Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Aleksandra Niti}
Costume, Byzantine Court Culture from 829 to 1204 (ed. H. Maguire), Washington D.C.
1997, 39-51; E. Piltz, Le costume officiel; N. P. Kondakov, Les Costumes orientaux
à la Cour Byzantine, Byzantion I, Paris - Liége 1924, 7-49; I. Spatharakis, The Portrait in
Byzantine Illuminated Manuscripts, Leiden 1976.. Treba pomenuti i B. Cvetkovi}, Prilog
prou~avawu vizantijskog dvorskog kostima - ΓΡΑΝΑΤΖΑ, ΛΑΠΑΤΖΑΣ, ZRVI
XXXIV, Beograd 1995, 143-155.
3 J. Kova~evi}, nav. delo, 187-188, 197-198, 209; D. Stojanovi}, nav. delo, 296-297.
4 J. Kova~evi}, nav. delo 183-209.
5 R. S. Lopez, Silk Industry in the Byzantine Empire, Speculum XX, Cambridge,
Massachusetts, January 1945, 28-42; A. Muthesius, Silken diplomacy, u: Byzantine diplo-
macy, Papers from the Twenty-fourth Spring Symposium of Byzantine Studies, Cambridge
(March 1992), Aldeshot 1992, 237-248.
6 K.-P. Matschke, Tuchproduktion und Tuchproduzenten in Thessalonike und in an-
deren Städten und Regionen des Späten Byzanz, Byzantiaka 9 (1989), 78-79; H. Granger-
Taylor, u: Byzantium. Treasures of Byzantine Art and Culture from British Collections,
London 1994, 17.
7 J. Kova~evi}, nav. delo, 186, 187-188, 197-198, 208, 209; B. Radojkovi}, nav. delo,
Ni{ i Vizantija II 319
Sl. 2.
Italijanska
tkanina (XIII vek;
Berlin)
Fig. 2. Italian
fabric (13th century;
Berlin)
ili dowe haqine koju nosi Jovan Oliver u Lesnovskom naosu (oko 1346; sever-
ni zid).34 Mo`e se pretpostaviti da su na srpskim freskama predstavqene
italijanske tkanine sa dezenom zvezda.
Od materijala sa za{iqenim ovalima u koje su upisana dva srca ispu-
wena palmetama izra|eni su haqina carice Jelene u lesnovskoj priprati
(severni zid)35 (il. 3) i ogrta~ Vuka Lazarevi}a u Qubostiwi.36 Obe tkanine
imaju zlatne motive na crvenoj osnovi. Sli~an dezen je na ode}i u koju su ode-
veni ~lanovi porodice ktitorke Teodore Paleologine (zlato na crvenoj, a u
jednom slu~aju na naranxastoj tkanini) u tipiku Linkoln kolexa gr. 35 (posle
1344; Bodleian Library, Oksford)37 i crvenoj haqini sa zlatnom {arom koju
nosi Teodora, `ena bugarskog cara Ivana Aleksandra u ^etvorojevan|equ
Ivana Aleksandra (1355/56).38 I purpurni sakos despota Stefana u Kaleni}u
(1418-27; severni zid priprate) ima {picaste ovale kao motiv.39 Na nizu ital-
ijanskih svila iz XIV veka prisutna je kompozicija sa {picastim ovalima,
srcima i listovima vinove loze (il. 4).40 Ima i italijanske svile sa dezenom
Sl. 5. Tkanina sa ogrta~a }erke `upana Petra Brajana, Bela crkva Karanska
(1340-42)
Fig. 5. The textile of the cloak of District Prefect Peter Brian’s daughter, White Church of
Karan (1340-42)
45 J. Kova~evi}, nav. delo, 42-44, 208, tab. u boji XI, tab. crno-bela XVIII; I. M.
\or|evi}, nav. delo, 140-141, il. u boji 5, 7, il. crno-bela 19.
46 J. Kova~evi}, nav. delo, 208, tekstil iz Karana identifikuje kao italijansku
tkaninu - „tipi~an talijanski skrlet,“ navode}i da su ~apqe svojstvene tekstilnim orna-
mentima u Italiji u XIV-XV veku, kao i da za tkanine u Karanu nema preciznih analogija.
