Politiki sustav Kine

Opa obiljeja

Povrina: 9. 596.960 km2 Stanovnitvo: 1.330.044.605 Geografska i administrativna podjela: 23 provincije, 5 autonomnih regija, i 4 grada Provincije: Anhui, Fujian, Gansu, Guangdong, Guizhou, Hainan, Hebei, Heilongjiang, Henan, Hubei, Hunan, Jiangsu, Jiangxi, Jilin, Liaoning, Qinghai, Shaanxi, Shandong, Shanxi, Sichuan, Yunnan, Zhejiang, + Taivan Autonomne regije: Guangxi, Nei Mongol, Ningxia, Xinjiang Uygur, Xizang (Tibet) Gradovi: Beijing, Chongqing, Shanghai, Tianjin

Politiki sustav Kine

Kineski politiki sustav po mnogoemu je specifian, kako zbog svog jednostranaja tako i zbog unutarnje organizacije. Formalno je Kina viestranaka drava, u stvarnosti to je vrlo jednostranaka unitarna vienacionalna drava koja se vodi naelom demokratskog centrizma, odnosno potpune podreenosti lokalnih stranakih organa i institucija sredinjim.

Politiki sustav Kine

Kina je socijalistika drava s narodnom demokratskom diktaturom, koju vodi radnika klasa na principu saveza izmeu radnika i seljaka. Osnovni dravni zakon je ustav koji utvruje socijalni sistem i osnovne principe dravnog ureenja i aktivnosti dravnih organa te osnovna prava i obveze graana

Kratki povijesni pregled

Prvi spomeni od prije 3500 godina Vrlo nestabilna politika slika i struktura Agrarna zemlja Mijenjanje raznih dinastija i vladara Mongoli (XIII. stoljee) Japanci (XIX. i XX. stoljee) Europljani (Englezi, panjolci, Portugalci, XIX. . XX. stoljee)

Kratki povijesni pregled

1912. nastaje Kuomitang 1921., Komunistika partija Kine Slubeno saveznitvo, manje slubeno (otvoreno i tajno) sukobi 1. listopada 1949. proglaena je Kineska Narodna Republika (Zhonghua Renmin Gongheguo) u Beijingu / Pekingu, inspirirana na sovjetskom modelu

Kratki povijesni pregled

Mao Tse-tung 1958. prekida sa sovjetskim modelom Veliki iskorak naprijed s ciljem brzog podizanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje (agrarna reforma) Velika katastrofa, glad se pojavila i u plodnim dijelovima zemlje 1966. Velika proleterska kulturna revolucija (Mao vs. Liu Shaogi i Deng Xiaoping)

Kratki povijesni pregled

1977., Deng Xiaoping Naglasak na Ekonomskim reformama i razvoju Poveanje poticaja ruralnim podrujima Podupiranje eksperimenata u proizvodnji Smanjivanje planiranja iz sredinjice /Centrale Privlaenje izravnih stranih ulaganja Slobodniji i kritiniji pristup umjetnika, pisaca, novinaraali.

Kratki povijesni pregled

Reforme su donijele poboljanje ivotnog standarda, naroito za radnike u gradovima i farmere. Meutim, politiko neslaganje, kao i socijalni problemi, inflacija, urbane migracije izlaze na vidjelo.

Kratki povijesni pregled

Prosvjedi na Tiananmenu, 1989. Sveuilini studenti i drugi graani izlaze na Tiananmen trg, kako bi tugovali za Predsjednikom i prosvjedovali protiv sporih reformi Njihov prosvjed, usprkos vladinoj zabrani, pozivao je na prekid korupcije i za obranu sloboda zagarantiranih Ustavom Prosvjedi su se proirili i na neke manje gradove (Shangai, Chenglou, Guangzhou) 20. svibnja 1989. proglaeno je ratno stanje S 3. na 4. lipnja vojska je dovedena na Trg kako bi potjerala prosvjednike Nema slubenih podataka o nastradalima, ali se pretpostavlja da ih je bilo nekoliko stotina

