Sie sind auf Seite 1von 6

1.ta je drava?

Drava je politika zajednica onih koji vladaju i onih kojima se vlada ureena na osnovu pravila koje prihvataju svi lanovi. Ona je aparat sile kojim jami sigurnost svih lanova zajednice. 2.U politikoj teoriji razlikuju se pojmovi PLURALIZAM i KORPORATIVIZAM. Korporativizam predstavlja takav odnos izmeu drave i interesnih grupa u kojem se do najvanijih odluka o domaim problemima dolazi raspravom izmeu vlade i nekoliko vodeih zatitnih grupa (posebno poslovnih udruenja, sindikata...). Korporativizam podrazumjeva hijerarhiju grupa na ijem je vrhu drava, a povlateni interesi osiguravaju poslunost mnogobrojnog lanstva. Za razliku od tog pojma PLURALIZAM oznaava politiki sistem : u kojem brojne takmiarske, konkurentske, kompetitorske, interesne grupe vre ogroman uticaj, veliki uticaj na responzivnu, odgovornu vlast, no kako su sve grupe usmjerene na vlast, na podruje vlasti, kako ni jedna elita u pluralizmu ne dominira u svim sektorima drutva i to je proces u kome se formiraju vrlo jednostavno i lako, nove grupe, imamo jednu pluralnu, viestranaku, vieslojnu strukturu, u kome se smijenjuju, raaju, jednostavno takmie na politikom tritu razliite politike inetresne grupe. Znai kljuni segment pluralizma je u stvari kompeticija, odnosno konkurencija razliitih grupa na politikom podruju. 3. Segmentirani pluralizam: Lorwin daje definiciju segmentiranog pluralizma.: Organizacija drutvenih pokreta, obrazovnih i komunikacijskih sistema, dobrovoljnih udruenja i polititikih stranaka uzdu crta vjerskih i ideolokih rascjepa. Ovaj pluralizam je pluralistiki po priznavanju razliitosti, segmentiran po institucionalizaciji. Ova definicija je dakle vezana uz stanje drutva, a tek izvedeno uz politiki poredak. Segmentiranje kao sociokulturoloka pojava ne utjee izravno na stranaki sistem: razne segmentirane zemlje imaju razliite stranake sisteme. 4. U pluralizmu: a) Drava dominira nad drutvom b) Drutvo dominira nad dravom c) Drava i drutvo imaju jednak uticaj 5. Definisati polarizirani pluralizam? Pod pojmom polariziranog pluralizma Sartori podrazumijeva postojanje takvog isistema u kojem djeluje vei broj politiki stranka. On polazi od stava da polarizirani pluralizam podrazumijeva postojanje takvog sistema u kojem postoji oko 5 ili 6 stranaka. On govori da ovaj broj od 5 ili est stranaka nije kljuni ali govori da je vea vjerovatnoa da e interakcije izmeu vie od 5 ili 6 stranaka proizvesti vrlo razliite mehanizme u odnosu na interakciju ispod 5 ili 6 stranka. Stranke djeluju u okviru jednistvenog konteksta. Pod pojmom politiki pluralizam podrazumijeva se naelo ustroja drave i drutva. Institucionaliziranjem politikog pluralizma priznaje sepostojanje razliitogmnotva pojedinaca i grupa koje imaju razliite interese, te zagovaraju razliite svjetonadzore. Oni djeluju u okviru jedinstvenog konteksta. To jedinstvo nije unaprijed dato ve se mora uspostavljati djelovanjem pojedinih subjekata. Obiljeja polariziranog pluralizma: 1.Postojanje relevantnih protusistemskih stranaka. 2. Postojanje bilateralnih opozicija. 3. Pozicioniranje jedne stranke ili grupe stranaka u centru. 4. Polarizacija kao sintetsko obiljeje 5. Prevladavanje centrifugalnih nad centripetalnim silnicama.

6.Uroeni ideoloki obrazac. 7. Postojanje neodgovornih opozicija. 8.Politika pretjerane ponude prevelikih obeanja.