47 O. von Falke, nav. delo, 39-40, Abb. 348 (Kunstgewerbemuseum, Berlin), 350
(Berlin), 364 (Dizeldorf); L. von Wilckens, Mittelalterliche Seidenstoffe, 116-117, Kat.
237, 238 (Kunstgewerbemuseum, Berlin).
48 J. Kova~evi}, nav. delo, 140-141, tab. crno-bela XVIII-XX; I. M. \or|evi}, nav.
delo, il. u boji 5, il. crno-bela 19.
49 I. M. \or|evi}, nav. delo, 172, il. u boji 21.
50 S. \uri}, nav. delo, 90, 92, il. IV.
51 B. Radojkovi}, nav. delo, 196, sl. 18, navodi B. Klesse, Seidenstoffe in der ital-
326 Aleksandra Niti}
Sl. 8. Jovan
Oliver,
Lesnovo, naos
(oko 1346)
Fig. 8. Despot
John Oliver,
Lesnovo, the naos
(ca 1346)
52 O. von Falke, nav. delo, 46-47, Abb. 445-457, 461, 463 (Pizanelov crte`); L. von
Wilckens, Die textilen Künste von der Spätantike bis um 1500, München 1991, 123, Abb. 135
(tkanina iz Bogorodi~ine crkve u Dancihu).
53 D. Stojanovi}, nav. delo, 297, il. 37.
54 J. Kova~evi}, nav. delo, 197-198, sl. 153, 154, na osnovu pore|ewa sa sa~uvanim tek-
stilom i crte`ima tkanina, identifikuje tkanine na portretima Bogdana i Milice kao
italijanski brokat, {to prihvataju B. Radojkovi}, nav. delo, 197, sl. 20, 21 i D. Stojanovi},
nav. delo, 294, sl. 27. D. Simić-Lazar, Kalenić et la dernière période de la peinture Byzantine,
30, 31, fig. IV, V; D. Simi}-Lazar, Kaleni}, 84-85, 86, il. II.
55 P. Ivi} - V. J. \uri} - S. ]irkovi}, Esfigmenska poveqa despota \ur|a,
Beograd 1988, fot. 3, 10, 12-14; I. Spatharakis, nav. delo, 188, Fig. 140. O sli~nosti tkanina u
Kaleni}u i na Esfigmenskoj poveqi: T. Vuleta, nav. deloo, 76; D. Simi}-Lazar, Kaleni},
86.
56 italijanska tkanina: O. von Falke, nav. deloo, Abb. 442 (Brandenbur{ka kat-
edrala).
Ni{ i Vizantija II 327
57 P. A. Underwood, The Kariye Djami, 1, New York 1966, 288-292; The Kariye
Djami , 3, New York 1966, 546-547.
58 P. A. Underwood, The Kariye Djami, 1, 292-295; The Kariye Djami , 3, 548, 549.
59 I. Spatharakis, nav. delo, 192-196, 197-198, 204, 206, Fig. 143, 144, 147, 149-151.
60 Granger-Taylor, nav. delo, 17.
61 L. Mirkovi}, Haqina kneza Lazara, Umetni~ki pregled, kwiga I, Beograd 1937-38,
72-73; D. Stojanovi}, nav. delo, 296-297, il. 33-36.
62 D. Stojanovi}, nav. delo, 297, il. 37 v.
63 O. von Falke, nav. delo, 39-40, Abb. 336-363.
64 Isto, Abb. 308-310;
65 D. Stojanovi}, nav. delo, 298, il. 39.
66 J. Kova~evi}, nav. delo, 215-216; D. Stojanovi}, nav. delo, 297-298, il. 38.
67 S. Georgieva, nav. delo, 404, Obr. 6; Istori® na BÍlgari®, tom 3, ilustracija
na str. 204.
68 A. Niti} - @. Temerinski, nav. delo, 17-18.
69 G. Babi}, Vladarske insignije kneza Lazara, O knezu Lazaru, (Kru{evac 1971),
Beograd 1975, 70-73 (kwegiwa Milica: 72), sl. 4.
