja i sustavno praenje uinkovitosti poduzetih mjera zatite od poplava i erozije.
Min. kulture
4.
Izrada i sustavno voenje: Katastra voda, vodnog dobra i vodnih graevina, Katastra ekstremnih hidrolokih pojava (poplave, oluje i sue), te Katastra stanja erozije i provedenih protuerozijskih mjera.
Dravni hidrometeoroloki zavod, Hrvatske ume
5. 6.
Uvoenje naela pokrivanja nepokrivenih rizika od poplavnih teta putem polica osiguranja. Izrada i primjena plana i programa zatite od erozije.
Min. financija Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. kulture
48
Planirani investicijski ciklusi - do godine 2038.
139
5 5
7.
Izrada i provedba plana i programa ureenja poljoprivrednog zemljita.
Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Graevinske mjere zatite od poplava 1. Redovito obavljanje gospodarskog i tehnikog odravanja vodotoka, vodnog dobra i vodnih graevina; sustavno obavljanje tehnikih promatranja kljunih vodnih graevina (obrambeni nasipi, brane, ustave i crpne stanice).
2.
Ostvarenje 87%-tne funkcionalnosti zatite od poplava do godine 2023. i 100%-tne do godine 2038. potrebnim kapitalnim ulaganjima. Poticanje rjeavanja problematike zatite od poplava u okvirima vienamjenskih sustava ureivanja i koritenja vodama i zemljitem.
Hrvatska elektroprivreda i ostali korisnici voda i zemljita
Negraevinske mjere zatite od poplava 1. Provedba mjera operativne obrane od poplava.
2.
Upravljanje i koordinacija pogona vienamjenskih akumulacija i distribucijskih vodnih graevina tijekom velikih voda.
Hrvatska elekroprivreda i ostali korisnici voda i zemljita
3.
Uvoenje renaturalizacijskih mjera preventivne zatite od poplava: smanjivanje vrnih protoka poplavnih valova reaktiviranjem bivih poplavnih povrina i obnovama vodotoka, provedba dobre prakse u prevenciji od poplava pri koritenju zemljitem.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. kulture, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ostali korisnici voda i zemljita
4.
Unapreivanje sustava automatskih meteorolokih i vodomjernih postaja, te omoguivanje dostupnosti izmjerenih podataka nadlenim slubama u realnom vremenu, Unapreivanje sustava hidrolokog i meteorolokog prognoziranja, te omoguivanje dostupnosti izraenih prognoza nadlenim slubama; uspostava lokalnih prognostikih centara i koritenje najnovijih tehnologija pri prognoziranju - monitoring i informacijski sustav voda.
Dravni hidrometeoroloki zavod
5.
Unapreivanje dojavnih sustava i sustava za pravodobna upozorenja ugroenoga stanovnitva; organizacija pojaanog rada policije i vatrogasnih postrojbi tijekom poplava; organizacija evakuacije stanovnitva u sluaju potrebe; organizacija ivota na stradalim podrujima davanjem humanitarne pomoi, organiziranjem zdravstvenih slubi i hitnom obnovom najnunije infrastrukture.
Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Ministarstvo unutarnjih poslova
140
6.
Sanacija postojeih izvora oneienja na potencijalno ugroenim podrujima.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. zdravstva i socijalne skrbi, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Zatita od erozije 1. Uvoenje dobre prakse u prevenciji od erozije pri koritenju zemljita, Koordinirano i sustavno graenje i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, Izvedba zatitnih protuerozijskih radova i provedba zatitnih mjera na podrujima ugroenim od erozije. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. kulture, Min. mora, prometa i infrastrukture, Hrvatske ume, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Melioracijska odvodnja 1. Revitalizacija zaputenih i oteenih sustava melioracijske odvodnje, te graenje novih sustava sukladno planovima, potrebama i mogunostima poljoprivrednih proizvoaa, te potrebama zatite od poplava unutarnjih voda na naseljenim podrujima. Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ostali korisnici voda i zemljita
2.
Redovito odravanje osnovnih melioracijskih objekata za odvodnju (lateralni kanali, kanali I. i II. reda, crpne stanice, odvodni tuneli).
Redovito odravanje detaljnih melioracijskih objekata za odvodnju (kanali III i IV reda i manje hidromelioracijske graevine). upanije (nakon 2009. godine)
3.
Meunarodni aspekti 1. Izrada i provedba zajednikih bilateralnih i/ili multilateralnih akcijskih planova za zatitu od poplava na meunarodnim slivovima i prekograninim vodotocima. Dravni hidrometeoroloki zavod, Dravna uprava za zatitu i spaavanje
141

Koritenje voda u planiranim investicijskim ciklusima49 ostvarit e se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice, a koje su u nadlenosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija.
Aktivnosti i mjere
Javna vodoopskrba Sudionici u provedbi aktivnosti
1.
Osigurati dovoljne koliine kvalitetne vode iz postojeih ili novih izvora (resursa) uz striktno provoenje zatitnih mjera u zonama sanitarne zatite za potrebe javne vodoopskrbe. Izraditi dugoroni plan razvoja.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komunalna drutva
2.
Stvoriti uvjete za podizanje prosjene opskrbljenosti stanovnitva u iduemu investicijskom ciklusu na 85 - 90% opskrbljenosti iz javnih vodoopskrbnih sustava.
Min. mora, prometa i infrastrukture, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave komunalna drutva
3.
Odrediti distribucijska/usluna podruja kao tehnolokoekonomske cjeline. Na svakom distribucijskom podruju treba uspostaviti: jedno komunalno drutvo s jedinstvenom cijenom vode za cijelo podruje, (reorganizacija i optimalizaciju broja komunalnih drutava), tehnoloko okrupnjavanje (tehniko povezivanje vodoopskrbnih sustava) provoditi kada je ekonomski opravdano.
Min. mora, prometa i infrastrukture, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave komunalna drutva
4.
Kod vodoopskrbnih sustava treba: unaprijediti upravljanje, poveati stupanj koritenja i sigurnosti opskrbe, osigurati potrebnu kvalitetu vode svim korisnicima, ovisno o kvaliteti sirove vode provoditi kondicioniranje vode, openito provoditi racionalizaciju potronje vode, posebno na turistikim podrujima i otocima. Veim ulaganjima postupno smanjivati gubitke vode iz sustava javne vodoopskrbe uz bolju kontrolu i podizanje svijesti stanovnitva o vanosti racionalnog koritenja vodom i slino.
Min. zdravstva i soijalne skrbi, Min. mora, prometa i infrastrukture, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komunalna drutva
5.
Postupno prikljuivati lokalne vodovode u sustave javne vodoopskrbe zbog kontrole kakvoe vode i uvoenja naela "potroa plaa". Sve ostale naine opskrbe vodom (zdencima, cisternama i slino) postupno uvoditi u sustav javne vodoopskrbe, radi kontrole kakvoe vode, ime se dodatno poveava stupanj sigurnosti zdravlja stanovnitva.
Min. zdravstva i socijalne skrbi, Min. mora, prometa i infrastrukture, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komunalna drutva
6.
Postupno uvoenje ekonomske cijene vode u javnoj vodoopskrbi (i svim ostalim granama koritenja voda) koja e pokrivati stvarne trokove, uz potovanje temeljnog naela "potroa plaa", uz reformu naknade za koritenje voda i uz uvaavanje socijalne prihvatljivosti cijene vode.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komunalna drutva
49
142
Ostali oblici koritenja voda (proizvodnja elektrine energije, navodnjavanje, uzgoj riba, unutranja plovidba, port, kupanje i rekreacija, zahvaanje mineralne i geotermalne vode)
1.
Poticanje odrivog koritenja vodnih resursa prema potrebama korisnika i mogunostima (obnovljivosti) resursa.
Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. kulture
2.
Poticanje razvoja koritenja vodnih snaga, izgradnje hidroenergetskih objekata i postrojenja u sklopu vienamjenskih sustava sukladno vaeim stratekim i planskim dokumentima. Izraditi katastar lokacija za izgradnju malih hidroelektrana koji e sadravati konaan popis lokacija gdje se mogu graditi male hidroelektrane uzimajui u obzir ekoloke, krajobrazne i druge kriterije.
Min. gospodarstva, rada i poduzetnitva, Hrvatska elektroprivreda
3.
Stvaranje uvjeta za razvoj navodnjavanja prema zahtjevima korisnika u skladu s Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama u Republici Hrvatskoj.
Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
4.
Unapreenje uvjeta koritenja voda za uzgoj riba u toplovodnim i hladnovodnim ribnjacima prema zahtjevima gospodarstva i trita, u skladu s usvojenom Strategijom poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske. Provoditi sustavne analize i mjere za racionalizaciju potronje vode u ribnjacima, kao i kontrolu oneienja vode.
Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
5.
Stvaranje uvjeta za razvoj unutarnje, rijene plovidbe rekonstrukcijom i obnavljanjem postojeih vodnih putova u svrhu poveanja klasa (rijeke Sava, Drava, Dunav) i gradnju novih u sklopu vienamjenskih projekata (primjerice kanal Dunav - Sava) u suradnji sa susjednim dravama, sukladno planskoj dokumentaciji i potpisanim meunarodnim ugovorima i obvezama. Izraditi dugoroni plan razvoja.
Min. mora, prometa i infrastrukture, Agencija za vodne putove unutarnjih voda
6.
Stvaranje preduvjeta koritenja prirodnim prednostima koje postoje na mnogim vodotocima i lokacijama za razvoj koritenja vodama za port, kupanje i rekreaciju. Izraditi dugoroni plan razvoja.
Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. znanosti, obrazovanja i porta
7.
Stvaranje uvjeta za intenzivnije koritenje mineralnih i geotermalnih voda u gospodarske i energetske svrhe, posebice putem vienamjenskog koritenja i upravljanja ovim resursima (turizam, rekreacija i slino). Izraditi dugoroni plan razvoja.
Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. zdravstva i socijalne skrbi, Min. gospodarstva, rada i poduzetnitva, nadlene dravne institucije
8.
Stvaranje uvjeta za daljnji razvoj zahvaanja vode za pie radi prodaje na tritu sukladno gospodarskom interesu i obnovljivosti resursa. Izraditi dugoroni plan razvoja.
Min. zdravstva, i socijalne skrbi
9.
Usklaivanje potreba i mogunosti koritenja rashladnim vodama, posebice s oekivanim gospodarskim rastom.
Min. gospodarstva, rada i poduzetnitva,, ostala nadlena ministarstva
143
5 5
Zajednike aktivnosti i mjere
1.
U sklopu integralnog upravljanja vodama openito unapreivati odrivo koritenje vodama u ekonomskom, ekolokom i drutvenom smislu u skladu s potrebama drutva, interesima dionika i dugoronog razvoja.
2.
Sustavno provoditi istraivanja i odreivati raspoloivost vodnih resursa za osiguranje dovoljnih koliina vode potrebne kakvoe iz postojeih ili novih izvora.
3.
Unapreenje praenja svih koritenja voda na slivu kroz Informacijski sustav voda, sukladno potrebama i zahtjevima Europske unije uvoenjem europskih pokazatelja praenja koritenja voda.
Informiranje javnosti o stanju i mogunostima koritenja voda.
4.
Sudjelovanje institucija vodnoga gospodarstva u izradi propisa, normativa i zakona u djelatnosti koritenja voda u gospodarstvu, u svrhu opeg poveanja sigurnog, uinkovitog i odrivog koritenja voda.
Komunalna drutva, ostala nadlena ministarstva
5.
Sudjelovanje vodnoga gospodarstva u izradi pripremne dokumentacije i projekata, izgradnji i eksploataciji vodno gospodarskih objekata, posebice vienamjenskih graevina za koritenje voda u kojima je prisutan interes razliitih institucija i korisnika javnog i trinog interesa (javna vodoopskrba, proizvodnja elektrine energije, poljoprivreda, unutranja plovidba i slino).
Ostala nadlena ministarstva, ostale nadlene institucije
6.
Na prekograninim i graninim vodotocima i vodonosnicima sa susjednim dravama sudjelovanje vodnoga gospodarstva u utvrivanju i provoenju pravila i mjera za potrebe zajednikog ureivanja i iskoritavanja vodotoka u sklopu bilateralnih/ multilateralnih sporazuma (koritenja vodnih snaga, unutarnja plovidba, javna vodoopskrba, port i rekreacija, uzgoj riba i drugo).
Min. vanjskih poslova i europskih integracija
7.
Zatita pojedinih specifinih objekata unutar vodnoga gospodarstva (primjerice mlinova i pilana i slino) kao objekata etnoloke i turistike vrijednosti.
Min. kulture, , jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
144
5.1.3. Zatita voda

