KONTROLA EMOCIJA

SEMINARSKI RAD

SADRAJ:

1. Uvod ........................................................................................................................................................... 1 2. Emocije ........................................................................................................................................................... 2 2.1 Vrste emocija .................................................................................................................................................... 3 3. Kontrola emocija ........................................................................................................................................................... 5 3.1 Gledanje u lice svakoj emociji .................................................................................................................................................... 6 3.2 Izbjegavanje emocionalno zasienih situacija .................................................................................................................................................... 6 3.3 Poveanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija .................................................................................................................................................... 6 3.4 Reinterpretiranje situacije .................................................................................................................................................... 7 3.5 Angairanje aktivnou .................................................................................................................................................... 7 3.6 Otkrivanje humora .................................................................................................................................................... 8 3.7 Uklanjanje briga .................................................................................................................................................... 8 3.8 Fizika relaksacija

.................................................................................................................................................... 8 4. Emocije na poslu pokazati ili prevladati? ........................................................................................................................................................... 10 4.1 Kako nauiti upravljati emocijama na poslu, i zato je to vano? .................................................................................................................................................... 10 4.2 Kako kontrolirati stresne situacije, kako ih na vrijeme prepoznati? .................................................................................................................................................... 10 4.3 Kako izbjei konflikte u radnoj okolini, kako se "smiriti "? .................................................................................................................................................... 11 4.4 Treba li pod svaku cijenu izbjei zaplakati na poslu ili je ipak bolje pokazati emocije, moe li pla natetiti karijeri? .................................................................................................................................................... 11 4.5 Je li tetno i na koji nain dugotrajno potiskivanje emocija na poslu? .................................................................................................................................................... 11 5. Zakljuak ........................................................................................................................................................... 12 Literatura ........................................................................................................................................................... 13

1. UVOD

Emocije su jake snage koje utjeu na nae svakodnevno ponaanje. Ljudi se smiju, plau, zaljubljuju ili raznose zgrade pod utjecajem emocija. Zato je kontrola emocija pravo umijee i zahtijeva cijeloivotno uenje. Cilj ovog rada je poblie objasniti emocije i preporuke kako se one kontroliraju. Rad je pisan indukcijsko dedukcijskom metodom i podijeljen je u tri dijela. U prvom dijelu se govori openito o emocijama, njihovo znaenje i vrste podjele prema razliitim stavkama. U drugom dijelu se pokuava dati savjete za to bolju kontrolu emocija koji mogu pridonijeti subjektivnom i objektivnom olakanju u tekim i neugodnim situacijama. U treem se pak dijelu opisuje kontrola emocija na poslu kroz pitanja trebaju li emocije prevladati ili ih treba potisnuti u razliitim situacijama.

2. EMOCIJE

Emocije su posebna vrsta psihikih procesa u kojima se odraava na odnos prema objektivnoj stvarnosti, ljudima, postupcima ili doivljajima1, ukratko, duevna stanja koje doivljavamo u odreenim okolnostima. Za nae je zdravlje nuno osvijestiti emocije i izraavati ih, kako bi naa energija imala kvalitetan nivo i slobodno tekla naim tijelom. Emocije se manifestiraju kroz2: Emocionalni doivljaj (strah) Emocionalno ponaanje (bijeg) Fizioloke promjene u tijelu (bljedilo, tremor..)

Dimenzije emocija3: Intenzitet (jake slabe) Osjeaj napetosti i oputanja Hedonski ton (ugodno neugodno) Stupanj sloenosti (jednostavne sloene)

Emocije su rezultat meusobnih utjecaja biolokih karakteristika pojedinaca (uzbudljivosti, reaktivnosti, temperamenta) i njegova socijalnog uenja, te pod snanim utjecajem kulturalnih ideala. Meukulturalno se razlikuje pridavanje vanosti pojedinim emocijama, nazivima za emocije i situacijama koje izazivaju emocije. Strastvena ljubav je jedna od emocija koja se javlja u mnogim kulturama4.