328 Aleksandra Niti}
delu rukava. Od sa~uvanih haqina, koje su bile otvorene spreda i imale zla-
tovez uz zakop~avawe nave{}emo dve bugarske - ode`du iz trnovske crkve
^etrdeset mu~enika73 i ode`du cara Ivana Aleksandra.74
Osim sakosa koji se na srpskim freskama slika kao uobi~ajeni for-
malni vladarski kostim, jo{ su dve haqine koje su no{ene na vizantijskom
dvoru epohe Paleologa prisutne u srpskom slikarstvu - kavadion75 i granaca,
odnosno lapacas.76 Opisane u Pseudo-Kodinovom spisu, obe haqine su uskog
kroja, koji je, zajedno sa wihovom rasko{nom pojavom, orijentalnog porekla.77
Kavadion koji poti~e od orijentalnog kaftana78 je tunika kratkih ili dugih
uskih rukava sa zakop~avawem spreda, a no{en je sa pojasom.79 Mogao je biti
ukra{en rubnim trakama.80 Od kavadiona u srpskom slikarstvu mogu se nav-
esti oni u koje su odeveni knez Paska~, sevastokrator Vlatko i Vlatkov sin
Stefan na ktitorskoj kompoziciji u Sv. Nikoli u Psa~i (ju`ni zid krajweg za-
padnog traveja),81 koji imaju duge rukave. Kavadione sa kratkim rukavima nose
Jovan Dragu{in u crkvi Sv. \or|a u Polo{kom (1343-45; zapadni zid naosa)82
i despot Jovan Oliver u priprati u Lesnovu.83 ^esto reprodukovan primer sa
vizantijskih minijatura je kavadion velikog duke Aleksija Apokavka u Par.
gr. 2144 (oko sredine XIV v).84 Od sa~uvanih haqina, po svom uskom kroju i
zakop~avawu celom du`inom ode`da Ivana Aleksandra je mogla biti kava-
dion, ali se to ne mo`e sa sigurno{}u tvrditi.85
Granaca ima proreze ispod pazuha kroz koje su se provla~ile ruke, dok
su rukavi ostajali prazni.86 Car je nosio bez pojasa, a rukavi su mu padali do
70 J. Kova~evi}, nav. delo, 60, tb. XLIII; T. Vuleta, nav. delo, 105, crte` na str. 105,
fot. na str 106. J. Kova~evi} za XIV vek daje dva primera za zlatovez, po{to su dvoglavi or-
lovi naslikani „preko ornamentisanog tekstila“: ode}a Liverine u Lesnovu i kesarice
Kali i wene }erke Marije u Malom Gradu na Prespi (J. Kova~evi}, nav. delo, 196, sl. 24,
158). Kada su u pitawu `enski porteti u Malom Gradu, za haqinu kesarice Kali se mo`e
re}i da da ima zlatovez preko dezenirane tkanine sa mre`om rombova (I. M. \or|evi},
nav. delo, 159, 160, il. crno-bela 85), dok sa tkaninom haqine koju nosi Marija Liverina
to nije slu~aj (S. Gabeli}, Manastir Lesnovo, T. XLIII, 78.).
71 Raznovrsnost motiva se zapa`a na sa~uvanom zlatovezu: Brankovom pojasu i haqi-
ni Ivana Aleksandra, za razliku od ve}ine tkanina sa tkanim dezenom, za koje su uobi~ajeni
motivi koji se ponavqaju.
72 O haqinama: T. Vuleta, nav. delo, 125-128.
73 S. Georgieva, nav. delonav. delo, 404, Obr. 6, 7.
74 A. Niti} - @. Temerinski, nav. delo, 7-25.
75 Pseudo-Kodinos, 200; kavadion je identifikovan kod: I. Spatharakis, nav delo,
videti Index, 269, Fig. 144, 146-151; E. Piltz, Le costume officiel, 11, 52, 75, fig. 23, 55,
56, 58-62.
76 Pseudo-Kodinos, 219; B. Cvetkovi}, nav. delo, 143-155, identifikovao je granacu
- lapacas u slikarstvu na osnovu opisa Pseudo-Kodina.