Zatita voda u planiranim investicijskim ciklusima50 ostvarit e se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice, a koje su u nadlenosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija.
Sudionici u provedbi aktivnosti
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. gospodarstva, rada i poduzetnitva
Aktivnosti i mjere
Planiranje zatite voda u okviru integralnog upravljanja vodama 1.
Plan smanjenja oneienja iz tokastih izvora, izraditi prema naelima: integralne preventivne kontrole oneienja na mjestu nastanka, predostronosti, "oneiiva plaa za stanovnitvo (ukljuujui ruralna podruja), turistika podruja i industriju, te odrediti doputene vrijednosti pokazatelja opasnih i drugih tvari, vodei rauna o tehnikim rjeenjima, kao i o tehnikim preporukama za projektiranje, gradnju i odravanje sustava odvodnje, prethodno proiavanje i proiavanja otpadnih voda.
Analizirati pritiske i utjecaje iz: tokastih i rasprenih izvora oneienja ukljuivo i opasne tvari, rasprenih izvora oneienja od prometa, te planirati mjere zatite voda, odlagalita otpada te izraditi plan sanacije i program mjera zatite voda, oneienja hranjivim tvarima, planiranjem mjera zatite u skladu s planiranim koritenjem vodama, definiranjem: "osjetljivih podruja" i "ranjivih podruja".
2.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. gospodarstva, rada i poduzetnitva, Min. mora, prometa i infrastrukture, Agencija za zatitu okolia, Min. kulture, Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Sustavno praenje kakvoe voda (monitoring)

1. Unapreenje i/ili uvoenje sustava praenja kakvoe: voda: - kopnenih povrinskih, podzemnih i prijelaznih, te - priobalnih voda (mora), voda u zatienim podrujima.
Unapreenje sustavnog praenja kemijskog i ekolokog stanja voda, kao i povezivanje s Informacijskim sustavom voda i Informacijskim sustavom zatite okolia.
2.
Sustavno praenje izvora oneienja: unapreenje sustava praenja tokastih izvora oneienja na mjestu nastanka (naselja, industrije i ureena odlagalita otpada), unapreenje sustava praenja rasprenih izvora oneienja (poljoprivreda, promet i drugo).
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Agencija za zatitu okolia, Min. kulture, Dravni hidrometeoroloki zavod
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Agencija za zatitu okolia
50
145
5 5
3.
Usklaivanje sustava praenja informacijskog sustava voda.
kakvoe
voda
unutar
Raditi na uspostavi sustava osiguranja kakvoe (QA) u provedbi svih razina motrenja i mjerenja kakvoe voda, te izradbi protokola o analizi podataka i prezentacije informacija koje se odnose na kakvou voda.
Dravni hidrometeoroloki zavod, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Agencija za zatitu okolia, Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo
Zakonska regulativa i normiranje
1.
Uvoenje nacionalne liste pokazatelja kakvoe voda usklaene sa zahtjevima za informacijama iz podruja zatite voda.
2.
Dopuna propisa i standarda za industriju i to: razvrstati industrije prema granama i karakteristinim pokazateljima kakvoe otpadnih voda, osuvremeniti propise koji odreuju granine vrijednosti pokazatelja kakvoe vode.
Min. regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatske vode, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. gospodarstva, rada i poduzetnitva, Dravni zavod za statistiku
3.
Raditi na primjeni ekolokog upravljanja i sustavnog praenja mjera i stanja i zajedno s dionicima, pronalaziti ekonomske poticajne mjere za prioritetne investicije u industriji.
4.
Raditi na uspostavi pokrivanja trokova odvodnje i ienja otpadnih voda, povratom trokova vodnih usluga uz primjenu naela "oneiiva plaa", te teiti ekonomskoj cijeni vode uz provedbu reforme naknade za zatitu voda i uz uvaavanje socijalne prihvatljivosti cijene vode.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Komunalna drutva, Min. mora, prometa i infrastrukture
5.
S komunalnim drutvima raditi na uspostavi uslunih/ distribucijskih podruja radi integralnog upravljanja vodoopskrbom i odvodnjom s naglaskom na ruralna i urbana podruja, te raditi na uravnoteenom unapreenju odvodnje.
Komunalna drutva, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, Min. mora, prometa i infrastrukture
Mjere zatite voda
1.
Novelirati Dravni plan za zatitu voda i upanijske planove za 51 zatitu voda.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
51
upanijski planovi zatite voda prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o vodama vie ne ine obveznu plansku dokumentaciju. Struni dijelovi upanijskih planova postati e dio Planova upravljanja vodnim podrujima
146
2.
Sustavno raditi na poveanju stupnja prikljuenosti stanovnitva na sustave javne odvodnje. Planiranim aktivnostima (do 2023. godine) vezanima za smanjenje tokastih izvora oneienja iz komunalnih sustava, bit e obuhvaeno: oko 70 % sustava kojima gravitira od 2.000 do 10.000 stanovnika, oko 77 % sustava kojima gravitira od 10.000 do 15.000 stanovnika, oko 100 % sustava kojima gravitira vie od 15.000 stanovnika. Uglavnom se planira izgradnja II. stupnja proiavanja otpadnih voda, osim u priobalnim podrujima manje osjetljivosti gdje se, za manje aglomeracije, predvia I. stupanj. Time e se prikljuenost na sustav javne odvodnje poveati na oko 60% ukupnoga broja stanovnika (odnosno 2.660.000 stanovnika). Preostali zahtjevi Direktive o proiavanju komunalnih otpadnih voda e se provesti u investicijskom ciklusu nakon 2023. godine.
Sustavno raditi na poticanju aktivnosti vezanih za smanjenje isputanja opasnih tvari iz industrijske proizvodnje u vode za 50%, sukladno nacionalnim i meunarodnim propisima do godine 2010.
Kroz izradu zajednikih programa pristupiti planiranju i investiranju u sustave javne odvodnje. Poticati odvojeno sakupljanje oneienih oborinskih voda s urbanih podruja i raditi na njihovu proiavanju.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. mora, prometa i infrastrukture, Komunalna drutva, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
3.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. mora, prometa i infrastrukture, komunalna drutva, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
Min. poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
Min. regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Hrvatske vode, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. kulture
4.
5.
Postupno unapreivati primjenu naela "oneiiva plaa" u industriji.

