Sie sind auf Seite 1von 18

Ni{ i Vizantija II 317

Aleksandra Niti}

TKANINE I PROFANI KOSTIM


U SRPSKOM SLIKARSTVU XIV I PRVE POLOVINE XV VEKA
-POREKLO I RAZVOJ STILA

Srpski sredwovekovni profani kostim mo`e se posmatrati kao znak


dostojanstva, polo`aja, a samim tim i politi~ke mo}i vlasnika. To se odnosi
na odevne predmete koji, po{tuju}i pravila o kroju, boji i ukrasima, preuzeta
sa vizantijskog dvora, imaju ulogu insignija.1 Rasko{nim izgledom i upotre-
bom skupocenih materijala ode}a je i obele`je dru{tvenog statusa i materi-
jalne mo}i osobe koja je nosi. Uz to, svojim stilom kostim srpskih vladara i
velmo`a je odraz trendova prisutnih u modi odre|enog vremena. Prou~avawe
stila srpskog svetovnog kostima XIV i prve polovine XV veka na osnovu
predstava u slikarstvu obuhvatilo je poreklo pojedinih tkanina, zatim iz-
vore i razvoj osnovnih formi ode}e, odnosno krojeva koji su provla|ivali u
ovom periodu, kao i ukrasa.2 Pregledani su portreti vladara i vlastele kao

1 J. Verpeaux, Pseudo-Kodinos, Traité des offices, Paris 1966; E. Piltz, Le costume


officiel des dignitaires byzantins à la époque Paléologue, Uppsala 1994; S. Marjanovi}-
Du{ani}, Vladarske insignije i dr`avna simbolika u Srbiji od XIII do
XIV veka, Beograd 1994.
2 Nau~nici koji su istra`ivali srpski sredwovekovni kostim i tekstil, u prvom redu
Jovan Kova~evi} (J. Kova~evi}, Sredwovekovna no{wa balkanskih Slovena, Beograd
1953), a potom Bojana Radojkovi} (B. Radojkovi}, Primewena umetnost moravske
Srbije, Moravska {kola i weno doba, (Nau~ni skup u Resavi 1968), Beograd 1972, 196-198,
199-201) i Dobrila Stojanovi} (D. Stojanovi}, Tkanine, u: Istorija primewene umetnosti
kod Srba, I tom: Sredwovekovna Srbija, Beograd 1977, 283-313), sistematizovali su obimnu
gra|u, koja obuhvata brojne slikane primere i retke sa~uvane tkanine i odela, uz prou~avawe
pisanih izvora, postaviv{i dobre osnove za daqe izu~avawe. Novije prou~avawe srp-
skog sredwovekovnog kostima: T. Vuleta, Srpski vladarski ornat u sredwem veku.
Razvoj formi na likovnim predstavama, Magistarski rad, Univerzitet umetnosti u
Beogradu, 1996. Kostim u okviru {irih tema: S. Radoj~i}, Portreti srpskih vladara
u sredwem veku, Beograd 19962; I. M. \or|evi}, Zidno slikarstvo srpske vlastele
u doba Nemawi}a, Beograd 1994. Vizantijski kostim: E. Piltz, Middle Byzantine Court
318 Aleksandra Niti}

osnovni materijal, dok su kao kom-


parativni kori{}eni uglavnom vi-
zantijski i italijanski sa~uvani
tekstil i ode}a, kao i kostim u
slikarstvu.
Tkanine koje su nosili vladari
i vlastela u Srbiji stizale su i sa
Istoka i sa Zapada, preko trgovine3
i diplomatskih poklona.4 Nakon pada
Carigrada 1204. do{lo je do opadawa
vizantijske industrije svile, ~iji su
luksuzni proizvodi vekovima bili
me|u najtra`enijima i u zemqama
vizantijskog kulturnog kruga i na
Zapadu.5 Od tog vremena do sredine
XV veka vizantijske radionice su
izra|ivale jednobojne i jednostavne
svilene tkanine sa keper ili plat-
nenim prepletajem, koje su ~esto
ukra{avane zlatovezom.6 Nedostatak
vizantijskih tkanina razli~itih
prepletaja i u vi{e boja u samoj
Sl. 1. Despotica Ana Marija, Lesnovo, Vizantiji i zemqama pravoslavnog
priprata (1349) Istoka je nadome{ten luksuznom
Fig. 1. Despot’s wife Ana Maria, Lesnovo, the italijanskom svilom rasko{nih tek-
stura i boja,7 {to se odrazilo na iz-
gled ode}e XIV i prve polovine XV
veka. Kako je prisustvo italijanskog tekstila u Vizantiji i Srbiji potvr|eno
slikanim8 i sa~uvanim tkaninama,9 kao i pisanim izvorima,10 prilikom ispi-

Costume, Byzantine Court Culture from 829 to 1204 (ed. H. Maguire), Washington D.C.
1997, 39-51; E. Piltz, Le costume officiel; N. P. Kondakov, Les Costumes orientaux

à la Cour Byzantine, Byzantion I, Paris - Liége 1924, 7-49; I. Spatharakis, The Portrait in
Byzantine Illuminated Manuscripts, Leiden 1976.. Treba pomenuti i B. Cvetkovi}, Prilog
prou~avawu vizantijskog dvorskog kostima - ΓΡΑΝΑΤΖΑ, ΛΑΠΑΤΖΑΣ, ZRVI
XXXIV, Beograd 1995, 143-155.
3 J. Kova~evi}, nav. delo, 187-188, 197-198, 209; D. Stojanovi}, nav. delo, 296-297.
4 J. Kova~evi}, nav. delo 183-209.
5 R. S. Lopez, Silk Industry in the Byzantine Empire, Speculum XX, Cambridge,
Massachusetts, January 1945, 28-42; A. Muthesius, Silken diplomacy, u: Byzantine diplo-
macy, Papers from the Twenty-fourth Spring Symposium of Byzantine Studies, Cambridge
(March 1992), Aldeshot 1992, 237-248.
6 K.-P. Matschke, Tuchproduktion und Tuchproduzenten in Thessalonike und in an-
deren Städten und Regionen des Späten Byzanz, Byzantiaka 9 (1989), 78-79; H. Granger-
Taylor, u: Byzantium. Treasures of Byzantine Art and Culture from British Collections,
London 1994, 17.
7 J. Kova~evi}, nav. delo, 186, 187-188, 197-198, 208, 209; B. Radojkovi}, nav. delo,
Ni{ i Vizantija II 319

Sl. 2.
Italijanska
tkanina (XIII vek;
Berlin)
Fig. 2. Italian
fabric (13th century;
Berlin)

tivawa porekla tkanina u srpskom sredwovekovnom slikarstvu velika pa`wa


je posve}ena italijanskim tkaninama kao komparativnom materijalu. Poreklo
slikanih tkanina je bilo mogu}e pratiti na primerima koji imaju dezen.
Na srpskim freskama od XIII do XV veka ~esto su prikazane tkanine
sa dezenom mre`e rombova, u nekim slu~ajevima ispuwene jednostavnom {arom
unutar rombova ili na ukrsnicama linija.11 Ovaj dezen se zapa`a na sa~uvanim
vizantijskim tkaninama od VII-XI veka12 i italijanskim iz XIII veka
(il. 2).13 Za XIII stole}e u Srbiji mo`e se pomenuti tkanina sa mre`om
rombova na sakosu (bordo tkanina sa oker mre`om rombova) kraqa Uro{a I u
Gradcu (pre 1276; ju`ni zid zapadnog traveja).14 Kao ilustracije za XIV vek
od brojnih primera mogu se izdvojiti crvene haqine sa zlatnom mre`om ispu-