77 E. Piltz, Le costume officiel, 52; B. Cvetkovi}, nav. delo, 147-149.
78 E. Piltz, Le costume officiel, 52; N. P. Kondakov, nav. delo, 19-25; B. Cvetkovi},
nav. delo, 152-153.
79 E. Piltz, Le costume officiel, 11, 52, 75; Index, 96; fig. 23, 55, 56, 58-62.
80 Isto, fig. 23, 55.
Ni{ i Vizantija II 329
95 P. Ivi} - V. J. \uri} - S. ]irkovi}, nav. delo, fot. 3, 14; I. Spatharakis, nav. delo,
188, Fig. 140.
96 I. M. \or|evi}, nav. delo, 172, 173, il. u boji 21.
97 T. Vuleta, nav delo, 105.
98 C. Mellor, Persian Outer Caftan, http://www.geocites.com/kaganate/kaftan1.html,
2000, ilustracija: kroj kaftana iz posledwe ~etvrtine XVI veka, koji je, uz varijacije,
kori{}en od oko 1300-1620.
99 C. Mellor, A Mongol Coat, http://www.geocites.com/kaganate/kaftan2.html, 2001,
rekonstrukcija kroja izvedena je na osnovu persijskih minijatura od 1300-1620.
100 D. Stojanovi}, nav. deloo, 296-297; T, Vuleta, nav delo, 128.
101 I. M. \or|evi}, nav delo, il. na koricama kwige; S. Gabeli}, Manastir
Lesnovo, T. I, 46.
102 I. M. \or|evi}, nav. delo, 151-152, il. u boji 13.
103 N. P. Kondakov, nav. delo, 19-30, Fig. 1-12.
104 13-14th Century Turco-Mongol-Persian Crossover Coat, http://www.geocites.
com/kaganate/kaftan2.html, 2001.
105 T. Vuleta, nav. delo, 113.
Ni{ i Vizantija II 331
na{ivke oko vrata. Ogrta~i ktitora Vuka{ina iz Rudenice (1402-5; ju`ni zid
naosa)115 i Grgura na Esfigmenskoj poveqi116 imaju proreze za ruke (od ispod
ramena do ispod struka), koji se re|e javqaju. Grgurov ogrta~ nije otvoren ce-
lom du`inom, ve} od struka ima razrez - {lic. Ogrta~ koji tako|e ima {lic
napred od visine bedara i proreze za ruke je Bogdanov u Kaleni}u (il. 7).117
U XIV i XV veku su osnovni oblici krojeva haqina i ogrta~a, porek-
lom iz kasne antike, koji su bili stalno prisutni u vizantijskom kostimu,
prera|eni pod isto~wa~kim uticajem, uz dodavawe novih formi orijental-
nog porekla. Karakteristi~no je da kratki rukavi, rukavi koji vise prazni,
levkasti i oni sa razrezima u dowem delu, kao i {licevi na dowim delovima
haqina dozvoqavaju da se vide dowi delovi ode}e i tako otvaraju uglavnom
kompaktne i zatvorene forme haqina uskih ili blago zvonastih krojeva.
U srpskom profanom kostimu XIV i XV veka me|u ukrasima domini-
raju dekorativne trake i ve}i na{ivci, odnosno aplikacije.118 Naj~e{}e su
izra|eni u tehnici zlatoveza; ima ih i vezenih biserom, kao i onih ukra{enih
dragim kamewem, koji su provla|ivali u XIII veku. Brojne trake i na{ivci
izra|eni u zlatovezu u srpskom slikarstvu uklapaju se u trend prisutan u vi-
zantijskim radionicama svile od po~etka XIII veka.119 Raspore|ivani su
du` ivica odela, naj~e{}e vertikalnih, zatim oko ~lanaka (epimanike), na
laktovima (rote) i na mi{icama (peribrahioni).120 Oko vrata su bile u`e
trake, {iri okovratnici (manijaci), kao i aplikacije koje se prote`u preko
poprsja. Na{ivci koji vode poreklo sa kasnoanti~kih tunika su rote i tabule
na rukavima i dowim delovima ode}e, vertikalne trake oko vratnih izreza
(koje se prote`u i preko grudi), kao i neki od oblika dowe bordure,121 dok je
raspored traka uz zakop~avawe na haqinama otvorenim celom du`inom spreda
106 C. Grozdanov, nav. delo, 62-64, crte` 9, fotografija 44; I. M. \or|evi}, nav
delo, 157-158, il. crno bela 53.
