Na temelju lanka 12. stavka 1. Zakona o zatiti na radu (Narodne novine br.

59/96, 94/96 i 114/03) ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva donosi

PRAVILNIK O ZATITI NA RADU ZA RADNE I POMONE PROSTORIJE I PROSTORE

(NN br. 6/84 i 42/05 proieni tekst)
Napomena: Masnije su otisnute odredbe koje se odnose na Izmjene i dopune Pravilnika objavljene u NN br. 42/05

I. OPE ODREDBE
lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi za graevine namijenjene za radne i pomone prostorije glede sigurnosti i zatite zdravlja radnika te se primjenjuje na sve radne i pomone prostorije i prostore u kojima se stalno ili povremeno obavlja rad, povremeno zadravaju osobe na radu i u koje dolaze druge osobe po bilo kojem osnovu rada ili koritenja usluga. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se kad to zahtijevaju uvjeti mjesta rada, vrsta djelatnosti, odreene okolnosti ili opasnosti. Odredbe ovog Pravilnika nee se primjenjivati na: (a) transportna sredstva izvan pravne osobe, ili mjesta rada unutar transportnih sredstava; (b) privremena ili pokretna radilita; (c) rudarstvo; (d) ribarske brodove; (e) polja, ume i druga zemljita koja su dio pravne osobe osim ako se ne nalaze izvan zgrada pravne osobe. lanak 1.a Kako bi sauvao sigurnost i zdravlje radnika poslodavac e se pobrinuti da: su prometni putevi do nunih izlaza i izlazi prohodni cijelo vrijeme, se redovito obavlja tehniko odravanje mjesta rada i opreme i ureaja, a svi uoeni nedostaci koji utjeu na sigurnost i zdravlje radnika to prije otklanjaju, - se mjesto rada, oprema i ureaji redovito iste do propisane higijenske razine, se sigurnosna oprema i ureaji namijenjeni za sprjeavanje ili uklanjanje opasnosti, redovito odravaju i provjeravaju. lanak 1.b Radnici i/ili njihovi predstavnici bit e obavijeteni o svim mjerama koje e se poduzeti vezano za sigurnost i zatitu zdravlja na mjestu rada. Poslodavac je duan o svim pitanjima vezanim za provedbu odredaba ovog Pravilnika savjetovati se s radnicima i/ili njihovim predstavnicima.

lanak 1.c Mjesta rada moraju biti ureena tako da imaju pristup osobe s invaliditetom, ako je to potrebno. Ova odredba se posebice primjenjuje na prilaze, vrata, prolaze, stepenita, tueve, umivaonike, zahode i radna mjesta koje izravno koriste hendikepirane osobe i na mjesta koja koriste osobe s invaliditetom kao korisnici usluga. lanak 2. Pod graevinama, u smislu ovog pravilnika, smatraju se objekti namijenjeni za rad s pripadajuim prostorijama, instalacijama i ureajima, prostorijama i povrinama za kretanje osoba na radu, te pomonim prostorijama i njihovim instalacijama i ureajima (sanitarne prostorije, garderobe, prostorije za uzimanje obroka hrane, puenje i povremeno zagrijavanje radnika). Pod radnim prostorijama, u smislu ovog pravilnika, smatraju se prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi radni procesi odnosno u kojima se kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju osobe na radu. Pod pomonim prostorijama, u smislu ovog pravilnika, smatraju se prostorije koje slue za higijenskosanitarne i druge potrebe osobama na radu. Pod higijensko-sanitarnim prostorijama, u smislu ovoga pravilnika, smatraju se garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za osobnu higijenu ena, nunici, prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za puenje, prostorije za povremeno zagrijavanje radnika i prostorije za suenje, ienje i dezinfekciju radne odjee. Pod radnim prostorom u smislu ovoga pravilnika smatra se radni prostor izvan radnih prostorija u kojem se obavlja rad, odnosno u kojem se kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju osobe na radu. U smislu odredaba ovog Pravilnika pod radnom stanicom se smatra mjesto unutar graevine namijenjene za rad predvieno za obavljanje rada, pod radnim mjestom se smatra prostor u graevinama poduzea ili pogona namijenjen za smjetaj radnih stanica ali i bilo koje mjesto unutar prostora pravne osobe do kojeg radnik ima pristup tijekom svog rada. lanak 3. Pravila zatite na radu propisana ovim pravilnikom duni su pri izradi tehnike dokumentacije i graenju, odnosno rekonstrukciji graevina, pridravati se: - investitori, - pravne osobe odnosno radne zajednice koje izrauju tehniku dokumentaciju, - projektanti koji samostalno obavljaju djelatnost svojim radom, kada projektiraju graevine u vlasnitvu graana namijenjene za radne i pomone prostorije, - izvoai radova, - korisnici graevina. Pravila zatite na radu koja nisu utvrena ovim pravilnikom duni su osigurati investitor, projektanti, izvoai radova i korisnici iz stavka 1. ovoga lanka primjenom pravila zatite na radu utvrenim zakonima, pravilnicima, standardima i tehnikim normativima. Pravila zatite na radu utvrena ovim pravilnikom ne odnose se na one radne i pomone prostorije i prostore za koje je drugaije odreeno posebnim propisima kao to su ljevaonice, kudeljare, pekarnice i drugo.

II. PRAVILA ZATITE NA RADU

1. Lokacija graevina
lanak 4.

Uvjeti ureenja prostora sadre, u okviru posebnih uvjeta, i pravila zatite na radu koja su odreena ovim pravilnikom. lanak 5. Raspored graevina u krugu organizacije i raspored radnih i pomonih prostorija u tim graevinama, te povrina za kretanje osoba na radu mora biti takav da osigurava primjenu pravila zatite na radu propisanih ovim pravilnikom. lanak 6. Graevine razvedenog tlocrtnog oblika moraju se graditi tako da se osigura osvjetljavanje radnih i pomonih prostorija dnevnom svjetlou i prirodna ventilacija prostorija. lanak 7. U zatvorenim dvoritima smjetenim u gradskim stambenim blokovima mogu se graditi i nadograivati graevine namijenjene za rad samo ako se time bitno ne pogoraju uvjeti rada u postojeim radnim prostorijama, te ako je mogue u novoizgraenim prostorijama i povrinama namijenjenim za rad primijeniti pravila zatite na radu. lanak 8. Ako se u krugu organizacije grade vatrogasna spremita, garae, prostori za parkiranje automobila, prostorije za boravak deurnih osoba koje vre osiguranje, skladita za smjetaj materijala i drugi objekti, mora se osigurati da se njihovom izgradnjom ne pogoraju uvjeti rada u postojeim radnim ili pomonim prostorijama. lanak 9. Graevine se moraju u pogledu zatite od poara locirati, graditi i opremati u skladu s vaeim propisima o zatiti od poara. lanak 10. Pri izradi arhitektonsko-urbanistikih kompozicija potrebno je odrediti meusobni odnos pojedinih urbanistikih elemenata tako da se osigura primjena osnovnih pravila zatite na radu, naroito u pogledu utvrivanja dovoljnog prostora za smjetaj pojedinih organizacionih jedinica, njihovog budueg proirenja, meusobnog rasporeda i pristupa ovisno o tehnolokom procesu rada, buci i zagaenosti ovjekove ivotne i radne okoline. lanak 11. Otvorena skladita i deponije materijala iz kojih se pri manipulaciji stvara praina, smiju se graditi odnosno rekonstruirati na udaljenosti od najmanje 20 m od graevina namijenjenih za radne prostorije, a na udaljenosti od najmanje 30 m od graevina namijenjenih za pomone prostorije. lanak 12. Unutar kruga organizacije potrebno je po mogunosti osigurati osnovni kruni tok prometa. Taj krug mora biti povezan s javnim prometnicama u skladu s uvjetima predvienim za odgovarajuu lokaciju. Vanjska i unutarnja mjesta rada na otvorenom kao i mjesta rada u zatvorenim prostorima moraju biti ureena na takav nain da se pjeaci i vozila mogu kretati na siguran nain te moraju biti odvojena punom linijom ili zatitnom ogradom.

lanak 13. Broj izlaza odnosno ulaza u ograeni krug pravne osobe mora se predvidjeti ovisno o broju zaposlenih osoba i vremenu potrebnim za naputanje radnih prostorija u sluaju brze evakuacije (izbijanje poara, eksplozije, elementarnih nepogoda i sl.). Za pristup u krug pravne osobe potrebno je osigurati glavni i pomoni ulaz-izlaz. Pomoni ulaz-izlaz mora biti izveden tako da se moe koristiti odmah bez posebnih priprema. Pomoni ulaz-izlaz ne moraju imati pravne osobe koje koriste povrinu do 5 ha. Ulazno-izlazna vrata moraju biti takvih dimenzija da osiguravaju lak pristup vozila i da omoguuju nesmetanu intervenciju specijalnih vozila. lanak 14. U svakoj graevini namijenjenoj za rad potrebno je osigurati mogunost to breg i sigurnijeg provoenja evakuacije i spaavanja radnika za sluaj iznenadnog dogaaja koji moe ugroziti ivot ili zdravlje. Putevi i izlazi u nudi moraju biti slobodni i voditi to izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog podruja. Putevi i izlazi u nudi moraju biti posebno oznaeni u skladu s propisima. Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nudi ovise o upotrebi, opremi i dimenzijama mjesta rada i najveem broju osoba koje mogu biti nazone. Maksimalna duina puta evakuacije radnika do sigurnog prostora moe iznositi 50 m, a u katnim objektima 30 m. Graevine duine do 30 m i s vie od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubita, od kojih se jedno koristi za sluaj opasnosti. Stubita moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor. Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etaama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno otvoreno stubite na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada. lanak 15. Ukoliko nije mogue osigurati provoenje evakuacije i spaavanja radnika na nain utvren lankom 14. ovoga pravilnika, potrebno je osigurati pomone puteve za nunu evakuaciju (nune izlaze). lanak 16. Izlazni put evakuacije treba rijeiti tako da isti vodi do izlaza iz graevine ili do sigurnog prostora unutar graevine. Izlazni put treba da bude to jednostavniji, dobro osvijetljen, zraan i bez slijepih krajeva. Minimalni broj izlaza i njihovu irinu potrebno je odrediti u ovisnosti o namjeni graevine, broju osoba koje ju koriste kao i o tome da li se osobe kreu horizontalno, u nagibu ili po stepenicama.

lanak 17. U graevinama u kojima zbog tehnolokog procesa ili njihove namjene postoji poveana mogunost izbijanja eksplozije ili poara, moraju se isti projektirati i izvesti tako, da postoji mogunost eksplozionog oduavanja, te odvoenja dima, plinova i vee koliine topline kroz posebne otvore bez opasnosti ugroavanja radnika. lanak 18. Prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcioni biroi, dvorane za sastanke i sl. treba u pravilu da budu smjetene u posebnim graevinama.

