Sie sind auf Seite 1von 331

Des Griffin

ETVRTI REICH BOGATIH


Dimenzija koja nedostaje u svjetskim zbivanjima
S engleskog preveo: Hrvoje Topi

Prijevod djela: Fourth Reich of the Rich, 1976 g.

Zagreb, 2 0 0 3 .

SADRAJ
Prvo poglavlje
to je istina? 11 15 21 25 45 75 125 149 175 185 221 249 261 267

Drugo

poglavlje

Nae dragocjeno nasljedstvo

Tree poglavlje
to je k r e n u l o po zlu?

etvrto poglavlje
T k o upravlja svijetom?

Peto poglavlje
Iluminati - I. dio

esto poglavlje
Iluminati - II. dio

Sedmo

poglavlje

Bilderbergeri

Osmo poglavlje
Ujedinjeni narodi - novi Babilon

Deveto

poglavlje

Izvrne zapovijedi i novi ustav

Deseto poglavlje
Manipulatori n o v c e m

Jedanaesto Dvanaesto Dodatak I.

poglavlje poglavlje

Glavni plan - U v o d T r a g e d i j a . . . i nada Trai se ovjek - ovjek koji nee uzmaknuti

Dodatak II.
C r v e n a simfonija

Ova je knjiga posveena onim rijetkim pojedincima - tko god i gdje god oni bili - koji iskreno ele znati i shvatiti TO se dogaa na nacionalnoj i meunarodnoj sceni - i ZATO! Autor se nada da e izneseni materijal itatelju biti jednako uzbudljiv i pouan kao to je bio autoru dok je radio na istraivanju i pisanju knjige.

UVOD

Pria koju ete proitati je istinita. I m e n a o s o b a i organizacija koja se spominju nisu promijenjena. Rei da su informacije sadrane u ovoj knjizi eksplozivne, senzacionalne i "van p a m e t i " znailo bi izraziti realnost najblaim m o g u i m rijeima. O n e su sve to - i vie od toga! Povrh svega, one su istinite! etvrti Reich bogatih rezultat je gotovo etrdeset godina teme ljitih istraivanja u kojima je autor nastojao, po rijeima pokojnog Sir Winston Churchilla, otkriti i izraziti "istinu... koja je s a m a . . . koja je uvijek... koja je konana". N e m a niega u istini ega bismo se tre bali plaiti - ako je istina o n o to zaista traimo. O n a s a m o m o e pri donijeti n a e m znanju i razumijevanju svjetskih dogaanja. S a m a istina m o e n a m pruiti solidne temelje na kojima e m o izgraditi svoje poglede na svijet. A k o su zakljuci ove knjige stvarna istina, oni bi se trebali pri hvatiti i prenositi kao takvi. S druge strane, ako ne odgovaraju istini, mogu biti prikazani kao pogreni. Kao to je G e o r g e W a s h i n g t o n j e d n o m rekao: "Gdje postoje napori da se ona razotkrije, istina e na kraju pobijediti." Bez sumnje, civilizacija je suoena s najveom krizom svih vremena. Ali zato? Te posljedice nisu nastale tek tako - one su bile uzrokovane. Neto - nekakva sila - stvorila ih j e , i dri ih na ivotu. Na stranicama koje slijede p o m n o e m o sagledati posljedice, da bi smo zatim predstavili neke od zapanjujuih dokaza koji su uzro kovali te posljedice - dokaze koji bi mogli potpuno promijeniti vae gledite na svjetska zbivanja. Zato ova knjiga i nosi podnaslov Di menzija koja nedostaje u svjetskim zbivanjima.

PRVO POGLAVLJE

TO JE ISTINA?
"to je istina?" upitao je visoki dunosnik Rimskog Carstva prije gotovo 2 0 0 0 godina. To je dobro pitanje, a ujedno i pitanje koje nepre gledna, g o l e m a veina ljudi brie iz svojih misli pri susretu s proble mom. Nai su u m o v i poput nevjerojatno sloenih kompjutora. Tijekom svakodnevnih aktivnosti milijuni poruka munjevitom b r z i n o m ulaze i izlaze iz naih "mentalnih kompjutora" kroz pet osjetila - osjet vida, sluha, okusa, mirisa i dodira - i milijuni odluka bivaju d o n e s e n e na temelju priljeva informacija i naeg razumijevanja istih. Taj je proces postao u toj mjeri automatizirana, refleksna aktivnost da s m o rijetko kada svjesni toga da se te odluke donose. Naalost, veina nas sklona je prepustiti se tome da nas ivot nosi dok d o n o s i m o automatske ili poluautomatske o d l u k e koje se preesto temelje na dezinformacijama, poluistinama ili ak potpunim laima! Kao to je j e d a n autor rekao: "Preputanje je nesvjestan proces. esto nismo svjesni da smo u opasnosti dok se ne nasuemo. Svi s m o nepre stano izloeni p r o m j e n a m a u tijeku miljenja, navika, i slinog, a one naginju tome da nas neprimjetno odvuku od pozicije koju bismo tre bali drati." Ali to je s novim ili nepoznatim informacijama koje dolaze u na u m ? K a k o se n o s i m o sa znanjem koje nai " m e n t a l n i k o m p j u t o r i " odmah ne prepoznaju? U veini sluajeva, na visoko razvijen, vrlo osjetljiv obrambeni mehanizam stupa u akciju i preplavljuje nae u m o v e s tisuu i j e d n i m oiglednim razlogom zato bismo trebali slijediti liniju manjeg otpora i rijeiti se istine u najranijoj moguoj fazi. Kao to je pokojni Sir Winston Churchill j e d n o m rekao: "Veina se ljudi u j e d n o m trenutku svojeg ivota spotakne o istinu. Veina se podigne, obrie i pouri za svojim poslom kao da se nita nije dogo dilo." 11

D e s Griffin

Da li ste i vi takvi? A k o se zaista zamislite nad ovim, bit ete primorani da primijetite apsolutnu istinu ovih komentara, kao i to da se oni vie ili manje odnose i na vas. To je j e d n o s t a v n o odlika ljud ske prirode! Za veinu ljudi svijet je velika zbrka kontradiktornih i zbunjuj u i h ideologija - bez smisla, razloga ili svrhe! To je istina - ali povrinska! A tko danas sagledava vie od vanj tine neke d a n e situacije? Malo tko! Ta manjina ljudi koji su bili dovoljno potpuni, uporni i dovoljno jakih eludaca da bi se posvetili bespotednoj potrazi za istinom i razumijevanjem, otkrili su da ona prua neizmjerne nagrade i zadovoljstva! Istina se rijetko, ako ikad, nalazi na j e d n o m mjestu. Kao to je drevni prorok rekao, cijela istina nalazi se " m a l o ovdje, malo ondje" (Iz 28,10). Poput zlata, posjedo vati istinu rijetko je i vrlo vrijedno. Da su se n e k o m sreom ljudi tijekom v r e m e n a posvetili potrazi za istinom i potpunou s istim a r o m i marljivou s kojima su udjeli za posjedovanjem zlata, svijet bi bio osjetno drugaije mjesto za ivot. Razlog koji stoji iza ovog paradoksa j a s n o je predoen na strani c a m a Biblije: "Svjetlo (istina) je dolo na svijet, a ljudi su voljeli tamu vie n e g o Svjetlo, jer su im djela bila zla. Jer svatko tko ini zlo, mrzi Svjetlo i ne dolazi k Svjetlu, da se ne otkriju njegova djela" (Iv 3,19-20). Svjesni s m o toga - pogotovo s obzirom na n e d a v n e dogaaje i otkria - da istinoljublje i visoka moralnost nisu kvalifikacije potrebne za slubu politiara, bez obzira da li je rije o gradskoj, dravnoj ili federalnoj razini - ili ak o Bijeloj kui! Zapravo, ako nita drugo, takvi bi atributi bili prilina smetnja, ak i ozbiljna mana dunosniku ili pretendentu na bilo koji od navedenih poloaja. A m e r i k a politika scena teko je preoptereena prevarantima, gotovanima i prevrtljivcima koji su kroz razdoblje od samo nekoliko desetljea liili veliku ameriku naciju doslovno cijelog njezinog dostojanstva, s a m o p o t o vanja i bogatstva. Unato tomu to se sasvim oito d o g o d i l o , zapa njujue je mali broj ljudi p o e o tek nazirati da su bili lakovjerne rtve najdrskije prijevare u zabiljeenoj povijesti. Jedna od najjasnijih lekcija u ljudskom iskustvu, koja se najlake prihvaa, injenica je da sama pojavnost nije nikakav pokazatelj isti ne. Svi s m o svjedoili situacijama kada su se "fantastine k u p o v i n e " 12

to je

istina?

i "nevjerojatni p o p u s t i " ispostavili kao skupi promaaji. V e i n a pre via injenicu da je ovo p o g o t o v o primjenjivo u politikom zakono davstvu: socijalna skrb i drugi navodni programi pomoi ilustracija su ove ideje! to je s tiskom - da li je on iskren? okantan - ali istinit odgovor na ovo pitanje pruio je John Swinton, urednik lista New York News, na godinjoj veeri Amerikog novinskog udruenja 1914: "U Ameri ci ne postoji neovisan tisak, s iznimkom novina u malim provincijskim gradiima. I vi i ja to z n a m o . Nitko se od vas ne usuuje izgovoriti ovo poteno miljenje. Kada biste to i uinili, unaprijed znate da se to nikad ne bi o b j a v i l o . . . Z a d a a je n e w y o r k o g novinara da lae, prikriva istinu, da se klanja pred n o g a m a monika, da prodaje svoju zemlju i rasu za svoj dnevni kruh, ili drugim rijeima, za svoju plau. Svi s m o mi orua i podanici bogataa u sjeni. Mi smo marionete. Ti ljudi povlae konce i mi pleemo. Nae vrijeme, nai talenti, nai ivoti i sposobnosti u vlasnitvu su tih ljudi - mi s m o intelektual ne prostitutke." La ne m o e egzistirati sama po sebi. Po svojoj prirodi ona mora biti poduprta d r u g o m lai. A one se zatim moraju osloniti na nove la i. T a k v a p r a k s a se brzo razvija u zbrku prijevara i lai u kojoj istina s v r e m e n o m postaje sve vie potisnuta. " O , k a k o zamrenu mreu zapliemo k a d a se b a v i m o prijevara ma!" S druge strane, istina je neovisna - jaka, nepokolebljiva i trajna. N e m a potrebe da ju " b r a n e " oni koji u nju vjeruju. S a m a se brani od svojih protivnika - i izlazi iz napada ista, j e d n o s t a v n a i neokrnjena - istina! Henry Ford, veliki pionir autoindustrije, bio je vrlo jezgrovit: "Istina esto izgleda nerazumna; istina je esto depresivna; p o n e k a d se ini zlom; ali ona ima vjenu prednost, ona je istinita, i sve to se zasniva na njoj ne donosi niti stvara konfuziju." "Vjerovati da bismo mogli biti u krivu u vezi s n e i m - gotovo bilo ega - j e , naalost, vrlo poraavajue iskustvo za ego nekih (ako ne i veine) ljudskih bia. Razotkrivanje mitova i predrasuda m o e izazvati psiholoka oteenja koja su ravna potpunoj destrukciji ega." 13

D e s Griffin

Kada je zatitni prekriva uklonjen, s njim odlazi i onaj udobni kutak u koji se m o e m o zavui kada neka nova izazovna ideja naie i uznemiri nae u m n e procese. I m a m o svoju prvu crtu obrane od istine i ona je daleko djelotvornija od bilo kakvog radara ili razvijenog vojnog sustava obrane od projektila. O n a n a m nepogreivo govori da n i s m o u krivu, n e g o u pravu, bez obzira na sve! Veina ljudi se tvrdoglavo opire bilo kakvoj novoj istini s cije lom serijom obrana na prvoj crti i nekoliko rezervnih sustava povrh toga! Ali kada istina napokon porazi sve njihove obrane, prisiljeni su se osloniti na o n o izlizano opravdanje: " ' t o misli, tko si ti? T k o te je za to ovlastio?' A k o sve drugo propadne, ljudi su skloni 'sputa nju' o v a k v e vrste" (G. T. Armstrong, asopis Good News, listopad 1975.). to blie istraujemo istinu, to savrenija, j e d n o s t a v n a i ista ona postaje - i utoliko jasnije i prodornije baca svjetlo na dogaaje oko nje! K a k o ete napredovati kroz ovu knjigu, nailazit ete na m n o g e stvari koje e vas zainteresirati i obrazovati i s kojima ete se sloiti. To je d o b r o ! T a k o e r ete naii na m n o g e injenice koje e se na prvi pogled doimati poput idiotizma. Va prvi poriv m o g a o bi biti da odloite knjigu i odbacite sadraj kao "potpuno smijean", "glupost", "fanatiki" ili "pretjeran". To je takoer razumljivo: sam autor jednako je reagirao kada se upoznao s istim informacijama! Sjetite se, meu tim, o p o m e n e m u d r o g kralja S a l o m o n a (Posl 18,13): " T k o odgovara prije nego to saslua, na ludost mu je i sramotu." Tijekom itanja, vodilja neka vam bude definicija istine iz W e b sterova Ilustriranog rjenika: "U skladu s realnou; vjeni princip ispravnog ili prirodni poredak stvari; vjernost, ustrajnost; slaganje sa standardom ili pravilom; tonost." Istina e se uvijek savreno uklapati u realnosti svijeta - drutvo u kojem ivimo!

14

DRUGO POGLAVLJE

NAE DRAGOCJENO NASLJEDSTVO


Svi se slau u jednoj stvari: Sjedinjene A m e r i k e D r a v e su kao nacija j e d i n s t v e n e u cijeloj zabiljeenoj povijesti. To je daleko najmonija nacija koja se ikada pojavila na svjetskoj sceni; nacija sloboda bez premca, koja je krajem Drugog svjetskog rata imala 6,6% svjetske populacije i 5 0 % svjetskog bogatstva. Clinton Rossiter, povjesniar i politolog na Sveuilitu Cornell, piui za magazin Life 1960. lanak nazvan Nacionalna svrha, izjavio j e : "Sjedinjene Amerike Drave se s pravom ubrajaju u one nacije za koje je dobrotvoran osjeaj nacionalne svrhe - ili meni osobno dra e, misije - bila povijesna nunost. Poput djece Izraela, mi s m o bili 'posebno b l a g o ' . Sudbina nam je bila posebno naklonjena, ona od nas zahtjeva i poseban trud... Ljudi poput Washingtona i Lincolna osjeali su tu veliku istinu i svjesno djelovali u skladu s njom." " N a l a z i m o se", rijei su A b r a h a m a Lincolna, "u m i r n o m posje dovanju najboljeg dijela zemlje, s obzirom na plodnost tla, veliinu teritorija i pogodnost k l i m e . . . Zakoniti smo nasljednici ovih temelj nih blagoslova. N i s m o se morali truditi da ih utemeljimo niti da to postignemo." U svom slavnom proglasu od 30. oujka 1863. Lincoln nastavlja: "Zadaa je nacija, a i ljudi, da duguju svoje postojanje svevladajuoj Bojoj snazi. Primili smo najprobranije boanske blagoslove. M n o g e smo godine bili darovani m i r o m i blagostanjem. Izrasli s m o u broju, bogatstvu i snazi vie nego ijedna nacija ikada; ali zaboravili s m o Boga! Zaboravili s m o milostivu ruku koja nas je odrala u miru, p o veala n a m broj, obogatila nas i osnaila; oholo s m o zamiljali, u svojim prevrtljivim srcima, da su svi ovi blagoslovi stvoreni n e k o m naom n a d m o n o m mudrou i vrlinom." 15

D e s Griffin

Veina nas je odrasla u S A D - u uzimajui nacionalna bogatstva zdravo za g o t o v o - kao neto to se podrazumijeva, neto to je nae pravo, a ne kao neto za to bismo trebali biti vjeno zahvalni, za iji s m o razvoj i odranje odgovorni. D o b r o j e , makar na trenutak, od maknuti se od svih " z a m k i " kojima s m o svakodnevno okrueni, pro cijeniti snagu i bogatstvo koje S A D uiva na vrhuncu svoje moi - i usporediti to s ostatkom svijeta. Pri kraju 40-ih S A D je bio na vrhuncu svoje moi i u posjedu veeg postotka svjetskih bogatstava nego ikad prije. U tom razdoblju S A D je i m a o triput vie zlatnih rezervi no ostatak svijeta zajedno. Proizvodili s m o 6 0 % svjetskog elika i vozili 7 3 % svih svjetskih automobila i kamiona. Sudjelovali s m o u 5 1 % svjetske proizvodnje plina i bili u posjedu 6 7 % svih svjetskih telefona. Amerikanci su imali m n o g o vei postotak radija, hladnjaka, zamrzivaa, strojeva za pranje rublja, klima-ureaja i drugih luksuznih dobara n e g o ijedna druga nacija na svijetu. U produktivnosti smo daleko nadmaili sve ostale. U tehnikom znanju bili s m o bez konkurencije. S A D je bio najvei, div meu pa tuljcima - a ostatak svijeta je bio pun potovanja i visoko cijenio Sje dinjene A m e r i k e D r a v e ! U godinama koje su slijedile neto je krenulo grozno loe. Sada, umjesto da su nacije svijeta do nogu SAD-u, ini se da mu veina njih grabi za grlom, poput prodrljivih zvijeri koje ne biraju sredstva da povuku S A D dolje. Dajui svu svoju potporu amerikim vanjskim neprijateljima, u ovoj zemlji postoji arolika skala vandala - organi zacija i pojedinaca koji neprekidno nastoje diskreditirati ovu zemlju, ismijati je i potkopati ostatke autoriteta koje bi S A D j o m o g a o imati u svijetu. U meuvremenu, veina politiara i svjetovnih " v o a " s ve likim entuzijazmom surauje s ovim dravnim neprijateljima, radei na propasti S A D - a kakvog danas z n a m o ! Kada bi netko analitiki i objektivno sagledao S A D kasnih 40-ih i u s p o r e d i o ga s ovim na poetku treeg tisuljea (takoer u odnosu na d r u g e svjetske nacije), kontrast bi bio golem - i prilino zastra ujui. S p r a v o m bi se upitao: " Z a r S A D pokuava poiniti samo ubojstvo?" Jer S A D je zaista "krenuo nizbrdo i ne usporava". S A D se ponosi time to je nacija "imanja", "razvijena nacija". Ljudi ovdje imaju vie novca, vie sloboda, vie m o g u n o s t i , vie 16

N a e d r a g o c j e n o nasljedstvo

prava i privilegija i vie luksuza od bilo koje druge nacije u povije sti. Zapravo, Amerikanci uivaju u stvarima koje su ljudi prije s a m o nekoliko desetljea zamiljali rezultatom utopijskog drutva, a ipak su meu najzbrkanijim i najnesretnijim narodima na svijetu. S A D " i m a " vie financijskih "strunjaka" od bilo koje nacije, a ipak su njegovi privatni i nacionalni dugovi vrtoglavi; oni su doslov no neopisivi. Amerika " i m a " vie medicinskih strunjaka no bilo tko drugi, ali ipak p o l a njezine populacije boluje od kroninih bolesti. Amerika " i m a " obilje branih savjetnika, ali ipak svaki drugi brak za vrava r a z v o d o m . A veina onih koji se odre, vise o niti labilnog primirja. Amerika je "razvila" super-tehnologiju, do te mjere da moe p o slati troje ljudi na Mjesec i vratiti ih sigurno na Zemlju. " R a z v i l a " je m o g u n o s t savrene komunikacije s ljudima na Mjesecu - m o g u nost primanja savrenih televizijskih transmisija s Mjeseca - ali, s druge strane, obian ovjek s ulice nije u stanju komunicirati sa svo j o m enom, svojim susjedima, ak ni sa svojom djecom. Nevjerojat no, ali istinito! " S a m o bi lakomislen ovjek mogao zanemariti oite injenice", rijei su J a m e s a Restona u njegovu lanku od 1. sijenja 1970., "da smo prenapueni, necivilizirani, podijeljeni, korumpirani i izgubljeni, izgubljene vjere, a uasnuti skepticizmom. Rat, kriminal, zagaivanje, rasizam, politiki cinizam i pesimizam nai su pratitelji." Prizor o v e velike nacije koja je izgubila r a z u m j e d n a k o je poni avajui koliko i opasan. Ameriki saveznici diljem svijeta d u b o k o su zabrinuti dogaajima u ovoj zemlji. Oni ozbiljno sumnjaju u spo sobnost (ak i volju) S A D - a da rijei neke od svojih goruih problema. Da, " s a m o bi lakomislen ovjek m o g a o zanemariti oite inje nice"; s pozicije nedostine moi i svjetskog divljenja, S A D se u za panjujue malo godina srozao doslovno do moralnog, financijskog i d u h o v n o g bankrota. Prije pedeset godina slika koju je Amerika stvorila o sebi i namet nula je svijetu bila je ona kolosalno m o n o g , iznimno ivog, fanta stino bogatog i dobrohotnog diva kojem se sa sigurnou m o g l o vje rovati da vodi svijet kroz izazove budunosti i "suncem obasjane vi soravni", o kojima je Winston Churchill govorio tijekom D r u g o g svjetskog rata. 17

D e s Griffin

Kroz vrijeme, ta je vizija okaljana, iskrivljena, okrnjena, slo mljena i upropatena. O n a je sada potpuno neprihvatljiva ak i naj naivnijem p o v r n o m promatrau amerikih prilika. K a k o Sjedinjene Amerike Drave nastavljaju svoj put u tree stoljee postojanja kao drava, novi imid koji imaju u zemljama svi jeta daleko je od onog otprije pedeset godina. N o v a slika prikazuje gunavog glupana koji se teko kree, pada i posre, upadajui iz j e d n e krize u drugu kroz neprozirnu maglu straha i neodlunosti. To je slika posrnulog diva koji baca mrvice svo j i m susjedima (kupljene posuenim novcem!) da ne bi doao u sukob s njima, dok se sam valja u golemoj orgiji kriminala i nasilja. Slika u a s n o bolesnog diva koji je zamijenio svoje b o g o m d a n o kransko naslijee za zdjelu humanistike socijalistike j u h e , izgubio bilo ka kav osjeaj za svoju sudbinu, i isprao svoj um od svih tragova morala - buntovnik iji su umni procesi toliko iskrivljeni i zbrkani da su izvan svake mogunosti razumijevanja. To je slika degenerika kojemu se ne moe vjerovati jer on ne vjeruje sam sebi; diva koji u svojoj tra umatskoj neurozi guta goleme koliine tableta - tableta za spavanje, za buenje, za ubrzavanje i usporavanje, zajedno s tabletama i droga ma koje mu omoguuju "bijeg" iz alarmantne realnosti njegovog oaj no loeg poloaja. M n o g i diljem svijeta nalaze ovo zabavnim - ali zastraujuim spektaklom. Zastraujuim zato jer su se njihove nade i planovi te meljili na pretpostavci da e S A D (opjevana "zemlja slobodnih i d o m o v i n a hrabrih") ostati dominantna sila na svjetskoj sceni. U da nanjoj slici S A D - a nita ne upuuje na njihove poetne pretpostav ke i ta ih injenica d u b o k o zabrinjava. Sagledavajui pedeset godina koje je proveo u FBI-u, pokojni J. Edgar H o o v e r rekao j e : "Svialo se to n a m a ili ne, moral uz koji pri stajemo kao narod je vitalni imbenik naeg opstanka kao slobodne nacije. Zabrinuti graani poinju se pitati nismo li u smrtnoj opasno sti odbijajui o n e stvari koje su izvor snage nae nacije. U l a z i m o li u d o b a koje mora zavriti u anarhiji? O d g a j a m o li narataj kojemu gotovo potpuno nedostaje samodisciplina? Ukratko, zasluujemo li nae velianstveno naslijee? J e s m o li dovoljno spo sobni da z a d r i m o veliku republiku kojoj s m o se zakleli na vjernost? 18

N a e dragocjeno nasljedstvo

Da li e m o odrati sposobnost da vrimo svoju dunost kao A m e r i kanci?" Bivi ef policije Los Angelesa Parker takoer je izrazio sum nju u budunost naeg drutva. Izjavio je da je "vrlo zabrinut" tijekom dogaaja. "Vrlo mi je teko vjerovati da nae drutvo m o e nastaviti kriti najosnovnija prava ljudskog ponaanja i oekivati da opstane. Mislim da m o r a m zakljuiti da e i ova civilizacija, kao i prijanje, unititi samu sebe. Ostaje samo pitanje - kada?" Da li e S A D propasti kao to neki promatrai predviaju? Prije pedeset g o d i n a takva bi se ideja inila apsurdnom, ali sada je m n o g i vide kao jasnu mogunost.

ABRAHAM LINCOLN
A b r a h a m Lincoln, imajui vrlo jasnu i dalekosenu viziju, izja vio je, predviajui budunost, da nijedna strana sila ili udruenje stranih sila " n e e moi silom napiti se vode iz rijeke O h i o ili ostaviti trag na Blue Ridgeu (planina u SAD-u nap. pr.) u iduih tisuu godina." "Otkuda onda moemo oekivati opasnost? K a e m vam, ako ikada doe, sigurno e se rairiti meu nama, j e r ne m o e doi izva na. Ako nam je destrukcija sudbina, mi emo sami sigurno biti njeni autori i nositelji. Kao nacija slobodnih, ili emo ivjeti vjeno ili umrijeti od samoubojstva" (Abraham Lincoln, govor u Springfieldu, Illinois, sijeanj 1837. Isticanja moja - nap. autora). Lincoln je j a s n o shvatio da jedina prava opasnost koja prijeti amerikoj naciji m o e biti iskvarenost njenog naroda - o n o to se nazivalo subverzijom amerikog duha. Subverzija amerikog duha, koja se razliitim intenzitetom ve odvija zadnjih 100 godina, potkopala je sve temelje na kojima je ova velika nacija izgraena i pretvorila je u bolesno drutvo. Kada je a m e r i k a nacija ula u dvadeseto stoljee, bila je u os novi zdrava. Bujala je ivotom i vitalnou. V e i n a ljudi bili su is konski domoljubi, voljeli su svoju zemlju i ivjeli po odreenim moralnim standardima: potovali su svoju zemlju, svoje susjede i sa mi sebe! D o m i obitelj bili su visoko cijenjeni. Mukarci su bili mu evni, ene su bile enstvene i oba su spola bila zadovoljna svojim bogom danim odgovornostima. Kao rezultat ovih i drugih imbenika, nacija je bila zdrava.

19

D e s Griffin

U g o d i n a m a koje su slijedile, sva ta obiljeja z d r a v o g drutva polako su se osipala. Trenutno smo doli do toke na kojoj prosjena o s o b a n e m a j a s n o odreene principe na kojima bi zasnivala svoj i vot. L u t a m o po ivom pijesku sumnje, straha i neodlunosti. Nacija bez ikakvih transcendentalnih ciljeva ili smisla u postojanju. Kako je netko rekao: " S A D je nacija koja ne stoji ni iza ega, ali e propasti zbog bilo ega." Rezultat? Njegovi su " p l o d o v i " svuda oko nas, svima vidljivi. Pogledajte bilo koju fazu ili aspekt drutva i vidjet ete kroninu bo lest koja se pribliava osnovi drutva. Pravo stanje nacije odraava se u njenim v o d e i m institucijama - u kolstvu i crkvi, u knjievnosti i glazbi, u vladi i u d o m o v i m a . M o e m o ga vidjeti u financijskoj zbrci u kojoj se nalazi vlada i veina stanovnika. Da, S A D bi se danas m o g a o poistovjetiti s b e z n a d n i m bolesni k o m koji boluje od svih moguih smrtonosnih bolesti. Njegov vid i sluh su slabi, njegovi udovi unakaeni artritisom, a rak se pribliava vitalnim organima. A ipak, glupo i naivno, on uvjerava samoga sebe da je sve u redu i da e se na kraju sve dobro zavriti.

20

TREE POGLAVLJE

GDJE JE KRENULO LOE?

Gdje je krenulo po zlu? to je to pretvorilo proslavljeni ameriki "san" u ameriku nonu m o r u ? to je to pretvorilo zemlju slobodnih i domovinu hrabrih u zemlju kukavica i hulja? to nas je to obuzelo? Jesmo li mi uzrokom ovih posljedica koje vidimo po cijelome svijetu? Nai domovi i obitelji se raspadaju brzi nom koja pomuuje razum. Nae kole i kolege stvaraju otuene i fru strirane gutae tableta iji se cijeli ivot svodi na to da "gledaju svoja posla" - na prokletstvo buduih pokoljenja. Nae sudstvo prisiljava potene graane da se nou zakljuavaju u svoje d o m o v e , dok krimi nalci g o t o v o s l o b o d n o lutaju ulicama i teroriziraju stanovnitvo. Or gani vlasti (lokalni, dravni i federalni) samo rastu, rastu i rastu. Porezi i porezi i porezi. Oni troe i troe, dok nacija stenje pod i m p r e sivnim nacionalnim d u g o m koji dostie vrtoglave visine viestrukih trilijuna dolara. U svakom dijelu drutva na meniju su lai, prijevare, korupcija i licemjerje. Nigdje ne m o e m o pronai istinski zdrav dio drutva. to n a m se dogodilo? Da li s m o rtve neke u d n e nacionalne kletve? Ili s m o zaraeni nekom egzotinom psihikom bolesti? Da li s m o sluajno doli u sadanje grozno stanje nae nacije ili smo u njega gurnuti? Da li je rije o rezultatu prirodne degeneracije ili o uroti? Ideja g o l e m e urote, ili "skrivene ruke", koja vodi svjetske nacije u potpunu propast i raspadanje da bi se b e z b o n a totalitarna svjetska vlada m o g l a uspostaviti i silom nametnuti, ideja je kojom bi se svaka ozbiljnija osoba trebala pozabaviti. O v a knjiga namjerava iskreno i s prateom dokumentacijom prikazati razloge zbog kojih uvjerenje da takva zavjera postoji nije samo "racionalno", ve jedino iskreno uvjerenje koje netko moe zauzeti suoivi se sa svim doka zima! 21

D e s Griffin

Koncept takve zavjere nije nov - o njemu se intenzivno pisalo i govorilo od o s a m n a e s t o g stoljea. Prof. John Robison, A b b e Barruel, Sir Walter Scott i Nesta Webster neki su od povjesniara iji su radovi na tu temu bili poznati i iroko prihvaeni. M n o g i poznati ljudi izrazili su uvjerenje u takvu zavjeru: Winston Churchill, H e n r y Ford, Benjamin Disraeli, Charles Lindberg i Taylor Caldwell spadaju u "vjernike". Ironino, k a k o ulazimo kao nacija u tree stoljee s d o k a z i m a o takvoj zavjeri koji nas bombardiraju sa svakog ugla, p o p u l a r n o je u " v i s o k o o b r a z o v a n i m " krugovima izrugivati se i p o s p r d n o odnositi prema s v a k o m e tko je toliko " g l u p " da bi doao na tu ideju. Oni koji su dovoljno iskreni da bi sagledali injenice i dokazali postojanje zavjere, oznaeni su kao opsjednuti zavjerama i d e s n o ori jentirani ekstremisti sa svojim opsesijama. Njihova se miljenja p o tuju - dok god se klone "teorije" o zavjerama tijekom povijesti. Razmatrajui stranu i oito beskrajnu paradu "gluposti", "gre aka" i " z a b u n a " koje je naa vlada poinila tijekom zadnjih 60 g o dina, autor bestselera Gary Allen je izjavio: " K a d a bi se radilo samo o zakonu srednjih veliina, pola dogaaja koji utjeu na blagostanje nae zemlje trebali bi biti dobri za Ameriku. Kada bi bila rije samo o nesposobnosti, nai voe ponekad bi napravili greku u nau korist. Tu nije rije o gluposti ili sluaju, nego o planiranju i izvrsnosti" (Ni tko se ne usuuje nazvati to urotom, str. 8). O, kad bi bar veina ljudi proitala te rijei i zamislila se nad nji ma. Njihova je istinitost bolno j a s n a svakome s p o s o b n o m za logiku dedukciju. Mnogi su vodei akademici u SAD-u otvoreno zagovarali posto janje "skrivene r u k e " koja vodi dravne dogaaje u ovoj zemlji i na cijama svijeta. Na primjer, pokojni dr. Carroll Quigley, profesor povi jesti na Foreign Service School pri Sveuilitu G e o r g e t o w n , j a s n o je izjavio: "Zaista postoji, i to ve jednu generaciju... meunarodna organizacija koja donekle djeluje na nain kako radikalna desnica zamilja da komunisti djeluju. Zapravo, ta organizacija, koju bismo mogli nazvati G r u p a m a okruglog stola, nema nikakvih averzija spram suradnje s k o m u n i s t i m a ili bilo kojim drugim grupama, to esto i ini. Upoznat sam s djelatnou te grupe jer sam ju prouavao dvadeset godina, a u ranim ezdesetima dobio sam dozvolu da dvije 22

Gdje j e k r e n u l o loe?

godine prouavam njihove papire i tajne dokumente. Ne osjeam nikakvu odbojnost prema njima, niti prema veini njihovih ciljeva i veinu svog ivota bio sam blizak njima i njihovim nainima djelo vanja. Pobunio sam se u prolosti, a i nedavno, protiv nekih njihovih gledita... ali, openito, nae glavno razilaenje u miljenjima je u tome da oni ele ostati nepoznati, a ja sam miljenja da je njihova povijesna uloga dovoljno vana da bi bila poznata" (Macmillan, Tragedija i nada, 1966., str. 950). Jo j e d a n vrhunski predava, dr. Revilo P. Oliver, nekadanji pro fesor na Klasinim studijima Sveuilita Illinois, izjavio je da je "pot puno uvjeren" da takva zavjera doista postoji (Zavjera ili degenera cija?, str. 8). Unutar stranica koje lee pred vama susret ete se s vrlo ozbilj nim pitanjem Istine ili Kompromisa. O n o mora naii prije ili kasnije - vjerojatno prije nego kasnije! Mnogi dokazi koji e v a m biti pred stavljeni estoko e uzdrmati vae stare stavove, koje ste gradili na pretpostavkama, ili uzimali zdravo za gotovo od djetinjstva. Vaa prva reakcija mogla bi biti da odbacite pruene dokaze i proglasite ih "pot puno smijenima" i "glupou", ili da ih ismijete na neki drugi nain. Apeliram na vas da odustanete od takvih banalnosti kada je rije o pitanju meunarodne zavjere. Takvo djetinjasto ponaanje ne doka zuje nita - osim, moda, nezrelosti i intelektualne neiskrenosti pre ma s a m o m e sebi. Jedini iskren i potpuno poten nain da se d o e do odluke je da se zapitate i odgovorite na dva pitanja: 1.) Da li je to dokazivo? i 2.) Da li se to uklapa u turobnu realnost svijeta u kojem i v i m o ? Pri nastavku itanja imajte na umu rijei Benjamina Disraelija: "Svijetom upravljaju likovi potpuno drugaiji od onih koje zamiljaju ljudi koji nisu iza kulisa" (Coningsby, str. 233). K a d a zavrite s i tanjem ove knjige, uvidjet ete krajnju realnost ovih rijei - kao i injenicu da je Zavjera j e d i n o logino i razumljivo objanjenje o n o g a to se d o g a a na svjetskoj sceni!

23

ETVRTO POGLAVLJE

TKO UPRAVLJA SVIJETOM?


UVOD
Kritiari "teorije zavjere" s pravom istiu da takva zavjera ne bi mogla kontinuirano postojati tijekom mnogih stoljea bez " s i l e " koja bi upravljala njome kroz ta stoljea, koja bi osigurala uspjenost te zavjere kroz drutva, kulture i obiaje koji su se tijekom vremena mije njali. Do sada zagovornici teorija zavjere nisu predoili ovu dimenziju koja je zaista morala biti duhovni ili besmrtni element, nuan u inspi riranju i voenju misteriozne zavjere koja vue korijene iz pradavne prolosti. Svoje uvide o tome zabiljeio je poznati konzervativni znan stvenik, koji se udubio u ova pitanja i doao do zanimljivog zakljuka. On je zapisao da teorija o zavjeri "koja svjesno djeluje m n o g a stolje a" nije odriva osim ako ju se ne sagleda s religioznog aspekta. Ti me bi zavjerenici bili izjednaeni sa sotonistima, koji su u slubi nat prirodnog zla, kojeg oboavaju i koji zacijelo vide ili na neki drugi nain izravno doivljavaju manifestacije koje ih uvjeravaju u posto janje i snagu Lucifera. A budui da domiljati zavjerenici moraju biti vrlo otroumni ljudi, koji bi se teko mogli zavarati autosugestijom, h i p n o z o m ili d r o g a m a , namee n a m se zakljuak da su oni vjerojatno u kontaktu sa s n a g o m istog zla. Taj e zakljuak pokolebati nereligiozne ili s k e p t i n e " (dr. Revilo P. Oliver, Zavjera ili degeneracija, str. 39-40). Istraimo o v e mogunosti:

RANA OTKRIVENJA
U Bibliji pie: "U poetku stvori Bog nebo i zemlju... I vidje Bog to je uinio, i bijae veoma dobro" (Post 1,1; 1,31). "Tako bude d o vreno nebo i zemlja sa svom svojom vojskom" (Post 2,1). Rije 25

Des Griffin

"vojska" ukazuje na to da su aneli bili ukljueni u kreaciju i da su bili "vrlo dobri". Ali neto se zapanjujue i dalekoseno dogodilo, j e r u treem dijelu Postanka itamo o pojavi zmije - ili Sotone. to se dogodilo u vremenu izmeu kreacije i trenutka kada su se Eva i zmija susreli? O d g o v o r na to dramatino se otkriva poslije u Bibliji - u knjigama Izaija 14 i Ezekiel 28. O v e knjige otkrivaju da je za vrijeme kreacije Stvoritelj Bog po stavio Lucifera, koji "bjee uzor savrenstva, pun mudrosti i udesno lijep", nad vojsku anela (Ez 28,12, 14-15). Lucifer "bjee savren na putima svojim" k a d a je bio stvoren (Ez 28,15). S a m o i m e Lucifer znai "sin j u t r a " - "onaj koji svijetli" ili "svijetlea zvijezda (aneo, Otk 1,20) jutra". On je bio nositelj Svjetla - stvoreno d u h o v n o bie koje je bilo u posjedu silne istine, znanja, mudrosti i razumijevanja. Bio je postavljen iznad mnogih anela. Njegova je dunost bila da ih usmjeruje. On je bio svjetlo Njegovog dana! Kakav je bio njegov stav prema o d g o v o r n o s t i m a i moi koju mu je njegov Stvoritelj podario? On je elio vie moi! U p a o je u zamku zavisti, tatine, pohlepe i poude. Skovao je grandiozne planove - i zaeo plan preuzimanja novostvorenog univerzuma od njegovog Stvo ritelja. Istina o golemoj igri moi poinje se razotkrivati u knjizi Izaija 14. S p o e t k o m u 4. stihu, vidimo babilonskog kralja prikazanog kao pohlepnog, osvajakog tiranina koji je bio prokletstvo za svoje podani ke. Imao je isti stav i filozofiju kao i pobunjeni aneli opisani u Judinoj poslanici u 6. stihu. T a m o se spominju aneli "koji nisu sauvali svoje dostojanstvo, n e g o su ostavili svoje boravite". U stvarnosti je babilonski kralj predstavljao Sotonu: on je bio njegovo orue - pijun u njegovoj igri. O v a injenica postaje kristalno jasna kad proitamo stihove 12-14. Ovdje se nie ljudsko bie uzdie do vieg antitipa - Sotone - koji ima kontrolu nad njim. Primijetit ete da stvari koje su reene u ovim sti hovima o velikom bivem anelu, Luciferu ili Sotoni, nisu mogle biti izreene o obinom ljudskom biu: "Kako pade s nebesa, Svjetlonoo, sine Zorin? Kako li si oboren na zemlju, ti vladaru naroda?" Lucifer je izjavio: "Uspet u se na nebesa, povrh zvijezda Bojih prijestolje u sebi dii. Na zbornoj u stolovati gori na krajnjem sje veru. Uzai u u visine oblane, bit u jednak Vinjemu" (14. stih). 26

T k o upravlja svijetom?

Z b o g njegovog neposluha, B o g je odgovorio Luciferu: "Zato te zbacih s g o r e B o j e . . . (jer) Srce ti se uzoholi zbog ljepote tvoje, m u drost svoju odnemari zbog svojega b l a g a . . . Mnotvom svog bezako nja, nepotenim trgovanjem oskvrnu svoja svetita!" (Ez 28, 16-18). Jedna treina anela je pratila Lucifera u njegovoj pobuni. Kao poslje dica toga postali su demoni, a Lucifer, bivi Svjetlonoa, postao je Sotona, ili Neprijatelj. Poto su istjerani iz raja, bili su osueni na zem lju i njeno susjedstvo. Novi zavjet otkriva da je S o t o n a sada "kralj ovog svijeta" (2 Kor 11,14) i da je "zavodnik cijeloga svijeta" (Otk 12,9). esto se pojavljuje i kao "aneo Svjetlosti" (2 Kor). Biblija takoer otkriva da Sotona upravlja ovim svijetom kroz hijerarhijski sustav "poglavarstava", "sila" i "zlih d u h o v a u nebeskim prostorima" (Ef 6,12). itatelj bi trebao obratiti pozornost na to da je Sotona tvrdio da ima kontrolu nad "svim ovim stvarima" (svjetskim kraljevstvima), a Krist to nije zanijekao (Mt 4,9-11). A d a m u je bio dodijeljen zadatak da se brine za zemlju: "Jahve, Bog, u z m e ovjeka i postavi ga u rajski vrt da ga obrauje i uva." On nije uspio u svojem zadatku i kao rezultat toga postao je Sotonin sluga. Radije je sluao Sotonu no Boga. ovjeanstvo, sa samo neko liko iznimaka, j o od tada prati Sotonu - njegovu filozofiju. K a k o se populacija poela iriti, ljudi su se posvetili vlasti S o t o ne sa zapanjujuom voljom. I kao rezultat toga "Vidje Jahve k a k o je ovjekova pokvarenost na zemlji velika i kako je svaka p o m i s a o u njegovoj pameti uvijek samo zloa" (Post 6,5). "U oima Bojim z e m lja se bila iskvarila; n e p r a v d o m se napunila... ta s v a k o se bie na zemlji i z o p a i l o " (stihovi 11-12). Biblija n a m govori da je zato Bog poslao svjetski potop na zemlju (dogaaj koji su m n o g i svjetski arhe olozi dokazali - v. A. M. Rehwinkle, Potop s gledita Biblije, geo logije i arheologije; Andre Parrot, Potop i Noina Arka). Svi stanov nici zemlje, s i z n i m k o m N o e i njegove obitelji, bili su uniteni.

NIMROD I BABILON
Poslije potopa svi su na zemlji znali za B o g a - i njegov nain i vota. Isprva su se bojali initi zlo. Povijest je zabiljeila da je "ovjek m n o g o g o d i n a ivio pod vlau Jahve (Boga) bez g r a d o v a . . . svi g o vorei j e d a n j e z i k . . . T a d a zapoe nesloga" (Hyginnius, str. 114). 27

D e s Griffin

K a k o se o v a g r u p a irila, poeli su naputati planinsko podruje Ararata gdje je A r k a pristala (Post 8,4). " S v a je zemlja imala j e d a n jezik i rijei iste. Ali k a k o su se selili s istoka, naiu na dolinu u zemlji inearu i tu se nastane" (Post 11,1-2). inear, danas poznat kao drevna Babilonija (Breasted, Drevna vremena), bila je predivna plodna zemlja. Ti su ljudi mogli nastaviti ivjeti p r e m a Bojim z a k o n i m a i ui vati u miru i obilju koje su isprva osjetili. Umjesto toga, odluili su pratiti grozan primjer A d a m a i E v e u tome da "rade po s v o m " . Re zultati su bili katastrofalni! Iako je zemlja ostala plodna, divlje zvi jeri su se mnoile, m n o g o bre no ljudi, i mnogi su ivjeli u strahu da ih te strane zvijeri ne napadnu i ne pojedu. U tom se razdoblju pojavljuje Nimrod kao "spasitelj" prestravlje n o g stanovnitva. Nimrod, sin Kua, bio je snaan crnac koji je ste kao reputaciju kao "moni lovac". Bio je svuda poznat po svojoj sna zi. Oslobodio je "zemaljske" ljude njihovog straha od divljih zvijeri i, uinivi to, postao im je voa. Slavni povjesniar A l e x a n d e r Hislop u knjizi Dva Babilona govori o tome da "nevjerojatna popularnost ovog ovjeka ukazuje na neto zaista iznimno u njegovu karakteru; ima obilje razloga da se vjeruje da je u svoje vrijeme bio vrlo omiljen. Iako je svojom k r u n i d b o m Nimrod napao patrijarhalni sustav i sma njio slobode ljudi, mnogi su drali da im je donio dobra koja su vie nego nadoknadila gubitak slobode te su ga obasipali slavom. U vrije me kad se pojavio, divlje zvijeri koje su se kotile b r z i n o m v e o m ne go to su se ljudi raali, morale su nanijeti velike gubitke ratrkanom stanovnitvu koje se borilo za ivot i zacijelo su prestravile ljudska srca..." " N i m r o d o v a j u n a k a djela u izlovu divljih zvijeri sigurno su mu donijela status najveeg dobroinitelja ljudske rase. Z b o g toga j e , a i zbog eta koje je uvjebao, postigao m o koju je pokazivao po zemlji i, bez sumnje, donekle je ta m o bila i zasluena. Z a t i m . . . okuplja njem ljudi i njihovim okruivanjem zidovima, j o je vie pridonio to me da svoje d a n e mogu provoditi u miru, bez strahova kojima su bili izloeni tijekom njihovog ratrkanog ivota. Unutar zidina utvrenih gradova nije bilo straha od divljih ivotinja; zbog sigurnosti koju su time dobili, ljudi su sigurno osjeali da ih je N i m r o d silno zaduio. Nije, dakle, nikakvo udo da je ime 'monog lovca', koji je istodobno bio i prototip 'boanstva utvrda', postalo slavno."

28

T k o upravlja svijetom?

" D a je N i m r o d postigao slavu samo zato, bilo bi dobro. No neza dovoljan time to je ljude oslobaao samo straha od divljih zvijeri, poeo ih je oslobaati i straha od Gospoda, to je poetak mudrosti (Izr 9,10) i u emu se s a m o m krije istinska srea. Z b o g o v o g a j e , ini se, dobio j e d n o od imena kojim su ga ljudi voljeli zvati, ime ' O s l o b o ditelja' ili 'Izbavitelja'" (Dva Babilona, str. 50-51). Hislop nastavlja govorei n a m da "sva tradicija drevnih vremena duguje svoje posto janje djelovanju N i m r o d a i njegovom uspjehu u odvraanju ljudi od patrijarhalne vjere te oslobaanju ljudskih u m o v a od potovanja pre ma B o g u i straha od njegova suda, koji je sigurno bio postojao dok je sjeanje na Potop j o bilo svjee. I u skladu s i z o p a e n o m ljudskom prirodom i o v o j e , bez sumnje, inilo j o j e d a n velik dio njegove sla ve; jer ljudi e se spremno okupiti oko bilo koga tko e im ulijevati i najmanje povjerenja s bilo kojom doktrinom koja bi im omoguila zajamenu sreu... iako su njihova srca i prirode nepromijenjen, i premda ive bezboniki..." Sa svojim n a u k o m i slobodnim ivotom koji je razvio meu oni ma koji su ga okruivali, odvajajui ih od svetih utjecaja koji su prije vie ili manje njima vladali, p o m o g a o im je da stave B o g a i striktnu duhovnost njegovih zakona na distancu... navodei ljude da se osje aju i ive k a o da su nebesa daleko od zemlje i kao da Bog na nebe sima ne m o e vidjeti kroz tamne oblake, ili kao da ne gleda s nego dovanjem na kritelje svojih zakona. Tada bi svi takvi imali osjeaj da mogu s l o b o d n o disati i da m o g u ivjeti slobodno. Z b o g toga takvi ljudi nisu mogli ne cijeniti N i m r o d a kao velikog spasitelja... " P o sustavu kojeg je Nimrod bio glavni instrument provoenja, ljudi su poeli vjerovati da iskonska d u h o v n a promjena u srcu nije potrebna i da promjene mogu biti postignute s a m o m v a n j t i n o m . . . (On) je poveo ovjeanstvo da trai svoje najvee dobro u senzualnim uivanjima i p o k a z a o im kako mogu uivati u grijehu bez straha da e na sebe navui Boji gnjev. U raznim p o h o d i m a uvijek su ga pra tile ete ena, pjesma i glazba, igre i buna slavlja; sa svime to je moglo razgaliti srce, posvetio se uivanju u ljudskim d r a i m a " (str. 52-55). S v e to je N i m r o d radio, inilo se sjajno u o i m a njegovih suvremenika, onih koji su po svojoj prirodi mrzili Boje z a k o n e (Rim 8,7) te su htjeli ii linijom manjeg otpora. Oni su eljeli ivjeti " d o sri" i "raditi po svom". Oni rekoe "Hajde da sebi p o d i g n e m o grad i 29

D e s Griffin

toranj s v r h o m do neba! Pribavimo sebi ime, da se ne rasprimo po svoj zemlji" (Post 11,4). Ljudi se nisu s a m o titili od divljih zvijeri gradei si utvreni grad; time su takoer uspostavili svoj autoritet - " p r i b a v i m o sebi i m e " . O v o je trebalo biti sredite ljudske vlasti - a nunost njihove bogobojaznosti bila bi potisnuta. Nimrod im je bio V o a . Poeli su graditi "toranj s vrhom do neba". S tako visokim tornjem mogli su raditi to su eljeli, ne pokoravati se Bogu, a ipak biti sigurni od nje g o v e kazne koja je u prolosti potopila stanovnike zemlje. N i m r o d o v a je mo rasla, ali uroenu udnju ljudi za oboavanjem trebalo je zadovoljiti. Nimrod i njegovi pristae namjerno su se pobu nili protiv istinskog Boga. Biblija nam govori da je N i m r o d bio " m o an lovac pred B o g o m " . Strongov abecedni popis rijei govori n a m da je hebrejska rije paniym, ovdje prevedena kao "pred", trebala biti prevedena k a o "protiv". Da, Nimrod je zaista bio protiv B o g a (Post 10,8-9). K o g a su o n d a ljudi oboavali kad su odbacili svog tvorca? Ree no j e : " . . . te su zamijenili slavu besmrtnoga B o g a kipovima, to jest slikama smrtnog ovjeka, ptica, etveronoaca i g m a z o v a " (Rim 1,23). Sjetili su se Zmije iz Rajskoga vrta (ljudskog neprijatelja); slavili su j e , j e r nisu li kroz nju dobili znanje o dobru i zlu? Zmija im nita nije nareivala. I tako je na kraju ispalo da je Zmija (Sotona) bila obo avana kao Prosvjetitelj (koji obasjava) ljudskog roda. Sunce je takoer bilo omiljeni objekt oboavanja, zbog svojeg svjetla i topline. Ta su dva izvora svjetlosti postala povezana i kako se vjerovalo da Zmija obasjava duhovni svijet, za sunce se mislilo da obasjava fiziki. Najei simbol sunca, ili boga sunca, bio je disk sa zmijom o m o t a n o m oko njega (Bunsen, Hijeroglifi, Vol. 1., str. 497). Zmija je bila openito priznata kao simbol sunca (Druidi, str. 4 3 7 ) . U Otkrivenju 12,9 Sotona se j a s n o izjednaava sa Z m i j o m : oito j e , dakle, da je oboavanje sunca oboavanje zla. S o t o n a j e , navodei ljude na zabludu, asocirao sebe s odreenim objektima kojima su ljudi teili u oboavanju, na takav nain da oboavanje zapravo pri p a d n e njemu. Kako je prikazano u Poslanici Rimljanima 1,21-25: "Jer iako su upoznali B o g a . . . te su zamijenili slavu besmrtnog B o g a kipovima, to 30

T k o upravlja svijetom?

jest slikama smrtnog ovjeka... g m a z o v a . . . te se klanjali i iskazivali tovanje stvorenju umjesto Stvoritelju." O v o su, dakle, samo neke od vie krivih vjera u koje su zavedeni ljudi N i m r o d o v a doba, koji nisu eljeli oboavati istinskog Stvo ritelja, B o g a . T a k v a uvjerenja Nimrod je podravao i o n a su mu pri bavila s a m o j o veu vlast nad ljudima. Postao je sveenik b o g a Sunca, ili B o l - K a h n , to znai sveenik Baala. Dakle, on je bio sve enik zle vjere. N i m r o d je bio ovjek nezasitnih ambicija. Povijest n a m govori da je p o k o r i o sve narode od Babilona do Libije - najvei dio tada njeg naseljenog svijeta. On je bio prvi vladar koji je o s n o v a o vojsku i pokrenuo gospodarstvo, civilne i socijalne sustave. N a m e t n u o je soton sku religiju svim pokorenim narodima. U to se vrijeme njegovo pogansko uenje proirilo i uhvatilo korijenje u svim narodima svijeta. Nije za pretpostaviti da su svi bili zavedeni i u vlasti N i m r o d a i njegovog p o d m u k l o g uenja. Uvijek je bilo onih koji su, poput N o e , stajali u s p r a v n o i oboavali pravoga Boga. U W i l k i n s o n o v u djelu Egipani, Vol. 4., str. 330-332, saznajemo da je em, jedan od Noinih sinova, uz p o m o grupe Egipana porazio N i m r o d a . N a k o n to je ubijen, njegovo je tijelo izrezano na male k o m a d i e koji su poslani u m n o g e g r a d o v e tada poznatog svijeta kao okrutno upozorenje o n i m a koji bi mogli "uiniti ono to je Oziris (Nimrod) uinio, te e isto biti uinjeno i njemu; isto e tako biti isjeen na k o m a d i e " (Dva Babilo na, str. 64, 66). M o g l o bi se misliti da je N i m r o d o v a smrt ujedno bila i kraj p o ganskog oboavanja koje je on zapoeo. To nije tono. D o d u e , upo zorenje protiv poganstva imalo je poprilian odjek na eventualne otpadnike. Shvatili su da bi se, ako je netko m o a n poput N i m r o d a mogao biti ubijen na tako straan nain, isto to m o g l o dogoditi i nji ma, ako bi se saznalo da oboavaju iste objekte - idole. Ljudi su se bojali oboavati te idole, iako su to eljeli. Bilo je p o t p u n o j a s n o da "ako se eljelo nastaviti s idolopoklonstvom - i ako se, povrh svega, ono eljelo unaprijediti, bilo je neizostavno da se djeluje tajno... U takvim je okolnostima, bez sumnje, tada zapoet sustav 'misterije' koji se iz Babilona rairio po cijelome svijetu" (Hislop, str. 66, 67). Te su "misterije" bile krinka koju su pogani uspostavili, kojom su skriveni objekti oboavanja bili predstavljeni neim drugim. Na 31

D e s Griffin

taj bi nain oni inicirani u misterije znali da oboavaju zabranjeno S u n c e ili Zmiju d o k bi oboavali nove simbole, ali neupueni to ne bi znali. Sve bi im to bio misterij. Po Hislopu, cilj ovih misterija bio je "podvrgnuti cijeli ljudski rod slijepoj i potpunoj podinjenosti hije rarhiji koja je ovisila o vladarima Babilona".