107 G. Babi}, Kraqeva crkva u Studenici, Beograd 1987, 182, 186, sl. XXXIII, 131.
108 S. Radoj~i}, Portreti srpskih vladara u sredwem veku, 37-38, sl. 13; B.
Todi}, Staro Nagori~ino, Beograd 1993, 118-119, Crte` 21.
109 V. Todi}, Gra~anica. Slikarstvo, Pri{tina 1999, 108, 130, 170-171, tab.
XVIII, sl. 105.
110 T. Vuleta, nav. delo, 128.
111 I. M. \or|evi}, nav. delo, il. u boji 17; S. Gabeli}, nav. delo, T. XLIII, 78.
112 I. Spatharakis, nav. delo, 107-110, Fig. 11 (triptih iz Kahulija), 70 (Coisl. 70,
fol. 1 (2 bis) v.); 208-210, Fig. 155 (Vat. gr. 1176, fol. 11r).
113 Isto, nav. delo, 139-444, Fig. 93 (Ms. Ivoires 100, fol. 2r; Luvr); 185-189, Fig. 136
(Poveqa trapezundskog cara Aleksija III Dionisijatu), 139 (crte` trapezuntske freske);
192-198, Fig. 143, 144, 146-151 (tipik Linkoln kolexa).
114 O ogrta~ima i gorwim delovima ode}e u srpskom vladarskom kostimu: Isto, 124-
125.
115 J. Kova~evi}, nav. delo, 69-70, tab. LII.
116 P. Ivi} - V. J. \uri} - S. ]irkovi}, nav. delo, fot. 13;
117 D. SimićLazar, Kalenić et la dernière période de la peinture Byzantine, 30, fig. V;
D. Simi}-Lazar, Kaleni}, 84-85, 86, il. II.
332 Aleksandra Niti}
orijentalnog porekla. Na{ivci oko vrata koji idu i preko poprsja, kao i dowe
bordure ~esto su lu~no zavr{eni, {to je slu~aj i na sa~uvanom zlatovezu sa
haqine Jovana Aleksandra. Nave{}emo nekoliko primera traka i na{ivaka u
srpskom slikarstvu: trake sa zlatovezom na ode}i na ktitorskim kompozicija-
ma u Beloj crkvi Karanskoj122 i Psa~i;123 vez biserima na trakama i na{ivcima
na ode}i despota Jovana Olivera u naosu (il. 8) i priprati Lesnova;124 trake
i na{ivci sa biserima i dragim kamewem na ode}i despota Stefana i Vuka u
Rudenici (zapadni zid naosa)125 i despota Stefana u Resavi.126
Sa~uvane trake ukra{ene tehnikom zlatoveza su retke. Trnovska carska
ode`da (XIII-XIV v), ~ija je i osnovna tkanina ukra{ena zlatovezom, ima-
la je trake sa motivom rombova na{ivene spreda du` vertikalnih ivica i po
dowem rubu, kao i manijak u zlatovezu.127 I srpski komad - takozvani Brankov
pojas (sredina XIV veka; Britanski muzej i Ermita`) za koji se smatra da je
mogao biti pojas ili rubna traka, izra|en je u tehnici zlatoveza na crvenoj i
ru`i~astoj svili.128 Na wemu su u ~etvorolisnim okvirima izvezeni Brankovo
ime i figure `ivotiwa.129 Za zlatovez sa odela cara Ivana Aleksandra iz
Narodnog muzeja u Beogradu ne mo`e se pouzdano re}i da li je bio u obliku
na{ivaka ili je ra|en na tkanini od koje je sa{ivena haqina.130
Osim zlatoveza treba pomenuti i pletene rubne trake koje mogu imati
petqe za zakop~avawe, kakvi su okovratnik i narukvica s Novog Brda koji se
~uvaju u Narodnom muzeju u Beogradu (kraj XIV v).131 Postojale su i druga~ije
pozamanterijske trake, tkane kombinovawem razli~itih prepletaja - kao
traka na Lazarevoj haqini,132 ili ra|ene kombinacijom razli~itih tehnika,
kori{}enih u izradi ~ipke i veza - jo{ jedan okovratnik iz Novog Brda (kraj
XIV v; Narodni muzej, Beograd).133 Pomenu}emo i trake sa kostima princeze
iz Sv. Sofije u Mistri (prva polovina XV veka).134
Ogrta~i i haqine vladara i vlastele nekad po rubovima imaju krzno
(haqina Jovana Olivera u naosu Lesnova135 - il. 8, i kavadioni na ktitorskoj
kompoziciji u Psa~i136). Nije uvek jasno da li su ovi odevni predmeti samo
operva`eni krznom ili su i postavqeni wime. Na Esfigmenskoj poveqi
gorwe haqine ili ogrta~i svih ~lanova porodice despota \ur|a, osim Mare
