Sie sind auf Seite 1von 48

ONTOGENEZA OVJEKOVA RAZVITKA Pretpostavke rasta:Bioloke i Psiholoke rasta:Bioloke Potrebe:Tjelesne, Duevne i Emocionalne Potrebe:Tjelesne, Pozornost pedagogije najveim dijelom

i jeste usmjerena na taj raspon ovjekova ivota, od roenja do zrelosti. Da bi uspjeno savladao proces odrastanja, mladi ovjek mora stei neizmjerna: KOGNITIVNA, EMOCIONALNA i SOCIJALNA POSTIGNUA u procesu uenja. Proces uenja u naem suvremenom drutvu tee u dva oblika: oblika: a) AKTIVNIM SUDJELOVANJEM u ivotu socijalnih zajednica (obitelj, poznanici, vrnjaci) b) Svrhovitim UPLITANJEM PEDAGOGA po pozivu (odgajatelji, uitelji, profesori) OVJEK bie otvoreno za svijet ovjek je od roenja otvoren za svijet, i njegovo ustrojstvo omoguuje mu da ui i razvija svoje osobine ponaanja. ANTROPOLOKO GLEDITE Nesavrenost ovjeka Nedostatak upotpunjen sposobnostima (rad ili darovi djelovanja ruku i inteligencije ).Iz toga proizlazi da je ovjekovo uenje PRIRODNO UVJETOVANA INJENICA, tj. ovjeku je potreban ODGOJ tj. UENJE. UENJE je dakle opi naziv za ono ime se mi u pedagogiji bavimo. A bavimo se ljudima i razmiljanjima o njima, jer su oni bia koja ue. LJUDSKI RAZVOJ Odgoj + uenje + aktivnost djeteta (ukljuuje i ljude iz okruenja, koji komuniciraju s djetetom, kao i predmete i dogaaje ) a) individualno b) zajedniko teorije o stupnjevima starosti PRETPOSTAVKE OVJEKOVA RAZVITKA DJETINJSTVOM se shvaa odsjeak u duevnom razvoju ovjeka, suvremena pak obuhvaa i historijski, drutveni ili kulturni kontekst - postavlja se pitanje koji su meusobni utjecaji izmeu ovjeka koji se razvija i okolnog svijeta koji se mijenja. - Tako djetinjstvo postaje interdisciplinarno podruje istraivanja. Moramo razlikovati nekoliko pojmova:RAZVOJ , SAZRIJEVANJE i RAST. pojmova:RAZVOJ
1

RAZVOJ je cjelovita promjena nekog ovjeka, on obuhvaa kognitivne, afektivne i druge imbenike (Baacke), ovjek se razvija prema odreenim zakonitostima i to traje cijelog ivota. SAZRIJEVANJE je genetiki upravljani udjel razvoja (Schraml), i ono je pod utjecajem okoline. RAST -podrazumijeva porast veliine i mase tijela ili dijelova tijela (Berndt). Ralamba sazrijevanja moe biti: biti: 1. razdoblje dojeneta (od roenja do 1. god. ivota) 2. razdoblje djeteta (od 1. do 12. god. ivota) a) rano djetinjstvo ( od 1. do 6. god.) b) djetinjstvo srednje dobi (od 6. do 10. god.) c) kasno djetinjstvo (od 10. do 12. god.) 3. doba mladosti (od 12. do 18. i vie god. ivota) 4. odraslo doba zrelost 5. starost. MODELI RAZVOJA DJETETA - Razvoj u djejoj i mladenakoj dobi opisati emo kroz 3 najpoznatija modela: ERIKSONOV psihoanalitiki, PIAGETOV kognitivni razvitak KOHLBERGOV - teorija moralnog razvoja. POJAM PEDAGOGIJE

Kako se postaje ovjekom? Proces humanizacije odvija se u etiri faze (kronoloke i pedagoke): 1. RAANJE odnosi se na zaetak i poetak novog ljudskog bia, na njegov prvi ivot u krilu majke i na njegov fiziki poroaj 2. DUEVNI I TJELESNI RAST razvoj u vremenu djetinjstva i mladenatva 3. ODGOJ iako se ovaj rast i razvoj odvija spontano ipak se ne moe uspjeno dovriti bez obiteljske, uiteljske ili medicinske brige odraslih. Stoga je ovo faza odgoja djeteta kako bi postao cjelovitim ovjekom, i odvija se usporedo s rastom 4. SAMOODGOJ oovjeenje traje itav ivot, sve do posljednjih dana esto ovu fazu nazivamo i SAMOOSTVARENJE, iako ova faza traje ve od djetinjstva ona puni zamah uzima u zrelijoj dobi i traje do konca ivota. to znai odgajati?
2

Iako je odgajanje staro koliko i ljudski rod ono je trajna, iskonska i posvudanja pojava. Otkad je ovjeka postoji i odgoj. Bez odgoja ne moemo zamisliti ljudsku civilizaciju, on je vaan kako za pojedinca tako i za itavu ljudsku zajednicu. to je odgoj, u emu je njegova bit i svrha, to nam o njemu govori suvremena znanost? HRVATSKA ETIMOLOGIJA RIJEI ODGOJ Hrvatska rije ODGOJ ima svoj korijen u glagolu GOJITI = initi da neto ivi i raste, i uvijek se odnosi na ivo bie. Ako se odnosi na biljke tada se pretvara u gajiti (cvijee)Prvotno se odnosi na fiziki ivot i znai isto to i hraniti, njegovati, podizati ovjeka. Od GOJITI su nastale: glagolske izvedenice: odgojiti, uzgajati, odgajati imenice:odgoj, odgajanje, odgajatelj, gojenac, uzgoj pridjevi:gojen, uzgojen, odgojen, neodgojen. Hrvatske rijei ODGOJ i UZGOJ nemaju isto znaenje, odgoj se uvijek vee uz ljudsko bie a uzgoj redovito na biljke i ivotinje. ETIMOLOGIJA RIJEI PEDAGOGIJA Stari Grci su zaetnici formalne pedagogije i oni su brigu o djeci nazivali PAIDEIA - od korijena PAIS, PAIDOS = DJEAK, s vremenom nastao u kombinaciji AGO = voditi, upravljati, PAIDAGOGOS = odgojitelj, PAIDAGOGIJA = posao odgojitelja. Shvaanje odgoja otkrivamo i kod Rimljana, njihova imenica EDUCATIO = odgoj, i glagol EDUCARE = nastao na temelju korijena ducere to znai voditi, zapovijedati Grku i latinsku terminologiju su kasnije preuzeli gotovo svi narodi svijeta. Pedagogijska znanost i njezina odreenja Pedagogija je teorija odgoja i obrazovanja. Teorija se ovdje podrazumijeva u najirem smislu: kao sustav spoznaja, stavova i miljenja o odreenom predmetu. esto susreemo definiciju da je pedagogija znanost o odgoju. Znanost ima svoje kriterije kao DOKAZNOST i UOPENOST, u teoriji odgoja meutim ima mnogo misli koje su bitne za tu djelatnost a nisu predmet egzaktnog dokazivanja, strogih provjera, detaljnijih znanstvenih analiza, nego proizlaze iz zdravo-razumskih prosudbi iz praktinog iskustva. Ali pedagoka praksa usko je povezana s teorijom, tako da govorimo o uskom meudjelovanju znanstvenih i praktinih oblika pedagogijske teorije. Tako emo pedagogiju podijeliti na znanstveni i onaj iri praktian dio.

ZNANSTVENOM se teorijom smatra sreeni sustav vie ili manje potvrenih iskaza o stvarnosti koji sadrava opise ili iskaze o znanstvenim zakonima. To su potvrene znanstvene hipoteze koje utvruju stalne odnose izmeu dvije ili vie varijabli od kojih svaka predstavlja konkretne pojave iz stvarnog svijeta. PRAKTINA teorija odgoja i obrazovanja je normativno deskriptivni sustav iskaza koji u odreenoj drutveno kulturnoj situaciji obavjeuje o zadaama odgoja i obrazovanja kao i sredstvima za njihovo provoenje te ih inspirira za odgojno djelovanje u smislu vaeeg svjetonazora i morala, tj. svrha joj je da znanjem potrebnim za tu aktivnost opskrbi ljude koji se bave odgojem i obrazovanjem. FILOZOFIJA odgoja i obrazovanja - pojavljuje se kao interdisciplinarno podruje filozofije i pedagogije. - pri tom se ne misli na filozofiju kao univerzalnu znanost u smislu uenja Platona i Aristotela, postavlja filozofska utemeljenja pojedinim elementima sustava pedagogije te obuhvaa s pedagokim problemima povezana pitanja epistemologije, svjetonazora, teleologije, etike, aksiologije. NPR. - normativna filozofija odgoja - koja se bavi pitanjima i opravdanjima ciljeva odgoja, odgojnim vrjednotama itd., - normativna etika postavlja aspekte odgajateljeve linosti. Postavlja se pitanje o mogunosti jedinstvene teorije odgoja i obrazovanja praktina teorija mora obuhvatiti i sve to je u znanstvenoj teoriji upotrebljivo u praktinoj situaciji, time se dolazi do svojevrsne sinteze znanstvene i praktine te filozofije odgojnoobrazovne stvarnosti. TERMINOLOKA PRIMJEDBA: pridjev PEDAGOKI se koristi u iskazivanju praktine djelatnosti odgoja i obrazovanja, a PEDAGOGIJSKI obrazlae pojmove teorijskog bavljenja tom znanou Temeljna podjela pedagogije SASTAVNICE ODREENJA PEDAGOGIJE EPISTEMOLOKA NOMOTETIKA TELEOLOKA PRAKTINA SUSTAV PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI Vanije discipline iz sustava PEDAGOGIJSKE ZNANOSTI:
4

1. POVIJEST PEDAGOGIJE - prouava odgoj u prolosti tj. povijesni razvitak odgoja i kolstva od najstarijih vremena do danas. Dijeli se na - OPU POVIJEST - NACIONALNU POVIJEST PEDAGOGIJE. 2. OBITELJSKA PEDAGOGIJA obiteljskog ivota. - prouava smisao, uvjete i zakonitosti

3. PREDKOLSKA PEDAGOGIJA - prouava predkolski odgoj i razvitak djeteta neovisno o tome odvija li se u obitelji ili predkolskoj ustanovi. 4. KOLSKA PEDAGOGIJA - prouava odgojno obrazovni rad u koli. 5. DIDAKTIKA - prouava odgojno obrazovni rad u nastavi, odreuje bit nastave, analizira nastavni proces. 6. METODIKA - prouava nastavu pojedinih predmeta, naziva se jo i specijalnom didaktikom. 7. VISOKOKOLSKA PEDAGOGIJA - prouava specifinosti odgoja obrazovanja u visokokolskim ustanovama. 8. ADULTNA ili ANDRAGOGIJA - prouava odgoj i obrazovanje odraslih. 9. INDUSTRIJSKA ILI RADNA PEDAGOGIJA - prouava odgoj i obrazovanje u proizvodnim uvjetima. 10. DOMSKA PEDAGOGIJA - prouava odgoj u domovima: djejim, akim, studentskim i drugim kao i mogunost i organizaciju ivota i rada u tim ustanovama. 11. SPECIJALNA PEDAGOGIJA - prouava odgoj onih osoba koje imaju odreene tekoe u fizikom ili psihikom razvitku. S obzirom na tekoe dijeli se na: TIFLOPEDAGOGIJU - odgoj slijepih SURDOPEDAGOGIJU - odgoj gluhonijemih osoba OLIGOFRENOPEDAGOGIJU - odgoj osoba s intelektualnim poremeajima LOGOPEDIJU osobe s govornim poremeajima SOMATOPEDIJU osobe s tjelesnim oteenjima ETOPEDIJU odgoj socio-neprilagoenih osoba MEDICINSKA PEDAGOGIJA - odgoj hospitaliziranih osoba. 12. PEDAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA - prouava uvjete i mogunosti odgoja u slobodnom vremenu, spreavanje negativnih i formiranje pozitivnih uvjeta za odgojni rad. i

13. RELIGIJSKA ili KONFESIONALNA PEDAGOGIJA - prouava vjerski odgoj. 14. VOJNA PEDAGOGIJA - prouava odgojno obrazovni rad u vojsci. 15. FUTUROLOGIJA PEDAGOGIJE - istrauje smisao i perspektive odgoja u budunosti. PEDAGOGIJA I KOMPLEMENTARNE ZNANOSTI -FILOZOFSKI PRISTUP - pedagokim fenomenima razmatra i objanjava njihove filozofske aspekte. Filozofska utemeljenja su bitna naroito za problematiku ciljeva odgoja i obrazovanja i vrijednosti iz kojih ti ciljevi proizlaze. iroko podruje etike problematike u pedagogiji proizlazi iz filozofske discipline - etike. -PSIHOLOKI PRISTUP - svi kognitivni i afektivni odgojno obrazovni sadraji predstavljaju psihike fenomene zbog toga su i mnoga temeljna pedagoka istraivanja po svojoj tematici zapravo psihologijska istraivanja. Odatle i niz interdisciplinarnih podruja pod nazivom (pedagoka psihologija, psihologija odgoja o obrazovanja). -SOCIOLOKI PRISTUP - promatra i prouava socioloke aspekte pedagoke djelatnosti. Gledajui na nju kao na drutveni fenomen, ovaj se pristup bavi procesom socijalizacije - uvoenjem pojedinaca u drutvo odraslih, kao i ustanovama ija je to zadaa - kolama, prouava odnos izmeu odgojno obrazovnog sustava i drugih sustava u drutvu s raznih drutvenih aspekata: demografski, gospodarski, politiki, uz ove makrosocioloke u ovaj se pristup ubrajaju i mikrosocioloki oblici tj. prouavanje odnosa u malim - drutvenim skupinama: razred, vrnjaci, obitelj. -ANTROPLOKI PRISTUP - prouava strukture i funkcije ljudskog bia kojem bi odgoj i obrazovanje trebali pridonijeti ostvarivanju njegovih mogunosti i tenji. Osim ovih tradicionalnih razmiljanja, druga polovica 20. st. donijela je nove putove i razmiljanja u kojima se odgoj i obrazovanje intenzivnije veu uz suvremeni razvoj znanosti i tehnologije kao to su kibernetika i informatika. -KIBERNETIKA - pristupa pedagokoj teoriji i prouava pedagoke pojave kao specifian oblik kibernetikih procesa. Kibernetika se bavi primanjem, preradom i predajom informacija u sustavima, a sa svrhom to uspjenijeg upravljanja i reguliranja te uz primjenu matematiko-logikog aparata.