8 J. Kova~evi}, nav. delo, 188-209; B. Radojkovi}, nav. delo, 196-198; D. Stojanovi},


nav. delo, 290-296; H. Granger-Taylor, nav. delo, 17.
9 J. Kova~evi}, nav. delo, 213-218; B. Radojkovi}, nav. delo, 198; D. Stojanovi}, nav.
delo, 296-297, il. 33-36.
10 J. Kova~evi}, nav. delo, 19-25, 195-209; B. Radojkovi}, nav. delo, 192, 197; D.
Stojanovi}, nav. delo, 283-290. U srpskim izvorima ode}a i tkanine naj~e{}e se pomiwu u
razli~itim spiskovima i testamentima, kao i u hagiografskoj literaturi: D. Stojanovi},
isto..
11 J. Kova~evi}, nav. delo, 188-195, sl. 131-146, 148, 149, 151, navodi primere iz
italijanskog, vizantijskog i srpskog slikarstva, ne opredequju}i se za poreklo tkanina sa
dezenom mre`e rombova u srpskom slikarstvu; navodi i sli~ne kockaste, odnosno karirane
tkanine: sl. 129, 130, 146, 147; ni D. Stojanovi}, nav. delo, 290, 293, 294, sl. 1, 15, 16, 19, 28, ne
navodi mogu}e poreklo slikanih tkanina sa mre`om rombova u Srbiji (daje primere tkani-
na iz Italije, Egipta, Sirije i Irana iz razli~itih vremenskih perioda, kao i sa srpskih
fresaka). B. Radojkovi}, nav. delo, 196, tkanine sa mre`om rombova u srpskom `ivopisu
identifikuje kao italijanske na osnovu analogija.
12 O. von Falke, Kunstgeschichte der Seidenweberei, Tübingen (vierte Auflage),
28, Abb. 209-211; L. von Wilckens, Die textilen Künste von der Spätantike bis um 1500,
München 1991, 27, Abb. 19; Muthesius, Byzantine Silk Weaving AD 400 to AD 1200, Vienna
1997, 80, colour pl. 29a-b; L. von Wilckens, Mittelalterliche Seidenstoffe, Berlin 1992, 34,
Kat. 46.
320 Aleksandra Niti}

wenom krinovima carice Jelene u


Matei~u (1355-60; ju`ni zid naosa)15
i despotice Marije Liverine u prip-
rati Lesnova (1349; severni zid) (il.
1).16 Kod Jelene su qiqani beli, a kod
despotice Marije plavi i crveni. Iz
XV veka su haqine knegiwe Milice
(crvena sa zlatnom {arom) i Vuka
(plava sa belom mre`om rombova i
crvenom i `utom {arom unutar we)
u Qubostiwi (1402-1405; zapadni zid
priprate).17
Primer za mre`u rombova u
vizantijskom slikarstvu je haqina sa
zlatnom {arom na crvenoj pozadini
koju nosi de~ija figura, predstavqe-
na me|u portretima nad grobom F u
spoqnoj priprati carigradske crkve
Hrista Hore (posle 1330).18 Ode}a sa
ovim dezenom se zapa`a i na italijan-
Sl. 3. Carica Jelena, Lesnovo, priprata skim freskama XIV veka. Mogu}e je
19

(1349) da su tkanine sa mre`om rombova u


Fig. 3. Queen Jelena, Lesnovo, the parvis (1349) srpskom i vizantijskom slikarstvu
italijanske, po{to se od XIII do
XV veka u vizantijskim radionicama vi{e ne izra|uju vi{ebojne tkanine.
Me|utim, kada je dezen zlatan, ne mo`e sa sigurno{}u re}i da li je tekstil
zlatotkan ili je ukra{en vizantijskom tehnikom zlatoveza.20 Da je zlatovez,
osim na na{ivcima, ra|en i po celoj povr{ini tkanine-kao dezen, pokazuje
sa~uvana bugarska carska ode`da iz crkve Sv. ^etrdeset mu~enika u Trnovu
(XIII-XIV).21

14 S. Radoj~i}, nav. delo, 27, sl. 21.


15 S. Radoj~i}, nav. delo, 59, sl. 47; E. Dmitrova, Manastir Matej~e, Skopje 2002,
185-186, il. XLI.
16 I. M. \or|evi}, nav. delo, 159-160, il. u boji 17; S. Gabeli}, Manastir Lesnovo.
Istorija i slikarstvo, Beograd 1998, 169, 171, T. XLIII, 78.
17 S. Radoj~i}, nav. delo, 66-67, tab. VIII, sl. 56, 57; S. \uri}, Qubostiwa, Beograd
1985, 90, 92, il. IV, V.
18 P. A. Underwood, The Kariye Djami, 1, New York 1966, 288-292; The Kariye
Djami , 3, New York 1966, 546-547.
19 Maesta Lipa Memija u Palaco Publiko u San Gimiwanu (1317): C. H. Weigelt, Die
sienesische Malerei des vierzehnten Jahrhunderts, Leipzig 1930,33-34, Taf. 64; Skidawe sa
krsta slikara Barne u Kole|ati tako|e u San Gimiwanu: Isto, 34-35, Taf. 68.
20 I. J. Kova~evi} isti~e problem razlikovawa dve tehnike: nav. delo, 196, 213, sl.
159-168, Tb. u boji IX, br. 7-8.
Ni{ i Vizantija II 321

Osim mre`e rombova, od XIII do XV veka u Srbiji je vrlo rasprostrawen


i dezen dvoglavih orlova u krugovima - kolastih azdija.22 Prisutan je na vizan-
tijskim tkaninama iz XI i XII23 i italijanskim iz XIII veka.24 Kao primer iz
Srbije XIII veka mo`e se navesti ogrta~ Stefana Prvoven~anog sa zlatnim
medaqonima na bordo osnovi u Mile{evi (1222-28; u povorci Nemawi}a, na
severnom zidu priprate).25 Despot Jovan Oliver i despotica Marija Liverina
u priprati Lesnova (1349; severni zid)26 (il. 1) i kapeli sv. Jovana Prete~e u
Sv. Sofiji u Ohridu (1347-50; zapadni zid)27 odeveni su u purpurne haqine sa
zlatnim dvoglavim orlovima u medaqonima koji su oivi~eni biserima. Knez
Lazar i wegov sin Stefan u Ravanici (do 1387; zapadni zid naosa) su u sakosima
sa belim i crvenim kolastim azdijama.28 Despot Stefan u Qubostiwi (zapadni
zid priprate)29 i Manasiji (do 1418; zapadni zid naosa)30 ima ode}u od crvenih
materijala sa zlatnim dezenom. O poreklu tekstila sa kolastim azdijama mora
se re}i isto {to i za one sa dezenom rombova: kada su u pitawu zlatni motivi
- ne mo`e se sa sigurno{}u re}i koja je tehnika izrade u pitawu, pa stoga ni
da li su tkanine vizantijske ili italijanske, dok su u slu~aju dezena u drugim
bojama verovatno u pitawu italijanske tkanine.
Motiv zvezda,31 prisutan na sa~uvanim italijanskim tkaninama,32 u srp-
skom slikarstvu se prime}uje na postavi ogrta~a (crne zvezde na beloj osnovi)
Stefana Prvoven~anog u Bogorodici Qevi{koj (1307-13; zapadni zid prip-
rate).33 Zvezde u raznobojnim krugovima na beloj osnovi ima tkanina ko{uqe

