hr
2 - 2012
Ope je poznata injenica da vie od 40% energije koju troimo svakodnevno troimo upravo u segmentu zgrada (obiteljske kue i viestambene zgrade). Dodamo li tome porazan podatak da je u Hrvatskoj vie od 80% stambenog fonda nikako ili vrlo slabo toplinski izolirano, lako moemo razumijeti probleme s kojima smo svakodnevno pritisnuti: nedostatak energije i nesigurnost opskrbe energijom (uvozimo vie od 50% potrebne energije) stalni rast cijena energije i energenata, te stalni rast potronje toplinske energije za grijanje i energije za hlaenje (klimatizacija) zagaenje okolia, klimatske promjene zbog prevelike i neracionalne potronje energije. Broj nastanjenih stanova prema godini izgradnje
350 000 300 000 250 000 200 000 150 000 100 000 50 000 0
prije 1919. g. 1919 do 1945. g. 1946 do 1960. g. 1961 do 1970. g. 1971 do 1980. g. 1981 do 1990. g. 1991 do 1995. g. od 1996. g. nepoznati nezavreni podaci stanovi
Kad govorimo o stambenim zgradama, (prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Poar) udio obiteljskih kua (zgrade s 1 ili 2 stana) u odnosu na viestambene zgrade je otprilike 35%. Vie od 70% stambenog fonda izgraeno je u razdoblju od 50-ih do kraja 80-ih godina prolog stoljea.
Osnovna karakteristika tih zgrada je izuzetno visoka potronja energije koja se kree u najboljem sluaju od 200 kWh/m2 pa ak i do 300 kWh/m2. Posebno veliki potroai su zgrade graene 70-ih godina koje su velikim dijelom izgraene od tankih armirano-betonskih konstrukcija, gotovih prefabriciranih betonskih parapetnih panela i sl. Kada govorimo o toplinskim gubicima moramo imati na umu da vanjski zidovi (fasada) pri gubicima energije sudjeluju s vie od 35%. Iz sveg navedenog moemo zakljuiti da vanjski zidovi vie ne predstavljaju iskljuivo estetski element arhitekture, ve prije svega omoguavaju odravanje povoljne mikroklime prostora koje zatvaraju. Pod pojmom povoljne mikroklime ne mislimo samo na temperaturu unutarnjeg prostora, ve openito na ugodnost boravka u tim prostorima, to ukljuuje i temperaturu unutarnjih povrina zidova kao i optimalnu relativnu vlanost unutarnjeg zraka. Iz tog razloga bitno je odabrati TOPLINSKO-IZOLACIJSKI MATERIJAL kojim se mogu ostvariti svi navedeni zadani uvjeti. Izostankom samo jednog neemo uspjeti dobiti eljenu kvalitetu stanovanja u takvim prostorima.
Kvalitetnim toplinsko-izolacijskim materijalima u potpunosti: osiguravamo povoljnu mikroklimu spreavamo graevinske tete kao posljedicu temperature i vlanosti zraka produljujemo vijek trajanja graevine uvamo neobnovljive izvore energije titimo okoli (smanjenje efekta staklenika) zadovoljavamo uvjete Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (N.N. 110/08, 89/09)
Za sve one koji si ele priutiti vie, koji ele kvallitetnu fasadu kojom mogu ostvariti kvalitetno rjeenje po pitanju boravka u idealnim mikroklimatskim uvjetima za cijeli ivot, rjeenje lei u ETICS sustavima (tankoslojnim kontaktnim sustavima) s izolacijom od kamene vune Knauf Insulation.
Principi i preporuke dane u strunim literaturama prilikom projektiranja i izvoenja zidova mnogobrojne su. Navesti emo samo osnovne: kod zgrada koje se griju tijekom zime raditi masivnije zidove s toplinskom izolacijom s vanjske strane, budui isti imaju sposobnost akumulacije relativno vee koliine topline vanjske obloge zidova trebaju biti projektirane od to paropropusnijih materijala, kako bi se to vie izbjegla mogunost kondenzacije vodene pare za to ugodniju mikroklimu u ljetnom periodu vanjski zidovi moraju imati dovoljnu toplinsku stabilnost. Nakon svega namee se logino pitanje: kojim materijalom moemo postii sve te brojne zahtjeve? Postoji li uope takav proizvod? Odgovor je jednostavan. Kamena vuna!