Postupno uvesti u primjenu naelo "oneiiva plaa u poljoprivredi.52
6.
7.
Raditi na provedbi protuerozijskih mjera u skladu s poljoprivrednom djelatnou i umarskim gospodarskim osnovama, u sklopu ureenja sliva radi smanjenja utjecaja erozije kao izvora rasprenog oneienja.
Raditi na uspostavi ekonomske valorizacije ekolokih vrijednosti i ukljuivanje tih vrijednosti u ekonomsku cijenu vode.
8.
52
U postupku pripreme prema odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.
147

Zatita zatienih podruja radi ouvanja ljudskoga zdravlja i ekosustava u planiranim investicijskim ciklusima53 ostvarit e se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice koje su u nadlenosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija.
Aktivnosti i mjere
1.
Identificirati i izraditi kartu i registar zatienih podruja, sukladno zahtjevima europske pravne steevine, a zatiena podruja pravno regulirati podzakonskim aktima.
Min. kulture, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. zdravstva i socijalne skrbi
Izraditi program mjera zatite voda u zatienim podrujima, u skladu s propisima na temelju kojih je odreeno podruje zatieno i rezultatima motrenja, a mjere ukljuiti u planove upravljanja vodama.
2.
Izraivati i/ili sudjelovati u izradbi planova upravljanja zatienim podrujima unutar planova upravljanja vodnim podrujem.
Min. kulture
3.
Raditi na unapreenju nadzora koritenja prostora, posebno u dijelu vodnog dobra, zona sanitarne zatite, priljevnih zona stratekih rezervi vode za pie, te vodnih graevina.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. mora, prometa i infrastrukture, Min. kulture, Min. zdravstva i socijalne skrbi

Polazei od stratekih odrednica (Poglavlje 4), struni i operativni okvir upravljanja vodama ostvarit e se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice koje su u nadlenosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija.
Aktivnosti i mjere
Planiranje 1.
Izrada i donoenje Plana upravljanja vodnim podrujem (Save, Drave i Dunava, primorsko-istarskih slivova i dalmatinskih slivova).
2.
Ukljuiti zainteresiranu javnost (dionike, nevladine udruge i graane) u procese izrade planova upravljanja vodnim 54 podrujima .
Ostale vladine institucije, nevladine udruge, korisnici voda
53 54
Planirani investicijski ciklusi - do godine 2038. Djelomino ureeno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005. godine)
148
Provedba
1.
Uspostava jedinstvenog zakonodavnog okvira kojim e se urediti nacionalni, regionalni i lokalni vodni sektor, ukljuujui i potrebe usklaenja s pravnom steevinom Europske unije.
5
Min. mora, prometa i infrastrukture i drugi
2.
Financiranje i sufinanciranje primjene mjera i aktivnosti prema programima aktivnosti temeljnih djelatnosti vodnoga gospodarstva (ureenje i zatita od tetnoga djelovanja voda, iskoritavanje i zatita voda).
Sustavno praenje i kontrola uinka provedenih mjera
Podaci i informacije vezane za utvrivanje reima voda 1. Unapreenje sustava monitoringa kopnenih povrinskih i podzemnih voda, te proirenje na prijelazne vode, i priobalne vode (more) sukladno potrebama upravljanja vodama, i to: usklaenje prostornog rasporeda i programa praenja, uspostavljanje sustava pokazatelja, uvoenje novih standarda i tehnikih propisa, uvoenje automatskog prikupljanja i prijenosa podataka, unapreenje rada Glavnog vodnogospodarskog laboratorija.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Agencija za zatitu okolia, Dravni hidrometeoroloki zavod, ovlateni laboratoriji
2.
Prilagodba, obrada i analiza podataka uvaavajui: podjelu na vodene cjeline, referentne uvjete za povrinske vode, znaajke vodenih cjelina povrinskih i podzemnih voda.
3.
Prilagodba monitoringa potrebama praenja reima voda zatienih podruja, podruja od posebne zatite voda i stratekih rezervi voda.
4.
Uvoenje u praksu redovitog izvjetavanja u skladu sa 55 zahtjevima Europske unije : planovi upravljanja vodnim podrujima - svakih 6 godina, izvjea o stanju voda - godinje, druga izvjea.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Agencija za zatitu okolia, ostale nadlene institucije, nevladine udruge
Podaci o korisnicima, koritenju voda i zatiti voda
1.
Podaci o korisnicima i iskoritavanju voda relevantni za upravljanje vodama, a ije prikupljanje je u nadlenosti drugih institucija: usklaenje programa motrenja, ukljuivi i rasprene izvore oneienja, uspostavljanje sustava kontrole kakvoe podataka (QA), osiguranje pravodobne dostave podataka i informacija.
Korisnici voda, Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Agencija za zatitu okolia, Dravni zavod za statistiku, ostale nadlene institucije.
2.
Uspostavljanje monitoringa gospodarstva: zahvaanja voda, isputanja otpadnih voda.
nadlenosti
vodnog
Komunalna drutva, korisnici voda
Podaci i informacije koji se prikupljaju u okviru vodne dokumentacije, katastri i ostali prostorni podaci
55
Ureeno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (prosinac 2005. godine)
149
5 5
1.
Vodna knjiga - unapreenje voenja vodne knjige, automatizacija pristupu dokumentaciji osobito u dijelu koji se tie obavljanja javne slube.
2.
Katastri voda, vodnog dobra i vodnih graevina - proirenje i usklaenje: uvoenjem u sustav prijelaznih i priobalnih voda (mora) , s povrinskim i podzemnim vodenim cjelinama, uvoenjem u sustav podruja od posebne zatite voda, uvoenje u sustav rizika od poplava.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Agencija za zatitu okolia, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
3.
Katastri zatite i koritenja voda - poticanje standardizacije i efikasnijeg prikupljanja podataka, te utvrivanje obveza dostave podataka.
Agencija za zatitu okolia, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komunalna drutva, korisnici voda
Tehniko-struna potpora
1.
Tehniko-struna potpora obuhvaa: znanstveno-struna istraivanja, ukljuujui terenske i laboratorijske istrane radove, sudjelovanje u obrazovnom procesu (nastavni rad, predavanja, prezentacije, izdavaka djelatnost i slino), promoviranje novih metoda i tehnologija, sudjelovanje u pripremi planske dokumentacije korisnika voda u dijelu koji se tiu upravljanja vodama (gospodarstvo, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komunalna drutva), sudjelovanje u provedbi projekata (od koncipiranja projektnog zadatka do strune revizije i prihvaanja projekta) i u potpori dionicima u primjeni normativa i propisa Europske unije u procesu pridruivanja, predstavljanje Republike Hrvatske u meunarodnim institucijama i komisijama vezano za upravljanje vodama.
Znanstveno - struna institucija iz strateke odrednice A 13 koje je osniva Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva nadlenog za vodno gospodarstvo
2.
Unaprijediti obavljanje znanstveno-strunih poslova, osnivanjem znanstveno - strune institucije za vode.
Informacijski sustav voda 1.
Prilagodba Informacijskog sustava voda zahtjevima pravne steevine Europske unije.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. kulture, Agencija za zatitu okolia, Dravni zavod za zatitu prirode, ostale strune institucije i korisnici
2.
Uspostava nacionalne mree HR-VODENET za razmjenu informacija prema uputama i inicijativama Europske unije za definiranje zajednike informacijske i geoinformacijske infrastrukture.
Min. zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Min. kulture, Agencija za zatitu okolia, Dravni zavod za zatitu prirode, ostale strune institucije i korisnici
150
5.1.6. Meunarodna suradnja i proces pribliavanja Europskoj uniji

Polazei od stratekih odrednica (Poglavlje 4), meunarodna suradnja i suradnja ostvarit e se postupnom realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice koje su u nadlenosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija. Proces usklaivanja zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije je u tijeku.
Aktivnosti i mjere
1.
Provesti operativne planove pravne transpozicije i provedbe pravne steevine Europske unije u podruju voda.
Min. vanjskih poslova i europskih integracija i druge nadlene institucije
2.
Nastaviti djelovanje u okvirima meunarodnih multilateralnih i bilateralnih sporazuma i ugovora.
Min. vanjskih poslova i europskih integracija, Min. zatite okolia, prostornog ureenja, graditeljstva, Min. kulture
3.
Suraivati sa srodnim tijelima u drugim zemljama, predstavljati Republiku Hrvatsku u meunarodnim strunim institucijama i komisijama vezanima za upravljanje vodama.
Min. vanjskih poslova i europskih integracija, Min. zatite okolia, prostornog ureenja, graditeljstva, Min. kulture; ostale vladine institucije
5.1.7. Okvir i instrumenti

Nain upravljanja vodama (integralno upravljanje vodama i podjela na vodna podruja) sukladan je temeljnim postavkama suvremene vodne politike i zahtjevima Okvirne direktive o vodama, te ga treba zadrati i, po potrebi, unaprijediti realizacijom niza aktivnosti i mjera obrazloenim u poglavlju 4 Ciljevi i odrednice, koje su u nadlenosti institucija vodnoga gospodarstva: Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva i Hrvatskih voda (nositelji aktivnosti), uz sudjelovanje i drugih institucija.
Ostale vladine institucije.
Jedinice lokalne samouprave.
Min. znanosti, obrazovanja i porta, znanstvene i obrazovne institucije.
Aktivnosti i mjere
Okvir za provedbu 1.
2.
3.
Ukljuiti odrednice iz Strategije upravljanje vodama u zakonodavni okvir.

