SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA ARHEOLOGIJU

ANTIKA ARHEOLOGIJA APENINSKOG POLUOTOKA

SEMINARSKI RAD
SEPULKRALNA ARHITEKTURA RIMA

Alida Bek Tajana Blaekovi

Godine, 2012.

Sadraj: 1. Sadraj 2. Uvod 3. Grobnica Scipiona 4. Grobne komore 5. Grobnica S. Sulpicius Galba 6. Oratory of Phalaris i Tomb of Theron 7. Grobnica C. Poplicuisa Bibulusa 8. Augustov mauzolej 9. Hadrijanov mauzolej 10. Zakljuak 11. Literatura

2. Uvod: Sepulkralna arhitektura naziv je za graevine koje su sluile u svrhu nadgrobnih spomenika. Tonije sepulkralna arhitektura znai grobna arhitektura. Grobnice su oduvijek bile jedan od najvanijih i najbogatijih izvora informacija o nekoj civilizaciji. U ovom seminaru emo govoriti o rimskoj sepulkralnoj arhitekturi.

3. Grobnica Scipiona Grobnica Scipiona je rimska grobnica sa odajama u etruanskom stilu. U 2.st u nju je poloen veliki sarkofag konzula iz 298. L. Cornelius Scipio Barbatus. Pokazuje mjeavinu elemenata dorskog i jonskog stila koji karakterizira drugo stoljee. Istovremeno glavna fasada grobnice, okrenuta sjecitu Via Appia i Via Latina se sastoji od visokog podija, okrunjenog korniama. Iznad je bio zid od tesanika sa stupovima od tufa; samo komadi zida i baza jednog atiko jonskog stupa su ouvani. Desno su originalna vrata podija u kamenu i to je ulaz u kasnije dodanu galeriju. Podij je neko bio ukraen povijesnim motivima, ali je prekriven bojom. Dok je fasada Scipiona tipina gipsana i slikana rimska arhitektura Sempronijeva grobnica u nagibu Kvirinal breuljka je imala elegantnu fasadu od travertine sa lunim ulazom kroz visoki podij okrunjen sa floralnim frizom i korniom.

4. Grobne komore Grobne komore raene su od tesanika tufe pronaene u breuljku Eskviline. Jedna od pronaenih slika bila je predmet mnogobrojnih rasprava jer je na njoj bio prikaz rimskog generala i najvjerojatnije neprijatelja, a nastanak slike datira se u kasno tree ili rano drugo stoljee. U Via di S.Croce, jugoistonom dijelu republike Rima postoje grobne komore sa fasadom od tufa graene po volji rimskih obitelji. Iznad dvoje vrata bile su ploe od travertina s portretima u niama, karakteristine za rimske realistine ljudske portrete svih klasa ali vjerojatno nalik na aristokratske ormarie u kojima su portreti drani. U jednu ruku te grobnice srednje klase podsjeaju na etruanske nekropole uz cestu iz 6.st. dok su s druge strane one bile prethodnici kasnijih beskrajnih redova malih grobnica tipa kue izvan grada u doba Carstva. Iako je utjecaj s istoka mogao utjecati na sistem kranskih i idovskih grobnica katakombi u imperijalnom Rimu, trebalo bi se prisjetiti da su rane republikanske grobnice mogle biti poveane sa galerijama koje su bile u razini sa sarkofazima. Kamena gorbnica sjeverozapadno od Antiuma ima tri galerije spojene sa vestibulom. Uz zidove su stolne grobnice na dva ili tri kata zatvorene ploama.

U zadnjim stoljeima prije Krista kremiranje prevladava nad ukopima. Nalazi dokazuju da je postojala lomaa na kojoj su palili pokojnike i da su urne koje su sadravale pepeo ostavljane u blizini. Nie u zidovima za urne su dodane kasnije- bez sumnje podrijetlom su iz Augustova doba. Zajedno sa kremacijom dolaze do izraaja i spomenici helenistikog stila koji su uz cestu van gradskih zidina i jo se mogu vidjeti te imperijalne grobnice iz Via Appia. Okolina Pompeja pokazuje novi izgled grada. Mnoge graevine su podizali bogati graani te je to kasnije postalo moderno. Do danas, kako ulazimo ili izlazimo iz Pompeja ti spomenici prenose osobne poruke pompejana i njihove helenistike kulture.