imaju krznene postave koje se vide po{to su krajevi ode}e povrnuti.137
Aleksandra Nitić
TEXTILE AND SECULAR COSTUME IN SERBIAN PAINTING OF THE 14TH
AND THE FIRST HALF OF THE 15TH CENTURY
- THE ORIGIN AND DEVELOPMENT OF STYLE -
The stylistic research of Serbian secular costume of the 14th and the first half
of the 15th centuries, based on representations in painting comprised the origin
of particular textiles, the sources and development of the basic forms of the cloth-
ing, i.e. the prevailing cuts of the period, as well as the decoration (mostly strips
and other sewn on adornments). The portraits of rulers and nobility were studied,
together with Byzantine and Italian preserved fabrics and clothes and costume on
paintings as comparative material.
For numerous textiles represented on Serbian frescoes and miniature paint-
ings could be, for their designs, presumed or established that they are Italian (the
patterns of the rhombs net, roundels with two-headed eagles, pointed ovals; the motifs
of stars, tendril, tendril with birds; the pattern of waving stem with palmettes and
flowers). It should be said that this is relevant for multicoloured textiles, whilst for
the textiles with gold ornaments we can not always claim for sure are they Italian
fabrics woven with gold or Byzantine, adorned with goldembroidery on the entire
surface of the fabric.
Regarding the basic form, costume of the 14th and the first half of the 15th centuries
represents a separate whole in comparison to the 13th century. It features tight cuts and deco-
ration in the shape of the bands and larger sewn on ornaments. The dresses are frequently
buttoned along the whole length in the front, with goldembroidery beside closing, around
the neck and wrists. There are also crossover robes. Tight cuts with buttons in the front and
crossover dresses are of oriental origin. The most of the robes were long; some of the mail
dresses had over or under knee length. Robes had „A“ shape along their whole length or from
the waist downwards. Long and short sleeves were narrow mostly; on female dresses some
Beside sakkos, there are two identified robes worn at the Byzantine court of
the Palaiologoi epoch present in Serbian painting - kabbadion and granatza, namely
lapatzas. Both of them of oriental origin, cut narrow; granatza with hanging sleeves.
Less habitual are the cuts with inserts in the shape of wedges, as well as those with
wide, short skirt that can be found in Persian and Mongol costume. Except orien-
tal, the minor influences of the West, i.e. Italy were observed in the costume in
Serbian painting, in the cut of the female dresses with elevated waist.
The cuts of sleeves and slits on the lower parts of dresses allow undergarments
to be seen and in that way open mostly closed shapes of the dresses. Cloaks have simple
cuts, they are fastened in the middle in the front and they are not wide. In the most
cases cloaks are adorned with borders along all edges and sometimes have larger sewn on
The basic forms and decoration in the Serbian profane costume of the 14th and
the first half of the 15th centuries originated from Byzantium. The oriental elements
present in cuts and the disposition of the decoration, as well as the usage of the
Italian textiles, were the integral parts of the Byzantine costume of the period.