Provedba odrednica iz Strategije upravljanja vodama na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Obrazovanje strunih i znanstvenih kadrova za obavljanje zadaa integralnog upravljanja vodama. Potrebno je izraditi nove interdisciplinarne planove i programe kolovanja.
151
5.2. Potrebna ulaganja

5.2.1. Javna vodoopskrba, odvodnja i proiavanje komunalnih otpadnih voda
Za ostvarenje europskih standarda u javnoj vodoopskrbi, odnosno za punu provedbu Direktive o vodi za pie procijenjena su potrebna ulaganja od oko 13 milijardi kuna. Ulaganja e se provoditi u skladu s Planom provedbe Direktive o vodi za pie i planovima upravljanja vodnim podrujima. Za ostvarenje europskih standarda u odvodnji i proiavanju komunalnih otpadnih voda, odnosno za punu provedbu Direktive o proiavanju komunalnih otpadnih voda procijenjena su potrebna ulaganja od oko 20 milijardi kuna. Ulaganja e se provoditi prema Planu provedbe Direktive o proiavanju komunalnih otpadnih voda i prema planovima upravljanja vodnim podrujima.
Tablica 5. 1. Procijenjena dinamika ulaganja u razvoj sustava odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda
komunalnih otpadnih voda
ES
2.000-10.000 prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. sekundarno (ili odgovarajue*) proiavanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. sekundarno (ili odgovarajue*) proiavanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. odgovarajue proiavanje
10.000-15.000 prikupljanje otpadnih voda 31.12.2018. tercijarno proiavanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. sekundarno proiavanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2030. primarno ili sekundarno proiavanje
15.000-150.000 prikupljanje otpadnih voda 31.12.2018. tercijarno proiavanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2023. sekundarno proiavanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2023. sekundarno proiavanje
>150.000 prikupljanje otpadnih voda 31.12.2018. tercijarno proiavanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2023. sekundarno proiavanje prikupljanje otpadnih voda 31.12.2023. sekundarno proiavanje
osjetljiva podruja
normalna podruja
manje osjetljiva podruja
*- priobalna podruja
Iskazanim iznosima nisu obuhvaeni trokovi sanacija, rekonstrukcija, pogona i odravanja postojeih i buduih sustava na principu punog povrata trokova. Izvori nanciranja razvoja javne vodoopskrbe, te odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda su: naknada za koritenje voda, naknada za zatitu voda, Dravni proraun, prorauni jedinica lokalne samouprave, sredstva komunalnih trgovakih drutava, krediti meunarodnih nancijskih institucija i sredstva fondova Europske unije. Planirana ulaganja su maksimalna s obzirom na procijenjene nancijske mogunosti stanovnitva i gospodarstva. Koritenjem bespovratnih sredstva iz fondova Europske unije, namijenjenih razvoju vodnokomunalne infrastrukture, znaajno e se poboljati socijalno-ekonomska prihvatljivost provedbe ovih dviju direktiva.
152
5.2.2. Zatita od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja voda

Procijenjeno je da za: - dovoenje postojeih sustava zatite od tetnog djelovanja voda u funkcionalno stanje (sanacije i rekonstrukcije) treba uloiti ukupno oko 7,7 milijardi kuna, od ega oko 4,5 milijardi kuna u sustav voda I. reda i oko 3,2 milijarde kuna u sustav voda II. reda, - razvojne projekte sustava zatite od tetnog djelovanja voda treba uloiti ukupno oko 3,1 milijarde kuna, od ega oko 1,3 milijarde kuna u sustav voda I. reda i oko 1,8 milijarde kuna u sustav voda II. reda, - potpuno dovoenje detaljne kanalske mree u funkcionalno stanje treba uloiti ukupno oko 1,4 milijarde kuna, - redovita gospodarska i tehnika odravanja postojeih zatitnih sustava treba ulagati ukupno oko 915 milijuna kuna godinje, od ega oko 391 milijun kuna u sustav voda I. reda i oko 524 milijuna kuna u sustav voda II. reda. Predvia se dostizanje funkcionalnosti sustava zatite od poplava na vodama I. i II. reda do razine od oko 87% do kraja 2023. godine i do 100% do kraja 2038. godine (postojee stanje - 73% funkcionalnosti na vodama I. reda i 75% funkcionalnosti na vodama II. reda). Cilj e se ostvariti postupnom provedbom sanacijskih i rekonstrukcijskih radova, te realizacijom razvojnih projekata. Polovica predvienih radova obavit e se u razdoblju do 2023. godine, a polovica u razdoblju do 2038. godine. Prosjena godinja ulaganja u sanacije, rekonstrukcije i razvoj zatitnih sustava tijekom sljedeih trideset godina iznositi e oko 360 milijuna kuna. Izvori nanciranja razvoja i odravanja sustava zatite od tetnog djelovanja voda i hidromelioracijskih sustava su: vodni doprinos, naknada za ureenje voda, naknada za vaenje pijeska i ljunka, naknada za melioracijsku odvodnju, naknada za melioracijsko navodnjavanje, sredstva korisnika hidromelioracijskih sustava, krediti meunarodnih nancijskih institucija i sredstva fondova Europske unije.
5.2.3. Struni poslovi

Trokovi obavljanja strunih poslova za provedbu ciljeva ove Strategije koji obuhvaaju: praenje stanja voda, istrane radove, izradu planova upravljanja vodnim podrujima, uspostavu i razvoj informacijskog sustava voda, izradu idejnih rjeenja i studija, znanstvene projekte, meunarodnu suradnju,
procjenjuju se na oko 10% vrijednosti od ukupnih godinjih ulaganja i iznose oko 270 milijuna kuna godinje. Provedba pojedinih aktivnosti e se odreivati godinjim i viegodinjim programima.
153
5.3. Nacionalni strateki projekti

5.3.1. Projekt zatite od oneienja voda na priobalnom podruju Jadranski projekt
Jadranski projekt je projekt zatite od oneienja priobalnih voda (mora). Obuhvaa gradnju, obnovu i proirenje sustava prikupljanja i odvodnje komunalnih otpadnih voda, ureaja za proiavanje otpadnih voda i podmorskih ispusta u brojnim naseljima du jadranske obale i otoka, a sunanciran je sredstvima zajma Svjetske banke. Projekt se provodi u tri faze kroz desetak godina, a njegovi ukupni trokovi provedbe procijenjeni su na oko 280 milijuna eura. U tijeku je prva faza (2005. - 2008.) u trajanju od etiri godine (80 milijuna eura). U projekt su ukljueni sljedei gradovi i opine: Novigrad, Pula, Lovran, Opatija, Matulji, Rijeka, Zadar, Sveti Filip i Jakov, Biograd na moru, Pakotane, Rogoznica, Dugi Rat, Omi, Makarska i Opuzen. Druga (120 milijuna eura) i trea faza (80 milijuna eura) projekta e trajati po tri godine i ukljuivati e i druge gradove i opine (aglomeracije) iz kojih se isputaju komunalne otpadne vode u prijelazne i priobalne vode.
5.3.2. Unutarnje vode

Projekt Unutarnje vode ima za cilj razvoj sustava zatite od poplava, javne vodoopskrbe, te odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda na vodnim podrujima Save, Drave i Dunava, a sunancira se sredstvima Svjetske banke. Projekt se provodi u razdoblju od 2008. do 2012., a ukupna vrijednost iznosi 105 milijuna eura. Projekt obuhvaa razvoj sustava zatite od poplava Srednje posavlje, razvoj sustava javne vodoopskrbe na podruju Sjeverne Baranje, Srednje Posavine (regionalni sustav Davor - Nova Gradika) i Slavonske Podravine (regionalni sustav Slatina - Orahovica - Donji Miholjac i sustav Pitomaa), te razvoj sustava odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda u Ogulinu, Virovitici, Junoj Baranji (Darda i Bilje), Naicama, Vukovaru, Iloku, Ivankovu, Cerni, Otoku i Komletincima.
5.3.3. Projekti vodoopskrbe i odvodnje potpisani temeljem zakljuaka Vlade Republike Hrvatske
Od 2004. godine do danas Vlada Republike Hrvatske odobrila je ukupno 22 razvojna programa vodoopskrbe i zatite vode na podruju 15 upanija, a u ukupnom iznosu od 2,44 milijardi kuna. Za svaki od usvojenih programa potpisan je Sporazum o sunanciranju te je time zapoela realizacija istih. Meu prihvaenim programima je: - 11 programa vodoopskrbe u ukupnom iznosu od 1,56 milijardi kuna, - 8 programa zatite voda u ukupnom iznosu od 0,6 milijardi kuna, - 3 mjeovita programa u ukupnom iznosu od 0,63 milijardi kuna (vodoopskrba - 0,27 milijardi kuna i zatita voda - 0,36 milijardi kuna)
154
5.3.4. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama (NAPNAV)