Toplinska zatita Izuzetno povoljna (niska) vrijednost koeficijenta prolaska topline (W/mK) osigurava visoku toplinsku zatitu i racionalnu uporabu energije objekata u kojima se boravi. Protupoarnost Proizvodi od kamene vune prema meunarodnom standardu HRN EN 13501-1 spadaju u najviu kategoriju (klasu) negorivosti A1. Radi se o negorivim materijalima kojima se ostvaruju najvii standardi sigurnosti objekata po pitanju vatrootpornosti. Upravo iz tih razloga veina razvijenih zemalja svoju regulativu vezanu uz protupoarnost vee uz obaveznu primjenu takvih materijala. Naime, veina toplinsko-izolacijskih materijala ne samo da je goriva, ve je i topiva pri temperaturama niim od 75-80C, ime se projektiranjem takvih materijala svjesno ugroavaju ivoti i zdravlje korisnika pri pojavi i najmanjeg poara na objektu koji zahvaa vanjsku fasadu. Paropropusnost (otpor difuziji vodene pare) Otpor difuziji vodene pare (-) tek je neto neznatno vii od otpora sloja zraka jednake debljine, dok je ta ista vrijednost kod konkurentskih materijala 50-60 puta via! Paropropusnou se osigurava nesmetano disanje vanjskih zidova ime se ujedno omoguava nesmetan prolazak vika vodene pare i vlage iz unutarnjih zidova i prostora prema van. Pojava plijesni u posljednjem se desetljeu znatno pojaala. Pritom se smatra da su uzrok tomu suvie zabrtvljeni prozori, nediua toplinska izolacija ili nepropusni slojevi vanjskih konstrukcija. Tu pojavu treba sprijeiti ne samo zbog estetskih razloga, ve i zbog higijenskih, jer spore plijesni (rasplodne stanice) mogu prouzroiti alergijske bolesti stanara. To je naroito bitno kod starih objekata kod kojih gotovo redovito ima osjetno vie nagomilane vlage u zidovima i naroito je bitno istu nakon sanacije odvoditi van objekta. Upravo iz tog razloga izborom paropropusnih materijala rjeavamo se spomenutog problema.
Sigurnost prilikom odabira proizvoda Prilikom izvedbe ETICS sustava nema bojazni od zamjene proizvoda. Ploe Knauf Insulation PTP 035 ili lamele kamene vune Knauf Insulation FKL jedinstvene su i prepoznatljive i ne mogu se zamijeniti drugim loijim proizvodima, a da se to prilikom izvoenja ne zamijeti.
Zvuna zatita Zbog svoje vlaknaste strukture koja omoguava upijanje zvuka, odnosno zvune energije i pretvaranje iste u toplinsku energiju, kamena vuna je nezaobilazan materijal prilikom projektiranja graevina kod kojih se postavljaju najvii zahtjevi u pogledu zvune izolacijske moi pregrada, odnosno ostvarivanja akustinosti unutarnjih prostora (kina, kazalita i sl.). Temperaturni rad Kamena vuna ima zanemarivi toplinski rad uslijed visokih ili niskih temperatura i njihovim naglim promjenama. Taj rad iznosi 0,05 mm/ m/100C. Time se u najveoj moguoj mjeri spreava ubrzano i naglo propadanje sustava u kojima se nalazi takav materijal i ujedno osigurava cijeloivotno rjeenje toplinske izolacije vanjskih zidova. Elastinost Kamena vuna kao elastian materijal ima veliku otpornost na udar (npr. udar tue) upravo zbog tog svojstva svoje elastinosti i sposobnosti amortiziranja udaraca. Elastinost materijala omoguuje kvalitetnije premoivanje pukotina kod starih i dotrajalih buka objekata, te ujedno omoguava izolaciju zakrivljenih povrina graevnih dijelova. Otpornost na kemijske agense, mikroorganizme i tetoine Prema klasifikaciji otpornosti na kemikalije, kamena vuna spada u skupinu otpornih materijala. To se moe odnositi i na otpornost na djelovanje benzinskih para. Trajnost Ne kae se uzalud postojan kao kamen. Nema opasnosti od preranog starenja materijala, drobljenja i raspadanja. Statiki elektricitet Kod mineralne vune je zanemariv, ime se spreava pojaano privlaenje praine to u relativno kratkom vremenu ima za posljedicu lo estetski dojam zavrnih slojeva fasada.