1 2 3 4

www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/4._Emocije_i_ei.ppt www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/4._Emocije_i_ei.ppt www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/4._Emocije_i_ei.ppt http://hr.wikipedia.org/wiki/Osje%C4%87aji

2.1 Vrste emocija

etiri su temeljne emocije: radost, tuga, strah, ljutnja a njihov intenzitet ovisi o vanjskim podraajima5. Meutim, emocije se mogu podijeliti i prema sloenosti na6:

Jednostavne (radost, iznenaenje, strah, tuga, srdba i gaenje) Sloene (ljubav, ljubomora, zavist, ponos, krivnja itd.)

Ujedno se mogu podijeliti i u odnosu na dogaaj7. Ukoliko se radi o pozitivnom dogaaju, emocija je pozitivna, npr: nada, srea, zadovoljstvo, ljubav. No ukoliko je dogaaj negativan (odnosno ako je percipiran kao negativan), javljaju se negativne emocije: ljutnja (srdba), tuga, zavist, ljubomora, mrnja, strah, gaenje, stid. Zauenost moe biti i negativan i pozitivan osjeaj predstavljajui ok, preneraenost, zapanjenost, zadivljenost. Emocije mogu biti i8:

Adekvatne: Na emocionalni doivljaj je adekvatan situaciji na koju reagiramo i po kvaliteti i po intenzitetu i po duini trajanja. Suprimirane: Izraavanje naih emocija je prigueno naim odgojem, zabranama u djetinjstvu pri formiranju referentnog okvira. Kao posljedica toga dogaa se da neke emocije ili sve nismo u stanju izraziti.

Eskalirane: Izraavanje naih emocija je prenaglaeno pojaano jer smo u odgoju tokom formiranja referentnog okvira dobili dozvolu i poticaj za izraavanje emocija.

Prema jaini emocije mogu biti:

Afekti: Svaka emocija postaje afekt kada se razvije do velikog intenziteta. Pri afektu nam je jako smanjena svjesna kontrola vlastitih postupaka. Afekt je izuzetno jak, ali kratko traje. U stanju smo uraditi i rei stvari zbog kojih se kasnije kajemo.

Strasti su kada nae emocije imaju veliku jainu i dugo traju. To je pretjerana emocionalna usmjerenost na neke sadraje.

http://www.portalalfa.com/mambo/index.php? option=com_content&task=view&id=238&Itemid=183 6 www.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/4._Emocije_i_ei.ppt 7 http://hr.wikipedia.org/wiki/Osje%C4%87aji 8 http://bs.wikipedia.org/wiki/Emocija

Raspoloenja su emocije blagog intenziteta, a mogu dugo trajati. Osnovna karakteristika im je da su prijatna ili neprijatna.

Slika 1. Emocionalni model Roberta Plutchika

3. KONTROLA EMOCIJA

Dogaaji koji pokreu emocije razliiti su, i esto ih nismo u mogunosti kontrolirati. Ono to moemo kontrolirati su nae reakcije. Naa je reakcija na emocionalne podraaje ili dogaaje koji pokreu emocije iznimno vana za to kako se osjeamo i hoemo li odrati svoje zdravlje. Kada nas netko povrijedi, razljuti, rastui ili prestrai trebali bismo reagirati na nain da izrazimo emociju. Tako e nam emocije omoguiti rasiavanje sa situacijom. Ukoliko to ne uinimo, emocije emo potisnuti, a to dugorono znai da emo sredstvo za ienje zadrati u sebi, u nekom dijelu tijela i u konanici time riskirati da ugrozimo zdravlje. Dugo potiskivane i neizraene emocije mogu uzrokovati mnoge bolesti. Djeca spontano izraavaju emocije. Njihove su reakcije spontane i prema tim reakcijama moemo lako pretpostaviti to im se dogodilo. Ako ih rastuimo, zaplau. Kad ih preplaimo vrisnu. Kada ih razveselimo smiju se, a kada ih naljutimo mrte se i ovisno o intenzitetu ljutnje reagiraju na bezbroj naina. Meutim, roditelji i odrasli djecu esto ue da zatome osjeaje, da ne reagiraju te na taj nain stave emocije u drutveno prihvatljiv kontekst. U koli i obitelji se obino ui samo da ovjek treba kontrolirati ponaanje (nemoj vikati, tui se), a obino su iskazivanje i kontrola emocija tragino zapostavljeni, odnosno tretirani na krive naine. Muki spol se ui hrabrosti to je u redu, ali im se zabranjuje iskazivanje osjeaja tuge putem plakanja ("deki ne plau"), pa oni tugu esto pretvore u bijes, dok se enskom spolu zabranjuje iskazivanje osjeaja ljutnje putem vikanja ("curice koje se ljute su rune"), pa one ljutnju pretvore u tugu. Kada odrastu, jednako tako se ponaaju. Ali tada su posljedice nesagledive. Iako svaka od osnovnih emocija ima svoju svrhu, drutveno je neprihvatljivo plakati pred skupinom jer time pokazujemo slabost, vikati i ljutiti se nije pristojno, a ponekad se (zamislite) nije lijepo ni smijati (ako je preglasno)9.