Ako se prostorije iz stavka 1. ovoga lanka nalaze u istoj graevini u kojoj se nalaze i prostorije u kojima se obavlja proizvodni proces uz poveanu buku i vibracije, onda se one moraju izolirati u skladu sa vaeim propisima. lanak 19. Za proizvodne procese pri kojima nastaju nepovoljni toplinski uvjeti ili se razviju tetni plinovi, para ili praina, koji se ne mogu podesnim sredstvima odstraniti sa mjesta na kojima nastaju, moraju se predvidjeti posebne radne prostorije. Prostorije iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati najmanje jedan vanjski zid sa otvorom za prirodno provjetravanje (prozor i sl.). Te prostorije treba, u pravilu, da budu smjetene u prizemnoj graevini u kojoj se prirodno provjetravanje vri preko otvora na krovu. Ako se prostorije iz stavka 1. ovoga lanka nalaze u viekatnoj graevini moraju biti smjetene na posljednjem katu. lanak 20. Ambulante i zdravstvene stanice trebaju u pravilu biti u blizini radnih prostorija u kojima je zaposlen najvei broj radnika. Prostorije iz stavka 1. ovoga lanka trebaju biti u pravilu smjetene u prizemlju posebne graevine odnosno u prizemlju objekta u kome se nalaze radne ili pomone prostorije. Do tih prostorija mora se osigurati nesmetan prilaz sanitetskih kola. irina svih vrata u tim prostorijama mora biti takva da omogui nesmetano unoenje bolesnika na nosilima. lanak 21. Postrojenja i povrine namijenjene za rad na otvorenom prostoru u krugu pravne osobe trebaju biti tako locirani da omoguuju sigurno kretanje osoba i prometnih sredstava bez opasnosti za ivot i zdravlje radnika. lanak 22. Razvod energetskih instalacija kao to su instalacije elektrike, plinova, pare, komprimiranog zraka i sl. do pojedinih potroaa u krugu pravne osobe potrebno je voditi izvan prometnica i drugih opasnih mjesta tako da su trajno zatiene od mehanikog oteenja. Predmetne instalacije postavljaju se pod zemlju ili na visinu izvan manevarskog prostora dizalica i drugih transportnih sredstava u skladu s posebnim propisima. lanak 22.a Elektrine instalacije moraju biti projektirane i izvedene tako da ne predstavljaju opasnost od poara i eksplozije, a osobe moraju biti na odgovarajui nain zatiene od rizika nezgoda uslijed izravnog ili neizravnog dodira. Projektiranje, izrada i izbor materijala i zatitnih ureaja moraju biti prikladni naponu, vanjskim uvjetima i ovlatenjima osoba koje imaju pristup dijelovima instalacije. lanak 23. Ako je opim aktom pravne osobe dozvoljen ulaz i parkiranje teretnih i osobnih motornih vozila u krugu pravne osobe tada je potrebno osigurati dovoljno prostora za njihovo parkiranje. Parkiralita moraju biti locirana izvan prometnica i poarnih putova. Pristupe u parkiralite i izlaz iz njega treba izvesti tako da se osigura sigurno kretanje pjeaka i vozila. lanak 24. U krugu pravne osobe treba, u pravilu, predvidjeti zelene povrine kao i povrine za odmor radnika. U tu svrhu mogu se koristiti slobodne povrine izmeu graevina, koje se nalaze u najmanje zagaenim zonama.

2. Vodovod i kanalizacija

lanak 25. Pri projektiranju, graenju i rekonstrukciji graevina moraju se predvidjeti i ugraditi odgovarajue vodovodne mree za opskrbu graevina odnosno radnih i pomonih prostorija vodom za pie, za sanitarne potrebe, tehnoloke potrebe i za gaenje poara, prikljuene na gradsku vodovodnu mreu ili na poseban izvor u skladu s vaeim propisima. lanak 26. Za uzimanje vode za pie postavljaju se higijenske slavine. Raspored higijenskih slavina mora biti takav da njihova udaljenost od najudaljenijeg mjesta rada ne bude vea od 100 m. Broj slavina mora biti odreen tako da najvie 60 osoba koristi jednu slavinu. U radnim prostorijama i prostorima na otvorenom gdje se obavljaju radovi sa otrovnim i nadraujuim tvarima, a pri kojima postoji opasnost od prskanja takvih tvari u oi, na kou ili drugi dio tijela, moraju se neposredno u blizini takvih mjesta rada postaviti slavine odnosno tuevi sa istom tekuom vodom za ispiranje odnosno pranje. lanak 27. Ako se za opskrbu objekta vodom koristi uz gradski vodovod i poseban izvor potrebno je tehniki rijeiti vodovodni sistem prema namjeni, da ne postoji mogunost zagaenja vode za pie i vode za sanitarne potrebe. lanak 28. Za odvoenje otpadnih tehnikih voda koje sadre masne, lako zapaljive, otrovne ili agresivne tvari, moraju se predvidjeti posebne kanalizacione mree. Mree iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati ugraene ureaje za preiavanje, odmaivanje ili neutralizaciju voda, prije njihovog isputanja u gradsku kanalizacionu mreu ili septiku jamu. Otpadne tehnike vode pri ijem mijeanju moe doi do kemijskih reakcija i stvaranja otrovnih tvari ili eksplozivnih spojeva, moraju se odvoditi u neutralizacione jame posebnim kanalizacionim cijevima, koje moraju biti poloene u zemlju. Otpadne vode moraju se odvoditi neposredno u kanale. Odvodi moraju biti opskrbljeni sifonima. Otpadne vode moraju se uiniti nekodljivim prije putanja u kanalizaciju. Nije dozvoljeno odvoenje otpadnih tehnikih voda iz kruga organizacije u gradsku kanalizacionu mreu, rijeke, jezera, more, kanale i sl. bez prethodnog preiavanja. Ako postoji opasnost od prodora eksplozivnih para i plinova u oborinske vode, nije dozvoljeno spajanje iste na oborinsku i fekalnu kanalizacionu mreu. Na kanalizacionoj mrei gdje moe doi do irenja poara kroz cijevi, moraju se na odreenim mjestima izvesti ureaji za spreavanje prenoenja plamena.

3. Odstranjivanje tetnih otpadaka lanak 29. Pri projektiranju i izgradnji graevina moraju se predvidjeti odgovarajua mjesta za unitavanje odnosno odstranjivanje tetnih otpadaka. Za deponiranje tetnih otpadaka mora se izabrati mjesto koje mora biti ureeno tako da se iskljui mogunost zagaenja zemljita, podzemnih voda i ovjekove i radne okoline. Mjesta iz stavka 2. ovoga pravilnika moraju biti ograena i osigurana od pristupa osoba.

4. Radni prostor lanak 30. Graevina i njezini dijelovi moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije graevine trajno osiguravaju: 1. stabilnost graevine u odnosu na statika i dinamika optereenja s obzirom na tehnoloki proces rada, 2. stabilnost graevine u odnosu na meteoroloke i klimatske utjecaje, 3. odvoenje atmosferskog taloga, 4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja, 5. zatitu od poara i eksplozije, 6. odvoenje tetnosti nastalih u procesu rada, 7. provjetravanje prostorija, 8. danje svjetlo, 9. toplinsku zatitu, 10. zvunu zatitu, 11. zatitu od vibracija, 12. sigurnost kretanja osoba i transportnih sredstava. lanak 30.a Ovisno o veliini i namjeni graevina, ugraenoj opremi, fizikim i kemijskim karakteristikama prisutnih tvari kao i najveemu moguem broju nazonih radnika, mjesta rada moraju biti opskrbljena s odgovarajuom opremom za gaenje poara i prema potrebi vatrodojavom i alarmnim sustavima. Priruna oprema za gaenje mora biti lako dostupna i jednostavna za upotrebu. Oprema mora biti oznaena znakovima u skladu s vaeim propisima, a znakovi trajno postavljeni na odgovarajuim mjestima. lanak 31. Zavisno od procesa rada graevina ili njeni sastavni dijelovi osim uvjeta navedenih u lanku 30. ovoga pravilnika mora udovoljavati i uvjetima u pogledu zatite radnika od: 1. toplinskog zraenja, 2. energetskih zraenja (infracrvenih, ultraljubiastih, ionizirajuih zraka i svjetlosti), 3. kemijskih utjecaja na radnu okolinu (nadraujuih i otrovnih plinova, para, otrovnih i tetnih dimova, praine i magle, jetkih i agresivnih tekuina i krutih agensa), 4. biolokih faktora (bakterija, virusa, gljivica i parazita). lanak 32. Pri projektiranju, izvedbi graevina i zavrnih radova na elementima objekata primjenjuju se propisana i priznata pravila zatite na radu i odgovarajui tehniki normativi i standardi, propisi o zatiti od poara, sanitarni propisi te drugi propisi kojima se ovisno o namjeni graevine trajno osiguravaju uvjeti za siguran rad. lanak 32.a Ako mjesta rada obuhvaaju opasna podruja u kojima, uslijed prirode posla, postoji opasnost od pada radnika ili predmeta, mjesta rada moraju biti opremljena ureajima koji sprjeavaju neovlatene radnike da uu u ta podruja. Takoer se moraju poduzeti odgovarajue mjere za zatitu radnika ovlatenih da uu u opasna podruja. Opasna podruja moraju biti jasno oznaena.

Veliina i visina prostorija lanak 33. Veliina radne prostorije ovisi o vrsti poslova i radnih zadataka koji se u njoj obavlja, broju zaposlenih radnika i duini trajanja procesa rada. lanak 34. Veliina radne prostorije mora biti takva da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zranog prostora i 2 m2 slobodne povrine poda. Pod pojmom zrani prostor odnosno slobodna povrina poda podrazumijeva se slobodna zapremina zranog prostora, odnosno povrina poda koja nije zauzeta namjetajem, oruima, strojevima, pomonim ureajima ili materijalom i ne slui kao prostor za skladitenje. Normativi iz stavka 1. ovoga lanka odnose se na prostorije u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uvjeti odnosno u kojima se pri radu ne razvija velika toplina, tetne pare, plinovi i praina. Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, veliina radne prostorije u kojoj se pri radu razvijaju tetni plinovi, pare i praina ili se javlja poveana vlaga odnosno postoje nepovoljni toplinski uvjeti, odreuje se ovisno od djelovanja tih tetnih faktora. lanak 35. Minimalne visine radnih prostorija moraju iznositi: 1. 3,00 m - prostorije s proizvodnim procesima pri kojima se razvijaju neugodni i tetni plinovi, pare ili praine ili u kojima vladaju nepovoljni toplinski uvjeti, osim prostorija za koje je drugaije odreeno posebnim propisima; 2. 2,80 m - prostorije u kojima su pri radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta (temperatura, vlanost, brzina kretanja zraka i toplinsko zraenje), odnosno u kojima se pri radu ne razvijaju tetne pare, plinovi i praina; 3. 2,50 m - prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcioni biroi, prostorije namijenjene za skladitenje robe i prostorije u kojima se radnici iz jedne smjene zadravaju manje od dva sata dnevno. lanak 36. Prostorije iz toke 2. lanka 35. ovoga pravilnika mogu imati visinu i manju od 2,80 m, ali ne manju od 2,50 m ako se u njima obavljaju tihi obrtniki i drugi poslovi (krojaki, pletaki, frizerski, graverski, kljuarski, staklorezaki, postolarski, fotografski, optiarski, slikarski, kozmetiarski, pedikerski, urarski, zlatarski i sl.). Ako se radne prostorije iz stavka 1. ovoga lanka nalaze u graevinama koje nisu graene po sada vaeim standardima, ili zatienim graevinama koje su spomenici kulture, a kojima izgled, veliinu i visinu nije mogue mijenjati, iznimno visina prostorija moe biti i manja od 2,50 m, ali ne manja od 2,20 m uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve tetnosti, da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje 10 m3 zranoga prostora i 2 m2 slobodne povrine poda, te da su na radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta. Ako se radi o radnoj prostoriji u postojeoj graevini, koja se moe podijeliti na dvije etae, pri emu bi se donja etaa koristila u punom tlocrtu, a gornja etaa kao galerija, svjetla visina svake pojedine etae ne smije biti manja od 2,2 m, a tlocrtna povrina gornje etae smije iznosi najvie polovinu tlocrtne povrine donje etae. lanak 37. Prostorije iz toke 3. lanka 35. ovoga pravilnika iznimno mogu imati visinu i manju od 2,50 m, ali ne manju od 2,20 m, ako se ove prostorije nalaze u graevinama koje nisu graene po sada vaeim standardima, ili zatienim graevinama koje su spomenici kulture, a kojima izgled, veliinu i visinu nije mogue mijenjati, uz uvjet da se u procesu rada ne pojavljuju nikakve tetnosti, da na svaku zaposlenu osobu dolazi najmanje

10 m3 zranog prostora i 2 m2 slobodne povrine poda, te da su pri radu ispunjeni normativi u pogledu mikroklimatskih uvjeta. lanak 38. Objekti tipa kontejner za privremenu namjenu bazirani na dimenzijama standardnih teretnih kontejnera, ija svijetla visina prostorija nije nia od 2,20 m, mogu se koristiti za radne i pomone prostorije na privremenim radilitima i drugim mjestima kao privremeno rjeenje za kancelarije, vratarnice, garderobe, kioske, skladita i sl. namjenu, ako su zadovoljeni uvjeti u pogledu volumena zranog prostora i slobodne povrine poda po zaposlenom radniku u skladu s lankom 34. ovoga pravilnika te normativima u pogledu mikroklimatskih uvjeta. Objekti tipa kontejner predvieni za stalnu namjenu, mogu se koristiti za radne i pomone prostorije samo ako su ispunjeni uvjeti iz lanka 34., 35. i 36. stavak 1. ovoga pravilnika u pogledu veliine i visine prostorija, te mikroklimatskih uvjeta.