SEMIRAMIDA
O s o b a koja je okrenula misterije u svoju veliku korist bila je Semiramida, N i m r o d o v a izopaena ena. O n a je "poznata po tome da je ljudima n a m e t n u l a odraz svog izopaenog i z a g a e n o g u m a . O v a prelijepa, ali naputena babilonska kraljica ne samo da je o s o b n o bila uzor n e o b u z d a n e p o u d e i razvrata, n e g o je u misterijima, u osniva nju kojih je vodila glavnu ulogu, bila oboavana k a o Rea, majka b o gova, u odvratnim o b r e d i m a koji su je poistovjetili s V e n e r o m , maj k o m svih neistoa" (Hislop, str. 5). Inspirirana svojim pravim gospodarom, S o t o n o m , S e m i r a m i d a je isplela mreu poganskih obiaja koji su zaarali m n o t v o . V a n o je napomenuti da nisu sva njena uenja bila p o t p u n o pogrena. M n o g a od njih bila su temeljena na istinama, ali su vjeto izmijenjena tako da odvrate pozornost ljudi od B o g a Stvoritelja i usredotoe je na S e m i r a m i d u i njezine babilonske misterije. Nevjerojatni uspjeh Sem i r a m i d e i njezinih suradnika je izvan svakog pitanja. Cijeli njihov sustav zasnivao se na osnovnim ljudskim e l e m e n t i m a - sigurnoj for muli za " u s p j e h " u m n o g i m pothvatima! U kasnijim g o d i n a m a ak je i dvanaest izraelskih p l e m e n a palo kao rtva babilonskih misterija. U Sucima 2,13 itamo: "Otpali su od J a h v e da bi sluili Baalu i Atarti." "Postavie grozote u D o m koji se mojim (Bojim) i m e n o m zove da ga o s k v r n u . . . Baalu p o d i g o e 'uzviice' da bi se bavili poganskim idolopoklonstvom" (Jer 32,33-35). U j e d n o m trenutku degeneracija je bila toliko oita da je Elijah sluga pravoga B o g a - izjavio da su djeca izraelska " . . . napustila tvoj Savez, sruila tvoje rtvenike i m a e m pobili tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni trae mene, da i meni ivot oduzmu". Da, Elijah je mislio da je samo on preostao koji je oboavao pravoga Boga: ali bio je u krivu. Neto poslije Bog mu odgovara: "Ali ostavit u u Izraelu se d a m tisua, sva koljena koja se nisu savila pred B a a l o m i sva usta koja 32

T k o upravlja svijetom?

ga nisu cjelivala" (1 Kr 19,10-18). Novi zavjet je bio sasvim odreen prema injenici da je ovaj trend p r e v a g n u o nad istinom tijekom godina koje su u m e u v r e m e n u prole. U Drugoj poslanici Korinanima Sotona (Baal) je opisan ovim rijeima: " . . . o n i m a kojima je Bog o v o g a svijeta posve oslijepio nevjerniku p a m e t . . . " U Otkrive nju 12,9 pie da je "Sotona zavodnik cijeloga svijeta". U Drugoj poslanici Korinanima 11,14 reeno je " . . . j e r se sam S o t o n a pretva ra u anela svjetla" te da na religioznom planu ima sluge " . . . i njego ve se sluge pretvaraju da su sluge pravednosti". Da, Sotonine sluge preruavaju se u sluge Boje da bi prevarile veinu ljudi. U Otkrive nju 9,11 S o t o n a je opisan kao " k r a l j . . . ije ime j e . . . A b a d d o n " (Razaratelj). T e k kada je Isus Krist doao na scenu etiri tisue godina poslije A d a m a , napokon je postojala osoba koja je m o g l a nadvisiti Sotonu kao vladara svijeta. O ishodu te epske bitke itamo u Luki 4. N a k o n to je Isus bio bez hrane i vode etrdeset dana, Sotona " . . . p o k a z a mu za tren oka sva kraljevstva ovog s v i j e t a . . . " Sotona ta da izvlai svoju glavnu kartu: "Dat u ti svu vlast nad njima i rasko koja im pripada, jer je meni predana i dajem je k o m e hou. Dakle, sva e pripasti tebi ako mi se pokloni" (stihovi 5-7). Obratite posebnu pozornost na to da je Sotona tvrdio da mu je d a n a kontrola nad cijelom zemljom, da je ona pod njegovom vlau, a Isus to nije ni u j e d n o m asu porekao. Z n a o je da je to tono! Obratite pozornost i na to da se Isus nije suprotstavio Sotoni ljudskim a r g u m e n t i m a . Citirao je spise i zapovjedio Sotoni: "Stoji pi sano: ' G o s p o d a r u , Bogu svojemu, klanjaj se i njemu j e d i n o m s l u i ' " (stih 8). Obratite sada pozornost na Sotoninu novu varku. Citirao je spise iz Psalama 91,11-12 - i izokrenuo ih u svoju korist. " A k o si zaista sin Boji, skoi odavde dolje, j e r je pisano: 'Naredit e svojim anelima za tebe da te neprestano uvaju', i 'nosit e te na rukama da ne bi gdje n o g o m udario o k a m e n ' " (stihovi 9-11). Kristov odgovor jasno pokazuje da je obeanje Boje zatite dano samo za sluaj nude - "ako b i " ili "u sluaju d a " ima nesreu. Isus je odgovorio: " R e e n o j e : ' N e kuaj Gospodara, Boga svoga, time to e sam izazvati n e s r e u . ' " K o n a n o se Sotona susreo s nekim jaim od sebe. D u h o v n e "ini" koje je nametnuo ovjeanstvu jo od vremena postanka, u 33

D e s Griffin

potpunosti je uklonio Isus Krist. U tom je trenutku Krist uspio nad jaati Sotonu pokoravajui se potpuno vlasti Boga, unato m n o g i m p o t e k o a m a i iskuenjima. Kristu takav poloaj nije bio dan odmah. M o r a o je umrijeti za is kupljenje ovjeanstva. M o r a o se izdii iz mrtvih da bi bio na spa sitelj i tada se podii u nebesa da b u d e na miritelj sa s v e m o n i m Bogom.

KRANSTVO SE IRI POPUT POARA

Nakon Kristova raspea mnogi su mislili da je kranstvo, kako god da se zvalo u tom vremenu, bilo uniteno, stvar prolosti. " V r a a m se svom poslu ribara", uzviknuo je impulzivni Petar. " I d e m o s t o b o m " , prekinuli su ga uenici (Iv 21,3). Potujui upute uskrsnulog Isusa Krista, kojega su sreli n e d u g o nakon gore navedenog dogaaja, ostali su u Jeruzalemu ekajui "obe a n o " . " P o a r " kranstva krenuo je na Duhove, 3 1 . godine nove ere, kada su uenici bili proeti m o i m a i sposobnostima koje su daleko nadilazile normalu (Dj 2,1). O k o tri tisue ljudi bilo je preobraeno tog dana (stih 4 1 ) . I " m n o g e udesne znakove inili su apostoli" (stih 43). N o v a oivljena vjera proirila se Palestinom i nastavila se iriti. ak je bilo reeno da su apostoli "uzbunili sav svijet" (Dj 17,6). O n o to m o r a m o imati na umu je da je do tog v r e m e n a Sotona, " b o g o v o g a svijeta" (2 Kor 4,4), o k r e n u o svijet n a g l a v a k e sa svo j i m p r i j e v a r n i m t a k t i k a m a . Apostoli s u p o d v o d s t v o m u s k r s n u l o g G o s p o d a I s u s a Krista imali p u n o posla da ga vrate u p r a v o stanje. Kroz cijela Djela apostolska velik je naglasak stavljen na uskrsnue I s u s a Krista. C r k v a je munjevito rasla i irila se. Propovijedalo se Evanelje i ljudski su se ivoti dramatino mijenjali: napokon su mogli sagledati veliku sliku ivota, ne gledajui ga vie iskrivljeno. ivjeli su ivot "u izobilju" (Iv 10,10). 34

T k o upravlja svijetom?

IMUN MAG
Bilo je logino da "veliki Zmaj, stara Zmija koja se zove vrag Sotona, z a v o d n i k cijelog svijeta" (Otk 12,9) nee sjediti prekrienih ruku uz tako nepovoljan (za njega) tijek dogaaja. Od o n o g a to se inilo kao k o n a n a pobjeda razapinjanjem Isusa, Sotona je sada bio suoen s potpunim ponienjem od strane nove crkve, inspirirane i voene, kako je zaista i bilo, uskrsnulim Isusom Kristom. Napokon je postojala prava d u h o v n a svjetlost - dinamina d u h o v n a istina koja je promijenila ljudske ivote i donijela rezultate za kojima su mnogi eznuli, a tako rijetki zaista uivali: ljubav, radost, mir, dobrohotnost, vjeru, samokontrolu - i stvaran smisao ivota! O v o je logiko zakljuivanje poduprto injenicama. Sotona je imao vjernoga slugu, "aduta" kojega je uvao za takvu priliku. Njegovo je ime bilo imun M a g . On se prvi put spominje u Djelima apostol skim 8. imun je bio sveenik babilonske religije koji je djelovao izvan Samarije. Biblija j a s n o govori da itelji Samarije nisu bili Izraelci: bili su Babilonci koje je kralj Asirije doveo "i naselio ih u gradovima Samarije" (2 Kr 17,24). Idui stihovi otkrivaju n a m da ovi ljudi nisu bili zainteresirani za slubu i pokoravanje Stvoritelju. Bili su pogani do sri. Djela Apostolska 8 govore nam da je tijekom dugog razdoblja i mun M a g sebi izgradio prilino veliko vjersko carstvo u Samariji. On se "bavio vraanjem i arao n a r o d . . . izdavao se za neto veliko". Svi su ljudi "od najmanjeg do najveeg" bili toliko zalueni njegovim aranjem da su ga proglasili "silom Bojom" - s a m i m B o g o m (Dj 8,9-11). Kad je apostol Filip poeo propovijedati evanelje u Samariji, "narod je j e d n o d u n o poklanjao pozornost Filipovim rijeima. Kad ga je sluao i gledao udesa koja je inio" (stihovi 5, 6). Bili su vrlo impresionirani udima. Nedugo nakon toga imun je, potaknut svojim vladarom Sotonom, uoio veliki potencijal kranstva kao orua u njegovom vlastitom uzdizanju. B e z pokajanja svojih grijeha, mijenjanja cijelog svog i vota i ostavljanja svoje poganske religije, imun je p o k u a o sebi ku piti apostolstvo u crkvi. On je elio "te moi", ili slubenu potporu 35

Des Griffin

(stihovi 18-19), da bi mogao krenuti i propovijedati bezakonje i uzdii poganstvo u ime, to bi bilo kao i s odobrenjem, Isusa Krista. Apostol Petar estoko je iskritizirao imuna nazvavi ga proe tim " o t r o v n o m ui i bezbonim okovima". I na starogrkom mu je Petar rekao " N e k a ide u propast tvoj novac zajedno s t o b o m " (stihovi 20, 23). Nigdje se ne spominje da je imun pristupio pravoj crkvi - tijelu Isusovom. Preuzeo je, meutim, ime Isusa Krista i, barem nominalno, neka od njegovih uenja. Uenja je pomijeao sa svojom religijom babilonskih misterija. Stavio je " k r a n s k u " etiketu na novu orga nizaciju i radio na njezinom priznanju kao univerzalne religije. Bio je voa! Sve o v e injenice se j a s n o vide iz povijesnih izvora: " . . . ne bi trebalo pretpostaviti da se imun, raziavi se s kranima, odrekao svega to je nauio. Vjerojatnije je da je neke od kranskih ideja pri svojio i u k o m p o n i r a o ih u svoj sustav. T a k o je postao v o a nazadne sekte, vjerojatno nominalno kranske, koja je sasvim sigurno upo trebljavala neto iz kranske terminologije, ali koja je u stvarnosti bila antikranska i uzdizala i m u n a kao sredinju figuru, koja je u kranstvu pripadala Isusu Kristu" (Hasting, Rjenik apostolske crkve, Vol. 1., str. 4 9 7 ) . "Mjeavina poganstva i kranstva bila je p o s e b n o oita u imun o v o m sustavu; lako je objanjiva linou imuna M a g a , koji... je doao u kontakt s kranskim uenjem, bez da je postao stvarni prista a" (str. 4 9 6 ) . Iz d r u g o g izvora saznajemo da je "autor ili prvi predstavnik ovog pokrtenog p o g a n s t v a . . . bio imun M a g , koji je bez sumnje is krivio kransko uenje s p o g a n s k i m idejama i obiajima" (Apostol sko kranstvo, Vol. 2., str. 566) i "kasnije je nastojao, koristei se pri tom kranstvom, utemeljiti konkurentsku (kranskoj) univerzal nu religiju" (str. 514). Dakle, sasvim je j a s n o da je imun imao sotonski stav i rasui vanje: bio je laac, prevarant i udio je za totalnom vlau. Zapisi apostola jasni su u njihovom proklinjanju i upozoravanju na imunski sustav poganiziranog "kranstva". Vie puta ono se spo minje kao potpuna prijevara i smrtna z a m k a za prave krane. U Drugoj poslanici Korinanima 11,4 nalazimo upozorenje za one koji 36

T k o upravlja svijetom?

su propovijedali " d r u g o g Isusa" i imali "drugoga d u h a " (ili stav). Sotonine sluge (predvoene i m u n o m M a g o m ) bile su "preruene u sluge pravinosti" (Isusove istinite predstavnike) i odvodile su mase ljudi u zabludu. Oduvijek je ljudskim biima bilo lake (s njihovom ljudskom prirodom dijametralno suprotnoj volji njihovog Stvoritelja, Jer 17,9 i Rim 8,7) ii putem Sotone, nego Bojim putem. Sotonin put i ljudska priroda vrlo se dobro slau. Prirodnom, uobiajeno pu tenom umu, doktrine luciferijanizma (ili iluminizma) ine se "prosvi jetljenima" i "potpuno ispravnima". Meutim, otrov u boci s etiketom "med" j o uvijek je otrov. Poganstvo s etiketom kranstva j o uvijek je otrov i smrtonosno poganstvo. S a m o je jedan nain da se bude kr aninom - Boji nain (Iv 10,7 i Dj 4,12). i m u n o v a babilonska krivotvorina kranstva (pokrtenog p o ganstva) datira iz 3 3 . godine - dvije godine nakon formiranja prave kranske crkve. Djela apostolska prikazuju pravu povijest kranstva do godine 69. O n o to je uslijedilo poslije toga u povijesti je poznato kao "izgubljeno stoljee" ili "doba sjenki". injenica je da "od svih raz doblja iz crkvene povijesti, o o v o m e najmanje z n a m o . . . Pedeset godi na poslije svetog Pavla preko crkve je navuena zavjesa kroz koju uzaludno nastojimo prodrijeti pogledom. A kada se 120. g. napokon podie sa zapisima prvih crkvenih otaca, nalazimo crkvu u m n o g o emu bitno drugaiju od one iz dana sv. Pavla i sv. Petra" (Jesse Ly man Hurlbut, Povijest kranske crkve). Slavni povjesniar Edward Gibbon iskreno izjavljuje u djelu Slabljenje i propast Rimskog Car stva da "oskudni materijali crkvene povijesti rijetko omoguavaju prodrijeti kroz oblak koji visi nad prvim razdobljem crkve". Obratite pozornost na rijei "sjene", "zavjesa" i "oblak". Sada po staje oito da je "izgubljeno stoljee" izravan rezultat o g r o m n o g za takavanja i unitavanja dokaza, njihove prirode i namjene. Ve s m o uvidjeli da je Sotona princ tame i onaj koji pokuava unititi istinu. imun i njegove pristae, inspirirani Sotonom, bili su j a k o zauzeti dovodei svijet j o j e d n o m u zabludu (Otk 12,9). Nastavljajui nau istragu crkvene povijesti, nailazimo na m n o g e dodatne okantne injenice koje e poljuljati brojna ustaljena uvjere nja. U Rjeniku kranske biografije, Vol. 4., str. 682, zapisano je da "kada je Justin muenik napisao svoju knjigu Apologija (152. g.), ini 37

D e s Griffin

se da je i m u n o v a sekta bila vrlo mona, jer etiri puta spominje nje nog osnivaa, i m u n a . . . i govori da je stigao u Rim u d o b a Klaudija Cezara (45. g.) te ostavio takav dojam svojim m a g i n i m m o i m a da je bio slavljen kao bog, s podignutim kipom na Tibetu izmeu dva mosta, ispod kojega je pisalo 'Simoni deo S a n c t o ' (sveti bog i mun)". Je li Justin m o g a o izmisliti takvu priu? T e k o ! " M a l o je d o k a z a na temelju kojih bi se o v a k v a precizna Justinova izjava mogla odbaciti; izjava koju j e d v a da bi m o g a o ugroziti u isprici Rimu, gdje je svaka osoba imala priliku uvjeriti se u njenu tonost. Da je pogri jeio, to bi o d m a h bilo razotkriveno i drugi pisci ne bi esto ponav ljali tu priu, kao to su inili" (Hastings, Vol. 2., str. 4 9 6 ) .

APOSTOL PETAR NIKADA U RIMU


Prilino je iznenaujua injenica da ni crkvena ni biblijska p o vijest ne sadre bilo kakav dokaz da je apostol Petar ikada bio u Ri mu. Z a p r a v o , postoji gomila dokaza da Petar nikada nije bio u Rimu. Vrlo cijenjena Encyclopedia Biblica j a s n o govori da " J u s t i n . . . n e m a nikakvih podataka o Petrovoj nazonosti u R i m u " . Postoje mnogi biblijski dokazi da apostol Petar nikada nije bio u Rimu i da nikada nije vodio kransku crkvu u tom poganskom gradu. O v o su s a m o neki od njih: Petar je bio apostol dodijeljen idovima - O b r e z a n i m a . Pavao je bio apostol zaduen za odnose s poganima. G o d i n e 5 1 . Petar je bio u Antiohu, gdje je uao u sukob s Pavlom jer nije htio sjediti (Petar) s poganima; vrlo udno, ako je bio rimski biskup (Gal 2, 11-21). Pavao je bio osniva crkve u Rimu 5 5 . ili 5 6 . g. P a v a o je napi sao tadanjim kranima: "elim vas vidjeti da bih vam m o g a o prenijeti neto od duhovnog dara, da biste do kraja bili utemeljeni" (Rim 1,11). D a j e Petar bio taj koji je uspostavio kransku zajednicu u Rimu nekoliko godina prije, takva izjava je mogla biti shvaena sa mo kao teka o s o b n a uvreda Petru. N a r a v n o da to nije bio sluaj, j e r je Pavao napisao kranima u Rimu: "- i zato brino nastojao - da ne propovijedam radosne vijesti gdje je Krist ve poznat, da ne gradim na tuem temelju" (Rim 15, 20). 38

T k o upravlja svijetom?

T a k o e r obratite pozornost na kraj pisma kranima u Rimu, u kojem P a v a o alje svoje pozdrave dvadeset osmorici ljudi, ali ne spo minje Petra. Z a t o ? Petar j e d n o s t a v n o nije bio u Rimu. Kada je P a v a o na kraju doao u Rim, o d m a h je sazvao idovske glaveine... (i) tumaio im i svjedoio o Bojem kraljevstvu, uvjera vajui ih od jutra do veeri u dogaaje vezane uz Isusa, iz Mojsijevog zakona i zapisa proroka. Da je Petar (koji je bio ortodoksni idov) bio rimski b i s k u p u godinama koje su prethodile ovim dogaajima, ovi bi idovski v o e sigurno bili upoznati s o s n o v a m a kranske vje re (Dj 28,17-23). Na kraju svog sluenja u Rimu Pavao je napisao b a r e m est pi sama u kojima Petar niti j e d n o m nije spomenut. P a v a o je napisao: "Jedini je L u k a sa m n o m " (2 Tim 4,11). "IMUN PETAR" U RIMU U j e d n o m je crkvena povijest potpuno i b e s p o g o v o r n o jasna: u Rimu je tijekom sredine prvog stoljea postojao "imun Petar" i osta vio je vrlo velik utjecaj na religijsku scenu u tom p o g a n s k o m gradu. Dublje istraujui izvore religije babilonskih misterija, nailazimo na m n o g e injenice koje u odnosu sa svjetskom situacijom otvaraju nove puteve razumijevanja. Povijest n a m otkriva da su poganska boanstva koja su oboa vali Babilonci i Grci bila znana kao Petri: " N e s a m o bogovi, nego i Hierophatae (posebni bogovi), u veini hramova, zajedno sa svee nicima koji su sudjelovali u izvoenju misterija, bili su zvani Patres" (Bryant, Drevna mitologija, Vol. 1., str. 354). D a v i d s o n o v idovski rjenik kae da suglasnika rije P-T-R (Petar) znai "odgonetnuti". Sveenici babilonske i drugih religija misterija tvrdili su da ima ju m o odgonetnuti poganske misterije. U Luceii Fragments nalazi mo da su drevni Rimljani drali Neptuna, Saturna, M a r s a i Libera "bogovima" Petrova ranga, to jest, glavnim bogovima. U prvom stolje u Rim je bio poznat kao "grad bogova". Svi su " b o g o v i " poganstva tamo bili zastupljeni. Kada je imun M a g doao u Rim, opinio je tamonje stanovni ke svojim " m a g i n i m " (demonskim) moima i uskoro postao poznat kao imun Petar - imun Odgoneta (babilonskih misterija). 39

D e s Griffin

i m u n j e , k a k o s m o prije vidjeli, preuzeo ime Isusa Krista - i m n o g o toga iz kranske terminologije - te je to koristio kao orue za irenje svojeg utjecaja. Oboavanje Petra ili Pethora se m o e pronai j o u M e z o p o tamiji, gdje je idolopoklonstvo i zaeto i gdje je N i m r o d gradio babi lonski toranj. U Deuteronomiju 26,4 nalazimo da je Balaam ili "Pethor m e z o p o t a m s k i " bio plaen baciti prokletstvo na izraelski narod. Po vijest nam govori da je Pethor bilo sveto mjesto na uzvisini "gdje se nalazilo proroite, zbog toga nazvano Pethor ili Pethora, to znai mjesto odgonetavanja, ili proroite. Ovdje je bez sumnje bila grupa sveenika, s B a l a a m o m na elu". Balaam je bio glavni Patora (Petar) u Pethoru (Petrovu hramu) u Mezopotamiji, domu idolopoklonstva i krivovjerstva. Vidljivo je iz nje g o v o g imena da je Balaam ("Osvaja naroda" na s e m i t s k o m jeziku) sebe drao nasljednikom Nimroda, osnivaa religije babilonskih mi sterija. Grci su N i m r o d a zvali Nicholas, to je takoer znailo "Osva j a naroda". T r e b a l o bi takoer napomenuti da je Nimrod bio poznat i po dru gim i m e n i m a diljem naroda tadanjeg poznatog svijeta: Mithras i Janus neka su od njih. Janus, "bog" Petrovog ranga, kod starih Rimlja na prikazan "s kljuem u jednoj ruci", predstavljao je "uvara vrata neba i zemlje". "Ovidije govori o njemu (Janusu)... ima dva lica da obiljei svoju dvostruku vladavinu nad nebom i nad zemljom - da su mu sve stvari otvorene i zatvorene po njegovoj volji, da on vlada svijetom... te da nadzire nebeska vrata" (Klasini prirunik, str. 388). Ovdje i m a m o Petra u Rimu stotine godina prije Krista i prije ro enja apostola Petra, koji je tvrdio da vlada "bisernim vratima". Tre ba, naravno, zabiljeiti da katolika crkva takoer iznosi iste tvrdnje za sebe i svog "Petra". Sir J a m e s Frazer u Zlatnini granama, Vol. 1, str. 4 7 1 , istie da je " m e u b o g o v i m a istonog podrijetla, koji su se u slabljenju istonog svijeta m e u s o b n o natjecali za privrenost zapada, bilo i staro perzij sko boanstvo Mithra. O njegovoj ogromnoj popularnosti svjedoe mnogi njegovi spomenici diljem Rimskog Carstva. Kako u uenju, tako i u obredima, Mithrin kult ima m n o g o dodirnih toaka s religijom Majke bogova, a isto tako i s kranstvom."

40

T k o upravlja svijetom?

Obratite pozornost na to da Frazer pie o situaciji koja je bila aktualna tri ili etiri stotine godina nakon smrti apostola. On j a s n o istie da u to vrijeme isto primitivno kranstvo (uenje Isusa Krista i vjera apostolska) nikako nije nestalo sa scene. On takoer istie da je "nova" crkva usvojila poganske svetkovine. Frazer zakljuuje kako "slinosti 'kranskih' s p o g a n s k i m svetkovinama su prevelike i preeste da bi bile sluajne" (str. 475). Ne, to nije sluajnost! Sotonine sluge su p o n o v n o radile na reli gioznom zavoenju ljudi. Povezivali su sve stare p o g a n s k e religije u jednu, univerzalnu (katoliku) crkvu i prodavali to ljudima pod "kr a n s k o m " etiketom. Nevjetu se oku ova krivotvorina inila izvor nom - " p r a v o m stvari". Tek k a d a se cijeli sustav sagleda izbliza, ot krivamo da je rije o Velikoj babilonskoj religiji misterija preruenoj u "kranstvo" (Otk 17). Za podrobnije informacije o babilonskom re ligijskom sustavu proitajte Dva babilona Alexandera Hislopa i knji ge Razotkrivena Izida (egipatska boica plodnosti nap. pr.) i Tajno uenje M a d a m e Blavatski. A k o j o uvijek ima itatelja koji imalo sumnjaju u istinitost proi tanoga te nisu potpuno uvjereni kako je "imun Petar" rimskog katoli cizma nitko drugi no imun M a g - "Petar" religije babilonskih miste rija u prvom stoljeu u Rimu - trebali bi uzeti u obzir ovaj zapanjujui zapis W e r n e r a Kellera o smrti i pokopu " i m u n a Petra". Vodei katoliki povjesniar zabiljeio je da "na no njegove smrti na kriu, Petrove pristae su spalili njegovo tijelo. Kao u sluaju Isusa na brdu Kalvarija, o n o je bilo zamotano u platno i tajno odneseno u pogansku spalionicu u Via Cornelia, iza zidina arene. To se pogansko groblje na lazilo na breuljku zvanom Vaticanus (Vatikanski brijeg): latinska rije vatis znai 'prorok' ili 'gatar'. U prolim v r e m e n i m a tamo se na lazilo etruansko proroite" (Biblija kao povijest, str. 368). Vrlo je malo, ako uope, mjesta sumnji da je ovaj "Petar" zapra vo bio imun M a g , a ne apostol Petar. P o g a n s k o groblje je logino i odgovarajue mjesto za imunov pokop. T a k o e r se podrazumijeva kako pravi krani ne bi izabrali pogansko groblje - i to glavno - za pogreb svog bliskog prijatelja. Petar j e , naravno, bio idov i nesmiljeni protivnik poganstva. i dove su uvijek pokapali na njihovom groblju. Ovaj apostol Petar ne bi se elio "pojaviti" na p o g a n s k o m groblju.

41

D e s Griffin

K a k o je vrijeme prolazilo, " n o v a " crkva nastavila je svoj pad u najdublje poganstvo. U ranom etvrtom stoljeu car Konstantin pri hvatio je ovo i m u n o v o "pokrteno p o g a n s t v o " kao slubenu religiju R i m s k o g Carstva. T a d a je postala " u g l e d n a " i uskoro j e , kako se Kristova crkva osnovala, bila prihvaena. Povijest je zabiljeila da je " s a m o djelovanje u novoj vjeri postalo vizom za carevu naklonost i ured, (i kao rezultat) licemjerje i sebinost zamijenili su iskrenost i posveenost koji su obiljeili prvobitne i progonjene k r a n e " ( M y ers, Rim: uspon i pad, str. 406). O v a je crkva u etvrtom stoljeu bila "knjiga... bolesti; moralnih povreda, korupcije i iskoritavanja... (i) postojalo je nesveto zanimanje za zareivanje k a k o bi se izbjeglo plaanje poreza" (Thomson, Gospodarska i socijalna povijest srednjeg vijeka, str. 61). Iz istog izvora saznajemo da je "korupcija u crkvi bila u najmanju ruku jednako zasluna za crni vijek kao i propast rim ske civilizacije i najezda barbara. Daleko od konstruktivnog utjecaja, crkva je u Rimskom Carstvu imala destruktivni i razarajui utjecaj prve klase" (str. 64). Kako je vrijeme prolazilo, "crkva je postepeno prisvajala d r a v n u m o i rezultat nije bilo k r a n s t v o , n e g o m a n j e -vie k o r u m p i r a n a hijerarhija koja je kontrolirala europske narode, inei crkvu u g l a v n o m politikim p o g o n o m " (Hurlbut, str. 80). Ta je svjetovna crkva bila prava klopka nemoralnosti, poganske filozofije i d u h o v n e prostitucije. Sve m o g u e gadosti bile su prije pravilo no iznimka. Povijesni dokazi dogaaja iz mranog srednjeg vijeka to liko su zaprepaujui da je to neto s ime se svaka iskrena osoba mora otvoreno suoiti. O v o tragino poglavlje ljudske povijesti nisu ispisali ponizni, d u h o m voeni pristae uenja uskrsnulog Isusa Kri sta, koji su se svakim djeliem svog bia trudili sluiti Stvoritelja: prije ga je ispisala grupa urotnika gladnih moi, koji su se drali za j e d n o , nadahnuti Sotonom, a sve pod krinkom " k r a n s t v a " - ali zadravajui svu sotonsku pokvarenost poganskog Babilona. Kombinacija " p l o d o v a " njihovih ivota - njihovog uenja, filo zofije i privatnog angamana jasno je ukazivala na to kako ovdje nije bila rije o kranskoj crkvi. "Dakle: prepoznat ete ih po njihovim rodovima" (Mt 7,20). Mrani srednji vijek nije bilo samo razdoblje stagnacije, vrijeme kada su se svjetski dogaaji odvijali sa smanjenim entuzijazmom. Bilo je to razdoblje stalne degeneracije u svim vidovima ljudske aktivnosti 42

T k o upravlja svijetom?

tijekom kojega su znanje i uvidi razvijani od postanka svijeta bili ili uniteni ili duboko potisnuti.

REFORMACIJA I MARTIN LUTHER


Nakon gotovo tisuu godina nazadovanja, okovi mranog vijeka napokon su slomljeni stupanjem renesanse na europsku scenu - povra tak zanimanja za umjetnost, znanost i knjievnost i, dakako, reformacija. U g o d i n a m a koje su uslijedile, milijuni su ljudi pretpostavljali da je reformacija bila samo religiozni pokret. Slika tisua iskrenih, pot puno posveenih ljudi koji se diljem Europe hrabro i predano bore za povratak vjeri "koja je jedanput zauvijek predana svetima" (Jd 3) prilino je mutna, ako ne potpuno izvan fokusa. Istina je da je religija bila samo j e d a n od m n o g o faktora ukljuenih u reformaciju: druge komponente ukljuivale su politike, financijske i intelektualne as pekte. Nakon m n o g o stotina godina politike i religiozne potlaenosti i visokih poreza, snaan val nacionalizma prekrio je Europu. S njim je dola i elja mnogih da se oslobode diktata crkve, k a o i elja da sami upravljaju svojim poslovima. Mnogi su reformatori upotrebljavali religiju kao krinku za ekspanziju svojih politikih ambicija. U poetku, mnogi su reformatori uglavnom bili zainteresirani za obraun s monstruoznim izopaenostima koje su prevladavale u Ri mokatolikoj crkvi. Martin Luther je ostao u crkvi nekoliko godina nakon to je njegovih etrdeset devet teza izvjeeno na vratima dvor ca u Wittenbergu. Izmeu ostalog, osudio je prodavanje "oprosta" (prihod od kojeg je izgraena o g r o m n a bazilika Sv. Petra u Rimu). Nije napadao katoliko uenje. Reformacija je potaknula poveano zanimanje obinog ovjeka za poznavanje Biblije. " K a k o je preporod knjievnosti uinio sadraj Novog zavjeta poznatim, postalo je j a s n o da je o n o to je krajem pet naestog stoljea imalo etiketu kranstva, u usporedbi s onim to zna mo o kranstvu na kraju d o b a apostola, bilo j e d v a prepoznatljivo" (Plummer, The Continental Reformation, str. 17). "Kranski narodi nisu se vie ugledavali na svetog i ivueg Boga, (nego su) nali uto ite u svemu to je praznovjerna, preplaena i uzbunjena mata m o gla smisliti" ( d ' A u b i g n e , Povijest reformacije, str. 17).

43

D e s Griffin

Da su svi v o e reformacije bili potpuno iskreni "traitelji istine" i da su ivjeli u skladu sa svojim p o z i v o m "Biblije, s a m o Biblije i ni eg drugog o s i m Biblije", ne bi se rascjepkali u zbrku razliitih vjer skih pripadnosti koje vidimo u dananjem svijetu. Ali to nije bilo sueno. Vei dio "vatrenosti" i entuzijazma usko ro je nestao. Umjesto rastue ljubavi i posveenosti o n o m e tko je "Put, Istina i ivot" (Iv 14,6), nekranski stavovi mrnje, sukoba, za visti i osuivanja podigli su svoje rune glave i raskolili pokret od vrha do dna. C r k v e n a je povijest prepuna primjera mnogih ljudi koji su "isko ristili anele", radili kompromise, zagovarali dvostruka mjerila i p o litizirali u svoju korist. M n o g i "reformatori" odbacili su isto kranstvo i trudili se os novati svoje vlastite crkvene ogranke. U p r a v o je ta crkvenost, umje sto kranstva, podbacila u voenju ovjeanstva do spoznaje smisla ivota - s a m o g razloga naeg postojanja.

44

PETO POGLAVLJE

ILUMINATI - I. DIO 1777. - 1 8 7 6 .


U Njemakoj se izrodila dijabolina zavjera koja je zavela nebro jene milijune i koja - u dananje vrijeme - prijeti unitenjem zapad ne civilizacije. U g o d i n a m a koje su uslijedile poslije reformacije, n o v a kola miljenja, poznata kao njemaki racionalizam, prevladavala je u kru govima "vieg znanja". Racionalizam se razvio najprije u Njema koj, budui da je to bila jedina zemlja s relativnom slobodom misli i religije. U d r u g i m zemljama sloboda misli je bila zabranjena; crkveni voe progonili su i ubijali one koji su izraavali svoje miljenje. Znanstvenici su bili osloboeni ogranienja koja su im bila za vratom u a k a d e m s k o m nastojanju tijekom mranog srednjeg vijeka i vjetrovi istraivanja i intelektualne radoznalosti zapuhali su kroz "svetita" sveuilita. Mnogi su bili motivirani da izazovu uvrijeena vjerovanja koja su u drutvu openito bila prihvaena bez dubljeg ra zumijevanja. Od samog poetka Sotona je bio estoko zaposlen meu voama tih "emancipatora". Kako je propao njegov plan da podini cijelo o vjeanstvo sa imunovom verzijom "pokrtenog poganstva", Sotona (veliki varalica, Otk 12,9) je pokuao novu varku. Ti su s a m o d o p a d n i "mislioci" j a s n o vidjeli da su korupcija i izopaenost desetkovali crkvu koja je podravala m n o g e ideje, tada razotkrivene kao potpuno obmanjujue. Vidjeli su da svjetovna crkva dri svoje pristae o d a n i m a sluei se strahom i praznovjernim ritu alima. Pogreno su pretpostavili kako se mitovi i praznovjerja mranog srednjeg vijeka temelje na Bibliji. Kada su dokazali da su ta pra znovjerja pogrena, pretpostavili su - bez ikakvog pravog dokaza kako su dokazali da je i Biblija pogrena. Kako smo jasno mogli vidjeti u posljednjem poglavlju, uenja te crkve temeljila su se na religiji babilonskih misterija, a ne na Bibliji. 45

D e s Griffin

Njemaki racionalisti otvoreno su napali sva uvrijeena vjerova nja s d u b o k o m uvjerenou da su sve religije pogrene (Hurst, Po vijest racionalizma, str. 27). Jedan od njihovih v o a arogantno je proglasio da e "prijelomna toka u povijesti biti trenutak kada o vjek postane svjestan d a j e jedini ljudski Bog sam ovjek" (Henri de Lubec, Ateistiki humanist, str. 10). Drugi je autoritet objasnio racio nalizam kao "onu vrstu miljenja po kojoj se ljudski r a z u m dri j e dinim izvorom i j e d i n i m sucem sveg znanja" (Hahn, De Rationalismi). S nepreglednim opsjedanjem takvih "prosvijetljenih" uenjaka, europska je "inteligencija" u drugoj polovini osamnaestog stoljea bila s p r e m n a za dolazak iluminizma - tajne organizacije n a z v a n e Iluminati. Iluminati? to je to? Veina ljudi na to pitanje reagira s praznim p o g l e d o m - potpunim nepoznavanjem. Manji ih dio o d g o v a r a s loe prikrivenim p o d s m j e h o m i arogantnom primjedbom tipa: " N e vjeru j e valjda u te gluposti?" Bez obzira na to kako razliiti ljudi reagiraju na to pitanje, j e d n a je injenica u koju m o e m o biti sigurni: red Iluminati o s n o v a o je 1. svibnja 1776. dr. A d a m Weishaupt, profesor kanonskog prava na Sve uilitu Ingolstadt u Bavarskoj. Weishaupt (roen kao idov, preao na kranstvo) je bio bivi jezuit, koji je izaao iz tog reda k a k o bi osnovao svoju organizaciju. M n o g i inae obrazovani ljudi pretpostavljaju da, budui da Ilu minati vie nisu iroko poznata organizacija poput npr. "Ministarstvo Iluminata" ili "Iluminati international", ta organizacija, o d n o s n o nje zina sotonistiki inspirirana ideja vodilja, vie ne predstavlja prijet nju zapadnoj civilizaciji. T a k v a bi pretpostavka bila e k s t r e m n o naiv na. Bilo bi j e d n a k o naivno i lakomisleno pretpostaviti da je velika otpadnika religija koju je pod Sotoninim vodstvom 3 3 . g. osnovao imun Mag, na neki nain "sklopila ator i otpuzala u mrak". Ni slu ajno! Naprotiv, m o e m o oekivati da zateknemo i m u n o v u organi zaciju u s a m o m vrhu naeg dananjeg drutva, koje je tako oito za bludjelo - i tako oito pod Sotoninom vlau (Otkrivenje 12,9 i Druga poslanica Korinanima 4,4). Takoer se podrazumijeva da da nanji oblik sotonske i m u n o v e crkve nee nuditi svoju varavu robu pod etiketom npr. " i m u n o v o drutvo za d u h o v n u stranputicu", ili 46

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

"Sotonska crkva pokrtenog poganstva". T a k v a imena ne bi uvjerila ba puno ljudi da su te grupe u osnovi kranske. Postoje dokazi koji govore da su se imunovi pristae pridruili Iluminatima (na najvioj razini) u nesvetom savezu da postignu svoj zajedniki cilj - potpunu svjetsku dominaciju (v. dr. Joaquin Saenz y Arriaga, meksiki sveenik, Crkva nove planine i Prazna stolica). V a n o je razjasniti znaenje imena W e i s h a u p t o v o g tajnog drutva - Iluminati. O n o je vrlo znakovito. To ime implicira da su lanovi drutva Iluminati jedini lanovi ljudskog drutva koji su zaista prosvijetljeni i "koji znaju to je to". Weishaupt i njegovi pristae sebe su drali k r e m o m inteligencije uskim izborom odabranih - i j e d i n i m ljudima s m e n t a l n i m kapacite tom, uvidima i razumijevanjem dovoljnima da upravljaju svijetom i uspostave mir. Svrha i cilj njihova postojanja bio je " N o v u s O r d o Seclorum" ili novi svjetski poredak. Ime Iluminati dolazi od istog korijena kao i Lucifer. Lucifer je bio nositelj Svjetla, bie izvanredne velianstvenosti (Iz 14,12). itatelj m o e uoiti paralelu izmeu drskog, p o t p u n o tatog i arogantnog stava W e i s h a u p t a i njegovih pristaa, i stava koji je imao Sotona (vidi poetak poglavlja 4) k a d a j e , sa svojim anelima, p o kuao preuzeti u n i v e r z u m od Stvoritelja. Iluminizam je sasvim sigur no sotonizam, u jednoj od dananjih manifestacija: njihovi su ciljevi identini. Zapravo, Sotona je bio prvi iluminist! Panja javnosti prvi je put usmjerena na postojanje Iluminata i njihovog dijabolinog plana da preuzmu svijet k a o rezultat bizarne nezgode 1785. Povijest je zabiljeila da je ovjek i m e n o m L a n z e , kurir Iluminata, urno jahao na konju od Frankfurta do Pariza, nosei dokumente o generalnim aktivnostima Iluminata i specifinim instruk cijama za planiranu Francusku revoluciju. Dokumenti su pripadali idovskim lanovima drutva Iluminati u Njemakoj, naslovljeni na velikog metra Grand Orient M a s o n s drutva u Parizu. D o k je kurir galopirao kroz Ratisbon (Regensberg), pogodio ga je grom i usmrtio ga. Svi d o k u m e n t i koje je nosio pali su u ruke lokalnoj policiji i pre dani bavarskoj vladi. Vlasti su policiji naredile pretragu sredinjice organizacije Iluminati, to je rezultiralo daljnjom zapljenom d o k u m e nata.

47

D e s Griffin

Briljivo dokumentirani dokazi bili su predoeni raznim vladama u Europi. Iz nekog razloga, m o d a zbog utjecaja Iluminata, odluili su se ogluiti na prijetnje koje su sadravali ti grozni d o k u m e n t i . e tiri godine poslije, Francuska revolucija eksplodirala je na europskoj sceni sa s v o m svojom zloudnom provalom bijesa.

slika 1
Osniva reda Iluminati 48

Iluminati - I. d i o - 1777. - 1876.

SIR WALTER SCOTT


Sir W a l t e r Scott u d r u g o m dijelu knjige ivot Napoleona Buonapartea (1820.) ukazuje na to da su dogaajima koji su doveli do Fran cuske revolucije u g l a v n o m upravljali frankfurtski bankari. Njihovi su ljudi poslije vodili svjetinu u uspostavi poznate vlasti terora. Za d o datnu dokumentaciju o Francuskoj revoluciji proitajte knjigu istog naslova Neste Webster. Prvi "upad u sustav", to se tie unutranjeg rada drutva, d o g o dio se kad su ovi "veliki intelektualci" bili dovoljno lakovjerni da p o zovu profesora J o h n a Robisona da im se pridrui. Robison, koji je bio profesor prirodne filozofije na Edinburkom sveuilitu, bio je i generalni tajnik prestinog Kraljevskog drutva u tom kotskom gra du: njegovi su ga suvremenici (pogotovo A d a m W e i s h a u p t ) cijenili kao j e d n o g od najveih intelektualaca svog doba. Pozivajui Robiso na u svoj elitistiki klub, Weishaupt je vjerojatno mislio da e profesor biti njegov "as u r u k a v u " u irenju Iluminata na b r i t a n s k o m otoju. Weishupt je p o t p u n o pogreno procijenio Robisonov karakter. Umje sto da naie na ovjeka g o l e m e tatine i nezasitne p o h l e p e za moi, naiao je na vrlo uravnoteenog ovjeka, koji je bio d u b o k o zaintere siran za ljudsku dobrobit, i p o s e b n o za dobrobit svog naroda. R o b i son je bio ovjek kojeg se nije m o g l o "kupiti". Robison nije nasjeo na la da su ciljevi Iluminata asni i poteni. Meutim, z a d r a o je svoje reakcije za sebe i prihvatio igru. Kasnije su mu bili povjereni povjerljivi dokumenti Iluminata, te je bio u prilici izbliza upoznati strukturu tajnog drutva. K a o rezultat toga, Robison je napisao zapanjujuu knjigu, Dokazi urote, izdanu 1797. S v e to trenutno z n a m o o ranom djelovanju Iluminata dolazi iz Robisonove knjige i knjige koju je napisao A b b e Barruel, Memoari koji ilustriraju povijest jakobinizma, izdane 1798. Obje knjige, iako su ih napisali autori koji se nisu poznavali, daju vrlo jasnu sliku organizacije. O b a izdanja esto citiraju iz slubenog izvjetaja kojeg je nakon d u g e istrage izdala bavarska vlada 1786., Originalni zapisi reda i sekte Iluminati. Sljedee injenice dolaze na svjetlo dana: A d a m W e i s h a u p t roen je 6. veljae 1748. N j e g o v o jezuitsko naukovanje u mladosti usadilo mu je veliku netrpeljivost p r e m a tom 49

D e s Griffin

redu. Kad se raziao s jezuitima, upleo se u subverzivna i protukranska uenja francuskih filozofa i drugih pisaca koji su odgova rali n j e g o v o m priroenom osjeaju superiornosti. Iduih pet g o d i n a posvetio je meditaciji i tijekom tog v r e m e n a razvio je plan za ruenje civilizacije i uspostavu o n o g a to je nazvao "Novus Ordo Seculorum" ili novi svjetski poredak. S a m je razvio apa raturu za tu revoluciju. W e i s h a u p t je 1. svibnja 1776. osnovao Iluminate, sredstvo koje mu je trebalo posluiti za ostvarenje njegova plana. Svi su lanovi morali uzeti klasina imena. Weishaupt je sebi izabrao ime Spartacus, v o a p o b u n e r o b o v a u starom R i m u ; njegov glavni p o m o n i k , g. von Z w a c k , savjetnik princa von Salma, postao je Cato; baron M e n g e ghoffen, Sylla, itd. Enciklopedija Britannica, u j e d a n a e s t o m izdanju iz 1910., govo ri n a m k a k o je red bio podijeljen u tri glavne grupe. Prva se sastojala od "pripravnika", "minervala" i "niih iluminata"; d r u g a od slobod nih zidara, " o b i n i h " i "kotskih vitezova"; trea ili "tajnovita" grupa sastojala se od d v a ranga - "sveenika" i "regenta" te od " m a g u s a " i "kralja". Kralj j e , dakako, bio sam Weishaupt!

50

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

slika 2
ivot Napoleona Buonapartea, francuskog cara, s uvodnim pogledom na Francusku revoluciju 51

D e s Griffin

slika 3
Dokazi zavjere protiv svih religija i vlada Europe, izneseni na tajnim sastancima slobodnih zidara, iluminata i lanova Reading Societies 52

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

slika 4
Dijagram Weishauptovog sustava, iz Nachtrag von Weitern Originalschriften der Iluminatensekte, str. 32, Munchen, 1787. 53

D e s Griffin

slika 5
Memoari koji objanjavaju povijest jakobinizma

54

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

C O N T E N T S .

55

D e s Griffin

slike 6, 6a
Memoari koji objanjavaju povijest jakobinizma (sadraj) 56

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

SADRAJ
UVODNA RASPRAVA
I. POGLAVLJE - O glavnim akterima zavjere II. POGLAVLJE - O postojanju, objektu i opsegu antikranske zavjere III. POGLAVLJE - Tajnost, savez i doba zavjere

SREDSTVA ZAVJERENIKA
IV. POGLAVLJE - Prvo sredstvo zavjerenika - enciklopedija V. POGLAVLJE - Drugo sredstvo zavjerenika - ukinue jezuita VI. POGLAVLJE - Tree sredstvo zavjerenika - ukinue svih religioznih redova VII. POGLAVLJE - etvrto sredstvo zavjerenika - Voltaireova kolonija VIII. POGLAVLJE - Peto sredstvo zavjerenika - akademska pri znanja IX. POGLAVLJE - esto sredstvo zavjerenika - poplava antikranskih spisa X. POGLAVLJE - O pljakama i nasilju zavjerenika, skrivenima pod tolerancijom XI. POGLAVLJE - Uloga, misija i privatna sredstva svakog od voa antikranske zavjere

POZNAVATELJI I ZATITNICI
XII. POGLAVLJE - Napredak zavjere - Prvi red zatitnika Okrunjeni poznavatelji XIII. POGLAVLJE - Drugi red zatitnika - Prinevi i princeze XIV. POGLAVLJE - Trei red zatitnika - Ministri, plemstvo i suci XV. POGLAVLJE - Red ljudi od rijei XVI. POGLAVLJE - Odnos crkve prema antikranskim zavje renicima XVII. POGLAVLJE - Nova i suptilnija sredstva zavjerenika da zavedu i najnii sloj ljudi XVIII. POGLAVLJE - O opem napretku zavjere diljem Europe - Trijumf i smrt voa XIX. POGLAVLJE - O velikoj zabludi koja je uinila zavjeru protiv oltara toliko uspjenom

57

D e s Griffin

O n i m a koji bi uli u vanjski krug drutva bilo bi reeno da je ve liki cilj Iluminata "uiniti ljudski rod jednom dobrom i sretnom obitelji, bez obzira na dravu, prilike ili profesiju". Od svih koji su bili inicirani zahtijevalo se da daju zakletvu na "trajnu utnju i nepromjenjivu odanost i pokornost Redu i nadreenoj osobi; ovdje vjerno i potpuno predajem svoje privatno rasuivanje, svoju slobodnu volju i svaku svoju samovolju, spreman s a m sluiti sa svojom sreom, au i svojom krvlju... Prijatelji i neprijatelji Re da bit e moji prijatelji i neprijatelji; i s potovanjem p r e m a j e d n i m a i d r u g i m a vladat u se onako kako mi zapovjedi R e d . . . (i) posvetit u se njegovom rastu i promociji, i u to u uloiti sve svoje sposobnosti... bez r e z e r v e " (Dokazi zavjere, str. 71). V e z a n o uz upozoravanje o posljedicama izdaje Reda, oni koji su pristupali sudjelovali su u ceremoniji tijekom koje su upozoreni: " A k o si s a m o izdajica i krivokletnik, znaj da su sva tvoja braa du na dii se protiv tebe. Ne nadaj se bijegu ili m i r n o m skrovitu. Gdje god bio, sramota i kajanje te bijes nae brae gonit e te i muiti do najdubljih zakutaka tvoje utrobe" (Nesta Webster, Svjetska revolu cija, 1921., str. 14). Do trenutka k a d a je lan dospio do "unutranjih k r u g o v a " , nje g o v a zakletva na potpunu tajnovitost i bezrezervnu predanost bila je smrtno ozbiljna. T e k mu je na tom stupnju bio doputen uvid u kraj nje ciljeve organizacije: 1) ukinue svih izabranih vlada; 2) ukinue privatne svojine; 3) ukinue naslijea; 4) ukinue domoljublja; 5) ukinue svih religija; 6) ukinue obitelji (tj. moralnosti, braka i o d g o varajueg obrazovanja djece); 7) stvaranje novog svjetskog poretka ili svjetske vlade. N a r a v n o , nekim lanovima nikada nisu prikazani istiniti ciljevi Reda. Bili su uvjereni da je jedina svrha drutva osigurati "sreu ljudskoj rasi". Weishaupt je imao suptilan, ali jasan plan za unitenje religija: "Smislio sam objanjenje koje ima sve prednosti; poziva kr ane svih zajednica; postupno ih oslobaa od svih religijskih predra suda; kultivira socijalne vrline i potie ih s velikim, m o g u i m i brzim razvojem univerzalne sree, u stanje slobode i moralne jednakosti, gdje bi bili osloboeni od zapreka koje podreenost, poloaj i bogat stva kontinuirano bacaju na na put. Moje objanjenje je tono i potpuno, moja sredstva su djelotvorna i neodoljiva. N a e tajno 58

Iluminati - I. d i o - 1 7 7 7 . - 1876.

drutvo radi na nain kojem se nita ne moe oduprijeti, i ovjek e uskoro biti sretan i slobodan" (Dokazi zavjere, str. 64.). Ovaj plan p o k a z a o se ekstremno uspjenim ne s a m o s priprav nicima, nego i s ljudima svake dobi i poloaja. "Stvar najvie vrijedna divljenja j e " , pisao je Weishaupt Catu, " d a veliki reformacijski i pro testantski teolozi (luterani i kalvinisti) koji su u n a e m redu zaista vjeruju k a k o u njemu vide istinitu i originalnu kransku misao v o dilju. O ovjee, u to sve ne moe uvjeriti ljude." (Svjetska revolu cija, str. 13.) W e i s h a u p t je bio majstor zloina kakav se pojavljuje u rijetkim intervalima ljudske povijesti, koji tei sam podvrgnuti svijet pod svoju vlast sluei se dijabolinom ingenioznou i istom bezobzirnou. Prihvatio se toga da svim ljudima on postane sve, i s v a k o m e je o b e a v a o ispunjenje njegovih tenji i nada, bez obzira k a k o one bile proturjene. Weishaupt je bio kralj ljudske samouvjerenosti! Zahtijevao je slijepu poslunost strukturi u drutvu, kojom je upravljao on. Lai, prijevare i kontradikcije bile su mu svakodnevica. Nije i m a o skrupula rei k a k o eli namamiti naivce u svoju organiza ciju. " O v i ljudi poveavaju na broj i pune nau blagajnu; primi se posla i navedi ih da zagrizu na mamac, ali ne reci im nae tajne (nisu im bili doputeni tajni krugovi i spoznaja da ih zavjera treba pokoriti, to je bio pravi cilj Reda). Moraju vjerovati da je nizak poloaj koji su postigli onaj najvii." Protestantski prinevi i vladari Njemake bili su zadovoljni W e i s hauptovim p l a n o m da uniti katoliku crkvu, te su se eljeli pridru iti R e d u . Ti su ljudi sa s o b o m donijeli kontrolu M a s o n s k o g reda, u kojeg su 1777. inicirali W e i s h a u p t a i njegove urotnike. Da bi spri jeio vladare da uvide istinski cilj Iluminata, W e i s h a u p t ih je ogra niio na nie poloaje. U Wilhelmsbadu je 16. srpnja 1782. savezni tvo izmeu Iluminata i Slobodnih zidara definitivno d o g o v o r e n o . Ovaj s p o r a z u m spojio je sve tadanje vodee tajne organizacije i uje dinio " n e manje od tri milijuna diljem svijeta". Povjesniari nikada nisu uzeli u obzir stvarni uinak ovog udruivanja u kasnijoj svjet skoj povijesti. " O n o to se odigralo na tom u a s n o m kongresu nikada nee biti poznato vanjskom svijetu, jer ak i oni ljudi koji su lakomisleno uli u pokret i tada po prvi put uli planove svojih voa, bili su pod 59

D e s Griffin

zakletvom da nita ne odaju. Jedan iskreni Slobodni zidar, C o m t e de V i r e u . . . upitan o 'traginim tajnama' koje je donio sa s o b o m , o d g o vorio j e : ' N e u v a m ih povjeriti. M o g u vam samo rei da je stvar m n o g o ozbiljnija no to mislite. Zavjera je toliko dobro istkana i pla nirana, da e biti gotovo nemogue da joj monarhija i crkva izbjegnu.' Od tada j e , po rijeima njegovog biografa M. Coste de Beauregarda, C o m t e de Vireu o Slobodnim zidarima govorio s u a s o m " (Svjetska revolucija, str. 18). U iduih nekoliko godina pojavio se pokret koji je pridonio slo b o d a m a idova u Europi. Do tog vremena idovima je bio zabranjen pristup u masonski red. Sada je ta zabrana bila skinuta. T a k o e r je bilo o d l u e n o da se sredinjica Iluminata-Slobodnih zidara premjesti u Frankfurt, koji je bio uporina toka idovskog bankarstva. Red se r a p i d n o irio, ali uskoro ga je poela izjedati nesloga. Krigge, j e d a n od Weishauptovih vjernih pristaa, koji je i m a o pozi ciju upravitelja oblasti, pokuao je uzurpirati neto od W e i s h a u p t o v e " s l a v e " pa je smijenjen s poloaja. Napustio je Red. Kao rezultat njihovih objelodanjenih planova, ljudi su postali vrlo zainteresirani za aktivnosti Iluminata. Jo su etvorica vodeih lanova napustili Red 1778. i svjedoili pred istranim s u d o m koji je sazvao bavarski izborni knez. Njihova javna svjedoenja m a k n u l a su svaku sumnju u vezi sotonske prirode iluminizma. B a v a r s k e su vlasti 1 1 . listopada 1785. napravile raciju u Zwackovoj kui i pronale brdo d o k u m e n a t a Iluminata. Ovi su sasvim j a s n o pokazali da je Red namjeravao potaknuti "sveopu revoluciju koja bi o k o n a l a s dru t v o m . . . O v a revolucija bit e djelo tajnih drutava i to je j e d a n od naih velikih misterija". O v a g r o z n a opasnost koju su predstavljali Iluminati postala je j a s n a bavarskoj vlasti. Odluili su pustiti d o k u m e n t e da govore sami za sebe te su ih otisnuli i dali ih na uvid najiroj javnosti. Ovaj slu beni d o k u m e n t bio je nazvan Originalni zapisi reda i sekte Iluminati. E u r o p s k e vlade ignorirale su upozorenje sadrano u njemu. N e d u g o nakon toga Z w a c k je napustio zemlju, a Weishaupt, k o m e je glava bila ucijenjena, potraio je utoite k o d j e d n o g od svojih p o s v e e n i k a plemikog roda, saksonsko-gotskog vojvode.