6.Definisati pojam poliarhija + obiljeja? Poliarhija znai, doslovno, vladavina mnogh i odnosi se na ustanove i politike procese savremenih predstavnikih demokratija. Kod tih reima, poliarhija se razlikuje os svih nedemokratskih sistema i od malih demokratija zasnovanih na klasinom, odnosno, atenskom obrascu direktnog uestvovanja. Poliarhija se moe smatrati grubim pribliavanjem demokratiji, po tome to djeluje kroz ustanove koje promoviraju vladare da uzmu u obzir interese i elje izabornog tijela. Osnovne odlike poliarhije po R. Dall-u su: 1.Vlast je u rukama izabranih zvaninika, 2.Izbori su slobodni i poteni 3.Postoji ope pravo glasa 4.Ne postoji ogranieno pravo candidature na izborima 5.Postoji sloboda da se kritikuje ili protestuje 6.Graani imaju pravo pristupa razliiti izvorima informacija i 7.Grupe i udruenja su bar u nekoj mjeri neovisni od vlasti.

7.Po Robertu Dahlu reime zasnovane na poliarhiji karakteriziraju dva obiljeja: 1.Postoji visok stepen tolerancije prema opoziciji i to je zagarantovano takmiarskim, kompetativnim partijskim sistemom i 2.Stvaranje dovoljno irokih mogunosti za participaciju u politici kako bi se osigurao jedan stabilan nivo zainteresovanosti graana za uee u politici.

8.Obiljeja konsolidovane demokracije po A. Liphartu: 1. Postojanje velike koalicije 2. Meusobni veto 3. Proporcionalnost i

4. Veliki stepen samostalnosti segmenata autonomnost segmenata.


9. Politike stranke su trajne organizacije koje se nadmeu na izborima za osvajanje dravne vlasti. Za razliku od interesnih grupa koje ele samo utjecati na vlast i ostvariti interese prema kojima su se organizirali, politike stranke ele dohvatiti poluge moi, one ele vriti vlast. Stranke, po Weberu, ive u kui moi. Smjetene izmeu naroda i drave, stranke su sastavni dio funkcioniranja modernih politikih sistema na etiri naina, i to:

1. definiranje ideolokih ciljeva, 2. artikulacija i agregacija drutvenih interesa, 3. mobilizacija i socijalizacija graana, 4. regrutovanje elita i uee u uspostavljanju i vrenjeu vlasti. *Weber, etiri oblika predstavnitva: 1. propisano predstavnitvo koje je karakteristino za najrazliitije patrijarhalne i harimatske organizirane grupe (eici, plemenske starjeine, nasljedni hijerarsi sekta..) 2. staleko predstavnitvo (sa osobnim pravima) koje je karakteristino za feudalne dvorove i skuptine staleki privilegiranih grupa, 3. vezano predstavnitvo, to su oni koji su izabrani ili su odreeni, npr. Rotacijom, zrijebom ili sl.. Radi se o opunomoenicima ija je mo kao predstavnika ograniena imperativnim mandatom i pravom na opoziv i vezana je za saglasnost onih osoba koje zastupaju, 4. slobodno predstavnitvo u kojem je predstavnik biran po svim pravilima i koji nije vezan ni za kakvu instrukciju. Taj predstavnik je duzan da uva interese onih koji su ga izabrali. On ti situira moderna parlamentarna predstavnitva za koja je karakteristina teznja ka optem postvarenju 10.Tipologija na temelju ideologije /Sartori: 1.Ideoloka distanca (odnosi se na viestranaje). 2.Ideoloki intenzitet (odnosi se na jednostranaje). 11.Usvajanje povijesnog/historiskog pristupa omoguuje klasificiranje politikih stranaka u etiri velike grupe, i to: 1. honoracijska stranka, 2. masovna stranka, 3. catch all stranka 4. kartelska stranka 12.Giovanni Sartori je politiki pluralizam klasificirao u tri razine, i to: 1. atomizirani pluralizam, 2. ekstremni polarizirani pluralizam (visoka fragmentacija, od 5 stranaka), 3. ogranieniumjereni pluralizam (niska fragmentacija, do 5 stranaka). U skladu sa Sartorijevom (1976) klasifikacijom, nakon poetnog atomiziranog pluralizma (rezultata liberalizacije), mogue je oekivati postepeni razvoj od polariziranog ka umjerenom pluralizmu. 13. Tri razine konceptualizacije pluralizma: 1. kulturna, pluralistika kultura, 2. drutvena, drutveni pluralizam, 3. politika, politiki pluralizam. 14. S obzirom na dinamiku i vremenske dimenzije prijelaza iz nedemokratskog u demokratski reim Huntington je ustvrdio da: 1. konfliktni i nasilni prijelaz osigurava bolje uvjete za demokratsku konsolidaciju 2. konsenzualni i manje nasilan prijelaz osigurava bolje uvjete za demokratsku konsolidaciju 3. kombinacija konsenzusa i nasilja osigurava bolje uvjete za demokratsku konsolidaciju *Odnosno, S obzirom na prelaz iz nedemokratskog sistema u demonkratski sistem Huntington je smatrao da je konsenzualni prelaz manje nasilan prelaz I da osigurava bolje uvjete za demokratsku konsolidaciju u usporedbi s konfliktima i nasilnim prelazima. Stoga je miljenja