Podovi lanak 39. Pod radne prostorije mora biti iznad nivoa okolnog zemljita. Odstupanje od odredbe iz stavka 1. ovoga lanka doputeno je ako radna prostorija ima dovoljan broj izlaza i ako je zatiena od podzemnih i povrinskih voda. lanak 40. Pod se mora projektirati i izvesti tako da se tokom eksploatacije objekta trajno osigurava: 1. stabilnost, ravna povrina i sigurno hodanje, 2. toplinska zatita, 3. zvuna zatita, 4. zatita od difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja, 5. lako koritenje i odravanje, 6. vodonepropusnost, ako se posebno zahtijeva, 7. zatita od poara i zatita od statikog elektriciteta. Stabilnost poda mora osiguravati prenoenje predvienih optereenja na noseu konstrukciju bez oteenja i trajnih deformacija poda. Pod se moe staviti u upotrebu samo ako se po poznatim metodama ispitivanja prethodno utvrdi da u suhom stanju osigurava sigurno hodanje.

lanak 41. Radna prostorija u kojoj se predvia zadravanje osoba due od dva sata u jednoj smjeni mora imati topli pod s koeficijentom prolaza topline utvrenim propisanim pravilima zatite na radu, tehnikim normativima i standardom. Ako zbog prirode posla koji se obavlja u radnoj prostoriji nije mogue osigurati uvjete iz stavka 1. ovoga lanka, na mjestu rada u prostoriji se moraju postaviti podmetai ili podloge od materijala sa odgovarajuim koeficijentom prolaza topline. lanak 42. Pod radne prostorije u kojima se nalaze slavine ili slivnici u podu ili drugi prikljuci za vodovod ili kanalizaciju i u kojoj se razlijeva voda mora biti vodonepropustan s odgovarajuim nagibom prema otvorima odvodnih kanala. Otvori kanala moraju biti opskrbljeni sifonima i izvedeni na pristupanim mjestima radi mogunosti ienja.

Ako se u radnoj prostoriji razlijevaju ili postoji opasnost od razlijevanja zapaljivih, agresivnih i otrovnih tekuina, pod takve prostorije mora biti od materijala koji je otporan na djelovanje tih tekuina i koji ih ne upija i izveden s odgovarajuim nagibom prema slivniku sa sifonom. lanak 43. U radnim prostorijama u kojima se prerauju organske tvari podlone truljenju, podovi moraju biti od nepropusnog i lakoistivog materijala. Pod koji se postavlja neposredno na zemlju mora biti izoliran protiv vlage, ako materijal od koga je izraen nema hidroizolaciona svojstva. Ako u radnoj prostoriji postoji poveana opasnost od poara, pod prostorije mora biti od negorivog materijala propisanog standardom. Ukoliko se u radnim prostorijama koriste individualne pei, oko istih u krugu od najmanje 80 cm mora biti pod od negorivog materijala, ili se gorivi pod na tom mjestu mora zatititi odgovarajuim negorivim materijalom. lanak 44. Pod s obje strane izlaznih vrata mora biti ravan i jednako uzdignut do udaljenosti koja je najmanje jednaka irini prolaza u vratima. Zidovi, stropovi i krovovi lanak 45. Fasade i vanjski zidovi graevina, i njihovi dijelovi, moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije objekta trajno osiguravaju: 1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja, 2. zatitu od poara, 3. odvoenje atmosferskog taloga, 4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja, 5. toplinsku zatitu, 6. zvunu zatitu, 7. danje svjetlo, 8. sigurnost od prodora neovlatenih osoba, 9. sigurnost koritenja balkona, loa, ispusta i drugih elemenata fasade, 10. stabilnost svih elemenata i dijelova.

lanak 46. Fasade i vanjski zidovi graevina moraju biti projektirani i izvedeni tako da u odnosnim klimatskim i atmosferskim uvjetima, zatite graevinu od udarnih kia, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s krovnim povrinama osiguraju odgovarajuu zatitu graevine. lanak 47. Sistem odvoenja atmosferskog taloga mora se projektirati i izvesti tako da talog, koji se oekuje s obzirom na klimatske i atmosferske uvjete podruja u kome se graevina izgrauje, ne smije prodrijeti u objekt ni otetiti fasadne povrine. lanak 48. Fasade i vanjski zidovi graevine, u ijim prostorijama nastaju vodene pare koje mogu prodrijeti kroz fasade i vanjske zidove ili u njihovu konstrukciju, moraju se projektirati i izvesti tako da difuzne pare ne mogu prodrijeti u slojeve u kojima bi se mogle kondenzirati.

Ako se u prostoriji predvia pojava dufuznih para. fasade i vanjski zidovi graevine moraju se projektirati i izvesti tako da se pare odnosno njihov kondenzat odvodi izvan objekta bez oteenja elemenata graevine. Stropovi radnih prostorija u kojima se razvija mnogo pare moraju biti izvedeni od materijala koji spreavaju kondenziranje. Proraun difuzne pare mora biti izraen u skladu s standardom. lanak 49. Povrine zidova i stropova radnih prostorija moraju biti obojene svijetlim bojama, osim u radnim prostorijama u kojima sunana svjetlost moe tetno djelovati na sirovine ili gotove proizvode. lanak 50. Zidovi, pregrade, stropovi i drugi konstruktivni elementi radnih prostorija u kojima se obavlja tehnoloki proces pri kojem se izdvajaju tetne, zapaljive i eksplozivne tvari, moraju biti izgraeni tako da se na njima onemogui skupljanje odnosno zadravanje praine i drugih tetnih i opasnih tvari. Povrine konstruktivnih elemenata iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti obraene (keramikim ploicama, uljanom bojom, zatitnim premazima i sl.), tako da se omogui lagano ienje i pranje, te da se iskljui proputanje odnosno apsorbiranje tetnih, zapaljivih i eksplozivnih tvari. lanak 51. Zidovi i pregradne stijene od stakla ili drugog lako lomljivog materijala moraju biti projektirane i izvedene tako da u toku eksploatacije graevine bude izbjegnuta mogunost njihovog loma i ozljeivanja radnika (ukruivanjem, ograivanjem, oznaavanjem i sl.).

lanak 52. Krov graevine i svi dijelovi krova moraju biti projektirani i izvedeni tako da u toku eksploatacije trajno osiguravaju: 1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja, 2. zatitu od poara, 3. odvoenje atmosferskog taloga, 4. odvoenje difuzne pare, ako postoji opasnost od kondenziranja, 5. toplinsku zatitu, 6. zvunu zatitu, 7. sigurnost od prodora neovlatenih osoba, 8. sigurnost kretanja po prohodnom odnosno neprohodnom krovu. Kako bi se omoguilo sigurno kretanje na krovu mora biti ugraeno najmanje jedno vrsto mjesto za vezivanje radnika koji rade na popravcima i odravanju krova i proelja graevine. Na kose krovove u kontinentalnom podruju potrebno je postaviti vjetrobrane. lanak 53. Krov mora biti projektiran i izveden tako da u odnosnim klimatskim i atmosferskim uvjetima zatiti graevinu od udarnih kia, vjetra, snijega i voda koje nastaju zbog topljenja snijega i leda, kao i da zajedno s vertikalnim povrinama koje tite graevinu sa strana osigura jednaku zatitu cijele graevine. lanak 54. Krovovi i svjetlarnici od stakla moraju biti zatieni ianom mreom, ako postoji mogunost pada predmeta sa okolnih zgrada. lanak 55.

Krovovi radnih prostorija u kojima nema stropova moraju osigurati neposrednu toplinsku i zvunu zatitu radnog prostora. Ukoliko zbog tehnolokog procesa rada u prostoriji, postoji opasnost od eksplozije, krov treba biti projektiran i izveden s laganim pokrivaem u skladu s posebnim propisima. lanak 56. Zidovi, stropovi i krovovi moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa standardima, tehnikim propisima i uvjetima za zavrna radove u zgradarstvu, izvoenje zidova zgrada, ugljikovodine hidroizolacije krovova i terasa, nagibe krovnih ravnina, provjetravanje, toplinsku i zvunu zatitu zgrada. Prozori i vrata lanak 57. Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti tako da u toku eksploatacije objekta trajno osiguravaju: 1. zatitu od oborina i atmosferskih utjecaja, 2. prirodnu rasvjetu prostorija, 3. toplinsku zatitu, 4. provjetravanje.

lanak 58. Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti tako da se mogu iznutra zatvarati i da onemoguavaju otvaranje izvana. lanak 59. Prozori, bez ili s niskim parapetima te vanjska i balkonska vrata i slini otvori, moraju biti osigurani ogradama ili zatieni na drugi odgovarajui nain.

lanak 60. Prozori, vanjska i balkonska vrata i drugi vanjski otvori moraju se projektirati i izvesti tako da se u toku eksploatacije objekta mogu sigurno odravati i istiti s vanjske i unutranje strane. Prozori i svjetlarnici moraju biti projektirani te opskrbljeni s napravama koje omoguavaju njihovo ienje bez opasnosti za radnike koji obavljaju taj posao, ili za radnike nazone u i oko graevine. lanak 61. Unutranja vrata moraju se projektirati i izvesti tako da trajno osiguravaju: 1. povezivanje i odvajanje prostorija objekta, 2. toplinsku zatitu, 3. zvunu zatitu, 4. provjetravanje. lanak 62. Unutranja vrata moraju se projektirati i izvesti tako: 1. da se mogu ostaviti u zatvorenom ili otvorenom poloaju, zakljuavati ili otkljuavati, ako namjenom drugaije nije odreeno,

2. da njihove mjere i konstrukcija odgovaraju stalnoj ili povremenoj frekvenciji prolaza osoba, 3. da ne moe doi do njihovog iskrivljenja, ako se nalaze izmeu prostorija s razliitim temperaturama. lanak 63. Ostakljene povrine vrata s prozirnim lako lomljivim staklom moraju biti posebno oznaene tako da se u toku koritenja izbjegne mogunost ozljeivanja radnika. lanak 64. Vrata u radnoj prostoriji u kojoj postoji opasnost od poara ili eksplozije moraju se postaviti prema smjeru najblieg izlaza i otvarati prema van. Vrata iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti od negorivog materijala izvedena prema standardu i tehnikim propisima. lanak 65. Propusna mo vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez umanjenja efektivne irine hodnika, stepenita, odmorita i drugih prolaza.

lanak 66. Prolaz u izlaznim vratima ne smije biti ui od 0,7 m. lanak 67. Ako izlazna vrata vode na otvoreni prostor, razina poda s vanjske strane vrata moe biti samo za jednu stepenicu nia od razine s unutarnje strane i ne vie od 20 cm. lanak 68. Vrata s automatskim otvaranjem moraju biti izvedena tako da se u sluaju nestanka energije mogu otvarati runo. Ako vrata s automatskim otvaranjem slue kao predvieni izlaz za evakuaciju radnika, moraju imati mogunost zaokretanja u smjeru izlaznog puta. lanak 69. Velika pokretna vrata na halama, skladitima, garaama i slino moraju se projektirati i izvesti tako da se mogu jednostavno i lagano otvarati i zatvarati bez mogunosti ispadanja iz leita i ruenja. Ako se takva vrata koriste i za prolaz osoba, onda je na njima potrebno izvesti i posebna vrata. Vrata i ulazna vrata lanak 69.a Poloaj, broj i dimenzije vrata i ulaznih vrata, te materijali potrebni za njihovu izradbu odreeni su prirodom i upotrebom prostorija i prostora. Prozirna vrata moraju biti primjereno oznaena na vidnoj razini. Okretna vrata i ulazna vrata moraju biti prozirna ili moraju imati providne umetke. Ako prozirne ili prozrane povrine na vratima i ulaznim vratima nisu napravljene od sigurnosnog materijala i ako postoji opasnost od ozljede radnika ako se vrata ili ulazna vrata razbiju, povrine moraju biti zatiene od loma.