http://www.portalalfa.com/mambo/index.php? option=com_content&task=view&id=238&Itemid=183

Kontrola vlastitih emocija od najveeg je praktinog znaaja za svakog pojedinca. Neugodne emocije su velika opasnost za itavu psiholoku stabilnost linosti i one predstavljaju psihike traume (povrede) koje ugroavaju mentalno zdravlje i osjeaj osobne sree i dobrobiti ovjeka kojim ovladaju. Meutim, s druge strane, zbog svoje specifine prirode emocije su relativno neovisne o naoj volji i ne potpadaju pod svjesnu "komandu" ovjeka. Prema tome, emocije se ni ne mogu kontrolirati direktno, nego samo indirektno, tj. jedino to se moe uiniti jest izbjegavanje situacija u kojima se javljaju nepoeljne emocije i osiguravanje uvjeta u kojima e to prije nastupiti emocionalno rastereenje. Zbog toga je dobro poznavati neke ope principe ovakve emocionalne kontrole10. 3.1 Gledanje u lice svakoj emociji U opasnoj situaciji, npr. kada se bojimo, treba samome sebi priznati strah. Inae, onaj koji u takvoj situaciji osjea strah, a prsi se pred drugima svojom "neustraivou", pati, zapravo, od dvostrukog straha: od straha koji nuno proizlazi iz opasnosti same situacije i od straha da ga netko "ne proita" te otkrije da se iza njegove "neustraivosti" krije, zapravo, strah. Ako realno priznamo postojanje neke emocije, ako joj pogledamo u oi, ma koliko nam to bilo neugodno, smanjit emo njezin intenzitet i na taj nain sebi stvarno olakati itavu situaciju. 3.2 Izbjegavanje emocionalno zasienih situacija Ako ne moemo direktno ukloniti neku nepoeljnu emociju, moemo izbjei situaciju u kojoj se ona javlja pa tako indirektno ukloniti i nju samu. Ako netko, na primjer, strahuje od vonje avionom, neka ne putuje njime; tko se "ivcira" na nogometnoj utakmici, neka ostane kod kue, itd. 3.3 Poveanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija Poveanje spremnosti za presretanje neugodnih situacija takoer zatupljuje otricu neugodnih emocija. Tako, na primjer, tko osjea strah od ispita, najbolje e ga suzbiti ako dobro naui gradivo, itd.

3.4 Reinterpretiranje situacije

10

http://free-zg.htnet.hr/fritz75/psiho012.htm

Svakom se ovjeku ponekad neka situacija u kojoj se nalazi uini teka, puna opasnosti i prijetnje, jednom rijeju, upravo nerjeiva. Ovaj osjeaj beznadnosti dolazi dobrim dijelom od toga to nas takva situacija plai i emocionalno uzbuuje, to gubimo hladnokrvnost te je ne moemo objektivno razmotriti. Zato je u takvim situacijama veoma vano reinterpretirati sve dane elemente, po mogunosti zajedno s nekim drugim ovjekom u kojeg imamo povjerenja, za koga mislimo da nam moe pomoi. Ovakav razgovor i reinterpretiranje tekih i neugodnih situacija nosi sa sobom nekoliko prednosti:

Samo oblikovanje u rijei, verbalizacija odreene situacije prisiljava nas da je logiki objasnimo i drugome i sebi. Ovakvo racionalno prilaenje automatski smanjuje osjeaj emocionalne napetosti jer je logino miljenje "neprijatelj broj 1" emocionalnih stanja, i obrnuto.