Vlada Republike Hrvatske je 17. studenoga 2005. godine prihvatila Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama koji cjelovito spoznaje problematiku navodnjavanja, te denira prava, obveze i ovlasti svih sudionika u procesu navodnjavanja. Temeljem odrednica iz tog dokumenta zapoela je provedba po fazama: izrada i usvajanje upanijskih planova navodnjavanja (zakljuno sa 2008. godinom dovriti e se i usvojiti plan u 19 od 21 upanije), nacionalni pilot projekti navodnjavanja (etri pilot podruja - Lovas, Bi - Bosutsko polje, Katela i Neretva), projektna dokumetacija za sustave navodnjavanja (osamdesetak projekta diljem Hrvatske), sanacija postojeih i gradnja novih sustava navodnjavanja (desetak saniranih i dva nova u gradnji). Projektiranjem sustava navodnjavanja u svim nivoima tehnike dokumetacije (od idejnog rjeenja do izvedbenih projekata) obuhvaeno je oko 40.000 ha poljoprivrednih povrina. Nacionalnim projektom navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama je do 2010. godine predvieno izgraditi sustave za navodnjavanje na novih 35.000 ha poljoprivrednih povrina, za to je potrebno godinje osigurati oko 70 milijuna m3 vode, odnosno do 2020. godine 65.000 ha, za to je potrebno godinje osigurati oko 130 milijuna m3 vode. Ukupna vrijednost investicije do 2010. godine iznosi 2,5 milijarde kuna, odnosno do 2020 godine 4,5 milijardi kuna.
5.3.5. Vienamjenski kanal Dunav - Sava