Klizna vrata moraju biti opskrbljena sa sigurnosnom napravom koja sprjeava njihovo iskakanje i prevrtanje. Vrata i ulazna vrata koja se otvaraju prema gore moraju biti opskrbljena s mehanizmom osiguranja od povratnog pada. Vrata na evakuacijskim putevima moraju biti primjereno oznaena. Mora biti omogueno njihovo otvaranje iznutra u svako doba bez posebne pomoi. Vrata za pjeake moraju biti predviena u neposrednoj blizini svakih ulaznih vrata namijenjenih strogo kolnom prometu, sve dok je to sigurno za prolaz pjeaka; takva vrata moraju biti jasno oznaena i ostati stalno nezaprijeena. Mehanika vrata i ulazna vrata moraju djelovati na takav nain da ne postoji opasnost od ozljeda radnika. Vrata moraju biti opskrbljena lako uoljivim i dostupnim zapornim napravama za nudu i sve dok se automatski otvaraju, a u sluaju nestanka napajanja, mora biti isto tako omogueno njihovo runo otvaranje. Prometnice lanak 70. Raspored i irina unutranjih i vanjskih prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni prometa. Za kretanje vozila i osoba prometnice moraju biti projektirane i izvedene tako da trajno osiguravaju prenoenje predvienih optereenja bez oteenja i trajnih deformacija, te da trajno osiguravaju stabilnost, ravnu povrinu, sigurno kretanje transportnih sredstava i hodanje ljudi. lanak 71. Unutranje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da omoguavaju dobru vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba. Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intezivnog kretanja tereta moraju se postaviti odgovarajui natpisi koji upozoravaju na mogunost nailaska transportnog sredstva, svjetlosni i zvuni signali, brklje i ograde u obliku reetaka koje spreavaju brz i nesmotren izlazak pjeaka na mjesto kretanja transporta. Ako se u krugu pravne osobe i u prostorijama kreu motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci prema propisima za promet na javnim putovima. lanak 72. Putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti projektirani i izvedeni tako da se to manje presijecaju i poklapaju. Na mjestima presijecanja puta za masovno kretanje osoba i eljeznike pruge moraju se izgraditi prijelazni mostovi ili tuneli. Svi transportni putovi, prijelazi i prolazi za osobe moraju biti uvijek slobodni za kretanje i nou dobro osvijetljeni. lanak 73. Unutranje prometnice koje prolaze kroz radne prostorije moraju biti postavljene u nivou poda. Gornji rub tranica kolosijeka koji prolazi kroz halu mora leati u nivou poda hale tako da odstupanje ne prelazi 1 cm. Okretnice za vagone moraju biti osigurane od okretanja pri prelazu preko njih. lanak 74. Putovi i prometnice na otvorenom prostoru moraju imati odgovarajue kanale sa slivnicima za otjecanje povrinske vode, izvedene tako da ne ometaju slobodno kretanje osoba i transportnih sredstava. Nou, za vrijeme rada, vanjske i unutarnje prometnice moraju biti osvijetljene u skladu sa standardima.

lanak 75. Otvori, kanali i jame, potrebne radi tehnolokih i pogonskih razloga, ako se nalaze na mjestu gdje se kreu transportna sredstva i osobe, moraju biti pokrivene odgovarajuim vrstim ploama ili ograene vrstim i sigurnom ogradama. Ako se otvori, kanali i jame na prometnicama zatiuju pokrivanjem poklopcima ili odgovarajuim vrstim ploama, onda one moraju biti ugraene na otvor tako da se ne mogu pomicati, moraju biti dimenzionirane za predviena optereenja bez mogunosti loma i deformiranja i moraju biti poloene u istoj razini kao i ostali dio prometnice tako da ne postoji mogunost spoticanja pri hodu. lanak 76. Pri kretanju motornih vozila u krugu pravne osobe udaljenost izmeu graevine ili ma kog zida i vanjskog ruba gabarita vozila ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti obiljeena vidnim znacima (ivinjakom i sl.). Visina kolskih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutranjim prometnicama mora biti za 0,50 m vea od visine gabarita vozila predvienih za kretanje tim prometnicima, a irina kolskih prolaza mora iznositi najmanje po 0,50 m mjereno od bonih rubova gabarita vozila. lanak 77. Dvosmjerna cesta u krugu pravne osobe mora biti iroka najmanje 5 m, a jednosmjerna najmanje 3 m.

lanak 78. U radnim prostorijama moraju se osigurati slobodne povrine za prolaz ljudi, kao i transportni putovi, s tim da glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti iroki najmanje 1,50 m, a sporedni hodnici najmanje 1 m. irina transportnih putova mora biti takva da omogui siguran i lak transport materijala, dijelova i proizvoda. irina transportnih putova ne smije biti manja od 1,80 m odnosno mora biti za 0,80 m vea od irine transportnih sredstava odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najee prenose. lanak 79. Transportni putovi moraju biti vidno obiljeeni linijama svijetle boje irine najmanje 5 cm, odnosno metalnim klinovima sa promjerom glave od najmanje 5 cm usaenim u nivou poda prostorije. Radi lakog opsluivanja i ienja strojeva moraju se osigurati sigurni prolazi irine najmanje 0,70 m. U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obiljeiti slobodne povrine potrebne za slaganje materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade. lanak 80. Utovarno - istovarne povrine, prilazi takvim povrinama i njihove prometnice moraju biti izgraeni od tvrde podloge. irina prilaza i prometnica utovarno - istovarnim povrinama ne smije biti manja od 5 m pri dvosmjernom kretanju vozila odnosno 3 m pri jednosmjernom kretanju vozila. Prilazi utovarno - istovarnim povrinama moraju imati sa obje strane pjeake staze irine najmanje 0,50 m s odgovarajuim proirenjima na zavojima. lanak 81. Na utovarno - istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama i prometnicama za teretna motorna vozila moraju biti postavljeni prometni znakovi i oznake koji su propisani za javne putove. Kretanje vozila na utovarno - istovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama i prometnicama treba u pravilu biti jednosmjerno. Utovarno - istovarne povrine moraju biti nou osvijetljene u skladu sa standardima.

lanak 82. Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, najmanja doputena irina manipulativnih putova odnosno prometnica u skladitima mora iznositi: 1. u prostoriji koja nije ira od 15m - 1,50 m, 2. u prostoriji irine od 16 do 40 m - 2,40 m, 3. u prostoriji irine od 41 do 80 m - 3 m, ili dvije prometnice svaka irine 2 m, 4. u prostorijama irine preko 80 m - na svakih 40 m irine, po jedna prometnica 3 m. lanak 83. Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, skladine prostorije moraju na svakih 30 m duine imati poprene prometnice irine najmanje 1,80 m. Ako se roba uskladitava u regale ili palete, glavna prometnica ne smije biti ua od 1,5 m, a razmak izmeu regala ne smije biti manji od 0,80 m.

lanak 84. Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, udaljenost uskladitene robe od zidova, meukatnih konstrukcija i stropova, od izlaza i hidranata, ne smije biti manja od 0,80 m, a od rasvjetnih armatura i grijaih tijela od 0,50 m. U prirunim skladitima i skladitima povrine manje od 100 m2 udaljenost uskladitene robe od zida ne smije biti manja od 0,30 m. lanak 85. Prostor za uskladitenje mora biti obiljeen linijom bijele postojane boje, a prolazni manipulativni putovi linijom postojane ute boje irine najmanje 5 cm.

Unutarnja stepenita lanak 86. Stepenita u graevinama moraju biti rasporeena tako da osiguravaju lako izlaenje iz svih dijelova graevine. Po svojem poloaju i dimenzijama stepenita moraju imati usklaenu propusnu mo u ovisnosti o broju osoba koje se njima koriste. lanak 87. Stepenita moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju smjer prema izlazu iz graevine. Izlazne stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge nie etae, treba da su odvojene pregradama, vratima ili nekim drugim pogodnim nainom na etai gdje se izlazi iz zgrade, tako da se uini jasnim smjer izlaenja. lanak 88. Stepenini put s odmoritima mora se nastavljati bez suenja du smjera izlaznog puta. Nije dozvoljeno na stepenitima voditi instalacije ili postavljati ukrase ako se njima smanjuje prostor izlaza. Na stepenitima i prilazima stepenitu ne smiju se stavljati stvari koje mogu da zbune osobe, kao to su zrcala, neobiljeene providne pregrade i razne dekoracije, na nain koji bi mogao izazvati zabunu u pogledu pravca izlaenja. Stepenita i prilazi stepenitima moraju biti dobro osvijetljeni, a izvori svjetlosti moraju biti postavljeni tako da osvjetljavaju zonu kretanja i da ne zasljepljuju osobe. lanak 89.

Korisna irina stepeninog kraka unutarnjih stepenica ne moe biti manja od 1,10 m, a mora odgovarati broju osoba koje ih koriste i rasporedu prostorija u graevini. Pod korisnom irinom stepeninog kraka podrazumijeva se irina stepenica mjerena izmeu rukohvata i zida. Stepenini krak mora imati najmanje 3 stepenice, ali najvie 18 stepenica. Svako stepenite mora imati barem s jedne strane rukohvat. lanak 90. irina odmorita ili podesta ne moe biti manja od irine stepeninog kraka, a duina odmorita izmeu stepeninih krakova ne smije biti manja od 1,10 m. Materijal gazita i odmorita stepenita ne smije biti klizav, a ako postoji opasnost od klizanja potrebno je na povrinu gazita staviti materijal koji nije klizav. Visina stepenica u graevinama namijenjenima za radne i pomone prostorije mora iznositi od 13 do 19 cm a irina gazita od 26 do 36 cm zavisno o njihovoj namjeni. Sve stepenice na istom stepenitu moraju biti jednake po visini i irini gazita, a odstupanja u irini gazita i u visinama pojedinih stepenica, ne smiju biti vea od 0,5 cm. lanak 91. Zavojito stepenite u radnim i pomonim prostorijama moe se postavljati samo u izuzetnim sluajevima. Zavojito stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da na najuem dijelu irina gazita ne bude manja od 13 cm. Zavojito stepenite ne moe se koristiti kao izlaz za sluaj evakuacije i spaavanja radnika.

Zatitne ograde i rukohvati lanak 92. Stepenite i stepenino odmorite du rubova s otvorene strane moraju imati zatitnu ogradu s rukohvatom. Zatitne ograde i rukohvati moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj duini kraka stepenita. lanak 93. Stepenita koja imaju do 10 stepenica moraju biti sa jedne strane ograena sigurnom ogradom, a stepenita sa vie od 10 stepenica moraju imati ogradu za obje strane. lanak 94. Galerije, platforme (podiji), prelazne rampe, prelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini veoj od 120 cm iznad terena ili poda prostorije s kojih se moe pasti, moraju biti ograene vrstom zatitnom ogradom. Konstrukcija zatitnih ograda i rukohvata mora biti izvedena bez streih dijelova ili umetnute oplate, koji bi mogli zahvatiti odjeu osoba. lanak 95. Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 100 cm mjereno od poda. Rukohvati i zatitne ograde na stepenicama moraju biti postavljeni na visini od 100 cm iznad gornje povrine gazita, mjereno okomito od sredine gazita stepenita do vrha rukohvata odnosno ograde. Rukohvati moraju biti izvedeni tako da ruka moe po njima kliziti bez prekida.

lanak 96. Popuna zatitne ograde (preke, meupreke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolino optereenje preko ukupne povrine ograde. Razmak i dimenzije popune ograde moraju odgovarati horizontalnom optereenju na rukohvatu ograde od najmanje 700 N/m. lanak 97. Ako se popuna zatitne ograde izvodi od duinskih meupreki, onda se mora predvidjeti dovoljan broj meupreki i to tako da slobodan razmak izmeu preki, mjereno okomito na tok preke, ne prelazi 25 cm izmeu preki odnosno od vrha poda, gazita ili obruba. Ako se popuna zatitne ograde izvodi u obliku okomitih preki onda okomite preke ograde ne smiju biti meusobno udaljene vie od 14 cm. Povrine potpuno ili djelomino ispunjene umecima od vrste iane mree, razapetom metalnom konstrukcijom ili ornamentalnim reetkama koje zatiuju od pada kroz zatitnu ogradu moraju odgovarati zatiti s umetnutim prekama ili okomitim stupovima specificiranoj u stavku 1. i 2. ovoga lanka, a dozvoljena je i druga kombinacija navedenih naina izvedbe koja osigurava jednaku sigurnost. Na mjestima gdje postoji opasnost od padanja predmeta s visine, zatitna ograda mora imati na svom donjem dijelu punu rubnu zatitu visine najmanje 15 cm mjereno od razine povrine. Ako se neprekinuti vrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenine ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan s vrhom stepenita, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutevima prema obrubu, od njegovog vrha do izboine gazita.