21 S. Georgieva, u: Carevgrad TÍrnov, 2, Sofi® 1974, 404, Obr. 6, 7; Istori®


na BÍlgari®, tom 3: Vtora bÍlgarska dÍr`ava, Sofi® 1982, ilustracija na str.
204.
22 J. Kova~evi}, nav. delo, 195-197, nabraja primere vizantijskih, italijanskih i
iranskih tkanina sa dezenom kolastih azdija od X-XII veka, kao i tkanine sa srpskih fre-
saka. Kao italijansku tkaninu sa ovim dezenom identifikuje onu na ode}i despota Stefana
u Manasiji (kod Kova~evi}a pogre{no stoji: u Kaleni}u), sa zlatnim dezenom na crvenoj
osnovi: 197, tab. u boji IX.. B. Radojkovi}, nav. delo, 197-198, nap. 56, smatra da su tkanine sa
dezenom dvoglavih orlova u krugovima uvek vizantijske, bilo da su prikazane u srpskom ili
italijanskom slikarstvu. O motivu dvoglavih orlova: D. Stojanovi}, nav. delo, 294-295
23 O. von Falke, nav. delo, Abb. 187, 192
24 Isto, Abb. 248.
25 J. Kova~evi}, nav. delo, 196, sl. 152; T. Vuleta, nav. delo, 29-30, crte` na str. 28.;
S. Radoj~i}, nav. delo, 20, Sl. 12.
26 I. M. \or|evi}, nav. delo, 159-160, il. u boji 17; S. Gabeli}, Manastir Lesnovo,
169-171, T. XLIII, XLIV, 78.
27 C. Grozdanov, Ohridsko zidno slikarstvo XIV veka, Beograd 1980, 62-64,
crte` 9, fotografija 44; I. M. \or|evi}, nav. delo, 157-158, il. crno bela 53.
28 J. Kova~evi}, nav. delo, 62-63, Tab. crno-bela XLVI; T. Vuleta, nav. delo, 66,
crte` na str. 66, 67.
29 S. \uri}, nav. delo, 92, il. V.
30 B. Todi}, Manastir Resava, Beograd 1995, 64, 100-104, Sl. 82, 84.
322 Aleksandra Niti}

Sl. 4. Italijanska tkanina (druga polovina XIV veka; Kunstgewerbemuseum,


Berlin)
Fig. 4. Italian fabric (second half of the 14th century; Museum of Applied Arts
and Crafts, Berlin)

ili dowe haqine koju nosi Jovan Oliver u Lesnovskom naosu (oko 1346; sever-
ni zid).34 Mo`e se pretpostaviti da su na srpskim freskama predstavqene
italijanske tkanine sa dezenom zvezda.
Od materijala sa za{iqenim ovalima u koje su upisana dva srca ispu-
wena palmetama izra|eni su haqina carice Jelene u lesnovskoj priprati
(severni zid)35 (il. 3) i ogrta~ Vuka Lazarevi}a u Qubostiwi.36 Obe tkanine
imaju zlatne motive na crvenoj osnovi. Sli~an dezen je na ode}i u koju su ode-
veni ~lanovi porodice ktitorke Teodore Paleologine (zlato na crvenoj, a u
jednom slu~aju na naranxastoj tkanini) u tipiku Linkoln kolexa gr. 35 (posle
1344; Bodleian Library, Oksford)37 i crvenoj haqini sa zlatnom {arom koju
nosi Teodora, `ena bugarskog cara Ivana Aleksandra u ^etvorojevan|equ
Ivana Aleksandra (1355/56).38 I purpurni sakos despota Stefana u Kaleni}u
(1418-27; severni zid priprate) ima {picaste ovale kao motiv.39 Na nizu ital-
ijanskih svila iz XIV veka prisutna je kompozicija sa {picastim ovalima,
srcima i listovima vinove loze (il. 4).40 Ima i italijanske svile sa dezenom

31 D. Stojanovi}, nav. delo, 291, uz primere sa srpskih fresaka, navodi vizantijske


tkanine XI-XIII veka, {panske tkanine XIII veka, italijanske XIII-XIV, bez pretpostavki
o poreklu tkanina sa dezenom zvezda na srpskim freskama.
32 L. von Wilckens, Mittelalterliche Seidenstoffe, 124-125, Kat. 256 (tkanina iz XIV
veka u Kunstgewerbemuseum, Berlin; naveden su i srodni komadi italijanskih tkanina sa
dezenom zvezda, kao i tkanina u italijanskom slikarstvu).
33 S. Radoj~i}, nav. delo, 37-38, il. 69; G. Babi}, Bogorodica Qevi{ka, Beograd
1975, 59-60, tab. II.
34 I. M. \or|evi}, nav. delo, 153-154, il. na koricama kwige; S. Gabeli}, Manastir
Lesnovo, 114-116, T. I, 46.
35 I. M. \or|evi}, nav. delo, 159, 160, il. crno-bela 54; S. Gabeli}, Manastir
Lesnovo, 167, 169, T. XLI, 78.
36 S. Radoj~i}, nav. delo, 66-67, tab. VIII, sl. 56, 57; S. \uri}, nav. delo, 90, 92, il.
V.
Ni{ i Vizantija II 323

Sl. 5. Tkanina sa ogrta~a }erke `upana Petra Brajana, Bela crkva Karanska
(1340-42)
Fig. 5. The textile of the cloak of District Prefect Peter Brian’s daughter, White Church of
Karan (1340-42)

{picastih ovala sa palmetama, pticama i `ivotiwama.41 Italijanska tkanina


sa sa~uvane haqine vizantijske princeze iz Sv. Sofije u Mistri (prva polovi-
na XV veka)42 ima dezen za{iqenih ovala sa palmetama. Sa dosta sigurnosti
se mo`e pretpostaviti da su u vizantijskom, srpskom i bugarskom slikarstvu
predstavqene italijanske tkanine sa {picastim ovalima, ali uvek uz ogra-
du da je, kada je naslikan zlatan dezen mo`da u pitawu zlatovez pod uplivom
italijanskih tkanina. Treba pomenuti da je italijanski uticaj na vizantijs-

38 L. @ivkova, ^etveroevangelie car® Ivana Aleksandra, Sofi® 1980,


tab. II.
39 D. Simić-Lazar, Kalenić et la dernière période de la peinture Byzantine, Skopje
1995, 27, 29-30, fig. II; D. Simi}-Lazar, Kaleni}. Slikarstvo. Istorija, Kragujevac 2000, 81, il.
III.
40 L. von Wilckens, Mittelalterliche Seidenstoffe, 122-124, Kat. 249-254 (tkanine
iz Kunstgewerbemuseum u Berlinu; navedene su i srodne tkanine iz drugih zbirki, kao i
predstave tkanina u italijanskom slikarstvu XIV veka).
41 Isto, 114, 115-116, Kat. 231, 234-236 (tkanine iz Kunstgewerbemuseum, Berlin).
42 N. B. Drandakis, La sépulture d’une „princessse de Byzance: donées detouilles“,
in: Parure d’une princesse byzantine. Tissus archéologiques de sainte-Sophie de Mistra,
Geneve 2000, 27; A. Fiette, Ensemble archéologique provenant de Mistra. Restaurations et
réflexions, in: Parure d’une princesse byzantine, 37, Pl. VI: ill. 13-15, Pl VI/2: ill. 16, 17; M.
Martiniani - Reber, Identification des tissus archéologiques de Mistra: origine et datation,
in: Parure d’une princesse byzantine, 87-88; P. Kalamara, Le costume à Mistra à la fin de la
période Paléologue, in: Parure d’une princesse byzantine, 105-106.
324 Aleksandra Niti}

Sl. 6. Italijanska tkanina (XIV vek; Berlin)