5. S. Sulpicius Galba Izmeu Porticus Aemilia na Tiberu i Galba podignuta je grobnica za S. Sulpicius Galba, konzula iz 108. Godine. To je kvadratna graevina od Monte Verde tufa sa natpisom od travertina. Ouvani nii dio te graevine stoji na podstrukturi dva bloka od tufa sa lijevanim krovnim vijencem koji je ukraen. Nita nije ostalo od strukture koja je okuivala grobnicu.

6. Oratory of Phalaris i Tomb of Theron Dvije rimske grobnice van Agrienta koje datiraju od poetka prvog stoljea daju nam potpun uvid u elegantan novi stil repozitorija urni koji oito nisu bili povezani tradicijom pokapanja. s talijanskom

7. Grobnica C. Poplicuisa Bibulusa Grobnica C. Poplicuisa Bibulusa stajala je izvan vrata Servijanovog zida ispred sjevernog dijela Kapitolija. To je bila duguljusta, pravokutna graevina od tufa i travertina orijentirana sjever-zapad. Natpis koji je gledao na ulicu dokazivao je da je graevinu podigao Senat. Graevina iznad podijuma ini se da je imala malo svetite koje je imalo prodormos. U sredini sjeverozapadnog dijela su bila iroka vrata gdje je moda stajao kip. Lijevo i desno od vrata i u kutovima stranjeg zida su Tuskanski pilastri. Na njima je arhitrav i friz sa vijencima. Izmeu pilastra su bili stolovi iznad kojih je krovni vijenac. 4

Iako ova graevina pokazuje rimske znaajke, uglavnom je oit helenistiki karakter. Grobnice imperijalnog razdoblja na Via Appia izvan Ariccia pokazuje najkarakteristinije znaajke ranog modela. Dok su takve graevine rijetke, etruanski i latinski humci ouvali su se kroz cijelo carstvo. Koliko su nadmaili etruanske prototipove grobnica u njihovoj raskoi i veliini vidi se u mauzolejima Augustusa i Hadrijana.

8. Augustov mauzolej Mauzolej Augusta je velika grobnica koju je sagradio rimski car August 28. godine prije Krista na Campus Martiusu u Rimu. Mauzolej se nalazi na Piazza Augusto Imperatore. Mauzolej je bio jedan od prvih projekata koji je pokrenuo August u gradu Rimu nakon njegove pobjede u bitci kod Akcija u 31. god. Mauzolej bio je krunog tlocrta, koji se sastoji od nekoliko koncentrinih prstenova zemlje i opeke. Svodovi se nastavljaju na krov i otvori se ukopaju prostore u nastavku. 9. Hadrijanov mauzolej Graevina cilindrinog oblika na kvadratnom podnoju. Zapoeo ju je 135. car Hadrijan, a zavrio 139. Antonin Pio. Neko se na njoj uzdizao golemi carev kip, a danas kip arhanela Mihaela. U njoj je sahranjen pepeo cara Hadrijana i njegove ene Sabine te drugi carevi sve do Karakale. 923. je mauzolej pretvoren u tvravu, vie je puta pregraivan i nadograivan, a u radovima su sudjelovali ak Michelangelo i Bramante. Danas slui kao muzej, s Vatikanom je spojena dugim hodnikom. Rijetko su novi poeci bili jasni kao Cezarovo i Augustovo doba, u svjedoanstvima, u umjetnosti, u cijelom politikom sistemu tako i u arhitekturi kao nova magnificenti i klasini stil sa slobodnijom arhitektonskom dekoracijom u grkom stilu karkakterziralo je zadnje stoljee Republike u vrijeme Cezara.

10. Zakljuak Rimske grobnice svoje ishodite pronalaze u etruanskim grobnicama. Veina ih je raena od tufa i travertina. Imamo vie paljevinskih ukopa, tj, ukope u urnama. Nadgrobni spomenici su bili veinom u obliku kua, stela ili grobnih komora. Bile su dostupne i srednjoj klasi, a ne samo bogatom sloju rimskoga druva. Malo je ouvanih spomenika te nadgrobne arhitekture za razliku od etruanskih grobnica. Daljnim razvojem poinju se izgraivati veliki nadgrobni spomenici tj, mauzoleji kao to su Hadrijanov i Augustov u kojima pratimo pokope cijelih obitelji.

Literatura:

Boethius; Etruscan and early Roman architecture