da mjeavina transformacija i zamjene transplacemant u najvepj mjeri podpomae demokratsku konsolidaciju. 15. Pod pojmom transplacement, koji u najveoj mjeri potpomae demokratsku konsolidaciju Huntington je ustvari opisao na znaenje dinamike i vremenske dimenzije demokratskog prijelaza koja naglaava da konsenzualni i manje nasilan prijelaz osigurava bolje uvjete za demokratsku konsolidaciju u usporedbi s konfliktnim i nasilnim. 16. Kljuna taka razlikovanja izmeu transformacije i zamjene-transplacement-a jeste period liberalizacije. Taj period karakterizira: vladajua stranka starog sistema jo uvijek ima monopol vlasti, mada tolerira opoziciju u uvjetima kad je ova dovoljno snana, vodi i pregovore s njom i priprema prijelaz u demokraciju na miran nain. Ovdje se radi i o periodu kad se vladajua stranka, poputanjem politikoj opoziciji, prilagoava politikim uvjetima.Zato Golosov (1996: 91) smatra da su se u takvim uvjetima stranaki sistemi, koji su se pojavljivali, djelimino formirali pod uticajem komunistikih pravila, a djelimino i po demokratskim pravilima

17.Historijski posmatrano politiki pluralizam u Bosni i Hercegovini otpoeo je stvaranjem prvih politikih stranaka na teritoriji BiH. Navedite nazive prve etiri politike stranke formirane u BiH i vrijeme njihovog formiranja. ( period vjerska i vakufskomerifska autonomija u okviru AustroUgarske monarhije str.107) 1. 1906, MNO- Muslimanska narodna organizacija, na elu sa Alibegom Firdusom, 2. maj 1907, Srpska narodna samostalna stranka, na elu sa Lazarom Dimitrijeviem, 3. oktobar 1907, SNO- Srpska narodna organizacija (Vojislav Sola, Gligorije Jeftanovi..), 4. februar 1908, HNZ- Hrvatska narodna zajednica, Nikola Mandi, 5. august 1908, Muslimanska narodna stranka od 1910. Muslimanska samostalna stranka, 6.1909, Socijaldemokrtska stranka BiH

18. Tokom viedecenijskog egzistiranja Bosne i Hercegovine u okviru Kraljevine Jugoslavije najuspjenija politika stranka u Bosni i Hecegovini je bila JMO na ijem elu je sve do svoje smrti bio Mehmed Spaho. 19. Nakon 45-to godinje jednopartijske vladavine prijelaz u demokraciju u Bosni i Hercegovini otpoeo je u 1990. godini. U teoretskom smislu ovaj prijelaz karakteriziraju etiri perioda, od kojih posljednji, etrvti period jo uvijek traje. Koja su to etiri perioda? 1. predtranzicijski period period liberalizacije (od kraja osamdesetih godina), (od godina), 2. prijelaz u uem smislu (usvajanje amandmana na Ustav SRBiH, Zakona o izboru i (usvajanje SRBiH, opozivu lanova Predsjednitva SRBiH; Zakona o izboru odbornika i poslanika u skuptine drutveno-politikih zajednica; Zakona o udruivanju graana ,...i priprema i izvoenje prvih Zakona udru ,...i izvo slobodnih, demokratskih i viestranakih izbora, te popunjavanje naslijedjenih politikih slobodnih, vi estrana izbora, politi ustanova s demokratski izabranim predstavnicima), predstavnicima), 3. pokuaj konsolidacije nove demokracije (nakon izbora 1990. godine), (nakon godine), 4.postratni period konsolidacije pod dominacijom etnonacionalnih politikih stranaka politi Postratni period konsolidacije se jo uvijek odvija. Obiljeen je organizacionom period jo odvija. Obilje