Fig. 6. Italian fabric (14th century; Berlin)

ki zlatovez prime}en na ode`di bugarskog cara Ivana Aleksandra iz crkve


Sv. Nikole kod Stani~ewa (1331-71; Narodni Muzej u Beogradu),43 koja ima
carevo ime i titulu, dvoglave orlove i druge motive izvezene u vre`i.44 Za
tkanine na minijaturama u tipiku Linkoln kolexa mo`e se pretpostaviti da
su u pitawu italijanske zlatotkane tkanine, a ne vizantijski zlatovez, po{to
zlato prekriva velike povr{ine krupnih motiva.
Crvene tkanine sa belim dezenom vre`e ispuwene pticama od koje su
na~iweni haqina ktitora `upana Petra Brajana i ogrta~ jedne od wegovih
}erki u Beloj crkvi Karanskoj (1340-42; severni i zapadni zid naosa)45 (il. 5)
verovatno su italijanske,46 po{to je wihov dezen vrlo sli~an sa~uvanoj itali-
janskoj svili iz XIV veka, koja je bila pod kineskim i islamskim uticajem
(il. 6).47 U haqine od sli~nih tkanina odevene su i `upanova `ena Struja i jo{
dve wihove }erke,48 samo kod wih nema ptica, mo`da zbog uskih delova tkanine
koji se mogu videti ispod ogrta~a. Tkanina Strujine haqine ima {aru koja je

43 A. Niti} - @. Temerinski, Ostaci ode`de cara Ivana Aleksandra iz


crkve sv. Nikole kod Stani~ewa, Saop{tewa XXXII-XXXIII (2000-2001), Beograd
2001, 22.
44 O ode`di Ivana Aleksandra: R. Qubinkovi}, Crkva Svetog Nikole u
Stani~ewu, Zograf 15, Beograd 1984, 76, 77, 78, 79; S. Gabeli}, Prilog poznavawa
`ivopisa crkve Sv. Nikole kod Stani~ewa, Zograf 18, Beograd 1987, 22-26, 28; A.
Niti} - @. Temerinski, nav. delo, 7-25.
Ni{ i Vizantija II 325

Sl. 7. Bogdan i wegova `ena


Milica, Kaleni} (1418-27)
Fig. 7. Bogdan and his wife Milica,
Kalenić (1418-27)

otkrivena samo delimi~no, ali je verovatno ponovo u pitawu dezen {picastih


ovala sa~iwenih od vre`e. Tkanine sa motivom vre`e, prisutne na ode}i kwe-
giwe Ozre u Sv. Nikoli u Psa~i (1365-71; ju`ni zid krajweg zapadnog traveja),49
i kneza Lazara (sakos) u Qubostiwi (zapadni zid priprate)50 identifikovane
su kao italijanske pomo}u analogija u italijanskom slikarstvu.51
Dezen vre`e sa talasastom stabqikom, naj~e{}e dvostrukom, preko koje
ili uz koju su postavqeni, uglavnom krupni motivi palmeta, cvetova i listova
karakteristi~an je za italijanski tekstil prve polovine XV veka.52 Ovakav
dezen ima i sa~uvana tkanina haqine iz crkve Sv. Petra u Novom Pazaru
(po~etak XV veka; Narodni muzej, Beograd).53 Ode}u od sli~nih italijan-
skih tkanina sre}emo u Kaleni}u54 (il. 7) i na poveqi manastira Esfigmena
(1429).55 Materijali sa talasastom stabqikom naslikani su na ogrta~ima

45 J. Kova~evi}, nav. delo, 42-44, 208, tab. u boji XI, tab. crno-bela XVIII; I. M.
\or|evi}, nav. delo, 140-141, il. u boji 5, 7, il. crno-bela 19.
46 J. Kova~evi}, nav. delo, 208, tekstil iz Karana identifikuje kao italijansku
tkaninu - „tipi~an talijanski skrlet,“ navode}i da su ~apqe svojstvene tekstilnim orna-
mentima u Italiji u XIV-XV veku, kao i da za tkanine u Karanu nema preciznih analogija.
47 O. von Falke, nav. delo, 39-40, Abb. 348 (Kunstgewerbemuseum, Berlin), 350
(Berlin), 364 (Dizeldorf); L. von Wilckens, Mittelalterliche Seidenstoffe, 116-117, Kat.
237, 238 (Kunstgewerbemuseum, Berlin).
48 J. Kova~evi}, nav. delo, 140-141, tab. crno-bela XVIII-XX; I. M. \or|evi}, nav.
delo, il. u boji 5, il. crno-bela 19.
49 I. M. \or|evi}, nav. delo, 172, il. u boji 21.
50 S. \uri}, nav. delo, 90, 92, il. IV.
51 B. Radojkovi}, nav. delo, 196, sl. 18, navodi B. Klesse, Seidenstoffe in der ital-
326 Aleksandra Niti}

Sl. 8. Jovan
Oliver,
Lesnovo, naos
(oko 1346)
Fig. 8. Despot
John Oliver,
Lesnovo, the naos
(ca 1346)

ktitora Kaleni}a Bogdana (bordo sa `utim dezenom) i wegove `ene Milice


(svetlo sivo-zeleno sa `utim dezenom) na severnom zidu priprate, kao i na
haqini despota \ur|a, gorwim haqinama despotice Jerine i Kantakuzine i
na Grgurovoj kapi na Esfigmenskoj poveqi (crveni dezen na bordo ili tamno
sme|oj osnovi).
Pomenu}emo jo{ jedan dezen sa velikim palmetama sa italijanskih
tkanina56 koji nalazimo u vizantijskom slikarstvu na portretima nad grobo-
vima F (posle 1330; zlatni motivi na crvenoj tkanini)57 i G (pre 1453; tamno
plavi dezen na svetlije plavoj osnovi)58 u spoqnoj priprati Kahrije xamije,
kao i na ode}i na portretima u tipiku Linkoln kolexa (u pitawu su crvene
tkanine sa zlatnom {arom i jedna zelena sa zlatnom).59 Ode}a na freskama
u Kahrije xamiji na~iwena je od italijanskih tkanina,60 {to je uo~qivo i
zato {to motivi nisu pretrpeli vizantijsku stilizaciju, a verovatno i ona iz
tipika Linkoln kolexa, jer su zlatni motivi veliki.

52 O. von Falke, nav. delo, 46-47, Abb. 445-457, 461, 463 (Pizanelov crte`); L. von
Wilckens, Die textilen Künste von der Spätantike bis um 1500, München 1991, 123, Abb. 135
(tkanina iz Bogorodi~ine crkve u Dancihu).
53 D. Stojanovi}, nav. delo, 297, il. 37.
54 J. Kova~evi}, nav. delo, 197-198, sl. 153, 154, na osnovu pore|ewa sa sa~uvanim tek-
stilom i crte`ima tkanina, identifikuje tkanine na portretima Bogdana i Milice kao
italijanski brokat, {to prihvataju B. Radojkovi}, nav. delo, 197, sl. 20, 21 i D. Stojanovi},
nav. delo, 294, sl. 27. D. Simić-Lazar, Kalenić et la dernière période de la peinture Byzantine,
30, 31, fig. IV, V; D. Simi}-Lazar, Kaleni}, 84-85, 86, il. II.
55 P. Ivi} - V. J. \uri} - S. ]irkovi}, Esfigmenska poveqa despota \ur|a,
Beograd 1988, fot. 3, 10, 12-14; I. Spatharakis, nav. delo, 188, Fig. 140. O sli~nosti tkanina u
Kaleni}u i na Esfigmenskoj poveqi: T. Vuleta, nav. deloo, 76; D. Simi}-Lazar, Kaleni},
86.
56 italijanska tkanina: O. von Falke, nav. deloo, Abb. 442 (Brandenbur{ka kat-
edrala).
Ni{ i Vizantija II 327