I u sljedea pristupa.

dva

pristupa

implicirana

su

specifinosti

kibernetikog

-SUSTAVSKI PRISTUP i odgojno obrazovni fenomeni se mogu promatrati i prouavati kao specifini sustavi. Pritom se sustav odreuje kao cjelina meusobno povezanih elemenata izmeu kojih postoje odreeni odnosi. U sustav ulaze odreeni inputi a iz njega izlaze autputi. Tako se i obrazovanje moe promatrati kao sustav i podsustav ali ne jedino tako. -INFORMATOLOKI PRISTUP - promatra i prouava pedagoku djelatnost kao proces tijeka informacija s odgojno - obrazovnom svrhom u svim oblicima komuniciranja. Taj se tijek odvija meu njegovim subjektima: uenik uitelj, tako i meu strojevima raunala. ODGOJ KAO PRAKSA I NJEGOVO DEFINIRANJE ODGOJNA PRAKSA ODGOJ - DINAMIAN PROCES Svaki je odgoj u svojoj sri PROCES. On uvijek ukljuuje: dinamiku postojanja, rasta, napredovanja, razvoja i usavravanja. Svaki je odgoj stalna promjena na vie i bolje, ali i stalna borba puna napetosti, uspjeha i neuspjeha Odgojni proces je u svojoj biti: naporan, dramatian i riskantan. VRSTE PROCESA -AKTIVAN PROCES nije preputen prirodnim zakonima i stihiji, to je obostrana akcija odgajanika i odgojitelja. Odgoj je u svojoj stvarnosti meusobno davanje i primanje. -BIOLOKI PROCES u svojoj vremenskoj dimenziji odgoj je prije svega bioloki proces, on podrava i othranjuje nastali ivot i to ponajprije fiziki. Zato u nekim jezicima nema razlike izmeu odgoja i uzgoja. -PSIHOLOKI PROCES ovjek je razumno i duhovno bie pa se odgoj ne moe ograniiti samo na tijelo i njegove potrebe, zrelim ovjekom smatramo potpunu formiranu linost. Upravo ova psiholoka sastavnica ukazuje na to da je odgoj i -LJUDSKI PROCES odgoj je humani proces, dirigiran i vren od ljudi, sa svrhom da stvara ljude, poinje humanizacijom i vodi humanizaciji. Odgoj je briga ovjeka o ovjeku i za ovjeka. -OBLIKOVNI PROCES odgojem se ovjek izgrauje, upotpunjuje, dovruje i razvija do svoje punine, tj. odgojem se ovjek oblikuje. -USAVRAVAJUI PROCES - odgoj tei ovjekovu usavravanju, on ga podie iz niih stanja u via stanja, na taj nain ovjek se usavrava i postaje bolji i plemenitiji
7

-AKSIOLOKI PROCES - ovjek se osim usavravanja obogauje i novim vrednotama, stoga odgoj postaje aksioloki proces tj. akcija usvajanja i osvajanja biolokih, intelektualnih, estetskih, drutvenih, kulturnih, moralnih i religioznih vrednota. Ove vrednote osmiljavaju ljudski ivot i daju mu razumnu svrhu. Odgojna akcija je uvijek okrenuta nekom pozitivnom cilju. -PERSONALNI PROCES takoer nazivamo odgojem, prvenstveno zbog toga to se meuljudski odnos odvija meu osobama, ali jo vie zato to je upuen na formiranje njihovih osobnosti, tj. zrele linosti Personalizacija se odvija kroz etiri etape: 1. Otvaranje prema drugim osobama 2. Otvaranje prema svijetu 3. Doivljaj vremena 4. Svijest budunosti -DRUTVENI PROCES - odgoj je mogu samo u ljudskom drutvu, makar i u najmanjoj drutvenoj zajednici obitelji, ali su zato za njega postale zainteresirane i sve ostale, mnogo vee drutvene zajednice Odgoj osoba u drutvenim zajednicama odvija se na slijedei nain: 1. Zajednica odgaja svoje lanove 2. lanovi zajednice odgajaju jedan drugog 3. lanovi odgajaju i obrazuju zajednicu 4. Zajednica odgaja druge zajednice DEFINIRANJE POJMOVA ZNANOST O ODGOJU ODGOJEM starija generacija prenosi na mlae narataje svoja iskustva, dostignua i vrijednosti RAANJEM i ODGAJANJEM drutvo se stalno REPRODUCIRA i osigurava svoj kontinuitet. Budui da je PEDAGOGIJA - ZNANOST O ODGOJU, moramo pronai znanstvenu definiciju odgoja (brojni pedagozi su pokuavali dati svoju znanstvenu viziju odgoja, gledita su im razliita pa otud i razliite definicije) PREIROKE DEFINICIJE ODGOJA Roth: odgoj je kontinuirani i trajni pokuaj djelovanja iz odgojiteljske ljubavi na rastui narataj u svrhu njegova upravljanja i reguliranja Brezinka: odgoj je razvojna pomo prilagoavanja drutvu, obrazovno uvoenje u kulturu i buenje smislenog ivota Eggersdorfer: odgoj oznauje cjelinu pedagokih pojava koje slue podizanju mlade duhovne osobe
8

Schaller: odgoj oznauje sve one mjere i procese koje biu roenu kao ovjeku pomau da otkrije svoju ovjenost

PREUSKA SHVAANJA ODGOJA Meister: odgoj je planirano vodstvo kojim odrasla generacija pomae ne dorasloj da se suoi s predanom kulturom Barth: odgoj je reproduciranje drutva Potkonjak, Pataki: odgoj je proces izgraivanja i oblikovanja socijalistike linosti

REALNE DEFINICIJE ODGOJA R. HUBERT: odgoj je briga odraslih (ljudi) oko ne doraslih kako bi i ovi postali zreli ljudi. . BEZI: odgoj je svjesno i namjerno djelovanje zrelih oko pravilnog razvoja nedozrelih kako bi i ovi postali zrelim ljudima

Ove definicije sadre tri bitna elementa odgoja : -Svjesna briga zrelih o nedozrelima (postoji odgojitelj) -Gojenac u razvoju sa svojim tjelesnim i duevnim potrebama -Odgojne vrednote ona dobra koja e gojenca uiniti zrelom ljudskom osobom U toj definiciji nailazimo na slijedee sastavnice odgojnog procesa: 1. Aktivnost briga 2. Bioloko i psiholoko sazrijevanje zrelost 3. Humanizacija, oblikovanje, usavravanje ljudska zrelost -Na osobit nain naglaena su tri momenta: a) drutveni (odgajanik odgojitelj) b) personalni (ovjeja osoba) c) aksioloki (odgojne vrednote) -Pedagoki pojmovnik (S. Antia) - prihvatljive definicije odgoja: -Odgoj je organiziran proces (namjernog) razvijanja (mijenjanja) voljnih (karakternih) osobina linosti (stavova, navika, vrijednosti) -Proces izgraivanja ovjeka, razvijanje i oblikovanje ljudskog bia sa svim njegovim ljudskim odlikama, formiranje osobnosti (tjelesnim, intelektualnim, moralnim, radnim i estetskim). DEFINICIJA PEDAGOGIJE PEDAGOGIJA ZNANOST O ODGOJU -U definiciju pedagogije nije uvrteno obrazovanje, jer je ovaj pojam sporadian tj. ako on znai umnu izobrazbu tada je ve ukljuen u pojam odgoja, ali znamo da postoji i obrazovanje izvan odgoja npr. obrazovanje odraslih
9

-Pedagogija spada u grupu antropolokih znanosti, bazira se na razvojnoj biologiji i psihologiji, etici i filozofiji ali autonomno obrauje svoj predmet. Zakljuujemo s Hubertom: pedagogija ima za cilj izradu nauke o odgoju, istodobno teorijske i praktine, kao to je to i moralna nauka, ije je ona produenje, i koja nee biti iskljuivo ni znanost ni tehnika, ni filozofija, ni umjetnost, ve sve to skupa u logikom povezivanju

POJMOVNA ODREENJA *ODGOJ je pojam koji oznaava praksu, praktino djelovanje, to je in koji se dogaa izmeu odgojitelja i djece kao i djece i odgojitelja. *Postavlja se pitanje: Kolika je mo odgoja je li on svemoan ili nemoan? Zato se ljudi meusobno razlikuju? to je uvjet razlike meu ljudima, je su li te razlike rezultat razliitog odgoja ili postoje i neki drugi initelji koji oblikuju ovjeka? *Odgovore na ta pitanja moemo svrstati u 4 skupine *TEORIJE ODGOJA PEDAGOKI PESIMIZAM -teorija nativizma naslijee PEDAGOKI OPTIMIZAM-teorija empirizma - odgoj PREVLADAVANJE JEDNOSTRANOSTI -teorija konvergencije DINAMIKA TEORIJA - multifaktorska teorija 1. PEDAGOKI PESIMIZAM *Zastupnici ove teorije uzimaju NASLJEE kao glavni imbenik ovjekova razvitka - ovjek je produkt nasljea -ovo su vrlo stara shvaanja a zasnivaju se na opaanjima kada se djeca ponaaju slino kao i roditelji, -ova teorija odgovarala je povlatenim drutvenim slojevima, jer je njihovim potomcima osiguravala siguran povlateni poloaj, njihova djeca su nasljeivala imetak, sposobnosti, drutveni status, ugled, tako se ova teorija pretvarala u TEORIJU PLAVE KRVI -Ova teorija e razvitkom novovjekovnih znanosti malo utihnuti, da bi u 19. st. dobila novi zamah CH. DARWIN teorija evolucije, HAECKELOV biogenetski zakon ponovno e prenaglasiti ulogu nasljea -A. Schopenhauer e tvrditi da su razvitak i sudbina ovjeka unaprijed odreeni nasljeem -S. Freud ovjekov psihiki ivot i svijest objanjava nagonskom naravi -E. Kretschmer ljudsku psihu povezuje i tumai tjelesnom konstitucijom -C. Lombroso e postaviti teoriju roenog zloinca
10

TEORIJE ODGOJA

-Mnogo toga se pripisuje nasljeu i precima, djeca nasljeuju grijehe svojih predaka (ovakav stav se prenosi i na knjievnost: Ibsen Sablasti; Zola ovjek zvijer) -bioloki imbenici nasljea imaju presudnu ulogu, izvanjski imbenici i utjecaji ne mogu nita izmijeniti, odgojne mogunosti su vrlo ograniene -Ovu teoriju nazivamo jo i TEORIJA NATIVIZMA -U pedagogiji se pojavljuje PEDOCENTRIZAM koji na pijedestal kao boanstvo uzdie dijete, a zanemaruje drutvene utjecaje, pa ova teorija obeshrabruje odgojitelje 2. Pedagoki optimizam *Uvjerenje koje golemu vanost pridaje ODGOJU , i ovjekovu okruenju drutvenoj sredini u kojoj je odrastao Jo je Platon shvatio da e drava opstati jedino ako drutvo ui Vrijeme humanizma i renesanse jo vie osnauju uvjerenje o velikim mogunostima odgojnog djelovanja (V. Feltre, F. Rabelais, M. Montaigne, E. Rotterdamski) Temeljna pretpostavka uspjenog ivota i rada u idealnim republikama jeste odgoj (socijalisti utopisti- T. Morus, T. Campanelle) U vrijeme prosvjetiteljstva W. Leibniz:Dajte nam u ruke pravi odgoj i mi emo za manje od jednog stoljea izmijeniti lice Europe -J. A. Komenski Od svakog odgajanika moe se izgraditi ovjek -I. Kant ovjek postaje ovjekom samo putem odgoja -J. Locke Tabula rasa -Teorija empirizma tvrdi da su razlike meu ljudima rezultat djelovanja drutvene sredine i odgoja Tome u korist u to vrijeme sluila su razna eksperimentalna istraivanja: 1.prouavanje razvojnog porodinog stabla genealoke studije 2.prouavanje blizanaca 3.divlja djeca 4.eksperimenti sa ivotinjama 5.djeca s posebnim potrebama 3. Teorija konvergencije *Naziva se jo i teorijom dvaju faktora, predstavnik joj je W. Stern Ona uzima u obzir oba faktora (i unutarnje i vanjske initelje-naslijeene dispozicije, ulogu drutvene sredine i odgoja), bez dispozicija odgajanje ne bi bilo mogue, ali isto tako dispozicije bez odgoja nita ne znae, jer se spontano iz njih ne mogu razviti sposobnosti U ovoj teoriji nuno se moraju ispuniti oba uvjeta, ali jo uvijek je sredina bila aktivna a odgajanik pasivan 4. Dinamina teorija *Ovu teoriju nazivamo jo i multifaktorskom teorijom Naglasak se stavlja na aktivnost pojedinca pod utjecajem sredine ovjekove dispozicije su iroke, iz njih se razvijaju sposobnosti ali ne bez ovjekove samoaktivnosti unutarnja motivacija
11