Kina danas

Cilj i prioriteti kineske vlade: Reforma industrije Stvaranje mree socijalne sigurnosti To e se postii: Privatizacijom neprofitnih dravnih poduzea Razvojem mirovinskog sustava za radnike Smanjenjem dravne birokracije (ve djelomino uinjeno)

Politiki sustav Kine

1949. godine proglaena je Kineska Narodna Republika, a ustav je donesen 1954. godine, po uzoru na ustav Sovjetskog saveza Kina je proglaena narodnom demokracijom. Godine 1975. donesen je drugi ustav kojim se Kina proglaava socijalistikom dravom diktature proletarijata. 1978. godine donesen je i trei ustav kojim se proiruju ovlasti vlade, odnosno dravnog vijea. 1982. godine aktualni etvrti Ustav

Politiki sustav Kine

Karakteristika kineskog politikog sustava jest potpuna prevlast vladajue stranke, iako postoje i druge stranke. Sljedea je karakteristika da zakonodavnu i izvrnu funkciju u praksi provodi stranka, a politike institucije drave potvruju odluke donesene na stranakim zasjedanjima. Dravna stranka i stranaka drava

Komunistika stranka Kine

Preko 70 milijuna lanova Autoritarna u strukturi i ideologiji Vladari moraju izgraivati konsenzus za nove politike meu lanovima stranke, lokalnim i regionalnim liderima, utjecajnim nestranakim osobama i stanovnitvom.

Komunistika stranka Kine

U vanim institucijama (vladinim, ekonomskim, kulturnim) stranaka vijea bdiju da se slijedi i provodi stranaka i dravna politika te da se ne stvore paralelne autonomne organizacije i strukture od ne stranakih osoba Stranaka je kontrola najvea u vladinim uredima te u urbanim ekonomskim, industrijskim i kulturnim sreditima

Komunistika stranka Kine

Stranaki kongres: najvie stranako tijelo Susret barem jednom u 5 godina Organi vlasti u KS Politbiro Stalni komitet (9 lanova) Politbiro (25 lanova, ukljuujui i one iz Stalnog komiteta) Tajnitvo, glavni administrativni mehanizam, na ijem je elu Glavni tajnik Sredinje vojno povjerenstvo Disciplinsko-inspekcijsko povjerenstvo

Vlast

Glavne organe vlasti u Kini ine:

Nacionalni narodni kongres (NNK) Predsjednik (ef drave) Dravno vijee

lanovi Dravnog vijea su premijer (Wen Jiabao), promjenljiv broj zamjenika premijera, pet dravnih savjetnika, 25 ministara, guverner sredinje banke i zapovjednik.

Politike stranke

Osam stranaka sudjeluju u politikom sustavu pod vodstvom dominantne stranke Sve one djeluju prema naputcima i linijama vodiljama Komunistike stranke Dominacija Komunistike stranke objanjava se nezaobilaznom ulogom i vanou KS za politiki sustav u Kini

Politike stranke
1.

2.

3.

4.

Revolucionarni komitet Kuomitanga: lijevi lanovi Kuomitanga koji nisu prebjegli u Taiwan. 53,000 lanova. Ima 30% mjesta u Narodnoj politikoj konferenciji Kineska demokratska liga: liga prodemokratskih stranaka, 144.000 lanova, intelektualci Kineska demokratska nacionalna asocijacija: poduzetnici iz manufakture, financijske i trgovake industrije, dravnog i privatnog sektora Kineska asocijacija za promociju demokracije: intelektualci, uglavnom iz obrazovnog, tehnolokog i izdavakog sektora, 117.500 lanova

5. Kineska seljaka i radnika demokratska stranka: nekih 65.000 lanova uglavnom iz podruja javnog zdravstva, kulture, obrazovanja, znanosti i tehnologije 6. Kineska Zhi Gong stranka: stranka kineskih povratnika, roaka kineskih iseljenika i znaajnih osoba i znanstvenika 7. Drutvo 3. rujan: nekih 68.000 lanova, intelektualaca visokog i srednjeg ranga iz podruja znanosti, tehnologije, obrazovanja, kulture i medicine 8. Tajvanska demokratska liga: 1.600 lanova znaajnih osoba podrijetlom iz Tajvana, a koji sad ive u kopnenoj Kini