Od sa~uvanih tkanina iz sredwovekovne Srbije najpoznatije su itali-


janske od kojih su sa{ivene haqina kneza Lazara (1371-89; Muzej Srpske pra-
voslavne crkve)61 i pomenuta haqina iz crkve Sv. Petra u Novom Pazaru.62
Obe pripadaju grupi svilenih tkanina pod kineskim uticajem, kakvih je bilo
mnogo u XIV i XV veku.63 Tkanina Lazareve haqine ima dezen sa lavovima,
palmetama, motivom taj-~i i pticama. U Srbiji je bilo i persijskog teksti-
la,64 {to pokazuju sa~uvani persijski prugasti brokati s kraja XIV veka iz
Pive65 i Studenice.66
Kada je re~ o tkaninama, jo{ treba navesti i one ukra{ene po celoj
povr{ini zlatovezom. Osim pomenute tkanine iz Trnova sa dvoglavim orlo-
vima u geometrijskom prepletu,67 mogu}e je da je i haqina Jovana Aleksandra
iz crkve Sv. Nikole imala zlatovez sa motivima u vre`i na samoj tkani-
ni od koje je bila na~iwena, a ne na na{ivcima.68 Najpoznatiji primeri u
slikarstvu su ve} navo|eni porteti nad grobom F u Kahrije xamiji sa ode}om
koja ima porodi~ne monograme u zlatovezu. Mogu}a predstava zlatoveza na
celoj povr{ini tkanine u srpskom slikarstvu je na haqini kwegiwe Milice
iz Velu}a (1371-77; zapadni zid naosa),69 sa zlatnom {arom na crvenoj osno-
vi.70 Na to bi mogli ukazivati raznovrsni motivi u medaqonima okru`enim
vre`om: dvoglavi orlovi, fantasti~ne `ivotiwe i ptice.71
Kostim XIV i prve polovine XV stole}a u pogledu osnovne forme
ode}e predstavqa odvojenu celinu u pore|ewu sa XIII vekom. U wemu
dominiraju u`i krojevi i dekoracija u vidu traka u zlatovezu. Haqine,72 za
razliku od prethodnog razdobqa, ~esto imaju zakop~avawe celom du`inom, a
ukrasi u zlatovezu se naj~e{}e nalaze du` zakop~avawa, oko vrata i na dowem

57 P. A. Underwood, The Kariye Djami, 1, New York 1966, 288-292; The Kariye
Djami , 3, New York 1966, 546-547.
58 P. A. Underwood, The Kariye Djami, 1, 292-295; The Kariye Djami , 3, 548, 549.
59 I. Spatharakis, nav. delo, 192-196, 197-198, 204, 206, Fig. 143, 144, 147, 149-151.
60 Granger-Taylor, nav. delo, 17.
61 L. Mirkovi}, Haqina kneza Lazara, Umetni~ki pregled, kwiga I, Beograd 1937-38,
72-73; D. Stojanovi}, nav. delo, 296-297, il. 33-36.
62 D. Stojanovi}, nav. delo, 297, il. 37 v.
63 O. von Falke, nav. delo, 39-40, Abb. 336-363.
64 Isto, Abb. 308-310;
65 D. Stojanovi}, nav. delo, 298, il. 39.
66 J. Kova~evi}, nav. delo, 215-216; D. Stojanovi}, nav. delo, 297-298, il. 38.
67 S. Georgieva, nav. delo, 404, Obr. 6; Istori® na BÍlgari®, tom 3, ilustracija
na str. 204.
68 A. Niti} - @. Temerinski, nav. delo, 17-18.
69 G. Babi}, Vladarske insignije kneza Lazara, O knezu Lazaru, (Kru{evac 1971),
Beograd 1975, 70-73 (kwegiwa Milica: 72), sl. 4.
328 Aleksandra Niti}

delu rukava. Od sa~uvanih haqina, koje su bile otvorene spreda i imale zla-
tovez uz zakop~avawe nave{}emo dve bugarske - ode`du iz trnovske crkve
^etrdeset mu~enika73 i ode`du cara Ivana Aleksandra.74
Osim sakosa koji se na srpskim freskama slika kao uobi~ajeni for-
malni vladarski kostim, jo{ su dve haqine koje su no{ene na vizantijskom
dvoru epohe Paleologa prisutne u srpskom slikarstvu - kavadion75 i granaca,
odnosno lapacas.76 Opisane u Pseudo-Kodinovom spisu, obe haqine su uskog
kroja, koji je, zajedno sa wihovom rasko{nom pojavom, orijentalnog porekla.77
Kavadion koji poti~e od orijentalnog kaftana78 je tunika kratkih ili dugih
uskih rukava sa zakop~avawem spreda, a no{en je sa pojasom.79 Mogao je biti
ukra{en rubnim trakama.80 Od kavadiona u srpskom slikarstvu mogu se nav-
esti oni u koje su odeveni knez Paska~, sevastokrator Vlatko i Vlatkov sin
Stefan na ktitorskoj kompoziciji u Sv. Nikoli u Psa~i (ju`ni zid krajweg za-
padnog traveja),81 koji imaju duge rukave. Kavadione sa kratkim rukavima nose
Jovan Dragu{in u crkvi Sv. \or|a u Polo{kom (1343-45; zapadni zid naosa)82
i despot Jovan Oliver u priprati u Lesnovu.83 ^esto reprodukovan primer sa
vizantijskih minijatura je kavadion velikog duke Aleksija Apokavka u Par.
gr. 2144 (oko sredine XIV v).84 Od sa~uvanih haqina, po svom uskom kroju i
zakop~avawu celom du`inom ode`da Ivana Aleksandra je mogla biti kava-
dion, ali se to ne mo`e sa sigurno{}u tvrditi.85
Granaca ima proreze ispod pazuha kroz koje su se provla~ile ruke, dok
su rukavi ostajali prazni.86 Car je nosio bez pojasa, a rukavi su mu padali do

70 J. Kova~evi}, nav. delo, 60, tb. XLIII; T. Vuleta, nav. delo, 105, crte` na str. 105,
fot. na str 106. J. Kova~evi} za XIV vek daje dva primera za zlatovez, po{to su dvoglavi or-
lovi naslikani „preko ornamentisanog tekstila“: ode}a Liverine u Lesnovu i kesarice
Kali i wene }erke Marije u Malom Gradu na Prespi (J. Kova~evi}, nav. delo, 196, sl. 24,
158). Kada su u pitawu `enski porteti u Malom Gradu, za haqinu kesarice Kali se mo`e
re}i da da ima zlatovez preko dezenirane tkanine sa mre`om rombova (I. M. \or|evi},
nav. delo, 159, 160, il. crno-bela 85), dok sa tkaninom haqine koju nosi Marija Liverina
to nije slu~aj (S. Gabeli}, Manastir Lesnovo, T. XLIII, 78.).
71 Raznovrsnost motiva se zapa`a na sa~uvanom zlatovezu: Brankovom pojasu i haqi-
ni Ivana Aleksandra, za razliku od ve}ine tkanina sa tkanim dezenom, za koje su uobi~ajeni
motivi koji se ponavqaju.
72 O haqinama: T. Vuleta, nav. delo, 125-128.
73 S. Georgieva, nav. delonav. delo, 404, Obr. 6, 7.
74 A. Niti} - @. Temerinski, nav. delo, 7-25.
75 Pseudo-Kodinos, 200; kavadion je identifikovan kod: I. Spatharakis, nav delo,
videti Index, 269, Fig. 144, 146-151; E. Piltz, Le costume officiel, 11, 52, 75, fig. 23, 55,
56, 58-62.
76 Pseudo-Kodinos, 219; B. Cvetkovi}, nav. delo, 143-155, identifikovao je granacu
- lapacas u slikarstvu na osnovu opisa Pseudo-Kodina.
77 E. Piltz, Le costume officiel, 52; B. Cvetkovi}, nav. delo, 147-149.
78 E. Piltz, Le costume officiel, 52; N. P. Kondakov, nav. delo, 19-25; B. Cvetkovi},
nav. delo, 152-153.
79 E. Piltz, Le costume officiel, 11, 52, 75; Index, 96; fig. 23, 55, 56, 58-62.
80 Isto, fig. 23, 55.
Ni{ i Vizantija II 329