Ako smo drugome i sebi logino objasnili danu situaciju i tako olakali emocionalnu napetost, lake emo vidjeti izlaz iz nje, to ga ranije nismo vidjeli ba zbog emocionalnog balasta kojim smo bili optereeni.

Onaj kojemu pripovijedamo tu za nas neugodnu stvar nije u tome toliko emocionalno angairan pa zato moe gledati tu situaciju mnogo objektivnije, a to opet olakava i pronalaenje nekog rjeenja. ovjek koji prosuuje sa strane ono to drugoga emocionalno potresa uvijek je u stanju da to vidi "oima orla", iz ire perspektive, a ne gleda na to "oima mrava", kao to to ini onaj o ijoj se koi radi i ija je perspektiva zbog toga uska, subjektivna i iskrivljena. Zbog toga e i savjet to nam ga moe pruiti "ovjek sa strane" biti esto znaajna pomo, ili ak i rjeenje problema koji nas mui.

Reinterpretacija i verbalizacija emocionalno zasienih situacija jedna je od glavnih poluga za postizanje emocionalnog rastereenja i zbog toga se iroko primjenjuje u svim metodama rehabilitacije poremeene linosti. 3.5 Angairanje aktivnou Ovo je stari, prokuani "recept" protiv nekih neugodnih emocija. Kada ne moemo izbjei opasne, teke ili neugodne situacije, angairajmo se u nekoj aktivnosti, ponimo neto raditi. Tko ide kroz umu i od straha pjeva, zaista razgoni strah jer je aktivan, neto radi - pjeva. Ili, poznato je iz rata da je za borce najtee iekivanje juria koji prati napetost i neugoda. Kada, meutim, juri otpone i nastane kretanje, borba, akcija - ta se napetost gubi, odnosno iezava u kompleksu drugih, manje neugodnih emocija.

3.6 Otkrivanje humora Svaka ivotna situacija, ma koliko bila opasna, neugodna ili ak tragina, neminovno sadri u sebi elemente humora. Te elemente treba znati uoiti i istaknuti jer e njihovo naglaavanje bitno smanjiti postojeu emocionalnu napetost. Svaki je humor, pa makar to bio i "Galgenhumor", bolji nego nikakav u takvoj situaciji. 3.7 Uklanjanje briga Briga je najea neugodna emocionalna situacija s kojom se svatko susree. Ona nije nita drugo nego matanje o buduim neprilikama koje nas mogu zadesiti, te je zato proeta emocijama straha i tjeskobe. Poed ope metode verbalizacije, pri suzbijanju briga treba imati u vidu jo i ove elemente: Nema se smisla "gristi" zbog onoga to je ve prolo jer se u prolosti i tako ne da nita izmijeniti. Treba biti okrenut prema sadanjosti i budunosti jer tu moemo i moramo djelovati na dogaaje. Veina se briga ne ostvaruje, tj. u najveem broju sluajeva ipak se sve zavrava relativno dobro. Neke su ankete i ispitivanja pokazala da se svega oko jedne treine naih briga realizira negativno po nas, a itave dvije treine pokazuju se kao nepotrebno plaenje samoga sebe. Ako se previe brinemo, troimo uzaludno onu energiju koja bi nam inae mogla dobro posluiti za akciju kojom emo predusresti eventualne potekoe to nas zabrinjavaju. Treba hladnokrvno analizirati to bi bilo ak i da se dogodi ono najgore zbog ega smo zabrinuti. Onda emo obino utvrditi da ak ni to ne bi bilo tako uasno kao to se ini na prvi pogled, jer, ini se da ima pravo ona izreka koja kae da "ni vrag nije tako crn kao to ga slikaju". 3.8 Fizika relaksacija U posljednje vrijeme veoma se naglaava vanost fizike relaksacije u borbi protiv emocionalne napetosti. injenica je, naime, da je psihika napetost uvijek praena fizikom napetou odreenih grupa miia. Zbog toga relaksacija, tj. oputanje miia u fiziolokom smislu, nuno dovodi i do psihike, emocionalne relaksacije. Ali, na alost, nije lako postii potpunu fiziku relaksaciju pa zato danas postoje razraeni itavi sistemi za uvjebavanje u to potpunijoj relaksaciji. Ako se jednom takva relaksacija postigne, onda je mogue - po miljenju
8