Toplinska zatita
Prednost primjene toplinske izolacije s vanjske strane zidova Sporiji gubitak topline po prestanku grijanja zbog kvalitetnije akumulacije topline, odnosno mogunost duljeg odravanja unutarnje temperature bez dodatne potronje toplinske energije za grijanje Povoljan poloaj toplinske izolacije i u ljetnom i u zimskom periodu
[C]
30 20 10 0
e i e i e i
Primjer naknadne sanacije armirano betonskog serklaa jasno je vidljiv na prikazu snimljenom primjenom infracrvene termografije:
Temp [C] 20 18.5 17 15.5 14 12.5 11 9.5 8 6.5 5 3.5 2 0.5 -1 12.5 -4 -5.5 -7 -8.5 -10
+30 +20
+30 +20
+30 +20
Naime, poloaj toplinske izolacije s vanjske strane u zimskom periodu spreava smrzavanje unutar strukture vanjskog zida, ime se znatno produljuje vijek samog graevnog dijela (objekta). U ljetnom periodu spreava se pretjerano zagrijavanje graevnog dijela, ime se ujedno spreava snaniji prodor topline (toplinskog toka) u unutarnje prostorije, poglavito u nonom periodu. Toplinski mostovi Toplinski most je manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi promjene materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela. Jednostavnije - to je dio vanjskog zida kroz koji toplina bjei iz unutarnjeg prostora u vanjski. Osnovni nain izbjegavanja toplinskih mostova kao jednog od osnovnih uzroka pojave plijesni i gljivica, osim naravno pojaanog gubitka topline na tim mjestima, je postavljanje toplinske izolacije s vanjske strane cijele vanjske ovojnice, bez prekida te dobro brtvljenje reki i spojeva. Naknadnom sanacijom mogu se bitno poboljati te neeljene posljedice.
Temp [C] 20 18.5 17 15.5 14 12.5 11 9.5 8 6.5 5 3.5 2 0.5 -1 12.5 -4 -5.5 -7 -8.5 -10
Izvedbom toplinske izolacije od kamene vune s vanjske strane znatno je podignuta temperatura na uglu unutranje povrine zida ime je sprijeena pojava kondenzata, odnosno razvoja plijesni i gljivica.
Jedan od karakteristinih detalja toplinskog mosta sa svim neeljenim posljedicama predstavlja spoj armirano-betonske ploe balkona i vanjskog zida. Ukoliko se detalj ne rjeava primjenom standardnog i certificiranog prekida toplinskog mosta, negativan utjecaj istog moe se sprijeiti postavom toplinske izolacije u sustav plivajueg poda balkona, te postavom ploa kamene vune u podgled balkonske ploe u irini od minimalno pola metra od spoja balkonske ploe s vanjskim zidom.
Vrlo vaan detalj je i rjeavanje spoja vanjske stolarije i zida. Generalno, preporuka je postava stolarije u ravninu sloja toplinske izolacije. Ukoliko se to ne moe izvesti (poglavito to vrijedi kod postojeih objekata), vano je kvalitetno obraditi podruje oko prozora (tzv. palete).
Naknadno, po zavretku procesa vezanja ljepila (3 dana), odnosno kad ljepilo preuzme svojstvo nosivosti, ploe se kroz liniju ljepila dodatno mehaniki privruju mehanikim spojnicama (tiplima, sidrima) sa 6-8 kom/m2, po sistemu slova W, uz potivanje razmaka od ruba ploe koji bi trebao biti ca 5,00 cm.