gle`weva. Dvorski dostojanstvenici su nosili haqinu istog kroja pod na-


zivom lapacas, sa oba ili jednim rukavom zadenutim za pojas. 87 I granaca i la-
pacas su mogli imati zakop~avawe spreda i ukrasne na{ivke.88 Najpoznatiji
primer lapacasa u srpskom slikarstvu nosi mladi kraq Uro{ u Sv. Dimitriju
u Pe}koj patrijar{iji (oko 1345; ju`ni zid).89 U lapacasima sa kosim prek-
lopom na grudima, isto~wa~kog porekla90 naslikani su `upan Petar Brajan
u Beloj crkvi u Karanu,91 kao i bugarski vlastelin Konstantin u Sv. Nikoli
kod Stani~ewa (1331/32; severni zid naosa)92
U gorwe haqine sa rukavima koji vise, odnosno nisu zadenuti za pojas,93
obu~eni su Bogdanov brat Petar u Kaleni}u,94 despotica Jerina, wene dve
k}eri i sinovi Stefan i Lazar na Esfigmenskoj poveqi.95 Vise}e rukave, ali
normalne du`ine ima haqina sevastokratorke Vladislave u Psa~i.96
Kroj koji se re|e javqa ima uba~ene klinove, odnosno cvikle sa strane,
koji idu od ispod pazuha do doweg ruba haqine. Takvu haqinu nosi kwegiwa
Milica u Velu}u.97 Klinove od pazuha imali su persijski kaftani no{eni od
oko 1300 do po~etka XVII veka.98 Mawi klinovi, kojih je moglo biti vi{e, a
uba~eni su od struka do doweg ruba nalaze se na mongolskim kaputima sa kosim
preklopom, iz istog perioda.99 Sa~uvana haqina kneza Lazara je cela krojena
od klinova (dva puta po ~etiri klina za predwu stranu i osam klinova za za-
dwu) i {iri se zvonasto na dole.100
Retko su predstavqane i haqine sa {irokim dowim delom - sukwom.
Jovan Oliver je na portretu u naosu Lesnova101 odeven u {iroku sukwu, vero-
vatno dowi deo haqine (~ija se du`ina ne vidi, po{to je deo od visine kolena

81 I. M. \or|evi}, nav. delo, 172-73, il. u boji 21.


82 Isto, 147-148, il. u boji 11.
83 Isto, 159-160, il. u boji 17; S. Gabeli}, Manastir Lesnovo, 169-170, T. XLIV,
78. Oliverova haqina u priprati odgovara kavadionu po kroju, koji je identifikovan kod:
I. Spatharakis, nav. delo, 195-198, 204, 206, Fig. 146-151; E. Piltz, Le costume officiel, 52,
75, fig. 23, 55, 56, 58-62. Po boji - qubi~asta, i ukrasu - vez biserima, uklapa se u opis kava-
diona despota kod Pseudo-Kodina, me|utim to su kavadioni koje nosi mlad despot (Pseudo-
Kodinos, 146) ili despot prilikom ceremonije investiture (Pseudo-Kodinos, 274).
84 T. Velmans, Le portrait dans l’art des Paléologues, Art et société a Byzance sous
les Paléologues, Venise 1971, fig. 43, 44; I. Spatharakis, nav delo, 148-151, Fig. 96-97; E.
Piltz, Le costume officiel, Fig. 55.
85 A. Niti} - @. Temerinski, nav. delo, 19-20.
86 Pseudo-Kodinos, 219; B. Cvetkovi}, nav. delo, 143-144.
87 Isto.
88 Ode`da mladog kraqa Uro{a u Sv. Dimitriju u Pe}koj patrijar{iji: B. Cvetkovi},
nav. delo, 150.
89 S. Radoj~i}, nav. delo, tab. 74; B. Cvetkovi}, nav. delo, 150.
90 B. Cvetkovi}, nav. delo, 147-148.
91 I. M. \or|evi}, nav. delo, 140, il. u boji 7; B. Cvetkovi}, nav. delo, 149, tab. sa
ilustracijama.
92 B. Cvetkovi}, nav delo, 149, tab. sa ilustracijama; S. Gabeli}, Prilog poznavawa `ivo-
pisa crkve Sv. Nikole kod Stani~ewa, Zograf 18, Beograd 1987, 25, Sl. 4
93 B. Cvetkovi}, nav. delo, 152: termin granaca se ne mo`e koristiti za odgovaraju}i
kroj haqine od XV veka.
94 D. Simić-Lazar, Kalenić et la dernière période de la peinture Byzantine, 30, fig. IV;
D. Simi}-Lazar, Kaleni}, 85, il. II.
330 Aleksandra Niti}

o{te}en). \or|e Ostou{a Pe}pal u priprati u De~anima (1346/47)102 ima


dowi deo haqine, odnosno sukwu kratku i {iroku, nabranu u struku. Krojevi
sa {irokom sukwom, naro~ito kratkom, isto~wa~kog su porekla.103 Treba
pomenuti mongolske kratke haqine, od kojih je jedna gorwa haqina - kaput sa
kosim preklopom na grudima i nabranom sukwom, datovana u XIII-XIV v, bila
na Kristijevoj aukciji 2001.104 U srpskom slikarstvu su, osim orijentalnih,
prime}eni u mawoj meri i uticaji Zapada, tj. Italije, i to u kroju `enskih
haqina sa podignutim strukom na Esfigmenskoj poveqi (1429).105
Haqine na srpskim freskama su uglavnom bile duga~ke: mu{ke iznad
ili ispod ~lanaka, a `enske ispod ~lanaka; mu{kih je bilo i du`ine ispod
kolena. Blago su se {irile zvonasto od struka na dole ili postepeno celom
du`inom. Naj~e{}e uski rukavi su bili kratki i dugi, a dugi su se zakop~avali
oko ~lanaka nizom gusto raspore|enih dugmadi. Kratki rukavi mogli su imati
vise}i deo pozadi (na haqinama Jovana Olivera i Marije Liverine u kape-
li Sv. Jovana Prete~e u Sv. Sofiji u Ohridu106). Na `enskim haqinama ima
dugih rukava koji se zvonasto {ire na dole, levkastog oblika. (npr. kraq-
ica Simonida u Kraqevoj crkvi u Studenici (1314),107 Starom Nagori~inu
(1316-18)108 i Gra~anici (do 1321);109 kraqica, a potom i carica Jelena na
brojnim portretima,110 despotica Ana Marija u priprati Lesnova111 - il. 1).
Levkasti rukavi prisutni su u vizantijskom kostimu od XI veka,112 a brojni
su primeri u vizantijskom slikarstvu XIV-XV veka.113 Osim ve} pomenutih
zakop~avawa celom du`inom i kosih preklopa, bilo je haqina sa zakop~avawem
samo uz vratni izrez, zakop~avawa koje se protezalo do oko sredine grudi ili
do struka. Ode`de su mogle imati i razli~ite razreze u dowem delu, odnosno
{liceve, u sredini i sa strane.
Ogrta~i su, za razliku od XIII veka, kada su u ve}ini slu~ajeva
prikop~ani agrafom na ramenu, naj~e{}e desnom, u XIV i XV veku
pri~vr{}ivani na sredini napred.114 Jednostavnog su kroja, nisu {iroki,
a du`ina im je ili ispod kolena ili oko ~lanaka. U ve}ini slu~ajeva su
ukra{eni rubnim trakama koje se prote`u du` svih ivica, a nekad imaju i ve}e