nekih autora - gotovo potpuno ukloniti psihiku napetost i sve neugodne posljedice koje ona izaziva. Sve ovdje navedene mjere za emocionalnu kontrolu, naravno, nisu nikakav psiholoki univerzalni lijek, ali sve one mogu, u odreenim okolnostima, pridonijeti subjektivnom i objektivnom olakanju u tekim i neugodnim situacijama.

4. EMOCIJE NA POSLU POKAZATI ILI PREVLADATI?

Treba li potisnuti ljutnju ili pokazati emocije, kakve god bile? ak i pred efom?! Kako se boriti sa stresom na sve zahtjevnijem tritu rada? Kako sauvati hladnu glavu? Sigurno i vas na radnom mjestu povremeno zateknu neugodne i stresne situacije, na koje niste reagirali kako je trebalo ili barem tako s gorinom pamtite. Naporan dan esto ne ostavi previe vremena za racionalan i profesionalan pristup problemu, a neprimjerena reakcija moe ostaviti traga na karijeri, primjerice, usporiti napredovanje, ali i dovesti do zdravstvenih problema11. Zaposlene ljude najee mui nedostatak otvorene komunikacije na poslu. Ne znaju kako izraziti vlastito nezadovoljstvo i traiti ono to bi eljeli, a s druge strane esto nisu niti spremni adekvatno reagirati kada im netko drugi s posla eli ukazati na neke njihove propuste. Zato na poslu esto vlada naizgled harmonina klima, jer se ne razgovara o problemima, dok stvarna efikasnost trpi, jer su svi svjesni mnogih nerazjanjenih problema koji su gurnuti pod tepih. 4.1 Kako nauiti upravljati emocijama na poslu, i zato je to vano? Sve do nedavno u poslovnom kontekstu nije se pridavalo dovoljno panje emocijama. Smatralo se da na radnom mjestu treba dominirati razum, dok se emocijama pristupalo s neznanjem i nerazumijevanjem (uglavnom ignorirajui ih ili osuujui). Meutim, kod ljudi su se evolucijski emocije razvile puno prije nego razum i imaju vrlo znaajan utjecaj na nae ponaanje. One su te koje e nas potaknuti na izuzetne rezultate ili e djelovati da na posao dolazimo s grem u elucu i nezainteresirano pristupamo svakodnevnim zadacima. Upravljanje emocijama ukljuuje kako vjetine upravljanja sobom (samosvijest, samosvladavanje, samomotivaciju), tako i stvaranje klime u kojoj se otvoreno i konstruktivno razgovara o problemima i dolazi do rjeenja prihvatljivih za sve. 4.2 Kako kontrolirati stresne situacije, kako ih na vrijeme prepoznati? Bez obzira koliko stres izgledao neracionalan, on zapravo uvijek slijedi jednu vrlo racionalnu formulu: stres = poveana osjetljivost + osjeaj bespomonosti. Dakle, do stresa dolazi ako nam je do neega jako stalo, te ako osjeamo bespomonost da to dobijemo, odnosno zadrimo. Po istoj formuli moemo kontrolirati stres: moemo razviti ravnoduniji stav prema

11

http://zena.hr/clanak/poslovni_savjeti/emocije_na_poslu_pokazati_ili_prevladati/1675.asp