Vlada Republike Hrvatske je 19. oujka 1991. godine donijela Odluku o pripremama za izgradnju vienamjenskog kanala Dunav - Sava. Glavne funkcije vienamjenskog kanala Dunav - Sava su melioracijska odvodnja, oplemenjivanje malih voda, plovidba i navodnjavanje. Kanalom e se omoguiti: ureenje povrinske odvodnje na oko 173.000 ha poljoprivrednih povrina, dogradnja podzemne odvodnje na oko 62.000 ha poljoprivrednih povrina, smanjenje teta od poplava, reguliranje vodnog reima Spavanskog bazena prema potrebama umske vegetacije, ostvarenje tehnikih uvjeta za oplemenjivanje malih voda na dijelovima korita Bosuta, Spave i Vuke vodom iz Save i Dunava, skraenje plovidbe iz Save u smjeru zapadne Europe za 417 km i u smjeru istone Europe za 85 km, intenzivno navodnjavanje na oko 33.000 ha poljoprivrednih povrina. Vienamjenski kanal Dunav - Sava biti e dug oko 61,7 km, irok 30 m i dubok 4 m. Procjenjuje se da e ukupni trokovi njegovog graenja iznositi oko 4,5 milijardi kuna. Realizacijom Nacionalnih stratekih projekata postie se dio zacrtanih ciljeva u temeljnim sektorima upravljanja vodama.
155
Klasa: 325-01-08-01/01 Zagreb, 15. srpnja 2008.
HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga Sabora Luka Bebi, v.r.
156
POJMOVNIK
POJAM Aktivne mjere zatite od tetnoga djelovanja voda Akvakultura Alternativne tehnologije ienja otpadnih voda BAP (Best Agriculture Practice) - Najbolja poljoprivredna praksa OPIS Mjere na slivu koje smanjuju veliinu poplavnih valova uzvodno od ugroenog podruja (akumulacije, retencije, poumljavanje i drugo). Uzgoj akvatinih organizama (ivotinja i biljaka) u prirodnom ili kontroliranom okoliu. Tehnologije ienja otpadnih voda za decentralizirane sustave javne odvodnje koje obuhvaaju npr. biljne ureaje, biolagune i slino. Smanjenje isputanja opasnih tvari iz poljoprivredne proizvodnje, to sadri: primjenu umjetnih gnojiva i pesticida u ogranienim koliinama, a dovoljnim za rast bilja, smanjenje erozije tla, spreavanje otvorenoga skladitenja gnojiva i drugih kemijskih sredstva, nadzor nad koliinama i vremenom odlaganja na tlo gnojnica i stajskoga gnojiva, primjenu ureaja za ienje otpadnih stajskih voda. Posebnu panju valja posvetiti uporabi duinih umjetnih gnojiva, kako zbog neodgovarajue primjene ne bi nastalo oneienje podzemne vode nitratima. tednja sirovina i energije, iskljuivanje opasnih tvari iz tehnolokih procesa, te smanjenje koliina i tetnosti svih isputenih tvari prije njihova isputanja u prijamnik. Izgradi - upravljaj - prenesi (posjed). Izgradi - imaj (u vlasnitvu) - upravljaj - prenesi (u vlasnitvo). Povremeni i stalni vodotoci u kojima zbog djelovanja kia i topljenja snijega nastaju nagle promjene protoka voda zbog kojih moe doi do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i imovine i poremeaja u vodnom reimu. Svaki novani izdatak koji optereuje prostorni metar (ili drugu jedinicu) vode koja se isporuuje krajnjim korisnicima, a koji je u izravnoj ili neizravnoj vezi sa zatitom njezine kvalitete i kvantitete, te s izgradnjom i upravljanjem vodnom infrastrukturom koja omoguuje njeno koritenje i/ili isputanje sukladno ekoloki prihvatljivom standardu. Odreen volumen podzemnih voda u vodonosniku ili vodonosnicima. Jasno odreen i znatan element povrinske vode, kao to su jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, prijelazna voda ili pojas priobalne vode. Povrina zemljita ili dio povrinskih voda ili vodonosnika oneien do te mjere da nuno zahtijeva posebne mjere za spreavanje ili smanjenje uzroka oneienja.
BAT (Best Available Technology) - Najbolja raspoloiva tehnologija/ tehnika BOT (Build - Operate - Transfer) BOOT (Build - Own Operate - Transfer) Bujini tokovi
Cijena vode (u smislu ove Strategije)
Cjelina podzemne vode Cjelina povrinske vode
Crna toka
157
POJAM ie tehnologije (UNEP)
OPIS Primjena trajnih postupaka cjelovitog ouvanja okolia s obzirom na proizvodne postupke i proizvode radi smanjenja rizika za ljudsko zdravlje i okoli. Za proizvodne postupke, ia tehnologija podrazumijeva tednju sirovina i energije, iskljuivanje otrovnih sirovina, te smanjenje otrovnosti svih isputenih opasnih tvari prije naputanja proizvodnog postupka. Za proizvode se podrazumijeva smanjenje utjecaja na okoli kroz itavo vrijeme koritenja proizvoda i to od dobave sirovina do konanog odbacivanja i odlaganja proizvoda. Razvij - izgradi - upravljaj - prenesi (posjed). Stanje neke cjeline povrinske vode, kada se njeno ekoloko i kemijsko stanje ocjenjuje barem kao dobro. Stanje neke cjeline podzemne vode, kada se njeno koliinsko i kemijsko stanje ocjenjuje barem kao dobro. Akt koji se izdaje uz vodopravnu dozvolu radi usklaivanja ponaanja i radnji korisnika vodopravne dozvole s uvjetima i obvezama iz tog akta. Primjena biolokih i/ili drugih postupaka ienja, kojima se u otpadnim vodama smanjuje koncentracija suspendirane tvari i BPK5 ulazne vode za 70 do 90%, a koncentracija KPK za barem 75%. Znanstvena disciplina koja prouava odnose organizama ili skupine organizama i njihovog okolia. Protok koji osigurava opstanak i razvoj biocenoza u rijeci kao biotopu. Ekoloko stanje (vrlo dobro, dobro, umjereno dobro, slabo ili loe), koje izraava kakvou strukture i funkcije vodnog ekosustava povrinskih voda, uzimajui u obzir zikalno-kemijske znaajke vode, protok vode, te zikalne osobine vodnoga sustava, a znaajnije se usredotouje na bioloke sastavnice ekosustava. Oznauje jedinicu optereenja koja se primjenjuje u izraavanju kapaciteta ureaja za ienje otpadnih voda ili optereenja vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog BPK5 (biokemijska potronje kisika) s vrijednosti koja otpada na jednoga stanovnika, a iznosi 60 g kisika na dan. Prirodna cjelina koja ukljuuje ive (ivotne zajednice) i neive (ivotna stanita) dijelove uz njihova meudjelovanja. Europski sustav dobrovoljnog udruivanja poduzea i ustanova radi unapreenja i kontrole ekolokih standarda.
DBOT (Develop - Build - Operate - Transfer) Dobro stanje voda prema Okvirnoj direktivi o vodama Dobro stanje podzemnih voda prema Okvirnoj direktivi o vodama Dozvolbeni nalog
Drugi stupanj ienja
Ekologija Ekoloki prihvatljiv protok (bioloki minimum) Ekoloko stanje voda
Ekvivalent stanovnika (ES)
Ekosustav EMAS (Eco Management and Audit Scheme) EMERALD mrea (Smaragdna mrea)
Ekoloka mrea koja obuhvaa podruja od posebnog interesa zatite i nastala je u sklopu primjene Bernske konvencije (Konvencija o zatiti divljih europskih vrsta i prirodnih stanita, Narodne novine, br. 06/00.) i obuhvaa sve zemlje Europe kao i dio zemalja u Africi (Tunis, Maroko, Senegal i Burkina Faso). EMERALD mrea zasniva se na istim principima kao NATURA 2000 i predstavlja njen nastavak prema dravama koje nisu lanice Europske unije. Poluzatvoreni dijelovi priobalnog mora, spojeni s otvorenim morem, izloeni utjecajima morskih mijena, uz mijeanje morske i slatke vode koja dotjee s kopna. To su ua rijeka, duboki zaljevi, zaslanjene movare.
Estuariji
158
POJAM EUFORGEN (European Forest Genetic Resources Programme) Eutrokacija
OPIS Europski program suradnje na unapreenju zatite i odrivog koritenja umskim genetskim resursima. Proces poveanog prihranjivanja vodnoga ekosustava hranjivim tvarima, zbog ega dolazi do pojaanog razvoja prvorednih (primarnih) proizvoaa organske tvari. Ekspertna procjena stanja zatite od poplava ovisna o razini izgraenosti zatitnih sustava i o njihovu redovitom gospodarskom i tehnikom odravanju. Vodna tijela koja ine dravnu granicu i ije se vode dijele meu susjednim dravama (u omjeru 50:50, ako nije drukije odreeno). Masa, izraena odreenim specinim parametrima, koncentracija i/ili razina emisije koja se ne smije prekoraiti u jednom ili vie razdoblja. Bolesti u ijem prijenosu izravno ili posredno sudjeluje voda. Prema listi nadlenog ministarstva, to su: dizenterija (dysenteria), enterocolitis (enterocolitis), enterovirose (enterovirosses), kolera (cholera), legionarska bolest (legionellosis), leptospiroza (leptospiroses), malarija (malarie), pjegavac (typhus exanthematicus), trbuni tifus (typhus abdominalis), virusna utica (hepatitis virosa). Kemijski elementi, odnosno njihovi spojevi, bitni za rast i razvoj organizama (soli duika, fosfora i druge). Upotrijebljene vode u proizvodnim djelatnostima iz tehnolokih procesa, kao i moebitne rashladne vode, ako su pomijeane s tehnolokim otpadnim vodama. Proces kojim se promie usklaeno upravljanje vodama i drugim o njima ovisnim resursima sa svrhom da se ostvari najvea ukupna gospodarska i drutvena korist na ravnopravan nain i bez ugroavanja odrivosti vitalnih ekosustava. Povrina zemljita na kojem su stambene i/ili gospodarske djelatnosti dovoljno koncentrirane da je mogue i nuno skupljati otpadne vode, odvoditi ih do ureaja za ienje, odnosno do konanog ispusta. Nastaje pri iznenadnom izlijevanju opasnih i drugih tvari koje mogu pogorati utvrenu vrstu vode ili mora zbog oneienja s kopna. Nastaje smanjenjem protoka ili drugim okolnostima, kada prijeti opasnost ili doe do pogoranja utvrene vrste vode u vodotoku ili drugom prijamniku u koji se izlijevaju otpadne vode. Zemljine estice vodnog dobra u vlasnitvu Republike Hrvatske. Planirana vrsta vode kojom se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode, te dijelovi mora pod utjecajem oneienja s kopna, razvrstavaju u skupine kategorizacije vode. Kemijsko stanje neke cjeline povrinske, odnosno podzemne vode (dobro ili loe), izraeno vrijednostima i koncentracijama pojedinih pokazatelja u vodi. Ocjena kakvoe voda na temelju propisanih graninih vrijednosti pokazatelja. Naelo kontrole oneienja putem ograniavanja oneienja na mjestu nastanka graninim vrijednostima emisija ili ostalim vrstama kontrole emisija, kao i deniranjem ciljeva zatite voda za vodna tijela.
Funkcionalnost zatite od poplava Granine vode Granine vrijednosti emisije
Hidrine bolesti
Hranjive soli Industrijske (tehnoloke) otpadne vode Integralno upravljanje vodnim resursima
Izgraeno podruje
Iznenadno oneienje voda Izvanredno oneienje voda Javno vodno dobro Kategorija vode
Kemijsko stanje voda
Klasikacija voda Kombinirani pristup
159
POJAM Kompleksno vodnogospodarsko rjeenje Komunalne otpadne vode
OPIS Rjeenje kojim se ostvaruje gospodarenje ukupnim vodnim potencijalom. Kuanske otpadne vode ili mjeavina kuanskih industrijskih otpadnih voda i/ili oborinskih voda koje ispiru povrine izgraenog podruja. Pravo koritenja vodom i javnim vodnim dobrom, odnosno pravo obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti na vodama i javnom vodnom dobru. Kontrola koja zahtijeva specino ogranienje emisije, primjerice graninu vrijednost emisije, ili drukije utvreno ogranienje ili uvjete prirode ili drugih karakteristika emisije ili pak uvjete rada koji utjeu na emisiju. Sve stajae ili tekue vode na povrini kopna i sve podzemne vode na kopnenoj strani od temeljne linije od koje se mjeri irina teritorijalnih voda. Vode upotrijebljene u kuanstvima, ugostiteljstvu, zdravstvu, kolstvu, uslunim i drugim neproizvodnim djelatnostima koje ne sadre opasne tvari. Koritenje vodama radi osiguranja povoljnih uvjeta za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti. Proces opetovanoga promatranja jednog ili vie elemenata okolia, prema dogovorenom planu u prostoru i vremenu koristei se usporedivim metodologijama za okoli i sakupljanje podataka. Obraeni ili neobraeni ostatak iz talonika i/ili spremnika za isplivavanje ureaja za ienje otpadnih voda. Naelo koje podrazumijeva da zatitne mjere za spreavanje oneienja voda snosi onaj koji bi mogao ili je ve prouzroio oneienje voda. Oslanja se na naelo sprjeavanja, odnosno smanjenja oneienja na mjestu nastanka. Obuhvaa osim uobiajenih postupaka nadzora i nadzor u primjeni alternativnih postupaka ienja (npr. biljni ureaji, biolagune i slino). Podrazumijeva poduzimanje svih mjera za zatitu vodnih sustava od oneienja. Naime, oneieni je ekosustav neupotrebljiv za gotovo sve namjene, a poboljanje kakvoe vode uvijek je dugorono i esto zahtijeva znatno vie novca od prethodnih mjera zatite. Na temelju ustavnog odreenja svatko ima pravo na zdrav ivot graani imaju pravo biti stalno obavjeivani o stanju okolia. Izbjegavanje svih djelatnosti u vodnom sustavu, koje bi mogle ugroziti kakvou vode u svim onim sluajevima kada se na temelju znanstvenih istraivanja ili zbog nedovoljnih podataka, ne moe sa sigurnou utvrditi uinak planirane djelatnosti. Dopunjuje se dosadanje najee primjenjivo pravilo ienja industrijskih otpadnih voda, odnosno nadzora na kraju cijevi, te se smanjenje oneienja mora poduzimati ve tijekom tehnolokog procesa. Upravljanje vodama prema naelu jedinstva vodnoga sustava kojim se zadovoljavaju potrebe sadanje generacije, ne ugroavajui pravo i mogunosti buduih generacija da to ostvare za sebe.
Koncesija
Kontrola emisije
Kopnene vode
Kuanske otpadne vode
Melioracijsko navodnjavanje Monitoring
Mulj Naelo oneiiva plaa
Naelo nadzora komunalnih otpadnih voda Naelo sprjeavanja (prevencije)
Naelo obavjeivanje javnosti Naelo opreza
Naelo nadzora oneienja na izvoru
Naelo odrivog razvoja
160
POJAM NATURA 2000
OPIS Ekoloka mrea Europske unije koja obuhvaa podruja vana za ouvanje ugroenih vrsta i staninih tipova i ini osnovu zatite prirode u Europskoj uniji, a proizlazi iz Direktive o divljim pticama i Direktive o stanitima.