95 P. Ivi} - V. J. \uri} - S. ]irkovi}, nav. delo, fot. 3, 14; I. Spatharakis, nav. delo,
188, Fig. 140.
96 I. M. \or|evi}, nav. delo, 172, 173, il. u boji 21.
97 T. Vuleta, nav delo, 105.
98 C. Mellor, Persian Outer Caftan, http://www.geocites.com/kaganate/kaftan1.html,
2000, ilustracija: kroj kaftana iz posledwe ~etvrtine XVI veka, koji je, uz varijacije,
kori{}en od oko 1300-1620.
99 C. Mellor, A Mongol Coat, http://www.geocites.com/kaganate/kaftan2.html, 2001,
rekonstrukcija kroja izvedena je na osnovu persijskih minijatura od 1300-1620.
100 D. Stojanovi}, nav. deloo, 296-297; T, Vuleta, nav delo, 128.
101 I. M. \or|evi}, nav delo, il. na koricama kwige; S. Gabeli}, Manastir
Lesnovo, T. I, 46.
102 I. M. \or|evi}, nav. delo, 151-152, il. u boji 13.
103 N. P. Kondakov, nav. delo, 19-30, Fig. 1-12.
104 13-14th Century Turco-Mongol-Persian Crossover Coat, http://www.geocites.
com/kaganate/kaftan2.html, 2001.
105 T. Vuleta, nav. delo, 113.
Ni{ i Vizantija II 331

na{ivke oko vrata. Ogrta~i ktitora Vuka{ina iz Rudenice (1402-5; ju`ni zid
naosa)115 i Grgura na Esfigmenskoj poveqi116 imaju proreze za ruke (od ispod
ramena do ispod struka), koji se re|e javqaju. Grgurov ogrta~ nije otvoren ce-
lom du`inom, ve} od struka ima razrez - {lic. Ogrta~ koji tako|e ima {lic
napred od visine bedara i proreze za ruke je Bogdanov u Kaleni}u (il. 7).117
U XIV i XV veku su osnovni oblici krojeva haqina i ogrta~a, porek-
lom iz kasne antike, koji su bili stalno prisutni u vizantijskom kostimu,
prera|eni pod isto~wa~kim uticajem, uz dodavawe novih formi orijental-
nog porekla. Karakteristi~no je da kratki rukavi, rukavi koji vise prazni,
levkasti i oni sa razrezima u dowem delu, kao i {licevi na dowim delovima
haqina dozvoqavaju da se vide dowi delovi ode}e i tako otvaraju uglavnom
kompaktne i zatvorene forme haqina uskih ili blago zvonastih krojeva.
U srpskom profanom kostimu XIV i XV veka me|u ukrasima domini-
raju dekorativne trake i ve}i na{ivci, odnosno aplikacije.118 Naj~e{}e su
izra|eni u tehnici zlatoveza; ima ih i vezenih biserom, kao i onih ukra{enih
dragim kamewem, koji su provla|ivali u XIII veku. Brojne trake i na{ivci
izra|eni u zlatovezu u srpskom slikarstvu uklapaju se u trend prisutan u vi-
zantijskim radionicama svile od po~etka XIII veka.119 Raspore|ivani su
du` ivica odela, naj~e{}e vertikalnih, zatim oko ~lanaka (epimanike), na
laktovima (rote) i na mi{icama (peribrahioni).120 Oko vrata su bile u`e
trake, {iri okovratnici (manijaci), kao i aplikacije koje se prote`u preko
poprsja. Na{ivci koji vode poreklo sa kasnoanti~kih tunika su rote i tabule
na rukavima i dowim delovima ode}e, vertikalne trake oko vratnih izreza
(koje se prote`u i preko grudi), kao i neki od oblika dowe bordure,121 dok je
raspored traka uz zakop~avawe na haqinama otvorenim celom du`inom spreda

106 C. Grozdanov, nav. delo, 62-64, crte` 9, fotografija 44; I. M. \or|evi}, nav
delo, 157-158, il. crno bela 53.
107 G. Babi}, Kraqeva crkva u Studenici, Beograd 1987, 182, 186, sl. XXXIII, 131.
108 S. Radoj~i}, Portreti srpskih vladara u sredwem veku, 37-38, sl. 13; B.
Todi}, Staro Nagori~ino, Beograd 1993, 118-119, Crte` 21.
109 V. Todi}, Gra~anica. Slikarstvo, Pri{tina 1999, 108, 130, 170-171, tab.
XVIII, sl. 105.
110 T. Vuleta, nav. delo, 128.
111 I. M. \or|evi}, nav. delo, il. u boji 17; S. Gabeli}, nav. delo, T. XLIII, 78.
112 I. Spatharakis, nav. delo, 107-110, Fig. 11 (triptih iz Kahulija), 70 (Coisl. 70,
fol. 1 (2 bis) v.); 208-210, Fig. 155 (Vat. gr. 1176, fol. 11r).
113 Isto, nav. delo, 139-444, Fig. 93 (Ms. Ivoires 100, fol. 2r; Luvr); 185-189, Fig. 136
(Poveqa trapezundskog cara Aleksija III Dionisijatu), 139 (crte` trapezuntske freske);
192-198, Fig. 143, 144, 146-151 (tipik Linkoln kolexa).
114 O ogrta~ima i gorwim delovima ode}e u srpskom vladarskom kostimu: Isto, 124-
125.
115 J. Kova~evi}, nav. delo, 69-70, tab. LII.
116 P. Ivi} - V. J. \uri} - S. ]irkovi}, nav. delo, fot. 13;
117 D. SimićLazar, Kalenić et la dernière période de la peinture Byzantine, 30, fig. V;
D. Simi}-Lazar, Kaleni}, 84-85, 86, il. II.
332 Aleksandra Niti}