Vanjske stepenice lanak 98. Vanjska stepenita koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da ih mogu koristiti sve osobe. Stepenite iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati zatitnu ogradu visine najmanje 120 cm. lanak 99. Vanjsko stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zatiene od atmosferskih padavina. Ako stepenita iz stavka 1. ovoga lanka nije mogue odgovarajue zatititi, mora se u zimskim uvjetima osigurati njihovo redovno ienje i odravanje. lanak 100. Metalni dijelovi stepenita moraju biti zatieni od korozije u skladu s vaeim propisima.

Mostovi, rampe, radne platforme i pjeake staze

lanak 101. Premoeni prijelazi, platforme, utovarni mostovi i galerije koji se koriste za prijenos i prijevoz tereta moraju biti projektirani i izvedeni tako da su dovoljno iroki i vrsti bez mogunosti ruenja i ljuljanja za vrijeme koritenja. Podovi po kojima se prenosi i prevozi teret moraju biti ravni, bez pukotina i rupa, osigurani od klizanja, a ako su postavljeni na visini veoj od 120 cm iznad poda ili tla, du rubova s otvorene strane moraju imati vrste zatitne ograde visine najmanje 100 cm. irina prolaza, platforme, odnosno mosta po kome se prenosi teret mora iznositi najmanje 1,60 m.

Teretne platforme moraju imati barem jedno mjesto za izlaz. Gdje je tehniki izvedivo, platforme due od 30 m moraju imati mjesto za izlaz na svakom kraju. lanak 102. Ako se rampa unutar zgrade koriste kao izlaz, ili je sastavni dio izlaza, mora biti odijeljena pregradom od drugih dijelova zgrade. Nagib rampi izmeu odmorita ne smije se mijenjati. irina rampi mora odgovarati broju osoba koje ih koriste, ali ne moe biti manja od 1,10 m. Rampe s nagibom do 10% ne moraju imati odmorita, a ako je nagib rampe iznad 10%, ali ne strmiji od 17%, maksimalna visina izmeu odmorita ne smije biti via od 4,0 m. Rampe moraju du rubova s otvorene strane imati zatitne ograde i rukohvate, a rukohvati se moraju postavljati na rampe s nagibom do 10%. Nagib rampe u radnim prostorijama ne smiju biti vei od 40%.

Vertikalni prilazi lanak 103. Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove graevina, za ulazak u okna, ahtove i sl. gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku vrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso sa kutem nagiba veim od 75 prema horizontali. Preke ljestava moraju biti od okruglog eljeza promjera najmanje 16 mm i dobro zakovane, odnosno zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najvie 300 mm. irina ljestava ne smije biti manja od 450 mm. lanak 104. Ljestve, ija je visina vea od 3 m moraju poevi od sedme preke (oko dva metra od poda) imati vrstu lenu zatitu. Lena zatita mora biti izraena u obliku kaveza nainjenog od lukova od plosnatog eljeza, s unutranjim radijusom ne manjim od 700 mm niti veim od 800 mm, koji moraju biti privreni za stranice ljestava na meusobnom razmaku ne veim od 1400 mm. Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog eljeza na razmaku ne veem od 250 mm. Lukovi i vertikale od plosnatog eljeza koji meusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako dimenzionirani i uvreni za ljestve da pruaju sigurnu zatitu osobama od pada s visine. Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, graevinom ili konstrukcijom u razmacima ne veim od 3 m. lanak 105. Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom. Ako ljestve nemaju leobran, nego je predvieno da se osobe penju izmeu ljestava i zida, razmak izmeu preke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm. Ako su ljestve privrene za zid ili stup moraju od povrine zida odnosno stupa biti udaljene najmanje 160 mm. Na ljestvama ija je visina vea od 20 m moraju se na udaljenostima od 6 do 8 m ugraditi odmorita (platforme ili podesti). lanak 106. Rukohvati ljestava (stranice) za prilaenje rubovima platformi, galerija, na krovove graevina i rukohvati ili stranice ljestava za prilaenje radnoj platformi moraju se produiti najmanje za 75 cm iznad poda na koji su postavljene. Lena zatita mora biti produena najmanje 1 m iznad poda na koji su ljestve postavljene.

Pokretne stepenice lanak 107. Pokretne stepenice (eskalatori) za prijevoz osoba moraju biti projektirane i izvedene u skladu s vaeim propisima. Pokretne stepenice i pokretne trake moraju sigurno djelovati te biti opremljene svim potrebnim zatitnim napravama. One moraju biti opremljene lako uoljivim i lako dostupnim ureajima za iskljuenje u nudi. Pokretne stepenice ne smiju biti jedini izlaz iz graevine za sluaj opasnosti. Pokretne stepenice ne smiju imati neprekinuti vertikalni put vii od jedne etae. lanak 108. Gazee povrine pokretnih stepenica u poloaju u kome se koriste, moraju biti vodoravne, njihova irina mora iznositi najmanje 40 cm, a najvie 110 cm, a dubina gazita mora iznositi najmanje 38 cm. lanak 109. Pokretne stepenice moraju sa obje strane imati vrste ograde (balustrade), visine najmanje 85 cm a najvie 110 cm, koje moraju biti izvedene tako da ne mogu uklijetiti odjeu korisnika. Stranice ograda okrenute prema stepenicama, moraju biti glatke. Ograde pokretnih stepenica na gornjoj strani moraju imati glatki rukohvat u obliku pokretne trake koja ima istu brzinu i smjer kretanja kao i stepenice. Pokretne stepenice moraju imati mehanizam za koenje s mehanikim djelovanjem, koji u sluaju nestanka struje moe zaustaviti stepenice bez obzira na smjer kretanja. Sva mjesta ukljetenja na objektu u blizini pominih stepenica moraju biti zatiena.

Prirodno i umjetno osvjetljavanje lanak 110. Osvjetljenje radnih prostorija, prostora izvan radnih prostorija i povrina namijenjenih za rad mora se projektirati i izvesti tako da se osobama koje obavljaju poslove i radne zadatke omogui dobro vienje, odnosno tono i brzo opaanje uz to manji zamor oiju. Prirodno i umjetno osvjetljavanje radnih prostorija mora biti u skladu sa standardom. lanak 111. Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljavanje, kao to su prozori, krovni svjetlarnici, staklene pregrade, ostakljena vrata i sl. Raspored povrina i broj tih otvora mora odgovarati vrsti poslova koji se u radnoj prostoriji obavljaju. Ostakljene povrine moraju biti rasporeene tako da osiguravaju ravnomjerno osvjetljavanje svih dijelova radne prostorije, a njihova ukupna povrina mora iznositi najmanje 1/8 povrine poda radne prostorije. lanak 112. Radne prostorije koje zbog tehnolokog procesa rada ne mogu u potpunosti ili djelomino biti prirodno osvijetljene (prostorije bez prozora i svjetlarnika), mogu se koristiti za rad samo ako je osigurano umjetno osvjetljenje u skladu s prirodom tehnolokog procesa.

lanak 113.

Ako se prirodnim osvjetljenjem ne moe osigurati propisana osvijetljenost radnih prostorija za pojedine zahtjeve, mora se osigurati umjetno osvjetljenje u skladu sa standardom. U prostorijama koje se istovremeno osvjetljavaju prirodnom i umjetnom svjetlou, boja umjetnog osvjetljenja mora biti to slinija prirodnoj svjetlosti. lanak 114. Prirodno osvjetljenje u radnim prostorijama mora biti izvedeno tako da osigurava minimalnu prosjenu osvijetljenost i ravnomjernost osvjetljenja u skladu sa standardom. Otvore za prirodno osvjetljavanje treba rasporeivati tako da se sprijei direktno upadanje suneve svjetlosti na mjesta rada. Ako se ne moe sprijeiti upad direktne svjetlosti na mjesta rada onda je potrebno primijeniti sredstva za zasjenjivanje kao to su: zastori, zavjese, brisoleji, premazivanje okana, nadstrenice, podesne vrste stakla itd. lanak 115. Pri projektiranju graevina namijenjenih za rad, potrebno je osigurati da prirodna svjetlost bez smetnji dopre do svih otvora za prirodno osvjetljavanje. Kod osvjetljavanja prostorija u zgradi sa vertikalno postavljenim ostakljenim povrinama koje su okrenute prema drugim objektima ili zaklonima, udaljenost od tih objekata ili zaklona treba biti po mogunosti najmanje dva puta vea od visine susjednih objekata. Pri projektiranju vertikalnih, horizontalnih, i kosih ostakljenih povrina na graevini moraju se predvidjeti i odgovarajua pomona sredstva i ureaji (pomine ljestve ili platforme, pomine staze, itd.) za lako, efikasno i bezopasno ienje njihovih vanjskih i unutranjih povrina. lanak 116. Pri projektiranju i izvoenju umjetnog osvjetljenja potrebno je osigurati ope, a u ovisnosti o zahtjevima pojedinih djelatnosti i dopunsko osvjetljenje na mjestima rada. Umjetno osvjetljenje mora ispunjavati uvjete u pogledu jakosti i ravnomjernosti osvjetljenja te uvjete za spreavanje direktnog blijetanja u skladu sa standardom. Ureaji za umjetno osvjetljenje moraju biti projektirani i izvedeni u skladu sa standardom i tehnikim propisima. lanak 116.a Instalacije rasvjete u prostorijama s mjestima rada i u prolazima moraju biti izvedene na takav nain da ne postoji opasnost ozljede radnika kao rezultat vrste postavljene rasvjete. Mjesta rada u kojima su radnici posebno izloeni opasnostima u sluaju kvara umjetne rasvjete moraju biti opskrbljena s nunom rasvjetom odgovarajue jaine.

Temperatura, relativna vlanost i brzina kretanja zraka lanak 117. U svim radnim prostorijama moraju se u ljetnom i zimskom razdoblju osigurati povoljni uvjeti rada u pogledu temperature, vlanosti i brzine kretanja zraka.

lanak 118. Ako radni proces to doputa, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radova moraju osigurati sljedei mikroklimatski uvjeti: rad bez fizikog naprezanja 20 24 C

 laki fiziki rad teki fiziki rad

18 20 C 12 18 C. Pri koritenju ureaja za klimatizaciju preporua se relativna vlanost od 40 do 60%. Ako se u toplom razdoblju koriste klima ureaji razlika izmeu vanjske i unutarnje temperature ne smije prelaziti 7 C. Ukoliko takvi ureaji ne postoje potrebno je poduzimati odgovarajue mjere za smanjenje temperature zraka u prostorijama. lanak 119. Brzina kretanja zraka u radnim prostorijama ovisi o vrsti rada i tehnolokom procesu, a ne smije biti vea od 0,5 m/s u zimskom razdoblju (temperatura vanjskog zraka do 283 K), 0,6 m/s u prijelaznom razdoblju (temperatura vanjskog zraka od 283 K do 300 K) odnosno 0,8 m/s u toplom razdoblju (temperatura vanjskog zraka preko 300 K). Ukoliko se koriste ureaji za klimatizaciju brzina strujanja zraka na stalnom radnom mjestu ne smije biti vea od 0,2 m/s. Moraju se poduzeti mjere da ima dovoljno svjeeg zraka u ograenim mjestima rada, uzimajui u obzir radne postupke koji se koriste i fizike zahtjeve koji se postavljaju radnicima. Ako se koristi sustav prisilnog provjetravanja, mora biti prilagoen radnom procesu. Bilo koji kvar mora biti oznaen nadzornim sustavom gdje god je to potrebno zbog zdravlja radnika. Ako se koriste ureaji za kondicioniranje zraka ili mehaniko provjetravanje, isti moraju djelovati na takav nain da je radnicima osigurana vlanost zraka koja ne uzrokuje nelagodu. Bilo kakva naslaga ili neistoa koje mogu proizvesti opasnost za zdravlje radnika preko zagaenja atmosfere, moraju se bez odgode odstraniti. Prozori, svjetlarnici i staklene pregrade bi trebali omoguiti da se izbjegnu pretjerani uinci suneva svjetla na mjesta rada, uzimajui u obzir prirodu rada i mjesta rada.