(http://europa.eu.int/comm/ environment/natura/home. htm) Norma kakvoe okolia Odreuje doputene koncentracije i veliine pojedinih oneiujuih tvari ili skupina oneiujuih tvari u vodi, talogu ili u ivim organizmima kako bi se zatitilo zdravlje ljudi i okolia. Graevina za isputanje proiene otpadne vode na crti obale, kao i na manjoj udaljenosti od obalne crte, na dubini manjoj od 20 m. Primjena bilo kojeg postupka ienja i/ili naina isputanja kojima se u prijamniku proienih voda postiu doputene granine vrijednosti pokazatelja otpadnih tvari. Razvoj koji omoguuje zadovoljavanje potreba sadanjih generacija bez ugroavanja potreba buduih generacija. Koritenje resursima, na takav nain i u opsegu koji ne vodi propadanju, uz osiguranje prirodne obnovljivosti resursa, kako bi se udovoljilo potrebama i tenjama sadanjih i buduih generacija. Prirodno okruenje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i ivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnoga djelovanja i kulturna batina kao dio okruenja koje je stvorio ovjek. Ugovori o pogonu i upravljanju. Pravna ili zika osoba ije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje oneiavanje voda i mora. Promjena kakvoe voda, koja nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari, toplinske energije, te drugih uzronika oneienja, u koliini kojom se mijenjaju svojstva vode s obzirom na njihovu ekoloku funkciju i namjensku uporabu. Tvari, energija i drugi uzronici koji svojim sastavom, koliinom, radioaktivnim, otrovnim, karcinogenim, mutagenim ili drugim svojstvima dovode u opasnost zdravlje i ivot ljudi, te stanje okolia. Obrambeni sustavi du ugroenog podruja (nasipi i regulacije). Eko markica koja upuuje na iste, sigurne i dobro odravane plae/marine. Vodna graevina za isputanje proiene otpadne vode u more na udaljenosti od obalne crte (pri najnioj oseci na kopnu), u pravilu, ne manjoj od 500 m i na dubini veoj od 20 m od povrine. Poduje na kojem zbog djelovanja povrinskih ili podzemnih voda dolazi do ispiranja, potkopavanja ili odronjavanja zemljita i do drugih slinih pojava, zbog ega moe doi do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i imovine, te poremeaja u vodnom reimu. Povrina zemljita s kojeg se sve povrinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i jezera slijeva u odreenu toku na nekom vodotoku (obino u jezero ili ue u drugu rijeku).
Obalni ispust
Odgovarajui stupanj ienja Odrivi razvoj Odrivo koritenje voda
Okoli
OM (Operation and Management contracts) Oneiiva (voda) Oneienje voda
Opasne tvari
Pasivne mjere zatite od poplava Plava zastava Podmorski ispust
Podruje ugroeno erozijom
Podsliv
161
POJAM Podzemne vode Pomanjkanje vode
OPIS Sve vode ispod povrine tla u zoni saturacije i u izravnom dodiru s tlom i podtlom. Snienje razina vode u jezerima i u podzemnim vodama, te smanjenje protoka u vodotocima, koje nastaje zbog neodgovarajueg crpljenja i uporabe vode za ovjekove djelatnosti. U takvim sluajevima bitno se pogoravaju uvjeti stanita, sa neeljenim posljedicama na ivotne zajednice, a u posebnim sluajevima dolazi i do unitavanja vodnih ekosustava. Podruje koje je, bez obzira na izgraenost zatitnog sustava potencijalno ugroeno od ekstremnih poplavnih dogaaja prirodnog ili umjetnog porijekla. Kopnene vode (osim podzemnih voda), prijelazne vode (boate) i priobalne vode. Vodna tijela koja presijecaju dravnu granicu. Primjena radnji i postupaka kojima se iz otpadnih voda uklanjaju krupne, rasprene i plutajue otpadne tvari, kao i pijesak i ljunak. Cjeline kopnenih voda u blizini rijenih ua u more, koje su djelomino slane zbog blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova (boate vode). Povrinska (morska) voda do udaljenosti od jedne nautike milje (1.852 m) mjereno od kopna i/ili najblie toke od granine crte do koje se proteu kopnene vode. Pritisak (pressure) je neposredni uinak neke ljudske djelatnosti koji moe utjecati na stanje okolia (zahvaanje vode, emisija oneiujuih tvari, morfoloke promjene i drugo), a utjecaj (impact) je posljedica pritiska u okoliu (eutrokacija, nestanak vrsta, fragmentacija stanita i drugo). Primjena zikalnih i/ili kemijskih postupaka ienja otpadnih voda, kojima se iz vode uklanja najmanje 50% suspendiranih tvari, a vrijednost BPK5 smanjuje barem 20% od koncentracije ulazne vode. Oneienja koja nastaju kao posljedica ispiranja i/ili procjeivanja s poljoprivrednih zemljita, prometnih povrina i drugih povrina tla. Uvjeti koji odgovaraju veoma malim ili nikakvim antropogenim promjenama vrijednosti zikalno-kemijskih, hidromorfolokih i biolokih elemenata kakvoe cjeline povrinske vode s obzirom na vrijednosti uobiajene za taj tip voda u nenaruenu stanju. Osnova za klasikaciju ekolokoga stanja povrinskih voda. Izvoenje radova na postojeoj graevini kojima se utjee na njezina tehnika svojstva ili kojima se mijenjaju uvjeti na temelju kojih je ranije izdana graevna dozvola. Povrina zemlje s koje se povrinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i jezera slijeva u more kroz isto ue, estuarij ili deltu. Izvoenje radova na postojeoj graevini kojima se ne utjee na njezina tehnika svojstva ili kojima se ne mijenjaju uvjeti na temelju kojih je ranije izdana graevna dozvola. Kontrola zikalnih imbenika u ljudskom okoliu koji mogu harmonizirati razvoj, zdravlje i odrivost. Vode koje se isputaju nakon uporabe iz kuanstva, ugostiteljstva, ustanova, upojnih objekata i drugih neproizvodnih djelatnosti.
Potencijalno ugroeno podruje Povrinske vode Prekogranine vode Prethodni stupanj ienja Prijelazne vode
Priobalno more
Pritisak i utjecaj
Prvi stupanj ienja
Raspreni izvori oneienja Referentni uvjeti
Rekonstrukcija
Rijeni sliv Sanacija
Sanitacija Sanitarne otpadne vode
162
POJAM Slivno podruje
OPIS Jedan ili vie slivova za koje se zbog povezanosti vodne problematike, izgraenoga vodnog sustava i gospodarskih uvjeta osigurava jedinstveno upravljanje vodama. Prosjena koliina vode koju je, promatrano sa stajalita cjelokupnoga vodoopskrbnog sustava, potrebno osigurati po jednom stanovniku dnevno (l/st./dan). Osim neposrednih potreba stanovnitva ukljuene su i potrebe javnih ustanova, komunalne potrebe (pranje ulica i slino), potrebe obrta, te manjih industrijskih pogona. Privatizacija otkupom (poslovnih) udjela.
Specina potronja vode
SSP (Share Sale Privatization)
Standardi kvalitete kakvoe okolia Stanje podzemne vode Stanje povrinske vode
Koncentracija pojedine oneiujue tvari ili grupe oneiujuih tvari u vodi, sedimentu ili bioti, koja se ne smije premaiti radi zatite ljudskoga zdravlja i okolia. Opi izraz koji oznauje stanje neke cjeline podzemne vode, odreeno njezinim koliinskim i kemijskim stanjem. Opi izraz koji oznauje stanje neke cjeline povrinske vode, odreeno njezinim ekolokim ili kemijskim stanjem, ovisno o tome koje je loije. Zateene hidroekoloke znaajke voda nastale pod utjecajem prirodnih danosti i antropogenih pritisaka. Skup objekata i ureaja za obavljanje djelatnosti skupljanja otpadnih voda, njihovo dovoenje do ureaja za proiavanje, proiavanje i isputanje u prijamnik, te zbrinjavanje mulja koji nastaje u postupku proiavanja i odvodnje oborinskih voda iz naselja. Skup vodnih graevina i ureaja za odvodnjavanje suvinih voda na poljoprivrednom i drugom zemljitu, kojima se neposredno i posredno omoguuje bre i pogodnije otjecanje povrinskih ili podzemnih voda i osiguravaju povoljniji uvjeti koritenja i obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti. Skup graevina za osiguranje odgovarajuih koliina i kakvoe vode za navodnjavanje na zahtijevanom mjestu u zahtijevano vrijeme. Vode koritene u proizvodnom procesu koje se isputaju iz farmi, industrijskih postrojenja i pri drugoj proizvodnji. Primjena zikalno-kemijskih, biolokih i drugih postupaka, kojima se u otpadnim vodama smanjuju koncentracije hranjivih tvari ulazne vode za najmanje 80%, odnosno uklanjaju i drugi osebujni pokazatelji otpadnih tvari, u vrijednostima koje nije mogue postii primjenom drugoga stupnja ienja. Nebranjeno podruje plavljeno barem jednom u deset godina. Cjelina povrinske vode stvorena ljudskom djelatnou. Skup aktivnosti, odluka i mjera ija je svrha odravanje, poboljanje i ostvarivanje jedinstva vodnog reima na odreenom podruju. Vodne graevine s postrojenjima kojima se iste otpadne vode iz sustava javne odvodnje prije njihova isputanja u prirodni prijamnik. Prema stupnju ienja dijele se na: prethodni stupanj ienja, prvi stupanj ienja, drugi stupanj ienja i trei stupanj ienja.
Stanje voda Sustav javne odvodnje
Sustav melioracijske odvodnje
Sustav za navodnjavanje
Tehnoloke otpadne vode Trei stupanj ienja
Uestalo plavljena povrina Umjetna vodena cjelina Upravljanje vodama
Ureaji za ienje
163
POJAM Ureaji za prethodno ienje otpadnih voda Ureenje vodotoka i drugih voda
OPIS Graevine s postrojenjem koje ima tehnologiju kojom se uklanjaju opasne i druge tvari iz tehnolokih otpadnih voda prije njihova isputanja u sustav javne odvodnje. Graenje, tehniko i gospodarsko odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina i vodnih graevina za melioracijsku odvodnju, tehniko i gospodarsko odravanje vodotoka i vodnog dobra i drugi radovi kojima se omoguuje kontrolirani i nekodljivi protok voda i njihovo namjensko koritenje. Dio obnovljivih vodnih resursa koji se generira na uzvodnom dijelu sliva i ulazi u vodni sustav neke drave u obliku prekograninih i graninih voda. Brana ija je graevinska visina (visina od najnie kote temelja do najvie kote brane) via od 15 m, odnosno brana ija je graevinska visina nia od 15, a via od 10 m, ako je duljina te brane po kruni vea od 500 m ili ako je volumen akumulirane vode stvoren tom branom vei od 100.000 m3 ili ako su maksimalni protoci kroz tu branu vei od 2.000 m3/s. Sloeni vodnogospodarski sustav kojim se istodobno zadovoljavaju potrebe dviju ili vie grana vodnoga gospodarstva. Prosjeno godinje otjecanje (povrinsko i podzemno), generirano vlastitim oborinama na nekom podruju. Homogeni element vode na kojemu se opisuje stanje i deniraju ciljevi - osnovna operativna jedinica za upravljanje vodama Graevinski objekti ili skupovi takvih objekata zajedno s pripadajuim ureajima koji ine tehniku, odnosno tehnoloku cjelinu, a slue za ureenje vodotoka i drugih voda, zatitu od tetnoga djelovanja voda, zahvaanje voda zbog njihova namjenskog koritenja i za zatitu voda. Poslovi javne vodoopskrbe i odvodnje i proiavanja komunalnih otpadnih voda na lokalnoj i regionalnoj razini.
Vanjski vodni resursi
Visoka brana
Vienamjensko vodnogospodarsko rjeenje Vlastiti vodni resursi Vodena cjelina Vodne graevine
Vodnokomunalno gospodarstvo Vodnokomunalne usluge (a) (b) Vodni reim Vodni sustav Vodni sektor Vodno dobro
Usluge kuanstvima, javnim ustanovama ili gospodarstvu koje sadre: zahvaanja, akumuliranja, skladitenja, kondicioniranja i distribucije povrinske ili podzemne vode; prikupljanja i proiavanja otpadnih voda koje se zatim isputaju u vode. Prostorni raspored i izgraenost vodnog sustava, te stanje koliina i kakvoe voda na odreenom podruju i u odreenom vremenu. Ukupnost prirodnih voda i vodnih graevina na odreenom podruju. Skup svih djelatnosti neposredno vezanih za vode. Zemljine estice za koje su, zbog potrebe redovnog i nesmetanog odravanja vodotoka i drugih voda, provoenja obrane od poplava i drugih aktivnosti vezanih uz osiguravanje odgovarajueg vodnog reima, propisani posebni uvjeti koritenja i raspolaganja. Organizirana djelatnost na vodama kojom se ostvaruju: koritenje vodama, zatita od tetnoga djelovanja, zatita vodnih resursa, te upravljanje i gospodarenje vodama.
Vodno gospodarstvo
164
POJAM Vodno podruje
OPIS Povrina kopna i mora koja se sastoji od jednog ili vie rijenih slivova zajedno s njihovim pripadajuim podzemnim i priobalnim vodama, utvrena odlukom nadlene institucije - osnovna planska jedinica za upravljanje vodama. Protok koji uzvodni korisnici osiguravaju za potrebe nizvodnih korisnika. Potpovrinski sloj ili slojevi stijena ili drugih geolokih naslaga dovoljne poroznosti i propusnosti da omoguuju znatan protok podzemnih voda ili zahvaanje znatnih koliina podzemnih voda. Upravni akt kojim se doputa koritenje vodama i odreuju namjena, mjesto, nain, uvjeti i opseg koritenja vodama i isputanja proienih i neproienih voda, opasnih i drugih tvari koje mogu oneistiti ili zagaditi vode. Vodopravnom dozvolom mogu se odrediti i posebni uvjeti kojima se osigurava opa uporaba voda i zatita javnih interesa na vodama. Upravni akt kojim se potvruje da je dokumentacija za graenje, odnosno druge zahvate u prostoru izvedena sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. Vodopravna suglasnost izdaje se u obliku klauzule na vodopravnim uvjetima. Upravni akt koji odreuje uvjete kojima mora udovoljavati dokumentacija za graenje novih i za rekonstrukciju postojeih graevina, te za izvoenje regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja i drugih radova koji se ne smatraju graenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog reima. Korito tekue vode zajedno s obalama i vodom koja njime stalno ili povremeno protjee. Podruje u kojem vrijede posebne mjere kontrole, zabrane i zatite protiv svih djelatnosti koje mogu oneistiti prirodne zalihe vode, od koje se kondicioniranjem dobiva pitka voda. Dijelovi sustava u kojima bi svaka promjena stanita izazvala neeljeni utjecaj na ivotne zajednice, pa nije doputeno isputanje otpadnih voda bez obzira na stupanj ienja. Odreuje se na temelju ispitivanja kakvoe vode koja odgovara utvrenim uvjetima njezine ope ekoloke funkcije, kao i uvjetima koritenja vodom za odreene namjene. Podruja na kojima je utvrena potreba za dodatnim, stroim i sveobuhvatnijim mjerama zatite voda od onih koje se inae provode na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Djelovanja i mjere za obranu od poplava, obranu od leda na vodotocima, zatitu od erozija i bujica, te za otklanjanje posljedica takvih djelovanja.
Vodnogospodarski minimum Vodonosnik
Vodopravna dozvola
Vodopravna suglasnost
Vodopravni uvjeti
Vodotok Vodozatitno podruje
Vrlo osjetljiva podruja
Vrsta vode
Zatiena podruja
Zatita od tetnog djelovanja voda
165