Prema ovoj teoriji odgoj nije ni svemoan ni nemoan, on ima svoje granice i mogunosti, ovisi o priroenim dispozicijama, drutvenim uvjetima, odnosu odgajanika prema obrazovnim dobrima, odgojnim vrednotama, odgojiteljima OBRAZOVANJE EDUKACIJSKE ZNANOSTI - POJAM Rije EDUKACIJA ima vrlo iroki smisao, a to isto vrijedi i za rije edukator koji ima ovisno o povijesnom razdoblju ili zemlji isto tako vrlo razliito znaenje Postoje najmanje etiri znaenja rijei edukacija: A) edukacija INSTITUCIJA B) edukacija AKCIJA C) edukacija SADRAJ D) edukacija - PROIZVOD EDUKACIJA INSTITUCIJA POJAVLJUJE SE KAO SKUP STRUKTURA NEKE ZEMLJE, ILI GRUPE ZAMALJA, ILI EPOHE KOJI IMAJU ZA SVRHU EDUKACIJU SUBJEKATA. Ove strukture djeluju po vie ili manje odreenim pravilima i u danom su povijesnom trenutku prilino postojane (sovjetska edukacija nasuprot amerikoj, klasina nasuprot suvremenoj) EDUKACIJA AKCIJA ODGOVARA ZNAENJU KOJE SE KORISTILO DO 50-TIH GODINA PROLOGA STOLJEA EDUKACIJA AKCIJA KOJU PROIZVODE ODRASLE GENERACIJE NAD ONIMA KOJE JO NISU ZRELE ZA DRUTVENI IVOT Cilj joj je u djeteta izazvati odreeni broj fizikih, intelektualnih i moralnih svojstava, to ih od njega zahtijeva drutvo i sredina u kojoj se sprema ivjeti Edukacija je neodvojiva od drutvenog razvoja i ona postoji kao jedna od sila koje ga odreuju *Edukacija akcija podrazumijeva nekoliko aspekata: Aspekt svrhovitosti Aspekt metoda i tehnika Aspekt primijenjenih psiholokih procesa EDUKACIJA SADRAJ PRIBLINO ODGOVARA ONOME TO SE NAZIVA PROGRAM, ALI UZ ODREENA OGRANIENJA USPOREIVANJA U nekim usporedbama ovaj se pojam vrlo esto odnosi na niz spoznaja to ih valja stei Vrlo esto to su npr. umjetnika edukacija ne svodi se samo na stjecanje spoznaja iz povijesti umjetnosti ili na koritenje tehnika izraavanja ve na dublji preobraaj pojedinca na izazivanje novih estetskih emocija, vizije svijeta obogaena vizijom umjetnika
12

EDUKACIJA PROIZVOD NAGLAAVA REZULTAT EDUKACIJE Npr. dobra edukacija iz 17. st. bila je ona koja je pridonijela stvaranju potenog ovjeka, edukacija 20. st. je ona koja obrazuje suvremenog ovjeka koji se zna prilagoditi novim okolnostima. EDUKACIJA SUVREMENO SHVAANJE Posljednjih godina podruja edukacije znatno su se proirila, sve to je nekada pripadalo samo kolskom razdoblju znatno je proirilo podruje shvaanja edukacije, danas ono obuhvaa sve faze ljudskog ivota od roenja do smrti: -Obavezno kolovanje -Tehnika i struna izobrazba na radnom mjestu -Predkolska edukacija mnogi roditelji bave se edukacijom svoga djeteta od njegova roenja -Permanentna edukacija neprekidno obnavljanje svoga znanja i strunih sposobnosti -Edukacija tree ivotne dobi ranijim umirovljenjem ovjek raspolae sa sve vie slobodna vremena i trai ispunjenje u obrazovanju -Cjeloivotno obrazovanje TRADICIONALNA EDUKACIJA Neko se obitelj bavila svojim djetetom, odgajala ga i obrazovala, nakon toga je to prepustila koli koja je bila odgovorna za nastavu i edukaciju, izobrazba na radnom mjestu a zatim profesionalni ivot upotpunili su edukaciju ovjeka Tako smo govorili o tri edukacijska imbenika: -Obitelji -kola -Paralelna kola drutveni ivot ovjeka (mediji, tisak, radio, TV) Ovisno o ivotnoj dobi ostvaruje se korist jednog ili drugog imbenika (vrijeme djetinjstva presudna uloga obitelji, utjecaj ostalih imbenika je slab, razdoblje kole utjecaj obitelji se smanjuje, vei vanost dobiva paralelna kola. Potkraj 20. st. edukacija se poela zanimati za nova podruja osobnosti i ivota ljudi: drutvenu edukaciju, umjetniku edukaciju, fiziku edukaciju, seksualnu edukaciju Nastavnika vie ne zanima samo jedna strana osobnosti djeteta ili odrasle osobe, on razmatra cjelokupnu osobu, vie nije rije o tome da se obrazuje marljiv nego pametan uenik koji e koristiti sve zalihe i izvore svoje osobnosti. EDUKACIJSKE SITUACIJE Svaka edukacijska situacija moe se formalno prikazati jednostavnom shemom : prvu skupinu ine odgojitelji, odnosno nastavnici (edukatori) a drugu uenici (educirani) NEFORMALNO OBRAZOVANJE

13

FORMALNO OBRAZOVANJE Naziva se jo i KOLSKO OBRAZOVANJE , Ono omoguuje:

Stjecanje znanja i vjetina prema unaprijed odreenom planu i programu Hijerarhijski je ustrojeno: nastavnik je nosilac znanja a uenik primalac Podijeljeno je na razrede i stupnjeve (O, S, VS, VSS) Omoguuje dobivanje diplome, zvanja i statusa u drutvu

Po svojoj prirodi uglavnom je ne fleksibilno i ne predvidljivo individualnim potrebama -60/70- tih godina 20. stoljea kao posljedica urbanog razvitka znanosti i tehnologije, socijalnih i ekonomskih promjena javlja se potreba za novim sadrajima koje treba stei obrazovanjem. Formalno obrazovanje nije moglo pratiti sve nadolazee promjene. NEFORMALNO OBRAZOVANJE Ovo obrazovanje postaje dopuna formalnom obrazovanju, ali i njegova suprotnost NFO svejedno tei zadovoljiti potrebe korisnika i ciljeve uenja Neformalno obrazovanje je mogue kada postoji:

Jasno definiran okvir u kojem se radi Program prilagoen ciljanoj skupini Fleksibilan program Dragovoljno sudjelovanje neovisno o godinama, iskustvu, prethodnom obrazovanju Kvalificiran i kompetentan trener Interaktivan odnos izmeu trenera i sudionika Razmjena iskustava, vjetina i uenje kroz praksu.

NAMJENA NFO NEFORMALNO OBRAZOVANJE ima programe edukacije koje moemo svrstati u dvije kategorije:

Programi vezani uz uenje (uenje stavova, pozitivnih ivotnih vrijednosti ) Ovi programi namijenjeni su:
14

Obrazovni programi

-osobama kojima je uskraeno pravo na formalno obrazovanje (imigranti, marginalizirane grupe, manjinske drutvene skupine) -odraslima pri emu se oni osposobljavaju za ivot i rad, te drutvene aktivnosti -mladima u nevladinim organizacijama, slobodnim aktivnostima -roditeljima radi lakeg snalaenja u njihovoj ulozi -NFO je sastavni dio cjeloivotnog obrazovanja, pribliava se interesima sudionika, uenje mu je zasnovano na praksi i osobnom iskustvu, svi su ukljueni i aktivni *Ali NFO nije priznat od veine formalnih institucija -NFO se danas zato najee koristi kao oblik ukljuivanja pojedinaca u drutveni ivot (za osobe koje su ne motivirane, frustrirane, za loe uenike) za njih je ovo jedini nain da se vrate u normalan ivot -NFO danas koriste osobe koje ne mogu pronai posao i nalaze se na zavodu za zapoljavanje koji im omoguuje :

da si na taj nain poveaju anse za zapoljavanje -Nezaposlenim osobama prua se mogunost razvijanja komunikacijskih vjetina, vjetina za rad u timu, pisanje ivotopisa, predstavljanja sebe u boljem svijetlu POTREBE ZA NFO CILJ NFO-a JE dati jednake mogunosti svima bez razlike na socijalno porijeklo, dob, spol, ekonomski status. PODRUJE DJELOVANJA:

da dodatno porade na svojim kvalifikacijama da bolje upoznaju sebe, svoje potrebe, snage i slabosti

Osobe iz nerazvijenih sredina Priprema djece predkolske dobi Dopunski i dodatni rad izvan nastave kako bi se poboljali nedostaci prisutni u nerazvijenim sredinama Produbljivanje znanja steenih formalnim kolovanjem Nekim pojedincima ovo je jedino obrazovanje koje su stekli u ivotu Davanje druge anse onima koji su napustili formalno obrazovanje prije zavretka (delikventi, malodobne majke, siromani) njima je ovo druga prilika da se ukljue u aktivan ivot drutva

INFORMALNO OBRAZOVANJE U engleskoj literaturi esto se spominje pojam INFORMAL EDUCATION informalno obrazovanje ili kola ivota ono je ne planirano, spontano,

15

nastaje kroz interakciju s prijateljima, roditeljima, medijima, bez posebnog plana i strukture Kroz ovo obrazovanje dijete ui prve rijei, sin ui da je ribolov zanimljiv hobi, a ker se ui brinuti oko djeteta IFO ima i svoje negativne strane jer mladi iz okoline usvajaju i stavove i negativne vrijednosti, pa se kod nas ponekad zna uti da je ovo odgoj ulice UENJE NA DALJINU Distance learning Obrazovanje ili obuka koja se nudi uenicima na raznim mjestima (fiziki udaljenima) od uitelja ili izvora informacija PROGRAMI ILI TEAJEVI UENJA NA DALJINU mogu biti prilagoeni razliitim osobinama uenika, razlikuju se po tehnologiji koja se koristi, po strukturi programa, po nadgledanju polaznika SUDIONICI UENJA NA DALJINU su osobe koje prenose i kreiraju materijale za uenje i polaznici teajeva, odrasli koji su obino zaposleni vezani uz posao, ili ne zaposleni vezani uz obitelj, zemljopisno izolirani od obrazovnih institucija, osobe koje trebaju dopunske instrukcije, osobe s poremeajima kojima ne dozvoljavaju pohaanje kole. PREDNOSTI UENJA NA DALJINU -Omoguuje stalno uenje, profesionalno usavravanje -Ui se neovisno, vlastitim tempom, na mjestu i vremenu koje sami odaberemo -Vlastiti tempo kroz materijale za uenje prolazi se onom brzinom i onoliko puta koliko se eli -Mjesto uenja ovisi o mediju koji se koristi u materijalima za uenje (na poslu, kod kue, prijatelja) -Dostupnost teme uenici pronalaze teme i teajeve koji ih zanimaju i kada ih ne nude obrazovne institucije u mjestu u kojem ive -Sudjelovanje u najprestinijim programima mogu se pohaati teajevi koje dre vrhunski i poznati strunjaci a da se ne mijenja mjesto boravka -Odabire se svoj nain uenja aktivno ili pasivno, vlastite biljeke, interaktivne simulacije, diskusija s ostalim uenicima, multimedijalni rad grafika, animacije, zvukovi. VRSTE UENJA NA DALJINU Programi uenja na daljinu nastali su puno prije koritenja Interneta i www, to su bili : tiskovni materijali, audio i video kazete, TV programi, diskete, CD-i , To mogu biti:

DOPISNI TEAJEVI obina pota za slanje skripta, te ostalih tekstova, odgovora uenika ; danas za to moemo koristiti i email RADIO I TV TEAJEVI unaprijed snimljene emisije ili predavanja koja se prenose uivo

16

TELEKONFERENCIJE I VIDEOKONFERENCIJE kamere u sobi za predavanja omoguuju da i udaljeni sudionici mogu meusobno raspravljati kao da su zajedno RAUNALA specijaliziranim programima razvijenim za teaj INTERNET koristi se za poboljanje komunikacijskog dijela na daljinu