Prvo se ubuavaju rupe, te se u njih umeu spojnice tiple od poliamida s elinom ili plastinom jezgrom (bolja, radi manjih tokastih gubitaka) koja se zabija ekiem. Uz rubove objekta u irini ca 1,00 m potrebno je postaviti dvostruko gui raspored tipli budui da na tim dijelovima udari vjetra imaju najvei uinak. Zatim se na sve kuteve objekta, kao i sve kuteve oko paleta otvora postavljaju kutni profili s armaturnom mreicom. Oko svakog otvora dodatno se postavljaju manje trake armaturne mreice po dijagonali veliine oko 20x40 cm. Pri tome obavezno voditi rauna da se sudari ploa nikako ne smiju nalaziti na kutu otvora (vidi sliku na 9. str.).
Nakon toga se preko cijele povrine fasade nanosi sloj ljepila u debljini ca.3,00 mm u koji se utapa tekstilno-staklena alkalno otporna mreica uz odgovarajue potivanje duljine preklopa (ca.10,00 cm). Nakon toga nanosi se jo jedan sloj ljepila za izravnavanje, te se po zavretku suenja (10-15 dana, ovisno o vremenskim prilikama), prije samog nanoenja zavrnog sloja, povrina impregnira u boji tog sloja. Nain nanoenja i debljina sloja ovise o traenoj granulaciji fasade, nain zaribavanja ovisi o povrini fasade. Vrlo je vano napomenuti da se prilikom odabira boje obrati pozornost na odabranu nijansu boje, pri emu se preporuuje birati svjetlije nijanse. U sluaju odabira tamnijih nijansi, posavjetujte se s proizvoaem i njihovom tehnikom slubom glede aplikacije radi izbjegavanja moebitnih neeljenih pojava.
10
Uz prethodno navedene prednosti primjene toplinske izolacije, a poglavito izolacije od ploa ili lamela kamene vune, parametar koji najbolje govori o isplativosti ulaganja u toplinsku izolaciju je potronja energenta, a samim time i povrat investicije uloene toplinsku izolaciju objekta. Predmet promatranja je obiteljska kua bruto tlocrtnih dimenzija 9,75 m x 10,90 m, plotine korisne povrine Ak = 194,00 m2, obujma grijanog dijela zgrade Ve 606,00 m3. Proraunom toplinske energije za grijanje (Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, N.N. 110/08) s obzirom na referentne klimatske prilike za kontinentalnu Hrvatsku, potrebna koliina energije QH, nd, ref iznosi 251,39 kWh/m2, ime prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada (N.N. 36/10) taj objekt moemo svrstati u najloiji energetski razred G. Iz podataka u tablici najbolje je vidiljiva isplativost ulaganja u toplinsku izolaciju i vrlo brzo vraanje investicije:
Povrat investicije za izolaciju (god.) Manje od Manje od 2 Manje od 2 Manje od 3 Manje od 3 Manje od 4 godine i pol godine i pol godine godine i pol godine i pol godine
Osim navedenih uteda, vrlo bitan podatak je onaj koji govori o smanjenju emisija tetnog CO2 u atmosferu. Promatrana neizolirana kua isputa u zrak gotovo 15 tona CO2! Nakon izolacije vanjskog zida ta ista kua isputa u atmosferu i do 6 tona CO2 manje.
Kalkulacija izvrena s obzirom na trenutnu cijenu proizvoda u maloprodajnoj mrei u Hrvatskoj i cijenu zemnog plina, za podruje Zagreba. Pri tome treba imati na umu da potrebna energija za grijanje, a samim time kvaliteta toplinske zatite objekta i povrat investicije ovise o bitnim parametrima poput faktora oblika zgrade, usmjerenosti objekta prema stranama svijeta, (ne)kvaliteti vanjskih otvora, itd.