konsolidacijom stranaka, konsolidacijom stranake arene i borbom za drutvene, ekonomske stranaka, strana dru tvene, i politike izvore stranakog djelovanja. politi strana djelovanja. 20. Pluralna stranaka struktura u Bosni i Hercegovini 1990. godine javlja se u dva prepoznatljiva oblika, i to: 1. Prvi, etnike ili narodne, odnosno nacionalne stranke kao stranke sa jednonacionalnim sastavom, 2. Drugi, graanske stranke kao stranke sa multietnikim sastavom. 21. Na prvim viestranakim izborima 1990. apsolutnu pobjedu su odnijele slijedee stranke: SDA , HDZ i SDS SDA 35,85%, SDS 30 %, HDZ 18.35% , u Skuptini SR BiH ukupno 84% poslanikih mandata, u optinskim skuptinama 75,78% mandata, u Skuptini Grada Sarajevo 60,83% mandata. Graanski blok stranaka u Skuptini SR BiH osvojio je svega 16% poslanikih mandata 22. Dvije najjae opozicione politike stranke u BiH nakon izbora 1990.g. bile su: 1. SDP- Socijaldemokratska partija, 2. Savez reformskih snaga Ante Markovi 23. Politiki pluralizam u bosanskohercegovakom drutvu je uvjet i garant predstavnike demokracije. Ko u bosanskohercegovakom drutvu treba da doprinosi profiliranju i izraavanju politike volje graana, te osiguravanju dravnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta, pravnog poretaka i primjenu naela demokracije? Graani na izborima-demokratski izbori -politike stranke -parlament 24. Koje politike stranke u konfliktnim viestranakim zemljama nastupaju kao nacionalistiki akteri koji djeluju u pravcu poveanja polarizacije i pridobijanja potpore jedne od etnikih zajednica: Stranke desno orijentirane. 25. Pod pojmom konsolidirana stranaka arena podrazumjevamo one politike sisteme u kojima se broj parlamentarnih stranaka kree: a)od 2-5; b) od 5-6; c) od 5-10; upravo se misli na broj 5 i 6 stranaka kada se kae konsolidirana. 26. Index agregacije je veza izmedju udjela parlamentarnih mjesta najvece parlamentarne stranke i broja stranaka u parlamentu. 27.Cottova hipoteza glasi: to je potpora koju ima vladajua stranka nedemokratskog reima vea i to je demokratski prijelaz vie kontinuiran, to su vee mogunosti da takva stranka, kao znaajan politiki akter, preivi unutar demokratskog reima. to je demokratski prijelaz vie kontinuiran, vea je potpora vladajuoj stranci nedemokratskog reima i vea je mogunost da e reformirana politika organizacija/politika stranka zadrati potporu. 28. Bosanski sabor 1910-1915 Sastojao se od 72 izabrana poslanika i 20 virilnih inovnika. Politiko predstavljanje olieno u Saboru zasnivalo se iskljuivo na konfesionalnom odreenju.

Sabor ima predsjednitvo koje ine predsjednik i dva podpredsjednika (zastupljen je po predstavnik sve tri glavne vjeroispovjesti). Postojale su dvije vrste lanova sabora: 1. po poloaju-virilni, kojih je bilo 20 i to 16 sveenikih svih vjeroispovjesti i 4 svjetovna, 2. birani, kojih je 72 saborska zastupnika i to za paravoslavne zastupnike 31 mandat, za muslimane 24, za katolike 16 i za jevreje 1. Birai su podjeljeni u tri kurije: 1. Prva kurija, politiki ili ekonomski povlateni, 2. Druga kurija, vezana za gradove, 3. Trea kurija, kurija seoskih komuna. Ovaj period politikog predstavnitva definiramo kao model konfesionalnog politikog predstavljanja.