KOMPARACIJA FO I NFO OD KOGA SE UI Od nastavnika koji je nosilac znanja Odnos nastavnika KAKO SE UI Institucionalno, akademski esto se ui ono to nema veze s realnim dogaajem u zajednici Ne zasniva se na potrebama onih koji ue Ui se od cijele grupe Odnos edukatora i uenika je dvosmjeran, oni ue meusobno Kroz rad, akciju, praksu, iskustvo Zasnovano na konkretnim ivotnim potrebama Na uenju do kojeg se dolazi iskustvom TO SE UI Akademsko znanje Uglavnom unaprijed odreeno Nastavnim planom i programom U strunim kolama vjetine REZULTAT OBRAZOVANJA Dobiva se neko zvanje ili profesija Diploma se dobije na kraju uspjeno zavrene godine ili cijele kole KOLIKO TRAJE Podijeljeno na razdoblja:O, S, V, VS Usvajanje znanja je dugotrajno Praktino primjenjivo znanje (prilagoeno individualnim potrebama) Izbor je na onome koji ui Diplome i certifikati postoje, alikod nas jo uvijek nisu slubeno verificirani (u Finskoj izjednaeni) Traje cijeloga ivota uenje posebnih vjetina je kratko i specifino DOBRE STRANE Obavezno za sve u cilju stjecanja osnovnog znanja ili odreenih vjetina Omoguuje dobivanje diplome, zvanja i status u drutvu
17

LOE STRANE Daje opa znanja pa je potrebno ii na specijalizacije, alternativno Obrazovanje ili posebno edukacije kako bi to znanje postalo upotrebljivo Po svojoj prirodi je uglavnom ne fleksibilno i neprilagodljivo individualnim potrebama Moe se poeti bilo kad u ivotu Druga ansa za one koji nemaju mogunosti redovnog kolovanja Fleksibilna metoda rada, prilagodljiva potrebama pojedinaca Kod nas nije formalno priznato CJELOIVOTNO OBRAZOVANJE *LJUDSKI VIJEK Moe se ralaniti u tri etape: *Etapa temeljnog odgoja i obrazovanja - etapa primarnog razvoja sposobnosti, traje od roenja do donje starosne granice mogueg zapoljavanja 15 godina, odnosno 22 do 25 godine ivota *Etapa odgoja i obrazovanja tijekom druge ivotne dobi etapa maksimalnih tjelesnih i intelektualnih sposobnosti koja traje od 22-25 godine pa do navrenih 55-65 godine ivota *Etapa odgoja i obrazovanja tijekom tree ivotne dobi etapa smanjenih tjelesnih i intelektualnih sposobnosti, traje od 55-65 godine do smrti. CJELOIVOTNI ODGOJ I OBRAZOVANJE *Je proces koji traje od roenja do smrti pojedinca, ono je sredstvo koje e u uvjetima brzih promjena i globalizacije svakom pojedincu omoguiti uspostavljanje ravnotee izmeu uenja i rada, stalno prilagoavanje brojnim zanimanjima i ostvarivanje sigurnosti i napretka dravi CILJ cjeloivotnog odgoja i obrazovanja je omoguiti svakom pojedincu razvoj i ostvarivanje svih njegovih talenata i sposobnosti, te razvoj njihovih odgovornosti za sebe i za dostizanje svojih ciljeva te ciljeva njihovih obitelji te drutva ijeg su oni lanovi ZADAE: *Ponuditi ljudima razliit, drugaiji put od ratnog, kriminalnog, ravnodunog i puta nerazvijenosti. Treba ponuditi put jedinstva, razumijevanja, mira i solidarnosti. Razumjeti sebe kako bi bio uinkovit lan obitelji i drutva *Ne zanemariti u obrazovanju posljedice znanosti i tehnologije ali ni potrebu zatite ovjekove samobitnosti i integriteta. *Obrazovanje mora pridonositi gospodarskom i drutvenom razvoju i smanjivanju nezaposlenosti.

18

POSLJEDICE PROMJENA PROMATRANE S DRUTVENOG GLEDITA *U ekonomskom smislu raste materijalno bogatstvo uz istovremeni pad potranje ovjekova rada i porast strukturne nezaposlenosti. *U socijalnom smislu raste broj nezaposlenih, izgrauju se sustavi socijalne skrbi *Na politikom planu razvija se pluralna demokracija koja podrazumijeva slobodu misli, znanstvenih i strunih rasprava, odbacivanje tabua i apsolutnih istina *Na kulturnom planu drutvo se oblikuje irenjem kulture literature, kazalita, tiska, slikarstva, plesne umjetnosti, irenjem nacionalne i nadnacionalne kulture. POSLJEDICE PROMJENA PROMATRANE S GLEDITA POJEDINCA *Automatizacija procesa proizvodnje e u Japanu potpuno ukinuti tjelesni rad ljudi, u Kanadi e uzrokovati otputanje 20 do 25% zaposlenika, u SAD e se ukinuti 35 milijuna radnih mjesta *Stvaraju se egzistencijalne praznine, naruava se psihiko zdravlje ljudi, oduzima mogunost za rad i zaradu *Ako je tako, postavlja se pitanje SMISLA I STILA OVJEKOVA IVOTA. SMISAO IVOTA *Smisao ivota potrebno je potraiti u: *Motiviranju zaposlenika za uvanjem radnih mjesta otvorenou prema novim tehnolokim inovacijama stalnim obrazovanjem tijekom radnog vijeka *Obrazovati se za zapoljavanje u poljodjelstvu, umarstvu, ribarstvu, odravanju gradova, stvaralakim radovima istraivanja i planiranja, osobnim uslugama *obrazovati se za rad u svim poslovima vezanima uz ovjeka socijalni rad zdravstvo kolstvo promet zatita okolia uslune djelatnosti (banke, restorani, hoteli) *Osmiljavati slobodno vrijeme port, turizam, planinarstvo, umjetnost STUPNJEVI CJELOIVOTNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA *U nadolazeem vremenu informacija odgoj i obrazovanje mora postati kompas koji e ljudima pomoi pri pronalaenju pravih putova u budunost, kako informacije ne bi preplavile ovjeka i on se u njima pogubio *Tako se moraju utemeljiti etiri stupnja znanja: UITI DA BI SMO ZNALI UITI DA BI SMO ZNALI RADITI UITI DA BI SMO ZNALI IVJETI SKUPA UITI BITI. NAELA CJELOIVOTNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

19

*Brzo zastarijevanje znanja i vjetina, produavanje ivotnog vijeka ovjeka, poveanje slobodnog vremena i nezaposlenost ovjeka: *poveati ovjekovu prilagodljivost i razviti one njegove sposobnosti koje su mu potrebne za uinkovito hvatanje u kotac s neprekidnim i brzim promjenama *Ne treba obrazovati mlade za razumijevanje prolosti i sadanjosti nego za predvianje smjerova promjena u budunosti *Svi drutveni imbenici moraju podupirati i omoguavati razvitak i ostvarivanje koncepcije cjeloivotnog odgoja i obrazovanja *Ulaganje u cjeloivotni odgoj i obrazovanje je ulaganje u zdravlje ljudi, sprjeavanje njihova obolijevanja i ouvanje okolia *Kolektivni odgoj i obrazovanje zamijeniti individualnim, aktivnim a provjere uenika moraju biti stalne a ne kampanjske *Usmjereno obrazovanje mijenjati u samoobrazovanje *Potovati razliitosti i osobnosti pojedinaca tako da se razvijaju talenti svakog pojedinca. OSPOSOBLJAVANJE IZOBRAZBA OSPOSOBLJAVANJE Oznaava: proces stjecanja znanja, intelektualnih i motorikih vjetina, sposobnosti i umijea, stavova i razumnih interesa (svrhovito se istodobno djeluje na sva tri podruja: spoznajno voljno psihomotoriko) Pojam osposobljenost oznaava rezultat procesa osposobljavanja OSPOSOBLJAVANJE UVJETOVANI PROCES Ovisi o karakteristikama gospodarskog i drutveno politikog sustava svake zemlje, o kulturnoj tradiciji i gospodarskoj razvijenosti Osnovni initelji svakog osposobljavanja jesu: 1.) ovjek 2.) rad 3.) drutvo 4.) odnos drutva prema osnovnim odrednicama 5.) meusobni odnos osnovnih odrednica OVJEK Svaki se ovjek formira, razvija kao pojedinac ali i kao lan drutva, Osposobljava se za ivot i rad u drutvu Bez ovjeka nema ni drutva ni razvoja

20

RAD Je uvjet ovjekova opstanak i razvoja: Ishodite Sadraj Sredstvo i Cilj osposobljavanja Osposobljavanje za ivot je osposobljavanje za rad, O tome za koju vrstu, oblik, razinu i sloenost rada se ovjek osposobljava zavisi o programu njegova osposobljavanja DRUTVO -ovjek je drutveno bie i tek se u drutvu ostvaruje i oovjeuje -kolovanje osposobljavanje, iako se uvijek odnosi na konkretnog pojedinca, drutveni je proces racionalnog prenoenja iskustava svih prethodnih generacija na mlae ODNOS DRUTVA -Odgojno obrazovni sustav u svakom drutvu odreuje i utvruje vladajua ideologija, vladajua klasa ili stranka -Ona odreuje politiku i ciljeve osposobljavanja -Ideologija odreuje i odnos prema ovjeku kao jedinki, te odnos prema radu i drutvu u cjelini -Tako drutvo odreuje svoje poglede u budunost MEUSOBNI ODNOSI -O odnosu ovjeka prema radu i drutvu, -O odnosu drutva prema pojedincu i radu ovisi karakter kvaliteta ciljevi i zadaa svakog oblika, vrste i razine odgoja i obrazovanja -Odnos drutva prema pojedincu i radu mijenjao se tijekom povijesti kroz odreene povijesne epohe, i tako su nastajale dominantne pedagoke orijentacije koje su odreivale osnovnu svrhu osposobljavanja - kolovanja TEORIJE Razvoja linosti (antika) odgoj i obrazovanje usmjereni na pojedinca, jedinstvo tijela i duha, pojedinac za sebe harmonijska linost, ne osposobljava se za rad Pripremanja za ivot (srednji vijek) aristokrat vitez, ivot je konstantan ne promjenjiv, biti posluan podanik drutva, drutvu i okolini se treba prilagoavati Osposobljavanja za ivot (industrijska era) osposobljavati se za promijene jer drutvo treba i mijenjati, vrijednost osposobljavanja je stvaranje kritike linosti za aktivan odnos prema okolini zahtjeva produetak opeg obrazovanja i profesionalno osposobljavanje
21

Cjeloivotnog osposobljavanja (sadanjost i budunost) niti jedna kola bez obzira na vrstu i razinu, ne osposobljava pojedinca za itav radni vijek, za itav ivot. Vrijednost kolovanja osposobljavanja jest uenje pojedinca za kritiki, stvaralaki, aktivan odnos prema permanentno razvijajuoj okolini koja zahtjeva stalno uenje Snalaenje u stalnim promjenama i osposobljavanje za kreiranje promjena POJAM Znaenje = tradicionalno i suvremeno Tradicionalno :


Suvremeno :

U doba industrijalizacije znailo je stjecanje praktinih znanja, vjetina i navika Kasnije trajni proces stjecanja znanja ali suen na posebne obrazovne ustanove

Usvajanje suvremenih opih te zajednikih i posebnih strukovnih znanja , vjetina i navika Umjesto opeg izraza potrebno je koristiti strukovna izobrazba Strukovna izobrazba se moe ostvarivati u svim podrujima rada i zanimanja, na svim obrazovnim stupnjevima i programima formalne i neformalne izobrazbe uenika, studenata, zaposlenih, nezaposlenih, odraslih

ODNOS OPE I STRUKOVNE IZOBRAZBE OPA IZOBRAZBA obuhvaa modernu pismenost *Moderna pismenost se sastoji od:

TRADICIONALNE PISMENOSTI itanje, pisanje, raunanje, informatika i tehnika pismenost PISMENOST O SEBI kao osobi NACIONALNA PISMENOST materinji jezik, povijest, zemljopis, glazba, obiaji, ureenje

22

NADNACIONALNA PISMENOST upoznavanje drugih naroda

Moderna se pismenost stjee na tri obrazovna stupnja: -Elementarnom predkolskom -Primarnom osnovnokolskom -Sekundarnom srednjokolskom odgoju i obrazovanju Suvremena izobrazba se ostvaruje na -Sekundarnom i tercijarnom obrazovnom stupnju -Formalno i neformalno -A prema oruima za rad tehniki i struno Strukovna izobrazba se provodi kroz etiri glavna sustava: -Naukovanje -kolska izobrazba -Mjeovita izobrazba -Interna izobrazba SUSTAV STRUKOVNE IZOBRAZBE PROGRAMI SREDNJEG KOLSTVA -Programi za stjecanje srednje strune spreme -Programi za niu strunu spremu -Programi za osposobljavanje i usavravanje Programi za stjecanje srednje strune spreme imaju slijedee vrste planova i programa: -STRUKOVNE ETVEROGODINJE (tehnike, zdravstvene, gospodarske, poljoprivredne i ostale) - TROGODINJE (industrijske, obrtnike i ostale) -UMJETNIKE likovna umjetnost i dizajn, glazbena i plesna

PEDAGOGIJA U GRAANSKO DOBA Uvod - pedagogija trenutno vladajui odnosi gospodarski uvjeti vladajua ideologija postojei socijalni slojevi *Njezine ideje ne postoje u praznom prostoru,ona uvijek predstavlja svjesno ili nesvjesno: - POLITIKU ili