Zagrijavanje prostorija lanak 120. Zagrijavanje radnih prostorija u kojima se radnici zadravaju stalno ili due od dva sata bez prekida, mora se osigurati za vrijeme hladnog razdoblja.

lanak 121. Zagrijavanje radnih prostorija sa povrinom poda do 500 m2 u kojima se pri proizvodnji ne izdvajaju i ne koriste zapaljive ili eksplozivne tvari, moe se osigurati pomou pei na kruto ili tekue gorivo, plin ili elektrinu energiju. U pogledu tehniko-eksploatacionih karakteristika, pei moraju odgovarati standardu za odnosnu vrstu pei. Pei na kruta, tekua i plinovita goriva moraju biti prikljuene na odgovarajui dimnjak. lanak 122. Individualne pei, postavljene u prostorijama u kojima rade i borave ljudi ne smiju se upotrebljavati ako njihovom upotrebom dolazi do oslobaanja tetnih tvari u koncentracijama veim od doputenih. lanak 123.

Za zagrijavanje radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdvajaju ili koriste zapaljive i eksplozivne tvari bez obzira na povrinu poda prostorije, kao i zagrijavanje prostorija sa povrinom poda preko 500 m2, mora se predvidjeti i osigurati sistem centralnog grijanja (parom, toplom vodom, toplim zrakom i sl.). Sistem centralnog grijanja pomou toplog zraka ne smije se primijeniti u radnim prostorijama u kojima zbog poveane temperature i brzine kretanja zraka moe doi do poveanog isparavanja otrovnih tvari. lanak 124. Prenosiva grijaa tijela i ureaji za lokalno zagrijavanje manjeg prostora kao i ureaji za usmjereno grijanje zraka ne smiju se koristiti za zagrijavanje radnih i pomonih prostorija u kojima radnici rade ili borave due od 2 sata neprekidno. lanak 125. Raspored grijaih tijela (radijatora i sl.) mora biti takav da se u radnoj prostoriji osigura ravnomjerna temperatura. Temperatura na povrini grijaih tijela ne smije biti vea od: 1. 403 K - za radne prostorije u kojima se pri radu ne izdvajaju i ne koriste zapaljive i eksplozivne tvari, 2. 383 K - za radne prostorije u kojima se pri radu izdvaja praina koja nije zapaljiva, eksplozivna ili otrovna. Grijaa tijela ija je temperatura na povrini tijela via od 363 K moraju biti zatiena od sluajnog dodira. lanak 126. Temperatura na povrini grijaih tijela u radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvajaju zapaljive, eksplozivne ili otrovne praine, plinovi i pare odreuje se ovisno o osobini i koliini izdvojenih tvari. U radnim prostorijama u kojima se pri radu izdvaja praina, povrina grijaih tijela mora biti glatka i ista.

lanak 127. Temperatura toplog zraka za zagrijavanje radne prostorije (pomou kalorifera i sl.) ne smije biti via od 333 K ako se zrak dovodi sa visine vee od 3,50 m mjereno od poda, odnosno vea od 313 K ako se zrak dovodi sa manje visine.

Prostorije s oruima i ureajima kod kojih se pojavljuju visoke i niske temperature

lanak 128. Mjesto rada na kojima se rad obavlja s oruima koja stvaraju visoke ili niske temperature, moraju biti na poseban nain zatiena od tetnog djelovanja visoke odnosno niske temperature (daljinsko upravljanje, toplinska izolacija, hermetizacija, ekranizacija i sl.). Zatita od toplinskog zraenja mora biti takva da temperatura zraenja na mjestima rada ne prelazi 313 K.

lanak 129. Hlaenje zagrijanih tvari ne smije se obavljati u radnoj prostoriji, ako ne postoje ureaji za odvoenje osloboene topline, odnosno ako prostorija nije na podesan nain provjetravana.

lanak 130. Mjesta rada u radnim prostorijama kada se rad obavlja sa strojevima koji se koriste za prenoenje ili prijevoz rastopljenih i uarenih masa moraju biti zatiena od toplinskih zraenja (pregrade, kabine i sl.). lanak 131. Ako toplinsko zraenje prelazi dozvoljenu granicu utvrenu posebnim propisima pri opsluivanju pei na kojima su vrata odnosno poklopci otvoreni, mjesto rada mora biti zatieno ureajem ili napravom za zatitu od toplinskog zraenja (pregrada, vodena zavjesa i sl.). lanak 132. Pri tehnolokom procesu u radnim prostorijama s niskim temperaturama oko i ispod 273 K (u hladnjaama, ledanama, kemijskim postrojenjima i sl.), posluivanje strojeva treba predvidjeti na mehanizirani pogon. Ako se posluivanje strojeva iz stavka 1. ovoga lanka obavlja runo, treba predvidjeti posebne prostorije za povremeno zagrijavanje radnika.

Provjetravanje lanak 133. U radnim prostorijama mora se predvidjeti i osigurati prirodno ili umjetno provjetravanje u ovisnosti od vrste i jakosti izvora zagaenja.

lanak 134. Provjetravanje prirodnim putem doputeno je samo u onim radnim i pomonim prostorijama u kojima pri radu postoje normalni mikroklimatski uvjeti i ne dolazi do stvaranja i kondenziranja vodene pare, velike topline, tetnih para, plinova, dimova, magle i praine. Kad se radne i pomone prostorije provjetravaju prirodnim putem kroz prozorska okna ili otvore na zidovima i stropovima, isti moraju biti opremljeni s ureajima za lako otvaranje i zatvaranje sa poda prostorije. Broj, veliina, raspored i poloaj otvora za prirodno provjetravanje mora biti takav da osigurava izmjenu zraka i mikroklimatske uvjete u ljetnom i zimskom razdoblju prema normativima utvrenim standardom. lanak 135. U prostorijama za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcionim biroima i njima slinim prostorijama kao i u pomonim prostorijama mora se osigurati broj izmjena zraka u toku jednog sata prema sljedeim normativima: - prostorija za obavljanje administrativnih poslova, konstrukcioni biro i slino 1,5 izmjena /h - sala za odravanje sastanaka 3 izmjene /h - garderoba 1 izmjena /h - kupaonica 5 izmjena /h - umivaonica 1 izmjena /h - nunik 4 izmjene /h - prostorija za osobnu higijenu ena 2 izmjene /h - blagovaonica 2 izmjene /h - prostorija za povremeno zagrijavanje radnika 2 izmjene /h lanak 136.

Radne prostorije koje zbog tehnolokog procesa ne mogu u potpunosti ili djelomino biti prirodno provjetravane (prostorije bez prozora i svjetlarnika) mogu se koristiti za rad samo ako: 1. klimatski ureaji stalno odravaju temperaturu, vlanost i brzinu kretanja zraka u vrijednostima propisanim standardom, 2. je odgovarajuim ureajima odnosno mjerama zatite omogueno da koncentracija tetnih plinova, para i praine bude u granicama propisanim standardima. lanak 137. Zrak za umjetno centralno provjetravanje radnih prostorija, odnosno zraka za zagrijavanje kojim se istovremeno vri i provjetravanje prostorija ne smije sadravati prainu, dim, tetne plinove, neugodne mirise i sl. Otvori za dovoenje zraka moraju biti zatieni od prodiranja stranih tijela ianom mreom, aluzinama i sl. Ako svjei zrak nije dovoljno ist, mora se prije ubacivanja u prostoriju preistiti putem posebnih ureaja (filtera, klimatskih ureaja i sl.). lanak 138. Ubacivanje i izbacivanje zraka pri umjetnom provjetravanju radnih prostorija, mora biti izvedeno tako da koncentracija zagaenja zraka u zoni disanja radnika ne prelazi doputene granice propisane standardima o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih plinova, para, magle i praine (MDK).

lanak 139. U radnoj prostoriji pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se umjetnim provjetravanjem osigurati sljedee koliine svjeeg zraka po zaposlenom radniku. 1. 30 m3/h - za prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi najmanje 20 m3 slobodnog zranog prostora; 2. 20 m3/h - za prostorije u kojima na jednog zaposlenog radnika dolazi 20 do 40 m3 slobodnog zranog prostora; 3. najmanje 40 m3/h - za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje. Ako zbog tehnolokog procesa postoje nenormalni mikroklimatski uvjeti (razna zagaenja tetna isparenja, visoka temperatura, vlaga i sl.), koliina zraka za umjetno provjetravanje odreuje se ovisno od stupnja zagaenja zraka, vlage, temperature i drugih tetnih faktora. lanak 140. Na izvorima zagaenja zraka u radnim prostorijama moraju biti postavljeni ureaji kojima se zagaeni zrak neposredno odsisava sa mjesta nastajanja. Pri tehnolokim procesima kod kojih postoji opasnost izdvajanja otrovnih tvari, ureaj iz stavka 1. ovoga lanka mora biti opskrbljen rezervnim motorom koji e se koristiti u sluaju kvara na pogonskom motoru. lanak 141. U radnim prostorijama u kojima se pri tehnolokom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati zapaljive odnosno eksplozivne smjese mora se radi spreavanja njihovog prodiranja u susjedne radne prostorije, pritisak zraka sniziti pomou posebnog ureaja (usisne ventilacije). lanak 142.

Posebnim cijevnim vodovima mora se osigurati odvoenje iz radnih prostorija praine i para koje se lako kondenziraju, kao i tvari koje same ili pri mijeanju sa zrakom mogu stvarati otrovne, zapaljive ili eksplozivne smjese, odnosno kemijske spojeve. lanak 143. Pri provjetravanju, zranom grijanju i klimatizaciji radnih prostorija doputeno je koritenje recirkulacionog zraka, ako taj zrak ne sadri neugodne mirise ili zapaljive odnosno eksplozivne pare i ako ponovnim ubacivanjem takvog zraka u prostoriju nee biti prekoraene doputene granice propisane standardima o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih plinova, para, magle i praine (MDK). lanak 144. Radne prostorije u kojima moe doi do iznenadnog razvijanja velikih koliina otrovnih, lako zapaljivih ili eksplozivnih isparenja, moraju osim ureaja za redovno provjetravanje prostorije biti opremljene i posebnim ureajima za provjetravanje koji automatski stupaju u djelovanje kad se prekorai doputena granica propisana standardima o maksimalno doputenim koncentracijama tetnih plinova, para, magle i praine (MDK). lanak 145. Strojevi smjeteni u zatvorenim prostorijama pri ijem se koritenju stvara i izdvaja tetna praina moraju biti hermetiki zatvorena i opremljena ureajem za odstranjivanje praine. Ako strojevi iz tehnikih ili drugih razloga nije mogue hermetiki zatvoriti, moraju se postaviti u posebnu prostoriju, a rad sa strojevima po mogunosti mehanizirati. Ureaji za odstranjivanje praine na strojevima mogu biti vezani za vlastiti ili opi (centralni) sistem ventilacije. Sistem za odvoenje praine na strojevima mora biti povezan s ureajem za ukljuivanje u pogon stroja tako da se stroj ne moe staviti u pogon bez istovremenog djelovanja sistema za odvoenje praine. lanak 146. Ako se proces drobljenja, mljevenja ili drugi proces rada sa usitnjenim materijalom u suhom stanju obavlja pomou strojeva, strojevi moraju biti opremljena ureajima odnosno napravama za ventilaciju (vodeni tuevi i sl.), koji onemoguavaju da koncentracija praine u prostoriji prijee maksimalno doputene vrijednosti propisane standardom. lanak 147. Tehnoloki procesi pri kojima se upotrebljavaju ili izdvajaju otrovne tvari (para, magla, plin), moraju se obavljati u hermetiki zatvorenim ureajima, odnosno pod depresijom (podtlak). Mjesta na kojima dolazi do izdvajanja pare, magle ili plina moraju biti zatiena oklopom i prikljuena na sistem lokalne odnosno ope ventilacije. Ureaji koji se periodiki otvaraju radi popunjenja i vaenja materijala (plinski generatori, parni kotlovi s automatskim loenjem i sl.) moraju biti opremljeni napravama koje spreavaju izlaenje otrovnih tvari iz ureaja u prostoriju. lanak 148. Strojevi koji se koriste za proizvodnju odnosno preradu tvari s jakim otrovnim djelovanjem moraju biti postavljena u posebne prostorije ili ograene prostore. Tehnolokim procesom koji se obavlja takvim strojem mora se upravljati iz posebne prostorije u koju se mora dovoditi svje zrak u onoj koliini koja e osigurati stalan natpritisak u odnosu na prostoriju u kojoj je postavljen stroj. lanak 149.