60

Iluminati - I. dio - 1 7 7 7 . - 1876.

Ovaj prividan raspad Iluminata dobro je doao cilju zavjerenika. Sada su bili zauzeti irenjem glasina da su Iluminati stvar prolosti. Otada ovu la ponavljaju "povjesniari" koji ele prikriti istinu o kas nijim aktivnostima drutva. S a d a je postalo vanije no ikad da rijei iluminati ili iluminizam nestanu iz j a v n e upotrebe. Kao to instrukcije za poloaj regenta navode: " V e l i k a snaga naeg drutva lei u njegovoj tajnosti; nikada nemoj dopustiti da se pojavi na n e k o m mjestu u svojem p r a v o m ime nu, nego uvijek zamaskirano drugim imenom i drugim aktivnostima" (Robison, str. 195). Sada emo sagledati koliko su precizno te in strukcije p r o v e d e n e . Red Iluminata poeo je kada je A m e r i k a revolucija ve bila u svom z a m a h u i nije i m a o udjela u njoj. Meutim, prije no to su k o lonije ujedinjene, ustav prihvaen i naa republika formirana, o s n o vano je petnaest loa Iluminata u trinaest kolonija. Kolumbijska loa reda Iluminati bila je osnovana u N e w Yorku 1785: lanovi su bili guverner D e W i t t Clinton, i poslije Clinton Roosevelt, Charles D a n a i Horace Greeley. Idue godine uspostavljena je loa u Virginiji, s kojom je bio povezan T h o m a s Jefferson. Kada su W e i s h a u p t o v i dija bolini planovi bili izloeni u bavarskoj vladi, Jefferson ga je branio kao "filantropa entuzijasta". Vie je ozbiljnih upozorenja bilo izdano o aktivnosti Iluminata u Americi. D a v i d Pappen, predsjednik harvardskog sveuilita, uputio je 19 srpnja 1798. ozbiljno upozorenje zavrnoj klasi studenata i odrao predavanje na temu utjecaja koji je iluminizam poeo imati na amerikoj sceni. Predsjednik Sveuilita Yale, Timothy Dwight, izdao je slino upo zorenje. T a k o e r je George Washington 1798. poslao G. W. Snyderu pi smo u kojem je izjavio: "Nije mi namjera izraziti sumnju da se dok trina Iluminata i principi j a k o b i n i z m a nisu proirili na Sjedinjene Amerike D r a v e . Naprotiv, nitko nije zadovoljniji o v o m injenicom od m e n e . "

61

D e s Griffin

slika 7
Pregled Iluminata Nove Engleske, koji su neumorno radili na unitenju religije i vlade Sjedinjenih Amerikih Drava pod hinjenom brigom za njihovu sigurnost - i bezbono iskoritavajui pravu religiju 62

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

"Ideja koju sam elio izraziti bila je da nisam vjerovao da su mason ske loe kao organizacija pridonijele propagiranju dijabolinih ideja." " D a su n e k e od tih osoba to bile u stanju uiniti, ili da su osniva i ili posrednici u osnivanju demokratskih drutava u Sjedinjenim Amerikim Dravama mogli imati taj cilj, i zaista imali na umu odva janje ljudi od njihove vlade, previe je oito da bi bilo u pitanju" (Pis ma Georgea Washingtona, izdao Dravni nakladniki zavod SAD-a, 1941., Vol. 20., str. 518). injenica da je George Washington bio smrtno zabrinut zbog prijetnje koja se nadvila nad S A D - o m , j a s n o se vidi u njegovom p o znatom oprotajnom govoru 17. rujna 1796. U smislu nacionalne vri jednosti, ispred o v o g d o k u m e n t a vjerojatno je s a m o Ustav. W a s h i n g t o n je izrazio svoje najtoplije elje da " v a m nebo nasta vi davati najprobranije izraze svoje dobrotvornosti... (i) da slobodan ustav koji je vae djelo bude uvan kao svetinja: da njegova admini stracija u s v a k o m odjelu b u d e obiljeena mudrou i vrlinom." T a d a je priznao "spoznaju opasnosti" koja ga je nagnala da " v a m p o n u d i m na vae ozbiljno razmatranje, i predloim da esto sagledavate, neke nazore koji su rezultat mnogih razmiljanja, opaanja koja nisu bila povrna, i koja mi se ine od vitalne vanosti za ouvanje vae sree kao naroda..." "Ali i tako je lako predvidjeti da e zbog razliitih uzroka i iz ra znih smjerova m n o g o boli biti naneseno, m n o g e varke biti uinjene, ne bi li se oslabila vaa vjera u ovu istinu: j e r ovo je toka vae poli tike utvrde protiv koje e postrojbe unutranjih i vanjskih neprija telja neprestano i aktivno (premda esto prikriveno i p o d m u k l o ) upravljati, i od bezgranine je vanosti da ispravno ocijenite ogromnu vanost vaeg nacionalnog zajednitva za vau kolektivnu i poje dinanu s r e u . . . " " S v a ometanja provoenja zakona, sve kombinacije i asocijacije, bile one kakve god naoko uvjerljive prirode, ako im je stvarna namjera da upravljaju, kontroliraju, djeluju protiv ili ulijevaju strahopoto vanje p r e m a regularnom vijeanju i djelovanju izabranih vlasti, idu za unitenjem o v o g temeljnog principa i fatalnih su tendencija." T a k v e "kombinacije i udruenja... vrlo vjerojatno s v r e m e n o m postaju m o n i neprijatelji p o m o u kojih lukavi, ambiciozni i 63

D e s Griffin

neprincipijelni ljudi mogu doi u poziciju da potkopaju m o naroda i preotmu vlast u svoje ruke: unitavajui potom same strukture koje su ih dovele do nepravedne prevlasti..." "Jedan oblik napada m o g a o bi biti u obliku promjena Ustava, koje bi oslabile snagu sustava i tako potkopale o n o to se ne moe izravno pobijediti... Pozornost slobodnih ljudi trebala bi biti stalno budna, jer su povijest i iskustvo dokazali da je strani utjecaj jedan od najpogubnijih neprijatelja republikanskoj vladi..." " G l a v n o pravilo naeg stava prema stranim n a r o d i m a je u proi renju naih komercijalnih odnosa, i u najmanjim m o g u i m politikim v e z a m a s njima. to se tie ve sklopljenih sporazuma, i s p u n i m o o b veze sa savreno d o b r o m vjerom. I tu se z a u s t a v i m o . . . " "Zato iskoritavati prednosti tako posebne situacije? Zato odustati od nae, da bismo stajali na tuoj zemlji? Zato b i s m o p o v e zivanjem nae sudbine s bilo kojim dijelom E u r o p e upleli na mir i prosperitet u p r o b l e m e europske ambicije, rivalstva, interesa, h u m o r a ili h i r o v a ? " "Naa je jasna politika kim u svijetu..." da izbjegavamo trajna saveznitva s bilo

Stotinu i dvadeset godina ovaj je d o k u m e n t bio temelj nae vanjske politike: kao rezultat toga napredovali smo kao nijedan drugi narod u povijesti. Godinu d a n a nakon to je Washington odrao ovaj snani govor, profesor John Robison izdao je svoje poznate Dokaze zavjere, gdje je upozorio na infiltraciju Iluminata u masonske loe. John A d a m s , koji je pridonio organiziranju masonskih loa u Novoj Engleskoj, odluio je suprotstaviti se T h o m a s u Jeffersonu u njegovoj kandidaturi za predsjednika 1796. Njegova glavna postavka bila je injenica da je Jefferson - koji je bio poslanik u Francuskoj ( 1 7 8 5 . - 1789.) i koji se iskreno slagao s vlau terora koju su Iluminati raspirivali - upotrebljavao masonske loe u subverzivne svrhe. John Q u i n c y A d a m s napisao je tri pisma puk. Williamu Stoneu, dajui mu p o d r o b n e optube. Informacije koje se nalaze u tim pismi ma vjerojatno su njegova oca (John A d a m s ) stajale predsjednikog mandata. Pozornost javnosti na ova pisma prvi je skrenuo zapovjed nik William G u y Carr u knjizi Pijuni u igri. D o n e d a v n a su se pisma 64

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

nalazila u knjinici na Rittenbergovom trgu u Philadelphiji, no sada su misteriozno nestala. T e k o j e , ako ne i nemogue, dobiti jasnu sliku aktivnosti Ilumi nata u S A D - u p o e t k o m dvadesetog stoljea. To m o e m o pripisati injenici da su Weishauptovi sljedbenici svim srcem vjerovali u upu te njihovog v o d e da "velika snaga naeg reda lei u njegovoj tajnovi tosti; nikada nemoj dopustiti da se na n e k o m mjestu pojavi pod svo jim pravim imenom, nego uvijek skriveno iza nekog drugog imena i druge djelatnosti" (Robison, str. 195). Da b i s m o dalje pratili njihove aktivnosti, m o r a m o obratiti pozor nost na istaknute grupe i pojedince koji naginju sotonskim postav kama iluminizma. " P o njihovim p l o d o v i m a " e m o ih poznati. Svi e oni raditi na postizanju cilja Iluminata - unitavanju nacionalnog suvereniteta i uspostavi novog svjetskog poretka. Ameriki iluministi sponzorirali su 1829. u N e w Yorku seriju pre davanja engleske lanice Iluminata Frances " F a n n y " Wright. O n a je zagovarala kompletan Weishauptov program, ukljuujui komunizam, to je prikazala prihvatljivijim pod etiketom "jednakih mogunosti i jednakih prava", ateizma, emancipacije i slobodne ljubavi. Oni koji su bili nazoni bili su informirani da Iluminati namjeravaju ujediniti nihiliste, grupe ateista, sa svim ostalim subverzivnim organizacijama u organizaciju znanu kao komunisti. O v a nova razaraka sila trebala je biti uporabljena za raspirivanje buduih ratova i revolucija. Clin ton Roosevelt (dalji predak Franklina Roosevelta), Charles D a n a i Horace Greeley imenovani su u odbor koji je sakupljao priloge za ovaj novi projekt. Roosevelt i njegova grupa predstavljali su se kao svijetli primjeri radnike klase. Zagovarali su "plemenite i vrijedne" ciljeve i, b a r e m u njihovim ranim radovima, tvrdili su da im je cilj podrati ameriki ustav. Zagovarali su "izbacivanje trgovaca iz hra m a " i svrgavanje m o n o p o l a njihove opozicije. Svi ovi zagovarani ci ljevi bili su upueni "puku". Clinton Roosevelt bio je toliko zanesen svojom veliinom da je 1841. izdao knjigu Znanost vladanja temeljena na prirodnom pravu. U predgovoru o v e male knjiice Roosevelt ne ostavlja nikakve sum nje itatelju u pogledu njegove superiorne mudrosti: " V e l i k o djelo bilo bi dojmljivije u svojoj pojavi, ali istina je da su d u g a djela i dugi govori rijetko odraz ljudi snanih misli. Div izvlai iz korijenja drvo 65

D e s Griffin

koje patuljak sijee cijeli dan. On mu kae da posao je gotov i alje ga na palog neprijatelja." Da, on je oito bio "iluminiran". Rooseveltova knjiga oito se slae s W e i s h a u p t o v i m instrukcija ma da se "nadreeni u Redu trebaju drati najsavrenijim i prosvi jetljenim ljudima; nikakva sumnja u njihovu nepogreivost ne smije biti d o p u t e n a . " Naslov knjige takoer je zanimljiv jer se nastavlja na W e i s h a u p tovo uenje. W e i s h a u p t je proglasio da sve umjetnosti, znanost i religija trebaju biti ukinuti i zamijenjeni sa "socijalnom (socijalisti k o m ) znanou vladanja" onako kako je on poduava, to je sam proglasio j e d i n o m p r a v o m znanou. Weishaupt je nadalje izjavio da ona mora biti temeljena na "prirodnom zakonu". U Znanosti vladanja Roosevelt je istaknuo planove Iluminata za organiziranje ovjeanstva pod kontrolom onih koji su, poput njega, "prosvijetljeni". Otkrio je njihove planove za oslabljivanje i potom unitavanje Ustava, kojeg je usporedio s " a m c e m koji proputa vo d u " koji je " n a brzinu sklopljen kada smo napustili britansku zasta vu". Objavio je prezir prema svom Stvoritelju izjavom da "ne postoji pravedan B o g koji bi doveo stvari u red na zemlji; ako ga ima, o n d a je on p a k o s n o i osvetljivo bie, koje nas je stvorilo da p a t i m o . " Koliko su Rooseveltovi planovi za stvaranjem n o v o g svjetskog poretka bili smjeteni u sadanjosti, govori nam sljedei o d l o m a k iz knjige Roosevelt: Pria o prijateljstvu, autora O w e n a Wistera, izd. Macmillan 1930., str. 52. Rije je o prikazu razgovora koji se vodio u kasnim 1890-ima: ' " K o l i k o d u g o procjenjujete da bi vlada u W a s h i n g t o n u mogla trajati?' pitao sam Teddyja (Roosevelt) i (Cabota) Lodgea za rukom. Ta dva znanstvenika i pisca - i initelja - povijesti, d o b r o upue na u uzroke koji su do sloma vodili carstva, kraljevstva i republike, koji su imali svoj dan i potom potonuli u no, bili su o b a na trenutak tihi, a zatim je jedan od njih odgovorio: ' O k o pedeset godina.' Ne sjeam se koji je od njih dvojice postavio ovu granicu; samo se sjeam da mu drugi nije proturjeio." A d a m W e i s h a u p t umro je 1830. u osamdeset i treoj godini. U pokuaju da uvjeri svijet kako je iluminizam mrtav i vie ne pred stavlja opasnost, inscenirao je impresivno "pokajanje" na samrtnoj postelji i vratio se katolikoj crkvi.

66

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

G i u s e p p e Mazzini, talijanski revolucionarni voa, i m e n o v a n je 1834. efom revolucionarnog programa Iluminata za cijeli svijet. O s tao je na toj poziciji do svoje smrti 1872. Otprilike u isto to vrijeme mraan intelektualac i m e n o m M o s e s Mordecai M a r x Levy, inae zvan Karl Marx, pridruio se j e d n o m od ogranaka Iluminata, zvanom Liga prava. Bio je plaen da napie tekst 1847. koji je postao poznat pod i m e n o m Komunistiki manifest. Bio je to zapravo program njihovog budueg djelovanja. Marxovo znaenje bilo je toliko malo, da se prvih dvadeset g o d i n a njegovo ime nije ni pojavilo na spisu. On je bio samo pijun u igri koju su igrale prave sile iza scene. Nepristrani povjesniari d a v n o su prepoznali da nieg n o v o g ili originalnog nije bilo u Komunistikom manifestu: bio je to s a m o prekrojeni plagijat planova A d a m a W e i s h a u p t a i njegovog uenika Clintona Roosevelta. Sljedea vana o s o b a koja se pojavila na amerikoj sceni kao voa sotonske konspiracije bio je Albert Pi ke. Njega je odabrao Mazzini da vodi njihove operacije u Sjedinje nim A m e r i k i m Dravama. Pike je roen u Bostonu 29. prosinca 1809. U n a t o njihovim skromnim prilikama, roditelji su ga uspjeli poslati na Harvard. Tije kom g r a a n s k o g rata Pike je sluio kao brigadni general u konfederalnoj vojsci. Konfederalne vlasti imenovale su ga povjerenikom za indijanska pitanja, koji je imao zadatak da pregovara s najagresiv nijim p l e m e n i m a , k a k o bi organizirao vojsku ratnika. Da bi mu p o mogao u stvaranju n o v e vojske, Pike je bio proglaen g u v e r n e r o m indijanskog teritorija. Kada je formirana vojska, sastavljena od ple mena C h i c k a s a w a , C o m a n a c h e , Cherokee, M i a m i , O s a g e , Kansas i Choctawa indijanaca, stavljena je pod Pikeovu k o m a n d u . U svim tim plemenima bio je poznat kao "vjerni bljedoliki prijatelj i zatitnik".

67

D e s Griffin

slika 8
Znanost vladanja utemeljena na prirodnom pravu 68

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

slika 9
Naslovna stranica prvog izdanja Komunistikog manifesta 69

D e s Griffin

slika 10
General Albert Pike, suvereni veliki zapovjednik drevnog i prihvaenog kotskog obreda Slobodnih zidara June oblasti, SAD 70

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

slika 11 Giuseppe Mazzini 71

D e s Griffin

Pike i njegova vojska divljaka sudjelovali su u orgijama pokolja pod krinkom legitimnog rata. O v o barbarstvo bilo je toliko g r o z n o da su morale intervenirati strane sile. Prosvjedi Engleske, koja je prije tila intervencijom u i m e humanosti, napokon su natjerali Jeffersona Davisa da raspusti p o m o n e indijanske trupe. Albert Pike bio je dijabolini genij najvieg ranga. Bio je obda ren m n o g i m talentima, koje je redovito upotrebljavao na destruktivan nain. Bio je vrlo obrazovan, m o g a o je itati i pisati na esnaest sta rih jezika. Bio je priznati tovatelj Lucifera, i bavio se n e k r o m a n c i j o m i svim vrstama magijskih obreda. Kao vrhunski iluministi, Pike i Mazzini radili su zajedno. Pike je preuzeo teozofsku stranu djelovanja, a Mazzini politiku. Kada je Ve lika orijentalna m a s o n s k a loa postala sumnjiva kao rezultat M a z z i nijevih revolucionarnih aktivnosti u Europi, Mazzini je Pikeu predlo io veliki plan, koji je do tada postao suvereni veliki zapovjednik kotskog obreda slobodnih zidara. Mazzinijev je plan bio jednostavan. Kako je bio praktian ovjek, shvatio je da nije korisno favorizirati j e d a n red na raun drugih. U pismu Pikeu od 22. sijenja 1870. napisao j e : " M o r a m o svim lanovima dopustiti da ostanu isti, organizirani kao dosad, sa svojim sustavima, sredinjim autoritetima i razliitim m o d e l i m a k o m u n i k a cije izmeu visokih krugova unutar istog obreda, ali e m o stvoriti nadreeni obred, koji e ostati tajan, u koji emo pozvati masone iz visokih krugova po naem izboru. U odnosu na nau brau m a s o n e , ti se ljudi moraju zakleti na najveu tajnost. Kroz ovaj vrhovni obred upravljat e m o svim Slobodnim zidarima, koji e tada postati meu narodna organizacija, utoliko monija j e r e njeno usmjerenje biti n e p o z n a t o " (Lady Queenborough, Okultna teokracija, str. 208-209).

iz slike 12
Moral i dogma drevnog i prihvaenog kotskog obreda slobodnih zi dara, pripremljeno za vrhovno vijee 33. Stupnja, za Junu oblast SAD-a, izdano od njegovog vodstva. Lucifer, nositelj Svjetla! udno i misteriozno ime za duha tame! Luci fer, sin Zore! Zar je on taj koji donosi Svjetlo, i s njegovim neizdrivim sjajem osljepljuje klonule, razbludne ili sebine due? Ne sumnjaj u to!

72

Iluminati - I. d i o - 1777. - 1876.

slika 12
Moral i dogma (naslovna stranica); reprodukcija poglavlja sa str. 321 73

D e s Griffin

Povjesniar D o m i n i c o Margiotta govori da je "bilo d o g o v o r e n o da postojanje o v o g obreda bude drano u tajnosti i da se nikada ne s p o m e n e na s k u p o v i m a loa i unutranjih svetita drugih obreda, ak ako bi se sluajem dogodilo da na sastanku budu s a m o braa vrhovne inicijacije, j e r je tajna ove nove institucije mogla biti s najveom tajnou otkrivena nekolicini iz redovnih visokih k r u g o v a " (Adriano Lemmi, str. 9 7 ) . Pike je organizirao ovu ultratajnu organizaciju pod i m e n o m N o vi i obnovljeni paladijski obred. O s n o v a o je tri vrhovna vijea; jed no u Charlestonu (Sjeverna Karolina), j e d n o u Rimu i tree u Berlinu. Povjesniar dr. Bataille napisao je da "ovaj vrhovni obred, koji je masonski luciferski spiritizam, ne treba mijeati s organizacijom visokog masonstva. Paladizam je Sotonin (Luciferov) kult u unutar njim k r u g o v i m a obreda koji je nadreen svim ostalim obredima. To je kult i religija" (Sotona u 19. st, str. 346). O v a e injenica biti nedvojbeno potvrena malo poslije. Dokazi koji n a m dolaze iz vie izvora j a s n o ukazuju na to da su znanstvenici koji su radili s Iluminatima otkrili tajne beine tele grafije desetljeima prije no to je Marconi izumio radio. Bataille j e , na primjer, 1894. napisao da mu je Gallatin Mackey (vrhunski iluminist) jedanput "pokazao Arculu Mysticu (maginu kutiju), kojih je bilo samo sedam u svijetu, u Charlestonu, Rimu, Berlinu, Washingtonu, M o n t e Videu, Napulju i Calcutti". "Kada, na primjer, vrhovni dogmatski ef eli komunicirati, reci mo s v o o m politike akcije, on pritisne prstom na kipi ignis i na kipi ratio: oni upadnu u svoje utinice, i u isto vrijeme snano pita nje zauje se u Rimu, u uredu gdje L e m m i dri svoju arculu misticu; L e m m i otvori kutiju i vidi kipi Ignis uvuen, dok mali, nekodljivi plamici izbijaju iz grla srebrne abe. T a d a on zna da vrhovni Veliki sveenik Charlestona eli razgovarati s njim. On pritisne kipi Ratio u svojoj kutiji i od tog trenutka konverzacija izmeu d v a efa se odvija tako da svaki govori u svoj pisak, dok u isto vrijeme na uhu dri malu srebrnu kuglu." " N a kraju razgovora, svaki ef vraa zlatni kipi na mjesto tako da ga p o v u e natrag za glavu." "Svaki suvereni majstor direktorija putuje sa svojom arculom misticom. Kutija mu je osobno dana na uvanje" (Le Diable au XIX 74

Iluminati - I. dio - 1777. - 1876.

Siecle, str. 391-392). Otkrie ove tajne omoguilo je tajnim s l u b a m a da shvate k a k o su se na prvi pogled nepovezani "incidenti" mogli si multano odigrati diljem svijeta, te oteati neku situaciju i razviti se u rat ili revoluciju. Najpoznatije djelo Alberta Pikea je Moral i dogma, izdano 1871. Pratei primjer Clintona Roosevelta, "vrhovni Veliki sveenik" Uni verzalnog slobodnog zidarstva "otvara sve k a r t e " o d m a h na poetku knjige. Ne ostavlja nikakve sumnje o svojim namjerama: " N e u p r e g n u t a ili neupravljana sila ne samo da se ispranjuje u paljenju baruta na otvorenom i dosee svoju punu snagu n e o m e e n a znanou; n e g o praskajui u tami, gdje njeni udarci nailaze samo na zrak, oni se okreu i pogaaju sami sebe. To je destrukcija i propast... ne rast i p r o g r e s . . . " "Slijepa sila ljudi sila je kojom treba gospodariti i takoer uprav ljati... m o r a biti upravljana intelektom." " D a bi m o g l e napasti praznovjerjima, d e s p o t i z m o m i predrasu dama p o s v u d a izgraene utvrde protiv ljudske rase, ta sila m o r a imati mozak i zakon. T a d a njena smiona djela donose trajne rezultate i tu je pravi napredak. T a d a su nastojanja u z v i e n a . . . K a d a su sve sile sjedinjene, i v o e n e intelektom (iluminiranim!), regulirane vodstvom ispravnosti i pravednosti, u kombiniranom i v o e n o m pokretu i nasto janju, slavna e revolucija, koja se priprema stoljeima, k r e n u t i . . . Zato to je silom loe upravljano, ta revolucija donosi n e u s p j e h e " (Moral i dogma, str. 1-2). T e o l o k a d o g m a Alberta Pikea izloena je u njegovim Instrukci jama, izdanim 14. srpnja 1889., koje su zaprimila 23 v r h o v n a svjet ska vijea: " O n o to e m o rei masi j e : 'Mi tujemo Boga, ali to je Bog k o jeg se o b o a v a b e z praznovjerja.'" "Vama, suvereni veliki generalni instruktori, kaemo ovo, da to ponovite brai 32., 31. i 30. Stupnja: svi mi inicirani u visoke stupnje ve moramo masonsku religiju odravati u istoi luciferske doktrine." "Da Lucifer nije Bog, da li bi ga Adonaj (kranski Bog, gospod, hebrejski naziv za Boga umjesto Jahve, ime koje se nije smjelo izgo voriti nap. pr.), ija djela dokazuju njegovu okrutnost, perfidnost i mrnju prema ovjeku, barbarizam i odbojnost prema znanosti, da li bi ga Adonaj i njegovi sveenici nadvisili?" 75

D e s Griffin

"Da, zakon da crnog, jer neophodna neophodan

Lucifer je Bog, i na nesreu, Adonaj takoer. Jer vjeni je ne postoji svjetlost bez sjene, ljepota bez runoe, bijelo bez apsolutno moe postojati samo kao dva Boga: tama je da svojom ljepotom istakne svjetlost, kao to je pijedestal kipu, i konica lokomotivi..."

"Doktrina sotonizma je hereza: i istinita i ista filozofska religi ja je vjera u Lucifera, jednakog Adonaju; dok se Lucifer, Bog svjetla i dobrote, bori za ovjeanstvo protiv Adonaja, Boga tame i zla" (A. C. de la Riva, La Femme et l'enfant dans la Franc-Maconnerie Universelle, str. 588 i Okultna teokracija, str. 220-221). Iluministika propaganda htjela bi nas navesti da mislimo kako su svi oni koji se protive kranstvu ateisti. To je smiljena la usmjere na da skrije tajne planove onih koji upravljaju luciferskom zavje rom. Oni ostaju iza zavjese, skrivenog identiteta i njihovih stvarnih namjera ak i od veine onih koje uspiju zavesti na svoj put. Oni zna ju da uspjeh njihova dijabolinog plana da srue svjetske vlade kroz novi svjetski poredak ovisi o njihovoj umjenosti da skriju istinu od ljudi dok ne b u d e prekasno da se ita p o d u z m e . U zapanjujuem pismu od 15. kolovoza 1871., koje je donedav na bilo izloeno u Britanskom muzeju u Londonu, Pike je iznio Mazziniju detalje luciferskog plana za osvajanje svijeta. U slikovitim detaljima izloio mu je plan za tri svjetska rata. Izjavio je da u treem od tih ratova "pokrenut emo nihiliste i ateiste te izazvati golemu so cijalnu kataklizmu koja e narodima u svom svojem uasu pokazati re zultat apsolutnog ateizma, korijena divljatva i najkrvavijeg prevrata. Tada e graani svijeta morati sami sebe obraniti od svjetske manjine revolucionara, te e istrijebiti krvnike civilizacije, a masa zaluena kr anstvom, iji e duhovi od tog trena biti bez kompasa i udjeti za ide alom, ali ne znajui gdje usmjeriti svoje oboavanje, dobit e istu svjetlost kroz univerzalnu manifestaciju istog luciferskog uenja, koje e napokon biti izloeno javnosti, manifestaciju koja e uslijediti iz generalnog reakcionarnog pokreta koji e nastati poslije unitenja kr anstva i ateizma, koji e istodobno biti i pobijeeni i istrijebljeni."

76

ESTO POGLAVLJE

ILUMINATI - II. DIO

Politiki i religiozni filozofi o d a v n o su uoili injenicu kako je najuinkovitiji nain da se podini ovjek taj da se podini njegov um. Obrazovanje j e , dakle, poprite bitke za osvajanje svijeta. V o e Iluminata od samog su starta shvatili da, ako ele uspjeti u svom planu da osvoje svijet i zavladaju njime, moraju zadobiti kon trolu nad kolama, koledima i sveuilitima. Kako je L a d y Queenborough istaknula 1930-ih: "Pozitivan um ne moe se kontrolirati. Za ciljeve okultne prevlasti umovi moraju biti vraeni u pasivnost i negativnost, da bi se m o g l a uspostaviti kontrola. U m o v i koji su svjesno aktivni predstavljaju silu, a sila se moe suprotstaviti drugoj sili u korist dobra ili zla. Nacrt svjetske prevlasti m o g a o bi biti potkopan s ovim principom koji, budui da je na nesreu neprepoznat, j o uvijek ostaje neizazvan." "Destrukcija, materijalizam, nametanje. O v o su tri zakljuka Al berta Pikea i ini se da oni upravljaju dananjim svijetom." (Okultna teokracija, str. 581.) Prije nekoliko godina ovaj je autor uo predsjednika malog neovisnog koleda k a k o izjavljuje da je na prelasku u dvadeseto sto ljee "obrazovni sustav iskoio iz tranica razuma i krenuo u ludu jurnjavu d i v l j i n o m . . . (i da od tada) edukatori ulijevaju otrov u plas tine, uspavane u m o v e " onih koji su im dodijeljeni na skrb. Te su izja ve apsolutno tone - osim j e d n o g vitalno bitnog detalja: edukacija nije "iskoila iz tranica" - bila je namjerno iz njih izbaena. Sagle dajmo injenice. U Tragediji i nadi, pokojni profesor Carroll Quigley j a v n o je priznao da je m n o g o godina bio u eliti "Izabranih" i i m a o spoznaje iz prve ruke o t o m e k a k o se svjetska konspiracija razvijala. U vezi s obrazovanjem u Engleskoj rekao j e : " D o 1870. na Oxfordu nije 77

D e s Griffin

postojao studij umjetnosti, no te je godine, zahvaljujui Sladeovoj oporuci, Johnu Ruskinu bila dodijeljena pozicija predavaa. Uzdrmao je Oxford poput zemljotresa, ne toliko svojim g o v o r i m a o umjetnosti, ve svojim g o v o r i m a o carstvu i o engleskim potlaenim m a s a m a , i iznad svega time to je o svim tim stvarima govorio k a o o m o r a l n i m p r o b l e m i m a " (str. 130).

J O H N RUSKIN John R u s k i n (1819. - 1890.) roen je u L o n d o n u k a o sin uspje n o g trgovca v i n o m , od k o g a je naslijedio veliko bogatstvo. Njegov biograf, Kenneth Clark, govori da je Ruskin "bio miljenja da drava mora preuzeti kontrolu nad sredstvima proizvodnje i distribucije i organizirati ih za dobro cijele zajednice; ali bio je spreman dati kon trolu nad dravom u ruke jednog ovjeka". ' " M o j konstantni cilj bio je pokazati vjenu superiornost nekih ljudi nad drugima, ponekad i j e d n o g ovjeka nad svima d r u g i m a . ' I m a o je vrlo loe miljenje o demokraciji... Unato njegovoj materi jalistikoj filozofiji, miljenja sam da bi podrao k o m u n i z a m ; selja ke k o m u n e u Kini, na primjer, poklapaju se s njegovim m o d e l o m . Nije m o g a o drati lijek loijim od bolesti, jer nije m o g a o zamisliti goru bolest od kapitalistikog drutva devetnaestog stoljea" (Ruskin danas, str. 2 6 7 - 2 6 8 ) . 78

Iluminati - II. dio

U svojoj sutini, Ruskinovo je uenje bio isti iluminizam! O v a injenica bila je velikim dijelom skrivena iza p o m n o podignute fasa de. "Ruskin se obraao oksfordskim studentima kao l a n o v i m a privilegirane, vladajue klase. Govorio im je da su u posjedu velian stvene tradicije obrazovanja, ljepote, zakonodavstva, slobode, pleme nitosti i samodiscipline, ali da ta tradicija ne m o e biti spaena i da to i ne zasluuje ako ne moe proeti i nie klase Engleske, a i neengleske mase svijeta. A k o se ta dragocjena tradicija ne protegne na te dvije velike veine ljudi, manjina engleske vie klase neizostavno e biti preplavljena veinom i tradicija e biti izgubljena. Da bi se to sprijeilo, tradicija se mora prenijeti m a s a m a i carstvu" (Quigley, str. 130). Ruskin i njegovi tajni pomagai bacili su soan m a m a c na koji su gladno nasrnuli i nasjeli oksfordski studenti, koji su svi doli iz "gornje ladice" britanskog drutva. R u s k i n o v a je poruka imala senzacionalan utjecaj. Njegovo je uvodno predavanje zabiljeio student po imenu Cecil R h o d e s , koji ga je uvao trideset godina. Rhodes ( 1 8 5 3 . - 1902.) je grozniavo crpio dijamantna i zlatna nalazita u Junoj Africi, te postao premijerom Cape Colonyja (1890. - 1896.); donirao je novac politikim stranka ma, i m a o utjecaj na parlament u Engleskoj i Junoj Africi...

CECIL RHODES
79

D e s Griffin

Rhodes je pronaao odane pobornike svojih ciljeva u Junoj Afri ci i u Engleskoj. S financijskom pomoi Lorda Rothschilda i Alfreda Beita, polo mu je za rukom uspostaviti monopol nad zlatnim rudni cima June Afrike, imenom De Beers Consolidated Mines i izgraditi veliku kompaniju za iskop zlata Consolidated Goldfields. sredinom 1890-ih R h o d e s je i m a o dohodak od sigurno milijun funti sterlinga (tadanjih priblino pet milijuna dolara), koji je toliko troio na svoje tajnovite poslove da je esto prekoraivao svoj raun. Ti su poslovi bili usmjereni na njegovu ideju da stvori savez svih zemalja gdje se govori engleski "i dovede sve dijelove zemlje prikladne za stanovanje pod njegovu kontrolu. U svrhu ostvarenja tih ciljeva, Rhodes se odre kao dijela svog velikog bogatstva da bi osnovao Rhodes Scholarships u Oxfordu, elei proiriti englesku vladajuu klasu diljem svijeta engleskog govornog podruja, onako kako je to zamislio Ruskin" (str. 130-131). Dr. Quigley nastavlja u svom izlaganju o tome koliki je dio eng leske vladajue klase postao "odanim pristaama" R u s k i n a i " p o s v e tio ostatak svog i v o t a " ostvarivanju njegovih ideja. R h o d e s o v a se grupa 5. veljae 1891. spojila s d r u g o m , sa S v e uilita C a m b r i d g e , koju je vodio William Stead, "vatreni socijalni reformator" da bi "osnovali tajno udruenje o kojem je R h o d e s sa njao esnaest godina" (str. 131). To je drutvo, po uzoru na Weishaupta, imalo "vanjske k r u g o v e " znane kao "Drutvo p o m a g a a " . U raz doblju 1909. - 1913. lord Alfred Milner "organizirao je polutajne sku pine", poznate kao skupine okruglog stola, u britanskim kolonijama i SAD-u. O n e j o uvijek funkcioniraju u osam drava. Ostale su u kon taktu zahvaljujui privatnoj prepisci, kao i estim posjetima, te pos r e d s t v o m u g l e d n o g tjednika Okrugli stol, koji je o s n o v a n 1910. i ve im djelom financiran novcima Sir A b e Baileyja. Kraljevski institut za vanjske poslove (Chantam House), iji su glavni financijeri bili Sir A b e Bailey i obitelj Astor (vlasnici magazina The Times), osno vali su 1919. Poslije 1925. o s n o v a n e su organizacije sline strukture, poznate k a o Institut pacifikih poslova, u dvanaest pacifikih zemalja britan skih kolonija, koje su m e u s o b n o povezivali grupa O k r u g l o g stola i Kraljevski institut za vanjske p o s l o v e . . .

80

Iluminati - II. dio

" M o i utjecaj ove Rhodes-Milnerove grupe u britanskim imperi jalnim p o s l o v i m a i u vanjskoj politici od 1889., iako nije bio iroko poznat, teko da je zanemariv." "Slini instituti vanjskih poslova bili su osnovani u britanskim kolonijama i u SAD-u (gdje su bili poznati kao Vijee inozemnih po slova) u razdoblju od 1919. do 1927." (str. 132-135).

ROCKEFELLEROVA GENERALNA OBRAZOVNA ZAKLADA


U ranim 1900-ima Rockefeller je bilo j e d n o od najprezrenijih prezimena u S A D - u . Stari John D. Rockefeller bio je na glasu po svojim n e n a d m a n i m lukavstvima, prijevarama i pohlepi. Njegovo ime bilo je sinonim za bezobzirno iskoritavanje. Vie puta je izjavio da je "natjecanje grijeh".

JOHN D. ROCKEFFELER 1911.


Nastojei promijeniti svoj imid (ali ne i svoj karakter), John D. zaposlio je Ivyja Leeja, j e d n o g od tada vodeih marketinkih stru njaka. Na n a g o v o r Leeja, g. Standard Oily (poznati krtac) uvijek je nosio sa s o b o m aku novia koje bi dijelio maloj djeci tijekom svojih rijetkih j a v n i h istupa. 81

D e s Griffin

K a o dio njegova rada na "poboljanju imida", Rockefeller je otvorio niz zaklada i povjerenstava. Naizgled, o n a k o k a k o su bila prezentirana amerikoj javnosti, bili su to Rockefellerovi napori da p o m o g n e m n o g i m A m e r i k a n c i m a financirajui projekte u kolstvu, medicini i religiji. Ali, u skladu s njegovom " d u b o k o m zavjereni k o m naravi", uvijek je postojala " k v a k a " ! K a k o je Gary Allen istaknuo u Dosjeu Rockefeller, " i m a o je ak na u m u i vei makijavelistiki plan. ' P o k l o n i o ' bi novac zakladama koje su bile pod njegovom kontrolom i tada bi ih natjerao da potroe novac na naine koji bi Rockefellerovu carstvu donijeli j o vei profit i m o . N o v a c koji je bio 'poklonjen' bio je kruh baen u vodu. Ali s u d i c o m u sebi. John D. prozvao je ovo 'principima znanstve n o g poklanjanja'" (str. 37-38). O v a injenica j a s n o je uoljiva kada je rije o Rockefellerovoj vezi s obrazovanjem. John D. zaposlio je Freda Gatesa, koji je prije bio vrlo uspjean kao frontmen Pillsburyja, kompanije za proizvod nju brana, i povjerio mu svoju Generalnu obrazovnu zakladu. Stvar ni smisao o v o g vijea nije bio, kako su to neki vjerovali, unaprijediti sustav a m e r i k o g kolstva i tako pomoi cijeloj naciji. U p r a v o kao i Clinton Roossevelt i Albert Pike, i oni su pokazali svoje pravo lice u prvoj publikaciji. Slijedili su princip A d a m a Weishaupta, postavljen prije vie od stotinu godina, koji je rekao da "je n e o p h o d n o privui iroke mase u na Red. Najbolje sredstvo za postizanje tog cilja je kolstvo." T e k o bi bilo vie se pribliiti ciljevima W e i s h a u p t o v e zavjere na polju p r o p a g a n d e u kolstvu no to je to uspjelo Rockefellerovu vijeu Generalne obrazovne zaklade u s v o m Prigodnom pismu br. 1, i z d a n o m 1904.: "U svojim vizijama i m a m o neograniene mogunosti i ljudi se sa savrenom poslunou predaju u nae ruke koje ih formiraju. Sa danje konvencije obrazovanja blijede iz njihovih u m o v a . Neoptere eni tradicijom, o k r e e m o se zahvalnom i prijemljivom seoskom stanovnitvu. Nije n a m cilj pokuati uiniti ove ljude filozofima, ue njacima ili znanstvenicima. Ne idemo za tim da ih o d g a j a m o u auto re, urednike, pjesnike ili pisce. N i s m o u potrazi za b u d u i m velikim umjetnicima, slikarima, glazbenicima, odvjetnicima, doktorima, pro povjednicima, politiarima i dravnicima, kojih i m a m o u obilju."

82

Iluminati - II. dio

"Cilj koji s m o si postavili vrlo je jednostavan i vrlo lijep isto dobno: da p o d u i m o te ljude onako kako ih n a e m o , da ive savre no dobar ivot t a m o gdje jesu. Zato e m o organizirati nau djecu i nauiti ih da na savren nain rade stvari koje njihovi oevi i majke rade na nesavren, u kuama, u trgovinama i na f a r m a m a . " Sve vane elemente Weishauptova iluminizma n a l a z i m o u o v o m pismu. P r v o , m o e m o uoiti pozu "filantropije"; drugo, namjeru da se ljudima ispere mozak, odnosno da se "formiraju"; tree, eliminaci ju tradicije, znanosti i pravog obrazovanja; etvrto, tenju za dikta turom; peto, namjeru da se seljaci svrstaju u kastinski sustav - "tamo gdje j e s u " ; esto, plan da se nacionalna inteligencija svede na najma nji zajedniki nazivnik, te da se uniti utjecaj roditelja (i time slome obitelji); s e d m o , potpuni prezir p r e m a seljacima; o s m o , elementi subverzivnosti i antiamerikanizma - objavljena namjera da se odbace uvrijeeni obiaji, kako bi se sluilo ciljevima Rockefellera i njihovih kohorti; i na kraju, "usavrivost" i "usavravanje" ljudske prirode, to je takoer bio Weishauptov lani cilj. Koruptivni utjecaj, koji su Rockefellerova zaklada i drugi imali na ameriki sustav kolstva, temeljito je dokumentiran. K a d a je kon gresni o d b o r predvoen Carrollom R e e c e o m iz T e n n e s s e e a p o k u a o pokrenuti otvorenu istragu o aktivnostima zaklade, naletjeli su na de beo zid opozicije snaga koje su vaan imbenik d r a v n o g kapitala, i inicijativa je m o r a l a biti obustavljena (Quigley, str. 9 5 4 - 9 5 5 ) . etiri g o d i n e poslije glavni vijenik odbora, R e n e W o r m s e r , napisao je o toj temi izlaganje pod naslovom Zaklade: Njihova mo i utjecaj. W o r m s e r je ustanovio da injenice koje je odbor utvrdio "do vode do zakljuka da je zaista postojalo neto to je podsjealo na pravu zavjeru izmeu nekih vodeih edukatora u SAD-u, da se uvede socijalizam kroz djelovanje u naem kolskom sustavu..." " K r o z g o d i n e stvorena je vrlo m o n a udruga zaklada i slinih or ganizacija s ciljem ostvarivanja to veeg utjecaja na kolski sustav. Dio te udruge, oni koji su na kraju za nju i odgovorni, su grupe Rockefellerove i C a r n e g i e v e zaklade." Rockefeller i njegovi suradnici shvatili su da moraju uspostaviti kontrolu nad uiteljskim akademijama ako namjeravaju kontrolirati kolstvo. To su s v r e m e n o m i postigli, dajui velike novane priloge sveuilitima za njihov navodni razvoj. Ali u skladu s Rockefellerovim 83

D e s Griffin

"principima znanstvenog poklanjanja", u svakoj donaciji nalazila se udica. Rockefellerovi ljudi uvijek bi se na kraju nalazili u odborima institucija kojima se " p o m a g a l o " , to im je davalo velik utjecaj na upravljanje zakladama. John D e w e y bio je vodea figura u njihovim generalnim plano vima. Kao upravitelj Uiteljske akademije pri Sveuilitu Columbia stekao je utjecaj na nacionalnom obrazovnom planu. S Rockefellerovim novcem osnovao je 1919. Napredno obrazovno udruenje (Pro gressive Education Association) kako bi irio filozofiju svojih nadre enih. S v r e m e n o m su mu se pridruili Ruggs, Counts, Kilpatrick i drugi socijalisti. Probili su se na pozicije vlasti i poeli koristiti kol stvo za ostvarivanje svojih politikih ciljeva. U svojim rukopisima i govorima nisu se trudili skriti injenicu da im je glavni cilj povesti ameriku naciju - poput stada glupih, la kovjernih ovaca - procesijom u socijalistiku utopiju, gdje bi, kao u svakoj bajci, "ivjeli sretno do kraja vremena". N e k o l i k o n a v o d a bit e dostatno da to i dokae. Harold Ruggs je u svojem djelu Velika teh nologija iz 1933. otkrio kako su planirali dovesti S A D u ropstvo socijalistike drave: "Treba stvoriti n o v o j a v n o mnijenje. Kako? Jedino tako da se stvore desetci milijuna pojedinanih nazora i stope se u n o v o soci j a l n o mnijenje. Stari stereotipi moraju biti naputeni i 'novi val sta v o v a ' formiran u amerikom susjedstvu" (str. 32). "... kroz kole koja e prigrliti potrebu znanstvene u cilju opeg dobra" svijeta irit emo novu koncepciju vlasti onu sve ljudske aktivnosti, koja e podrazumijevati kontrole i upravljanja gospodarskim aktivnostima (str. 271).

Dr. George Counts, profesor i vodei lan D e w e y e v i h "Na prednih mislioca", napisao je da bi "uitelji trebali postati utjecajni, i tada ispuniti svoju misiju... Do stupnja kada bi bili u stanju obli kovati nastavni plan i kolske procedure, te bi tada definitivno i p o zitivno utjecali na socijalne stavove, ideale i ponaanje novih gene racija" (Usude li se kole izgraditi novi socijalni poredak?, str. 28-29). U Izvjetaju o kolstvu, koji je 1934. izdalo A m e r i k o povijesno udruenje, a sponzorirala Carnegie zaklada, Counts je napisao da se " d o b a individualizma i doputanja privatne inicijative (slobode) od 84

Iluminati - II. dio

strane drave blii s v o m e kraju i da se na obzoru pojavljuje n o v o doba kolektivizma". U Novoj republici od 29. srpnja 1936. Harold Laski, vodei bri tanski socijalist, izjavio je da "ako se izuzmu p o m n o izabrane neu tralne fraze, taj izvjetaj je edukacijski program za socijalistiku A m e riku". C o u n t s i njegovi suradnici nikada to nisu porekli. Z a p r a v o su ustanovili da bi za ostvarenje njihovih ciljeva morale biti postignute temeljne "promjene u naim idealima" (Napredno kolstvo, travanj 1932.). Kako postii promjene u idealima nacije? J e d n o s t a v n o tako da se promijeni ono to je p o n u e n o u o b r a z o v n o m sustavu - i takoer u crkvama i medijima. Da bi postigli svoj cilj, novi autoriteti u kolstvu odbacili su veinu osnovnih udbenika, ili ih prepravili tako da sadre novu, so cijalistiku crtu. Mnogi od tih udbenika pojavili su se u uionicama - svi osmiljeni tako da potkopaju tradicionalne vrijednosti i isperu m o z g o v e studenata, ne bi li oni prihvatili socijalizam u kojem bi " v e liki brat", drava, kontrolirao svaki djeli ljudskog ivota. Bila je zapoeta borba za u m o v e mladei nacije, i socijalisti su p u n o m s n a g o m krenuli u svoj blitzkrieg napad; sva su sredstva bila doputena. Novine, asopisi i radio stanice u koje su se infiltrirali ljeviari zauzimali su se za socijalistike ideale i izlagali publiku sup tilnoj propagandi s ciljem da p o t p o m o g n u "stvaranje nove socijalne misli". Isprva su se mogli uti glasni protesti onih koji su bili dovoljno budni da shvate da je neto ozbiljno polo po krivu. "Progresivni" odgojitelji promijenili su svoju taktiku: njihovi napadi na nacionalne heroje, obiaje i nasljedstvo promijenjeni su iz otvorenih u implicira ne i stoga su ih m n o g o tee mogli otkriti oni koji nisu vagali i analizirali svaku rije. Od institucija koje izgrauju dravu - temelj nih stupova zdravog drutva - kole i koledi pretvoreni su u neto to nije bilo nita vie do inkubatora degeneracije. Kad pogledamo dananje "obrazovanje", vidimo situaciju koja je vrlo ohrabrujua - ak inspirirajua - za nae neprijatelje! Stvaratelji "nove socijalne misli" napravili su temeljit p o s a o !

85

D e s Griffin

Pregled kolstva u odnosu na amerike obitelji i njihov odgoj dje ce j a s n o su izloili njihovi vlastiti predstavnici. O v e izjave dovoljne su da se dobije uvid u stanje stvari. "Amerike obiteljske strukture stvaraju mentalno bolesnu djecu." (Ashley M o n t a g u , predavanja na A n a h i e m u , Kalifornija, 9. prosinca 1970.) " S v a k o dijete koje vjeruje u Boga je mentalno z a o s t a l o " (Paul B r a n d w e i n , Socijalne znanosti, Haracourt Brace, 1970., str. 10). " S v a k o dijete u S A D - u koje zapone kolovanje u dobi od pet g o d i n a je m e n t a l n o bolesno, jer zapoinje kolovanje s privrenou prema vlasti i ljudima koji je sponzoriraju, prema naim institucijama, p r e m a ouvanju ovog oblika vlasti... domoljublja, nacionalizma, su vereniteta... Sve to ukazuje na bolesno dijete, jer je zaista zdrav poje dinac onaj koji je odbacio sve te stvari, i koji je o n o to ja z o v e m internacionalno dijete budunosti" (dr. Pierce, Sveuilite Harvard, 1973.).

ETVA POSLJEDICA
Treba s a m o posluati prosjenog "mukarca ili enu na ulici" ili preispitati njihova uvjerenja (ili nedostatak istih) - da bi se pojmio zapanjujui i zabrinjavajui uspjeh koji je juri zavjerenika na S A D poluio kroz obrazovni sustav i druge naine indoktrinacije. U g l a v n o m su njihovi misaoni procesi toliko iskrivljeni i izobli eni liberalnom p r o p a g a n d o m kojom su njihovi podatni i nesumnjajui umovi od najranije svjesnosti bombardirani, da nemaju nikakvih pravih temelja na kojima bi zasnivali ivotne odluke. Nisu obueni da se suoe sa stvarnou ovog svijeta - ivota o n a k v o g kakav zaista jest! kolski sustav je m o d a nauio ljude kako zaraditi za ivot, ali nije ih nauio k a k o da ga ive. A to je ogromna razlika. Prije vie desetljea, admiral Hyman Rickover d o b r o je opisao situaciju: " S A D anje plodove unitavanja tradicionalnog obrazova nja, koju su proveli Dewey-Kilpatrick sa svojom e k s p e r i m e n t a l n o m filozofijom. D e w e y j e v e ideje dovele su do ukidanja m n o g i h p r e d m e ta na temelju uvjerenja da ne bi bili korisni u i v o t u . . . T a k o da uenik ne dobiva niti intelektualnu poduku, niti stvarno znanje koje bi mu p o m o g l o da razumije svijet u kojem ivi ili da ini ispravne 86

Iluminati - II. dio

odluke u s v o m privatnom ivotu, kao odgovorni g r a a n i n " (The Tablet, 11. k o l o v o z a 1959.). Uasna istina admiralovih rijei morala bi biti zapanjujue ja sna kad iskreno prosuujemo ameriko drutvo. Ciljevi zacrtani u Rockefellerovu Prigodnom pismu br. 1 postignuti su s izvanrednim uspjehom.