Nacionalni narodni kongres

Jednodomno zakonodavno tijelo iji se zastupnici biraju posredno od strane kongresa na mandat od pet godina Sastaje se jednom godinje na ca. 2 tjedna Prihvaa glavne odrednice, zakone, budet i glavne promjene osoblja To je najvii organ dravne vlasti, a brojke zastupnika kreu se preko 3000 Ovlasti: donosi Ustav, zakone i pravne akte, imenuje predsjednika i lanove Dravnog vijea/Vlade bira Stalni komitet donosi plan privrednog razvoja i dravni proraun

Nacionalni narodni kongres

Inicijative NNK prezentira Dravno vijee Nakon to ih je usuglasilo sa Sredinjim povjerenstvom (centralni komitet) KS Iako se uglavnom sve prihvaa, razna povjerenstva u sklopu NNP raspravljaju te su promjene mogue kako bi se zadovoljili razliiti interesi.

Predsjednik drave
Ta je funkcija uvedena tek Ustavom iz 1982. godine ef drave na mandat od 5. godina, moe biti jo jednom biran Kineski dravljanin, min. 45. godina Predsjednika i potpredsjednika bira Nacionalni Narodni Kongres i njemu su izravno odgovorni Predsjednik je i Glavni tajnik KS

Predsjednik drave

NNK moe smijeniti predsjednika Vrhovni zapovjednik oruanih snaga te predstavlja dravu u inozemstvu Imenuje premijera, zamjenike, lanove Dravnoga vijea, sve veleposlanike, ministre, sve predsjednike zakonodavnih tijela, blagajnike i tajnike. Moe izdati Posebne predsjednike dekrete, proglaava izvanredno stanje i rat Pomae mu potpredsjednik

Dravno vijee
Vlada koja u svojoj nadlenosti ima izvrnu vlast Ovlasti: osigurava rad ministarstava i drugih podreenih tijela i organa, osobito lokalne vlasti, priprema nacionalni plan i proraun, nadgleda funkcioniranje dravne i javne sigurnosti, imenuje dravne slubenike, predlae zakone i odluke Za svoj rad odgovara Nacionalnom Narodnom Kongresu i Stalnom komitetu

Vrhovni sud

Suce imenuje Nacionalni narodni kongres Najvia sudska instanca s visokim stupnjem ovlasti, u oblastima kasacijskog i drugih sudova nieg stupnja Vrhovno narodno tuiteljstvo: najvia agencija za tuiteljstvo Ni sudska vlast nije samostalna i neovisna od stranake kontrole

Lokalna vlada

Guvernere kineskih provincija i autonomnih regija, te gradonaelnike glavnih gradova imenuje sredinja vlada u Pekingu, nakon to NNK da svoj pristanak 50 ruralnih prefektura, 283 grada-prefekture, 374 okruna grada, 852 distrikata, 1636 okruga, 662 grada, 808 urbanih distrikata, 43258 gradskih regija Neke nie jedinice uprave imaju od naroda izabrane voe Hong Kong i Macao, kao posebne administrativne regije, imaju poseban status

Hong Kong

1. srpnja 1997. Hong Kong se vraa pod Kinu, nakon 150 godina britanskog dominija 50. godina tranzicijski period Posebna administrativna regija Jedna zemlja, dva sustava Vanjski poslovi i nacionalna sigurnost pod Kinom, a politika, ekonomija i sudstvo ostaje na Hong Kongu Sudstvo se temelji na britanskom zakonu

Macao

20. prosinca 1999., od Portugala Kini Posebna administrativna regija 50. godina tranzicijski period Jedna zemlja, dva sustava Vanjski poslovi i nacionalna sigurnost pod Kinom, a politika, ekonomija i sudstvo ostaje na Macauu Baze portugalskog sudstva