STRATEGIJA

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

STRATEGIJA

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

HRVATSKE VODE Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Jadranko Husari, dipl.ing.

dr. sc. Danko Biondi

ZAGREB, oujak 2009.

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

Stanje upravljanja vodama

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJU UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

JAVNO ZDRAVSTVO STANOVANJE

PROMET TURIZAM UPRAVLJANJE VODAMA ENERGETIKA UMARSTVO INDUSTRIJA POLJOPRIVREDA

Slika 1.1. Povezanost upravljanja vodama s drutveno-gospodarskim okruenjem

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

1.2. Drutveno-gospodarsko okruenje

Poloaj i politiki okvir

V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI XVII XVIII XIX XX ZG

Slika 1.2. Poloaj i administrativni ustroj

U godini 2004. Hrvatski je sabor proglasio zatieni ekoloko-ribolovni pojas.

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

Stanovnitvo, naselja i gospodarstvo

Tablica 1.1. Struktura naselja (popis 2001.)

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

1.3. Prirodne znaajke

Dravni zavod za statistiku: Statistiki ljetopis 2007.

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

Dobra obradiva tla

Umjereno ograniena obradiva tla

Ograniena obradiva tla

Tla privremeno nepogodna za obradbu

Tla trajno nepogodna za obradbu

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

Tablica 1.3. Zemljini pokrov*

Livade, panjaci, rijetka vegetacija

*Povrine su utvrene priblinom generalizacijom satelitskih snimki (CORINA land cover).

Geografski poloaj i morfologija uvjetuju specina i raznolika klimatska obiljeja. Na po-

Prosjene godinje oborine u Hrvatskoj

Slika 1.5. Prosjene godinje visine oborina (1961. - 1990.)

Dravni zavod za statistiku: Statistiki ljetopis 2005.

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

KARLOVAC SKRAD OGULIN SLUNJ

80 70 60 50 40 30 20 I II III IV V VI VII m jesec VIII IX X XI XII

350 300 250 LOKVE, BRANA ZAVIAN GOSPI GRAAC KNIN

200 180 160 140

ROVINJ RIJEKA SENJ SPLIT, MARJAN LASTOVO

200 150 100 50 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec

120 100 80 60 40 20 0 I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII mjesec

Slika 1.7. Prosjene temperature zraka (1961. - 1990.)

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

Slika 2.1. Vei vodotoci i slivovi na podruju Hrvatske

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

2.1.2. Koliine povrinskih voda

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

STRATEGIJA UPRAVLJANJA VODAMA

Slika 2.2. Prosjeni mjeseni protoci na slivu Save (1961. - 1990.)

40 20 0 -20 -40 -60 -80 -100 -120 1926