KARL MARX
Upotrebljavajui Karla M a r x a kao paravan, Iluminati su pokuali provesti u djelo svoj plan za svjetsku revoluciju, no p o t p u n o ne uspjeno. M a r x o v nauk nikada nije zaista rasplamsao matu ljudi bilo koje drutvene klase - a najmanje radnike! M a r x je 1864. u Lon donu o s n o v a o M e u n a r o d n u radniku udrugu (kasnije poznatu kao Prva socijalistika Internacionala). Njihova sredinjica prebaena je u New York o s a m godina poslije. Ubrzo zatim spojili su se sa Socija listikom partijom koja je t a m o osnovana 1868. U s v o m o s o b n o m ivotu M a r x je bio potpuni gubitnik. Bio je parazit koji je ivio na tui raun: pitanje je da li je ikada uope p o teno odradio j e d a n dan u ivotu. Njegov je brak rezultirao sa estero djece. M a r x je bez obzira na to bio toliko zauzet formuliranjem te orija o "podizanju potlaenih" da nikada nije naao v r e m e n a da uz drava svoju obitelj. Troje njegove djece umrlo je od gladi u r a n o m djetinjstvu. K a d a je 1883. umro, samo je estero ljudi dolo na njegov pogreb! D r u g a socijalistika Internacionala, o s n o v a n a u Parizu 14. srpnja 1889. stvorena je iz spoznaje da se "radnici svih zemalja" ne kane odazvati pozivu socijalistikih voa, ve ih treba izmanipulirati kroz organizaciju i kontrolu radnikih sindikata. U tom su prijelomnom trenutku Fabian Society i Lenjinovi bolj evici nastupili na svjetsku scenu - i poeli luiti uspjehe koji su vo dili ka realizaciji ciljeva koje su postavili W e i s h a u p t , Roosevelt, Marx i Pike. Jedina razlika izmeu ove dvije grupe bile su metode koje su upotrebljavali da bi postigli iste ciljeve - stvaranje socijalisti ke svjetske vlade, o n a k v e kakvu je zamislio Marx (Manifest, Fabijanov traktat br. 2, 1884.). Od tada su boljevici (komunisti) radili na 87

D e s Griffin

t o m e da to postignu nasilnim, revolucionarnim nainima. Enciklope dija Britannica, u izdanju iz 1973., za Fabijanski socijalizam (Vol. 20, str. 750-751) kae da "ime potjee od rimskog generala Fabiusa, koji je poznat po odgaanju i svojoj dugoronoj strategiji". Poanta toga je da su Fabijani od svog poetka radili na stvaranju n o v o g svjetskog poretka, kroz indoktrinaciju mladih studenata. Vje rovali su da e j e d n o g a dana ovi intelektualni revolucionari stei mo i poloaje u raznim svjetskim agencijama koje utjeu na stvaranje j a v n o g mnijenja, koje imaju vlast u rukama i tako postii svoje cilje ve. Njihova taktika postala je poznata kao "doktrina neizbjenosti postupnog djelovanja". Trebalo bi napomenuti da su ovo samo dvije organizacije kroz koje je m e u n a r o d n a zavjera djelovala. Pravu m o su oduvijek imali bankari. Profesor Quigley govori o tome da su krajem devetnaestog stoljea M e u n a r o d n i bankari i njihove amerike podrunice uli u "komercijalno bankarstvo i osiguranje na jednoj strani i eljeznice i teku industriju na d r u g o j " te su "bile u stanju prikupiti o g r o m n o bo gatstvo i uspostaviti golem gospodarski, politiki i socijalni utjecaj. Popularno zvani 'udruenje' ili ' 4 0 0 ' , ivjeli su u bljetavoj raskoi. Plovei oceanima u svojim velikim jahtama, ili putujui zemljom svo j i m privatnim vlakovima, kretali su se u krugu izmeu svojih spekta kularnih imanja i vila u Palm Beachu, Long Islandu, Berkshiresu, Newportu i Ben Harboru dolazei iz svojih newyorkih divovskih apartmana da bi posjetili operu Metropolitan pod b u d n i m o k o m gos poe Astor; ili okupljajui se na poslovnim sastancima najvie razine voenih od strane s a m o g J. P. M o r g a n a . " "Struktura financijske kontrole koju su stvorili tajkuni 'velikog bankarstva' ili 'velikog b i z n i s a . . . ' bila je nevjerojatno kompleksna, j e d a n se posao nadopunjavao na drugi, oba bi bila p o v e z a n a s poluneovisnim udruenjima, i sve se zavravalo na dva kraja politike i gospodarske moi, od kojih je jedan, smjeten u New Yorku, vodio do J. P. M o r g a n a i njegove kompanije, a drugi u Ohio, u Rockefellerovu obitelj. Kada bi oni suraivali, kao to openito i j e s u , mogli bi znat no utjecati na gospodarski ivot zemlje, i gotovo kontrolirati politiku situaciju, barem na saveznoj razini." Oni su uzrokovali "paniku 1907." i kolaps dviju eljeznikih kompanija, j e d n e 1914. i druge 1925. (Quigley, str. 71-73). 88

Iluminati - II. dio

SUSTAV FEDERALNIH REZERVI


Poetkom dvadesetog stoljea ameriko gospodarstvo tako se di namino razvijalo da su M e u n a r o d n i bankari imali velikih poteko a u odravanju kontrole njegovog razvoja. Njihova m o i autoritet bili su izazvani. Trebalo je pronai nain da se njihova pozicija uvrsti i na taj nain osigura njihova m o . Odluili su osnovati Sre dinju banku - iji bi bili vlasnici i kojom bi sami upravljali. Vie od dvije stotine godina ove m e u n a r o d n e b a n k o v n e obitelji dominirale su e u r o p s k o m scenom nakon uspostave E n g l e s k e banke (Bank of England) i drugih sredinjih banaka u N j e m a k o j , Fran cuskoj, Italiji, itd. N a k o n njihovog "posla nad p o s l o v i m a " , kada su 1815. d o s l o v n o kupili kontrolu nad Engleskom po cijeni od nekoliko centi za dolar, Rotschildi su dominirali b a n k o v n o m s c e n o m (Frederic Morton, Obiteljski portret Rotschilda). Svi su njihovi napori da SAD-u n a m e t n u sredinju banku propali. Na Ustav dao je Kongresu autoritet da "tiska novac i regulira njegovu vrijednost". Koristei stvorenu financijsku paniku 1907. kao "primjer" velike potrebe za amerikim sredinjim bankovnim tijelom, lansirana je g o lema p r o p a g a n d a ne bi li se amerikoj javnosti nametnula ta ideja. inilo se da su neki vodei dravni bankari protiv te ideje, ali to je bila s a m o varka. William M c A d o o , ministar vanjskih poslova i zet predsjednika Wilsona, razgovarao je s tom "opozicijom" o planu da se osnuje sredinja banka: "Ti su me intervjui s b a n k a r i m a doveli do zanimljivog zakljuka. Postupno sam shvatio, kroz d i m i maglu pro turjenosti, da se bankarski svijet zapravo ne protivi ideji onoliko koliko su eljeli da to tako i z g l e d a . . . " (Autobiografija, str. 225). Sustav federalnih rezervi (sredinja banka) formiran je kada je Kongres usvojio zakon o federalnim rezervama, krajem prosinca 1913. Po tom je zakonu Meunarodnim bankarima zagarantirano pravo da iz niega stvaraju novac i posuuju ga amerikoj vladi s kamatama. T i m e j e internacionalnim novanim grabeljivcima otvo ren put za pljaku amerike nacije.

"PUKOVNIK" HOUSE
Otprilike u o v o doba, misteriozni pukovnik E. Mandell H o u s e (in je bio poasni!) pojavio se na politikoj sceni: on je bio paravan 89

D e s Griffin

za M e u n a r o d n e bankare. Predsjednik Wilson je r e k a o : "Gospodin H o u s e i ja dijelimo istu osobnost. On je moje neovisno drugo ja. Da sam ja na njegovu mjestu, radio bih o n o to bi mi on savjetovao" (Intimni spisi pukovnika Housea, pripremio Charles S e y m o u r , Vol. 1., str. 114). U j e s e n 1912., o d m a h nakon predsjednikih izbora (u kojima je W i l s o n prvi put izabran), anonimno je izdana knjiga Philip Dru Administrator. " Z a p r a v o je pukovnik bio autor" (str. 152-157). U knjizi je H o u s e iznio nacrt sredinje banke, poreza na d o h o d a k (oboje stavke iz Komunistikog manifesta) te uspostave "socijalizma kakav je zamislio Karl M a r x " (str. 45). Prilino je j a s n o da su k o m u n i z a m i socijalizam dva pojma kojima su se koristili iluministi u borbi za ostvarenje svog cilja, osvajanja svijeta. Dotad su M e u n a r o d n i bankari kroz m n o g e g o d i n e nakupili o g r o m n a bogatstva u Europi, financirajui ratove j e d n i h naroda pro tiv drugih. Povijest je zabiljeila da su ti narodi bili osiromaeni, opljakani i do sri iscrpljeni bankarskim dugovima. Samo je jedna strana pobjeivala u svakom ratu: veliki bankari! "Dajte mi kontrolu nad novcem, i nije vano tko donosi zakone", r e k a o j e M a y e r A m s c h e l Rothschild. Prihvaanjem "federalnih" rezervi i poreza na prihod, koji su usvojeni u isto vrijeme, otvoren je put za postavljanje crpke u dep praktino svakog A m e r i k a n c a - i za manipulaciju i upravljanje o g r o m n i m amerikim sredstvima u svrhu b o r b e za k o n a n o ostvarenje njihovih dijabolinih planova. M n o g i ameriki domoljubi uoili su smrtne opasnosti sadrane u federalnom sustavu. Henry Cabot L o d g e stariji izjavio je da e to omoguiti b a n k a r i m a da "potkopaju vrijednost zlatnih rezervi s p o p l a v o m neunovivih novanica" (Zapisi iz Kongresa, 10. lipnja 1932.). Charles A. Lindbergh stariji, otac poznatog zrakoplovca, iz javio je da "nevidljiva vladajua klasa financijskog povjerenstva... e prouzroiti inflaciju kad god to povjerenstvo bude eljelo" (Zapisi iz Kongresa, 2 2 . prosinca 1913.). Ali, kao i obino, inilo se da to nitko nije elio uti. Vizije ovih velikih A m e r i k a n a c a bile su zapanjujue: od k a d a je uspostavljen federalni sustav, nacionalni d u g p o p e o se na 6 bilijuna $ (2001.). Sadanji trend upuuje na daljnji rast duga tijekom idueg desetljea.

90

Iluminati - II. dio

slika 13
Predsjednik Wilson i pukovnik House, rujan 1917. 91

Des Griffin

slika 14
Philip Dru: Administrator (naslovnica) 92

Iluminati - II. dio

iz slike 14 PRIA O BUDUNOSTI


1 9 2 0 . - 1935. "Nikakav klasni rat, nikakva neprijateljstva prema postojeem bo gatstvu, nikakva divlja uzurpacija prava posjeda, ve nepokolebljiva odlu nost da se poprave prilike klasa koje su imale najmanje sree." - Mazzini.

PRVI SVJETSKI RAT


O n o to se sljedee dogodilo demonstrira prevarantske taktike kojima su se zavjerenici sluili i njihov potpuni prezir p r e m a ameri kom narodu. D o k se W o o d r o w Wilson p o n o v n o nominirao za pred sjedniki mandat, vodei kampanju pod sloganom " O n nas je spasio od rata", njegov alter ego, pukovnik House, bio je angairan u tajnim pregovorima s V e l i k o m Britanijom, koji su Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama osigurali ulazak u rat. im je Wilson bio ponovno izabran, promijenili su plou i poeli tvrditi k a k o je rat "neizbjean". P o n o v n o se p o k r e n u l o i stavilo na razmatranje pitanje potapanja Lusitanije, britanskog broda koji je prenosio municiju. R a z m a t r a n j e i rat podmornica. U svojem b o m b a s t i n o m bestseleru Lusitania (Ballantine Books, 1974.) Colin Simpson iz britanskih d o k u m e n a t a dokazuje da je poz nati brod bio pretvoren u ratni u ranom razdoblju rata, iako se to odluno negiralo tada, kao i m n o g o godina poslije. Prije nego to je isplovio s velikom koliinom eksploziva iz N e w Y o r k a 1. svibnja 1915., njemaki predstavnici u S A D - u dali su sve od sebe da upozore eventualne p u t n i k e na to k a k o e im ivoti biti ugroeni ako se ukrcaju na brod. Pri ukrcavanju su ta upozorenja ponavljana u s m e n o . est d a n a poslije, blizu irske obale, "ploveu b o m b u " torpedira la je njemaka podmornica. U dvadeset minuta brod je potonuo. ivot je izgubio 1201 putnik, od kojih su mnogi bili Amerikanci. Oito je da ameriki graani nisu imali prava biti na Lusitaniji, ratnom brodu. Oni koji su pristali na put bili su svjesni rizika koji su preuzeli. U p r o p a g a n d n o m valu koji je uslijedio, Nijemci su opisani kao udovine ubojice, a incident je upotrijebljen da se S A D uvue u rat, koji su internacionalisti dvolino nazivali "ratom koji e okonati sve ratove". Sjedinjene Amerike Drave su ule u rat 6. travnja 93

D e s Griffin

1917. Ispostavilo se da je rat bio zlatni rudnik za M e u n a r o d n e ban kare i njihove suradnike. Ratni trokovi podrazumijevali su da vlada m o r a posuditi o g r o m n e koliine novca uz visoke k a m a t e . Ljudi poput Bernarda B a r u c h a i E u g e n e a Meyera zaradili su bogatstvo nakon to su postavljeni na kljuna mjesta u ratnim projektima. Predsjednik Wilson se 8. sijenja 1918. obratio Kongresu i zatra io formiranje Lige naroda. Ovaj potez bio je zasigurno smiljen da z a p o n e udaljavanje S A D - a od d u g o prihvaene politike inspirirane G e o r g e o m W a s h i n g t o n o m , koja se odnosila na neuplitanje u o d n o s e s drugim d r a v a m a . T a k o su H o u s e i njegovi pomagai iz sjene bili zaposleni na p r i p r e m a m a za j o j e d a n korak u smjeru njihova kraj njeg cilja, j e d i n s t v e n e svjetske vlasti.

TROCKI U AMERICI

K a k o se Prvi svjetski rat bliio kraju, razotkrivao se j o j e d a n dio povijesti. N a k o n to su bili izbaeni iz Francuske i panjolske, Leon Trocki i njegova obitelj stigli su u N e w York na parobrodu Monserrat 13. sijenja 1917. Iako nije poznato da je ikada radio, Trocki je ivio u raskonu stanu i vozio se u limuzini s v o z a e m . N e k o je vrijeme izvor njegova bogatstva bio nepoznat. Poslije je otkriveno da je to bio m e u n a r o d n i bankar Jacob Schiff. Trocki je napustio N e w York b r o d o m S.S. Kristianiaford i otiao za Petrograd k a k o bi organizirao boljeviku rusku revoluciju. Kada je brod pristao u Halifaxu, u Novoj kotskoj, 3. travnja 1917., T r o c k o g i njegovu grupu zadrale su k a n a d s k e vlasti, po in strukcijama koje su dobile od britanskog admiraliteta u L o n d o n u . Unutar nekoliko sati izvren je velik pritisak od strane visokih d u n o s n i k a u W a s h i n g t o n u i L o n d o n u da se Trocki oslobodi. Slube ni izvjetaji, to su ih nedavno otkrile kanadskih vlasti, g o v o r e n a m da su vlasti znale da se skupina oko T r o c k o g sastojala od "socijalista koji su krenuli (iz Amerike) s namjerom da zaponu revoluciju protiv sadanje ruske v l a s t i . . . " (dr. Antony Sutton, Wall Street i boljevika revolucija, Arlington House, 1974., str. 28). 94

Iluminati - II. d i o

Trocki i njegova skupina ubrzo su puteni. Dr. Sutton (Institut Hoo ver, Sveuilite Stanford) imao je pristup u dravnu dokumentaciju o ovom incidentu. On je uinio m n o g o da se ovo razdoblje povijesti ra svijetli: "Predsjednik Wilson bio je zatitnik (vjerojatno na nagovor Housea i njegovih suradnika) koji je T r o c k o m priskrbio putovnicu kako bi se m o g a o vratiti u Rusiju i potpomoi revoluciju. Ta ameri ka putovnica sadravala je rusku ulaznu vizu i englesku tranzicijsku vizu. Jennings C. Wise, u knjizi Woodrow Wilson: uenik revolucije to komentira: "Povijest ne smije nikada zaboraviti da je W o o d r o w Wilson unato nastojanjima britanske policije omoguio Leonu Troc kom da ue u Rusiju s amerikom p u t o v n i c o m " (Sutton, str. 25). "U travnju 1917., Lenjin i skupina od 32 ruska revolucionara, ug lavnom boljevika, putovali su vlakom iz vicarske kroz Njemaku, preko v e d s k e u Petrograd u Rusiji. Trebali su se nai s L e o n o m Trockim da 'dovre revoluciju'. Njihov tranzit kroz Njemaku o d o brio je, o m o g u i o i financirao njemaki general Staff, bez znanja Kaisera" (str. 39). U to je vrijeme M a x Warburg, brat Paula i Felixa Warburga, vodeih ljudi u uvoenju sustava federalnih rezervi u S A D - u , bio na elu njemake tajne slube. M a x je takoer bio na elu Rotschild-Warburg banke u Frankfurtu. Vrlo zanimljivo! Ostaje li j o kak va sumnja da su Meunarodni bankari vodili cijelu igru iz pozadine? Lenjin i Trocki su udruili snage (poetak revolucije bio je u oujku, pod vodstvom Kerenskog) i nakon sedam mjeseci - lukavstvi ma, korupcijom i prijevarama - uspjeli su okupiti dovoljno drugih kriminalaca i postii dovoljno dogovora da silom n a m e t n u ono to je Lenjin n a z v a o "svu vlast Sovjetima". Boljevici su preuzeli vlast nad nekoliko gradova, od kojih je najvei bio Petrograd. To je bilo neko liko godina prije no to su Trocki, Lenjin i njihova b a n d a ubojica preuzeli kontrolu nad cijelom zemljom. Ruski general Arsene de Goulevitch u Carstvu i revoluciji izja vio je da "glavni financijeri revolucije nisu bili ni ekscentrini ruski milijunai, ni Lenjinovi naoruani banditi. Glavnina n o v c a dolazila je iz britanskih i amerikih krugova koji su dali svoju potporu ruskom revolucionarnom p o k r e t u . . . " "Vana uloga u dogaajima u Rusiji koju je odigrao ameriki bankar Jacob Schiff... vie nije tajna" (str. 2 2 3 - 2 3 2 ) . bogati

95

D e s Griffin

O v o je potvrdio asopis New York Journal American 3. sijenja 1949.: " D a n a s Jacobov unuk, John Schiff, procjenjuje da je njegov djed uloio oko 20,000.000 $ (dolara iz 1917.) za konani trijumf bolj evizma u Rusiji." De Goulevitch pie da je neki drugi ruski general tvrdio da su re volucijom "upravljali Englezi, tonije Sir George B u c h a n a n i lord (Alfred) M i l n e r . . . U privatnim sam razgovorima saznao da je lord Milner potroio 21 milijun rubalja na financiranje ruske revolucije" (str. 230). N e m a nikakve sumnje u to da su stvarne snage koje su pla nirale, pokrenule i financirale rusku revoluciju ostale u sjeni. Kao to je prije istaknuto, ista je skupina posredovala u osnivanju Vijea za inozemne poslove u SAD-u. Od donoenja Rooseveltova N e w Deala, Vijee je dalo veinu ministara koji su "sluili" u tom kabinetu, za vrijeme gotovo svih administracija. O d m a h po njenom izbijanju, u amerikom tisku pojavilo se p u n o kritika vezanih za uzroke i posljedice boljevike revolucije. Dana 2 8 . studenog 1917. pukovnik House, "koji nije imao slubeno radno mjesto u vladi SAD-a, niti je ikada bio izabran za neki ured, poslao je telegram predsjedniku Wilsonu samo dva tjedna poslije poetka rus ke revolucije... da je 'od izvanredne vanosti da takve kritike budu s p r i j e e n e ' " (Anthony Sutton, Nacionalno samoubojstvo - pomo Sovjetskom Savezu, str. 50). Winston Churchill prepoznao je stvarnu silu koja je bila iza sovjetske revolucije - Iluminate! U novinama Illustrated Sunday He rald od 8. veljae 1920. napisao j e : " ( o d ) . . . dana Spartacusa Weishaupta do Karla Marxa, Trockog, Bele-Kuhna, Rose L u x e m b o u r g i E m m e Goldman, ova svjetska zavjera... je stalno u rastu. O v a zavjera imala je definitivno prepoznatljivu ulogu u traginoj Francuskoj revo luciji. Bila je izvorite svakog subverzivnog pokreta tijekom devet naestog stoljea; i sada je, napokon, ta banda izvanserijskih ljudi iz podzemlja velikih europskih gradova i SAD-a zgrabila ruski narod za vrat, te su praktino postali potpuni gospodari tog o g r o m n o g carstva." Rezultati rata, i potom ruske revolucije, bili su strani. Kada su se tenzije smirile, Rusija je bila u potpunim ruevinama. Mrtve M a r x o v e teorije, i njihova provedba od strane njegovih pristaa, p o kazali su se katastrofalno loima. inilo se da je neizbjean kolaps cijelog sustava.

96

Iluminati - II. dio

Veina n a r o d a bila je izgladnjela kada je pristigla amerika p o mo u medicinskim i drugim potreptinama umanjila potekoe u kojima se naao Lenjinov reim. Ta dobronamjerna gesta mnogih iskrenih A m e r i k a n a c a s a m o je p o m o g l a u uvrivanju vlasti koju su boljevici (sada zvani komunisti) nametnuli zemlji. Da nije bilo te pomoi, g o t o v o je sigurno da bi ruski narod zbacio crvene o k o v e koje su financirali Meunarodni bankari. U g o d i n a m a koje su slijedi le, kapital amerikih industrijalaca, bankara i njihovih suradnika iz drugih zemalja, slijevao se u Rusiju. Prema d o k a z i m a koji su prezen tirani tijekom zasjedanja Senata na temu Izvoz stratekih materijala u SSSR, od 2 3 . listopada 1961., vodee amerike naftne kompanije p o slale su tehniare i maineriju za razvoj ruskih naftnih polja. Mnogi drugi ameriki strunjaci bili su poslani da p o m o g n u k o m u n i s t i m a uvrstiti svoju poziciju, sudjelujui u izgradnji eljeznice, eliana i druge vitalne industrije.

VELIKA DEPRESIJA... I FRANKLIN D. ROOSEVELT


D o k su bankari i industrijalci bili zaposleni izgradnjom snage re presivnog sovjetskog reima, istodobno su planirali bankrot ameri kog naroda. N a k o n generalne probe 1921., bili su spremni izvesti slom 1929. i veliku depresiju koja je uslijedila. M o n t a g u N o r m a n , elnik Bank of England, stigao je 6. veljae 1929. u W a s h i n g t o n na konzultacije s tajnikom trezora, A n d r e w o m Mellonom. N e d u g o nakon toga, F E D (federalni sustav rezervi) je pro mijenio svoju politiku lakog novca, koja je bila na snazi vie od est godina, i poeo poveavati vrijednost mjenica. U p u e n i su bili na vrijeme upozoreni. Paul W a r b u r g izjavio je 9. oujka 1929. u Financial Chronicleu: " A k o se dopusti pretjerano i renje orgija neobuzdanih pekulacija... siguran je potpuni krah." U iduih su est mjeseci oni koji su bili upueni rasprodali svoje dioni ce kada su cijene bile visoke i ponovno investirali svoj novac u srebro i zlato. " K a d a je sve bilo spremno, newyorki financijeri poeli su zahti jevati povratak burzovnih pozajmica u roku od 24 sata. To je znailo da su brokeri i njihove muterije morali rasprodati svoje mjenice da bi isplatili d u g o v e . O v o je naravno izazvalo pad burze i bankovni 97

D e s Griffin

kolaps diljem zemlje, jer su banke koje nisu bile u vlasnitvu oligarhije bile prezaduene na burzi, te su brojne isplate ispraznile njihove re zerve i morale su biti zatvorene. Sustav federalnih rezervi nije im pomogao, premda je njihova zakonska dunost bila da odravaju fleksi bilnu valutu" (William Bryan, Nerijeeni monetarni i politiki proble

mi SAD-a).
Kongresmen Louis T. McFadden, iskreni predsjednik Bankovnog i m o n e t a r n o g odbora, shvatio je uzroke velike depresije: "Nije bila

rije o sluajnosti. To je bio pomno smiljen dogaaj... Meuna rodni bankari eljeli su izazvati stanje beznaa, da bi se mogli na metnuti kao vladari sviju nas" (Govori kongresmena Louisa T. McFaddena).
K a o rezultat sloma, poduzetnitvo je bilo u stanju kaosa. Propale su na tisue tvrtki. Milijuni su ostali bez posla i bili prisiljeni stati u red za j u h u . N e k o l i k o je milijunaa izgubilo sve to su imali i poi nilo samoubojstvo. Do 1932. gospodarstvo je poelo pokazivati j a s n e z n a k o v e opo ravka. Ozraje nade i vjere ponovno je zavladalo zemljom. Iako su se gospodarski izgledi inili obeavajuima, internacionalisti su imali druge planove za ameriki narod. Tijekom predsjed nike kampanje 1932., Franklin D. Roosevelt prikazivao se birakom tijelu kao strogi konzervativac. No diljem zemlje poele su se iriti glasine da njegova kampanja ne predstavlja njegove istinske nazore i namjere, te da se spremaju temeljne promjene u svim gospodarskim, socijalnim i vladajuim strukturama. Kada je u prosincu Roosevelt izabran, te su glasine postale neobuzdane. Predsjedniko tijelo nije ih ni opovrgnulo, a ni potvrdilo. Izbori 1932. bili su posljednji izbori poslije kojih je inauguracija bila odrana tek u oujku, umjesto u si jenju. D u g o ekanje i rastua nesigurnost u narodu urodila je tzv. " d r u g o m d e p r e s i j o m " - politike naravi - i paralizirajueg utjecaja. Posljedica je bila j a v n a panika, koja je rezultirala n a v a l o m na banke diljem drave, to je m n o g e od njih natjeralo da zatvore svoja vrata do inauguracije Franklina D. Roosevelta. K a o rezultat toga, Roosevelt je doao na vlast u atmosferi velike krize, koju je namjerno stvorio on sam i ljudi iza njega. Roosevelt je o d m a h p o k r e n u o promjene o kojima su d u g o kruile glasine, promje ne u sustavu vladanja i nainu ivota. Federalna povjerenstva i 98

Iluminati - II. dio

kontrolni odbori bili su ovlateni po elji kontrolirati bilo koju poslovnu transakciju u SAD-u, te nametati svoju vlast odreujui novane i zatvorske kazne. M a k n u t a su ustavna ogranienja za pro voenje takve vrste vlasti i prisile. Kongres je postao podreen vie no ikada u naoj povijesti; radio je tono ono to bi mu predsjednik zapovjedio - natjeran kriznom atmosferom koju je sam predsjednik stvorio i konstantnim, p a m e t n o primijenjenim pritiskom Fabijana i onih pod njihovim utjecajem, koje je predsjednik zaposlio u m n o g i m kljunim federalnim slubama. Ukratko, administracija predsjednika Roosevelta pokuala je nametnuti dravi sve faze iluministikog nacrta Clintona Roosevelta, s namjerom unitenja naeg ustava i naina vlasti - u cilju uspostave "novog socijalnog poretka", o d n o s n o N e w Deala (novi posao nap. pr.), k a k o ga je ironino nazvao. O d m a h p o t o m stavili su znak ilu minata na poleinu apoena od j e d n o g dolara S A D - a , time otvoreno pokazujui postignue njihove zavjere - njihov " N o v u s O r d o Seclo r u m " ili N e w Deal.

slika 15
Glavni peat SAD-a (poleina) 99

Des Griffin

Ovaj je znak usvojio Weishaupt kada je osnovao red Iluminata, 1. svibnja 1776. To je dogaaj u ije je sjeanje na dnu piramide ispisano " M D C C L X X V I " , a ne dan potpisivanja Deklaracije neza visnosti, kako neobavijeteni pretpostavljaju. Taj je znak vezan uz m a s o n e tek nakon unije tog reda s Iluminatima na kongresu u Wilh e m s b a d u 1782. Obratite pozornost na natpis iznad znaka: "Annuit C o e p t i s " , koji znai "na pothvat (zavjera) je okrunjen uspjehom". Ispod toga nala ze se rijei " N o v u s O r d o Seclorum". To objanjava prirodu njihove zavjere, stvaranje n o v o g svjetskog poretka. Primjeujete da nedostaje vrh piramide. Na njegovu mjestu nala zi se oko "koje sve vidi" a koje simbolizira Lucifera i pijunsku agen ciju koju je W e i s h a u p t uspostavio pod i m e n o m " L u k a v i B r e t h r e n " (Insinuating Brethren). Od velikog je znaenja to Isusa Krista nalazimo u Bibliji opisa n o g kao glavu C r k v e . On je taj koji je pobijedio Lucifera (ili Sotonu) svojom smru i uskrsnuem. Krist je takoer opisan u Evanelju po Marku 12,10 i Evanelju po Luki 20,17 kao " k a m e n koji odbacie graditelji". Kako s m o uvidjeli u petom poglavlju, voe Iluminata (gra ditelji novog svjetskog poretka) odbacili su Isusa Krista i prihvatili Lucifera (Sotonu) kao svog vou - svog efa. N i k a k v o u d o da su maknuli vrh piramide sa svojeg znaka i zamijenili ga sotonskim "svevideim o k o m " ! N e k o l i k o mjeseci po dolasku na vlast, Rooseveltova administra cija pokazala je da je definitivno na strani brutalnog k o m u n i s t i k o g reima, koji je nastavio kontrolu nad Rusijom. N a k o n esnaest g o d i n a loih poslova, loe uprave i masovnih Staljinovih istki - i unato golemoj pomoi koja je pristizala sa Z a p a d a - k o m u n i s t i k a se vlast neizvjesno klimala na rubu zaborava. Da su komunisti ostali preputeni sami sebi, vjerojatno bi reim bio sruen. T a k o neto bio bi straan udarac za planove internacionalista. To nisu mogli dopustiti. A m e r i k a se vlada 17. prosinca 1933. angairala na spaavanju sile koja je otvoreno bila posveena ruenju svake druge vlasti u svi jetu. T o g je d a t u m a Roosevelt slubeno priznao dravnost sovjetske Rusije, dajui Staljinu na taj nain pristup kreditima i tritu novca u svijetu. Zauzvrat je Rusija obeala da se nee mijeati u nae 100

Iluminati - II. dio

unutranje poslove. Ali im je prvi ruski veleposlanik stupio na ame riko tlo, komunistike elije i pijunske mree poele su se iriti iz njegova veleposlanstva. Roosevelt je, u godinama koje su uslijedile, estoko napao Vrhov ni sud. U suprotnosti s ustavom, 1937. zahtijevao je od Kongresa da izglasa zakon koji bi ograniio povijesno pravo V r h o v n o g suda da donosi zakone. T a k o e r je od Kongresa zahtijevao izglasavanje za kona koji bi mu o m o g u i o da postavi est novih sudaca, to bi p o v e alo broj na u k u p n o 15. T a k o bi njegovi ljudi bili u v e e m broju. Javnost je odjednom postala svjesna opasnosti i prisilila Kongres da odbije promjene koje je Roossevelt zahtijevao. M e u t i m , ta je p o bjeda bila kratkog vijeka. U idue etiri godine etiri su suca umrla ili bila zamijenjena zbog naruena zdravlja, a na njihovo mjesto doli su ljudi koji su bili temeljito indoktrinirani filozofijom Fabijana.

DRUGI SVJETSKI RAT


Kao rezultat Versajskog sporazuma, koji su planirali Izabrani, a koji po rijeima lorda Curzona "nije bio s p o r a z u m . . . (nego) j e d n o stavno provala nasilja", ratni oblaci j o se j e d n o m skupljaju nad Eu ropom. U isto vrijeme, dok su Meunarodni bankari potpomagali p o srnuli komunistiki reim u Rusiji, takoer su na obje strane Atlan tika potpisivali o g r o m n e kredite za reim Adolfa Hitlera. Financijsku potporu Hitleru davala je Mendelsohn banka u A m s t e r d a m u , koja je bila pod kontrolom Warburga i poslije J. Henry Schroeder banke sa svojim p o d r u n i c a m a u Frankfurtu, Londonu i N e w Yorku. Z a n i m ljivo je napomenuti da je pravni savjetnik Schroeder banke bila tvrtka Sullivana i C r o m w e l l a , meu ijim su partnerima bili John Foster i Allen Dulles (Svi asni ljudi, James Martin, str. 51). Postoje vrsti dokazi da Hitler nikada nije namjeravao napasti Britaniju i ui u rat sa silom koju je j a k o cijenio. Drugi svjetski rat voen je na nain koji je irio tenje Iluminata i na taj je nain d o v e o njihove planove m n o g o blie ostvarenju. Na kon pakta Hitler-Staljin 1939., Njemaka i Rusija napale su Poljsku i m e u s o b n o je podijelile. U tom su trenutku Engleska i Francuska, na inzistiranje Roosevelta i Izabranih, objavile rat Njemakoj, ali ne i Rusiji. Tijekom mjeseci koji su uslijedili, vodio se " l a n i " rat u 101

D e s Griffin

kojem se m a l o to poduzimalo. Dok je Chamberlain bio na dunosti engleskog premijera, nije bilo nikakva oruanog sukoba. N j e m a k e i britanske vlasti bile su svjesne da su M e u n a r o d n i bankari planirali novi sukob velikih razmjera i pokuavale su ga izbjei d i p l o m a t s k i m putem. Hitler je elio saveznitvo s Englezima, s kojima bi napao Rusiju. Manipulirani tisak u Britaniji zapoeo je sa estokim n a p a d o m na Chamberlaina. S n a g e koje su stajale iza toga eljele su ga maknuti s puta k a k o bi mogli krenuti s pravim ratom. Pod pritiskom propa gande, Chamberlain je bio prisiljen dati ostavku. Zamijenio ga je Winston Churchill. O d m a h nakon toga zapoeli su ozbiljni oruani sukobi s britanskim zranim napadom na Njemaku (Opravdanje bom bardiranja, nasl. orig. Bombing Vindicated, J. M. Spaight, zamjenik direktora pri britanskom Ministarstvu za zrani promet, objavljeno 1944.). Sljedee je godine njemako V r h o v n o zapovjednitvo, bez zna nja Hitlera, poslalo R u d o l p h a Hessa u Englesku da se sastane s Lor d o m H a m i l t o n o m i Churchillom. Hess je ponudio E n g l e z i m a pot pisivanje mira, u sluaju kojeg bi se oni rijeili Hitlera i svoju vojnu m o koncentrirali na unitenje k o m u n i z m a u Rusiji i d r u g i m europ skim zemljama. Englezi su tu ponudu odbili. Hessa su tada zatvorili i drali u samici vie od etrdeset godina, do njegove smrti u zatvoru S p a n d a u u Njemakoj. N a k o n neuspjeha u pregovorima s E n g l e s k o m , njemaki gene rali nagovorili su Hitlera da svom silom napadne Rusiju, istiui ka ko N j e m a k a nee biti sigurna sve dok Rusija ne b u d e poraena. O d m a h nakon njemakog blitzkrieg napada na Rusiju (22. lipnja 1941.), umjesto da pusti Hitlera i Staljina da unite j e d a n drugoga, Rooseveltova administracija poela je davati milijarde kredita p o m o i Rusiji, podupirui brutalni komunistiki reim. Propaganda je pred stavljala Staljina kao "naeg plemenitog saveznika". U m e u v r e m e n u je na Pacifiku Rooseveltova politika dovela Ja pance u poziciju da se moraju ili boriti - ili kapitulirati. Oni su se odluili za borbu! Postoje neporecivi dokazi da je vladajua vrhuka u W a s h i n g t o n u bila unaprijed upoznata s j a p a n s k i m n a p a d o m na Pearl Harbor (Konana tajna Pearl Harbora, kontraadmiral Robert Theobold i Washingtonski vojni zapovjednici, Anthony J. Hilder 102

Iluminati - II. dio

intervju s p u k o v n i k o m Curtis B. Dallom, zetom predsjednika Roose velta). Istina je da su Roosevelt i njegovi ljudi eljeli rat s J a p a n o m i inili su sve to je bilo u njihovoj moi da navedu J a p a n c e da na padnu S A D . Jedan od vodeih sudskih povjesniara opisao je Rooseveltove makinacije o v i m rijeima: "Franklin Roosevelt kontinuirano je varao ameriki narod u razdoblju prije napada na Pearl H a r b o r . . . " "Diljem zemlje vladala je atmosfera nemijeanja, sve do dana kada se d o g o d i o Pearl Harbor, i svaki javni pokuaj da se narod uvu e u rat zavrio bi sigurnim neuspjehom i gotovo sigurnim svrgava njem Roosevelta s vlasti 1940., to bi imalo za posljedicu i poraz njegovih krajnjih ciljeva" ( T h o m a s A. Bailey, ovjek na ulici, M a c millan, 1948., str. 11-12).

slika 16
Ovaj zapanjujui dokument, rutinski nalog H. H. C. Schachta, financijskog administratora nacistike Njemake, Izabrani su namjerno skrili za vrijeme suenja u N u r n b e r g u nakon zavretka rata. On pokazuje P R A V U silu koja je bila iza Hitlera - M e u n a r o d n e bankare, iji je predstavnik bio M a x W a r b u r g , brat Paula W a r b u r g a , glavnog idejnog voe "federalnog sustava rezervi"

103

D e s Griffin

Ameriki narod trebalo je navesti na to da eli rat; planirani na pad na Pearl Harbor, koji je bio poznat vrhu u Washingtonu, no skriven zapovjednitvu na Havajima, odlino je posluio svrsi. Da, 7. prosin ca 1 9 4 1 . bio je sramotan dan. Sredite te sramote bilo je u W a s h i n g tonu. Iako se rat n a v o d n o vodio da bi se "spasila demokracija", istina je zapravo bila u p r a v o suprotna. Postoje nepobitni dokazi koji govore da se rat, p o s e b n o u Europi, m o g a o dobiti m n o g o bre da se vodio po konvencionalnim pravilima. Na primjer, Njemaka se m o g l o napasti kroz " m e k a n o podruje" Europe nakon predaje Italije 8. studenog 1943. Umjesto da krene ravno u srce Njemake, savezniko vrhovno zapovjednitvo kojim je upravljao general Eisenhower (tienik Georgea C. Marshalla, koji j e , s drugima, bio odgovoran za tajenje zapo vjednitvu na Havajima vijesti o planiranju japanskog n a p a d a na Pearl Harbor), p o v u k l o je veinu teke o p r e m e s bojinice i poelo s pre o b r a z b o m britanskih otoka u veliku naoruanu tvravu. Sljedeih devet mjeseci britanske i amerike snage tukle su po sreditima nje m a k e industrije. M n o g i njemaki gradovi pretvoreni su u hrpe rue vina. Bilo je vrlo malo akcije na terenu, iako su mnogi savezniki za povjednici zahtijevali od politikih voa da pokrenu opi napad na Hitlerov Reich s j u g a i zapada. to je politiare motiviralo da odbiju tako logian plan? Pisac o v o g teksta vjeruje da su j a s n o uvidjeli da bi takva ofenziva rezul tirala lakom p o b j e d o m saveznika - i okupacijom cijele N j e m a k e i istone Europe. To bi bio krah planova koje su imali Izabrani. Stvarne sile koje su djelovale iz sjene odugovlaile su i koncen trirale se na postignue dva cilja: unitenje Njemake bombardiranjem i osnaivanje komunistikih snaga u Rusiji. Tek k a d a su komunisti, s o g r o m n i m priljevom amerikog kapitala i ratnog materijala, poeli stjecati n a d m o nad Nijemcima, saveznici su se odluili izvesti is krcavanje u Normandiji i zapoeti svoj polagani i oklijevajui pohod u srce Njemake. Povijest je zabiljeila da ja general Eisenhower, vrhovni savez niki zapovjednik u Europi, po instrukcijama koje je d o b i v a o iz W a shingtona stalno radio " p o g r e k e " i "nesmotrenosti" koje su uvijek ile R u s i m a na ruku. Eisenhower je zaustavio prelazak saveznikih snaga (koje su nadirale iz Italije) preko doline rijeke Po i p o t o m 104

Iluminati - II. dio

otvorio novu frontu u Francuskoj. To je Staljinu dalo vie v r e m e n a da se probije sa zapada i otvorilo mogunost ruske invazije Balkana, kad za to d o e vrijeme. U b r z o nakon to su saveznici dospjeli do N j e m a k e sa zapada, Eisenhower je zapovjedio zaustavljanje. Kad su Rusi napredovali s istoka u srednju Njemaku, Eisenhower je odbio njemake pokuaje predaje. Komunistikim h o r d a m a trebalo je j o tri tjedna brutalnih borbi da bi probili njemaku obranu i dospjeli do Berlina. I m a li mje sta ikakvoj sumnji da je tako bilo planirano? (Za dodatne informacije i dokumentaciju vidi Pad u ropstvo? str. 177-191.)

OPERACIJA KEELHAUL
U potpunoj suprotnosti s njihovim izjavama da su branitelji slobode, vlade S A D - a i Velike Britanije sudjelovale su 1945. u prisil nom i brutalnom povratku etiri milijuna Rusa koji su prebjegli na zapad, u njihovu bivu d o m o v i n u . Taj sporazum sa Staljinom (Ope racija Keelhaul) bio je ne samo krenje tradicionalnog saveznikog slobodnjakog duha, nego i krenje enevske konvencije. Podaci o Operaciji Keelhaul proglaeni su tajnom 1972. i stoga su nedostupni istraiteljima. Julius Epstein u svojoj knjizi Operacija Keelhaul navodi m n o g e odvratne pojedinosti o n o g a to je bilo nazva no "vjerojatno najveom sramotom svih vremena nainjenom od stra ne britanske i amerike diplomacije".

LENJINOVA PREDVIANJA
J e d n o od najnevjerojatnijih politikih predvianja svih v r e m e n a dogodilo se u ranim 1920-ima. Autor je bio Nikolaj Lenjin, nasljed nik G i u s e p p e a Mazzinija i Adriana Lemmija. Bilo je to predvianje buduih dogaaja na svjetskoj sceni; takoer, bio je to veliki strateki plan Iluminata. Lenjin je izjavio: "Prvo emo zauzeti istonu Europu, pa mase Azije, zatim e m o se ubaciti u Ameriku, koja e biti p o sljednja tvrava kapitalizma. N e e m o morati napadati. Past e u nae ruke poput prezrelog voa." Najvaniji rezultat D r u g o g svjetskog rata bio je iskonstruiran na sramotnoj konferenciji na Jalti, koja se odrala poetkom veljae 1945. Na tom je sastanku Lenjinov plan za osvajanje svijeta napokon 105

D e s Griffin

postao realnost. Cijela istona Europa bila je preputena k o m u n i stima. ak su suvereni narodi bili dovedeni u ropstvo j e d n i m potezom pera - pera naeg predsjednika Franklina D. Roosevelta, zajedno s izdajicom A l g e r o m Hissom. Tri suverene drave i dio Poljske pot p u n o su predani Rusiji da bi postali dijelom ruskog teritorija. T o g su trena ljudi tih ponosnih drava bili v a g o n i m a za stoku odvezeni u svaki kut komunistikog carstva. inom koji je bio nita d r u g o no genocid, cijele su tri drave planski unitene. Estonija, Latvija i Litva su kao drave mrtve - s naom suglasnou i potpisom predsjednika SAD-a, navodne "zemlje slobodnih i domovine hrabrih". N e d u g o je zatim Poljska, invazija koje je pokrenula Drugi svjet ski rat, potpuno potpala pod komunistiku dominaciju - m n o g o bru talnije ugnjetavanje no to je doivjela od Njemake. Gledano s tog aspekta, moe se rei da su sve "krv, znoj i suze" proliveni u razdob lju od 1939. do 1944. bili uzalud. Ali to nije ba p o t p u n o tono. Za vjerenici su napredovali po planu! Lenjin je izjavio: "Prvo emo zauzeti istonu E u r o p u . " Na kon ferenciji na Jalti njegov nasljednik Staljin dobio je istonu Europu na dar od predsjednika SAD-a. Bilo je vrijeme za drugi korak, "a zatim mase Azije". Komunisti su u Kini 1945. bili u manjini koja je imala uporite u s a m o nekoliko provincija. Po zavretku rata, nacionalna vlada Kine - nai vrsti sa veznici u ratu protiv Japana - usmjerila je svoju pozornost na ie nje Kine od komunista. Jo je j e d n o m naa vlada pruila p o m o razvitku moi komunista i ispunjenju Lenjinovih predvianja. General G e o r g e C. Marshall (da, onaj isti o d g o v o r a n za neobavjetavanje zapovjednitva na Ha vajima i j e d a n od odgovornih za zadravanje saveznikog napredo vanja u Europi) sada se pojavio kao na predstavnik u Kini. Marshall je vrio pritisak na Chiang Kai-Sheka, narodnog vou, da dopusti ulazak crvenih u njegovu vladu. Kada je C h i a n g to odbio, cijela amerika p o m o bila je prekinuta. Komunisti su se i dalje o p skrbljivali iz Rusije. T a k o e r su doli u posjed velike koliine j a p a n skog oruja, koje je dolo pod nau kontrolu nakon predaje Japana. Kao rezultat naeg embarga, Chiang vie nije m o g a o doi do nafte za avione i tenkove. Njegove su snage lagano potiskivane. Na 106

Iluminati - II. dio

osmu godinjicu Pearl Harbora, 7. prosinca 1949., C h i a n g je sa svo j o m v l a d o m izbjegao na Formozu. K a o rezultat nae izdaje Chiang Kai-Sheka, otvoren je put za p o etak Korejskog rata, rata u kojem n a m nije bila d o p u t e n a pobjeda, rata u kojem je j e d n o g od najveih amerikih generala stoljea, D o u glasa M a c A r t h u r a , predsjednik T r u m a n neasno otpustio j e r nije htio prihvatiti nikakav nadomjestak za pobjedu. Kada su kineske horde ule u rat, nai politiari priskrbili su im privilegirano odmorite na rijeci Yalu u Manduriji, zabranjujui amerikim zapovjednicima da napadnu skladita kineskih komunista, njihove baze i zrane luke. Slubeni W a s h i n g t o n takoer je naredio Sedmoj floti kod F o r m o z e da ne dopusti naem savezniku - Chiangu - invaziju na njegovu izgubljenu d o m o v i n u (to bi skinulo teret s naih trupa koje su se borile s k i n e s k i m k o m u n i s t i m a kao neprijateljima u Koreji). Naa je vlada ak odbila i Chiangovu ponudu da se bori na naoj strani u Koreji. Razotkrivanje nekih od ovih injenica od domoljubno nastroje nih A m e r i k a n a c a tijekom Korejskog rata, zajedno s r a d o m nekoliko kongresnih istranih komisija, napokon su pridonijeli djelominom osvjetavanju amerikog naroda glede opasnosti k o m u n i z m a . To je postala glavna stavka u predsjednikoj kampanji 1952.

EISENHOWEROVA RETORIKA
E i s e n h o w e r je vodio svoju kampanju s hrabrim izjavama poput "oslobaanja, odmotavanja eljezne zavjese i oslobaanja zarobljenih naroda". K a d je postao predsjednik, mnogi su Amerikanci naivno vjerovali da e nastupiti drastine promjene u naoj vanjskoj politici i da e se zemlja vratiti na pravi put. M n o g i iza eljezne zavjese sluali su Eiseinhowerovu retoriku; u jesen 1956. pokrenuli su akciju u Maarskoj. U velianstvenom ustanku protiv tiranskih komunistikih gospo dara, maarski borci za slobodu uspjeli su u nekoliko d a n a velian stvenog herojstva prisiliti rusku okupatorsku vojsku na povlaenje. To je bio prvi vei ustanak u nekoj komunistikoj zemlji od dolaska boljevika na vlast u Rusiji. To je bila prva prilika da d o k a e m o k a k o "osloboenje" nije samo prazan pojam uporabljen za potrebe izbora i 107

D e s Griffin

k a k o je pobjeda nad naim neprijateljima vie od p u k o g sna. Svijet je od nas oekivao da ispunimo nae zakletve, da ostanemo dosljedni na oj predanosti slobodi, koju iznad svega cijenimo. U tom s m o kratkom trenutku imali veliku ansu odmotati eljeznu zavjesu i osloboditi zarobljene narode, kako je to Eisenhower obeao u svojim izbornim govorima. Diljem cijele istone Europe prezir prema komunistikoj vladavini doao je do toke usijanja. Zasigurno bi, da je ustanak u Maarskoj uspio, dolo do vala slinih ustanaka u gotovo svakom drugom istonom satelitu. Cijela oblast bila je b o m b a koja je mogla eksplodirati Rusiji u lice - da smo podrali hrabre borce za slobodu. Odgovorili smo tako da smo im pljunuli u lice i ugasili stijenj lede n o m vodom. State Department poslao je komunistima telegram: "Vla da S A D - a ne odobrava neprijateljstva susjednih vlada prema Sovjet skom Savezu" (Zapis iz kongresa, 3 1 . kolovoza 1960., str. 17407). To je bilo sve to je Hruov trebao. Ameriki State Department potvrdio je svoju potporu komunizmu. U iduih nekoliko sati Rusi su poslali svoje tenkove i trupe natrag u Budimpetu, s n a r e d b a m a da ubijaju bez milosti. U svom "eskiviranju" State Department je zape atio sudbinu milijuna Maara koji su teili slobodi i bili dovoljno naivni da vjeruju jeftinoj Eisenhowerovoj izbornoj retorici. Kada su tenkovi C r v e n e armije ulazili u Budimpetu 4. studenoga 1956., radiostanica herojskih boraca za slobodu uputila je posljednji i uzalu dan poziv u p o m o : "Narode svijeta, ujte na poziv. Ne pomaite nam rijeima, nego djelima, vojnicima i orujem. Imajte na umu da ovaj divlji napad boljevizma (iluminizma) nee stati. Vi biste mogli biti sljedee rtve. Spasite nas... na brod tone. Svjetlost nestaje. Sje ne rastu iz sata u sat. Posluajte na vapaj. Pokrenite se. Pruite nam bratske ruke...Neka je Bog s vama i s nama" (James Michener, Most na rijeci Andau, str. 88-89). Poslije toga uslijedila je tiina! Iste te godine, 1956., slubeni je Washington, u suradnji sa Svjet skom b a n k o m i Ujedinjenim narodima, ucijenio britansku i francu sku vladu da predaju Sueski kanal i pratee vojne baze Egiptu, pod prijetnjom "punih gospodarskih sankcija koje e biti primijenjene pro tiv obje zemlje" ako odbiju (A. K. Chesterton, Novi nezadovoljni gospodari, str. 69).

108

Iluminati - II. dio

N a k o n debakla sa Sueskim kanalom, doao je red na Kubance da ih strane sile iz sjene prodaju u roblje. Komunisti su ovaj karipski otok od naeg State Departmenta dobili na pladnju, emu su uvelike pridonijele m n o g e " v o d e e " novine u ovoj zemlji. Mladi revolucionarni razbojnik i m e n o m Fidel Castro, poznati komunist, i m a o je malu grupicu bandita - pristaa u k u b a n s k i m pla ninama. On nije privlaio previe pozornosti javnosti u S A D - u do 1957., k a d a je o njemu izaao veliki lanak s fotografijom na naslov noj stranici New York Timesa. Iste te godine State Department dodi jelio je k a r i p s k o m podruju kao predstavnika W i l l i a m a A. Weilanda. Izvjetaji tetni po njegov ugled, koji su pristigli za vrijeme njegove nominacije, nisu rezultirali nikakvom akcijom njegovih nadreenih. Kasnije istrage senatskih komisija pokazale su da je Weiland "kon stantno z a n e m a r i v a o , navodio na krivi trag i poricao izvjetaje FBI-a, State D e p a r t m e n t a i vojne pijunae koji su Castra oznaili kao k o munista". W e i l a n d i njegovi ljudi " z a m e l i " su sve informacije koje su ot krivale Castrove prave boje i potrudili se da S A D uvede sankcije pro tiv Batiste, koji je tada upravljao K u b o m . Castro je pred a m e r i k o m nacijom predstavljen (isto kao to je i kineska kulturna revolucija bila) kao herojski, domoljubno nastrojen, dobroudni voa. Kao re zultat toga, politika koja je dopustila da Castro pobijedi Batistu dobila j e tada j a v n u potporu. Kasnije, k a d a je Castro objavio svoju odanost k o m u n i z m u , teta je ve bila uinjena. Kuba je bila u komunistikim r u k a m a . M o e li se u o p e sumnjati da se, nekoliko godina poslije, katastrofa u Zaljevu svinja (Bay of Pigs) nije planirala na isti nain?

TRAGEDIJA VIJETNAMA
M o g l i b i s m o nastaviti recitirati dugu listu incidenata u kojima je slubeni W a s h i n g t o n bio sukrivac u komunistikom irenju - i sprje avao irenje slobode - ali potedjet emo vas t r a u m e . . . te zavriti s j e d n o m od naih najveih nacionalnih tragedija, ratom u Vijetnamu. S r e d i n o m 1960-ih predsjednik Johnson j e , unato suprotnim obeanjima iz svoje kampanje, ignorirao ozbiljna upozorenja vojnog vrha da nikada ne ulazi u kopneni rat u Aziji. U svibnju 1956., 109

D e s Griffin

amerike su trupe zapoele iskrcavanje u J u n o m Vijetnamu. U vri j e m e najveih borbi u Vijetnamskom ratu (travanj 1969.) broj pripad nika amerikih trupa p o p e o se na 543 000. Lani "rat" kotao je a m e rike porezne obveznike, koji su ga dugo trpjeli, 30 milijardi $ godinje. injenica je k a k o su esto ponavljane izjave ljudi iz vojske koji su bili konzultirani, da bismo mogli pobijediti komuniste i zavriti rat u s a m o nekoliko tjedana... navele slubeni Washington da da svoj pristanak. O d l u k a da se rat nastavi bez prave odlunosti tolike godine bila je isto politika. Umjesto da se rat dobije, iz W a s h i n g t o n a su stigla striktne naredbe da se neprijatelj ne bombardira t a m o gdje je bio ranjiv ratni pogoni, luke, eljeznica, naftne rafinerije, itd. K a o rezultat toga, deseci tisua A m e r i k a n a c a borili su se, i umirali, s j e d n o m s v e z a n o m r u k o m , po striktnim naredbama njihovih voa. Vitalno vane injenice o Vijetnamskom ratu nalaze se u knjizi Nacionalno samoubojstvo, vojna pomo Sovjetskom Savezu, Antonyja C. Suttona s Instituta Hoover: "Tenkovi, puke i kamioni (za k o m u nistike snage) doli su iz Sovjetskog Saveza - i bili su proizvedeni u ratnim p o g o n i m a koje su podigle i opremile amerike i europske kompanije. T e n k T-54 bio je uporabljen u b o r b a m a 1972. T-54 ima modificiranu suspenziju tipa Christie. G A Z - o v i kamioni na Ho Si M i n o v i m cestama doli su iz tvornice Gorki, koju je p o d i g a o Ford. Oba ova postrojenja bila su opremana novom amerikom maineri jom za vrijeme trajanja Vijetnamskog rata. Amfibija P T - 7 6 bila je proizvedena u Volgogradu - u tvornici koju je podiglo osamdeset amerikih kompanija. To mistici u W a s h i n g t o n u zovu " m i r n o d o p skom t r g o v i n o m . " " . . . arsenal za revoluciju proizvele su zapadne tvrtke, i bio je odravan u operativnom stanju ' m i r n o d o p s k o m t r g o v i n o m ' . K a d a se sva ta retorika o 'mirnodopskoj trgovini' destilira, ostaje j e d n a , ne pobitna injenica - puke, municija, oruje, transporteri koji su ubi jali Amerikance u Vijetnamu, doli su iz gospodarstva Sovjetskog Sa veza, koje je podravala Amerika." " . . . i J o h n s o n o v a i Nixonova administracija n e r a z u m n o i nelo gino su izabrale irenje trgovine - m o g u n o s t za opskrbu Sjevernog Vijetnama s v o m p o t r e b n o m tehnologijom - i na taj su nain izabrali nastavljanje rata."