10

izvoru naeg stresa ili moemo smanjiti osjeaj bespomonosti tako da osvijestimo da nam na raspolaganju stoji puno vie rjeenja nego to nam se to ini na prvi pogled. 4.3 Kako izbjei konflikte u radnoj okolini, kako se "smiriti "? Na poslu kada doe do napete situacije najpametnije je ne rjeavati problem odmah, jer navala emocija blokira mozak koji u tom trenutku vrlo teko moe definirati pravi uzrok poviene tenzije, pa tako ne moe niti pronai konstruktivno rjeenje. Preporuuje se izai iz situacije te provjetriti i smiriti emocije nekom antistres tehnikom (dubokim disanjem, kratkom etnjom ili nekom drugom fizikom aktivnosti, crtanjem ili sl.). Nakon to se emocije smire treba proanalizirati to je dovelo do njihovog aktiviranja, to se eli dobiti i razmisliti o moguim rjeenjima prihvatljivim za sve. Tako pripremljen treba ii razgovarati i zajedniki s drugom stranom doi do konstruktivnog rjeenja. 4.4 Treba li pod svaku cijenu izbjei zaplakati na poslu ili je ipak bolje pokazati emocije, moe li pla natetiti karijeri? Emocije svakako treba proraditi, jer je to najzdraviji nain za njihovo rjeavanje. Meutim, preporuujem da to osoba uini nasamo ili u drutvu osoba u koje ima povjerenja. Otvoreno iskazivanje emocija u samoj konfliktnoj situaciji u svakom sluaju treba izbjegavati, jer moe utjecati da se druga strana pone osjeati napadnuto. Tada moe reagirati ili kontranapadom ili razvijanjem osjeaja krivnje, to nisu emocije koje su preduvjet konstruktivnog rjeavanja problema. 4.5 Je li tetno i na koji nain dugotrajno potiskivanje emocija na poslu? Potiskivanje emocija je uvijek tetno jer dovodi do psihikih i tjelesnih tegoba, kao to su osjeaji nezadovoljstva i neispunjenosti, tuge, straha, grenja u elucu, glavobolja i sl. Jednako tako je tetno nerjeavanje problema, jer sve to je nerijeeno ponovno aktivira potisnute emocije, to dugorono moe dovesti do ozbiljnih oboljenja. Stoga svakako treba razviti vjetine kako efikasnog smirivanja emocija, tako i efikasnog rjeavanja problema, kao preventive osjeaju trajnog nezadovoljstva.

11

4. ZAKLJUAK

Svatko se moe naljutiti -to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnog stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnog razloga i na ispravan nain -to nije lako. (Aristotel) Od Aristotela do danas samo najbolji znaju kontrolirati svoje emocije. Emocije su jake snage koje utjeu na nae svakodnevno ponaanje. Ljudi se smiju, plau, zaljubljuju ili raznose zgrade pod utjecajem emocija. Zato je kontrola emocija pravo umijee i zahtijeva cijeloivotno uenje. Svjesna kontrola emocionalnih stanja moe uvelike uveati osobne snage pojedinca. Kontrola emocija ne znai ignoriranje istih, ve njihovo prepoznavanje i djelovanje na njih kad smatramo da je potrebno, a ne nekontrolirano i sluajno. Potrebno je shvatiti da se svaka emocija pojavljuje s odreenim razlogom i ima svoju svrhu te da nijedna emocija nije nepotrebna. Bitno je samo da iz nje izvuemo ono najbolje.

12

LITERATURA
1.

http:/ http:/ www http:/ http:/ http:/

/bs.wikipedia.org/wiki/Emocija
2.

/hr.wikipedia.org/wiki/Osje%C4%87aji
3.

.ffpu.hr/fileadmin/Dokumenti/4._Emocije_i_ei.ppt
4.

/sites.google.com/site/emocijesanda/vrste-emocija
5.

/free-zg.htnet.hr/fritz75/psiho012.htm
6.

/www.portalalfa.com/mambo/index.php? option=com_content&task=view&id=238&Itemid=183
7.

http:/

/zena.hr/clanak/poslovni_savjeti/emocije_na_poslu_pokazati_ili_prevladati/1675.aspx

13