23

- SOCIOLOGIJU svog vremena *Odgoj odraava ekonomski utemeljene odnose, pa je on i oblik drutvene vladavine! vrijeme graanskog drutva traje od prosvjetiteljstva do danas U njemu su se tek zapoeli prepoznavati problemi djetinjstva i mladenatva oni su u stvari popratne pojave graanskog drutva Pedagoke posebnosti vrijednosti ovog drutva su vieznane pluralistike nekada - su cehovi odreivali smjernice kako se ponaati u odreenim ivotnim situacijama danas sami moramo birati, izmeu: KRANSKIH I NEKRANSKIH svjetonazora KONZERVATIVNIH I NAPREDNIH stajalita KONKURENCIJA ODGONJIH CILJEVA Zastupaju ih: mone drutvene skupine Crkva radniki pokreti sindikati poduzetnike udruge znanstvene zajednice NEMAJU SVI JEDNAKI UTJECAJ na odgojne ustanove Izostaje ODGOJNI UTJECAJ DRAVE a jaa INDIVIDUALNI PRISTUP Norme ponaanja, odgojno obrazovne ciljeve preuzimaju - OBITELJ, MLADI, KOLA I IZ TOGA SVATKO MORA PREUZETI -Odgovornost i samoodreenje -Sve vie se prepoznaje osobna sposobnost pojedinca i njegova osobna dostignua -Strukovna mobilnost omoguuje SOCIJALNI USPON i PAD Proces demokratizacije razara: STARE AUTORITETE I VRIJEDNOSTI

ljudi moraju uiti mnogo vie nego to su prije morali, Politiko obrazovanje: suradnja u grupama, empatija, parlamentarni sustav, ope pravo glasa, pravna drava

24


Posljedice:

suvremena prometna sredstva, mas mediji, tehniki pronalasci, nije dovoljno samo ono to se iskustveno nauilo Veliko otuivanje izmeu odraslih i djece Dijete koje raste postaje opim problemom Opasnost od neuspjeha je prevelika Djetinjstvo i mladost su se osamostalili kao stupnjevi ivota Djetetov se ivot znanstveno ispituje

KOLSKI CILJEVI POSREDOVATI ZNANJA, UMIJEA I NAVIKE OSPOSOBITI ZA SAMOSTALNU KRITIKU PROSUDBU, SAMOODGOVORNO DJELOVANJE, STVARALAKU DJELATNOST ODGOJITI ZA SLOBODU I DEMOKRACIJU ODGOJITI ZA TOLERANCIJU, POTOVANJE DOSTOJANSTVA DRUGIH LJUDI I TUIH UVJERENJA BUDITI MIROLJUBIVOST UINITI RAZUMLJIVIM ETIKE, KULTURNE I RELIGIJSKE NORME POTAKNUTI SPREMNOST ZA SOCIJALNO DJELOVANJE POLITIKU ODGOVORNOST ORIJENTACIJU PREMA UVJETIMA SVIJETA RADA OPE NORMATIVNI REGULIRANJU KONFLIKTNIH SITUACIJA PARTILULARNI CILJEVI STRUKOVNI CILJEVI KURIKULUM RAZVOJ KURIKULA -Latinska rije curriculum oznaavala je u srednjem vijeku plan ili tijek po kojemu su se u samostanu odgajali djeaci, danas ju poznajemo kao curriculum vitae tijek ivota -Sredinom 60-tih prologa stoljea isplivao je ovaj pojam kao potpuno nov oblik operacionaliziranog nastavnog plana i programa -Oznaava naputanje tradicionalnih nastavnih planova i programa uslijed reforme obrazovanja koja trai da se nastavni programi izrauju na temelju jednoznano odreenih sposobnosti i spoznaja potrebnih za budue kvalifikacije

25

-Novi bi planovi i programi ukljuivali postavljanje ciljeva, odreivanje sadraja, izbor metoda i evaluaciju (provjeru uspjeha) na znanstvenim temeljima Da bi se razvio novi kurikulum trebaju vrijediti slijedei kriteriji:

Namjesto subjektivne samovolje, racionalno utemeljenje i utvrivanje jasnih kriterija prema kojima se donose odluke vezane uz nastavni plan i program Namjesto nekontroliranih utjecaja i prevlasti pojedinanih drutvenih grupa, potreban je drutveni konsenzus Namjesto neodreenog formuliranja sadraja i rastezljivih ciljeva, odrediti jasno kvalifikacije kojima se mogu pridodati jednoznani nastavni sadraji Namjesto proizvoljnosti i pretvaranja, konkretne informacije o tomu kako se dostiu ciljevi utvreni nastavnim programom, kako bi se postavljeni ciljevi mogli promatrati i kontrolirati

Razvoj kurikuluma obuhvaa ove zadae:

ODREIVANJE PROBLEMA LEGITIMNO ARGUMENTIRANJE STRUKTURIRANJE NASTAVNE PONUDE


OSTVARENJE EVALUACIJA ORGANIZACIJA PROCESA tko, to, kada i s kime planira, odluuje, provodi i evaluira u nastavi POJMOVNA ODREENJA KURIKULum objedinjuje ciljeve, sadraje, proces oblikovanja i vrjednovanje NACIONALNI KURIKULum odraava politiku suglasnost glede zajednikog sklopa obrazovnih iskustava koje trebaju imati svi mladi ljudi OKVIRI ZA KURIKULum su osnova za ispitivanje, ukljuivanje i samo ukljuivanje novih predmeta u kurikul KOLSKI KURIKUL - sastoji se od predmeta koji se izuavaju u odreenoj koli VRSTE ODGOJNO OBRAZOVNIH PROGRAMA -Budui da se ne mogu unaprijed izraditi programi koji e u cjelini zadovoljiti edukativne potrebe i aspiracije svakog uenika izrauju se i individualni nastavni planovi i programi koji se zovu PRILAGOENI PROGRAMI. U uvjetima masovnog kolovanja to je teko postii -Koriste se raznovrsna organizacijska rjeenja koja omoguuju elemente samoprogramiranja

26

- IZBORNE - FAKULTATIVNE Nastavni programi u pravilu uzimaju u obzir potrebe uenika, oekivanja drutva i spoznaje znanosti IZVEDBENI PROGRAM rada kole je zbir obveznih programa za sva odjeljenja (programska jezgra), izbornih programa, fakultativnih programa, programa raznih interesnih skupina (glazbene, sportske, proizvodne) -Za svaki nastavni predmet izrauje se izvedbeni program za jednu kolsku godinu, a zbir svih predmetnih programa za jedan razred Sljedea razina programiranja jesu INDIVIDUALNI (PRILAGOENI) PROGRAMI koji se rade za pojedinog uenika ili ih uenici sami stvaraju -Izrauju ga timovi (uitelj, razrednik, psiholog, pedagog, defektolog, lijenik) za odreeno razdoblje uz konzultacije roditelja -Moe biti samo za jedan predmet, skupinu predmeta ili svi predmeti za jednog uenika TO JE KURIKUL KURIKUL objedinjuje ciljeve, sadraje, proces oblikovanja (metode, postupke, strategije) i vrjednovanje. Postupci u odreivanju kurikuluma su razliiti -U nas se esto kurikulum poistovjeuje s programom to je preusko KOLSKI KURIKUL sastoji se od predmeta koji se prouavaju. Vano je da se u predmetu sauva usustavljenost uz uvaavanje psihikog razvoja uenika -Broj se predmeta razlikuje u odnosu na razliite kole (osnovne, srednje, ope, strune) ali se u mnogim zemljama mijenja i pod utjecajem nacionalnih potreba (graanski odgoj, religijski odgoj, ovisnosti) -kolski kurikulum se mijenja pod utjecajem OKVIRA KURIKULA. OKVIR KURIKULA propituje mogunosti ukljuivanja novih predmeta u kole SASTAVNICE KURIKULA:

Pa se programi dijele na: - OBVEZNE

Pregled onog to se od djece oekuje da e nauiti i predloeni nain promicanja razvoja u svakom predmetu KURIKUL SADRI:

Plan za ostvarivanje ciljeva obrazovanja Ono to se dogaa u koli

Strogo definirane ciljeve Tehnologiju izvedenu iz ciljeva

Sadraje
27

Izvore Ureaje Materijale Aktivnosti pouavanja i uenja Nastavni algoritam

Evaluaciju postignua NAPUTCI ZA OBLIKOVANJE KURIKULA *Sadri naglaen opis teorijske baze koja je dosljedna prihvaenim profesionalnim miljenjima i miljenjima koko se djeca ue *Sadraj kurikula je sukladan s djejim razvojem drutvenim, emocionalnim, kognitivnim i tjelesnim priprema ih za aktivno sudjelovanje u demokratskom drutvu *Ukljuuje razvitak znanja i razumijevanja, razliitih procesa i vjetina, sklonosti i stavova *Obuhvaa irok raspon bitnih, zanimljivih i djeci smislenih sadraja *Ciljevi su kurikula stvarni i ostvarivi za veinu djece u dobi za koju su namijenjeni *Sadraj kurikula odraava potrebe i interese svakog djeteta unutar grupe. Kurikul obuhvaa razliita iskustva koja se stjeu uenjem, materijale i opremu za rad, te strategije pouavanja koje su prilagoene irokom rasponu individualnih razlika meu djecom *Kurikul podrava individualne, kulturne i jezine razliitosti. Podrava i potie pozitivne odnose s obiteljima djece *Nadograuje se na ono to djeca ve znaju i mogu kako bi uvrstili njihovo uenje i poticali usvajanje novih pojmova i vjetina *Stavlja naglasak na razvitak sposobnosti miljenja, logikog razmiljanja, donoenja odluka i rjeavanja problema *Naglaava vanost drutvenih interakcija pri uenju te omoguuje prilike za razmjenu znanja meu vrnjacima *Podrava tjelesne potrebe djece za razliitim aktivnostima, stimuliranjem osjetila, boravkom na svjeem zraku, odmorom, higijenom *Prua psihiku zatitu djeci koja se trebaju osjeati sretno, oputeno i udobno a ne nezainteresirano, prestraeno, zabrinuto ili pod pritiskom *Osnauje djeje sposobnosti i osjeaj uivanja prilikom uenja, omoguuje djeci iskustvo uspjeha i postignua *Otvoren je tako da ga nastavnici mogu prilagoditi lako svakom djetetu ili skupini

28

TIPOVI NASTAVNIH PROGRAMA SUBJECT CENTRED CURRICULUM - orijentira na predmete, sastoji se od tradicionalnih nastavnih predmeta DISCIPLINE CENTRED CURRICULUM - orijentira na znanstvene discipline iz ega izvodi svoju organizaciju i strukturu sadraja CORE CURRICULUM - jezgrovni kurikul orijentiran na neku struku ili predmet (matematika) oko koje se grupiraju ostale struke CHILD CENTRED CURRICULUM - orijentira na dijete, postavlja potrebe djeteta u prvi plan COMMUNITY CENTRED CURRICULUM - polazi od specifinosti potreba i karakteristika mjesta u kojem uenik ivi SOCIAL FUNCTIONS CURRICULUM - orijentira na drutvo i drutvene strukture Najee se kurikulum neke kole ne oslanja samo na jedan od prethodnih kriterija, ve je u njemu ukrteno vie njih Na temelju okvirnog programa neke kole izrauje se izvedbeni program rada. U njemu se uzimaju u obzir materijalne i kadrovske mogunosti kole, elja uenika, roditelja i uitelja, te specifini uvjeti okruenja u kojem kola djeluje. ODGOJNI IDEALI POJAM Pedagoki gledano geneza ideala na neki nain je opipljiva, - u malom je djetetu ideja njegovih roditelja optimalna, oni su za njega : najbolji, najvei, najmoniji, najdrai (uzor u svemu) Dijete se arko eli poistovjetiti sa svojim roditeljima PROJEKCIJA ali ono prenosi na sebe i idealnu sliku svojih roditelja INTROJEKCIJA Sav taj proces tee i obrnuto, tako se rodio odgojni ideal STUPNJEVI ODGOJNOG IDEALA Odgojni ideali imaju svoje stupnjeve: PRIMJER dijete uzima za primjer svoje roditelje, sebe mjeri prema njihovim postupcima, i rado ih oponaa UZOR kada dijete odraste i stekne uvid u itavo ponaanje okoline i osoba u njoj, jedna osoba mu moe postati trajnim primjerom ponaanja -Ideal tako postaje doivotna orijentacija, cjeloivotni obrazac ponaanja, mlada osoba se eli s njim potpuno poistovjetit. -Ideal ne mora biti samo ogranien na osobe -Ideal moe biti IDEJA koja moe poticati na usavravanje, osvjetljavati ivotni put, davati snagu.