orijentalnog porekla. Na{ivci oko vrata koji idu i preko poprsja, kao i dowe
bordure ~esto su lu~no zavr{eni, {to je slu~aj i na sa~uvanom zlatovezu sa
haqine Jovana Aleksandra. Nave{}emo nekoliko primera traka i na{ivaka u
srpskom slikarstvu: trake sa zlatovezom na ode}i na ktitorskim kompozicija-
ma u Beloj crkvi Karanskoj122 i Psa~i;123 vez biserima na trakama i na{ivcima
na ode}i despota Jovana Olivera u naosu (il. 8) i priprati Lesnova;124 trake
i na{ivci sa biserima i dragim kamewem na ode}i despota Stefana i Vuka u
Rudenici (zapadni zid naosa)125 i despota Stefana u Resavi.126
Sa~uvane trake ukra{ene tehnikom zlatoveza su retke. Trnovska carska
ode`da (XIII-XIV v), ~ija je i osnovna tkanina ukra{ena zlatovezom, ima-
la je trake sa motivom rombova na{ivene spreda du` vertikalnih ivica i po
dowem rubu, kao i manijak u zlatovezu.127 I srpski komad - takozvani Brankov
pojas (sredina XIV veka; Britanski muzej i Ermita`) za koji se smatra da je
mogao biti pojas ili rubna traka, izra|en je u tehnici zlatoveza na crvenoj i
ru`i~astoj svili.128 Na wemu su u ~etvorolisnim okvirima izvezeni Brankovo
ime i figure `ivotiwa.129 Za zlatovez sa odela cara Ivana Aleksandra iz
Narodnog muzeja u Beogradu ne mo`e se pouzdano re}i da li je bio u obliku
na{ivaka ili je ra|en na tkanini od koje je sa{ivena haqina.130
Osim zlatoveza treba pomenuti i pletene rubne trake koje mogu imati
petqe za zakop~avawe, kakvi su okovratnik i narukvica s Novog Brda koji se
~uvaju u Narodnom muzeju u Beogradu (kraj XIV v).131 Postojale su i druga~ije
pozamanterijske trake, tkane kombinovawem razli~itih prepletaja - kao
traka na Lazarevoj haqini,132 ili ra|ene kombinacijom razli~itih tehnika,
kori{}enih u izradi ~ipke i veza - jo{ jedan okovratnik iz Novog Brda (kraj
XIV v; Narodni muzej, Beograd).133 Pomenu}emo i trake sa kostima princeze
iz Sv. Sofije u Mistri (prva polovina XV veka).134
Ogrta~i i haqine vladara i vlastele nekad po rubovima imaju krzno
(haqina Jovana Olivera u naosu Lesnova135 - il. 8, i kavadioni na ktitorskoj
kompoziciji u Psa~i136). Nije uvek jasno da li su ovi odevni predmeti samo
operva`eni krznom ili su i postavqeni wime. Na Esfigmenskoj poveqi
gorwe haqine ili ogrta~i svih ~lanova porodice despota \ur|a, osim Mare
imaju krznene postave koje se vide po{to su krajevi ode}e povrnuti.137

118 O aplikacijama: T. Vuleta, nav. delo, 129-130.


119 Redak primer traka i na{ivaka koji nisu vizantijski zapa`a se na ogrta~u Jovana
Asena na ikoni iz manastira Mega Spileon u Aheji (1350-54): T. Papamastorakis, Ioannes
„redolent of perfume“ and his icon in the Mega Spelaion Monastery, Zograf 26, Beograd
1997, 65-73, Fig. 1, 3-5.
120 T. Vuleta, nav. delo, 17, 129, 130.
121 Isto, 17, crte` na str. 18.
122 J. Kova~evi}, nav. delo, tab. crno-bela XVIII-XX; I. M. \or|evi}, nav. delo,
il. u boji 5, 7, il. crno-bela 19.
123 I. M. \or|evi}, nav. delo, il. u boji 21-24.
124 Isto, il. na koricama kwige, il. u boji 17; S. Gabeli}, Manastir Lesnovo, T. I,
XLIV, 46, 78.
125 S. Radoj~i}, nav. delo, 68-69, sl. 58, 59.
126 B. Todi}, Manastir Resava, Sl. 84.
Ni{ i Vizantija II 333

U srpskom profanom kostimu XIV i prve polovine XV veka osnovne


forme i dekoracija su bili poreklom iz Vizantije. Orijentalni elementi,
prisutni u kroju i rasporedu ukrasa, bili su sastavni deo vizantijskog kos-
tima ovog perioda. Me|u dezeniranim tkaninama isti~u se rasko{ne itali-
janske svile, prisutne i u Vizantiji, a brojne su crvene tkanine sa zlatnim
dezenima, nekad italijanske, a nekad ukra{ene vizantijskom tehnikom zlato-
veza. I ode}a od italijanskog tekstila u ve}ini slu~ajeva je imala vizantijsku
formu i bila ukra{ena trakama i drugim na{ivcima u zlatovezu. Ode}a koju
su nosili vladari i vlastela u sredwovekovnoj Srbiji je bila odraz me{avine
kultura i uticaja, prisutne i u susednoj Vizantiji, koja je, iako oslabqena i
daqe slu`ila kao uzor.

Aleksandra Nitić
TEXTILE AND SECULAR COSTUME IN SERBIAN PAINTING OF THE 14TH
AND THE FIRST HALF OF THE 15TH CENTURY
- THE ORIGIN AND DEVELOPMENT OF STYLE -

The stylistic research of Serbian secular costume of the 14th and the first half
of the 15th centuries, based on representations in painting comprised the origin
of particular textiles, the sources and development of the basic forms of the cloth-
ing, i.e. the prevailing cuts of the period, as well as the decoration (mostly strips
and other sewn on adornments). The portraits of rulers and nobility were studied,
together with Byzantine and Italian preserved fabrics and clothes and costume on
paintings as comparative material.
For numerous textiles represented on Serbian frescoes and miniature paint-
ings could be, for their designs, presumed or established that they are Italian (the
patterns of the rhombs net, roundels with two-headed eagles, pointed ovals; the motifs
of stars, tendril, tendril with birds; the pattern of waving stem with palmettes and
flowers). It should be said that this is relevant for multicoloured textiles, whilst for
the textiles with gold ornaments we can not always claim for sure are they Italian
fabrics woven with gold or Byzantine, adorned with goldembroidery on the entire
surface of the fabric.

127 S. Georgieva,nav. delo, 404, Obr. 6, 7.


128 H. Granger-Taylor - Z. Gavrilović, u: Byzantium. Treasures of Byzantine Art and
Culture from British Collections, 208-211 (Cat. No. 225), sa literaturom.
129 Isto, 210
130 A. Niti} - @. Temerinski, nav. delo, 17-18, 19.
131 D. Stojanovi}, nav. delo, 299, sl. 43.
132 Isto, 299, sl. 41.
133 Isto, 299, sl. 42.
134 Parure d’une princesse byzantine, Pl. VII/9: ill. 14.
135 I. M. \or|evi}, nav. delo, il. na koricama kwige; S. Gabeli}, Manastir
Lesnovo, T. I, 46.
136 I. M. \or|evi}, nav. delo, il. u boji 21, 22, 24.
137 P. Ivi} - V. J. \uri} - S. ]irkovi}, nav. delo, fot. 3, 14; T. Vuleta, nav. delo,
75-76, 113.
334 Aleksandra Niti}

Regarding the basic form, costume of the 14th and the first half of the 15th centuries

represents a separate whole in comparison to the 13th century. It features tight cuts and deco-

ration in the shape of the bands and larger sewn on ornaments. The dresses are frequently

buttoned along the whole length in the front, with goldembroidery beside closing, around

the neck and wrists. There are also crossover robes. Tight cuts with buttons in the front and

crossover dresses are of oriental origin. The most of the robes were long; some of the mail

dresses had over or under knee length. Robes had „A“ shape along their whole length or from

the waist downwards. Long and short sleeves were narrow mostly; on female dresses some

had the form of cornet.

Beside sakkos, there are two identified robes worn at the Byzantine court of

the Palaiologoi epoch present in Serbian painting - kabbadion and granatza, namely

lapatzas. Both of them of oriental origin, cut narrow; granatza with hanging sleeves.

Less habitual are the cuts with inserts in the shape of wedges, as well as those with

wide, short skirt that can be found in Persian and Mongol costume. Except orien-

tal, the minor influences of the West, i.e. Italy were observed in the costume in

Serbian painting, in the cut of the female dresses with elevated waist.

The cuts of sleeves and slits on the lower parts of dresses allow undergarments

to be seen and in that way open mostly closed shapes of the dresses. Cloaks have simple

cuts, they are fastened in the middle in the front and they are not wide. In the most

cases cloaks are adorned with borders along all edges and sometimes have larger sewn on

ornaments around the neck.

The basic forms and decoration in the Serbian profane costume of the 14th and

the first half of the 15th centuries originated from Byzantium. The oriental elements

present in cuts and the disposition of the decoration, as well as the usage of the

Italian textiles, were the integral parts of the Byzantine costume of the period.

Das könnte Ihnen auch gefallen