110

Iluminati - II. dio

"to je Hanoi vie raspirivao sukobe, toliko je vie sovjetska Ru sija dobivala od SAD-a. Amerika politika - namjerno ili nenamjer no - obeavala je ne samo odravanje rata, ve i njegovo irenje, poveanje naih gubitaka i kompliciranje problema odranja Junog Vijetnama" (str. 46-56). Pobjeda u Vijetnamskom ratu bila bi suprotna p l a n o v i m a Izabra nih. Pobjeda bi bitno popravila ameriki ugled u svijetu. Bio bi to i teak udarac za k o m u n i z a m - i velik poticaj za klonule d u h o v e brojnih milijuna Amerikanaca. Umjesto pobjede, sagradili smo luke, ceste i eljeznicu, zrane luke i druge strateke oblasti u Junom Vijetnamu - i u potpunosti ih predali neprijatelju kojeg smo mnogo prije eskalacije sukoba potpo magali. Kao dodatak tome, ostavili smo 5 milijardi $ vrijednosti u vojnoj opremi na dar komunistima. K a o rezultat nacionalne katastrofe, postignuto je nekoliko vrlo vanih ciljeva od strane naih vladara iz sjene: U velikoj je mjeri poveana naa zaduenost kod M e u n a r o d n i h bankara, to je pojaalo njihov stisak. E k o n o m i s t C. V. Myers izrekao je duboku istinu i saeo je u kri stalno j a s n i m rijeima: "Situacija je toliko izmakla kontroli, da bez obzira na to tko e biti izabran (kao predsjednik 1968.), on nee moi dovesti stvari u red. Kada bi sam Bog poslao svog izaslanika, on ne bi m o g a o zaustaviti maineriju destrukcije koju je J o h n s o n o v a administracija zahuktala. Ne bi je m o g a o zaustaviti, j e r ako pretpo stavimo da su Boji zakoni samo prirodni zakoni, tada bi svi prirodni zakoni morali biti izmijenjeni i izokrenuti, da bi Boji izaslanik m o gao neto uiniti. Da dovede stvari u red na bilo koji drugi nain, morao bi pobijediti B o g a i sve prirodne zakone poznate ovjeku od njegova postanka na o v o m planetu" (Conservative Viewpoint, lipanj 1970.). Zavjerenici su iskoristili traumu Vijetnamskog rata da dovedu zemlju u stanje unutranjeg razdora. O n e koji su taj razdor izazvali uvelike su subvencionirali Izabrani. Jerry Kirk, student na Sveuili tu u Chicagu, napustio je 1969. Komunistiku partiju i nekoliko mjeseci poslije svjedoio pred senatskom komisijom za unutranju sigurnost. On je izjavio: " M l a d e nema spoznaje o strategijama priti ska zavjerenika o d o z g o i odozdo, k a k o je dobro opisano u knjizi Jana 111

D e s Griffin

K o z a k a A nije ispaljen ni pucanj (nasl. orig. And not a shot was fired). Nisu svjesni da su orue u rukama sustava za koji izjavljuju da ga mrze. Radikali misle da se bore protiv snaga super-bogatih, kao Rockefellera i Forda, a nisu svjesni da su upravo te snage one koje stoje iza njihove revolucije, financirajui je i koristei je u svoje svrhe." Kirk je nastavio s opisom pojave Stokelyja Carmichaela na sve uilitu, voe revolucionarne grupe poznate kao S N C C : " G o s p o d i n Carmichael oito je bio usred neeg vrlo vanog, to ga je inilo napetijim i nervoznijim no prije... Poeo je govoriti o stvarima o k o j i m a je rekao da ne moe vie rei dok ne zavri svoja istraivanja..." "Citirao je stih iz svoje omiljene pjesme: 'Neto se dogaa ovdje, ali ti ne zna to je to, zar ne, gospodine J o n e s ? ' Zapoinjao je temu o t o m e kako je vrlo velika monopolistika grupa financijera, tonije reeno bankara, bila o d g o v o r n a za zainjanje ideje k a k o su idovi oni koji potiu iskoritavanje c r n a c a . . . Po njegovim rijeima, organizacije iza toga bile su banke, na ijem su elu bili M o r g a n Guaranty Trust i C h a s e Manhattan. I zaklade p o v e z a n e s tim m o n o l i t i m a " (sasluanje od 11. oujka 1970., str. 226-227). U iduih nekoliko tjedana Carmichael je bio misteriozno uklo njen iz S N C C - a i Crnih pantera. Saznao je previe! U travnju 1968. James Kunen bio je j e d a n od v o a skupine koja je zauzela Sveuilite Columbia. Pustili su ih da ga dre nekoliko da na. Poslije, u Izjavi jagoda (Strawberry Statement), K u n e n je naveo dogaaj koji se d o g o d i o tijekom tog razdoblja. Na stranicama 130 i 131 zapisano j e : " N a v e e r s m o otili do sveuilita da d o g o v o r i m o strategiju. M l a d i je podnosio izvjetaj o sastanku SDS-a. N a v e o je d a . . . su na sastanku ljudi iz Roundtable Internationala, iju je sjed nicu sponzorirao Business International za njihove grupe klijenata i v o e drave, pokuali potkupiti nekoliko radikala." "Ovi su ljudi vodei svjetski industrijalci i sastaju se k a k o bi odluili o tome k a k o e se odvijati nai ivoti. O v o su ljudi koji su napisali Savez za napredak. Oni su ljeviari vladajue k l a s e . . . Ponu dili su se da financiraju nae demonstracije u Chicagu. Takoer nam je ponuen Essov (Rockefellerov) novac. Oni ele da podignemo pra inu radikalnim akcijama, tako da bi oni ostavljali dojam centra, dok bi se zapravo pomaknuli prema ljevici."

112

Iluminati - II. dio

D u g a i otegnuta agonija Vijetnamskog rata takoer je posluila tome da prosjenom Amerikancu zgadi rat i unutranji r a z d o r . . . i na taj ga nain uini puno osjetljivijim na propagandu poklonika svjet ske vlasti. Ovakva strategija u potpunosti se slaze s njihovim glavnim planom, kako emo i vidjeti u iduim poglavljima. J e d n o od orua propagande Iluminata je izdajnika Deklaracija meuovisnosti - dokument koji su potpisali mnogi " n a i " predstav nici u Washingtonu, a koji je izravna povreda zakletve njihovih slubi (v. str. 116).

GODINE REAGANA I BUSHA


Tijekom predsjednike kampanje 1980., u vrijeme kad admini stracija predsjednika Cartera nije mogla proizvesti nita vie od du gova, deficita i obmana, "veliki komunikator" Ronald Reagan stupio je na scenu izjavljujui da je "vrijeme za promjene". Njegova k a m panja, zapakirana u omot slavnih dana, bila je p r e p u n a retorike "Amerika prije svega". Pozivao je na "novi poetak" za S A D i na po vratak tradicionalnim vrijednostima. Reagan je bio pobornik individu alne vlasti i osobne odgovornosti. Osudio je veliku vladu, izjavljujui kako "vlada nije rjeenje problema, vlada je sama problem". Osudio je stvaranje deficita i iroku paletu socijalistikih p r o g r a m a koji su odav no bili dio vladine politike. A m e r i k a je publika vjerovala Reaganu i s entuzijazmom reagi rala na njegovu poruku. Bio je izabran za predsjednika, s G e o r g e o m B u s h o m k a o zamjenikom. O n o to su mnogi Amerikanci na izborima zaboravili, ili odluili zaboraviti, bila je injenica da je Reagan kao dvaput izabran guver ner Kalifornije doao na lo glas da govori j e d n o , a radi d r u g o ; nje gove akcije rijetko su se podudarale s njegovom retorikom. Realnost je bila ta da su konzervativci priali, a liberali djelovali. Iako je isprva pozitivno djelovala na nacionalni ponos i s a m o pouzdanje, vlast Reagana i Busha imala je katastrofalan uinak na financijskom planu. Tijekom tih osam kratkih godina nacionalni dug popeo se za vrtoglavih 3 0 0 % - od j e d n o g do tri trilijuna dolara. U v o e n j e m Bush-Quayle administracije 1989. stvari su krenule od zla na gore. Ne samo da je nacionalni dug nastavio strelovito rasti 113

D e s Griffin

(na kraju razdoblja od etiri godine bio je znatno vei od tri trilijuna dolara), n e g o je Bush, koji je d u g o godina bio lan Vijea za inozem ne poslove ( C F R ) i Trilateralnog povjerenstva (TC), p o t k o p a o suve renitet S A D - a vie no ijedan predsjednik do tada. Svojim izjavama i svojim djelima, lanovi C F R - a i TC-a vie su puta pokazali preda nost unitenju Sjedinjenih Amerikih D r a v a kao suverene nacije i njenom nestajanju u jednoj svjetskoj vladi. Ameriki su birai 3. prosinca 1992. odbili B u s h o v u drugu nominaciju i izabrali Billa Clintona (46) za svojeg predsjednika.

BILL CLINTON: POGLED IZBLIZA


A k o je vjerovati Wall Street Journalu od 12. oujka 1992., Bill Clinton bio je nepoznat dok se nije iznenada pojavio niotkuda i po stao glavnim k a n d i d a t o m na demokratskim predizborima. Istina j e , m e u t i m , m a l o vie makijavelistike prirode! Od djetinjstva, Clinton je i m a o p u n o plusova na svojoj strani; svoj djeaki d o b a r izgled, visoki stupanj prirodne inteligencije i okretan jezik koji mu je o m o g u a v a o da se uvue i izvue iz svih moguih situacija.

SVEUILITE GEORGETOWN I CARROLL QUIGLEY


Clintonove intelektualne sposobnosti omoguile su mu da poha a Sveuilite G e o r g e t o w n (diplomirao je 1968.). T a m o je Clinton potpao pod utjecaj povjesniara iz elite Izabranih, profesora Carrolla Qugleyja, autora Tragedije i nade. V a n a je injenica da je Quigley (1910. - 1977.) jedini od njegovih mentora kojeg je Clinton s p o m e n u o u svom i z b o r n o m govoru na konferenciji demokrata; njegov utjecaj na studenta iz Arkansasa oito je bio o g r o m a n . P o d Quigleyjevim b u d n i m o k o m i uz kontrolu Izabranih, Clinton je p o m n o pri p r e m a n za svoju nadolazeu politiku karijeru.

114

Iluminati - II. dio DECLARATION OF INTERDEPENDENCE When in t h e course of history the threat of extinction confronts m a n k i n d , it is n e c e s s a r y for t h e p e o p l e of The U n i t e d S t a t e s to d e c l a r e t h e i r i n t e r d e p e n d e n c e w i t h t h e p e o p l e o f all n a t i o n s a n d t o e m b r a c e t h o s e p r i n c i p l e s and build t h o s e i n s t i t u t i o n s w h i c h will e n a b l e m a n k i n d t o survive and civilization t o flourish. Two c e n t u r i e s ago o u r f o r e f a t h e r s b r o u g h t f o r t h a n e w n a t i o n ; now we must join with others to bring forth a NEW W O R L D O R D E R . On this historic occasion it is proper t h a t the American p e o p l e s h o u l d reaffirm t h o s e p r i n c i p l e s o n w h i c h t h e U n i t e d S t a t e s o f A m e r i c a w a s f o u n d e d , a c k n o w l e d g e t h e n e w crises w h i c h con front t h e m , a c c e p t t h e n e w o b l i g a t i o n s w h i c h h i s t o r y i m p o s e s u p o n t h e m , a n d set f o r t h t h e causes w h i c h impel t h e m t o affirm b e f o r e all p e o p l e s t h e i r c o m m i t m e n t to a D e c l a r a t i o n of I n t e r d e p e n d e n c e . W e h o l d t h e s e t r u t h s t o b e self-evident: t h a t all m e n are c r e a t e d e q u a l : t h a t t h e i n e q u a l i t i e s and injustices w h i c h afflict so m u c h of t h e h u m a n race are t h e p r o d u c t o f h i s t o r y and s o c i e t y , n o t o f G o d o r n a t u r e ; t h a t p e o p l e e v e r y w h e r e are e n t i t l e d t o t h e blessings o f life and l i b e r t y , p e a c e and s e c u r i t y a n d t h e r e a l i z a t i o n of t h e i r full p o t e n t i a l ; t h a t t h e y have a n i n e s c a p a b l e m o r a l o b l i g a t i o n t o preserve t h o s e r i g h t s for p o s t e r i t y , a n d t h a t t o achieve t h e s e e n d s all t h e peoples' a n d n a t i o n s o f t h e g l o b e s h o u l d a c k n o w l e d g e t h e i r inter d e p e n d e n c e and join together to dedicate their minds and their hearts to the solution of those problems which threaten their survival. T o establish a NEW W O R L D O R D E R o f c o m p a s s i o n , p e a c e , j u s t i c e a n d s e c u r i t y , it is essential t h a t m a n k i n d free itself f r o m t h e l i m i t a t i o n s o f n a t i o n a l p r e j u d i c e , a n d a c k n o w l e d g e t h a t t h e forces t h a t u n i t e i t are i n c o m p a r a b l y d e e p e r t h a n t h o s e t h a t divide itthat all p e o p l e are p a r t o f o n e global c o m m u n i t y , d e p e n d e n t o n o n e b o d y o f r e s o u r c e s , b o u n d t o g e t h e r b y t h e ties o f a c o m m o n h u m a n i t y and a s s o c i a t e d in a c o m m o n a d v e n t u r e on t h e p l a n e t E a r t h . Let u s t h e n j o i n t o g e t h e r t o v i n d i c a t e and realize this g r e a t t r u t h t h a t m a n k i n d is o n e , a n d as o n e will n o b l y save or i r r e p a r a b l y lose t h e h e r i t a g e of t h o u s a n d s of years of civilization. A n d let us set f o r t h t h e p r i n c i p l e s w h i c h s h o u l d a n i m a t e and inspire us if o u r civilization is to survive.

slika 17
DEKLARACIJA MEUZAVISNOSTI

115

D e s Griffin

iz slike 17

DEKLARACIJA MEUZAVISNOSTI
Kada se tijekom povijesti pojavi prijetnja opstanku ovjeanstva, neophodno je da narod SAD-a proglasi svoju meuzavisnost sa svim narodima, te da prihvati principe i izgradi institucije koji e ovjean stvu omoguiti opstanak i procvat civilizacije. Prije dva stoljea nai su preci osnovali novu naciju, sada je red na nama da stvorimo NOVI SVJETSKI P O R E D A K . U ovom po vijesnom trenutku pravi je as da ameriki graani potvrde one princi pe na kojima su utemeljene Sjedinjene Amerike Drave, prepoznaju nove krize koje su pred njima, utvrde nove obveze koje im povijest namee i objelodane uzroke koji ih nagone da pred svim narodima objave svoju predanost Deklaraciji meuzavisnosti. Smatramo ove injenice oitima: da su svi ljudi stvoreni jednaki; da nejednakosti i nepravde koje pogaaju tolike pripadnike ljudskog roda nisu djelo Boga ili prirode, nego drutva i povijesti; da ljudi di ljem svijeta imaju pravo na blagoslove ivota i slobode, mira i sigur nosti, te realizacije svog punog potencijala; da imaju neizbjenu moral nu obvezu osigurati ova prava buduim generacijama; i da bi se posti gli ovi ciljevi, svi narodi i nacije svijeta trebaju prepoznati njihovu meuzavisnost i udruiti snage da bi posvetili svoje umove i srca rjeenju problema koji prijeti njihovom opstanku. Da bi se uspostavio NOVI S V J E T S K I P O R E D A K suosjeanja, mira, pravde i sigurnosti, neophodno je da se ovjeanstvo oslobodi ogranienja nacionalnih predrasuda i shvati da su snage koje ih ujedi njuju neusporedivo dublje od onih koje ih dijele - da su svi ljudi dio jedne globalne zajednice, ovisne o jednom izvoru dobara, povezane zajednikom humanou i udruene u zajednikoj avanturi na planetu Zemlji. Udruimo se zajedno da utvrdimo i postignemo ovu veliku istinu da je ovjeanstvo jedno i da e kao jedno plemenito spasiti ili nepo pravljivo izgubiti nasljedstvo tisua godina civilizacije. Utvrdimo za jedno principe koji e nas potaknuti i inspirirati ako elimo da naa civilizacija preivi.

116

Iluminati - II. dio

Clintonov glavni mentor, koji je bio ponosan na svoj veliki intelekt, osjeao je samo prezir p r e m a prosjenim A m e r i k a n c i m a . Z v a o ih je "petty bourgeoisie (Marxov izraz)... milijuni ljudi koji se vide kao srednju klasu pod svim su vrstama tjeskoba i pritisaka koje mue srednju k l a s u . . . esto su vrlo nesigurni, zavidni, puni mrnje, i uglavnom su glavni kandidati za svaku kampanju mrnje, radikalne desnice ili faista... i ive u atmosferi zavisti, uskogrudnosti, nesigur nosti i frustracije" (str. 1243/44). Po Quigleyju, oni koji vjeruju u "jednostavne a p s o l u t e " i koji ele da S A D b u d e slobodna, neovisna i napredna nacija, predstavljaju "pobunu onih u neznanju protiv infor miranih i obrazovanih (ponovno onih prosvijeenih!), pobunu devet naestog stoljea protiv nerjeivih problema dvadesetog, pobunu sred njeg z a p a d a T o m a S a w y e r a protiv kozmopolitskog istoka... starog Siwasha protiv Harvarda" (str. 979). "Novi bogatai" koji financijski podupiru tradicionalne amerike vrijednosti su, po Quigleyju, " n e vjerojatno nesvjesni i neinformirani" (str. 1247). Drugi izvor blizak eliti Izabranih govori nam da se takvi dre "nepopravljivima". O v o su, dakle, neke od prezirnih elitistikih i antiamerikih ideja koje je Clinton usvojio za vrijeme svog "vieg kolovanja".

RHODESOV STIPENDIST
K a k o s m o prije napomenuli u o v o m poglavlju, krajem devet naestog stoljea britanski je multimilijuna Cecil R h o d e s , blizak su radnik Rothschilda i drugih meunarodnih bankara koji su stekli og romno bogatstvo "grozniavo crpei" Junu Afriku, o s n o v a o Rhodesov fond za kolarine, namijenjen financiranju bistrih mladih ljudi koji su imali potencijal koji je m o g a o pomoi ostvarenju n o v o g svjet skog poretka (Tragedija i nada, str. 330-331). Clinton je j e d a n od njih. R h o d e s i njegovi suradnici diljem svijeta osnovali su i tajno drutvo z n a n o k a o G r u p a okruglog stola. N e k o l i k o g o d i n a poslije ono se razvilo u Kraljevski institut vanjskih poslova (RIIA) u Engleskoj i u Vijee za inozemne poslove (CFR) u S A D - u . Dr. Quigley posve je jasan u tome da je C F R s a m o podrunica RIIA-e.

117

D e s Griffin

RHODESOVI CILJEVI
Prvi je Rhodesov prioritet bio osnivanje tajnog drutva koje bi bilo posveeno sljedeem cilju: "Proirivanje britanske vlasti diljem svijeta... britanska kolonizacija svih zemalja gdje su sredstva za i vot d o s t u p n a s uloenim radom, energijom i p o d u z e t n i t v o m . . . (Visoko na listi njegovih prioriteta bio je) Konani povratak Sjedi njenih Amerikih Drava pod okrilje Britanskog Carstva" (Basil W i l l i a m s , Cecil Rhodes, str. 50). No to nije bilo sve! Kako je E. C. Knuth istaknuo 1946. u svojoj knjizi Carstvo "Grada", Rhodes "prieljkuje svijet kojim bi uprav ljala d o b r o h o t n a despotska inteligencija, koja bi osigurala ' m i r za sva vremena...'" "Krajni cilj opisao je (jo jasnije) j e d a n od poznatih zagovornika takvih nastojanja, pokojni William Allen White, rijeima: 'istoj ari jevskoj anglosaksonskoj rasi sudbina je dodijelila svjetsku d o m i n a ciju i istrebljenje ili porobljavanje svih drugih inferiornih r a s a ' " (str. 5, 9). Isti ovi ciljevi j o j e d n o m su j a s n o izreeni u d o k u m e n t u koji je neslubeno kruio na kongresu Ujedinjenih naroda na temu zatite okolia i razvoja ( U N C E D ) , odranom u prosincu 1991., u Des Moinesu, u dravi Iowa. Zahvaljujui u s l u g a m a lojalnog A m e r i k a n c a koji je bio na sastanku, danas i m a m o kopiju ovog d o k u m e n t a . Ovdje su neki kratki odlomci: 'Krajnje je vrijeme... s obzirom na globalnu nestabilnost... potreba za vrstom kontrolom svjetske tehnologije, oruja i prirodnih bogatstava, sada je apsolutno n u n a . . . ' " "Dananja o g r o m n a prenapuenost... nuno je sada smanjiti po stojee brojke. To m o r a biti uinjeno bez obzira na s r e d s t v a . . . " "Akcija U N - a protiv Iraka dokaz je kako odluno djelovanje s nae strane m o e privoljeti druge voe da se priklone p r o g r a m u koji je neophodan." Kasnije se u d o k u m e n t u U N C E D - a navodi da "postoji dvostru ka opozicija, koja mora biti eliminirana b r z o m akcijom" ako ele da se njihovi ciljevi ostvare. U dokumentu se nadalje n a v o d e brojni pri govori Alira, Brazila, Malezije i dr. na izloene planove U N C E D - a , koji bi rezultirali unitenjem njihova nacionalnog suvereniteta. to je o d g o v o r na ove probleme, viene oima iluminiranih koji bi upravljali svijetom? Odgovor e zasigurno okirati one koji nisu 118

Iluminati - II. dio

napravili svoju d o m a u zadau i shvatili da je sva ta pria o utvriva nju " d e m o k r a c i j e " i "oslobaanja naroda" diljem svijeta s a m o lice mjerje z a m o t a n o u plemenite rijei. Priroda tog plana potpuno je R A S I S T I K A . Na primjer: " O v o je as da se spasi anglosaksonska rasa i njen najslavniji proizvod, anglosaksonski sustav bankarstva, osigura nja i trgovine." " M i s m o predani izvritelji oporuke Cecila R h o d e s a iz 1877., kojom je svoje bogatstvo posvetio 'proirenju britanske vlasti diljem svijeta... (i) k o n a n o m povratku Sjedinjenih Amerikih D r a v a . . . kao dijela Britanskog c a r s t v a ' . . . " "Stojimo uz moto Lorda Milnera. Mi s m o takoer 'domoljubi britanske r a s e ' i nae domoljublje ine 'govor, tradicija, principi i te nje britanske r a s e ' . Da li oklijeva zauzeti to gledite u o v o m zad njem trenu, k a d a ovaj cilj moe biti ostvaren? Z a r ne vidi propast koja samo to nije pogodila milijarde pripadnika liliputanske nie rase, koji ne m a r e za anglosaksonski sustav?" U d o k u m e n t u se nadalje navodi da e "Vijee sigurnosti UN-a, voeno od strane glavnih anglosaksonskih nacija... obavijestiti sve narode da e zastarjele ideje nacionalnog suvereniteta biti o d b a e n e i da Vijee sigurnosti ima potpunu legalnu, vojnu i gospodarsku jurisdikciju u svim dijelovima svijeta, te da e je u djelo provesti vo dee (anglosaksonske) nacije ovog vijea... Te rase, koje su doka zale svoju n a d m o svojim superiornim postignuima, trebaju vladati niim n a c i j a m a . . . UN e zaplijeniti sva prirodna bogatstva... kako bi se iskoristila i sauvala za dobrobit vodeih nacija Vijea sigurnosti... Sve navedeno uspostavit e novi svjetski poredak..." U osnovi isti plan bio je izloen u lanku "Boji plan u S A D - u " , autora C. W i l l i a m a Smitha, objavljenom u v o d e e m m a s o n s k o m (kotski obred) asopisu New Age u prosincu 1950.: "Provienje (ifra za m a s o n s k o g Boga) je izabralo... nordijsku rasu da pokrene novo d o b a (new age) svijeta - ' N o v u s O r d o S e c l o r u m ' (novi svjetski poredak)." "Provienje je izabralo Nordijce... A n g l o s a k s o n c e . " Uz njihovu pomo "plan je posveen izjednaavanju svih rasa, religija i uvjerenja. Ovaj plan, posveen novom poretku stvari, sve e uiniti novim - n o v a nacija, nova rasa, nova civilizacija i n o v a religija, nesektaka religija koja je ve prihvaena i nazvana religijom velikog 119

D e s Griffin

Svjetla." [(Sjetite se da je sam Lucifer "veliko Svjetlo". M a s o n s k i su vereni glavni zapovjednik Albert Pike kae n a m : " N e sumnjaj u to!") (Moral i dogma, str. 321).] "Gledajui natrag u povijest, lako moemo uoiti vodeu ruku Provienja koja je izabrala nordijski narod da potakne i u djelo pro vede novi svjetski poredak..." "Veliki Gospod, na Bog, izabrao je sjajne amerike javne kole da poploe put novoj rasi, novoj religiji i novoj civilizaciji." Da, dobro ste proitali! Sustav amerikih javnih kola (kontro liranih od strane vlade, financiranih novcem poreznih o b v e z n i k a ) bio je zamiljen da uniti naciju i pripremi je za ulazak u novi svjetski poredak! Imajui na umu o v o zapanjujue priznanje, zar prije nave d e n a dokumentacija ne ostavlja na vas snaan novi utisak? S v a k a k o bi trebala! Kada se 18-godinji Bill Clinton upisao na Sveuilite G e o r g e town, Carroll Quigley bio je na elu prestine kole vanjskih poslova pri toj instituciji. U Tragediji i nadi Quigley daje opsean pregled planova Izabranih za stvaranje novog svjetskog poretka - drutva u kojem e o s o b n a "sloboda izbora biti kontrolirana unutar vrlo jasnih alternativa, budui da e svatko biti numeriran pri roenju i praen kao broj kroz svoje obrazovanje, eventualnu vojnu ili drugu j a v n u slubu, plaanje poreza, svojim zdravstvenim i medicinskim posebno stima i konanim umirovljenjem i smru". Clintonov najdrai profesor i mentor izjavio je da mu takav plan "nije odbojan" (str. 350). ovjek koji je poslije postao poznat kao "jegulja" bio je oito vrlo primljiv student. Pod Quigleyjevom paskom postao je stipendist R h o d e s a (1968. - 1970.). Na Oxfordu je dobio posebno obrazovanje u ideologiji j e d n e vlade, koju je utemeljio R h o d e s . Zatim je diplomi rao na Yaleu 1973. Tri godine poslije, u dobi od 31 godine, Clinton je postao glavni dravni odvjetnik Arkansasa. Sljedee je godine postao guverner. Nje g o v a je guvernerska sluba bila obiljeena elitistikom arogancijom, velikim poveanjem poreza i irenjem socijalnih (socijalistikih) pro grama koji su uvrstili stalno rastui utjecaj drave. Njegovo je guvernerstvo takoer bilo sumnjieno za veliku politiku korumpiranost. O v a oita arogancija, moralna korupcija i spletkarenje obiljeavali su Clintonov ivot od samog poetka. Njegovo predvoenje 120

Iluminati - II. dio

prokomunistikih, antiamerikih demonstracija na studiju u Engles koj, njegovi posjeti Moskvi i Pragu (gdje je deset dana odsjeo kod vodee komunistike obitelji), trebali su ga u startu diskvalificirati kao predsjednikog kandidata. Iako su 1992. sve te injenice bile poznate, mediji u slubi drave namjerno su preutjeli istinu amerikoj j a v n o sti. Takoer su ignorirali Clintonove veze sa sramotnom M e n a narkoorganizacijom, odbijanje njegove administracije da istrai ubojstva dvojice tinejdera koji su sluajno naletjeli na preuzimanje poiljke droge te brojne druge kriminalne radnje. Clintonovi su skriveni mentori oito bili zadovoljni njegovim guvernerskim radom. Nakon uspostavljanja bliskih odnosa s C F R - o m i Trilateralnom komisijom, te posjetom sastanku Bilderbergera u Baden-Badenu, Clinton je dobio mig od Izabranih kao demokratski kan didat na predsjednikim izborima 1992. Nevjerojatno je to lanstvo u takvim elitistikim - "jedna vlada" - klubovima m o e uiniti za neiju politiku karijeru i imid! Kroz nekoliko tjedana Clinton je poeo predvoditi kao glavni akter na amerikoj politikoj sceni, da bi za nekoliko kratkih mjeseci postao predsjednikom Sjedinjenih A m e rikih Drava.

ADMINISTRACIJE CLINTON-GORE
Ljeviarstvo dvije Clinton-Gore administracije koje su uslijedile j a s n o se oitovalo u udnoj kolekciji pobornika j e d n e vlade, new agea, socijalista, radikalnih feministkinja, lezbijki, homoseksualaca, zelenih u d a k a i pobornika slobodne trgovine koji su zauzeli veinu vodeih pozicija u Bijeloj kui. Jedva da se m o g l o nai proameriki orijentiranih ljudi! Nikakvo udo da su se dvije C l i n t o n o v e admini stracije pokazale kao politiki najkorumpiranije, m o r a l n o izopaene i d u h o m najsiromanije ikada, na sramotu amerike politike scene. T a k o e r su ubrzale kretanje A m e r i k e p r e m a unitenju nacio nalnog suvereniteta i njenog nestajanja u jednoj, totalitarnoj svjetskoj vladi. Clintonova kraa pokustva iz Bijele kue u zadnjim minutama, njegov oprost nizu podlih kriminalaca, dilerima droge i drugim nit kovima - te pljaka ureda od strane njegova osoblja prije naputanja slube - jasno govore o pravom karakteru Clintonove administracije. 121

Des Griffin

A to rei o m o n u m e n t a l n o m licemjerju onih politikih v o a ija je prva kritika Clintonove bande dola tek k a d a su uznemirili Bijelu kuu svojom pljakom? To je vjerojatno najbolje opisao novinar G e o r g e F. Will: " O b o a v a m liberale. Trpe pronevjere o v o g tipa, kri vokletstvo, ometanje p r a v d e (i) uporabu vojske da m a k n u fokus sa svojih problema. O n d a on ukrade toster i oni kau: 'E sad n a m je stvarno d o s t a . ' " (George F. Will, This week, 1 1 . veljae 2001.).

ADMINISTRACIJA GEORGEA W. BUSHA


Milijuni su odahnuli 20. sijenja 2 0 0 1 . kada je G e o r g e W. Bush p r e u z e o predsjednitvo od Billa Clintona. M n o g i religiozni desniari bili su u ekstazi. A zato ne? Zar im nije novi glavni ef rekao da je predao svoje srce i ivot Isusu i da je promijenjen ovjek? Za njih je to bilo kao da se sve u politikom i d u h o v n o m smislu vratilo b a r e m u rane tridesete, k a d a je veina zaposlenih u federalnoj vladi imala b a r e m o s n o v n o g potovanja prema S A D - u i ustavu. Vrijeme k a d a su vrijednosti poput istine, karaktera, samokontrole, o s o b n e o d g o v o r n o sti, reda i z a k o n a bile visoko cijenjene. Stanite i razmislite! Jesu li "sretni d a n i " p o n o v n o doli? Da li je m o g u e da e pod vlau Georgea W. B u s h a S A D doivjeti renesan su - p o n o v n o roenje i obnovu svih tih divnih karakteristika koje su S A D uinile najveom nacijom u povijesti ovjeanstva? M o r a m o objektivno procijeniti situaciju i temeljiti nae odgovore radije na politikoj realnosti nego na dobrim eljama. Prije svega, veina zanemaruje injenicu da S A D nije i m a o pra vi ustavni oblik vlasti od 9. oujka 1933. N a v o d i m o uvod izvjetaja iz Senata (broj 9 3 - 5 4 9 , 3. k o n g r e s , 1. zasjedanje, statuti o ovlastima izvanrednog stanja): " 9 . oujka 1933. proglaeno je izvanredno stanje u Sjedinjenim Amerikim Dravama." Taj kontinuitet "izvanrednog stanja" podrazumijeva "dovoljno ovlasti (u federalnoj vladi) da bi se upravljalo zemljom bez potova nja normalnih ustavnih p r o c e s a . . . (i da bi se mogli) kontrolirati ivo ti svih amerikih graana". Te ovlasti - kojima je S A D doslovno promijenjen iz republike u socijalistiku demokraciju - nikada nije dovela u pitanje nijedna "republikanska" administracija.

122

Iluminati - II. d i o

Bilo bi zaista naivno vjerovati da se s d o l a s k o m administracije Georgea W. B u s h a neto bitno promijenilo u W a s h i n g t o n u . I nije! Washington je j o uvijek Washington. Politika se tamo vodi kao i d o sad. Zaista, W a s h i n g t o n D.C. je poput klopke p u n e barakuda. T a m o se ne m o e d u g o trajati ako se ne ide na ruku o n i m a koji imaju stvar nu vlast! Politika je realnost, k a k o je pokojni George W a l l a c e napisao u ranim sedamdesetima, ta da " n e m a nikakve stvarne razlike izmeu dvije v o d e e stranke". Kako je elitistiki pripadnik Izabranih dr. Ca rroll Quigley zapisao 1966. "politike (Republikanske i D e m o k r a t s k e s t r a n k e ) . . . vie nisu p r e d m e t o m vanijih nesuglasica, ve se razilaze samo u pogledu procedura, prioriteta ili m e t o d a " (Tragedija i nada, str. 1248). U n a t o politikim priama koje nas uvjeravaju u suprotno, parni valjak nacionalnog unitenja se ne zaustavlja. P r e m d a m o r a m o poz draviti velike etike i moralne promjene koje su se zbile u Bijeloj kui od k a d a je George W. Bush zamijenio Billa Clintona, m o r a m o biti realistini. Govorei politikim jezikom, bilo bi naivno oekivati neke velike promjene, osim u "proceduri, prioritetima i m e t o d a m a " . Nita u B u s h o v i m karakteristikama ne upuuje na to da e n o v a ad ministracija ozbiljno pokuati promijeniti globalnu politiku situaciju. I dok pria teksakim naglaskom, Bushovi korijeni d u b o k o zadiru u istonu organizaciju. K a k o su m n o g e knjige dokazale, B u s h o v a obi telj uvijek se slagala s b a n d o m novog svjetskog poretka i desetlje ima su bili upleteni u razne vrlo profitabilne politike i korporacij ske poslove koji su, najblae reeno, sumnjivi. V r h u k a " r e p u b l i k a n s k e " administracije G e o r g e a W. Busha bez sumnje je najvie "multikulturalna", "raznolika" i "politiki ispravna" u dosadanjoj povijesti. ine je etiri ene, dva Afroamerikanca, j e dan A m e r i k a n a c kubanskog podrijetla, jedan j a p a n s k o g , j e d a n libanskog, j e d a n kineskog i jedan demokrat! Znakovito je to da su svi oni ljudi iz korporacija koji su radili kao direktori, menaderi ili odvjet nici. Bilo je v r e m e n a kada su korporacije lobirale kod vodeih vladi nih slubenika. Da li sada i m a m o situaciju da korporacije zapravo vode zemlju? Nekolicina njih su i lanovi Vijee za i n o z e m n e po slove ( C F R ) , amerike podrunice britanskog Royal Institute of 123

D e s Griffin

International Affairs (RIIA). CFR je nazvan Nevidljivom vladom u istoimenoj knjizi biveg agenta FBI-a Dana Smoota. V a n o je napomenuti da Bush nije komentirao, a ak ni priznao, neke od pravih problema nae drave. Nije se ula nikakva kritika na raun N A F T A - e , G A T T - a , deindustrijalizacije, imigracije, naeg ne ustavnog n o v a n o g sustava bez pokria u zlatu ili prodaje suverenite ta nae nacije. Nije izraeno nikakvo vee neslaganje sa sadrajem o n o g a to je n a z v a n o "edukacijom" u naim kolama i koledima. Nije bilo g o v o r a o ozbiljnom smanjenju vlade ili o liavanju raznih politikih p r o g r a m a Komunistikog manifesta koji p u n o m s n a g o m djeluju u naoj zemlji. D r u g i m rijeima, osim nekoliko manjih promjena u "proceduri, prioritetima i metodi", dvostranako silovanje S A D - a od strane no vog svjetskog poretka nastavlja se i dalje. K a k o je naglasio Clintonov mentor dr. Carroll Quigley, krajni cilj je uspostaviti "sustav kontroliran u feudalnom stilu" u kojem e osobna "sloboda izbora biti kontrolirana unutar vrlo jasnih alternativa, budui da e svatko biti numeriran pri roenju, i praen kao broj kroz njegovo obrazovanje, eventualnu vojnu ili drugu j a v n u slubu, pla anje poreza, svojim zdravstvenim i medicinskim posebnostima i ko nanim umirovljenjem i smru". T o , k a k o je planirano, ne bi bilo "nita manje no svjetski sustav financijske kontrole u privatnim r u k a m a . . . o m o g u i l o bi kontrolu politikog sustava svake zemlje te svjetskog gospodarstva u cijelosti. Ovaj sustav (e) kontrolirati sredinje banke svijeta, koje e u d r u e n o djelovati u feudalnom stilu" (str. 324). Budite sigurni u j e d n o . Pripadnicima udruenja (iluminati, soci jalisti, Drutvo hodoasnika, CFR, tajno drutvo m e u n a r o d n i h ban kara) njihova planirana globalna plantaa predstavlja ostvarenje svih snova ljudskih postignua. Za njih je novi svjetski poredak ostvare nje "zlatnog d o b a " . Oni koji se protive njihovim p l a n o v i m a prikazuju se kao arhaini reakcionari, koji u zaslijepljenosti svog uskog u m a nisu zainteresirani za opu ljudsku dobrobit. Jadni seljaci koji ustraju u svojoj vjeri u Boju vlast, vodstvo Isusa Krista i nepogreivost Bib lije, oznaeni su kao "nepopravljivi".

124

SEDMO POGLAVLJE

BILDERBERGERI

Postoji li zaista m e u n a r o d n a organizacija pod i m e n o m Bilderbergeri - sloenog od rijei bankarstvo, biznis, vlada i akademija koja svake g o d i n e odrava tajne sastanke u zabaenim odmaralitima SAD-a i E u r o p e , da bi mjesecima unaprijed isplanirali svjetske doga aje? D v a zabrinuta Amerikanca saznali su za m o g u n o s t postojanja takve tajne organizacije i eljeli su odgovore na svoja pitanja. Jedan je pisao Bijeloj kui zahtijevajui informacije, a drugi je pisao sena toru traei razjanjenje. Na prvo je p i s m o odgovorilo Ministarstvo p r a v o s u a rijeima: "Nitko u Bijeloj kui nije u posjedu informacija u vezi Bilderbergera. Naalost, nakon provedene istrage nismo uspjeli pronai bilo kakvu informaciju vezanu za Bilderbergere." D r u g o p i s m o - sena toru Jamesu L. Buckleyju - dobilo je sljedei odgovor: "Iskreno, ne podravam teoriju da postoji organizacija meunarodnih bankara zva na B i l d e r b e r g e r i . . . " Od vitalne je vanosti da j e d n a stvar bude savreno jasna na poetku o v o g poglavlja: ili su osoblje Bijele kue i Ministarstva pra vosua, zajedno sa senatorom iz N e w Yorka, jedni od najneupuenijih, najneinformiranijih i "najkratkovidnijih" ljudi na svijetu, ili su lagali! N e m a druge alternative! Istina je da Bilderbergeri zaista postoje. Oni su tip m e u n a r o d ne aristokracije koja se sastaje jedanput godinje. Njihov prvobitni voa bio je Njegovo kraljevsko Velianstvo princ Bernhard nizozem ski, ija je ena, kraljica Juliana, na glasu kao najbogatija ena na svijetu. Bernhard je izgubio svoju poziciju zbog upletenosti u Lock heed skandal s isplatom 1976. i zbog otkrivenih branih nevjera u Parizu i drugdje. 125

D e s Griffin

Prvi tajni sastanak ove m e u n a r o d n e elite bio je odran pod predsjedanjem princa Bernharda u Bilderberg Hotelu u Oostebeeku, u N i z o z e m s k o j , od 29. do 3 1 . svibnja 1954. Od tada su sastanci nazi vani sastancima Bilderbergera. Spoznaja o sastanku iz 1954., kao i i m e n a njegovih sudionika, uspjeno je prikrivena od strane njegovih organizatora - s p u n o m suradnjom onih koji diljem svijeta kontroli raju medije. Jedan je promatra izjavio da je sastanak dran toliko v a n i m da nita nije m o g l o "procuriti". Od 1954. j e d v a da su rijeju spomenuti godinji sastanci Bilderbergera u bilo kojim n o v i n a m a ili vijestima vodeih televizijskih kompanija. Koje zakljuke m o e racionalna, r a z u m n a osoba iz ovih injeni ca poluiti? Tri su mogunosti: I) ti godinji sastanci zapravo nisu nikakva novost, pa i nisu vrijedni izvjetaja; 2) novinari nisu znali za te sastanke, pa nisu mogli nita o njima izjaviti; 3) postojala je za vjera m e u o n i m a koji kontroliraju medije, koja je namjerno zatajila informacije o tim sastancima. Uz minimalan mentalni napor itatelj bi se trebao moi sjetiti da su tijekom godina " v e l i k e " novine poput New York Timesa, The Wa shington Posta i Los Angeles Timesa uspjele osigurati milijarde pro stornih metara na kojima su tiskale " p r i e " bez prave vrijednosti ili zanimanja publike. Znajui za tu injenicu, itatelj se mora zapitati zato iste te publikacije ne mogu nikada nai prostor na kojem bi svo j i m vjernim itateljima objavili informaciju o sastanku Bilderbergera. Bez pria. Bez analiza. Bez fotografija. Nita! Z a t o ? Bivi urednik New York Timesa dao je odgovor: "Mi s m o orua i podanici bogatih u sjeni. Mi s m o m a r i o n e t e . . . intelektualne prostitutke." U "vijestima" vodeih televizijskih stanica nikada neete vidjeti Petera Jenningsa, T o m a Brokawa, D a n a Rathera, S a m a D o n a l d s o n a ili T e d a K o p p e l a k a k o lupaju akom o stol i grme kroz radiovalove k a k o "javnost ima pravo znati" za sastanke Bilderbergera. Vrijeme je da shvatimo k a k o su ovi ljudi samo marionete (iako d o b r o plaene marionete) koje pleu kako njihovi gospodari u sjeni sviraju. Oni nisu zainteresirani za istinu. Njihova je j e d i n a briga deklarirati sta v o v e svoje partije i ostavljati dojam kakav su zamislili veliki gazde koji kontroliraju organizaciju. I povrna e istraga otkriti da su svi ti 126

Bilderbergeri

pojedinci internacionalisti - ljudi koji na ustav S A D - a gledaju s pre zirom i koji su posveeni iluministikom konceptu j e d n e svjetske vlade - ili n o v o m svjetskom poretku! K a o A m e r i k a n c i , od djetinjstva s m o odgajani da vjerujemo u to kako ivimo u slobodnoj zemlji. Ali to nije tono. Tijekom zadnjih de setljea stvari su se drastino promijenile. Istina, stari osjeaji j o su se zadrali u srcima nekih ljudi, ali realnost ivota u naoj naciji dra matino se promijenila. Okovi ropstva omataju se o k o naih tijela i naih institucija, dok se mi kao narod inimo toliko nesvjesni i para lizirani n a v a l o m uasavajuih povijesnih dogaaja da ostavljamo dojam nezainteresiranosti da se p o m a k n e m o ili o b r a n i m o ! Kako je Willis Carto prije nekoliko godina napisao: " K a k o se tisak... voli hvaliti pred svojim rtvama - itateljima - svojom slobodom. Da, tisak je m o d a slobodan da lae, iskrivljuje, potiskuje, vara i klevee, ali da li je slobodan da kae istinu? Mnogi imaju dobrih razloga vjerovati da je, to se tie masovnih medija, istina mrtva. Zasluge za pokretanje bilderbergerkog pokreta pripadaju Josephu H. Retingeru koji j e , sudei po d o k u m e n t i m a unesenim u kongresni zapisnik od 15. prosinca 1971., str. E 9620, "bio uglavnom dran ' s i v o m e m i n e n cijom' europskih diplomatskih krugova". On je " m n o g o p r i d o n i o " intrigama o k o tajnih pregovora i organiziranju k r u g o v a moi na naj vioj dravnikoj razini. Posljednji pozdravi koji su mu bili upueni poslije njegove smrti 1960. potvrdili su da je ' z n a o g o t o v o svakog utjecajnog ovjeka u Europi i S A D - u ' . 'Sjeam s e ' , rijei su Sir Edwarda B e d d i n g h a m - B e h r e n s a , 'kada je (Retinger) u S A D - u n a z v a o broj i o d m a h dogovorio sastanak s predsjednikom; a u Europi je imao otvorena vrata svakog politikog kruga, kao neku vrstu prava koje je zasluio vjerom, predanou i lojalnou kojom je inspirirao" (The Times, L o n d o n , 13. lipnja 1960., str. 12). Nesumnjivo, Retinger je bio predstavnik ili " v e l i a n i " posrednik pravih sila iza scene. On je bio taj koji je nagovorio nizozemsku obi telj da prihvati vodeu ulogu u osnivanju organizacije Bilderbergera. itatelji koji su prouavali nain na koji Rothschild i drugi meuna rodni bankari rade, prepoznat e injenicu da vrlo rijetko, ako ikada, oni sami pokreu ideje ili koncepte koje ele razviti; oni u g l a v n o m u tu svrhu koriste predstavnike ili agente koji su se dokazali kao odani i vrijedni njihova povjerenja. Povijest poznaje takve ljude, kao 127

D e s Griffin

A u g u s t a S h o e n b e r g a (kasnije poznat kao August B e l m o n t ) koji je p o d r a v a o Sjever tijekom Graanskog rata, i J u d a h a Benjamina, d r a v n o g tajnika Konfederacije, koji su bili Rothschildovi agenti. Paul W a r b u r g , iz poznate njemake bankarske obitelji, glavni zaet nik federalnog sustava rezervi (koji je rezultirao privatnim bankov nim monopolom u SAD-u), takoer je bio Rothschildov agent. Tu je injenicu potvrdio pukovnik Ely Garrison, prijatelj i financijski sa vjetnik Teddyja Roosevelta i W o o d r o w a Wilsona. U knjizi Roosevelt, Wilson i zakon o federalnim rezervama izjavio j e : "Paul W a r b u r g bio je ovjek koji je sastavio zakon o federalnim rezervama, nakon to je Aldrichov plan izazvao odbijanje i opoziciju diljem drave. Glavni inicijator obaju planova bio je Alfred Rothschild." Znaajna je injenica da su velika imena m e u n a r o d n i h finan cija esto bili gosti tajnih sastanaka Bilderbergera. U S A D - u je " n e vidljiva vlada" drala sastanke u Woodstock Innu, u m a l o m zabae n o m gradiu W o o d s t o c k u u Vermontu. Vlasnik mu je bio L a u r a n c e Rockefeller. G o d i n e 1964. sastali su se u Williamsburgu u Virginiji, j o j e d n o m Rockefellerovu odmaralitu. U Europi su domaini sastanaka bili Rothschildi, na mjestima poput luksuznog Hotel d'Arbois u gradu M e g e v e , u francuskim Al pama. Domaini sastancima 1962. i 1973. bili su Wallenbergovi, ija je imovina bila procijenjena na znatno vie od 10 milijardi dolara. Moe li biti ikakve sumnje da su oni koji kontroliraju Bilderbergere "glavni i odgovorni" u meunarodnim poslovima - oni koji zaista donose velike odluke? M n o g o m o e m o saznati samo iz popisa imena nekih od sudio nika tih tajnih sastanaka: David Rockefeller, Henry Kissinger, John R. Galvin (vrhovni savezniki zapovjednik za Europu), n i z o z e m s k a kraljica Beatrix, panjolska kraljica Sophia, Katherine G r a h a m (pred sjednica Izvrnog odbora Washington Post Co.), Robert L. Bartley (urednik Wall Street Journala), Giovanni Agnelli (predsjednik Izvr nog odbora Fiata), senator J. Bennett Johnson te g u v e r n e r A r k a n s a s a Bill D. Clinton. G o r e navedeni su neki od sudionika sastanka Bilderbergera od 6. do 9. lipnja 1 9 9 1 . u Baden-Badenu u Njemakoj. Na sastanku je "u vie navrata izreeno d a . . . e biti 'i drugih S a d d a m a ' u g o d i n a m a koje dolaze, s kojima se treba obraunati brzo i djelotvorno". 128

Bilderbergeri

" O n o e m u Bilderberg grupa tei je globalna vojska, na raspo laganju Ujedinjenim narodima, koji e postati svjetskom vladom (novi svjetski p o r e d a k Georgea Busha), kojoj e do 2 0 0 0 . biti p o d l o n e sve nacije." " O n o to je presudno da bi Ujedinjeni narodi ' p o principu o s m o z e ' (po rijeima nekih lanova Bilderbergera) postali s n a n o m svjetskom nacijom, njezina je opremljenost vojnim s n a g a m a . . . " ' " V o j s k a U N - a mora biti u stanju djelovati trenutno, bilo gdje u svijetu, bez kanjenja koje bi stvorilo odluivanje svake pojedine zemlje da li da sudjeluje, ovisno o njenim uskim interesima', rijei su Henryja Kissingera na j e d n o m od sastanaka" (Spotlight, n o v o izda nje, k o l o v o z 1991.). Prosvjetljujue (!) je primijetiti da su praktino svi nazoni iz S A D - a bili lanovi Vijea za inozemne poslove koje j e , sjetite se es tog poglavlja, ogranak britanskog Kraljevskog instituta za vanjske poslove (RIIA), inspiriranog Iluminatima. S a m o politiari koji su dokazali svoju bezrezervnu odanost Roth schild-Rockefeller udruenju, pozvani su na sastanke Bilderbergera. Oni moraju pristati na to da budu orua u rukama super-bogatih i pot puno posveeni stvaranju novog svjetskog poretka. Nacionalisti i antikomunisti nikada se ne pozivaju na sastanke Bilderbergera. P r e m a propagandi Bilderbergera, koju je u kongresnom zapisni ku (Senat, 11. travnja 1964.) zabiljeio newyorki liberal, senator Jacob Javitts, "Bilderbergeri ni u kojem pogledu nisu tijelo gdje se donose politike odluke. Ne usvajaju se nikakvi zakljuci. N e m a gla sovanja i ne d o n o s e se nikakve rezolucije." "Sastanci se vode bez zapisnika. S a m o sudionici m o g u sudjelo vati na njima." "Vodei ljudi iz raznih podruja - industrije, radnike klase, kolstva, vlade, itd. - pozvani su da kroz svoje podruje znanja i is kustva pomognu ostvarivanju ciljeva Bilderbergera." Poznati britanski strunjak na polju m e u n a r o d n i h politikih utjecaja, A. K. Chesterton, dao je sljedei komentar: " A k o na sastan cima Biledrbergera n e m a politiziranja i ne d o n o s e se zakljuci, to je stoga to su zakljuci ve doneseni i politika odreena, tako da se 129

D e s Griffin

izaslanici sastaju kako bi im se izloio stav organizacije. N e m a potre be davati im naredbe. Kada dobiju uvid u situaciju, vrlo d o b r o znaju to se od njih oekuje, a to se nas tie, m o e m o sa sigurnou tvrditi da elita Bilderbergera nee raspravljati o ravnotei nuklearnog naoru anja u N A T O - u na nain koji bi preferirao da zemlje poput Velike Britanije zadre nuklearno naoruanje pod svojom suverenom kontro l o m " (Novi nezadovoljni gospodari, str. 205-206). U p r a v o je to razlog da, koliko god se ini da se stvari mijenjaju na politikoj sceni, toliko one ostaju iste. Politiki stavovi m o g u d o i, i m o g u biti svrstani pod razne etikete - demokratsku, konzervativ nu, liberalnu, umjerenu - ali elitistiki plan za diktaturu n o v o g svjet skog poretka i dalje se nastavlja! " V o e " veine svjetskih drava s a m o su pijuni u igri koju v o d e Bilderbergeri i njihovi suradnici iluminati. Svatko tko je toliko naivan da Bilderbergere dri d r u t v o m koje osta je s a m o na teoriji i n e m a veze sa svjetskim zbivanjima ni utjecaja na njih, trebao bi stati, razmisliti i zadubiti se u ova pitanja: A k o su ti sastanci toliko dosadni i nezanimljivi kao to bi Bilder bergeri htjeli da se vjeruje, da li bi meunarodni bankari, industrijski milijarderi, plemstvo, vodei politiari, vrhunski znanstvenici, vojni strunjaci i akademici, medijski magnati i drugi elitisti iz svojih pre natrpanih rasporeda izdvojili skoro tjedan dana i proputovali gotovo pola svijeta k a k o bi sudjelovali? Vrlo je mala m o g u n o s t ! A k o su t e m e sastanaka nezanimljive i nebitne j a v n o m mnijenju, ima li smisla vojska ljudi iz osiguranja, do ak tisuu ljudi, koji te s k u p o v e pretvaraju doslovno u vojne baze? A k o se zaista ne raspravlja ni o emu bitnom i vrijednom pozor nosti, zato organizatori uvijek inzistiraju na noenju sudionika, koji moraju ostaviti svoje kue (i druge hotele u blizini) za vrijeme traja nja sastanaka? Zato se stalno osoblje odmaralita tijekom sastanaka zamjenjuje novim osobljem, strancima koji ne govore engleski? Zato se sve konferencijske sale "iste" od prislukivaa svakog jutra i prije svake p o p o d n e v n e ili veernje sjednice? e m u toliki naglasak na tajnosti i sigurnosti ako su ciljevi Bil derbergera altruistiki i izvan svake sumnje? Iskreni i poteni ljudi ni kada se ne boje svjetla, kako to Kristove rijei lijepo ilustriraju: "U o v o m e se sastoji sud: Svjetlo je dolo na svijet, a ljudi su vie voljeli 130

Bilderbergeri

tamu n e g o Svjetlo, j e r su im djela bila zla. Svatko tko ini zlo, mrzi Svjetlo i ne dolazi k Svjetlu da se ne otkriju njegova djela" (Evan elje po Ivanu 3,19-20). Da, emu tolika tajnost? Zar razlog nije sasvim j a s n o opisan u knjizi Benjamina Disraelija Coningsby, u kojoj izjavljuje da "svije tom upravljaju sasvim druge osobe od onih za koje to dre ljudi koji nisu iza kulisa" (str. 233). Njihov cilj, po rijeima pokojnog profe sora Carrolla Quigleyja sa Sveuilita Georgetown, nije "nita manje no stvaranje svjetskog sustava financijske kontrole u privatnim ruka ma da d o m i n i r a politikim sustavom svake zemlje i svjetskim g o s p o darstvom u cjelini. Ovaj sustav trebaju u feudalnom stilu kontrolirati sredinje svjetske banke koje djeluju udrueno, po tajnim sporazu mima postignutima na estim privatnim sastancima i konferencijama" (Tragedija i nada, str. 324). D r u g i m rijeima, cilj Bilderbergera nije nita manje n e g o kona no ispunjenje dijabolinog plana za novi svjetski poredak, koji su postavili A d a m Weishaupt i Iluminati!