29

Ideal je slika kakva bi zbilja trebala biti, on je u ontolokom smislu ono: najljepe najbolje jedino to postoji -Ideal je sinonim za ISTINU, DOBROTU I LJEPOTU a pedagogija i ne eli drugo nego mlade uputiti ovim vrednotama -esto se ideali proglaavaju utopijama, iluzijama, apstrakcijama, matanjima -Moe se dogoditi da se na nas prenesu ideali krivih osoba, na nemogue ideje i tako dolazi do IDOLIZACIJE IDOL je negativan ideal, neprimjerena osoba, krivi uzor Ako je ideja u sebi pozitivna i teorijski opravdana ali je nemogua za provedbu u sadanjosti, neostvariva, ona postaje UTOPIJA. -Ali i utopije mogu biti djelotvoran poticaj za usavravanje, one po svojoj svrsi nisu negativne Veza odgojnih ideala s odgojnim ciljevima veoma je velika -Ideali su zapravo uzvieni i najvii ciljevi odgoja u ope imaju najdublji smisao i najvee dostojanstvo ljudskog postojanja -Odgojni ideali u povijesti nisu bili jednaki za svakoga IDEALI KROZ POVIJEST REALISTI su eljeli ovladati svijetom HUMANISTI formiranje ovjeka i njegove osobnosti MATERIJALISTI blagostanje IDEALISTI - su teili duhovnim i moralnim vrednotama DEMOKRATI ideal vide u novom drutvenom poretku, pravde i jednakosti EKOLOZI harmonija s prirodom PROGRESISTI idealne utopije VJERNICI - u transcendentaciji RAZINE IDEALA ve navedene ideale moemo smjestiti u dvije razine: HUMANU ODGOJ OVJEKA TRANSHUMANU ODGOJ NADOVJEKA MODEL MODEL je misaona slika stvarnosti reducirana na bitno oponaa stvarnost slikovito, ali umanjeno i analogno slui nam kao uzor, obrazac, kalup ili kopija nekog predmeta, zamisli ili ponaanja Ako predstavlja: osobu onda je UZOR, predmet tada je UZORAK. -Model moe biti slika stvarnosti, a moe biti i idealan tip (ovjeka, ponaanja, odgajanja)
30

FUNKCIJE MODELA Da nam otkrije mogunosti koje nam nudi praksa i zbilja Da verificira najbolju moguu varijantu i izabere kao uzorak Da se taj uzorak posvijesti i postane uzor Da i sam djeluje stvaralaki. PONAANJA PO MODELU Ljudski se model nikako ne smije kopirati slijepo i doslovno Ideal je ista slika jo neostvarena, slika najboljega; a model je njezina konkretizacija u ivotu. -Ono to nam ideal doarava, to nam model oblikuje i ostvaruje. -U povijesti se iza ideala skrivao i konkretan model CILJ ODGOJA - VREDNOTE Na odgojni cilj su VREDNOTE one su cilj vrednovan na temelju DOBROE -Ako ivot ne bi bio dobrota ne bi imao smisla -Vrednovanje je stavljanje bia u odnosu prema dobru, a odgoj je aktivno i svjesno uspostavljanje tog odnosa -Odgoj je u svojoj biti ostvarivanje vrednota, odgoj obogauje ivot, usavrava ga novim vrednotama -Vrednote se u odgoju mogu postii na dva naina ODGOJEM I SAMOODGOJEM Specifine ljudske vrednote jesu: RELIGIOZNE, MORALNE, INTELEKTUALNE, ESTETSKE I SOCIJALNE i one ujedno ine TEMELJNI IDEAL PEDAGOGIJE MOTIVI ovjek nikad ne djeluje bez motiva, oni posjeduju pogonsku energiju, oni usmjeravaju, pobuuju, aktiviraju nau duu i tijelo Motiv je i razlog i svrha radi kojeg djelujemo Motivi za odgojnu praksu su: PRIRODNO-BIOLOKI roditeljski nagon za odgojem TRADICIONALISTIKI takav je obiaj, zakon, SOCIJALNI zbog socijalizacije za obitelj, drutvo EGOISTIKI interes i ast roditelja, obitelji ALTRUISTIKI samilost prema djeci, poziv HUMANISTIKI zbog dobra ovjeka i ovjeanstva VJERSKI ljubav prema bogu ODGOJNE VREDNOTE

31

VREDNOTE su presudne za svaku kulturnu zajednicu, a odgoj djece i mladei bitan je zadatak svake kulture, kulturna dobra bi nestala ako se ne bi prenosila na nove narataje Vrednote su poeljna dobra tj. sva ona dobra za kojima ovjek tei i koja imaju neku vrijednost u ljudskom ivotu Hubert Henz: vrednota je bitak kakvim ga mi doivljavamo i prema kojemu teimo u vidu njegove ontike savrenosti Odgojne vrednote u odnosu na ostale vrednote: Sastoje se od objektivnog dobra i neije subjektivne tenje prema njemu Razlikuje se po svom odgojnom utjecaju,nije dovoljno samo da postoje bez utjecaja na ovjeka,ali ne bilo kakvog, nego odgojnog Do njih dolazimo putem odgojitelja VREDNOTE U ODGOJU Tako postoje tri imbenika: VREDNOTA GOJENAC ODGOJITELJ ODGOJITELJ prenosi vrednote odgajaniku Vrednote nisu fiktivne nego stvarno dobro, i one moraju pospjeiti duevni i tjelesni razvitak mlade osobe prema punoj humanizaciji Kako vrednota postaje odgojnom Mora imati neko dobro u sebi Dobro posjeduje privlana i oaravajua svojstva Zbog tih svojstava ono je poeljno i korisno = vrijedno Postaje posredovano putem nosioca koji i sam posjeduje vrednotu Njezina snaga pojaava se odgojnom sredinom i ostalim imbenicima Ona motivira na duhovni i tjelesni rast (sposobnosti, usavrava i stvara nove ) Izgrauje moralnu linost, dovodi do punine ovjenosti Usreuje odgajanika i drutvo -Zbog svega toga kaemo da je usvajanje vrednota svrha odgoja -Bez odgojnih vrednota nije mogue formirati mlado bie u razvoju -Stoga su vrednote CILJ I SREDSTVO ODGOJA glavni SADRAJ i orue uspjene pedagogije -Vrednote moemo ocjenjivati prema osjeajnim, estetskim, kulturnim, informativnim, religioznim i drugim konotacijama; prema upotrebnoj, potronoj, materijalnoj ili ekonomskoj vrijednosti -Prema Shakespeareu: ne postoji nita to bi bilo dobro ili zlo, takvim ga ini na sud -Ljudi sasvim raznoliko prosuuju stvari- ono to je jednom dobro drugom je zlo

32

W. H. KILLPATRICK Prema sadraju dijeli vrednote na: TJELESNO ZDRAVLJE DUEVNO ZDRAVLJE DOBRI OSOBNI ODNOSI MOGUNOST BIRANJA SMISLENI POSAO MOGUNOST STVARALATVA USTRAJNOST IROKI INTERESI ESTETSKI UKUS UIVANJE U GLAZBI SKLADAN DRUTVENI IVOT RELIGIOZNOST SPRANGARE EKONOMSKE TEORETSKE ESTETSKE DRUTVENE POLITIKE RELIGIOZNE

AKSIOLOZI Vrednote dijele na: TEORETSKE I PRAKTINE APSOLUTNE I RELATIVNE ILI KONANE KOJI SU CILJ U IVOTU INSTRUMENTALNE KOJE SU SREDSTVO PREMA CILJU DESKRIPTIVNE ZNANOST PERSPEKTIVNE ETIKA Ovo su podjele na ono to treba initi i na koji nain UVJETI ZA VREDNOVANJE Bitni uvjeti za vrednovanje vrednota: HUMANISTI kriterije trae u samom ovjeku, on je najvea vrijednost MOTIVACIJSKI PSIHOLOZI govore o ovjekovim potrebama NIIM biolokim, fiziolokim, materijalnim VIIM - kulturnim i duhovnim ESENCIJALISTI bitak vide u njegovoj dobroti EGZISTENCIJALISTI vide u biu, u njegovu postojanju LJESTVICA VREDNOTA Vrednote prema Maslowu (nie i vie)
33

Maslow

Nie osiguravaju opstanak i treba im udovoljiti Vie se kasnije razvijaju filogenetske i evolutivne Nie su uvjet za zadovoljavanje viih ivjeti na razini viih potreba znai veu bioloku djelatnost i bolju ivotnu kvalitetu Vie donose pozitivne posljedice u tjelesnom i duhovnom razvitku mladih Oni koji ne zadovolje nie ne mogu se posvetiti viima Zadovoljavanje viih ovjek se samoostvaruje

FIZIOLOKE POTREBE- na dnu ljestvice POTREBA ZA SIGURNOU POTREBA ZA LJUBAVLJU POTREBA ZA SAMOPOTOVANJEM POTREBA ZA SAMOAKTUALIZACIJOM

Prema H. Henzu: 1. VREDNOTE SVETOGA (RELIGIOZNE) najvee 2. DOBROGA (ETIKE) 3. ISTINITOG (TEORETSKE) 4. LIJEPOGA (ESTETSKE) 5. LJUBAVI (DRUTVENE) 6. PRAVDE (POLITIKE) 7. KORISTI (EKONOMSKE TEHNIKE) 8. IVOTA (VITALNE) KRANSKE VREDNOTE Poinju s niim a zavravaju s najviima BIOLOKE VREDNOTE ivot u tjelesnom vidu, zdravlje i radost, podruje tjelesnog odgoja (ishrana, njega, higijena, odmor, sport) EKONOMSKE materijalno osiguranje ljudskog ivota, nosioci su priroda i ljudski rad DRUTVENE VREDNOTE cilj im je zajedniko dobro, objekt socijalne potrebe zajednice, stvaraoci su pojedinci i grupe, glavni inspiratori su: ljubav, pravda, solidarnost, red i drutvene kreposti ESTETSKE VREDNOTE ovjekov osjeaj za lijepo u svim oblicima umjetnosti likovna, tonska, govorna, pisana, ritmika, simbolika, svrha nije samo uivati u lijepom nego i stvarati lijepo INTELEKTUALNE VREDNOTE DUHOVNE, KULTURNE, ZNANSTVENE istina i odnos bia prema njoj, nositelj vrednota je ljudski um, svrha je upoznati istinu (logika, matematika ) , zadovoljiti je (filozofija), opisati je

34

(prirodne znanosti), predati je mladima (pedagogija, didaktika), u prenoenju istine sudjeluje i lingvistika, informatika, psihologija MORALNE VREDNOTE dobrota je objekt vrednovanja ovjeka, savjest praena osjeajima RELIGIOZNE VREDNOTE reguliraju ovjekov odnos prema izvoru svakog bitka, objekt mu se naziva sveto , izvor religioznosti jesu objava i milost te ovjekova tenja za savrenstvom, oblici religioznosti su: vjera, ufanje i ljubav Aksiologija se ne zaustavlja samo na spoznaji vrednota, ona eli vrednote uklopiti u ivot mladih

Stoga je odgoj uspjean jedino ako teorija i praksa idu pod ruku U tu svrhu moramo: Koristiti djetetovu iskazanu i uroenu sklonost prema vrijednostima i dobru uope (pedagog e gojenca inspirirati, poticati, pomagati, voditi, oduevljavati za ideale) Stvarati prikladnu odgojnu sredinu povoljnu pedagoku klimu koja je jaa od zlih sklonosti i negativnosti Harmonijski povezati sklonosti i okruenje potreba integralnog odgoja Stvarati programe i koristiti metode koje bi uklonile razliitosti u uvjetima ivota Nije dovoljno samo upoznati vrednote, nego se s njima svakodnevno susretati u ivotu, obitelji, koli, crkvi potrebna je zorna obuka NASTAVA Nastava je pedagoki osmiljen i sustavno organiziran proces kojemu je svrha odgoj i obrazovanje pojedinca Nastavu susreemo u vrlo raznolikim oblicima: s obzirom na mjesto izvoenja, dob uenika, organizacijske oblike, strategije pouavanja i uenja, namjere, tehniku i tehnologiju -Promjene koje pojedinac doivljava pod utjecajem nastave odnose se na znanje, sposobnosti i osobine linosti Modeliranje nastave stoga nuno mora biti takvo da ne ometa razvitak odgajanikove linosti -Nastava nije samo mjesto uenja gotovih znanja nego mjesto gdje uenik sam stvara, identificira, uoava i rjeava probleme -Nastava integrira nastavne sadraje, aktivnosti njihova prijama i obrade, te socijalno-psiholoko kontekst u kojem se sve to dogaa. KONCEPTI NASTAVE OTVORENA NASTAVA

35

To je aktivno uenje za koje je karakteristino: Poticajna sredina za uenje u razredu s obiljejima radionice, fleksibilna organizacija uenja s manje frontalnog rada, kreativne, samostalne metode uenja, dnevni i tjedni plan, slobodan rad odlukom djece, radovi vezani za pojedine projekte, partnerski i skupni rad PROJEKTNA NASTAVA U ovoj nastavi radi se o obradi postavljene zadae: -Identificiranje nekog stvarnog problema (primjerenog za stjecanje iskustva) -Zajedniko razvijanje plana za rjeavanje tog problema (uenici sami organiziraju dogaaje, uitelj je savjetnik, pomonik) -Aktivno sueljavanje s problemom unosi se vie smislenog djelovanja, materijala, rjeavanja sukoba, viestruka komunikacija -Provjeravanje odreenog rjeenja problema u stvarnosti rezultat mora biti uporabna vrijednost NASTAVA OKRENUTA ISKUSTVU -Nasuprot kolnikom uenje ovdje se saima iskustvo koje su uenici stekli (drutveno, politiko, obiteljsko) -Nastavne jedinice teku tako da se iskustvo prisvaja uz jednu temu, zatim prerauje i objedinjuje PRAKTIKO UENJE -eli vre povezati umni i manualni rad NASTAVA OKRENUTA DJELOVANJU -Uenicima omoguuje aktivan odnos spram predmeta uenja u kojem materijalne ili drutvene aktivnosti uenika oblikuju ishodite procesa uenja Valja jo spomenuti i slijedee teorijske koncepte nastave: OTKRIVAJUE UENJE NASTAVA RJEAVANJA PROBLEMA NASTAVA AKTIVNOG UENIKA GESTALT PEDAGOGIJE IMBENICI NASTAVE -NASTAVNIK -UENIK -NASTAVNI SADRAJ -OBRAZOVNA TEHNOLOGIJA DEFINIRANJE IMBENIKA NASTAVNIK je kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini

36

UENIK sustavnim pouavanjem nastavnika i samostalnim radom i uenjem stjee obrazovanje NASTAVNI SADRAJI tj. obrazovani sadraji su odreeni programom kurikulom obrazovanja koji je potrebno ostvariti Nastavnik, uenik i nastavni sadraji ine tzv. DIDAKTIKI TROKUT, a u novije vrijeme se jo govori i o DIDAKTIKOM ETVEROKUTU kada njima pridodamo obrazovnu tehnologiju. ZADAE NASTAVE -Nastava je proces, odreeno kretanje usmjereno na ostvarivanje odreenih zadataka -Rezultat svakog procesa je novo stanje, nova kvalitete pa se to odnosi i na nastavu ZADAE NASTAVE SU: MATERIJALNI FUNKCIONALNI ODGOJNI ZADACI MATERIJALNI ZADATAK -Odnosi se na stjecanje ZNANJA o objektivnoj stvarnosti -Ostvarivanjem ovog zadatka uenici trebaju usvojiti brojne injenice i generalizacije koje proizlaze iz propisanih nastavnih sadraja -Ako se u tom zadatku pretjeruje moe doi do zastranjivanja kao potkraj 19. stoljea : DIDAKTIKI MATERIJALIZAM -Koji je predstavljao memoriranje brojnih injenica kao bolja priprema za ivot -Zbog opirnosti nastavnih sadraja takva kola je patila od LEKCIONIZMA - zadavanja lekcija u koli, uenja napamet i njihova provjeravanja -Sve to je rezultiralo FORMALIZMOM U ZNANJU a ovo znanje ostajalo je najee na stupnju reprodukcije a nije bilo primjenjivo u praksi FUNKCIONALNI ZADATAK NASTAVE -Odnosi se razvitak brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti senzornih, praktinih, izraajnih, intelektualnih -Ovim zadaama treba razviti psihofizike funkcije u mladom narataju.-Poetak 20. St. donio je zastranjivanje u ovom pogledu tako da ga obiljeava DIDAKTIKI FUNKCIONALIZAM ili FORMALIZAM koji je zapostavljao materijalnu stranu obrazovanja, to nije dobro jer da bi se razvile uenikove sposobnosti i funkcije on mora stei i odreenja znanja. SUVREMENO OBRAZOVANJE tumai se kao jedinstvo znanja i sposobnosti u tom jedinstvu moramo naglaavati oba zadatka nastave.
37

ODGOJNI ZADATAK NASTAVE -Nastava osim obrazovanja mora dati i odreene ODGOJNE VRIJEDNOSTI MORALNE ESTETSKE TJELESNE RADNE I po tome nastavu smatramo odgojno obrazovnim procesom. Postoji i drugaija mogunost podijele zadataka nastave npr.:

= MATERIJALNI INFORMATIVNI KOGNITIVNI SPOZNAJNI =FUNKCIONALNI FORMATIVNI PSIHOMOTORIKI OPERATIVNI =ODGOJNI FORMATIVNI AFEKTIVNI NASTAVNIK - ljudi koji su nekad pouavali djecu nisu se posebno pripremali -iskustvo se stjecalo funkcionalnim odgojem i obrazovanjem -na osobnom iskustvu su uili kako treba raditi da bi odgoj bio to efikasniji - dolo se do spoznaje: - da uitelj nije uitelj samo po tome to prenosi znanje svojim uenicima, nego po tome to zna na koji nain treba raditi s uenicima da bi oni uinkovitije uili - da se uenici razlikuju po svojim mogunostima = uitelji stoga moraju znati razlikovati uenike i uenje uskladiti s postojeim mogunostima uenika STRUNI NAZIV uitelj je opa imenica i oznaava onoga koji nekoga neemu ui, ili je to struni naziv za sve osobe koje se bave odgojem i obrazovanjem u koli neovisno o uoj specijalnosti, u RH je uitelj struni naziv za sve strune profile koji ostvaruju odgoj i obrazovanje u osnovnoj koli (uitelj RN, uitelj hrv.j., uitelj mat.) u srednjoj koli je profesor u ulozi uitelja na sveuilitima znanstveni radnici imaju svoja znanstveno nastavna znanja.

INFORMATIVNI i FORMATIVNI KOGNITIVNI AFEKTIVNI PSIHOMOTORIKI

38

POSLOVI I ZADACI UITELJA 1. NEPOSREDAN RAD S UENICIMA 2. UNAPREIVANJE ODGOJA I OBRAZOVANJA 3. ORGANIZACIJSKI OBLIK RADA KOLE 4. SURADNJA S RODITELJIMA 5. RAD U DRUTVENOM OKRUENJU IZVAN KOLE 6. VLASTITO STRUNO USAVRAVANJE Populaciju uenika u O ine djeca u dobi od este godine pa nadalje, za to razdoblje znaajne su velike i nagle promjene u znanju, uenici se mijenjaju psihiki i fiziki, mijenjaju se u socijalnom smislu uitelj se s toga svaki dan nalazi pred novim promjenama, to od njega zahtijeva nove postupke i novu organizaciju rada. U razredu zajedno ive i rade uenici velikih sposobnosti ali i oni skromnih, svaki je uenik svijet za sebe, svakome je potrebna drugaija potpora. Uitelj s toga ne moe modelirati odgojno obrazovni proces samo po svojoj volji ve mora uzimati u obzir uenikove mogunosti, doivljaje, interese i shvaanje svijeta to je dinamina skupina sa sloenim interpersonalnim odnosima stoga uitelj reagira ovisno o prilikama. Zadaa je uitelja osim prenoenja sadraja i znanja nauiti uenike kako stjecati znanje UITI KAKO UITI krajnji je cilj uenika nauiti samostalno uiti kako bi mogao stvaralaki primjenjivati usvojeno znanje. Pri stjecanju znanja uenik se razvija, razvija svoje sposobnosti, odgaja se kao linost u cjelini humanizira se: - misaone sposobnosti se razvijaju u procesu miljenja - radne navike se stvaraju radei - a socijalizacija je mogua samo u suivotu s drugim ljudima Uitelj potie uenikove aktivnosti i zauzima stav ope poeljne i kompetentne linosti, utjee na uenike posredovanjem drugih uenika, integrira odgojni proces u suradnji s drugim odgojiteljima, prevodi uenike iz obitelji u kolu, iz igre u ozbiljan rad. Tako on postaje mnogo vie, preuzima ulogu roditelja, prijatelja, suradnika i postaje uzor kako se ivi i radi. ZNANSTVENI RAD uitelj znanstvena postignua ugrauje u svoj rad i tako unapreuje odgoj i obrazovanje to moe initi samo onaj uitelj koji ima izgraen znanstveni senzibilitet za probleme i koji je u dovoljnoj mjeri pripremljen za taj posao INOVATIVNI RAD valja pripremati uitelja da postane nositelj inovativnog rada u koli

39

za taj rad potrebni su : visoka inteligencija, razvijena inventivnost, mata, kombinatorika, intuicija i obrazovanje na sveuilinoj razini

TEHNOLOGIJA OBRAZOVANJA uitelj prati svjetska tehnologijska rjeenja i nastoji ih primijeniti u svom radu, ali je i kreator nove tehnologije didaktike materijale najuspjenije mogu mijenjati uitelji iz prakse, poput pisati udbenike, izraivati nastavne i kompjutorske programe (software), TV emisije itd ORGANIZACIJA RADA U KOLI kola sve vie iz poludnevne prelazi u cjelodnevnu, pa se i tradicionalna nastava mijenja u druge oblike sve je vie potrebno pokrivati slobodno vrijeme uenika, a uitelji moraju biti nositelji i kreatori i tih dopunskih, dodatnih i izvan nastavnih programa ALTERNATIVNE KOLE sve je vei utjecaj privatnih kola, dolazit e i biti uvoeni novi oblici kole koji e izdravati konkurenciju i zadovoljiti uenike potrebe kvalitetnije obrazovani uitelji moi e ubrzati ulazak novih alternativnih kola u Hrvatskoj UITELJI I RODITELJI roditelji u naem drutvu nisu pripremljeni za odgojnu ulogu jer nemaju odgovarajue pedagoko obrazovanje zadaa je uitelja osposobljavati se za rad i na ovom podruju, sve je vie fakultetski obrazovanih roditelja pa im stog stajalita trebaju prilaziti i uitelji UITELJI I KULTURA kola je i kulturna ustanova u nekim naseljima i jedini initelj kulture, u tim sredinama uitelj nije samo odgojitelj nego i nositelj kulture ove aktivnosti uitelji ne smiju nikako izbjegavati a esto se to deava zbog osjeaja nedovoljne strune pripremljenosti CJELOIVOTNO OBRAZOVANJE drutveno okruenje je vrlo dinamino, stalno se pronalaze nova tehnologijska rjeenja u radu, znanje steeno u koli brzo se topi (neka znanja zastarijevaju, neka se mijenjaju a dolazi i mnogo vie novih znanja) = rjeenje je u cjeloivotnom obrazovanju Uitelj se ne smije opustiti i stati, on mora pratiti tempo drutvenih promjena, ukljuiti se u drutvo koje ui

40

Vrlo mnogo pozornosti pridaje se SAMO OBRAZOVANJU za koje je potrebno mnogo napora, dobra motivacija, odgojiteljske sposobnosti, te dovoljna razina znanja. UENIK I NJEGOV POLOAJ U ODGOJNO - OBRAZOVNOM PROCESU

OD ANTIKE DO HUMANIZMA I RENESANSE Ve se u Ateni insistira na svestranom razvoju linosti (u okviru robovlasnikog drutva), na razvoju individualnosti odgajanika u odgoju, na unutarnjim motivacijskim sredstvima; U Sparti se insistira na razvoju linosti koja e biti u interesu i slubi osvajake robovlasnike drave (mnotvo robova koje treba drati u pokornosti, klasna podjela drutvene moi, borba za vlast) svoj odraz pronalazi u praktinoj odgojnoj djelatnosti, u sredstvima prinude (razni oblici tjelesnih kazni) U vrijeme Rimskog carstva M. F. Kvintilijan upuuje zahtjeve za individualizacijom odgojnih postupaka, za ukidanjem prisile u odgoju, i istie ulogu igre. U srednje vjekovnoj pedagogiji (feudalno drutvo) odgoj je bio religijski i pripremao je ovjeka za ivot na drugom svijetu. Uenik je morao biti podinjen i pokoran duhovnom i svjetovnom gospodaru (crkvi), ne uzimaju se u obzir uenikove specifine i individualne karakteristike, njegovi interesi, mogunosti i potrebe. Vladalo je moralno zastraivanje i ovdje ne moemo govoriti o bilo kakvoj afirmiranosti o uenikovoj slobodi. HUMANIZAM I RENESANSA Krajem feudalnog poretka ovjek postaje zaokupljen sobom, ovozemaljskim brigama i ivotom, sve je okrenuto k stvarnom ivuem ovjeku, dolazi do koopernikanskog obrta u koncepciji odgoja. Vjera u ovjeka i u osobu koja se odgaja - osnovni je moto humanistike koncepcije odgoja i obrazovanja. Humanisti daju primat individualnim specifinostima u odgoju. Komensky: neka se odgajaju i obrazuju svi zato jer su ljudi ovo je duboka humanistika nota toga vremena, bez obzira na krajnji cilj da bi se pribliili Bogu. Komensky se vraa ovjeku kao dijelu prirode (naturalistiko shvaanje), iako e ga pretjerano uvaavanje prirode djeteta u odgoju dovesti do senzualizma, ali on pri tome nee iskljuiti vanost aktivnosti i pozitivnih motivacijskih sredstava u odgojno obrazovnom radu. Mnogi su pogledi Komenskog naroito pogled na poloaj linosti u odgoju prelazili prostor i vrijeme u kojem su nastajali. BUROASKA PEDAGOGIJA
41

Na samim poecima razvoja buroaskog drutva pedagokim su se pitanjima bavili filozofi. Malo se njih u poetku bavilo praktinom pedagogijom, pa su njihove pedagoke ideje bile daleko od mogunosti ostvarivanja u praksi. -istovremeno se javlja veliki broj pedagokih pravaca i sustava (socijalisti utopisti, marksisti) U 18. i 19. Stoljeu francuski materijalisti i prosvjetitelji suprotstavljaju se feudalno-skolastikom tretiranju poloaja uenika kao pasivne linosti u odgoju. - doba kada Holbach, Helvetius, Diderot smatraju ovjeka rezultatom drutvenih utjecaja, iako nisu znali odgovoriti zato je drutvo takvo (istiu se dva miljenja idealistiko i materijalistiko) D i D . materijalistika idealistika - naglaavaju da je u odgoju dijete potrebno staviti u situaciju da aktivnim odnosom uz odgovarajue uvjete formira svoju linost - u prosvjetiteljstvu su se po obilju pedagokih ideja isticali: J.J. ROUSSEAU, J.H. PESTALOZZI, F. FROBEL i A. DISETERWEG - glavni cilj odgoja jeste odgojiti slobodnog ovjeka koji cijeni slobodu iznad svega - ROUSSEAU: dijete treba raditi ono to hoe, a treba da hoe ono to ga vi primorate da radi - J. F. HERBART-najpoznatiji graanski pedagog 19. st. Po filozofiji racionalista (Kant) iz etike crpi odgojni cilj a iz psihologije odgojna sredstva; njegovo glavno odgojno sredstvo jeste voenje uenika mlae dijete se ne moe odgajati nego voditi dok se vanjskim utjecajima ne ojaa njegova svijest. - ovo je i osnovni prigovor Herbartovoj pedagogiji bez obzira to naglaava ljubav, rad, igru i autoritet u njegovoj odgojnoj praksi ima daleko vie negativnosti nego pozitivnog ima mnogo strogog i nehumanog prisiljavanja djeteta, on trai potpuno pokoravanje autoritetu

SOCIJALISTI UTOPISTI: R. OWEN, C. FOURRIER, E. CABET njihove pedagoke ideje su najprogresivnije ali samo u naznakama ele stvoriti drutvo sree i blagostanja OWEN povezuje proizvodni rad s obrazovanjem u kom bi se poloaj uenika temeljio na solidarnosti i uzajamnoj pomoi, protivnik je prinuda u odgoju ali nije cijenio ni pohvale ni nagrade MARKSISTI nije mogue razmiljati o promjeni odgoja ako se ne izmjeni drutvo, ovjek je bie prakse i kroz praksu se mijenja i razvija.