Otrovni plinovi i pare koji se stvaraju pri tehnolokom procesu moraju se prije odvoenja u atmosferu preiavati u posebnim ureajima. Zapaljivi plinovi i pare moraju se prije putanja u atmosferu sagorijevati. Pri sagorijevanju velikih koliina plinova i para moraju se produkti sagorijevanja prije putanja u atmosferu proiavati u posebnim ureajima ili putati u atmosferu kroz visoke dimnjake.

Buka i vibracije lanak 150. Graevine namijenjene za rad u kojima su smjeteni strojevi i ureaji s izvorima buke ili u koje buka dopire izvana, moraju se projektirati i izvesti tako da u pogledu zvunih uvjeta odgovaraju odredbama Pravilnika o opim mjerama i normativima zatite na radu od buke u radnim prostorijama i standardu. Mjere zatite iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se i pri rekonstrukciji graevina, radnih prostorija i tehnolokih postupaka, kao i pri postavljanju novih strojeva i ureaja u radne prostorije, ako takva rekonstrukcija odnosno postavljanje moe pridonijeti prekoraenju doputenih razina buke.

lanak 151. Graevine namijenjene za rad s izvorima buke projektiraju se na temelju akustikih prorauna. Pri projektiranju objekata potrebno je poduzimati posebne mjere zatite od prekomjerne buke ugradnjom naprava, priguivaa buke, elastinih podlagaa, zvuko-apsorpcijskih titnika, izolacijskih kabina, odvajanjem temelja strojeva i ureaja od konstrukcije zgrade i dr. lanak 152. Za spreavanje buke koja nastaje zbog kretanja fluida (zrak, para, plinovi), kroz cijevi ili kanal, kao i pri njihovom izlaenju u slobodnu atmosferu (motori s unutarnjim izgaranjem, parni strojevi, kompresori, puhaljke, ventilatori i dr.) moraju se primijeniti odgovarajue mjere zatite od prekomjerne buke pri projektiranju, izvedbi i montai cjevovoda kao to su: ispravno uobliavanje kanala, odvajanje cjevovoda od izvora buke i ostalih elemenata prostorije umecima od gume i drugih materijala to amortiziraju zvuk, opremanje krajeva ispunih cijevi napravama za priguivanje buke i sl. lanak 153. Za spreavanje buke to nastaje pri pokretanju prijevoznih sredstava i sredstava unutranjeg transporta u zatvorenim prostorijama kao to su eljezniki vagoni, mosne i ostale dizalice na tranicama, motorna kolica, runa kolica i dr. moraju se primijeniti odgovarajue zatitne mjere za smanjivanje buke kao to su: polaganje dizalinih kolosijeka na elastinu podlogu, spajanje tranica zavarivanjem, upotrebom gumenih kotaa, asfaltiranje glavnih prometnica u halama i radionicama i sl.

tetna zraenja lanak 154. Pri projektiranju radnih prostorija u kojima se javljaju tetna zraenja (infracrvena, ultravioletna, ionizirajua), ultrazvuk, te jaka magnetska polja, moraju se primijeniti pravila zatite na radu odreena posebnim propisima.

5. Pomone prostorije lanak 155. Pomone prostorije (garderobe, kupaonice, umivaonice, prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za puenje, prostorije za osobnu higijenu ena, prostorije za povremeno zagrijavanje radnika, nunici, pisoari, prostorija za ienje i dezinfekciju radne odjee i zatitnih sredstava i dr.) su u pravilu u posebnim graevinama u blizini radnih prostorija ili u aneksu uz radne prostorije. Pomone prostorije mogu se nalaziti u graevinama namijenjenim za radne prostorije ako to priroda procesa i organizacije rada i sanitarno-higijenski uvjeti dozvoljavaju. lanak 156. Veliina pomonih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija zavisi o namjeni i broju korisnika, i ne moe biti manja od 2,50 m. Prostorije iz stavka 1. ovoga lanka iznimno mogu imati visinu i manju od 2,50 m, ali ne manju od 2,20 m, ako se ove prostorije nalaze u graevinama koje nisu graeni po sada vaeim standardima, zatienim graevinama koje su spomenici kulture, a iji izgled, veliinu i visinu nije mogue mijenjati, i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi normativi propisani za pomone prostorije. lanak 157. Pomone prostorije moraju biti projektirane i izvedene tako da osiguraju uvjete utvrene ovim pravilnikom za izvedbu podova, zidova, stropova, krovova i druge elemente kao to su zagrijavanje, provjetravanje, osvijetljenost, izvoenje instalacija i sl., a koji se odnose na radne prostorije.

Garderobe lanak 158. Za smjetaj civilne i radne odjee i obue i drugih osobnih predmeta radnika moraju se predvidjeti posebne prostorije - garderobe. Garderobe moraju biti projektirane i izvedene posebno za mukarce a posebno za ene, a tamo gdje proces i organizacija rada dozvoljavaju mogu biti i zajednike. Izuzetno za smjetaj civilne i radne odjee radnika mogu se koristiti hodnici odnosno radne prostorije, ako je broj radnika manji od 20 i ako su poslovi takve prirode da ne zahtijevaju obavezno koritenje kupaonice. Za smjetaj radne odjee radnika koji obavljaju poslove sa otrovnim i zaraznim tvarima kao i s tvarima sa neugodnim i tetnim mirisima, moraju se predvidjeti i osigurati posebne prostorije koje moraju biti neposredno uz radne prostorije u kojima se takvi poslovi obavljaju. Obzirom na smjetaj, garderoba se moe predvidjeti kao centralna ili pojedinana. lanak 159. Tip garderobe i njezinu opremu potrebno je projektirati i izvesti u ovisnosti o tome da li - odjeu treba suiti, - odjeu treba prozraivati, - se radi o prljavoj radnoj odjei ili obui, - garderoba ima posebnog uvara ili svaki korisnik zakljuava svoju odjeu, - je garderoba kombinirana sa drugom sanitarnom prostorijom. Garderobe se mogu izvesti kao: - suhe garderobe, - garderobe-umivaonice, - odvojena garderoba za civilna i radna odijela (crnobijela). Ovisno o procesu rada garderobe se mogu opremiti na tri naina i to kao:

- garderoba s ormarima, - garderoba s klinanicama, - garderoba s vjealicama. lanak 160. Garderobe je potrebno projektirati, izvesti i opremiti ovisno o stupnju zagaenosti mjesta rada i prirode poslova, koje radnici obavljaju, po slijedeem kriteriju: 1. za iste poslove gdje postoje normalni higijenski uvjeti rada (administrativne prostorije, trgovine, laboratorijski pogoni, isti poslovi kao to su urarski, finomehaniarski, graverski, krojaki i sl.) mogu se izvesti garderobe sa klinanicama i vjealicama; 2. za prljave poslove i poslove kod kojih se razvija praina koja nije izrazito tetna (otrovna) po ljudsko zdravlje (tekstilna industrija, kudeljare, sortiranje krpa i otpadaka, pekarske, stolarske, liilake, bravarske, limarske, mehaniarske radionice i sl.) moraju se za uvanje i odravanje radne i civilne odjee i obue osobama na radu osigurati jednostruki garderobni ormari; 3. za poslove kod kojih se razvijaju praina, plinovi ili pare izrazito tetne po ljudsko zdravlje, rad s olovom, ivom, izrada akumulatora i sl.), moraju se osobama na radu osigurati dvostruki garderobni ormari, Ako se radnicima koji obavljaju te poslove svakodnevno osigurava ista radna odjea onda garderobni ormari za uvanje civilne odjee mogu biti jednostruki; 4. za poslove kod kojih se radi u vlazi, a ne postoji opasnost po ljudsko zdravlje od praina, para ili plinova (ledane, tvornice prehrambenih artikala, praonice rublja i sl.) mora se osobama na radu osigurati garderoba sa ureajem za suenje odjee; 5. za poslove kod kojih se radi u vlazi sa tetnim tvarima po ljudsko zdravlje (kemijska industrija i sl.) mora se osobama na radu osigurati jedna garderoba za civilna, a druga za radna odijela, a ormari u garderobi za radna odijela moraju imati osigurano suenje odjee. lanak 161. Radnicima koji su izloeni vlazi ili vodi u tolikoj mjeri da se njihova odjea ne moe osuiti u toku od est sati, u garderobama sa obinim ormarima, odnosno u garderobama sa sistemom vjealica, moraju se napraviti i instalirati ureaji koji e omoguiti potpuno suenje odjee. U tu svrhu mogu se koristiti komore za suenje, ormari s cirkulacijom toplog i suhog zraka i sl. Temperatura ugrijanog zraka za suenje odjee ne smije prelaziti 313 K.

lanak 162. Garderobni ormari moraju biti tako izvedeni da su zadovoljeni sljedei uvjeti: - da imaju najmanje visinu 150 cm, dubinu 35 cm, irinu 35 cm, da su izraeni na nogarima visokim 15 cm radi ienja, a ako nemaju nogare da su smjeteni na fiksno podnoje visoko 15 cm, - da na podesnim mjestima pri dnu i vrhu imaju otvore za ventilaciju, - da su opskrbljeni kljuevima za zatvaranje, - da su olieni zatitnim bojama, - da s unutarnje strane imaju ugraene vjealice ili drugo odgovarajue sredstvo za vjeanje odijela, - da u gornjem dijelu imaju policu za odlaganje kape ili eira, a visina police mora biti najmanje 30 cm od vrha, - da u donjem dijelu imaju policu za obuu. Dvostruki garderobni ormar moe se podijeliti po irini na dva dijela. Pregrada u dvostrukom ormaru mora biti izvedena tako da civilno odijelo ne dolazi u dodir s radnim. lanak 163. Garderobne ormare i klinanice potrebno je u garderobi razmjestiti na najpovoljniji nain u odnosu na duinu i irinu prostorije te poloaj prozora i vratiju, tako da je osiguran slobodan prolaz. Ako se u prostorijama predvia smjetaj odjee za vie od 50 radnika prolaz iz stavka 1. ovoga lanka mora imati irinu najmanje 1 m.