131

D e s Griffin

slika 18
Odgovor Jamesa L. Buckleyja na pismo R. O. Gormana Dragi g. Gorman: Hvala Vama i Vaoj obitelji na pismu. Iskreno, ne podravam teoriju da postoji organizacija meunarodnih bankara zvana Bilderbergeri, niti da su odreeni lanovi nae vlade ukljueni u zavjeru stvaranja takve. Cijenim to ste podijelili sa mnom svoja gledita. James L. Buckley 132

Bilderbergeri

slika 19
Odgovor Mary C. Lawton na pismo gi McArthur Draga go McArthur: Vae pismo Predsjedniku od 10. oujka 1975. predano je ovom Uredu da bi Vam odgovorio, jer nitko u Bijeloj kui nema nikakve informacije o "Bilderbergerima". Naalost, nakon provedene istrage nismo uspjeli pronai bilo kakvu informaciju vezanu za Bilderbergere. alim to Vam ne mogu pomoi. Mary C. Lawton, pomonik zamjenika dravnog odvjetnika, Ured za pravne poslove

133

D e s Griffin

slika 20
Fotografije s Bilderbergerovih sastanaka

134

Bilderbergeri

iz slike 20
Konferencija za tisak u hotelu Efes, 50 milja od Zlatnog delfina, sje dita konferencije Bilderbergera. Njegovo kraljevsko Velianstvo Bernhard je u sredini, sa strane su Ernst H. van der Beugel i Selahattin Beyazit. Tursko osiguranje na ulazu u hotel. Obratite pozornost na dva vojna lica s poluautomatskim pukama. Lokalna policija, ljudi iz dravne sigur nosti u civilu i predstavnici hotelskog osiguranja takoer su na slici. Ulaz u luksuzni Zlatni delfin, Cesme, Turska. Ova slika snimljena je nekoliko minuta prije no to su gosti deloirani, a hotel zatvoren i izoliran, da bi primio Bilderbergere.

PRIZNANJE DAVIDA ROCKEFELLERA


A k o itatelj sumnja u istinitost do sada n a v e d e n o g , trebao bi se duboko zamisliti nad sljedeim rijeima Davida Rockefellera. O n e su dio p o z d r a v n o g govora sa sastanka Bilderbergera od 5. do 9. lipnja 1991: "Zahvalni s m o Washington Postu, The New York Timesu, Time Magazineu i drugim velikim asopisima, iji su direktori dolazili na nae sastanke i potovali svoje obeanje diskrecije gotovo etrdeset godina..." (Rockefeller ovdje priznaje da su ovi "veliki asopisi" " g o tovo etrdeset g o d i n a " pod zakletvom tajnosti namjerno lagali j a v n o sti o p l a n o v i m a zavjerenika.) A razlog? "Bilo bi nam nemogue razviti na svjetski plan da smo bili predmetom pozornosti javnosti tijekom ovih godina. Ali danas je svijet sofisticiraniji (ono to misli je ispranijeg mozga, za hvaljujui tisku i o b r a z o v n o m sustavu koji je njegova obitelj potpo mogla uspostaviti!) i spreman krenuti ususret svjetskoj vladi, koja nikada vie nee znati za rat, ve samo za mir i blagostanje za cijelo ovjeanstvo (nije li ovo gotovo identian navod s a m o g A d a m a W e ishaupta? - v. peto poglavlje). Nadnacionalna vladavina intelektual ne elite i svjetskih bankara sigurno je bolji izbor od nacionalnog samoodreenja koje je bilo praksa u prolim stoljeima" (navodi iz Lectures Francoises, srpanj-kolovoz 1991., Hilaire Du Berrier Re ports, 20 Boulevard Princess Charlotte, M o n t e Carlo, M o n a c o , rujan 1991.). N i k a k v o u d o da su se bojali j a v n o g razotkrivanja gotovo pe deset godina! 135

D e s Griffin

VIJEE ZA INOZEMNE POSLOVE


G l a v n o orue internacionalistike elite S A D - a bez sumnje je Vi j e e z a i n o z e m n e poslove (CFR). C F R j e osnovan 1921. p o naputku p u k o v n i k a E. M a n d e l l a Housea, kada je postalo oito da se S A D nee prikljuiti Ligi naroda, ranom pokuaju da se stvori j e d n a svjet ska vlada. Glavni likovi iza osnivanja vijea bili su bankarski kraljevi J. P. M o r g a n , John D. Rockefeller, Paul W a r b u r g i Jacob Schiff - iste o s o b e koje su stajale iza stvaranja sustava federalnih rezervi (1913.) i koji su 1916. bili odgovorni za uvoenje djelominog p o r e z a na prihod u S A D - u . Vano je napomenuti da su i sustav federalnih re zervi i djelomini porez na prihod osnovne stavke Komunistikog manifesta, tiskanog 1848. - rada koji je bio plagijat knjige iluminista Clintona Roosevelta, Znanost vladanja temeljena na prirodnom pravu, Dean & Trevett, N e w York 1841. Stoga je istinita tvrdnja da j e S A D postao j e d n o m petinom komunistiki kada j e uveden sustav federalnih rezervi i djelomini porez na prihod. T a k o e r je bitno napomenuti da je pukovnik H o u s e bio autor ta j a n s t v e n e knjige Philip Dru - Administrator (Privatni dokumenti pukovnika Housea, uredio Charles Seymour, str. 152-157). U ovoj knjizi H o u s e je skicirao podroban plan za stvaranje j e d n e svjetske vlade, o d n o s n o "socijalizma o kojem je sanjao Karl M a r x " (str. 4 5 ) . Bivi agent FBI-a Dan Smoot kae da Vijee nije imalo neku ve u reputaciju do 1927. kad ga je obitelj Rockefeller (kroz razne za klade i fondove) poela financirati. Nije d u g o prolo d o k su im se pridruili Zaklada Carnagie i poslije Fordova zaklada. "Vijee je 1929. (uglavnom donacijama Rockefellera) uspo stavilo dananje sjedite: T h e Harold Pratt H o u s e , 58 East 6 8 Street, N e w York C i t y " (Nevidljiva vlada, str. 7). K a k o je dr. Carroll Quigley istaknuo u svojoj Tragediji i nadi (str. 952), C F R je paravan za M e u n a r o d n e bankare i Izabrane! V e je prije d o k u m e n t i r a n o da je Vijee za inozemne poslove amerika podrunica Kraljevskog instituta za vanjske poslove u Engleskoj. Dru ge sline organizacije aktivne su diljem svijeta.
t h

136

Bilderbergeri

injenicu da je C F R tajna organizacija otkriva sljedea izjava koja se nalazi u njegovom Godinjem izvjetaju iz 1966: "Izriiti je uvjet lanstva u Vijeu, na koji svaki lan pristaje p r i r o d o m svog lanstva, da j e , o s i m a k o to izriito nije drugaije naglaeno, sav sadraj p o podnevnih i veernjih sastanaka Vijea, zajedno s djelovanjem radnih grupa, povjerljive prirode, te da se bilo k a k v o otkrivanje publikacija ili izjava danih na tim sastancima u suprotnosti s interesima Vijea i m o e od strane odbora direktora drati o s n o v o m za prekidanje ili suspendiranje lanstva, u skladu s l a n o m 1 Statuta Vijea."

PRESS

TV

RADIO

"Zemlja koja oekuje ostati slobodna i u neznanju... oekuje neto to nikada nije i nikada nee biti." Thomas Jefferson Spisak i m e n a u Vijeu, navodi Christian Science Monitor od 1. rujna 1 9 6 1 . , "ukljuuje poznata i m e n a iz diplomacije, biznisa, finan cija, znanosti, radnike klase, novinarstva, sudstva i kolstva. O n o to je ujedinilo tako irok i arolik krug ljudi je strastvena zelja za upravljanjem amerikom vanjskom politikom". "Strastvena elja" koja pokree C F R je djelo j e d n e svjetske vla de: o v o se j a s n o vidi iz publikacija koje je C F R izdao. Na primjer, 1959. izdan je d o k u m e n t naslova: Studija br. 7: Osnovni ciljevi vanj ske politike SAD-a, u kojem je izjavljeno: "Sjedinjene Amerike Dr ave moraju nastojati izgraditi novi meunarodni poredak... ukljuu jui i o n e d r a v e koje se dre 'socijalistikim' ( k o m u n i s t i k i m ) . " 137

D e s Griffin

Studija takoer zagovara da S A D "odravaju i postepeno poveavaju autoritet Ujedinjenih naroda" i da "poveaju uinkovitost Meunarod n o g suda, ije bi se ovlasti trebale poveati odbijanjem ograivanja zemalja lanica u pitanjima vezanim za njihove unutranje p o s l o v e " (Pregled novosti, 19. rujna 1973.). O v a studija iz 1959. (obratite pozornost na to da je izdana prije 50 godina) takoer p o z i v a na r a z g o v o r e o razoruanju s Rusijom te na poticanje kontakta s crvenom Kinom. itatelj, naravno, m o e zamijetiti da je deklarirani cilj Vijea za i n o z e m n e poslove ("novi meunarodni poredak") identian s ciljem Iluminata ("novi svjetski poredak"). O v o nije tajna! Pokojni Joseph Kraft (CFR) opisao je Vijee kao "kolu za drav n i k e . . . (koja) je bila ukljuena u osnovne vladine odluke, utjecala na kontekst mnogih drugih i koja neprekidno slui kao regrutni centar za v o d e e d u n o s n i k e . " (Harper's Magazine, lipanj 1958.). Kraft je u lanku bio jasan da Vijee p o m n o priprema svoje lanove za pro voenje odreene strategije kada postanu lanovi washingtonske elite. U Zastupnikom domu (Kongresa SAD-a) 28. travnja 1972. kong r e s m e n John Raric izjavio j e : " C F R je elitistiko udruenje. Ne s a m o da o n o ima utjecaj na kljune odluke na najvioj dravnoj razi ni, da bi djelovali o d o z g o , nego se takoer financira i slui se osoba ma i g r u p a m a da djeluje o d o z d o na podravanje o d l u k a na visokoj razini, kojima je cilj preobrazba S A D - a iz suverene, ustavne republi ke u podaniku dravu-lanicu j e d n e svjetske diktatorske v l a d e . " J e d n a k o k a k o je pripadnik Izabranih profesor Carroll Quigley 1966. razotkrio m e u n a r o d n u zavjeru bankara, 1975. d o a o je red na " i z a b r a n i k a " C F R - a , admirala Chestera Warda, da s Phyllis Schlafy napie tekst koji je razotkrio CFR. U knjizi Kissinger na kauu (Kiss inger on the Couch) W a r d izjavljuje da j e , iako se nije slagao s o s n o v n i m principima udruenja, u njemu ostao l a n o m esnaest g o dina. Zato? Z a t o j e r "pristup 'povjerljivim' izvorima C F R - a m o e osigurati znatno veu obavijetenost od one koja je d o s t u p n a iz iz vjetaja... nae obavjetajne slube koja nas kota est milijardi dola ra godinje". Osvrui se na knjige i izvjetaje o C F R - u , admiral W a r d obja vio je ovu opservaciju, temeljenu na njegovom velikom poznavanju i razumijevanju naina djelovanja nevidljive vlade: "Prijanji pokuaji da se d o k u m e n t i r a utjecaj C F R - a bili su ignorirani ili obiljeeni od 138

Bilderbergeri

liberalnog tiska kao pretjerivanje. To je bilo i o e k i v a n o , s obzirom na to da su glaveine iz svih dijelova medija m a h o m lanovi C F R - a , i posebno zato to bi bilo kakav pokuaj da se govori o snazi i aktivno stima CFR-a bio osuen na to da zvui kao pretjerivanje." "Meutim, istina je da su svi do sada napisani izvjetaji o CFR-u prikazali njegov utjecaj manjim no to jest, isto kao to su svi dosa danji izvjetaji o Henryju Kissingeru vie nego podcijenili njegov utje caj" (str. 148). Tijekom rata u Koreji (9. studenoga 1950.) Chicago Tribune objavio je estoku kritiku Vijea za inozemne poslove, koja se do sa da pokazala zapanjujue tonom: "lanovi Vijea su osobe iji je drutveni utjecaj znatno vei od prosjenog. Koristili su prednosti koje su im osigurale njihovo bogatstvo, socijalna pozicija i obrazova nje da d o v e d u zemlju do bankrota i vojnog neuspjeha. R u k e su im okrvavljene - starom krvlju prologa rata ( 1 9 4 1 . - 1945.) i svjeom krvlju sadanjeg (Korejskog rata)."

139

D e s Griffin

slika 21 lanak iz Los Angeles Timesa 140

Bilderbergeri

iz slike 21
ENAMA I NOVINARIMA ZABRANJEN PRISTUP ELITA ZAPADA RASPRAVLJA O SVJETSKIM PROBLEMIMA C E S M E , Turska - Bogati i utjecajni ljudi zapadnog svijeta taj no su se danas sastali na skupu iju privatnost osigurava naoruana policija, kako bi na trodnevnom sastanku raspravili gorue svjetske probleme. Stotinu i sedam izaslanika iz 16 zemalja nalazi se u ovom zatienom odmaralitu na godinjoj skuptini konferencije samo zvane organizacije Bilderbergera. Osnovana 1954. pod pokrovitelj stvom nizozemskog princa Bernharda, namjera joj je vodeim osobama nekomunistikog svijeta osigurati ekskluzivno mjesto za sastanak na kojem mogu razmijeniti miljenja. Zemlje sudionice su Belgija, Kanada, Danska, Finska, Francuska, Zapadna Njemaka, Island, Irska, Italija, Nizozemska, Norveka, vedska, vicarska, Turska, Velika Britanija i S A D . Grka je pozvana, ali j e , po rijei ma princa Bernharda, taj poziv odbila. Izaslanici, kojima nije bilo doputeno povesti supruge, ukljuuju engleskog ministra financija Denisa Healeyja, francuskog bankara baruna Edmonda de Roth schilda i generalnog tajnika N A T O - a Josepha Lunsa. Od amerikih sudionika tu su Arthur Hartman, zamjenik ministra za europske poslove, Donald Rumsfeld, savjetnik u Bijeloj kui; George Ball, bivi zamjenik dravnog ministra, bankar David Rockefeller i predsjednik Svjetske banke Robert S. McNamara. Princ Bernhard objasnio je nenazonost supruga izjavom da bi one ometale atmo sferu ozbiljnog rada. Nema nikakvog glasanja niti donoenja rezolu cija, a novinarima je pristup zabranjen. Princ Bernhard izjavio je da je razlog potpunoj tajnosti omoguavanje izaslanicima da govore otvoreno, bez straha od neeljenog publiciteta. Turska policija naoruana pukama provjeravala je sva vozila koja su pristigla u luksuzni hotelski kompleks s 1300 leaja, gdje su izaslanici odsjeli. Predstavnik konferencije rekao je da e izaslanici provesti pola vremena u otvorenim diskusijama - svaki govornik imat e pet mi nuta na raspolaganju - a ostatak u privatnim razgovorima. Princ Bern hard odbio je izjave da je konferencija zapravo privatni klub koji eli sauvati gospodarski status quo zapadnog svijeta. Promatrai su izjavili da s izaslanicima, koji su premijeri, ministri vanjskih po slova, voe meunarodnih organizacija te vodei industrijalci i ban kari, postoji mogunost donoenja sporazuma koji bi mogli imati utjecaja na kasnije javne dogaaje. - Reuters

141

D e s Griffin

NITKO SE NE USUUJE NAZVATI TO IZDAJOM


Kad se u z m u u obzir dokumenti, govori i iznad svega djela m n o gih osoba iz vladina ureda koji su doli iz redova Vijea za inozemne poslove od njegovog osnivanja - i kada je oita njihova posveenost unitenju a m e r i k o g suvereniteta i uspostavi j e d n e svjetske, h u m a n i stike, socijalistike vlasti - ostaje li ikakve sumnja da su lanovi C F R - a grubo prekrili Loganov zakon, koji zabranjuje amerikim gra a n i m a da: a) bez znanja ili ovlatenja vlade; b) izravno ili neizravno; c) izvre ili v o d e bilo kakvu verbalnu ili pismenu korespon denciju ili odravaju kontakt s bilo kojom stranom vladom ili njenim a g e n t o m ; ILI d) sudjeluju u vijeanju, savjetovanju ili pomaganju bilo k a k v e "korespondencije", kao to je bilo kakva verbalna ili p i s m e n a kore spondencija graanina S A D - a s bilo kojom stranom v l a d o m ili nje nim agentom; e) s namjerom da utjeu na ponaanje ili stav bilo koje strane vlade ili njenog slubenika u odnosu na bilo kakve n e s p o r a z u m e ili p o l e m i k e sa Sjedinjenim Amerikim Dravama; ILI f) s namjerom da se srue oblici vlasti Sjedinjenih Amerikih Drava.

142

Bilderbergeri

slika 22
CIA JE ZAPRAVO IZVRNI ORGAN CFR-a. Da bismo to dokazali, ne trebamo vie od injenice da je Allen W. Dulles, zapovjednik O.S.S. operacija tijekom Drugog svjetskog rata u vicarskoj, poslije postao predsjednikom CFR-a. Nakon toga postavljen je na elo CIA-e. Prikazani dokument dokazuje da je Allen W. Dulles postao predsjednik Vijea za inozemne poslove. Danas, 2. studenoga 1949., sastao sam se s Allenom W. Dullesom i Frankom Altschulom, koji su preda mnom sveano prisegnuli, svaki naiz mjence, pismeno i usmeno, da: Allen W. Dulles preuzima funkciju Predsjed nika Vijea za inozemne poslove INC, a Frank Altschul Tajnika gore na vedenog; da su slubeno ovlateni potpisati i evidentirati ovaj certifikat izvrenjem veine glasova lanova gore navedene organizacije, nazonih ili posredstvom opunomoenika, na godinjoj skuptini odranoj 13. listopada 1949., u skladu sa stavkom 48 Pravilnika o lanstvu u organizaciji. Potpisao i prisegnuo 2. studenoga 1949. Allen W. Dulles 143

D e s Griffin

slika 23
DOKAZ DA JE VIJEE ZA INOZEMNE POSLOVE SPREMNO NA LA, AKO JE POTREBNO, DA BI PRIKRILI SVOJU POVEZANOST SA SUSTAVOM "FEDERALIH" ZALIHA, IJI JE POKRETA ROTHSCHILD, JASNO JE DOKUMENTIRAN! Prva rasprava u povijesti (u vezi povezanosti CFR-a i sustava "federal nih" rezervi) odrana je 28. svibnja 1972. izmeu Johna Templea Swinga, izvrnog direktora CFR-a i Anthonyja J. Hildera, direktora za odnose s jav nou COBRA-e (Komitet za borbu protiv vjerske netrpeljivosti i rasizma u SAD-u). Ova debata odigrala se na KABC radiopostaji u Los Angelesu, u emisiji Roberta Vaughna, i dokazala je povezanost CFR-a i sustava "fede ralnih" rezervi. Tijekom burnog jednosatnog intervjua Hilder je izjavio: "Nikada nije bilo predsjednika odbora federalnih rezervi - korporacije federalnih rezervi koja je u privatnom vlasnitvu - koji nije bio lan Vijea za inozemne poslove. Arthur Burns, Martin MacChesney, ak i Paul War burg, osniva Vijea za inozemne poslove, bili su lanovi istog" (a poslije predsjednici odbora sustava federalnih rezervi nap. pr.). 144

Bilderbergeri

Tada je, u pokuaju da prikrije tu "povezanost", Swing odgovorio: "Nije on bio osniva Vijea za inozemne poslove." Hilder je inzistirao: "On je bio jedan od osivaa CFR-a." Oito je Swing nijekanjem toga da je Paul Warburg imao ikakve veze s novanim monopolom nastojao jo jednom javnost dovesti u zabludu glede povezanosti i prijevara CFR-a i etvrtog Reicha bogatih. Ovdje prikazan dokument morao bi dokazati cijelom svijetu, posebno Robertu Vaughnu, posredniku u ovoj debati, koji istrauje materijal za knjigu koju namjerava napisati na ovu temu, koliko je vrsta povezanost izmeu udruenja so cijalista i CFR-a!

iz slike 23
FRANK L. POLK, koji je slubeno prisegnuo, izjavljuje: da je on jedan od gore navedenih osnivaa; da do sada nije podnesen zahtjev za odobrenje do kumenta o osnivanju, da bi se osnovalo Vijee za inozemne poslove, INC...

145

D e s Griffin

slika 24
Pregled p r o g r a m a sa sastanka C F R - a

146

Bilderbergeri

Popratni materijal br. 2 za sastanak 21. svibnja 1970. POVJERLJIVO: Nije za objavljivanje, navoenje ili citiranje VIJEE ZA INOZEMNE POSLOVE Rasprava na temu ameriko-sovjetskih odnosa SOVJETSKA SOCIOLOGIJA I SOVJETSKA PERCEPCIJA SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA Pregled prezentacije Paul Hollander Sveuilite Massachusetts I. Glavne karakteristike sovjetske sociologije 1. Primijenjeno rjeavanje problema 2. Skromne teoretske ambicije 3. Veina djelatnika nisu kolovani sociolozi 4. Oita podreenost politiki i socijalno odreenim ciljevima (znanstvena objektivnost nije ak ni ideal) 5. Smanjenje naglaska na "opstancima" kao glavni koncept koji objanjava neeljene fenomene u sovjetskom drutvu 6. Sustavno zanemarivanje odreenih podruja istraivanja 7. (Ponekad) laan osjeaj otkria (nerazvijenost struke) 8. Rastua nehotina stapanja drutvenih problema (u komplek snim urbanim, svjetovnim drutvima) 9. Oprenosti: a) orijentiranost na unapreenje sovjetskog dru tva i uinkovitosti njegovih institucija; b) sredstvo u ideolokoj borbi (mora osigurati teoretske kritike kapitalistikog drutva, razotkriti burujske teorije drutva, uzdizati marksizam, itd.) Poznato je da svi djelatnici vlade S A D - a moraju prisegnuti ili potvrditi da e braniti svoju zemlju i njen ustav "od svih vanjskih ili unutranjih neprijatelja". Ima li ikakve sumnje u to da su vladini du nosnici koji su lanovi C F R - a ili Bilderbergera prekrili prisege na koje ih obvezuju njihovi uredi, pribivanjem tajnim sastancima koji se dre "toliko v a n i m a da su sve pukotine zatvorene" - i gdje je tema uvijek ista: nestajanje nacionalnog suvereniteta i stvaranje W e i s hauptova n o v o g svjetskog poretka? Ustav S A D - a sasvim je jasan glede takvih aktivnosti. lan 3 stavak 3: "Izdajom Sjedinjenih Amerikih Drava drat e se po kretanje rata protiv istih, ili pristajanje uz dravne neprijatelje, pot pomaganje i bodrenje istih..." Obratite pozornost na tri glavne toke ovog zakona: 1) to je rat? 147

D e s Griffin

2) Tko je neprijatelj? 3) U emu se sastoji p o m o i bodrenje? Proitajte p o m n o ovaj zakon. On spominje samo pokretanje rata protiv S A D - a - ne spominje se da rat m o r a biti objavljen prije no to se stvore uvjeti za uhienja i suenja zbog izdaje. "Pokrenuti rat" zna i skupiti snage s ciljem osvajanja i kontrole nad n a o m d r a v o m . D o k u m e n t i federalista, p o s e b n o br. 2 3 , izriito su jasni u t o m e da su oevi nae nacije shvaali kako "rat" nije ogranien samo na vojnu akciju. To se odnosilo na " n e p r e d v i e n e " tipove rata. K a o rezultat to ga, gospodarski rat, socijalni rat, psiholoki rat, semantiki rat, itd. svi potpadaju pod tumaenje rijei "rat" otaca nae nacije. To odreuje to j e to rat! T r e b a l o bi biti j a s n o da su pravi neprijatelji Sjedinjenih A m e r i kih D r a v a o n e osobe i grupe koji potkopavaju Ustav, na napredak, nae institucije, nae kole, nae obitelji i sve ostale stvari koje su bliske srcu svakog istinskog Amerikanca! Kao to je j a s n o demonstri rano u ovoj knjizi, ovi grabeljivci v o d e totalni rat protiv Sjedinjenih Amerikih D r a v a na svakoj razini. V o d e i meu naim stvarnim neprijateljima su liberali (iluministi) i drugi politiki, kolski, socijalni, gospodarski i religiozni termiti koji plaze po s a m i m naim temeljima - i iji je priznati cilj uvlaenje nae zemlje u S o t o n o m inspirirani koncentracijski k a m p , iji je eufemistini naziv novi svjetski poredak. M e u n a r o d n i k o m u n i z a m oito je j e d n o od m n o g i h orua koje "iluminirana" utjecajna elita koristi u radu na postizanju svojih dijabolinih planova! Ostaje j e d n o pitanje: to je pomaganje i bodrenje? To je jednostav no sve to p o m a e neprijatelju da vodi rat: p o m o u smislu odreenih stvari i bodrenje u psiholokom smislu (podravanje, suosjeanje, itd.). Jo od dolaska Rooseveltove administracije na vlast 1930-ih, "nai" vladini uredi doslovno su zasipali "pomaganjem i bodrenjem" nae ne prijatelje, i vanjske i unutranje. O v a je injenica uzrokom zapanjujue degeneracije kojoj smo svjedoci zadnjih desetljea: to je razlog plani ranog raspada naeg drutva! Kad se z a m i s l i m o nad ovim zapanjujuim injenicama, d o b r o je prisjetiti se besmrtnih rijei Sir J o h n a Harringtona ( 1 5 6 1 . - 1612.): "Izdaja nikad ne uspijeva, to je tome razlog? Ako uspije, nitko je se ne usuuje nazvati izdajom." 148

OSMO POGLAVLJE

UJEDINJENI NARODI - NOVI BABILON

"Zadnja nada ovjeanstva... jedino sredstvo da se svijet zatiti od uasa rata." O v o je bila etiketa pod kojom je m o n s t r u o z n o djelo internacionalista poznato kao Ujedinjeni narodi podvaljeno amerikom narodu 1945. Jednu stvar treba o d m a h utvrditi: ciljevi Ujedinjenih naroda dija metralno su suprotni interesima amerikog naroda. Krajnji cilj je svretak ustava i suvereniteta Sjedinjenih Amerikih Drava i sta panje ove velike nacije u "mjeanca" zvanog novi svjetski poredak. Ovo je de facto priznao nitko drugi do John Foster Dulles, koji je ka snije, za vrijeme predsjednika Eisenhowera, postao prvi dravni tajnik: "Ujedinjeni narodi ne predstavljaju posljednji stupanj razvitka svjet skog poretka, ve samo primitivni stupanj. Stoga je primarni zadatak stvoriti uvjete koji e omoguiti postojanje razvijenije organizacije" (Macmillan, Rat ili mir, 1950., str. 40). Da bismo razumjeli kako je dolo do stvaranja UN-a, m o r a m o se vratiti na zavretak Prvog svjetskog rata. U to je vrijeme predsjednik W o o d r o w Wilson otputovao u Pariz u pratnji Izabranih - Paula Warburga, p u k o v n i k a Housea, T h o m a s a Lamonta, itd. - s velikim nada ma u stvaranje temelja za njihov najvei cilj, novi svjetski poredak, za to bi im posluilo osnivanje Lige naroda. Na inzistiranje ameri kog naroda, Kongres je odbacio izdaju pripremljenu u Parizu. Poslje dica toga bila je da je S A D uglavnom ostao izvan kompliciranih odnosa drugih zemalja. Internacionalisti su izgubili bitku, ali bili su odluni da ne podbace u ostvarivanju svog konanog cilja. A k o se e ljela prevladati atmosfera odbacivanja takvih neustavnih ideja, koja je bila u narodu, bilo je potrebno p o m n o planiranje i organiziranje. Odluili su se na ofenzivu na vie bojita.

149

D e s Griffin

Internacionalisti su 1920-ih diljem svijeta osnovali raznolike or ganizacije - paravane - da bi irili svoje ideje o jednoj svjetskoj vla di. U S A D - u njihovo orue za promidbu bilo je Vijee za i n o z e m n e poslove, o kojem je bilo rijei u p r e t h o d n o m poglavlju. Jo od dana administracije F. D. Roosevelta mnogi su lanovi C F R - a bili na vi sokim d u n o s t i m a u vladi i utjecali na formiranje dravne politike. Jo j e d n o m o n o orue u r u k a m a internacionalista bio je novi soj "edukatora", pod krinkom "ljudi otvorenih vidika". O v e pridolice na amerikoj kolskoj sceni, sponzorirane od strane Rockefellerove, Carnegiejeve i drugih zaklada, predvodio je John D e w e y . Njihov zadatak bio je indoktrinirati uitelje i pripremiti kolski materijal smiljen da "utjee na socijalne stavove i ponaanje novih generacija". Dr. Harold R u g g s , Deweyjev uenik, razotkrio je njihove motive k a d a je napisao: "Bit e stvoreno n o v o j a v n o mnijenje. K a k o ? Jedino tako da se stvore desetci milijuna novih pojedinanih u m o v a koji e se stopiti u novu socijalnu svijest. Stari stereotipi moraju biti razbije ni i n o v a klima miljenja formirana u a m e r i k o m susjedstvu" (Velika tehnologija, str. 32). Njihov plan bio je jednostavan: stvoriti novi " s o j " A m e r i k a n a c a ispiranjem m o z g a mladei, ismijavanjem tradicionalnih mjerila p o naanja i punjenjem njihovih podatnih m o z g o v a tuinskim h u m a n i s tikim konceptima, sve pod krinkom kolovanja. A m e r i k e kole trebalo je pretvoriti u institucije za ispiranje m o z g a tako da se budue generacije A m e r i k a n a c a "sa savrenom poslunou predaju" u " m o delarske r u k e " zavjerenika! (vidi poglavlje 6). lanovi Vijea za inozemne poslove nisu gubili vrijeme na prav ljenje planova za budunost. U publikaciji State Departmenta 2349, Izvjetaj predsjedniku o rezultatima konferencije u San Francisku, koji je podnio ameriki dravni tajnik E d w a r d Stettinius, navodi se: "S izbijanjem rata u Europi bilo je j a s n o da e Sjedinjene A m e r i k e D r a v e poslije njega biti suoene s novim i iznimnim p r o b l e m i m a . . . U skladu s time je prije kraja 1939. o s n o v a n a komisija za poslijeratne p r o b l e m e , na prijedlog CFR-a. Komisija se sastojala od visokih du nosnika iz vladina ureda." Svi do j e d n o g bili su lanovi C F R - a . N a k o n Pearl Harbora, zagovornici j e d n e svjetske vlade o d m a h su iskoristili na ulazak u rat. Bila je sazvana konferencija svih 150

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

saveznika ujedinjenih protiv sila osovine. Na sastanku u W a s h i n g t o nu poetkom 1942. predstavnici 26 drava izdali su "Deklaraciju Uje dinjenih naroda". T a k o je termin "Ujedinjeni narodi" potisnuo "savez nike s n a g e " . Tijekom ratne propagande koja je uslijedila, taj je termin i m a o dvije svrhe: 1) p o m o g a o je tome da ameriki narod p o drava nae saveznike - ukljuujui Rusiju i 2) p o d m u k l o je sluio tome da se a m e r i k o j a v n o mnijenje primakne prihvaanju n o v o g svjetskog poretka A d a m a Weishaupta. ak i prije no to je prvi sastanak Ujedinjenih naroda m o g a o biti odran, Izabrani su poeli prodavati amerike interese. Poetkom 1945., na sramotnoj konferenciji na Jalti, predsjednik Roosevelt i nje govi savjetnici osigurali su Rusiji tri glasa na glavnoj skuptini, nasu prot j e d n o g naeg. Povelja s Jalte sadravala je i stavku o mogunosti veta. N a k o n manje od dva tjedna poslije Rooseveltove smrti, 2 5 . travnja 1945. u San Franciscu je odrana konferencija na kojoj su bili predstavnici 46 zemalja. Sljedeeg su dana usvojili povelju - i Ujedi njeni narodi su bili osnovani. Robert W. Lee, koji je to istraivao, izja vio je da su " 4 2 lana amerikog izaslanstva na konferenciji u San Franciscu bila tada, ili prije toga, ili e n a k n a d n o postati lanovima Vijea za i n o z e m n e p o s l o v e " (Zavjera Ujedinjenih naroda, dodatak C, str. 243). " N a kraju... konferencije, povelja Ujedinjenih naroda bila je p o m n o smjetena u sef, koji se nalazio u avionu, a na kojega je bio privren padobran. Na sefu je bila privrena stroga obavijest: ' N e otvaraj! Obavijesti State Department, Washington, D . C Glavni u var bio je tajnik konferencije Alger H i s s . . . " (asopis Life, 16. srpnja 1945.). Povelja je bila na svom putu u Washington, da bi je priznao Senat. Koalicija zavjerenika i komunista nije tedjela napora da pro gura svoj projekt pred amerikim zakonodavcima. Njihova politika bila je jasna: " P o t r e b n o je izgraditi, dobro organizirati i potpuno izraziti iroku potporu j a v n o g mnijenja Ujedinjenim narodima. Ali n e o p h o d n o je uiniti i vie od toga. Opozicija mora biti toliko oslab ljena da ne m o e u Senatu prikupiti nikakvu vaniju potporu protiv povelje U N - a i sporazuma koji e uslijediti..." (Politiki dogaaji, slubeni teorijski asopis Komunistike partije, S A D , travanj 1945.).

151

D e s Griffin

Ovaj je stav preuzeo liberalni tisak - i amerika je j a v n o s t pre plavljena h r p o m dezinformacija u vezi s ciljevima i svrhom n o v e or ganizacije. Dravni dunosnici SAD-a skrili su od amerike javnosti (i m n o g i h njenih predstavnika) injenicu da je UN od svog osnivanja bio zamiljen da promovira svjetski socijalizam. Sovjetski Savez je inzistirao da sredite U N - a bude u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Zemljite za izgradnju zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku donirali su, naravno, Rockefelleri! Kotalo ih je 8,500.000 $. T r o k o v i izgradnje od 65,000.000 $ podmireni su b e s k a m a t n o m "pozajmi c o m " od amerikih poreznih obveznika. Priznavanje povelje UN-a progurano je kroz Senat snagom go vornikih pohvala i tako je SAD postao obvezan prema novom svjet skom poretku koji je potkopavao ameriki ustav. M n o g i m se itateljima ova izjava m o e uiniti smijenom; ipak, to je j a s n a injenica - to je i potvrdio nitko drugi no lan elite Izabra nih John Foster Dulles. U govoru odranom 12. travnja 1952. Dulles j e izjavio: " S n a g a sporazuma j e izvanredna snaga koja j e p o d l o n a zloporabi. S p o r a z u m i m a se stvaraju m e u n a r o d n i i domai zakoni. Po naem ustavu, sporazumi mogu postati vrhovni zakoni zemlje. Oni su zaista nadreeni obinim zakonima, jer su kongresni zakoni nevaei ako se ne ravnaju po ustavu, dok se sporazumni zakoni mo gu ne obazirati na ustav. S p o r a z u m o m se, na primjer, m o g u oduzeti prava Kongresu i dati ih predsjedniku. M o g u se oduzeti prava dra v a m a i dati ih federalnoj vladi ili nekom meunarodnom tijelu, i m o gu ljudima promijeniti ustavom zajamena prava." injenicu da bi sporazumi mogli staviti sve A m e r i k a n c e pod ne ba njeno vodstvo b u d u e svjetske vlade (ili n o v o g svjetskog poret ka), nakon priznanja povelje UN-a pravnici su j a s n o prepoznali te je 1952. A m e r i k a udruga odvjetnika predloila u svojoj rezoluciji us vajanje ustavnog a m a n d m a n a koji bi glasio: " S t a v k a s p o r a z u m a koja je u suprotnosti s bilo kojom stavkom ovog ustava nee imati nikak vu valjanost ni utjecaj. Sporazum e postati vaei kao interni zakon Sjedinjenih Amerikih Drava samo kroz ozakonjenje u Kongresu, koji ga posredstvom svojih zastupnika, a u nedostatku takvog spora z u m a , m o e izglasati." 152

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

POPIS IMENA
State D e p a r t m e n t je 1950. izdao slubeni izvjetaj koji je p u n o toga razjasnio, Pripreme za poslijeratnu vanjsku politiku, 1939. 1945., koji je n a v e o popis imena vladinih dunosnika koji su plani rali i oblikovali politike stavove koji su doveli do osnivanja Ujedi njenih naroda: Alger Hiss, Harry Dexter White, Virginius C o e , Noel Field, L a u r a n c e Dugger, Henry Wadleigh, John Carter Vincent, Da vid Weintraub, Nathan Silvermaster, Harold Glasser, Victor Perlo, Irving Kaplan, S o l o m o n Adler, A b r a h a m Silverman, William Ullman, William T a y l o r i John Foster Dulls. Svi navedeni, s i z n i m k o m Johna Fostera Dullsa, poslije su pod zakletvom priznali da su k o munistiki agenti. A John Foster Dulls? D o b r o je poznato na ijoj su strani njego ve simpatije: njega je Staljin imenovao legalnim ruskim zastupnikom u Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a . Takoer je bio tijesno povezan s J. P. M o r g a n o m . O v o su, dakle, izdajice koji su u suradnji sa slubenim predstav nicima sovjetske Rusije sastavili povelju Ujedinjenih naroda u D u m barton O a k s u i na konferenciji na Jalti. N i m a l o ne udi to su neki ameriki domoljubi imali j a s a n osje aj da su nai interesi na kraju rata izdani. Rijetko se d o g a a l o u d o sad zabiljeenoj povijesti da je neka zemlja bila tako planski prevare na od strane njenih slubenih zastupnika. Nekoliko Amerikanaca koji su si dali truda proitati ustave SSSR-a i Ujedinjenih naroda doli su do zakljuka od kojeg se ledi krv u ilama; da je potonji nita drugo no kopija prvog. Ta injenica ne izne nauje ako se uzme u obzir politika obojenost likova koji su sudjelova li u izradi nacrta povelje UN-a; nita drugo nije se moglo ni oekivati. O s i m toga, grbovi U N - a i S S S R - a vrlo su slini. Jo j e d n o m , ni kakvo iznenaenje; grb UN-a dizajnirao je Carl A l d o Marzani, poz nati ljeviar.

MAJSTORI PRIJEVARE
Osnivai Ujedinjenih naroda - i njihovi nasljednici - pokazali su se majstorima prijevare. Uspjeli su skriti svoje prave namjere i 153

D e s Griffin

ciljeve od zapanjujue velike veine stanovnitva iza stalno rastue p r o p a g a n d e s etiketama mira, pravde, slobode i ljudskih prava. Bivi veleposlanik Ujedinjenih naroda Adlai Stevenson otvoreno je priznao o v o m o n s t r u o z n o licemjerje kada je bio toliko hrabar da potie novinare da svijetu predoe pogrenu sliku o UN-u. U svom obraanju Udruenju dopisnika Ujedinjenih naroda 14. veljae 1961. Stevenson je zamolio novinare da " n a m p o m o g n e t e da razvijemo os jeaj za nau z a n e m a r e n u brigu prema ljudima. Nemojte nas drati zavjerenicima ili ratnim hukaima, d e m o n i m a ili p o l u b o g o v i m a , n e g o m u k a r c i m a i e n a m a pred zagonetkama, koji tee za boljim, koji se m o d a b o r e na rubu propasti svijeta da bi ostvarili m e u s o b n o razumijevanje i zajedniku svrhovitost. Ne sumnjam u to da mi ni smo takvi. Ali uvjeren sam u to da bi veina naih zastupnika prihva tila takav opis svojih stavova. Kompletna organizacija novinara zaposlena u Ujedinjenim narodima ima jedinstvenu ulogu koju treba odigrati u projekciji ove slike" (Ujedinjeni narodi: uvari mira, State Department, publikacija 7 2 2 5 , rujan 1961., str. 36). O n o to ti iluministi smiljaju za nau budunost, sigurno je vjer na kopija knjige Georgea Orwella 1984. Dobiva se dojam da je Orwell napisao svoju knjigu s prilinom upuenou i razumijevanjem onoga to n a m internacionalisti spremaju u budunosti. Do sada se Orwell pokazao zapanjujue tonim u svojim predvianjima stvari koje bi se mogle dogoditi. Njegova vizija budunosti gotovo da se podudara s o n o m dr. Carolla Quigleyja - "sustav kontroliran u feudalnom stilu" u kojem e osobna "sloboda izbora biti kontrolirana unutar vrlo jasnih alternativa, budui da e pojedinac biti numeriran pri roenju, i praen kao broj kroz njegovo obrazovanje, eventualnu vojnu ili drugu javnu slubu, plaanje poreza, svojim zdravstvenim i medicinskim poseb nostima i konanim umirovljenjem i smru." Jedna od krivih predodbi koje UN projicira je da je to "organiza cija koja tei m i r u . . . posveena tome da spasi budue generacije od strahota rata... i da ponovno vrati vjeru u osnovne ljudske vrijednosti, dignitet i vrijednost ljudskog bia, u j e d n a k e vrijednosti mukaraca i ena, te malih i velikih d r a v a . . . " (Predgovor povelji Ujedinjenih na roda). 154

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

ak e i povran pregled aktivnosti U N - a tijekom razdoblja od skoro 60 g o d i n a njegovog postojanja j a s n o demonstrirati injenicu da su o v a k v e uzviene fraze samo obino licemjerje - b e z ikakva pra vog znaenja. Jednostavna istina je ta da nikada u povijesti nije bilo razdoblja koje je bilo toliko ispunjeno ratom, t e r o r i z m o m i moralnom iskvarenou. Od 1945. svijet je vidio vie od 70 veih provala nasi lja: Koreja, Vijetnam, Maarska, Bliski istok, Tibet, Biafra i Katanga samo su n e k e od njih. U istom razdoblju komunisti su pokorili vie od milijarde ljudi. Licemjerni UN nikada nije podigao prst da bi sprijeio pokoravanje bilo k o g a i nikada nije oslobodio nijednu osobu od komunistike tira nije. Nisu ni pokuavali - j e r sloboda nije cilj Ujedinjenih naroda! N e d a v n e promjene koje su se odigrale u Rusiji i Istonoj Europi dogodile su se iz dva razloga - gospodarskog i politikog. "Kolaps ko m u n i z m a " otvara put za daljnju znatnu gospodarsku p o m o Zapada i financijske investicije u one zemlje koje su bile iza eljezne zavjese. To je takoer poploavanje puta k integraciji istoka i zapada u no v o m svjetskom poretku.

PRIJEVARA "JEDNAKOSTI PRAVA"


Povelja U N - a vie puta se poziva na "jednakost p r a v a " i " s a m o odreenje ljudi". Veina Amerikanaca, koji nisu navikli na p o m n o ispitivanje znaenja rijei, prihvatili su ove termine kao sinonime za zatitu prava i sloboda. S a m o j a m i t i j e d n a k a prava svima nije nikakvo j a m s t v o prava. Kada bi prava svih ljudi bila smanjena na nulu, svi bi ljudi imali "jed nakost p r a v a " . Kad povelja U N - a govori o "samoodreenju ljudi" (lan 55), ri j e "ljudi" odnosi se na ljude u dravi kao zajedniko tijelo. N e m a mjesta individualizmu i istinskoj slobodi u o r v e l o v s k o m svijetu koji je zamislila elita "prosvijeenih" Izabranih. itatelj bez sumnje moe uoiti potpunu slinost izmeu lice mjerja z a m o t a n o g u visoke ideale A d a m a W e i s h a u p t a i o n o g to su ga objavili komunisti i Ujedinjeni narodi.

155

D e s Griffin

KONGO NATOPLJEN KRVLJU


N e k o l i k o primjera trebalo bi biti dostatno da prikau monstruoz nu zlobu i neizmjernu dvolinost organizacije koja je prodana ameri k o m narodu kao "zadnja nada ovjeanstva". U j e k u velikog "antikolonijalizma" i "antiimperijalizma", kojima su Ujedinjeni na rodi zasipali europske sile koje su j o uvijek kontrolirale n e k e dije love Afrike, K o n g o je 30. lipnja 1960. dobio neovisnost od Belgije. S d o l a s k o m "neovisnosti" izdvojila su se dva bloka u novoj af rikoj dravi: j e d n o g je predvodio Patrice L u m u m b a , komunistiki razbojnik koji je ispijao din i puio hai i nosio nadimak "velikog afrikog v o e " , koji mu je dodijelio Nikita Hruov; na drugoj strani bila je skupina predvoena Moiseom T s h o m b e o m , sinom uspjenog biznismena. T s h o m b e je bio zakleti antikomunist i arki zagovornik koncepta ograniene vlasti i slobodne trgovine. On i njegovi pristae eljeli su u Kongu uspostaviti vlast po uzoru na ameriku - sustav protutea. U s k o r o nakon neovisnosti, k o n g o a n s k a vojska pobunila se pro tiv svojih nadreenih Belgijanaca. L u m u m b a je o d m a h otpustio as nike i izbacio ih iz zemlje. Odlikovao je pobunjenike, dajui im povi icu. B e z profesionalonog vojnog vodstva i nahukana od L u m u m b e i njegovih crvenih savjetnika, kongoanska je vojska krenula na divlji p o h o d ubijanja, silovanja i pljakanja. Prestravljeni Europljani su iz bjegli iz zemlje, ostavljajui za sobom sve to su g o d i n a m a s m u k o m stvarali. Njihove b a n k e bile su zamrznute. Oni sretnije ruke uspjeli su napustiti zemlju ivi, ni sa im do odjee na njima. Belgijska je vlada naredila svojim trupama da se vrate u K o n g o zatititi ivote i imovinu Belgijanaca koji su j o bili u zemlji. U ludom bijesu, Lu m u m b a je proglasio rat Belgiji i zatraio p o m o Ujedinjenih n a r o d a u borbi protiv Belgijanaca. Belgija je, s druge strane, zatraila p o m o od S A D - a da ih komunisti ne bi optuili za produljenje svog utjecaja u toj dravi. W a s h i n g t o n je odbio pomoi T s h o m b e u , tvrdei da bi bilo naj bolje da pozovu UN u p o m o pri rjeavanju problema. Predstavnik S A D - a pri U N - u sloio se 14. srpnja 1960. s r u s k o m rezolucijom koja je osuivala Belgiju. Zahtijevali su od Belgije da se odmah povue iz zemlje i ovlastili UN da poalje svoje vojnike u p o m o L u m u m b i . 156

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

Kroz manje od tjedan dana tisue vojnika UN-a poele su stizati u Kongo. Belgija je odmah povukla svoje trupe, ostavljajui novu dra vu u ne ba njenim rukama L u m u m b i n e pljakake rulje i "snaga mira" Ujedinjenih naroda. U j e d n o m od mnogih zlodjela, redovnice su bile prisiljene gole plesati i pjevati himne u slavu mesije L u m u m be, prije n e g o to su bile silovane i podvrgnute bestijalnim m u e njima. Pridoli U N - o v c i malo su uinili, ako ita, da p o m o g n u onima kojima je zaista bila potrebna uspostava reda i mira. U g l a v n o m su se drali na svojim poloajima i promatrali pljaku teritorija... koji je sve vie p o t p a d a o pod komunistiku vlast. U tijeku tog razdoblja stvarne anarhije, M o i s e T s h o m b e p o v e o je oblast K a t a n g a u zbacivanje sredinje vlade kojom su dominirali k o munisti. Izrekao je svoju poznatu izjavu: "Odcjepljujem se od kaosa." T s h o m b e je zatraio i dobio p o m o Belgije u pokoravanju bun tovnika i uspostavi reda u zemlji. S belgijskom pomoi reorganizirao je vojsku - i mir je uspostavljen u oblasti poharanoj ratom. U nekoli ko dana, ivot se u Katangi vratio blizu normalnog. Politika Katange vidljiva je iz izjave njenog ministra unutranjih poslova, Godefroija M u n o n g e : "elim da moja zemlja, Katanga, bude tvrava afrikog antikomunizma. G n u a m se k o m u n i z m a i neu popu stiti u svojoj opoziciji. Katanga e ostati slobodna bez obzira na sve. N e e m o se predati." O n o to je uslijedilo trebalo bi svakog r a z u m n o g A m e r i k a n c a nagnati da stane na loptu i d u b o k o razmisli o deklaracijama i akcija ma Ujedinjenih naroda - "zadnje nade ovjeanstva". Krijui se iza zida licemjerja, snage U N - a napale su mirnu Katangu, ije su voe nastojale ujediniti Kongo na federalnim osnovama. A k o je zapovjednitvo Ujedinjenih naroda mislilo da e pokoravanje T s h o m b e o v i h antikomunistikih snaga biti lak zadatak, grubo su se prevarili. N a k o n poetnih povlaenja, snage Katange uzvratile su otpor i sprjeavale daljnji napredak snaga UN-a. Frustrirani svojim neuspje hom, plaenici U N - a zapoeli su s kampanjom terora, usmjerenom na civilno stanovnitvo: ubojstva, silovanja, pljake i pale bili su svakodnevni. Devedeset posto zgrada sruenih od- strane U N - a bile su civilne.

157

D e s Griffin

Z a u d o , stanovnici Katange uspjeli su odoljeti divljatvu snaga U N - a i nisu kapitulirali. T a d a se srea poela okretati na stranu Katanana, kojima su se poeli pridruivati njihovi bijeli susjedi, koji su se dobrovoljno javljali u borbu protiv U N - a koji je ubijao njihove crne prijatelje i unitavao njihovu imovinu. Tjedan dana nakon niim izazvanog n a p a d a na Katangu, a kao rezultat demoralizirajuih povlaenja, U N - o v i koljai pristali su spasiti obraz i prekinuti borbu. Ponosna Katanga ostala je slobodna! Kao to se i moglo oekivati, organizacija UN-a zasula je javnost h r p o m obmanjujuih izjava i debelom d i m n o m zavjesom prikrila svo ja zvjerstva u Katangi. Meutim, na licu mjesta bilo je previe p o tenih novinara - i previe je jezivih fotografija i zapanjujuih dokumentaraca prokrijumareno iz Katange - da bi zavaravanje javnosti od strane U N - a bilo potpuno uspjeno. Prolo je gotovo godinu dana dok tajni dokument Ujedinjenih na roda upuen visokim dunosnicima nije pronaao svoj put do Ameri k o g komiteta za p o m o borcima za slobodu Katange. U dokumentu je bio izloen podroban plan za ponovni, odluan napad na antikomuni stiku Katangu. T a m o je takoer stajalo: " S A D e se, kao i u prolosti, proglasiti obveznim p r e m a odlukama UN-a i osigurat e neophodan avionski prijevoz i poslije zrakoplovstvo... politika State Departmenta bazirana je na U N - u i njene obveze prema UN-u ni pod kojim uvje tima nee biti zanemarene."

"ANSE... ZAPANJUJUE"
Divljaci "mirovnih snaga" Ujedinjenih naroda, opskrbljeni a m e rikim dolarima i ratnim materijalom, pokrenuli su 29. prosinca 1962. drugi napad na miroljubivu Katangu. Mjesec d a n a poslije, k a d a su okupatori bombardirali njegovo posljednje uporite, M o i s e T s h o m b e obratio se o v i m rijeima svojim hrabrim vojnicima: " H r a b r o ste se borili protiv neprijatelja tri puta u zadnje dvije i pol godine. anse su se zapanjujue okrenule protiv nas." N e d u g o nakon toga zadnja tre p e r a v a n a d a slobode i neovisnosti u Kongu bila je uguena. Od tog su d a n a doslovno sve druge zemlje afrikog kontinenta p r o d a n e i preputene kontroli crnih egrta socijalista - komunista. Te n o v e drave - i njihova esto zadivljujua prirodna b o g a t s t v a - na razne su naine pod kontrolom Meunarodnih bankara. 158

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

Zapamtite, kontrola je uvijek krajnji cilj svake igre koja se doga


a na svjetskoj pozornici. Crni Afrikanci su s a m o pijuni - zamjenjivi pijuni - u globalnoj igri aha, u kojoj pobjednik u z i m a sve. Potomci visoko produktivnih bijelih Europljana koji su bili oru e u pripitomljavanju crnog kontinenta bili su prisiljeni napustiti raz ne zemlje ili su prisiljeni na pokornost ili ubijeni - uz potporu i ohra brivanje U N - a ! K a o rezultat toga, zemlja za zemljom vraa se svojim primitivnim, divljim korijenima - zakonu dungle!

KOREJSKI I VIJETNAMSKI RAT


Ono to amerikim "seljacima" njihova vlada nikada nije priopila je da je podtajnik za politika i sigurnosna pitanja pri U N - u , bez iz nimke od 1945., uvijek bio dunosnik Sovjetskog Saveza: "Pozicija 'politikih i sigurnosnih pitanja' tradicionalno pripada dravljanima Sovjetskog S a v e z a . . . (koji) je p o m o n i k generalnog tajnika" (New York Times, 2 2 . svibnja 1963.). To Sovjetskom Savezu o m o g u a v a neposredan uvid u planove i aktivnosti UN-ovih snaga bilo gdje u svijetu. Imajui to na umu, svi naoko "nevjerojatni" i "neshvatljivi" d o gaaji koji su se odigrali tijekom Korejskog i Vijetnamskog rata p o inju se razjanjavati. P u k o v n i k u mirovini F. P. " B u d " Farrell, U S A F ( U S Air Forces nap. pr.), koji je sudjelovao u oba ova rata, izjavio j e : " S v e su nae vojne operacije morale biti javljene radiovezom sovjetskom zapo vjedniku Vijea sigurnosti Ujedinjenih n a r o d a . . . prije no to bi nae snage krenule u akciju... Sovjetski zapovjednik odlagao je nae ratne planove, dok ih ne bi j a v i o M o s k v i . . . " "Neprijatelj je tada javljao ove planove njihovim komunistikim snagama na terenu. Unaprijed su znali kada i koliko nas dolazi. N e prijatelj je cijelo vrijeme znao svaki na potez. U Vijetnamu i Koreji

nae su trupe bile poput ovaca voenih na klanje..."


"Svaki je predsjednik i svaki kongresmen od T r u m a n a do danas bio upoznat s o v o m izdajom nae vojske od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ratni zarobljenici, patnje, smrti i ranjavanja trebale bi im biti b a e n e u lice. Ovo je izdaja na najvioj razini."

