Lamelirano drvo ima iroku primjenu, meu ostalim i u mostogradnji za pjeake ili cestovne mostove raspona do 20 m i vie, ovisno

o o statikom sustavu. Podsjetit emo na neke od prednosti graenja lameliranim drvom, koje se sve vie pokazuju i u naem okruenju. Lamelirano je drvo suvremeni proizvod od drva etinjaa ili listaa. Rabi se ve osamdesetak godina, a njegovu je izvedbu osobito potaknuo razvoj kemijske industrije ljepila. Proces proizvodnje u dananjim tvornicama kontroliran je i voen suvremenim saznanjima o lijepljenom drvu. Osim za graenje krovnih konstrukcija, gdje zbog svoje lakoe i vrstoe lamelirano drvo nalazi najeu primjenu, u svijetu se ono vrlo esto upotrebljava u mostogradnji. Zato ba drveni mostovi? Drvo je obnovljiv materijal, trajan i lagan. Mostovi izgraeni od njega mogu se brzo zamijeniti, i tu je njihova velika prednost. Usporedivo je to s odjeom koju nosimo dok je ne iznosimo ili nam ne dosadi, a potom zamjenjujemo novom. Koristimo se prilikom da na osnovi iskustva u projektiranju drvenih mostova ovdje prikaemo dva mosta ija izgradnja tek slijedi. Jedan, raspona 11 m, bit e izveden u Samoboru preko potoka Gradne, a drugi, pjeako cestovni (za laka vozila, traktori, kombajni) raspona 29,20 m, u Stanjevcu kraj Ivanca. Predviena je trajnost kolovoza mosta takoer oko 30 godina, a lukovi i sekundarna konstrukcija trebali bi izdrati i preko 50 godina. Glede izvedbe i montae treba primijetiti da je cijela konstrukcija mosta teka oko 26 t, pa je most mogue montirati na obali i jaom dizalicom odjednom postaviti na upornjake. U svakom sluaju moemo zakljuiti da su drveni lagani mostovi u prednosti kad je rije o manjim rasponima i treba ih primjenjivati to vie. Nije nebitno da su takve konstrukcije i vizualno vrlo prihvatljive.

MOST U SAMOBORU PREKO POTOKA GRADNE

Pri projektiranju se, u cilju produljenja vijeka mosta, posebno vodilo rauna o zatiti. Za hodnu plohu, koja e biti iroka 2 m, upotrijebit e se vodootporne OSB ploe. One e biti postavljene na sustav sekundarnih lameliranih nosaa, koji se oslanjaju na glavne nosae. Na OSB-ploe postavit e se zavrne vodootporne furnirske ploe TFX tvornice Javor, koje se inae zbog protukliznog hrapavog sloja upotrebljavaju kao podne ploe u tvornikim prostorima. Te ploe mogu trajati preko 30 godina, pa je projektirani vijek mosta jednak tom vremenu ili vei. Vrlo je pozorno projektirana i ograda budueg mosta, izmeu ijih e dvodijelnih drvenih stupia biti smjetene svjetlee diode (LED). Ostali dio ograde bit e od stakla, koje ima dovoljnu nosivost, a prozirnou osigurava pogled na vodu i uklapanje mosta u okoli.

MOST U STANJEVCU KRAJ IVANCA

Most kraj Ivanca bit e vei (duina 29,20 m, irina hodne i kolovozne plohe 3,66 m) i sluit e za pjeaki i laki cestovni promet. Lunog je trozglobnog sustava. Preko sustava sekundarnih nosaa koji s lukova vise na elinim nosaima bit e poloena hodna ploha od hrastovih greda presjeka 16/16 cm. Dio je konstrukcijske zatite i kvalitetno rjeavanje detalja koji e utjecati na vijek mosta. Tako e izmeu greda biti ostavljen 1 cm razmaka kako bi se drvo moglo zrano suiti, to e poveati njegovu trajnost. Elementi kolovozne plohe bit e impregnirani i premazani lazurama s UV-zatitom za drvene konstrukcije na otvorenom, a gornja strana lukova bit e zatiena limenim opavom.

Izvor: asopis Drvo