Prostorije garderobe opremaju se klupama za sjedenje kod presvlaenja, zidnim ogledalima, koarama za otpatke i pepeljarama. Kupaonice lanak 164. Za radnike koji obavljaju poslove pri kojima dolazi do prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, pojava velikih koliina praine ili neugodnih mirisa, koji rade s otrovnim, zaraznim ili ionizirajuim tvarima, kao i koji uestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih materijala, moraju se predvidjeti i osigurati kupaonice.

lanak 165. Kupaonice moraju biti projektirane i izvedene tako da: - su izvedene posebno za mukarce, a posebno za ene, - imaju osiguranu hladnu i toplu vodu, - postoji prostor za presvlaenje, koji mora biti tako odijeljen da odijelo radnika ne bude izloeno prskanju vodom, - su kupaonice s tuevima u zasebnim prostorijama odijeljene pretprostorom, koji spreava nagle promjene temperature zraka, - u hladnom vremenskom razdoblju budu grijane, - pod i zidovi kupaonice bude od materijala koji ne proputa vodu i koji se lako pere. lanak 166. Broj tueva u kupaonici odreuju se ovisno o vrsti poslova koje radnici obavljaju i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni i to: 1. ako se pri obavljanju radova javlja jako znojenje, praina, tetne tvari ili neugodni mirisi odnosno dolazi do kvaenja odjee - jedan tu na najvie pet radnika (npr. kod termike obrade metala, peenja plastinih materijala, lijevanja metala, transportnih radova sa teretima u rastresitom stanju, transporta sirovih koa, u mlinskoj industriji, preradi ribe, obradi drva, bojadisanja trcanjem i sl.); 2. ako se obavljaju radovi na preradi prehrambenih proizvoda ili izradi sterilnih materijala - jedan tu na najvie deset radnika (npr. poslovi proizvodnje kruha i tjestenina, mesnih proizvoda i sl.); 3. Ako pri obavljanju ostalih radova dolazi do prljanja tijela i odjee - jedan tu na najvie 20 radnika (npr. za poslove obrade metala, auto-mehaniara, laboranta, bojadisanja premazivanjem i sl.). lanak 167. Kupaonice s tuevima mogu biti izvedene kao zajednike ili pojedinane. Povrina kabine u kojoj je postavljen pojedinani tu ne smije biti manja od 0,90 x 0,90 m. lanak 168. Uz kupaonice sa tuevima otvorenog tipa (zajednike kupaonice) potrebno je predvidjeti odgovarajui pretprostor koji treba biti tako projektiran i izveden da koristi: - za odlaganje odjee i obue, - za spreavanje nagle promjene temperature u prostoriji kupaonice.

Umivaonice lanak 169.

Umivaonice treba, u pravilu, da budu smjetene u posebne prostorije povezane sa garderobom. Njih treba, po potrebi osigurati posebno za mukarce a posebno za ene. Ako tehnoloki proces rada to doputa, umivaonice mogu se smjetati i u radne prostorije. lanak 170. Umivaonice moraju biti projektirane i izvedene tako da su u toku koritenja ispunjeni sljedei uvjeti: - da posjeduju odreeni broj slavina, zavisno od vrste posla i broja zaposlenih, - za radove pri kojima se radnici prljaju tvarima koje se ne mogu oprati hladnom vodom da imaju osiguranu i toplu vodu, - da su izgraene od takvog materijala koji se moe lako istiti i prati, - da imaju osigurana sredstava ili ureaje za suenje ruku. lanak 171. Broj slavina odnosno baterija u umivaonicama odreuje se zavisno od vrste posla i broja zaposlenih radnika u najbrojnijoj smjeni, i to: 1. jedna slavina odnosno baterija na najvie 20 radnika - ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja ruku, jakog znojenja, pojave praine ili vlage, kvaenja odijela ili ruku; 2. jedna slavina odnosno baterija na najvie 15 radnika - ako pri obavljanju poslova dolazi do prljanja odijela, ruku i tijela ili znojenja i pojave velikih koliina praine; 3. jedna slavina odnosno baterija na najvie 10 radnika - ako se pri obavljanju poslova izdvajaju tetne tvari i neugodni mirisi, dolazi do ionizirajuih zraenja ili se zagauje odjea; 4. jedan umivaonik na 50 zaposlenih osoba - za administrativno osoblje i druge sline poslove, koji moe biti smjeten u pretprostoru nunika ili na drugom pogodnom mjestu.

Prostorije za osobnu higijenu ena lanak 172. U graevini sa radnim prostorijama u kojima rade ene na poslovima pri kojima dolazi do prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, pojava velikih koliina praine ili neugodnih mirisa, koje rade sa otrovnim, zaraznim ili ionizirajuim tvarima, kao i koje uestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih tvari, mora se predvidjeti i osigurati posebna prostorija za osobnu higijenu ena sa toplom i hladnom vodom. Prostorija za osobnu higijenu ena mora biti od drugih prostorija odvojena pretprostorom i opremljena posebnim kabinama povrine najmanje 1,50 m2 i umivaonicama za pranje ruku, te smjetena u neposrednoj blizini nunika, u pravilu to blie mjestu rada radnica. Broj kabina iz stavka 2. ovoga lanka odreuju se prema broju zaposlenih ena, i to: na svakih 50 zaposlenih ena po jedna kabina ako broj zaposlenih ena ne prelazi 300, odnosno na svakih daljnjih 100 zaposlenih ena jo po jedna kabina. Kabina iz stavka 2. ovoga lanka mora imati odgovarajuu opremu koja slui za odravanje osobne higijene (bide, stoli, ogledalo, te higijenska posuda za otpatke i potroni materijal). Prostorija za pruanje prve pomoi lanak 172.a Kod poslodavaca koji zapoljavaju preko 250 radnika u djelatnostima u kojima uestalo dolazi do ozljeda na radu potrebno je osigurati prostoriju u kojoj e za sluaj potrebe biti mogue pruanje prve pomoi. Prostorija za pruanje prve pomoi mora biti opskrbljena s neophodnom instalacijom i opremom za pruanje prve pomoi i mora biti dostupna nosilima. Ista mora biti oznaena putokazima u skladu s propisima.

Osim toga, oprema za pruanje prve pomoi mora biti raspoloiva na svim mjestima gdje to radni uvjeti zahtijevaju. Ova oprema mora biti primjereno oznaena i lako dostupna. Nunici lanak 173. Nunici se, u pravilu, moraju predvidjeti i osigurati posebno za mukarce a posebno za ene. U viekatnim graevinama nunici se moraju predvidjeti i osigurati na svakom katu. Udaljenost nunika smjetenih u graevini u kojoj su radne prostorije, do najudaljenijih mjesta rada, ne smije biti vea od 100 m, odnosno vea od 200 m ako se nunici nalaze izvan graevine. lanak 174. Broj nunika u graevini, u kojoj su radne prostorije, odreuje se prema broju zaposlenih radnika. Za najvie 30 mukaraca odnosno 20 ena mora se predvidjeti i osigurati po jedan nunik, a uz nunik za mukarce i po jedan pisoar. Nunici se moraju predvidjeti u posebnim kabinama sa pregradama visine najmanje 2 m mjereno od poda. Povrina poda kabine ne smije biti manja od 0,90 x 1,20 m.

lanak 175. Nunici koji se nalaze u graevini u kojoj su radne prostorije moraju imati pretprostor sa vratima koja se sama zatvaraju i ureaj za vodeno ispiranje. Pretprostor mora biti opremljen sa jednim umivaonikom (lavaboom) na najvie etiri nunika. Prostorije nunika moraju imati odgovarajuu ventilaciju. Svaki nunik mora imati vrata koja se zatvaraju s unutarnje strane. Pored glavne opreme nunika koja se sastoji od koljke i ureaja za vodeno ispiranje, potrebno je kabinu nunika opremiti i kutijom ili napravom za toaletni papir te zidnom vjealicom ili klinom. lanak 176. Pisoari se mogu izvesti kao panel pisoari, pisoarske koljke i uspravni pisoari. Pisoari moraju biti izraeni iz materijala koji se lako pere. Duina panel pisoara mora odgovarati broju zaposlenih radnika, i to tako, da se osigura duina zida od 60 cm za najvie 30 radnika. lanak 177. Panel pisoari koji predstavljaju ravni dio zida moraju biti izraeni od materijala koji je otporan na mokrau. Panel pisoari moraju imati ispiranje vodom po cijeloj duini. lijeb za odvod vode i mokrae mora se postaviti ispod razine poda i mora imati lagani pad prema slivniku. Prostorije i prostori za odmor lanak 177.a Tamo gdje sigurnost ili zdravlje radnika, posebice zbog vrste posla koji se obavlja ili nazonosti veeg broja radnika od predvienog, tako zahtijeva, radnicima se mora osigurati lako dostupna prostorija za odmor ili odgovarajui prostor za odmor. Ova odredba se ne primjenjuje ako radnici rade u uredima ili slinim radnim prostorijama koje osiguravaju jednaki odmor za vrijeme stanki. Prostorije za odmor i prostori za odmor moraju biti opskrbljeni stolovima i stolicama s naslonom. Trudnicama i dojiljama mora poslodavac osigurati primjeren prostor s krevetom, na kojem se mogu odmarati tijekom radnog vremena, ukoliko to zahtijevaju zdravstveni razlozi.

U prostorijama za odmor i prostorima za odmor moraju se provesti odgovarajue mjere za zatitu nepuaa od neugodnosti izazvane duhanskim dimom.

Prostorije za uzimanje obroka hrane lanak 178. Ako u graevinama postoje posebne prostorije za uzimanje obroka hrane (blagovaonice), njihova veliina odnosno povrina i broj stolova mora odgovarati broju zaposlenih radnika, rasporedu smjena i drugim uvjetima. lanak 179. U graevinama sa radnim prostorijama u kojima se obavljaju poslovi pri kojima dolazi do prljanja, kvaenja tijela i odjee, prekomjernog znojenja, pojave velikih koliina praine ili neugodnog mirisa, za radnike koji rade sa otrovnim, zaraznim ili ionizirajuim tvarima, kao i za radnike koji uestvuju u procesu prerade prehrambenih proizvoda ili izrade sterilnih tvari, moraju se predvidjeti i osigurati posebne prostorije za uzimanje obroka hrane. Ispred prostorije iz stavka 1. ovoga lanka moraju se postaviti umivaonici sa tekuom vodom, a po potrebi i toplom vodom. Prostorije iz stavka 1. ovoga lanka moraju imati odgovarajuu ventilaciju.

Prostorije za puenje lanak 180. Ako je zbog prirode tehnolokog procesa rada zabranjeno puenje u radnim prostorijama i u krugu pravne osobe, moraju se predvidjeti posebne prostorije za puenje. Veliina prostorija za puenje ovisi o broju radnika u najveoj smjeni. Prostorija za puenje mora imati odgovarajuu ventilaciju izvedenu tako da ista osigurava to povoljnije uvjete mikroklime i istou zraka i treba biti opremljena sa dovoljnim brojem pepeljara.

Prostorije za povremeno zagrijavanje radnika lanak 181. Za radnike zaposlene u skladitima, hladnjaama, na radovima na otvorenom prostoru i sl. moraju se osigurati posebne prostorije za povremeno zagrijavanje. Veliina ovih prostorija odreuje se prema broju radnika.

Prostorije za suenje, ienje i dezinfekciju radne odjee lanak 182. Kod tehnolokih procesa pri kojima se izdvajaju velike koliine vlage, praine, tetnih plinova ili isparenja sa neugodnim mirisima kao i kod obavljanja radova sa infektivnim tvarima i sl. moraju se predvidjeti i osigurati posebne prostorije sa ureajima za suenje, ienje i dezinfekciju radne odjee i osobnih zatitnih sredstava. Takve prostorije moraju imati odgovarajuu ventilaciju.

Mjesta na otvorenom lanak 182.a Kad radnici rade na otvorenom, takva mjesta rada moraju biti ureena tako da radnici: (a) budu zatieni od nepovoljnih vremenskih uvjeta i od pada predmeta kad je to potrebno; (b) nisu izloeni tetnim razinama buke niti vanjskim tetnim utjecajima kao to su plinovi, pare ili praina; (c) mogu brzo napustiti svoje mjesto rada u sluaju opasnosti ili im se moe brzo pomoi; (d) budu zatieni od poskliznua ili pada.

III. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 183. Postojee graevine namijenjene za rad moraju se uskladiti s odredbama ovog Pravilnika u roku etiri godine od dana stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (NN, br. 42/05). lanak 184. Graevine namijenjene za rad koje se prvi put koriste moraju udovoljavati odredbama ovog Pravilnika u roku tri godine od dana stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (NN, br. 42/05). . lanak 185. Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".