REFORMIRANI PEDAGOKI PRAVCI 20. ST.

42

RADNA KOLA (pokret radne kole, aktivne, nove kole), rad je naelo, sadraj i metoda odgoja i obrazovanja; ovdje se razliito shvaa cilj, funkcija i znaaj rada.

KERSCHENSTEINER cijeni manualni rad a zapostavlja duhovnu aktivnost, valja mu ipak priznati da je uenika postavljao u sredite radne djelatnosti, naglaavajui pri tom aktivnost uenika kojom on postie strpljenje, ustrajnost, tonost i preciznost. GAUDIG podrava ideju slobodnog duhovnog rada, istie individualistiki karakter odgoja u procesu rada.

Radna kola je doprinijela drugaijem pogledu na dijete u pogledu odgoja i obrazovanja ali je snano podrala dualizam kolskog sustava. EKSPERIMENTALNA PEDAGOGIJA - W. LAY pokuava pedagogiju prikazati kao prirodnu znanost i predmet pedagogije ograniava samo na obrazovanje

odgoj treba socijalizirati prirodne potrebe djeteta a zanemaruju se drutveni ciljevi

odgojni ciljevi ove pedagogije su razvijanje intelektualnih sposobnosti putem aktivnosti FUNKCIONALNA PEDAGOGIJA (aktivne kole) E. CLAPAREDE, O. DECROLY funkcionalni odgoj potrebe i interes djeteta uzima kao polugu koja treba pokrenuti dijete

negira se drutveni karakter odgoja i akcent stavlja na uroene potrebe, interese i sposobnosti djeteta koje su pokretaka snaga odgojnog rada

ovo su poeci individualizacije nastave- kola po mjeri iskoritava djeju aktivnost, o prirodi djeteta ovisi uspjeh i neuspjeh u odgojnom radu PRAGMATISTIKA PEDAGOGIJA J. DEWEY objektivne istine nema, dobro je ono to je korisno za drutvo, miljenje nam slui da se pomou njega prilagodimo raznim situacijama u drutvu

svaki pojedinac ima svoju praksu a ona je rezultat ovjekova iskustva, stoga je odgoj uspjean ako su u funkcionalnoj vezi pojedinac , sredina i iskustvo odbacuju se drutveni ciljevi kao kruti a prihvaaju demokratini ciljevi oni koji proizlaze iz djejeg neposrednog iskustva i odgojne situacije.

uvaava se dijete u odgoju a sredinje mjesto zauzima uenikov rad, zadaa kole je stvoriti sredinu u kojoj e se odvijati igra i rad i tako omoguiti duhovni i moralni razvitak uenika. ESENCIJALISTIKA PEDAGOGIJA korak je unazad uenikovim slobodama, kritizira pragmatizam i slobode djeteta

43

ciljeve uenja ne treba traiti u interesima uenika ve u naporu, inicijativa treba biti na strani nastavnika, dijete treba usvojiti ono to je esencijalno (bitno) koristi metodu discipline BRUBACHER mlade treba pripremiti za ivot u odgovornosti

ODGOJNI CILJEVI I ZADACI ODGOJNI CILJEVI CILJ - germanizam koji ima iroko znaenje, po rjeniku Matice hrvatske ima dva znaenja (ono u ega se gaa) ili (ono emu se tei). -prema hrvatskoj tradiciji izraz SVRHA je gotovo sinonim za cilj. -Svrha oznauje krajnju toku naeg nastojanja. Kada se u pedagogiji govori o krajnjoj svrsi tada je to ODGOJNI IDEAL a on je neki uzvieni i poeljni cilj ili svrha. Danas u pedagogijskim ciljevima vlada kaos i zbrka, dolazi do ukrtanja razliitih svjetonazora, filozofija, religija, ideologija, tradicija civilizacije itd Svatko definira odgojne ciljeve prema svom opredjeljenju. Na taj se nain pedagogija nalazi u prilino velikoj teleolokoj zbrci. VRSTE CILJEVA ODGOJA S obzirom na svoj SADRAJ odgojni ciljevi mogu biti: - openiti - djelomini - specijalni. OPENITI vae za itavu pedagogiju u svim njenim granama DJELOMINI vrijede za posebne grane SPECIJALNI su oznaeni za posebne ljudske moi, pa tako imamo tjelesni i duevni odgoj koji se dijeli na:


DOSEG

INTELEKTUALNI EMOTIVNI MORALNI ESTETSKI RELIGIOZNI RADNI TEHNIKI POLITEHNIKI.

44

odgojni ciljevi su: OPI (UNIVERZALNI) - odnose se na sve ljudske jedinke bez iznimke, DRUTVENI ako se tiu gojenca kao lana veih ili manjih drutvenih grupa, POSEBNI kad zahvaaju posebne kategorije mladih, INDIVIDUALNI mogu biti razliiti za svakog pojedinca. VRIJEME S obzirom na VRIJEME redoslijed izvravanja odgojnih zadataka, oni mogu biti: BLII, DALJI i KONANI koji moe biti samo jedan. VJERSKOG Ako ih promatramo s VJERSKOG stajalita oni mogu biti:

NARAVNI RELIGIOZNI i KRANSKI.

PRIORITET PRIMARNI (prvotni) SEKUNDARNI (drugotni). RAZNOLIKOST DEFINIRANJA CILJEVA PRAGMATINI CILJEVI (James, Dewey) ova filozofija sputa se na razinu obinog utilitarizma i hedonizma. FUNKCIONALISTIKI CILJEVI - (Parsons, Claparede, Hall) sve to postoji je u funkciji neega, pa je svrha pedagogije odgajati za pravilno i skaldno funkcioniranje. NATURALISTIKI CILJEVI (Spinoza, Rousseau, Goethe, Key) za njih postoji samo priroda i treba slijediti njoj priroene ciljeve. TRADICIONALISTIKI CILJEVI cijene ljudske tekovine, drevne obiaje, predaje i kulture. INDIVIDUALISTIKI CILJEVI zagovaraju samo one odgojne ciljeve koji odgovaraju naravi i tenjama pojedinaca bez obzira na njegovu okolinu i drutvo u kojem ivi, NPR. pokret socijalizacije (Marks, Bebel, Zetkin, Makarenko) njima je glavni cilj uiniti ovjeka dobrim lanom kolektiva, a klasa je jedini kriterij vrednovanja. Suvremena pedagogija iznjedrila je nove ciljeve pod zajednikim nazivnikom NAPREDNI CILJEVI - suvremene pedagogije nikad zadovoljni starim naelima i metodama progresivistiki pedagozi istiu svoje parole: napredak,
45

ruenje svih tabua, neograniena sloboda, emancipacija - oslobaanje, suvremenost, kritiki odgoj, pedagogija ljevice. 20. stoljee otkriva vanost ivotnih, kulturnih, estetskih, drutvenih, religioznih i odgojnih vrednota pa mnogi pedagozi (Dilthey, Spranger, Litt, Petersen) postavljaju AKSIOLOKE CILJEVE oni kau da svrha odgoja mora biti ostvarivanje i stjecanje bitnih ivotnih dobara poevi od biolokih pa sve do moralnih i religioznih. Neki pedagozi iz brojnih vrednota istiu vanost MORALA kao bitnog za odgoj. Tu misao su zagovarali: Sokrat, Stoici, svi kranski odgajatelji, Kant, Herbart, Scheler, Paulsen... Na sreu tako odgoj zamiljaju i neki suvremeni pedagozi: CILJ ODGOJA JE UDOREDNI IDEAL. Akcentiranje nekih drugih elemenata SOCIJALNOG odgoja: profesionalni ispravan izbor zanimanja politiki politika je glavna dunost graanina demokratski demokracija je jedini dostojan oblik vladavine ekoloki obrana prirode i okolia. Mnogi pedagozi izjednaavaju pedagogiju sa kolovanjem, tako nastaju i DIDAKTIKI CILJEVI, kao jedni od odgojnih ciljeva:

stjecanje znanja metodika uenja primjena nauenoga osposobljavanje za profesiju ispunjavanje kurikuluma istraivaki i znanstveni rad.

INTEGRALAN ODGOJ Humanost je svojstvena ovjeku i specifian je odgojni ideal, k njemu tei svaka ljudska praksa, u njemu se ostvaruje ljudska srea i on je kruna itave prirode. Nita novo nije vrijedno i nita staro nije sveto ako ne oplemenjuje ovjeka. Ako ovjeka stavimo kao sredite odgoja, stavili smo ga u sredite pedagogije ali time jo ne i u sredite svijeta. Odgoj mora teiti oovjeenju, uljuivanju, ostvarivanju ovjetva i mora biti sukladno ljudskoj naravi. ovjek je spoj duha i tijela tako i odgoj mora obuhvaati cijelog ovjeka - mora biti INTEGRALAN = svestran, cjelovit, potpun.
46

Glavni cilj odgoja tako postaje - graditi ljudsku osobu, oblikovati ovjeka, oovjeenje i uljuivanje. Biti ovjek!!! - to je ideal integralnog odgoja. ZADACI ODGOJA

NA

RAZINI: Odgojni ideal = opeg cilj = posebnog, konkretnijeg, blieg, odreenog zadaci = pojedinano, odreeni praksi dostupni, oni konkretiziraju cilj, ralanjuju ga na vie elemenata

Razliiti su pristupi u odreivanju odgojnih zadataka - oni moraju biti jednostavniji, uitelju blii, konkretniji, stoga se pri ralanjivanju primjenjuju razliiti kriteriji:

pedagoki psiholoki tradicionalni praktini vrijednosni.

RAZLIITE KLASIFIKACIJE ODGOJNIH ZADATAKA 1. KONKRETIZACIJA KOJA SE ZASNIVA NA POJMU MNOGOSTRANOG RAZVITKA to je mnogostrani razvitak = skladan razvitak svih bitnih ovjekovih svojstava, stoga odgoj ima 5 bitnih sastavnica prema A. Vukasoviu tj. 5 odgojnih podruja to prikazuju sljedei kruni isjeci 2. KRETIZACIJA ZASNOVANA NA STRUKTURI PSIHIKOG IVOTA ako uzmemo strukturu psihikog ivota ovjeka, primijetiti emo tri dijela te strukture: SKLAD MISLI, RIJEI I DJELA 3. KONKRETIZACIJA ZASNOVANA NA KOLSKOJ TRADICIJI kola trai od mladih: usvajanje odreenih koliina znanja, umijea i navika razvijanje tjelesnih i intelektualnih sposobnosti izgraivanje i oblikovanje ovjeka kao ljudskog bia Na temelju tih praktinih pedagokih potreba formiraju se tri osnovna zadatka nastave, tj. kole 4. KONKRETIZACIJA ODGOJNIH ZADATAKA ZASNOVANA NA LJUDSKOJ DJELATNOSTI

47

- ovjek je radno, stvaralako bie, radom ostvaruje sredstva za ivot, ali rad je i drutvena potreba, pojedinac tako sudjeluje osim u radu i u drutvenom ivotu ali i kulturno provodi svoje slobodno vrijeme 5. KONKRETIZACIJA ZASNOVANA NA ODGOJNIM VRIJEDNOSTIMA sa stajalita koje odgojne vrijednosti elimo ostvariti, vrijednosti moemo razvrstati u tri podruja: generiko imaju najire znaenje drutveno izraavaju drutvenu djelatnost odgoja i njegovu povijesnu i prostornu vezanost za ivot odreenog drutva personalno sve to dokazuje koliko je odgoj sloen i raznovrsnim zadacima bogat proces. Ostvarivanje zadataka ovo su najire postavljeni zadaci ali se oni mogu jo konkretizirati na: -nastavnom satu -neposrednim kontaktom s odgajanikom 1. Konkretizacija - govori o bitnim odlikama odgojnog rada, ostale imaju ue znaenje ali sve zadatke treba povezivati, svako podruje ima svoju racionalnu, emocionalnu i voljnu sferu.

48