159

D e s Griffin

U Koreji j e , na primjer, cjelokupna vojna situacija bila toliko ne vjerojatna da je general Mark Clark n a g a a o da su "komunisti m o d a prodrli toliko duboko u nau vladu na planskoj i izvrnoj razini, da su bili u stanju nevjerojatno utjecati na amerike stavove u o p a s n o m p o slijeratnom razdoblju". " N i s a m se m o g a o ne pitati i brinuti da li smo bili suoeni s ot v o r e n i m neprijateljima za konferencijskim stolovima i s prikrivenim neprijateljima koji su zasjedali s n a m a na naim najtajnijim sastan cima" (Od Dunava do Yalu, Harper & Brothers, 1954., str. 11). O komunistikim s n a g a m a kojima je u Korejskom ratu bila osi gurana odstupnica, general Douglas M a c A r t h u r napisao j e : "Bio s a m . . . zabrinut nizom zapovijedi iz W a s h i n g t o n a koje su uvelike smanjivale snagu m o g zrakoplovstva. Najprije mi je zabranjen " l o v " na neprijateljske zrakoplove koji su napadali nae. Mandurija i Sibir bili su nepovrediva utoita neprijateljskim s n a g a m a i za sve nepri jateljske ciljeve, bez obzira kakva su pustoenja i napadi mogli od tamo dolaziti. Zatim mi je zabranjeno bombardirati hidroelektrane na rijeci Yalu. O v a je odluka proirena na svaku hidroelektranu u Sje vernoj Koreji koja je bila u stanju opskrbljivati strujom Manduriju i Sibir. Od svega je najnevjerojatnija bila zabrana bombardiranja sredita opskrbe u Racinu, koji nije bio ni u Manduriji ni u Sibiru, ne go m n o g o milja udaljen od granice, u Sjevernoj Koreji. Racin je bio odredite preko kojeg je Sovjetski Savez opskrbljivao vojsku Sjever ne Koreje. Osjeao sam da mi se malo po malo oduzima oruje iz ruku" (Sjeanja, M c G r a w - H i l l , 1964., str. 365). " S v i m a je bilo j a s n o da postoji odreeni odljev informacija. Wal ker (general W a l t o n ) mi se stalno alio da su njegove akcije una prijed poznate neprijatelju kroz washingtonske i z v o r e . . . sigurno su im dostavljane informacije koje su obeavale da e mostovi na Yaluu i dalje imati zatitu, te da e njihove baze ostati nedirnute. Znali su da se mogu kretati preko rijeke Yalu bez straha da e njihovi pravci opskrbe iz Mandurije biti bombardirani" (str. 374-375). U svojoj knjizi M a c A r t h u r je naveo slubeni pamflet koje je tiskao kineski general Lin Piao, ije su se trupe borile na strani Korejaca: "Nikada ne bih napao i riskirao ivote svojih ljudi i vojnu reputaciju da nisam bio uvjeren kako e Washington sprijeiti uzvra tni udarac generala McArthura na moje pravce opskrbe i 160

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

komunikacije" (str. 374-375). Kada je 27. srpnja 1953. potpisan spora z u m o primirju u Koreji, general M a r k Clark alio se na injenicu da ga je "zapala nezavidna dunost da bude prvi zapovjednik vojske SAD-a koji potpisuje primirje bez pobjede" (Od Dunava do Yalu, str. 1). Vijetnamski rat bio je u osnovi isti - samo gori! Mnogi priznaju injenicu da su Sjedinjene A m e r i k e Drave mogle dobiti Vijetnamski rat za tjedan dana, bez o g r o m n i h gubitaka ivota i udova (58 0 0 0 mrtvih i stotine tisua ranjenih). U Vijetnamu n a m je uskraena pobjeda izdavanjem sramotnih "Pravila sudjelovanja". Zahvaljujui senatoru Barryju Goldwateru (Arizona), ovaj je kritini d o k u m e n t uvrten u Kongresni zapisnik 6., 14., 18. i 26. oujka 1985. Kao to je bio sluaj u Korejskom ratu dva desetljea prije, o v a su pravila uinkovito oslabila amerike snage i na taj im nain oduzela pobjedu. Napadi na ciljeve od vitalnog zna enja za neprijatelja bili su onemogueni. Zajedniki zapovjednici (JCS) oznaili su 242 takve mete od vitalnog znaenja, ali nisu ih mogli bombardirati bez odobrenja tajnika obrane Roberta M c N a mare i Clarka Clifforda. O v o nije iznenaenje: i Clifford i M c N a m a ra prodali su svoje due arhitektima i graditeljima n o v o g svjetskog poretka. Na njihovu trajnu sramotu, njihova je izdaja odraz njihove ropske posveenosti svojim iluministikim gospodarima. M o g l o bi se rei da su "izvravali naredbe". Ali to nije oprav danje za njihovu prezira vrijednu izdaju svojih sunarodnjaka. "Iz vravanje zapovijedi" nije prihvaeno kao obrana na nurnberkom procesu nakon D r u g o g svjetskog rata, a svakako ne o p r a v d a v a vi soke dunosnike u Washingtonu - od predsjednika nanie - koji su izdali nae vojnike u Koreji i Vijetnamu! Kako je p u k o v n i k " B u d " Farrell rekao, njihova djela bila su "izdaja na najvioj razini". Ali, kako je to Sir John Harrington (1561. - 1612.) tako domi ljato rekao: "Izdaja nikad ne uspijeva, to je tome razlog? Ako uspije, nitko je se ne usuuje nazvati izdajom."

ZALJEVSKI RAT
"Zaljevski rat" bio je voen 1990. - 1991., kako je to predsjednik Bush j a s n o rekao, u svrhu postizanja " n o v o g svjetskog poretka". Nije imao nikakve veze s dobrobiti SAD-a, ali je i m a o i te k a k v e veze s 161

D e s Griffin

ravnoteom snaga na Bliskom istoku. Kao to je pisac svojevremeno napisao, " p o uvjetima usvojenim tajnim s p o r a z u m o m izmeu ame rike i britanske 'elite' (The Pilgrim Society) iz 1897., S A D je oba vezan pruiti p o m o britanskoj kruni (zapravo Rothschildovu L o n d o nu) k a d god ga se na to pozove". "Tajni sporazum V. Britanije i SAD-a, zajedno s amerikim dugom od 3.400 milijardi amerikih dolara p r e m a M e u n a r o d n i m b a n k a r i m a na elu s Rothschildom, osigurava ameriko pokoravanje njihovim zahtjevima. To je razlog naeg sudjelovanja u Zaljevskom ratu! S A D je sada sredstvo za izjednaavanje snaga diljem svijeta!" (Midnight Messenger, broj 3 3 , rujan-listopad 1990., str. 2)

TKO PLAA?
T k o plaa m o n s t r u o z n o djelo iluministike ideje n o v o g svjet skog poretka poznato kao Ujedinjeni narodi? Kao to ste mogli i pret postaviti, to su Sjedinjene Amerike Drave, koje o v a "posljednja n a d a ovjeanstva" najvie guli. Kad je S A D poeo p o t p o m a g a t i UN 1946., Kongres S A D - a otvorio je bankovni raun na i m e "Ujedinjeni narodi, N e w York, N e w York". Iako je mali broj ljudi toga svjestan, ek koji je Kongres potpisao "ovlauje vladu da j e d n o m godinje iz trezora izdvoji svotu koja je potrebna da bi S A D platio svoj dio tro kova Ujedinjenih naroda, koje odreuje Vrhovno vijee..." (Zakonik SAD-a, odsjek 22, Vanjski odnosi i razmjena, poglavlje 7, stavak 287, str. 5639, god. 1970.). Ovaj zakon S A D - a znai da n a m UN odre uje koliko trebamo platiti - i mi to p l a a m o ! Budet U N - a podijeljen je meu svim lanicama po s k a l a m a te meljenim na njihovim mogunostima plaanja - to je zapravo m e u n a r o d n a primjena o s n o v n o g marksistikog principa: " S v a t k o pre m a svojim m o g u n o s t i m a , svakome p r e m a njegovim p o t r e b a m a . " Dio financijskog optereenja koji je zapadao S A D uvijek je bio prvi na listi. Prvobitni prijedlog bio je da S A D plaa 5 0 % budeta, ali taj postotak je p r e g o v o r i m a sputen na 3 9 , 8 9 % . Od tada je na udio p o stupno smanjivan. Sada iznosi 2 5 % . M e u t i m , ta brojka ne odgovara stvarnosti jer o n a ne ukljuuje nae "dobrovoljne priloge" raznim " p o s e b n i m p r o g r a m i m a " UN-a. Ovi "dobrovoljni prilozi" iznose vie no naa regularna davanja (Up date, publikacija UN-a, sijeanj 1973.). 162

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

to S A D dobiva za svoju veliku investiciju u "zadnju nadu o vjeanstva"? K a k o navodi slubeni vladin izvor, " U N osigurava javni forum na kojem se irokoj publici razjanjava nae stanovite u vezi pitanja od naeg vitalnog interesa... i za odreivanje sudjelova nja u m e u n a r o d n i m akcijama od najveeg znaenja". Z a p r a v o , o n o to plaamo je skupi omot u koji su bezboni hu manistiki socijalisti i jedno-vladari zamotali svoje antiamerike in ternacionalistike ideje. Nikakvo udo da su komunisti toliko eljeli da sredite U N - a b u d e u Americi! Svaki ured Ujedinjenih naroda p o m n o usmjerava svoje djelova nje p r e m a j e d n o m cilju - n o v o m svjetskom poretku. Neki e itatelji bez sumnje imati prigovora na ovu zadnju izja vu. U k a z a t e na operacije poput U N E S C O - a i U N I C E F - a i pitati "zar to nisu dobre, zaslune organizacije i zar ne rade fantastian posao p o m a u i ljudima kojima je potrebna p o m o diljem svijeta?" Izvana se o n e m o g u initi takvima - ali to je s a m o zbog laljive propagande koju provodi UN i njegovi pristae. to se tie UNICEF-a, podaci j a s n o govore da je od svog osnivanja ova agencija uvelike p o m o g l a i bila ortak komunistikom pokretu diljem svijeta. O sluaju U N E S C O - a rjeito se govori u sljedeem spisu Paula Harveyja. On je uvrten u Kongresni zapisnik iz 1962.:

slika 25
lanak Paula Harveyja o UNESCO-u

163

D e s Griffin

slika 25A
164

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

slika 25B
165

D e s Griffin

slika 25C

KONGRESNI ZAPISNIK SPISI I D E B A T E S 87. K O N G R E S A , D R U G O Z A S J E D A N J E UNESCO: KOMUNISTIKA KLOPKA ZA NAU MLADE NASTAVAK PRIMJEDBI CIJENJENOG JAMESA B. UTTA IZ KALIFORNIJE, U Z A S T U P N I K O M D O M U Utorak, 4. rujna 1962. G o s p o d i n e Utt, g. g o v o r n i e , s o b z i r o m na j e d n o g l a s n o slaganje da d o d a m svoje p r i m j e d b e d o d a t k u zapisnika, elio bih dodati l a n a k analitiara n o v o s t i , g. Paula Harveyja iz American Broadcasting N e t w o r k a , p o d n a z i v o m " U N E S C O : k o m u n i s t i k a z a m k a z a nau m l a d e " . V e d u g o t v r d i m d a U N E S C O predstavlja o p a s n o s t z a a m e r i k u mla de, uspostavljajui m e u n a r o d n u kontrolu naeg kolstva od strane m e u n a r o d n e organizacije koja ne sadri a m e r i k e ideale s l o b o d e i n e z a v i s n o s t i . Ovaj lanak istie injenicu da k o m u n i s t i k e zemlje ne toleriraju U N E S C O j e r n e p o d r a v a j u njegove stavove. Dakle, ovaj p r o g r a m j e d n o s t a v n o pripre m a m l a d e s l o b o d n o g svijeta n a podreenost m e u n a r o d n o m k o m u n i z m u . N a d a m se da e svaki roditelj ija djeca idu u kolu o v o proitati i zahtije vati da se U N E S C O - o v p r o g r a m zabrani u a m e r i k i m k o l a m a . Slijedi lanak:

166

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

UNESCO: KOMUNISTIKA ZAMKA ZA NAU MLADE Kada vae dijete doe kui recitirajui neku frazu o "drutvu svijeta u budunosti", da li ete mu rei da je pogreno "voljeti svog blinjeg"? Kada doe kui s priom o svjetskom bratstvu, da li ete proturjeiti boinoj poruci mira na zemlji i rei mu da nisu svi ljudi braa? Razmislite na trenutak. Kada vae dijete ide od kue do kue za UNICEF, skupljajui priloge za djecu nerazvijenih zemalja svijeta, da li ete mu rei da ne bi trebao biti dareljiv prema onima koji imaju manje? Kada ga osnovni kolski udbenici indoktriniraju s filozofijom svjetske vlade, da li ste mu spremni rei da je bolji svjetski rat? Da li ste protiv svjetske vlade samo zato jer je American Legion protiv nje? Borio sam se s tim pitanjima i traio odgovore nekoliko tjedana. Rekao sam vam da postoje dokazi da UNESCO ispire mozgove i domoljublje nae mladei i zamjenjuje Boga Ujedinjenim narodima. Rekao sam da u nastaviti ako naiem na vatru tamo gdje sam vidio dim. Pa sam i nastavio. Mnoge sam noi proveo istraujui i analizirajui sve dokaze, za i protiv UNESCO-a, i doao sam do zakljuka kojeg bih e lio podijeliti s vama, ali morat ete proi sa mnom kroz neke uvodne dokaz ne materijale. UNESCO je kratica za United Nations Educational, Scientific and Cul tural Organization. To je organizacija s tisuama publikacija, kojih ima previ e da bi se nabrajale. UNESCO-ove broure distribuiraju se kroz Nacionalno kolsko udru enje i PTA uiteljima i uenicima. UNESCO-ova literatura dostupna je kroz YMCA grupe i crkve, televi zijske i radijske programe, novine, asopise, graanske grupe, vladine agen cije, ali veinom, izravno ili neizravno, njegova filozofija jedne svjetske vlade cilja na uionice. Dvanaest osoba zaposlenih u administraciji UNESCO-a pod zakletvom pri svjedoenju pred kongresnom komisijom identificirano je kao komunisti. Sedmero ih je bilo povezano sa sovjetskom pijunaom. estero drugih odbilo je pojaviti se pred odborima za odanost vladi. Ali sada ne ispitujemo lojalnost ili motive ove organizacije. elimo sa znati da li se, bez obzira koje su njihove namjere, cijeloj generaciji mladih Amerikanaca ispire mozak, na njihov raun, ili za nekog drugog. Ponekad branitelji utvrde, kada postanu oajni, postanu jednako opaki kao i napadai. Kritiari UNESCO-a ponekad se toliko zanesu da ponu gaati u praz no, u svim smjerovima, postajui odjednom neuinkoviti i pomalo smijeni. Pokuajmo, za promjenu, pretpostaviti da je ideja o svjetskoj vladi dobra. 167

D e s Griffin

Pokuajmo priznati da bi svoj Bojoj djeci bilo bolje da ive zajedno nego da se sukobljavaju, i da bi nova generacija djece diljem svijeta trebala biti odgajana u tom duhu. Da dravne granice nisu neto oko ega bi se trebalo boriti, i da su Uje dinjeni narodi nain da raspravimo nae nesuglasice. Da vie nije potrebno prolijevati krv za obranu amerike zastave, ako se zakunemo na odanost zastavi UN-a. To je ono u to uenici UNESCO-a vjeruju. Nisu oni svi komunisti. Oni su poteni graani koji su uvjereni da je ovo bolji put i to je razlog to danas indoktriniraju vau djecu s UNESCO-ovom literaturom i UNESCO-ovim utjecajem u uionicama osnovne kole. Ali ovo je ostatak prie: Rusija ne indoktrinira svoju djecu na taj nain. Ovo je vei problem. To je injenica koju dobronamjerne organizacije i ostali ne uviaju. Dok doputamo da se naim mladim naratajima ispire mozak i njihova odanost SAD-u, tako da ne misle da je amerikanizam neto za to se vrijedi boriti, Rusi u svojim kolama (a ne bih to tvrdio da ne mo gu potvrditi s aktualnim dokazima) nastavljaju propovijedati i poduavati svoju djecu u osnovnim kolama da je komunizam jedini uinkoviti oblik vlasti. Da Bog ne postoji. Da e Rusija jednog dana vladati svijetom. Razmislite trenutak. Obraam se veini potenih amerikih roditelja koji su bili uvjereni da je UNESCO pravi nain da pripreme sljedeu generaciju graana svijeta za zajedniki ivot. Zar ne vidite to se dogaa? Kroz UNESCO ameriki se kolarci odvlae od odanosti svojoj dravi. Ameriki kolarci indoktriniraju se s idejom svjetske vlade, dok Rusi pripremaju svoju djecu da upravljaju tom svjetskom vladom. Omekavaju domoljublje nae sljedee generacije, a ojaavaju svoje. Krajnji rezultat ovog nejednakog utjecaja previe je oit da bi zahtijevao da ga se razjanjava. Bivi senator William Benton rekao je, obraajui se UNESCO-u: "Na poetku smo dugog procesa ruenja zidova naeg nacionalnog suvereniteta. U ovom bi UNESCO trebao biti, i zaista mora biti pionir." Ali crvena Poljska je izala iz UNESCO-a. I crvena ehoslovaka. I crvena Maarska. Oni u svojim kolama nee prie o ruenju zidova i o ljubavi prema svima. 168

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

Oni e voljeti i poduavati komunizam, a samo emo mi, Sjedinjene Amerike Drave, razrjeivati svoje domoljublje sve dok od nae zastave ne ostane izblijedjela krpa za koju se ne isplati boriti. Mogli biste imati potekoa da uvjerite zaposlene u vaoj koli da upo trebljavaju UNESCO-ove materijale, makar oni to inili. Najbolja je provjera izravno upitati djecu da li je "kolektivizam neizbjean", "poligamija prihvat ljiva", da li "privatnom vlasnitvu nema mjesta u novom svjetskom poretku", da li smo "svi mi graani svijeta, odani svim nacijama, a ne samo jednoj". Uitelji su podloni utjecajima. Predsjednik Nacionalnog kolskog udruenja dr. Lyman Ginger izjavio je da Rusija "ima odlian sustav kolstva". Ova izjava temelji se na inje nici da ruski uitelji imaju 1,5 puta veu plau nego kvalificirani radnici. Naravno, ta injenica gubi na privlanosti kad uzmete u obzir da ruski tvor niki radnici moraju raditi 80 sati i 49 minuta da bi kupili jedan par cipela. No, bez obzira na to, mnogi su ameriki uitelji drali da je prihva anje internacionalizma moderno, imitirajui ono to je predsjednik njiho vog udruenja nazvao sovjetskim "odlinim kolskim sustavom". Iako ruske kole ne poduavaju internacionalizam. Komunizam iznad Boga. Rusija iznad svega. Pitajte gu Eleanor Roosevelt o njenom nedavnom posjetu Rusiji. Da li ruske kole provode UNESCO-ov program? Sasvim sigurno ne. Da li ruske kole poduavaju da je jedna drava ista kao i sve druge i da svi moramo zajedno ivjeti u Ujedinjenim narodima? Sigurno ne. Naa UNESCO literatura ui ameriku djecu da bismo trebali imati meunarodnu himnu. Da li bi ruske kole to uile rusku djecu? Sigurno ne. Gospoa Roosevelt bila je svjedokom toga da Rusi zahtijevaju potpunu odanost svojoj zemlji. Nastojei u svakom pogledu ojaati svoju zemlju. Po duavajui svoju djecu po Pavlovljevoj metodi tono ono to sovjetskoj dravi odgovara da oni vjeruju. Kako je Pavlov postigao uvjetovani refleks kod svojih pasa, tako oni ue svoju djecu mrziti SAD. Zar u njihovu okruenju nema niega to bi poticalo na svjetski mir? Nema. Uionice su nacionalistika oruja Kremlja. Na UNESCO-ovu seminaru, kojeg vode ameriki uitelji, izjavljeno je: "Posvuda je jedan od glavnih ciljeva kolstva razvitak onih kvaliteta kod graana koje e osigurati temelje na kojima internacionalna vlada mora biti temeljena." Ne, ne "posvuda". Tako prije no to prepravimo nae udbenike, kako UNESCO-ov semi nar preporuuje, "nastojei ih unaprijediti u cilju meunarodnog razumije vanja", budimo sigurni da se svi toga dre, inae su posljedice oite. Mi postajemo nacionalno slabi, dok oni postaju vrsti i jaki. Samo bi ruski gra anin ili subverzivni element to mogao eljeti. 169

D e s Griffin

Molim vas, nemojte mi odgovarati mnotvom argumenata za i protiv koji su izmijenjeni na brojnim debatama American Legiona i VFW-a tije kom godina. Mislim da sam ih vidio sve i nisam ih vie gladan. Mi ne raspravljamo da li je filozofija UNESCO-a dobra ili loa. Mi se ne suprotstavljamo Ujedinjenim narodima. Ne osuujemo meunarodnu suradnju. Nije u pitanju koliko je dobro ili loe prepravljanje naih udbenika, u koje bi se ubacio UN i prepravila povijest, te izbacile Sjedinjene Amerike Drave, a nai uitelji istrenirali da novim generacijama izbriu dravne granice iz njihove svijesti. Tome suprotstavljam samo jednu injenicu. Nije najvanije tko je u pravu, nego to je ispravno. Dok mi uvjetujemo nau djecu da salutiraju zastavi-mjeancu, Rusi svoju djecu uvjetuju srpom i ekiem. Zamislite da smo vi i ja treneri koji pripremaju profesionalne borce, i da vi pripremate svoje da se bore, a ja svoje da pleu menuet; bili bismo di van skup. Ali Rusija trenira borce. Moda se pitate to moete uiniti? Ako elite ouvati domoljublje sljedeih generacija Amerikanaca, tada ga najmlai najprije moraju vidjeti kod kue. Kad se tata stalno buni zbog nepravednih poreza i "lopova u Washingtonu", to nije od velike pomoi da bi se usadila vjera u nau vladu. Tome se mora suprotstaviti potovanje prema dobrim stranama nae drave, umjesto da se stalno istiu loe. Nakon to su maleni napokon uli koju domoljubnu rije u kui, vrije me je da roditelji odu na sastanak PTA-a i aktivno se zainteresiraju za to to se u kolama poduava, a to ne. Ako neete vi, drugi hoe. Ako mislite da moete ostati kod kue i kartati za vrijeme sastanka PTA-a i pustiti Georgea da ide umjesto vas, ne nadajte se niem dobrom, jer se George ne slae uvijek s vama. FBI je ustanovio da komunisti u SAD-u, po smjernicama iz Moskve, us mjeravaju svoje napore da djeluju kroz organizacije koje su na glasu, uklju ujui i PTA grupe. Ako se vi neete zainteresirati za smjer obrazovanja vaeg djeteta, oni hoe. To i rade, upravo sada.

170

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

Mnogo je reeno o tome to Amerikanci podravaju. Jednako su vane stvari koje nee podrati. I za ime Boga, shvatite ovo: nije svatko tko podrava UNESCO-ovu fi lozofiju kolstva komunist. Moda je, nesvjesno, orue u njihovim rukama, ali veinom su to poteni i asni, potpuno iskreni roditelji koji vjeruju kako je ovo najbolji nain da pripreme svoju djecu za budunost u kojoj e mo rati ivjeti s drugima u slozi ili nestati u prahu atomskog razaranja. Nemojte ih pokuati nadglasati, nego im pokuajte strpljivo objasniti da se Rusija, kao i obino, ne dri svoje strane ovog dogovora o suradnji. Rusija ne doputa poduavanje UNESCO-ova programa svojim kolar cima. Rusija zagovara "beskompromisni komunizam", i ako ne pripremimo mlade Amerikance da vjeruju u slobodu bez kompromisa, da je odre sna nom i brane je protiv svih neprijatelja (stranih i domaih), osudit emo mlade Amerikance na dananju sudbinu Maara. Ali ako uspijemo u amerikoj omladini oivjeti neto od vjere koju su imali nai oevi, tada e ovo ponovno postati zemlja slobodnih i domovina hrabrih, dovoljno jaka da dri neprijatelje na dometu oruja, emu je sasvim dovoljno nadati se u nae vrijeme. Svi se m o r a m o sloiti s izjavom biveg generalnog tajnika UN-a, U. Thanta: "Lenjin je bio ovjek vrlo bistra uma, ije su ideje imale duboki utjecaj na tijek povijesti." "(Lenjinovi) ideali mira i mirnog suivota m e u d r a v a m a naile su na iroko m e u n a r o d n o prihvaanje i one su u skladu s ciljevima povelje Ujedinjenih n a r o d a . . . " (Los Angeles Times, 7. travnja 1970.). Ujedinjeni narodi - sa svojim sreditem u newyorkoj "Babilon skoj k u l i " - sasvim sigurno imaju veliku ulogu u sotonskoj zavjeri da se j o j e d n o m podine svi narodi svijeta u o g r o m n o m koncentracij skom k a m p u , s elitom Meunarodnih bankara ija bi vlast bila ne upitna i potpuna. Jo j e d n a n a p o m e n a o organizaciji Ujedinjenih naroda. Postoje dva vrlo z n a k o v i t a religijska simbola u zgradi U N - a u N e w Yorku. Kad uete na glavni ulaz, doeka vas veliki kip golog mukarca: to je Zeus - vrhovni bog poganskog panteona. On predstavlja Sotonu (ili Lucifera), " b o g a o v o g svijeta" (Druga poslanica Korinanima 4,4 i slika 2 6 ) . U kutu - na desnoj strani glavnog predvorja - nalazi se "soba za meditaciju". Oblik njenog p o d a je krnja piramida, simbol Iluminata (v. slika 27 i str. 99-100). U sobu se ulazi kod baze p i r a m i d e . 171

D e s Griffin

Na stranjem zidu sobe za meditaciju, u geometrijskom dizajnu, nalazi se preko stotinu okultnih simbola raznih organizacija: tu su ukljueni masoni, spiritisti i svi drevni kultovi plodnosti. U sreditu sobe nalazi se veliki crni uglaani blok. To je obraeni k a m e n i predstavlja slobodne zidare. Neobraeni blok pred stavlja ovjeanstvo koje se oblikuje i uglaava u p o r a b o m k o m p a s a i kutomjera u jednoliku glatku pravokutnu ciglu koja je spremna za uporabu u gradnji. To je masonski simbol rada na m a s a m a ljudi, koje se pod njihovom kontrolom formiraju u gotovi blok, a za gradnju no vog svjetskog poretka. O v o je moderna primjena nauka A d a m a W e i s haupta o ljudskom "usavravanju" radom! Izbavljenje kroz rad! Iznad vrha crnog bloka nalazi se svjetiljka na stropu. O n a baca zraku svjetlosti na crni blok. O v o simbolizira svjetlost sunca (ili b o g a sunca) koja baca svoje sjeme, ili sjemenje, da oplodi zemlju. O v o simbolizira prosperitet i uspjeh plana izgradnje, p o m o u crnog bloka - ashlara. K a k o s m o vidjeli u poglavljima 4 i 5, sunce predstavlja Lucifera. Namjera je Ujedinjenih naroda sasvim sigurno izrasti u j e d n u svjet sku vladu, sa svjetskom religijom. Lucifer bi, naravno, bio svemu t o m e na vrhu! A k o elimo da Sjedinjene Amerike D r a v e budu spaene, p o sve je j a s n o k a k o m o r a m o izbaciti S A D iz U N - a i UN iz S A D - a !

172

Ujedinjeni narodi - novi Babilon

slika 26
Lik grkog boga Zeusa u glavnom predvorju sredita UN-a u New Yorku

173

D e s Griffin

slika 27
Meditacijska soba u sreditu UN-a, oblikom krnja piramida (znak Iluminata), poloena na bonu stranu 174

DEVETO POGLAVLJE

IZVRNE ZAPOVIJEDI I NOVI USTAV


K a k o s m o napredovali kroz stranice ove knjige, razotkrili s m o i p o t p u n o dokumentirali kompletnu priu, od samih njenih poetaka, sotonsku-babilonsku-imuna Maga-Iluminata-Okruglog stola-socijalistiku-komunistiku-kapitalistiku zavjeru da se uspostavi kontrola nad svim z e m l j a m a svijeta i n a m e t n e totalitarna j e d n a svjetska vlada. U s k a povezanost svih ovih pokreta nije nikakva sluajnost - to je bio plan S o t o n e (prvog iluminista), nevidljivog vladara o v o g svije ta (v. Ez 28,12, 2 Kor 4,4 i Otk 12,9). itatelj je zacijelo svjestan j a s n o g , nepogreivog obrasca koji se provlai kroz povijest - p o g o t o v o modernu povijest - sad kad i m a uvid u novu dimenziju stvari. Po prvi put nacionalni i svjetski doga aji koji su se u vrijeme kad su se odigrali inili "nevjerojatnima", "fantastinima" i "bizarnima", sada su jasno vidljivi i u svom pravom svjetlu. S a d a slijed svjetskih dogaaja napokon ima smisla. B u d u i da su ove injenice nedvojbeno istinite, r a z u m n o je oe kivati da su Izabrani - ija je pohlepa za kontrolom i vlau nad lju dima nezasitna - bili fanatino zaposleni u pozadini, pripremajui neraskidive lance kojima e baciti u okove narod S A D - a kad za to d o e vrijeme. A k o v a m se ova ideja ini toliko pretjeranom da mislite da je ne r a z u m n a ili neostvariva, bolje vam je pripremiti se za j e d n o od najtraumatinijih iskustava vaeg ivota, od kojeg se ledi krv u ilama i die k o s a na glavi. Ne samo da je ovaj koncept stvaran, n e g o je i sa svim dokaziv, to e m o sada i vidjeti. to su izvrne zapovijedi? A k o je mala anketa koju je autor pro veo nekakav pokazatelj, vrlo je malo ljudi u S A D - u koji imaju bilo kakvu ideju to su izvrne zapovijedi, a kamoli k a k o se stvaraju ili provode u djelo.

175

D e s Griffin

Najopasnija od svih izvrnih zapovijedi je 11490, takozvana "vi estruka" zapovijed za poetno stanje u z b u n e , koja je objedinila 23 prethodne izvrne zapovijedi koje je predsjednik Nixon potpisao 28. listopada 1 9 6 9 . Na temelju izvrne zapovijedi 11490 predsjednik Nixon je 15. ko lovoza 1971. proglasio nacionalnu opasnost, vezano za gospodarstvo zemlje. Na prvi pogled ini se da su veina izvrnih zapovijedi koraci koje bi S A D morao poduzeti da bi se pripremio za nuklearni napad i uzvraanje udarca. Meutim, ovo nije sva istina! Trideset i dvije stranice i 200 0 0 0 rijei izvrne zapovijedi 11490 pokrivaju svako zamislivo podruje dananjeg o g r o m n o g i k o m p l e k snog amerikog drutva i j a m s t v o su da, bez obzira na dogaaje, vie nijedan dio zemlje nikada nee biti bez birokratskog nadzora iz W a s hingtona. O n o to u njoj najvie plai je definicija nacionalne opasnosti. O d l u k a o tome to predstavlja nacionalnu opasnost ostavljena je hiru s a m o j e d n o g ovjeka: predsjednika, tko god to bio. Posljedice izvrnih zapovijedi: Iako postoje predsjedniki m e m o r a n d u m i i prijanje izvrne zapovijedi koje nisu o b r a e n e u o v o m poglavlju, autor dri da su to saeci o kojima se govori, o s n o v n e za povijedi koje bi svi Amerikanci morali prouiti ako se ele upoznati s ovim " D a m o k l o v i m m a e m " koji n a m svima visi nad g l a v o m . O v e su zapovijedi ustanovile maineriju koja ovlauje predsjednika i njegove savjetnike da preuzmu kontrolu nad svakim vanijim fakto r o m privatnog sektora u naem drutvu! Ured za poetno stanje uzbune (OEP) zaduen je za pomaganje predsjedniku u svim aktivnostima vezanim za pripremu na opasnosti. Direktor tog ureda lan je subverzivnog Vijea za i n o z e m n e p o s l o v e ! O E P i m a o s a m podrunih ureda i vrhovni je autoritet u svim pitanji ma v e z a n i m za nacionalnu sigurnost tijekom stanja uzbune. Iako je Kongres upravljao razvojem programa za poetno stanje uzbune, autor je uvjeren da u o v o m svijetu koji se rapidno mijenja, i s politikim sta v o v i m a p o d l o n i m a promjeni, naizgled pozitivan proglas vlade moe se p r e k o noi promijeniti u potpuno diktatorstvo. U o v o m dobu
1

Autor zahvaljuje na pomoi Liberty Lobbyja glede informacija predstavljenih u ovom poglavlju.

176

Izvrne zapovijedi i novi ustav

atentata k o r m i l o vlasti moe doi u ruke svakakvih ljudi. Privlanost potpune kontrole koja je sadrana u izvrnim zapovijedima mogla bi sama po sebi izazvati borbu za vlast meu radikalnim e l e m e n t i m a unutar vlade. Povijest izvrnih zapovijedi: Po ustavu Sjedinjenih Amerikih Drava, predsjedniku je vlada dala izvrnu ovlast (lanak II, stavak 1, toka 1), ovlast da "sauva, zatiti i brani Ustav" (lanak II, stavak E, toka 7) i ovlast da nadgleda vjernu provedbu zakona (lanak II, sta vak 3). O v e ovlasti podrazumijevaju i ovlast da se izdaju izvrne zapo vijedi. Izvrna zapovijed nikada nije bila definirana od strane Kongre sa. U uporabi od najranijih dana republike, izvrna se zapovijed uglav nom upotrebljavala u javnoj domeni, kao to je izdvajanje zemlje iz fe deralnih rezervi i slino. Tijekom Prvog svjetskog rata uporaba izvrne zapovijedi je proirena, a izvrne ovlasti poveane. U ranim godinama izvrne zapovijedi nisu bile numerirane i kako nije postojao sustav re gistriranja, ukupni broj zapovijedi nije poznat. Puno se puta raspravlja lo da li su o n e vaee, ali pravilo koje bi odredilo granice njihove upo rabe nikada nije odreeno, ni od strane suda, a ni Kongresa (Kongres na knjinica, Istraga zakonika br. 398/117-9). Izvrna zapovijed nije zakon koji je donio Kongres, niti pravilo koje je postavilo Vrhovni sud, ili bilo koji drugi sud. To je proglas izdan od predsjednika, upisan u federalni registar, koji je postao za k o n o m 15 d a n a nakon upisa - zakon j e d n a k o vaei kao da ga je izglasao K o n g r e s ili potvrdio Vrhovni sud. Poveanje ovlasti koje su izvrne zapovijedi davale osobi na vrhu, odigralo se za vrijeme R o o seveltove administracije. Roosevelt je izdao izvrnu zapovijed defini rajui izbijanje rata u Europi kao "djelominu opasnost", koja je ima la ostati na snazi tijekom rata i "est mjeseci poslije". Kada je postala nevaeom, svejedno je ostala uknjiena, spremna za sljedeu " o p a s nost". U svibnju 1941. Franklin D. Roosevelt proglasio je stanje " n e ograniene nacionalne opasnosti" koje je imalo ostati na snazi d o k se proglas ne p o v u e . Jo j e d n o stanje opasnosti proglasio je predsjed nik T r u m a n 1950., nakon intervencije crvene Kine u Korejskom ratu. T r u m a n je u travnju 1952. slubeno p o v u k a o oba proglasa opasnosti vezana za Drugi svjetski rat, ali je j a s n o potvrdio proglas iz 1950. 177

D e s Griffin

Predsjednici Eisenhower, Kennedy, Johnson i Nixon takoer su po tvrdili taj proglas k a d a su preuzimali predsjednitvo. Izvrne zapovijedi mogu imati teinu ratnog zakona: predsjedni ke deklaracije koje su ukazivale na to da "nacionalna o p a s n o s t " po stoji nikada nisu prerasle u ratni zakon, p r e m d a predsjednik za to ima ovlasti. Nesumnjivo, to bi se dogodilo u sluaju n a p a d a na S A D . Po sljednji ratni zakon bio je na snazi na Havajima, nekoliko sati nakon n a p a d a na Pearl Harbor 1941. Zanimljivo je napomenuti tendenciju ratnog z a k o n a da s a m sebe produljuje, koja je vidljiva iz o v o g pri mjera: vojska je zadrala osnovnu kontrolu nad Havajima sve dok V r h o v n i sud nije 1944., dugo nakon to su pogibeljne okolnosti pro le, proglasio k a k o je nastavak ratnog z a k o n a neustavan. Izvrna zapovijed 11490 odreuje rasporeivanje funkcija u po e t n o m stanju u z b u n e na federalne slube i agencije: B U D U I DA nacionalna sigurnost ovisi o naoj m o g u n o s t i da o s i g u r a m o kontinuitet vlade na svim razinama, u bilo kakvoj situaciji tipa nacionalne opasnosti koja bi mogla zadesiti zemlju; i B U D U I DA opstanak drave ovisi o uinkovitoj nacionalnoj spremnosti da se suoimo s opasnou, ukljuujui nuklearni napad; i B U D U I D A uinkovita nacionalna spremnost zahtijeva i m e n o vanje funkcija koje bi se morale obavljati tijekom takvih opasnosti, raspodjelu odgovornosti u izradi planova za obavljanje tih funkcija, te raspodjelu odgovornosti za razvijanje kapaciteta u provoenju tih planova; i B U D U I D A j e Kongres odredio razvijanje takvih p l a n o v a z a poetno stanje u z b u n e na nacionalnoj razini, i osigurao sredstva za njihovo provoenje; i B U D U I D A j e planiranje ovog poetnog stanja u z b u n e utvre ni p r o g r a m vlade S A D - a vie od dvadeset godina; S T O G A S A D A , ovlau koja mi je dodijeljena k a o predsjedni ku Sjedinjenih Amerikih D r a v a . . . odreuje se sljedee: Sljedee 32 stranice odreuju funkcije koje e u opasnosti obav ljati slube i agencije: 1. Ministarstvo drave 2. Dravni trezor 3. Ministarstvo obrane 4. Ministarstvo pravosua 178

Izvrne zapovijedi i novi ustav

5. Potanska sluba 6. Ministarstvo unutranjih poslova 7. Ministarstvo poljoprivrede 8. Ministarstvo trgovine 9. Ministarstvo rada 10. Ministarstvo zdravstva, kolstva i socijalne skrbi 1 1 . Ministarstvo stanovanja i urbanog razvitka 12. Ministarstvo prometa 13. Komisija za atomsku energiju 14. Civilni zrakoplovni odbor 15. B a n k a za uvoz i izvoz 16. N a d g l e d n a sluba federalne banke 17. F e d e r a l n a komisija za komunikacije 18. Federalna komisija za elektrinu energiju 19. Sluba opih usluga 20. Komisija za domau trgovinu 2 1 . N a c i o n a l n a zrakoplovna i svemirska komisija 2 2 . N a c i o n a l n a znanstvena zaklada 2 3 . O d b o r za eljezniki promet 2 4 . Komisija za sigurnost i razmjenu 2 5 . Administracija malih tvrtki 2 6 . U p r a v a doline Tennessee 2 7 . Komisija j a v n e slube Sjedinjenih Amerikih D r a v a 2 8 . Administracija veterana. O v o su saeci nekih vanijih poglavlja: Stavak 1 0 1 . Svrha. O v a zapovijed utvruje dodjeljivanje funkci ja u p o e t n o m stanju u z b u n e raznim slubama i agencijama koje su do sada sadrane u 21 izvrnoj zapovijedi i 2 zapovijedi mobilizacije obrane n a v e d e n e u stavku 3015 ove zapovijedi... Stavak 3 0 1 2 . Prenoenje ovlasti. Upravitelj svake slube i agen cije o v i m je ovlaten prenijeti upravljanje funkcijama koje su mu d o dijeljene o v o m zapovijedi, te odrediti prenoenje ovlasti na agencije ili slube, asnike i slubenike SAD-a. Stavak 3 0 1 3 . Prijenos funkcija. O v o m zapovijedi svaka funkcija u p o e t n o m stanju uzbune, ili njeni dijelovi, moe biti prenesena iz j e dne slube ili agencije u drugu, s dozvolom upravitelja tih organiza cija i uz pristanak direktora ureda za poetno stanje opasnosti.

179

D e s Griffin

Po ovlastima d a n i m a s izvrnom zapovijedi 11490, predsjednik S A D - a m o e proglasiti izvanredno stanje, i tada: preuzeti kontrolu nad svim medijima, preuzeti kontrolu nad svim izvorima energije (elektrini, nukle arni, naftni, itd.), preuzeti kontrolu nad svim zalihama hrane, preuzeti kontrolu nad svim cestama i lukama, preuzeti kontrolu nad eljeznicom, d o m a o m p l o v i d b o m i skla ditima, zapovijediti svim civilima da rade pod federalnim nadzorom, kontrolirati sve aktivnosti vezane za zdravstvo, kolstvo i soci j a l n u skrb, popisati svakog mukarca, enu i dijete u SAD-u, premjestiti bilo koji dio stanovnitva s j e d n e lokacije na drugu, preuzeti kontrolu nad svim ureajima koji m o g u iriti elektro m a g n e t s k o zraenje, uvesti I Z V A N R E D N E M J E R E u bilo koju instituciju, sustav ili slubu bitnu za opstanak drave, preuzeti kontrolu nad svim farmama, ranevima i u m s k i m d o brima tako da ih titi, vodi i koristi, zahtijevati izvanrednu socijalnu p o m o (hranu, odjeu i obuu) od privatnih kuanstava za one koji m a j e p o m o potrebna, odrediti koliinu novca koji moete podii sa svojih b a n k o v n i h rauna, tednje i kredita, zatvoriti burzu i zamrznuti cijene dionica i obveznica. Sve o v e stavke, i m n o g e druge koje su j a s n o p r e d o e n e na 32 stranice u g o t o v o 2 0 0 0 0 0 rijei, odnose se na svaku do sada izdanu izvrnu zapovijed, osim ako nije posebno naglaeno suprotno.

IZVRNA ZAPOVIJED 11615


Izvrnu zapovijed br. 11615 izdao je 15. rujna 1 9 7 1 . predsjednik N i x o n . Odnosi se na stabilizaciju cijena, stanarina, nadnica i plaa. Iako je " z a m r z a v a n j e " plaa i cijena trebalo trajati s a m o 90 dana, zapovijed je rezultirala drugom birokratskom u s t a n o v o m n a z v a n o m Vijee trokova ivota.

180

Izvrne zapovijedi i novi ustav

O v o e vijee gotovo sigurno ostati s n a m a j o d u g o vremena, rastui u moi i veliini, s prateim ogranienjima koje pogaaju pro sjene graane. Tajnik trezora je predsjednik tog vijea, a predsjednik Sustava federalnih rezervi je savjetnik. Stavak 3 izvrne zapovijedi 11615 daje vijeu sve ovlasti koje su bile p r e n e s e n e na predsjednika Z a k o n o m o gospodarskoj stabilizaciji iz 1970. Vijee se odrava kroz Slubu unutranjih dravnih prihoda. U pogledu poreza, vijee je z a k o n o m ovlateno prisiliti svakog gra anina da vodi odgovarajuu evidenciju, koju na zahtjev mora p o kazati, pod prijetnjom od 5 0 0 0 $ kazne.

IZVRNE ZAPOVIJEDI - UTJECAJ NA RAD KONGRESA


Bilo je pokuaja da se opozovu predsjednike ovlasti sadrane u izvrnim zapovijedima. Zadnji poznati pokuaj bio je u svibnju 1971., kada je senator Charles M c C . Mathias mlai izjavio: " M o r a m o odba citi koncept nacionalnih izvanrednih stanja koje predsjednik moe po svojoj slobodnoj volji proglasiti u vrijeme mira, bez vremenskih o g ranienja. Kongres bi trebao z a k o n o m p o n o v n o zadobiti to ustavno pravo, za koje je dopustio da bude uzurpirano. M o r a m o opet utvrditi princip da je upravljanje izvanrednim stanjima d o p u t e n o samo u kratkim razdobljima kada Kongres ne moe djelovati iz razloga izrav no povezanih s trenutnom izvanrednom situacijom." U kontekstu neogranienih ovlasti koje izvrne zapovijedi daju, zanimljivo je spomenuti govor pred senatskom b a n k o v n o m i monetar nom komisijom, odran 2 3 . oujka 1953., kad je neizabrani predsjed nik S A D - a Bernard Baruch postavio strastveni zahtjev za "stalnom mobilizacijom zakonodavstva". Veina njegovih primjedbi pojavila se u izvrnim zapovijedima koje su uslijedile. Takoer je od znaenja da je izvrna zapovijed 10952, koju je pot pisao predsjednik Kennedy 1961., i koja je j o i danas aktivna, pre bacila sve funkcije civilne obrane na Ministarstvo obrane, u vrijeme kada je ministar bio Adam Yarmkolinsky. U govoru kojim se protivio tom prijenosu, senator Fulbright dao je izjavu ije su konotacije za straujue: "Budui da se civilna obrana dri izriito nacionalnom odgovornou, planiranje akcija u civilnim izvanrednim stanjima zahtijeva usku suradnju N A T O - s a v e z n i k a . . . " 181

D e s Griffin

TO JE NACIONALNO IZVANREDNO STANJE?


S a m o predsjednik to tono zna, a on ima bezbroj opcija. Krimi nal na ulicama m o g a o bi biti podruje za koje bi predsjednik m o g a o izjaviti k a k o nije uinjeno dovoljno da se izbjegne anarhija. Sadanje stanje to bi i te k a k o opravdavalo: u zadnjem desetljeu nasilni kri minal je u porastu od 176%. to sprjeava predsjednika da proglasi izvanredno stanje i zaplijeni sve oruje u privatnim r u k a m a ? Po ovlasti izvrne zapovijedi 11490, predsjednik m o e narediti prebacivanje bilo kojeg dijela stanovnitva s j e d n o g podruja na dru go, i i m a potporu zakona. A k o bi ijedan graanin ili skupina graana protestirali, ostatak drave to nikad ne bi saznao j e r bi svi k o m u n i k a cijski kanali i mediji bili pod kontrolom i u p r a v o m drave! Ustav Sjedinjenih Amerikih Drava nadreen je izvrnim, za k o n o d a v n i m i sudskim ograncima vlasti. To m o r a takvim i ostati.

NOVI USTAV
K a k o su izvrne zapovijedi konstruirali Izabrani, da bi se nosili s dolazeim katastrofama nacionalnih "izvanrednih stanja" - koja e biti izravni rezultat potkopavanja naeg drutva od strane zavjereni ka - r a z u m n o je za oekivati da su Izabrani napravili k o r a k dalje i pripremili teren za uvoenje n o v o g ustava S A D - a . Oni nee iznevje riti naa oekivanja. M n o g o su godina opunomoenici Fordove zaklade bili lanovi Vijea za inozemne poslove. Fordova je zaklada osnovala republiki fond 1953. P o d u p r a v o m Paula G. Hoffmana i Roberta M. Hutchinsa, oboji ce poznatih ljeviara, republiki fond zapoeo je s r a d o m , guei na sve m o g u e naine jaki antikomunistiki duh koji je zavladao nakon skandala s A l g e r o m Hissom i frustracija Korejskog rata. Osnovali su Centar za studiju demokratskih institucija u Santa Barbari u Kaliforniji 1959. U listopadu 1970., ova vrlo "prestina" organizacija objavila je u s v o m asopisu Center lanak pod nazivom "Ustav ujedinjenih amerikih drava". Institut je objavio da su est godina prije objav ljivanja neki od najveih u m o v a zemlje bili zaposleni na izradi tog d o k u m e n t a . Pokreta toga bio je Rexford G u y Tugwell, radikal koji je bio tijesno povezan s Rooseveltovim " N e w dealom". 182

Izvrne zapovijedi i novi ustav

Vrlo j e sloeno domoljubno nastrojenom A m e r i k a n c u p o t p u n o pojmiti to Izabrani planiraju za njega i njegovu zemlju, koja bi tre bala biti "zemlja slobodnih". Novi planovi pozivaju na ukidanje ustava S A D - a i uspostavlja nje vladajue elite Izabranih. O n o to slijedi samo je primjer planova zavjerenika: lanak I, dio A, stavak 11: "kolarina e biti o j a v n o m troku za one koji zadovolje na testu pogodnosti." (Privatne kole nee biti d o putene. Svim seljacima treba isprati mozak i natjerati ih da prihvate stavove partije.) lanak I, dio B, stavak 8 izjavljuje da e se "noenje oruja ogra niiti na policiju, vojsku i one koji su zakonom za to ovlateni". (Kon trola oruja da se seljaci dre u ahu.) lanak II, stavak 1: "Formirat e se n o v e drave, od kojih nijed na nee imati manje od 5% kompletnog broja stanovnika. Postojee drave m o g u biti zadrane i imati status novih, ako to komisija za granice, koja e biti osnovana, tako odlui." lanak IV, stavak 2: "Bit e formiran Nacionalni o d b o r za pla niranje, sastavljen od 15 lanova koje e odrediti predsjednik." (Pot p u n a kontrola izabranih.) lanak V, stavak 1 izjavljuje da e se predsjednik birati na raz doblje od devet godina; stavak 2: postojat e d v a potpredsjednika. Stavak 3: "Ministar financija nadgledat e nacionalni financijski i monetarni sustav, odreivati glavna trita i kreditne institucije..." lanak VI, dio A, stavak 1 izjavljuje da e Senat biti sastavljen od "bivih predsjednika, potpredsjednika, vrhovnih sudaca, nadgled nika, predsjednika odbora za planiranje i p r o v e d b u . . . " Ostale e lanove "imenovati predsjednik", i u stavku 2, "lanstvo e biti d o i v o t n o " . lanak VI, dio B, stavak 9, podstavak 8: "Sudske i administrativ ne slube sudjelovat e u odravanju svjetskog poretka, kojima e od lukom predsjednika biti dane ovlasti u meunarodnom zakonodavstvu." lanak VI, dio B stavak 9, podstavak 10: " P o m a g a t e se drugim narodima, iji standard nije na zadovoljavajuem stupnju, bit e iza brana administracija zaklada kao p o m o u m e u n a r o d n i m slubama, kad god to b u d e m o g u e ; investirat e se i pridonositi razvoju drugih dijelova svijeta." 183

D e s Griffin

(Ameriki porezni obveznici bit e iskoriteni, izgladnjivani i do smrti ispijeni da bi se naa imovina raspodijelila svijetom. O v o je i sti m a r k s i z a m : " S v a k o m e po njegovim zaslugama, s v a k o m e po nje g o v i m potrebama.") lanak X, stavak 2 poziva na stvari kao to su " o d b o r za planira nje", "nadglednik", "uvar" i "regulator". K a d a su g. Tugwella, glavnog autora ovog dokumenta, upitali na koji bi nain bilo m o g u e usvajanje ovog ustava, odgovorio j e : " . . . M o g l o bi se dogoditi da se sadanji sustav vlade pokae toli k o m smetnjom i p o t p u n o zakae u zadovoljenju potreba naroda, pa bi izbila o p a kriza. Tada bi moglo doi do prepravljanja o s n o v n i h za kona i ako se to dogodi, ovaj model, na kojem smo radili tijekom godi na, m o g a o bi biti uzet u obzir" (The Center Magazine, Vol 3, br. 5, str. 52). Komentirajui novi ustav, National Spotlight od 2 9 . oujka 1976. je izjavio: " T u g w e l l i njegove pristae izjavili su da je ustav S A D - a nejasan d o k u m e n t zasnovan prije 200 godina i neprikladan za dananjicu. Novi bi ustav ukinuo drave i osnovao manji broj regija, zvanih republike. To ne bi bile republike u n e k o m r a z u m n o m smislu te rijei. ( T o ) . . . bi bili tek administrativni eunusi, koji ne bi imali ni malo moi nad n a r e d b a m a o d o z g o . " "Prosvijetljeni" na vrhu vodili bi igru. Graani bi bili svedeni na puke brojeve, k a k o je to predvidio dr. Carroll Quigley: " . . . njegova (individualna) sloboda izbora e biti kontrolirana unutar vrlo jasnih alternativa, budui da e biti numeri ran pri roenju, i praen kao broj kroz njegovo obrazovanje, even tualnu vojnu ili drugu javnu slubu, plaanje poreza, svojim zdravstve nim i medicinskim posebnostima i konanim umirovljenjem i smru."

184

DESETO POGLAVLJE

MANIPULATORI NOVCEM

A k o je vjerovati vrlo mjerodavnoj Guinnessovoj knjizi rekorda, najvea pljaka u povijesti dogodila se u Njemakoj 1948. Sveuku pan "plijen" bio je vie od devet milijuna dolara. U o v o m sluaju, Guinness je u krivu - potpuno u krivu! Najve a i najdrskija pljaka svih v r e m e n a odvija se u S A D - u j o od 1914. Do danas je opljakano vie bilijuna dolara. O v a e izjava zasigurno veini itatelja zvuati a p s u r d n o i ne vjerojatno. M o l i m vas da nastavite s itanjem i na stranicama koje sli j e d e vidjet ete kako istina j a s n o i nepogreivo izlazi na vidjelo. "U ovoj zemlji postoje neke od najkorumpiranijih institucija koje je svijet do sada vidio. G o v o r i m o Odboru federalnih rezervi i o b a n k a m a federalnih rezervi, u daljnjem tekstu nazvane F e d . . . " " T o nisu dravne institucije. To su privatni monopolisti koji vre baju ljude Sjedinjenih Amerikih Drava za svoju korist, i korist svo jih muterija u i n o z e m s t v u . . . " "U toj mranoj posadi financijskih pirata ima takvih koji su u sta nju prerezati ovjeku grlo, samo da dou do dolara u njegovu d e p u . . . " T k o je izgovorio te rijei? Pobjenjeli fanatik ludog pogleda, na kutiji na Pershing Squareu? Poremeeni idiot pod utjecajem psihodeline d r o g e ? Frustrirani pripadnik radnike klase koji se ne moe nositi s vrtoglavom inflacijom? Ne, o v e rijei izgovorio je za govornicom u D o m u zastupnika nitko drugi do asni Louis T. M c F a d d e n , koji je vie od deset godina obnaao funkciju predsjednika Monetarne i bankarske komisije. On je bio u savrenoj poziciji da b u d e upoznat s injenicama! Ne vjerovati da smo kao drava uvueni u zamku grozno k o m pleksne krize koja se stalno produbljuje, bio bi vrhunac lakovjerno sti. Pokazatelji se vide svuda - nacionalni d u g od vie milijardi, 185

D e s Griffin

velika nezaposlenost, ogromne liste socijalnih sluajeva, nervozo tri te dionica i mnogi dravni, gradski i osobni budeti koji b e s p o m o no plutaju u olujnom moru crvene tinte!