11
12
Dodatni zahtjevi
Svi kutevi objekta i palete otvora obrauju se kao i kod ploa PTP 035. Isto vrijedi za sve ostale faze izvedbe fasade (nanoenje ljepila i armiranje, gletanje, impregnacija, zavrni sloj). Dodatni zahtjevi: Lamele kamene vune mogu se dodatno privrstiti o podlogu u sljedeim sluajevima: na visinama iznad 22 m (zahtjevi u pogledu protupoarstva visokih objekata) u izuzetno seizmikim aktivnim podrujima na izuzetno vjetrovitim lokacijama kod primjene izolacije lamelama debljine vee od 20,00 cm prilikom izolacije zaobljenih dijelova Zahtjevi za spojna sredstva: promjer eira min. 14,00 cm promjer 8,00 mm
Privrivanje svaki drugi red bez izostavljanja
Povrinsko privrivanje
13
Tehnike karakteristike
Debljina (mm)
50 60 80 100 120 140 160 180 200
irina (mm)
500 500 500 500 500 500 500 500 500
Duljina (mm)
1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000 1000
m2/paket 4,00 3,00 2,50 2,00 1,50 1,50 1,00 1,00 1,00
Tehniki podaci Deklarirani koeficijent toplinske provodljivosti Klasa negorivosti Otpor difuziji vodene pare Klju za obiljeavanje Potvrda o sukladnosti
Simbol D -
Norme i propisi HRN EN 12 667 HRN EN 13 501-1 HRN EN 12 086 HRN EN 13 162 IGH
1/05-ZGP-465
Debljina (mm)
40 50 60 80 100 120 140 160 200 300
irina (mm)
200 200 200 200 200 200 200 200 200 200
Duljina (mm)
1200 1200 1200 1200 1200 1200 1200 1200 1200 1200
m2/paket 4,80 3,84 2,88 2,40 1,92 1,44 0,96 0,96 0,96
Tehniki podaci Deklarirani koeficijent toplinske provodljivosti Klasa negorivosti Otpor difuziji vodene pare Klju za obiljeavanje Potvrda o sukladnosti
Simbol D -
Norme i propisi HRN EN 12 667 HRN EN 13 501-1 HRN EN 12 086 HRN EN 13 162 IGH
1/05-ZGP-470
14
Debljina (mm)
20 30 40 50 60 80 100 120 140
irina (mm)
600 600 600 600 600 600 600 600 600
Duljina (mm)
1250 1250 1250 1250 1250 1250 1250 1250 1250
m2/paket 15,00 10,50 7,50 6,00 5,25 3,75 3,00 2,25 2,25
Tehniki podaci Toplinska provodljivost D - W/mK Tolerancija debljine T - Klasa Toplinska stabilnost - % Tlana vrstoa CS (10/Y) - kPa Vlana vrstoa TR - kPa Negorivost Euroklasa
Nominalna debljina mm
20-25 0.033 30-40 50 0.035 1 DS(TH), DLT(1)5, DLT(2)5 200 100 E 300 60 70-80 85-120 0.037
Debljina (mm)
20
irina (mm)
200
Duljina (mm)
1000
kom./paket 20
Namijenjena je za ugradnju oko prozora, vrata i drugih otvora u sustavu kontaktnih fasada. Na taj nain onemoguavamo nastanak toplinskih mostova.
15
Sva prava zadrana, ukljuujui i fotomehaniku reprodukciju i skladitenje na elektronskim medijima. Komercijalna upotreba procesa i radnih aktivnosti prikazanih u ovom materijalu nije doputena. Puno panje je uloeno u sastavljanje ovog dokumenta pri sakupljanju podataka, tekstova i ilustracija. Mala margina pogreke ipak postoji. Izdava i urednici ne mogu preuzeti zakonsku niti bilo kakvu drugu odgovornost za netane informacije i mogue posljedice istih. Izdava i urednici su unaprijed zahvalni za prijedloge, sugestije i ukazane pogreke u cilju daljeg unapreenja.
Knauf Insulation d.o.o. Varadinska 140 42220 Novi Marof Tel.: +385 (0)42 401 300 Faks: +385 (0)42 611 030 www.knaufinsulation.hr
infoHR@knaufinsulation.com
besplatni info-telefon