HISTERINA PERSPEKTIVA
Da li se o v a katastrofina financijska kriza s a m o " d o g o d i l a " ili je bila izazvana? Da li s m o samo u nju upali - ili s m o bili baeni? Da b i s m o j a s n o razaznali odgovore na ova pitanja od vitalne vanosti, m o r a m o se vratiti samim p o e c i m a nae d r a v e i krenuti t r a g o m povijesti naeg gospodarstva. M o r a m o se vratiti tekstovima i g o v o r i m a ljudi poput Washingtona, Jeffersona, Jacksona i Lincolna ljudi koji su izravno odgovorni za tijek amerike povijesti. M o r a m o pratiti povijesne dogaaje kroz prizmu originalnih d o k u m e n a t a , da bismo ustanovili istinu. Na taj e m o nain pronai u z r o k e ovih posljedica koje danas m o e m o vidjeti svuda oko nas. Kada spoznamo injenice i uvidimo savrenu povezanost uzroka i posljedica, nekada suhoparne, dosadne i jednoline stranice povijesti oivjet e i postati p u n e znaenja. T a k o e r e m o biti prisiljeni zakljuiti k a k o su "sile u sjeni" uloile velik trud da se ove j e d n o s t a v n e istine skriju od ame rike javnosti. Na p o e t k u . . . Vei broj vrlo vanih dogaaja o d i g r a o se na svjetskoj sceni u d o b a kada su prvi europski doseljenici poeli dola ziti u novi svijet: renesansa, izum tiskarskog stroja, protestantska reformacija i tiskanje Biblije Kinga Jamesa. Sve je to zajedno imalo du b o k utjecaj na ivote i stavove pionira. Otkrie o g r o m n o g , praznog kontinenta, otvorenog za kolo nizaciju predstavljala je mogunost n o v o g poetka u zemlji koja nije bila prenapuena i koja je obeavala veliko bogatstvo. O n a je takoer nudila m o g u n o s t izbjegavanja raznih kazni koje su se izricale u Europi i m n o g o slobodniji ivot. injenica da je A m e r i k a bila udalje na od E u r o p e dva o p a s n a mjeseca plovidbe, ograniila je broj onih koji su krenuli na zapad na one koji su stvarno imali "potrebu slo b o d n o disati". Poraz panjolske armade bio je naznaka pada moi panjolaca i uzdizanja Engleske kao svjetske sile. Posljedica toga bila je da su, b a r e m u poetku, novi svijet naseljavali uglavnom Britanci. 186

Manipulatori novcem

ISPRVA... FINANCIJSKA SLOBODA


Britanska je kruna bila zadovoljna s tim da obini graani osni vaju n a s e o b i n e i davala im je povelje, u g l a v n o m po njihovim zah tjevima. S v a k a je kolonija m o g l a imati svoje zakone, p o d uvjetom da oni ne proturjee engleskim zakonima. Isprva britanski parlament nije i m a o nikakvu vlast u kolonijama. Ustavi u kolonijama nisu bili ograniavani. Da je Britanija pokuala uzurpirati prava kolonista, naila bi na velik otpor. Kolonisti su bili zadovoljni to imaju dobre odnose s E n g l e s k o m , ali su odbijali bilo kakav politiki diktat. J e d n o od prava koja su bila zagarantirana kolonijama bilo je pra vo da tiskaju svoj novac. U tom se trenutku u povijesti uporaba papir natog n o v c a u p r a v o poela iriti. Kolonije su prihvatile ovaj p o g o d a n oblik n o v c a i platile njegovo uvoenje izvoenjem j a v n i h radova, dok se nije nakupilo dovoljno novca da bi bez ogranienja m o g a o cir kulirati. To su bile vrste valute koje su vlasti izdavale bez plaanja kamata privatnim bankarima! Bilo bi teko prenaglasiti ulogu Biblije u tim ranim g o d i n a m a formiranja. Knjiga je bilo vrlo malo i postojalo je prilino zanimanje za njih. Biblija je bila knjiga tiskana u daleko najveem broju primje raka. Njezin se sadraj prouavao s entuzijazmom i potovala ju je veina stanovnitva; bila je prihvaena kao rije Boja - i postala je z a k o n o m zemlje! Iako njen sadraj nije uvijek bio najbolje shvaen, bila je b e z obzira na to konani sudac u m n o g i m sporovima. U skladu s tim, drutvo je generalno bilo utemeljeno na biblijskim prin cipima - tedljivosti, marljivosti, integritetu, vrstim obiteljima i vje ri u s v e m o g u e g Stvoritelja, Boga. Kombinacija biblijskog znanja i osobnog iskustva nauila je lju de da nemaju povjerenja u bankare i manipulatore n o v c e m . K a k o e biti zorno prikazano, ovaj nedostatak povjerenja bio je i te kako oprav dan! K a k o se sedamnaesto stoljee bliilo kraju, odigrao se dogaaj m o n u m e n t a l n e vanosti u Europi - dogaaj koji je utjecao na tijek svjetske povijesti. Pojedinosti nalazimo u Slomu novca, knjizi Christophera Hollisa: " V l a d a W i l l i a m a III. nala se 1694. u tekom n o v a n o m kripcu. Drutvo bogataa, na elu s W i l l i a m o m Patersonom, ponudilo je 187

D e s Griffin

Williamu III. pozajmicu od 1,200.000 (est milijuna dolara) s 8% kamata, pod uvjetom da 'guverner i Kompanija banke E n g l e s k e ' , kako su se zvali, imaju pravo izdavati novanice u ukupnoj vrijednosti kapitala. D r u g i m rijeima, banka je dobila pravo skupiti 1,200.000 u zlatu i srebru i pretvoriti ih u 2,400.000 , s tim da je 1,200.000 u zlatu i srebru posudila vladi, a ostatak od 1,200.000 novanica za drala za svoju uporabu. Paterson je iskreno priznao da je ta privi legija koja je d a n a banci bila privilegija da stvore novac ni iz ega. ' A k o vlasnici b a n k e ' , izjavio je, 'mogu pustiti svoja sredstva od 1,200.000 u opticaj, a da ne ostavljaju vie od 200.000 do 300.000 u banci, ta e banka biti uzrokom 900.000 ili 1,000.000 svjeeg novca u n e s e n o g u zemlju.' U praksi nisu drali 200.000 ili 300.000 u rezervi. G o d i n e 1696. u opticaju je bilo 1,750.000 u novanica ma, a 36.000 u rezervi." "Inteligentni su kritiari uvidjeli da je taj eksperiment pokazao k a k o je savreno m o g u e proizvoditi novac bez pokria u metalu, ali da je o p a s n o i nepoteno dopustiti da privilegija proizvodnje d o e u privatne r u k e . . . " Velike su promjene nastupile kada je novoformirana privatna banka koja se krila iza imena "Bank of E n g l a n d " poela tiskati i iz davati svoj privatni novac. Njeni su vlasnici uskoro poeli bacati za vidne poglede na amerike kolonije, koje su se brzo razvijale. Neza dovoljni profitima koje su postigli kroz trgovinu s kolonistima, ti su bankari pokrenuli ciljanu i p o m n o smiljenu kampanju s ciljem da iskoriste i stave p o d kontrolu vrijedne koloniste. Ta je kampanja bila, vie no ijedan drugi faktor, razlogom Rata za nezavisnost. Zapisi Benjamina Franklina, koji je stalno naglaavao apsolutnu vrijednost potene i vrste valute, takoer otkrivaju prave motive engleskog g o s p o d a r s k o g rata protiv Sjedinjenih Amerikih Drava.

STRANO UPLITANJE ZAPOINJE


Godina 1720. vidljiv je poetak kontrole stranaca nad izdavanjem naeg novca. "Dostavljene su upute (od strane britanske v l a d e ) . . . svakom guverneru u Americi da ne dopusti izdavanje vrijednosnih papira, osim za podravanje vlade, bez iznimke, dok kralj drugaije ne odlui" (Bancroftova povijest kolonizacije Sjedinjenih Drava Ame rike, str. 263). 188

Manipulatori n o v c e m

Jedna od posljedica bila je da je " 1 7 3 8 . vrijednost m o n e t e N o v e Engleske pala u odnosu na britansku" (str. 263). U n a t o toj injenici, "to je razdoblje bilo u znaku prosperiteta kolonija, kojem nije bilo konkurencije. Stanovnitvo koje se udvostruilo tijekom 25 godina obogatilo se na industriji" (str. 265). O v o je d o k a z da su teak rad te lokalno kontrolirana moneta, k o j o m se o p r e z n o upravljalo, bili velikim dijelom odgovorni za brz rast i napredak n o v o g svijeta! Vano je napomenuti da kolonije, dok su god imale dobre zalihe svoje valute u opticaju, nisu morale plaati kamate europskim bankarima za "privilegiju" uporabe njihovih valuta! " O d b o r trgovine (britanski) je u oujku 1751. predstavio nova nicu (parlamentu) da bi se ograniili vrijednosni papiri (valuta kolo nija) u Novoj Engleskoj, s dodatnom klauzulom da se kralju preputa davanje daljnjih uputa." " O d b o r za trgovinu cijelo je vrijeme razvijao svoj plan za kon trolu A m e r i k e " (str. 367-368). Kao rezultat toga, kolonisti su bili pri siljeni posuivati novac uz kamatu od bankara, da bi ga stavili u opti caj. Z a b r a n a izdavanja vlastitog novca, koju su engleske vlasti 1764. nametnule kolonijama u Novoj Engleskoj, proirila se na ostatak kolonija. "Uplitanje engleske vlade (po diktatu bankara) i zabrana tiskanja n o v c a donijela je vie od trenutnih rezultata; potaknula je opoziciju; drala se nepravednim mijeanjem i p o m o g l a je razvijanju nezadovoljstva engleskom u p r a v o m " (Dewey, Financijska povijest Sjedinjenih Amerikih Drava). N e m a sumnje da su neke kolonije poinile pogreke i kao rezultat toga trpjele. Ipak, kolonisti su krenuli u rat za odranje svog suverenog prava da izdaju svoj novac. Kako je to Gertrude Coogan istaknula u svojoj knjizi koja obiluje informacijama, Stvaratelji novca: "Nae rane povijesne knjige zaudo izostavljaju injenicu da je nekoliko godina prije 1773. britanski parlament bio zaposlen ponitavanjem zakona po kojima su amerike kolonije ostvarivale svoja temeljna prava da stva raju i izdaju svoj novac. M n o g o je reeno o oporezivanju na slijepo, ali ono to se krije iza te fraze je zanemareno. injenica je da su manipu lator! iz ' E n g l e s k e ' banke, nakon to su stekli kontrolu nad britanskom industrijom pomou estih kriza, bacili svoje pohlepne poglede na ameriku trgovinu i industriju i primili se posla da se dokopaju novca kolonija i time i njihove industrije" (str. 181).

189

D e s Griffin

Razlog zbog kojeg su Englezi kolonijama uskratili pravo na stva ranje i izdavanje svog novca je jednostavan: bankari nisu eljeli da kolonisti budu sposobni za meusobnu trgovinu, bez plaanja danka Engleskoj banci, koju su nametali Amerikancima kao posrednika u nji hovoj meusobnoj trgovini. Cilj je bio jasan: prisiljavajui Amerikan ce da plaaju kamate, europski manipulatori novcem eljeli su porobiti kolonije utapajui ih u moru dugova. Kako je Benjamin Franklin j a s n o izjavio: "Plan naih neprijatelja je uiniti amerike skuptine beskoris n i m a . . . U n a e m je interesu da to sprijeimo" (Radovi Benjamina Franklina, Federal Edition, Puntam, str. 307). Nastojanje da se uzurpiraju prava kolonista bilo je v o e n o pre ma interesima M e u n a r o d n i h bankara, da bi se A m e r i k u gospodarski pokorilo. R o b a koja je isporuivana u kolonije bila je pretjerano visokih cijena, unato injenici da je u Engleskoj bila hiperproizvodnja. Ka ko je E n g l e s k a zahtijevala da je se isplati u k o v a n o m n o v c u (zlatnom ili srebrnom), kolonije su iscrpljivale svoje zalihe tih dragocjenih me tala koje su stekle trgovinom s drugim dravama. Postavljen je embargo na trgovinu s bilo kojom d r u g o m dravom osim Engleske. Ovaj potez o n e m o g u i o je A m e r i k a n c i m a da dou do n e o p h o d n o g k o v a n o g novca kojim su plaali engleske proizvoae, koji su do tada spali na poloaj upravitelja tvornica p o d vlau ban kara. Na taj su nain Amerikanci bili prisiljeni posuivati od Engles ke b a n k e i gomilati obveznice i k a m a t e na raun svog duga. Zapisi Benjamina Franklina svjedoanstvo su e n o r m n e korupcije koja je p o s v e ispunila britansku vladu i dravu u to vrijeme. Pisao je Josephu G a l l o w a y u u L o n d o n 17. veljae 1768. da je " o v a cijela pot kupljiva nacija sada na prodaju (najboljem p o n u a u ) i bit e pro d a n a za otprilike d v a milijuna, a sam bi je vrag m o g a o otkupiti od sa danjih nuditelja (ako bi ponudio pola milijuna vie)". Prvi kontinentalni kongres odran je 5. rujna 1774. Mjesec dana poslije izaslanici su objavili svoju Deklaraciju odluka. T a k o e r su formirali udrugu raznih kolonija, iji je cilj bio bojkotiranje engles kih dobara. Englezi su se osvetili time to su zabranili trgovinu sa svojim vlastitim kolonijama. Premda, po rijeima Jeffersona, nije postojala ni " a p t o m izgo v o r e n a " o d l u k a da se slubeno prekinu odnosi s V e l i k o m Britanijom 190

Manipulatori novcem

u to doba, situacija se brzo promijenila. Kralj G e o r g e III. izdao je 2 3 . k o l o v o z a 1775. svoju Izjavu o pobuni. Kriza se brzo razvila i dola do " s u d b o n o s n o g dana", 4. srpnja 1776. esnaest mjeseci poslije Kontinentalni kongres postigao je spo r a z u m glede lanka o konfederaciji. Od dana k a d a je Kongres prvi put zasjedao, 2. oujka 1781., do zakljuivanja ustava Sjedinjenih Amerikih D r a v a 1789., taj d o k u m e n t bio je temelj vlasti. Od vitalne je vanosti imati na umu da se tijekom cijelog tog razdoblja vodila borba za kontrolu nad a m e r i k o m m o n e t o m , to je bilo od najveeg znaenja! Kontinentalni kongres je 1775. ovlastio kolonije da izdaju svoju monetu, usprkos Velikoj Britaniji. Europski manipulatori n o v c e m to liko su se razbjesnili zbog tog poteza da su odluili unititi vrijednost tog n o v o g novca. Tiskali su veliku koliinu krivotvorenog novca i njime zasuli kolonije. Kao rezultat toga, vrijednost tih "vrijednosnih papira" z n a t n o je pala. Kampanja s krivotvorinama bila je toliko uinkovita da je 1779. "kompletna moneta morala biti o p o z v a n a ka ko bi se sustav spasio od kolapsa" (Povijest novca u Americi, Del Mar, 1899., str. 104). Godinu d a n a poslije vrijednost kontinentalnih novanica iznosila je tek etrdeseti dio njihove originalne n o m i n a l n e vrijednosti (str. 107).

BANKA SJEVERNE AMERIKE


Proglaenjem nezavisnosti Amerike i o s n u t k o m ustavne vlade, zapoelo je n o v o poglavlje u naoj povijesti. injenica da s m o posti gli politiku slobodu nije sprijeila europske bankare da upotrijebe svoje o g r o m n o bogatstvo i utjecaj u pokuaju koji je o d m a h uslije dio, da se poniti lanak 1, stavak 8, podstavak 5 u Ustavu, koji je ovlaivao K o n g r e s " d a kuje novac, (i) odreuje njegovu vrijednost". Uz p o m o A l e x a n d e r a Hamiltona (deklariranog monarhista i ovjeka koji je snano podravao europski sustav sredinjih banaka) i Roberta Morrisa, novi je kongres nagovoren da interpretira ustav na nain da " i m a ovlasti koje se podrazumijevaju", a koje njegovi autori nikad nisu predviali. Prevarivi korumpirani dio kongresa, kontrola nad izdavanjem nae monete (i kao rezultat toga, m o nad naom vladom i gospodarstvom) bila je dana u ruke naih upravo pobijeenih nepri jatelja. 191

D e s Griffin

Rezultat toga bilo je osnivanje B a n k e Sjeverne A m e r i k e 1781., po uzoru na Englesku banku. N i k a d a nije veliki povijesni dogaaj zavrio tako traljavim na stavkom. Nacija ustane u obranu svoje slobode i suvereniteta. Kroz o g r o m n e rtve u krvi i gospodarstvu dobije i j e d n o i d r u g o . I tada, k a d a je pobjeda osigurana, predaje svoje nacionalno b o g a t s t v o u ruke pojedinaca da njime upravljaju po volji! T r e b a napomenuti da je sve o v o uinjeno uz veliko protivljenje Jeffersona, M a d i s o n a i drugih. Jefferson je j a s n o uvidio opasnosti koje se kriju u takvom dogovoru: " T e k o da postoji j e d a n kralj (a pitanje je da li bi i bio kralj) od njih stotinu koji ne bi, a k o bi m o g a o , slijedio primjer faraona - najprije uzeo ljudima sve novce, zatim sve njihove zemlje i zatim njih i njihovu djecu uinio vjenim slugama" (Radovi Benjamina Franklina, str. 368). Dokazi prikazani na vie mjesta u ovoj knjizi svjedoe o dubokim Jeffersonovim uvidima! Sreom, veina drava nikada nije priznala Banku Sjeverne A m e rike. Nakon kratkog vremenskog razdoblja, Hamilton i njegovi prista e shvatili su da amerike drave nisu imale namjeru predati vei dio svog suvereniteta u ruke meunarodno kontrolirane banke koja je izda vala novac i koja bi tako dobila mo kontrole nad cijelom dravom. Nakon "neuspjeha" s Bankom Sjeverne Amerike, 1790. bio je pri premljen novi plan. Godine 1790. inozemni dug S A D - a iznosio je oko 12,000.000 $; taj novac bio je posuen od panjolske, Francuske i pri vatnih kapitalista u Njemakoj i Nizozemskoj. Domai dug bio je 42,000.000 $. Ukupan dug svih drava iznosio je oko 21,000.000 $. N a k o n prihvaanja ustava 1789., G e o r g e Washington poinio je krupnu pogreku prihvativi savjet Roberta Morrisa da kao tajnika trezora zaposli A l e x a n d e r a Hamiltona. N a k o n Franklinove smrti, 1790. je dokazani prijatelj proizvo a a n o v c a H a m i l t o n predloio da javni dug (oko 7 5 , 0 0 0 . 0 0 0 $) pre tvori u obveznice na koje bi se raunala kamata. U prosincu 1790. izdao je izvjetaj u D o m u zastupnika koji je postao poveljom B a n k e Sjedinjenih Amerikih Drava. To je trebala biti korporacija u pri v a t n o m vlasnitvu, koja bi imala iskljuivo pravo izdavanja valute za S A D . Korporacija je trebala biti osloboena svih poreza, a vlada S A D - a bila bi o d g o v o r n a za sve njene transakcije.

192

Manipulatori n o v c e m

O v a povelja banke, koja je bila u jasnoj suprotnosti s ustavom, bila je p r e d m e t o m unih rasprava u oba zastupnika d o m a . O s n o v n o pitanje bilo je da li bi S A D trebao kontrolirati izdavanje vlastitog novca (to je bilo zajameno ustavom) ili bi ta velika m o trebala biti preputena u ruke privatnih bankara. T h o m a s Jefferson hrabro je izjavio da "osnivanje b a n k e i utjecaj koji ova povelja daje nisu... bile donesene u skladu s Ustavom SAD-a". "Povelja nas obvezuje prema nacionalnoj banci, koja je slobodna odbiti sve poslove koji nisu po njihovim uvjetima, a ako do takvog od bijanja doe, javnost nije slobodna obratiti se nekoj drugoj banci" (H. W. Derby, Jeffersonovi zapisi, N e w York, 1861., Vol. 7). Hamilton, koji je bio sluga "apostola d u g a " (duga koji je znaio kamatu koju je trebalo isplatiti bankarima!), bez obzira na svoju za kletvu da brani i podrava ustav, m o r a o je pronai naina da potkopa taj ustav, a k o je elio da njegova bankarska povelja b u d e usvojena. T i j e k o m prethodnih godina izgradio je vrste veze s ljudima koji su sada bili na kljunim pozicijama u Kongresu - bili su to ljudi ije je miljenje imalo prilinu teinu. D a o im je nagovijestiti da bi mogli zaraditi o g r o m n a bogatstva ako bi otkupili j a v n e obveznice po niim cijenama i p o t o m mu pomogli da ih pretvori u obveznice optereene k a m a t a m a . U n a t o snanoj oporbi ljudi koji su drali do ustava, Ha milton je uspio progurati usvajanje povelje. Iako je bio svjestan da je povelja neustavna i da je "u svim slu ajevima dunost vlade uskratiti svoju potporu pojedincima, ako je to u j a v n o m interesu" (Madisonov veto, izjava koju je W a s h i n g t o n dao uokviriti, Madisonovi zapisi, Vol. 6, str. 41-42), predsjednik Washing ton bio je prisiljen 2 5 . veljae 1791. potpisati povelju. Oni politiari koji su pristali na Hamiltonov prevarantski plan da se javni dug pre tvori u o b v e z n i c e optereene kamatama, na tome su zaradili bogat stvo! N a k o n to su Meunarodni bankari iskoristili Hamiltona da p o stignu legalizaciju koja im je odgovarala, j e d n o s t a v n o su ga odbacili. Nekoliko g o d i n a poslije pokajao se zbog svoje izdaje i napisao Oli veru Wolcottu, n o v o m tajniku trezora: "Potovani g o s p o d i n e : nitko ne zna bolje od vas koliko je teka i okrutna naplata ak i umjerenih poreza, ako postoji greka u opticaju. Sudei po svim pokazateljima koje sam primijetio, to je sluaj u naoj z e m l j i . . . " 193

Des Griffin

" P o n u k a n ovim i drugim razlozima nad kojima sam d o b r o pro mislio, doao s a m do zakljuka da bi na trezor trebao uspostaviti svoj opticaj. Na taj nain da izdaje trezorske novanice." "To mi se ini nunim sredstvom da bi opticaj bio p o t p u n . . . bilo bi ga lako poveati, a bez opasnosti od kredita. Alexander Hamil ton." T r e b a napomenuti da je tih godina bilo m n o g o drava koje nisu priznavale autoritet sredinje banke, koja je dobila nelegalno pravo izdavati novac. Oni su poveljama ovlastili dravne b a n k e . Kada je 1 8 1 1 . istekla povelja " B a n k e Sjedinjenih Amerikih Drava", posto j a l o je g o t o v o 90 ovlatenih dravnih banaka; sve su bile estoki protivnici koncepta sredinje banke. Povelja sredinje banke (neodgovarajue nazvana B a n k o m S A D - a ) nije bila produljena. Umjesto toga odlueno je da e, ako se ve o d o b r a v a izdavanje novca, to biti o m o g u e n o veem broju ma njih banaka. Na taj je nain Kongres izabrao od dva zla manje. M n o g i povjesniari spoznali su da je rat 1812. - drugi rat s En gleskom - bio prije svega rezultat meunarodnih financijskih interesa, kojima je cilj bio stvoriti kaos u amerikoj privredi i na taj nain prisiliti ameriki Kongres na usvajanje nove povelje o Banci SAD-a. Nakon ogorene bitke u svom su naumu i uspjeli! Nova banka neod govarajueg naziva "Banka S A D - a " - takoer u privatnim rukama i s neustavnim ovlastima izdavanja novca, dobila je 1816. povelju na raz doblje od 20 godina.

JACKSONOV POZNATI VETO


Tijekom predsjednike kampanje 1828. general A n d r e w Jackson vrsto je istupio protiv koncepta sredinje banke, koju su kontrolirali meunarodni financijski tajkuni. Rekao je bankarima: "Vi ste gnijez do otrovnica. Namjeravam vas iskorijeniti, i tako mi boga, iskorijenit u v a s . " T a k o e r je izjavio: "Kada bi ljudi samo shvatili kolika nam je nepravda uinjena naim novanim i bankovnim sustavom, dolo bi do revolucije prije jutra." Jackson je bio izabran za predsjednika. Bio je p o n o v n o izabran 1832.

194

Manipulatori n o v c e m

Predsjednik Jackson je 10. srpnja 1832. iznio pred Senatom svoj veto na p o n o v n o dodjeljivanje povelje "Banci Sjedinjenih Amerikih Drava". U njemu je jasno, za sva vremena, iznio argumente protiv preputanja financijske moi i bogatstava ove velike drave u ruke privatnih monopolista. Izjavio j e : "Nakon to sam razmotrio (povelju) u odnosu na principe naeg ustava... doao sam do zakljuka da to nije u skladu sa z a k o n o m . . . Neke od prava i moi danih toj banci nisu ustavni, potkopavaju dravu i prijetnja su slobodi n a r o d a . . . Ima eksk luzivnu privilegiju obavljanja bankarskih poslova pod okriljem Gene ralne (federalne) vlade, monopol na odabir i potporu vlade i kao izrav nu posljedicu, praktino monopol na domai i strani financijski promet." "ini se da je zasnovana (povelja) na pogrenoj ideji da sadanji dioniari imaju obiajem ustaljeno pravo ne samo na favoriziranje, ve i na dareljivost v l a d e . . . ovaj propis u njihovu korist iskljuuje cijeli ameriki narod iz sudjelovanja u natjecanju za ovaj m o n o p o l . " " K a d a bi b a n k a stalno dobivala ovu povelju, "sadanji dioniari i njihovi nasljednici bili bi etablirani kao privilegirana kasta, koja bi imala velik politiki utjecaj a i novanu korist od njihove p o v e z a n o sti s v l a d o m . . . " " K a d a bi taj utjecaj postao, djelovanjem o v a k v e povelje, kon centriran u r u k a m a samoizabranih upravitelja iji su interesi identini onima stranih dioniara, nee li biti razloga za strah... za nezavisnost nae zemlje u ratu? Njihova m o bila bi ogromna, kad god se oni od luili d a j e u p o t r i j e b e . . . " " K a d a bi zalihe banke praktino pale u ruke pripadnika druge drave, kakav bi bio na poloaj?" " S v e njeno djelovanje... bilo bi na strani neprijateljskih flota i trupa." "Kontrola nae monete, uzimanje naeg dravnog novca i dra nje tisue naih graana u ovisnosti, bilo bi vie zastraujue i opas nije no vojna sila neprijatelja..." "Neki ne odustaju od toga da je banka sredstvo za provoenje ustavne ovlasti 'da kuje novac i odreuje njegovu vrijednost'. Kon gres je o s n o v a o kovnicu novca kako bi ga kovao i odredio z a k o n e da se regulira njegova vrijednost. T a k o proizveden novac, s njegovom vrijednou tako reguliranom, zajedno sa stranim k o v a n i c a m a koje Kongres prihvati, jedina je valuta koja je ustavna."

195

Des Griffin

" N e g o da oni (Kongres) imaju utjecaj na reguliranje valute: njima je to pravo i dodijeljeno da ga provode, a ne da ga predaju u ruke (privatne) korporacije." " A k o bi se osnovala banka s tim ciljem, i kad bi joj se dala po velja, koja se bez njenog pristanka ne m o e mijenjati, K o n g r e s godi n a m a ne bi i m a o utjecaja, a za to vrijeme bi ustav bio mrtvo slovo." "Nije n e o p h o d n o , niti ispravno prepustiti takav z a k o n o d a v n i ut jecaj takvoj banci, i stoga je to neustavno." " a l o s n o je da bogati i utjecajni preesto oblikuju d r a v n e zako ne p r e m a svojim sebinim n a k a n a m a . . . U potpunom uivanju u bla godatima Neba i plodovima superiorne industrije, gospodarstva i vrline, svaki ovjek ima jednako pravo na zakonsku zatitu; ali kada zakoni j a m e dodavanje ovim prirodnim i pravednim blagodatima umjetne razlike, dodjeljuju titule, zahvalnice ili p o s e b n e privilegije, koje bogate ine j o bogatijima, a utjecajne j o utjecajnijima, skrom ni lanovi drutva - seljaci, mehaniari i radnici - koji nemaju ni v r e m e n a ni naina da sebi osiguraju ustupke, imaju pravo aliti se na nepravednost njihove vlade." "Zlo ne postoji nuno u vladanju. O n o je u zloupotrebi vlasti. Kada bi vlast bila ograniena na jednaku zatitu, kao to s n e b a pada kia, j e d n a k o na one visoko i one nisko, na bogate i na siromane, bio bi to blagoslov bez premca. U povelji (o banci) koja je preda m n o m , veliko je i nepotrebno odstupanje od tog principa." " N a a vlada nee opstati, niti e nae zajednitvo biti sauvano tako da neke drave budu uzdignute u pravima i snazi. U t a k v o m p o kuavanju da uinimo n a u . . . vladu j a k o m , inimo je slabom. Njena prava snaga lei u preputanju pojedinaca i drava samima sebi ko liko god je to mogue - u prepoznavanju njezine dobrotvornosti, a ne sile, u zatiti, a ne kontroli, u preputanju drava da se n e s m e t a n o kreu svojom p r a v o m putanjom, ne povlaei ih p r e m a sreditu." "Iskustvo bi nas trebalo nauiti mudrosti. Veina potekoa s ko j i m a se naa vlada sada susree i veina opasnosti koje su se nadvile nad nau dravu, potiu od razilaenja zakonskih tenji vlade i naci onalnog zakonodavstva, koje je prihvatilo ovakve principe, poput ovog utjelovljenog u ovom aktu (o banci)." "Mnogi nai bogati ljudi nisu bili zadovoljni s jednakom zatitom i jednakim pravima, ve su nas zaklinjali da ih kongresnim aktima 196

Manipulatori n o v c e m

uinimo jo bogatijima... Vrijeme je da napravimo stanku u naoj ka rijeri, k a k o b i s m o razmotrili nae principe i ako je mogue, da oivi mo predano domoljublje... koje je izdvojilo mislioce revolucije, i nae oeve nacije." " A k o ne m o e m o odjednom uiniti nau vladu onim to bi treba la biti, a to bi bilo pravedno prema interesima u l o e n i m u lakovjer no z a k o n o d a v s t v o , m o e m o se barem postaviti protiv davanja prava na sve nove monopole i ekskluzivne privilegije (poput obnavljanja povelje privatnoj banci), protiv bilo kakvog sramotnog prodavanja nae vlade na korist nekolicine i tetu mnogih i zauzeti se za k o m p r o mise i p o s t u p n e izmjene u naem zakoniku i sustavu politikog gos podarstva." "Izvrio sam svoju obvezu prema naoj zemlji (stavljajui veto na ovaj a k t ) " (Zbirka poruka i zapisa predsjednika, J a m e s Richard son, zastupnik iz Tennesseeja, Kongres, Vol. 2, str. 576-591). Pod p r e d a n i m vodstvom predsjednika A n d r e w a Jacksona, nacionalni d u g smanjen je na nulu. Bilo je to prvi put u naoj cijeloj povijesti da je vlada S A D - a bila osloboena duga. G o d i n e 1836. istekla je povelja o drugoj Banci S A D - a . Tijekom g o d i n a koje su uslijedile Meunarodni bankari estoko su se trudili potkopati zdrav ustavni monetarni sustav koji je usposta vila J a c k s o n o v a administracija. Postoje jasni dokazi da su izazvali civilni rat, vodei se principom "podjeli pa vladaj", te postavili svoje agente na strateke pozicije, da bi poslije bili u prilici pokupiti ostat ke. Njihovi britanski predstavnici financijski su pomagali Sjever, a "francuska v e z a " potpomagala je Jug!

LINCOLNOV USTAVNI NOVAC


Kada je predsjednik Lincoln preuzeo ured, nacionalni je dug na rastao na 100,000.000 $ - a trezor je bio gotovo prazan. Pri kraju 1861., da bi mogla financirati ratne trokove, vlada je izdala 150,000.000 $ obveznica, za koje su zahtijevali da ih banke plate u kovanicama. Ban ke su se nevoljko sloile s vladinom politikom "vrste ruke". Panika koja je zavladala krajem 1861. (namjerno izazvana?) rezultirala je uki danjem plaanja kovanicama i nesklonou banaka da budu ponovno uvuene u poslove s obveznicama. 197

D e s Griffin

K a d a su banke odbile dravi posuditi novac, osim po vrlo viso kim k a m a t a m a , Lincoln se suoio s financijskom katastrofom. D u g vojsci ve je iznosio 100,000.000 $, a u iduih nekoliko mjeseci trebalo im je isplatiti j o 250,000.000 $. N o v a c se nije m o g a o posu diti, osim uz velike gubitke; nije bilo novca za kupovinu obveznica; prestao je opticaj zlata i srebra; a banke su tvrdile da je njihov kapital iscrpljen prilikom prethodnih pozajmica. Da bi se prebrodila prije tea kriza, prijedlog zakona izloen u Kongresu i usvojen 2 5 . veljae 1862. bila je jedna od prekretnica u amerikoj povijesti financija. Nje gova glavna odredba bilo je izdavanje 150,000.000 $ zakonitih ameri kih novanica. O n e su poslije postale poznate kao Lincolnovi zelem bai. Jo je dvaput izdana ista svota: 17. sijenja 1862. i 11. srpnja 1863., sveukupno 300,000.000 $ - to je ukupnu svotu povealo na fantastinih 450,000.000 $! Lincoln je rijeio monetarnu krizu, na gor ko nezadovoljstvo bankara, koji nisu zaradili ni centa kamata ili provi zije na tom novcu Sjedinjenih Amerikih Drava. Bankari su planirali skoru osvetu! Tijekom razdoblja kada se Lincoln borio poraziti podle planove M e u n a r o d n i h bankara i odrati ustavni monetarni sustav, engleske novine, koje su kontrolirali Meunarodni bankari, izraavale su smrt ni strah. Poznati Times of London izjavio j e : " A k o se ta tetna finan cijska politika, koja dolazi iz Sjeverne A m e r i k e R e p u b l i k e . . . potpu no utvrdi, tada e ta vlada priskrbiti sebi novac bez trokova. Isplatit e svoje dugove i biti bez duga. Imat e sav novac koji joj je potreban da nastavi sa svojom trgovinom. Napravit e napredak bez preseda na u povijesti civiliziranih vlada svijeta. Mozgovi i sredstva svih zemalja slijevat e se u Sjevernu Ameriku. Ova vlada mora biti uni tena ili e unititi svaku monarhiju na svijetu." itatelj bi trebao obratiti pozornost na p a m e t n o smiljenu poru ku monarsima, koji su bili do grla zadueni kod bankara! Da je zaista poteni monetarni sustav uhvatio vrste korijene u S A D - u , nijedna drava na svijetu ne bi mogla odrati nepoteni m o netarni sustav. Njihovi bi narodi vidjeli o g r o m n e blagodati koje bi uslijedile i jedna za drugom, drave bi se rijeile okova privatnih manipulatora n o v c e m ! Kao bijesna reakcija na Lincolnovo hrabro zauzimanje za ustavni monetarni sustav, internacionalisti su napisali i medu a m e r i k i m 198

Manipulatori n o v c e m

bankarima raspodijelili sramotni Hazard Circular. T a m o je bilo na pisano: "Silom rata, ropstvo e najvjerojatnije biti naputeno. Ja i moji europski prijatelji ovo podravamo, jer ropstvo nije nita drugo no posjedovanje radne snage, to sa s o b o m povlai i brigu o radnoj snazi, dok je europski p l a n . . . da ljudi koji posuuju kapital kontroli raju radnu snagu kontrolirajui plae." "Veliki d u g koji e kapitalisti (bankari) vidjeti k a k o nastaje iz rata, mora biti iskoriten da bi se kontrolirala vrijednost novca. Da bi se to postiglo, dravne obveznice (koje e donositi b a n k a r i m a dobit od kamata) moraju biti iskoritene kao temelj za bankarstvo. Sada oekujemo da tajnik trezora (Salmon P. Chase) da svoju preporuku u tom smjeru. Takozvani zelembai bili bi povueni iz opticaja toliko d u g o dok ih ne m o e m o kontrolirati. Ali obveznice m o e m o kontro lirati, a kroz njih i b a n k o v n e p o s l o v e . " M e u n a r o d n i bankari velikim su svotama financirali kampanju za usvajanje nacionalnog b a n k o v n o g zakona 1863., koji bi p o n o v n o dodijelio privatnoj korporaciji pravo na izdavanje naeg novca. On je u Kongresu izglasan i postao zakonom, unato velikim Lincolnovim protestima. Novi je zakon dao b a n k a m a ovlasti da izdaju novac (papirnati) na taj nain da j e d n o s t a v n o poloe odreenu vrijednost u dravnim o b v e z n i c a m a u trezor S A D - a i tako se dokopaju novca. O v e banke u privatnim r u k a m a ubirale su (i j o ubiru) k a m a t e na obveznice koje su p o l o e n e u trezoru, dok na novac koji im je izdavan nisu plaale nikakve kamate. K a k o je Gertrude Coogan izjavila u svojoj knjizi Stvaratelji nov ca (1935.): " D r a v n e su obveznice obeanje poreznih obveznika da e platiti, ije je j a m s t v o pravo zapljene na kompletnu fiziku imovi nu unutar drave, i pravo zapljene nacionalnog dohotka, j e r Kongres ima pravo nametanja poreza. Drava je stvorila o v a u potpunosti osi gurana obeanja poreznih obveznika da e platiti, i na njih platila kamatu, te ih mijenjala za obeanja privatnih b a n a k a da e platiti, koja nisu osigurana. Sjedinjene Amerike Drave posuuju ova ne osigurana obeanja isplate od strane privatnih osoba. O v a obeanja privatnih o s o b a da e platiti zovu se novac. Zamislite bankovni sus tav koji bi o m o g u i o da se obeanja poreznih o b v e z n i k a da e platiti mogu zamijeniti za takva obeanja pojedinaca!"

199

D e s Griffin

H o r a c e Greely prepoznao je pravu prirodu zakona o "nacional n o j " banci i zapisao o njemu 1872.: "Skinuli smo okove s gotovo eti ri milijuna ljudskih bia (crnih robova) i doveli sve radnike u skoro isti poloaj, ne toliko time to smo unaprijedili poloaj bivih robova, ve zato to smo praktiki sveli cijelu radnu populaciju, bijelu i crnu, na razinu kmetova. Dok se razmeemo svojim plemenitim djelima, pomno skrivamo runu injenicu da smo prihvaanjem nepotenog monetarnog sustava prihvatili sustav represije koji, iako rafiniraniji, nije nita manje okrutan no stari sustav ropstva." Kada je izglasan novi zakon, Lincoln je jasno vidio znakove opa snosti. Rekao j e : "Vidim u bliskoj budunosti krizu koja se pribliava, i koja me ini malodunim, i zbog koje drhtim od straha za sigurnost nae zemlje; korporacije su dovedene na vlast, nakon toga dolazi vri j e m e korupcije na visokim poloajima, manipulatori n o v c e m nastojat e produljiti svoju vlast koristei predrasude u narodu, dok se sve b o gatstvo ne skupi u r u k a m a nekolicine, i republika ne b u d e unitena." Tajnik trezora, Salmon P. Chase, d u b o k o se pokajao zato to je sebi dopustio postati oruem u r u k a m a internacionalista. J a v n o je rekao: "Moje sudjelovanje u donoenju zakona o nacionalnom bankar stvu bio je najvei financijski promaaj m o g ivota. On je podigao m o n o p o l koji utjee na svaki interes u zemlji. T r e b a o bi biti opozvan, ali prije toga moglo bi se dogoditi da se ljudi nau na jednoj strani fronte, a banke na drugoj, u okraju kakav nije nikada do sada vien u ovoj zemlji." N a k o n svog p o n o v n o g izbora za predsjednika, ali prije n e g o to je z a k o n o d a v s t v o suprotstavio novoj moi bankara, na Lincolna je iz vren atentat. U b i o ga je John Wilkes Booth, koji je bio povezan s M e u n a r o d n i m b a n k a r i m a ! (v. Izola Forrester, Ovaj jedan ludi in, Hale, C u s h m a n & Flint, Boston 1937.)

200

Manipulatori novcem

slika 28
Ovaj jedan ludi in (naslovnica) Nepoznata pria o Johnu Wilkesu Boothu i njegovoj obitelji Napisala njegova unuka Izola Forrester 201

D e s Griffin

FEDERALNI SUSTAV REZERVI U g o d i n a m a koje su uslijedile, strahovanja Lincolna i Greeleyja pokazala su se vie no opravdana. K o m p l e t n a pria o tome k a k o su m e u n a r o d n i financijski baruni prouzroili depresiju 1890. i 1907. (i time poeli veliku financijsku korist) te nastavili ostvarivanje plana na kojem su radili m n o g o godina - sredinje banke u S A D - u (skrivenu iza paravana B a n k e "federalnih" rezervi) - do najsitnijeg detalja ispriana je u Tajnama federalnih rezervi Eustacea Mullina. O v a knji ga " o b v e z n o " je tivo za one koji ele u potpunosti shvatiti razloge naih sadanjih financijskih problema! U njoj Mullin skida sve para v a n e i d i m n e zavjese koje je postavila "sila iz sjene", s ciljem da se ameriki narod zavara u pogledu prave prirode ove uasno destruk tivne organizacije. K o m p l e t n a dokumentacija predoena itatelju pokazuje k a k o su Meunarodni bankari upotrijebili " F e d " da bi pre varili ameriki narod, pronevjerili i opljakali njegovo bogatstvo i pretvorili nas u dravu robova. "Ameriki graanin se raa duan privatnim dioniarima ( F e d a ) . . . a kada umre, njegova djeca preuzi maju njegov dug. Pjesnik Ezra Pound rekao mi je da, k a d a je doao u W a s h i n g t o n 1939. u pokuaju da sprijei Drugi svjetski rat, nije us pio j e r nije m o g a o u Kongresu pronai nikoga tko bi znao razlikovati monetu optereenu k a m a t o m od one koja to nije... (Ratni) D u g je ropstvo." Zagovornici Zakona o federalnim rezervama iz 1913. obeavali su da e stabilizirati dolar, da dolar nikada vie nee biti nestabilan i izgubiti na svojoj vrijednosti. Nikada vie, bilo nam je obeavano, nee Amerikanci "ostati kratkih rukava" zbog posljedica depresije ili panike. Sve je trebalo biti dobro na amerikoj sceni - a nacija bi rasla, razvijala se i uivala u neogranienom blagostanju. Amerikanci su odluili ignorirati upozorenja to su dola od do moljuba bistrih glava, koji su predviali budui razvoj dogaaja i "na sva z v o n a " govorili da Fed ameriku dravu moe dovesti samo do financijske katastrofe. Senator Henry Cabot Lodge stariji izjavio j e : "sile kojima je dodijeljen Odbor federalnih rezervi ine mi se vrlo opasnim, p o g o t o v o tamo gdje postoji politika kontrola O d b o r a . . . ini mi se da sadri takve obrise i poiva na takvim principima koji su u najveoj moguoj mjeri opasnost za na prosperitet... i za d o brobit naroda Sjedinjenih Amerikih Drava." 202

Manipulatori n o v c e m

Senator Elihu izjavio je da je Fed nasilje nad s l o b o d a m a a m e rikog naroda: " M n o g o prije no to se p r o b u d i m o iz naih snova o napretku s m o n e t o m koja je pod inflacijom, nae zlatne rezerve, koje su n a m bile j e d i n a zatita od katastrofe, bit e ispranjene i nikakve ih k a m a t e nee moi vratiti." Predsjednik Wilson se u govoru iz 1916. o s v r n u o na oligarhiju koja kontrolira sustav federalnih rezervi: "Velika industrijska drava kontrolirana je vlastitim sustavom kredita. Iz toga slijedi da je rast nacije, kao i sve nae aktivnosti, u rukama nekolicine. Doli s m o do toga da s m o j e d n a od najgore voenih, j e d n a od najpotpunije kontro liranih drava na svijetu - ne vie drava slobodnog miljenja, ne vie drava po uvjerenju i glasovima veine, nego po miljenju i pri tiscima male, d o m i n a n t n e grupe ljudi" (Nacionalno gospodarstvo i bankovni sustav, dokumenti iz Senata, stupac 3, br. 2 3 , 7 5 . , Kongres, 1. zasjedanje, 1939.). Mullins prati aktivnosti Feda od njegova poetka i demonstrira iz raznih autoritativnih dokumenata i slubenih g o v o r a sa zasjedanja Senata strahovito destruktivan utjecaj koji je ovaj privatni bankarski monopol i m a o na ameriku naciju! Manipulatori n o v c e m stvorili su recesiju 1920. i zaradili ogromna bogatstva kada je dolo do pljenidbe na desetke tisua nekretnina diljem zemlje. S a d a je j a s n o da je recesija iz 1920. bila s a m o proba za m n o g o vei z a l o g a j . . . slom burze na Wall Streetu 1929. S tim su stavili ruke oko vrata amerikoj industriji. Nakon to su rasprodali sve na burzi kada je bila na vrhuncu poetkom 1929., p o n o v n o su investirali svoja ogromna bogatstva u zlato i srebro. Uskoro nakon toga, na njihov mig, cijena tih plemenitih metala bila je udvostruena. Zatim, kada je vri jednost industrijskih dionica dotakla samo dno, uskoili su i kupili o g r o m n e udjele po cijeni od pet do deset centi za dolar. Na taj su se nain njihova bogatstva u kratkom v r e m e n s k o m razdoblju poveala do etrdeset puta! Jedna od najveih prijevara amerike javnosti je uvjerenje da su "na slomu burze 1929. svi izgubili". Nije tako! Na svakoga tko je izgubio, netko je zaradio. A ti su bili " u p u e n i " ljudi - elita bankara i njihovih prijatelja (Curtis B. Dall, Franklin D. Roosevelt - moj isko riteni svekar, 1968., str. 73-74).

203

D e s Griffin

Pogledajmo sada j a s n e , nepobitne i p o t p u n o d o k u m e n t i r a n e do k a z e da su M e u n a r o d n i bankari sustavno praznili d e p o v e nae na cije, otkad su stekli punu kontrolu nad naim b a n k o v n i m sustavom 1913. Istinita je izreka da slika vrijedi tisuu rijei. P o g o t o v o je to isti na k a d a je rije o tome na koji je nain stvarno bogatstvo amerikog n a r o d a opljakano, a trezor ostavljen prazan! est fotografija na iduim stranicama grafiki prate povijest amerikog dolara. Prije samo nekoliko godina, dolar je vrijedio "poput zlata". Posljednjih je godina, meutim, praktino sveden (pod stru nim v o d s t v o m o d b o r a federalnih rezervi) na bezvrijedan k o m a d papi ra - n e u n o v i v u m o n e t u bez pokria! S a d a M e u n a r o d n i m bankarima p l a a m o stotine milijardi dolara k a m a t e svake g o d i n e na raun naeg nacionalnog duga. Ovaj novac (ili kredit) bankari su stvorili ni iz ega - i posudili n a m ga uz velike kamate.

slika 29
novanice Sjedinjenih Amerikih Drava

Zlatni certifikat, koji je predstavljao zlatnik deponiran u trezoru, bio je zdrav koliko to papirnati novac moe biti. Integritet cijele nacije stajao je iza njega, ne s "djelominim rezervama", nego sa zlatnim novcem, kako je do govoreno. Sjedinjene Amerike Drave otada nikada nisu bile iste!

204

Manipulatori novcem

"Novanica Sjedinjenih Amerikih Drava" neformalno se zove i "Lincolnov zelemba". Kada se Lincoln pobunio protiv plaanja velikih kamata Meunarodnim bankarima da bi posudio novac s kojim bi vodio rat, ovi su izdani kao generalna obveznica protiv SAD-a. Mri jedan cent kamate nika da nije plaen nijednom meunarodnom bankaru ili Fedu za izdavanje nov anica. Pretpostavlja se da je Lincolnovo ubojstvo povezano s tim.

Dojmljiva zakletva na licu novanice sa srebrnim certifikatom, koju je vlada u Washington D.C.-u napustila, poput zlatnog dolara, jami da je nov anica zamjenjiva dolarom u srebru, koji je na depozitu. Vlada se toga vie ne dri.

205

D e s Griffin

slika 29A
novanice Sjedinjenih Amerikih Drava

Kada su isprva novanice "federalnih" rezervi izdane, bilo je jasno naznaeno da su otkupljive u zlatu, na zahtjev, u trezoru SAD-a, ili u zlatu ili "zakonitom novcu" u svakoj banci "federalnih" rezervi. Nakon 1932. to vie nije bio sluaj, ali sjeme je bilo posijano. Amerikanci su prihvaali nov anice iz "federalnih" rezervi umjesto novanica Sjedinjenih Amerikih Drava (Lincolnovih zelembaa) i zlatnih i srebrnih certifikata koje je izda vao trezor SAD-a. Nikada se nismo oporavili od ovog sramotnog poteza!

Mnogo je godina lakovjerna javnost prihvaala novanice iz "federalnih" rezervi kao da je rije o pravom novcu, i to samo zato jer je na novanici pisalo da je otkupljiva u zakonitom novcu u trezoru ili bilo kojoj banci "fe deralnih" rezervi.

206

Manipulatori novcem

Sjedinjene Amerike Drave sada su dole do posljednje faze. Nema mo zlatni certifikat, nemamo srebrni certifikat, a nemamo ni papir iz "fede ralnih" rezervi koji je otkupljiv u zlatu, srebru ili "zakonitom novcu". Na novanici jednostavno pie: "Ova novanica je vrijednosni papir za sve du gove, javne i privatne." Graani nemaju druge alternative nego prihvatiti. Premda je istina da je na Lincolnovim zelembaima bilo napisano samo "vrijednosni papir", iza njih je stajao kredit drave. Za razliku od "federal nih" novanica, Lincolnovi zelembai nikada nisu imali za posljedicu ni jedan cent kamate. Istodobno, "Fed" je sustavno opljakao trezor, do toke kada je ostao samo dug koji ne moemo otplatiti!

207

D e s Griffin

slika 30
Pismo C. V. Myersa Davidu Kennedyju 208

Manipulatori n o v c e m

slika 3 1 Odgovor iz trezora SAD-a na pismo C. V. Myersa 209

Des Griffin

iz slike 30-31
N E P R I Z N A V A N J E IZ 1970.
C. V. M y e r s je 14. travnja 1970. poslao tajniku trezora K e n n e d y j u dvije n o v a n i c e federalnih rezervi od sto dolara - koje su potpisala dvojica tajnika trezora S A D - a , j a m e i otkupljivost u Z A K O N I T O M N O V C U . N o v a n i c e s a m e po sebi svjedoanstvo su da, u vrijeme kad su napisane, nisu bile - z a k o n i t n o v a c . T a k o da to god da je trezor p o d r a z u m i j e v a o pod "za konitim n o v c e m " 1934. i 1950. - oito je moralo biti neto vie od ovih nov anica. Tvrditi da su one same po sebi ispunjenje ovih obeanja, prizivanje je nieg manjeg no A R O L I J E . Ovdje je fotografija ovih obeanja: g. D a v i d K e n n e d y Tajnik trezora T r e z o r Sjedinjenih A m e r i k i h D r a v a Washington, D.C., S A D Potovani g o s p o d i n e : Prilazem dvije n o v a n i c e federalnih rezervi od 100 $, na kojima je na p i s a n o . . . " O t k u p l j i v e u z a k o n i t o m n o v c u u trezoru Sjedinjenih A m e r i k i h D r a v a ili bilo kojoj banci federalnih rezervi", j e d n a p o t p i s a n a od Henryja M o r g e n t h a u a starijeg (1934.), a druga od Henryja H. F o w l e r a ( 1 9 5 0 . ) , o b o j i c e tajnika trezora. W e b s t e r o v rjenik tumai otkupljiv: "isplatiti (hipoteku ili n o v a n i c u ) . . . ; promijeniti (papirnati novac) u kovanice" - "ispuniti obeanje". O v o j e moje pitanje. Razlog mojeg izravnog obraanja V a m a je u tome to podrunice federal nih rezervi u prolosti nisu potovale ovu zakletvu trezora S A D - a . Umjesto toga tvrdile su da je s a m a novanica zakonit novac. O v o je neprihvatljivo: Jer dati obeanje i o d m a h zatim tvrditi da je to obeanje s a m o ispunjenje, oito je apsurdno. Ostati pri t o m e da obeanje m o e biti ispunjeno ponavljanjem o b e a n j a (druga n o v a n i c a federalnih rezervi), takoer je oito apsurdno. Ukazivati na potonje ozakonjenje, anulirajui dano obeanje (kao to su filijale Feda uinile), oito j e pobijanje obeanja. M i s l i m da ete priznati pismenu zakletvu tajnika trezora S A D - a . Pred V a s stavljam vano obeanje najbogatije drave na svijetu i zahti j e v a m da se to obeanje ispuni. Ne z n a m to ete mi poslati k a o zakonit n o vac, ali Vi sigurno znate to su to djelatnici trezora S A D - a zvali z a k o n i t i m n o v c e m 1934. i 1950., kada su dali ova obeanja. Z n a m da imate srebrne d o l a r e u trezoru i bit u zadovoljan s njima.

210

Manipulatori n o v c e m Unaprijed hvala. P . S . B u d u i da i m a m n e k o l i k o tisua dolara s o v i m z a k l e t v a m a , o v o nije stvar a k a d e m s k e rasprave, ve pitanje od znatne materijalne vanosti.

iz slike 31
O v o j e o d g o v o r trezora S A D - a : Potovani g o s p o d i n e M y e r s : V a e p i s m o od 14. travnja 1970. u p u e n o tajniku, p r e d a n o je meni da odgovorim. K a k o ste obavijeteni, dvije novanice od 100 $ koje ste poslali s V a i m p i s m o m , z a k o n i t su n o v a c . N o v a n i c e i kovanice Sjedinjenih A m e r i k i h D r a v a t a k o e r su zakonit n o v a c . Srebrni dolari ne izdaju se od 2 5 . oujka 1964., k a d a je tajnik po ovla sti danoj s t a v k o m 2 zakona od 4. lipnja 1963. ( 3 1 . Z a k o n S A D - a 1964., 4 0 5 a-1) o d r e d i o da su srebrni certifikati otkupljivi s a m o u s r e b r n i m i p k a m a . Do 2 5 . oujka 1964. s a m o su nositelji srebrnih certifikata imali a p s o l u t n o p r a v o mijenjati ih za srebrne dolare. V r a a m o V a e dvije n o v a n i c e od 100 $ u privitku.

211

D e s Griffin

slika 32
Certifikat izdan dioniarima banke "federalnih" rezervi u New Yorku 212

Manipulatori n o v c e m

iz slike 32 Privatne banke i osobe, vlasnici "federalnih" rezervi, dobili su certifi kate, kao to ih dobivaju i vlasnici drugih privatnih kompanija. Obveznica ima obiljeje kumulativne obveznice koja nosi 6% kamata na uloeni ka pital. Samo je 50 $ na vrijednost od 100 $ odobrena i uplaena, jer su ogrom ni "dobici" ili profiti na samom poetku uinili daljnju dokapitalizaciju ne potrebnom. U sluaju da bi u bilo kojem trenutku bila potrebna dokapitalizacija, porezni obveznici duni su je osigurati kupovinom obveznica, posred stvom trezora, u 12 banaka "federalnih" rezervi. Trezor i porezni obveznici odgovorni su za optereenje ovih privatnih banaka "federalnih" rezervi, po prevarantskim uvjetima napisanim u Zakonu o federalnim rezervama, pred sjednika Woodrowa Wilsona, iako ne sudjeluju u profitu, i sustavno su pljakani da bi se on osigurao.

slika 3 3 Omotnice na kojima se vide komercijalne marke na poti federalnih rezervi. Dodatni dokaz da je sustav "federalnih" rezervi privatna kompanija. Pota poslana iz IRS-a (Sluba unutranjih dravnih prihoda) ima dravnu marku, dok pota poslana iz "Feda" nosi komercijalnu.

213

D e s Griffin

slika 34
Grb Banke federalnih rezervi - vladine institucije nisu nikada osnovane kao tvrtke (to incorporate - osnovati trgovako drutvo, tvrtku nap. prev.) A k o itatelj j o nije uvjeren da su "dolari" koje okolo nosi u svom novaniku dovedeni do bezvrijednosti, trebao bi proitati lanak Joea H i n d m a n a (Novanica od 1000 $ vrijedi manje od potanske marke od 10 centa) izdan u Central Valleyu, Valley Times, 15. svibnja 1969. K o n g r e s m e n John Raric uvrstio ga je u Kongresni zapisnik 2 2 . svib nja 1969.: "Nedavni dogaaj na sudu, koji utjee na va novac, otkrio je da kredit i valuta federalne rezerve - u isto vrijeme dok zaraujete i troite - n e m a z a k o n s k e vrijednosti." " D o g o d i l o se otprilike ovako: na zahtjev posuditelja, b a n k a je uzela jamevinu, otkupila nekretninu (dunikova j a m c a ) na rasprodaji kod erifa, i " D o g o d i l o se otprilike ovako: na zahtjev posuditelja, banka je uzela j a m e v i n u , otkupila nekretninu (dunikova j a m c a ) na rasprodaji kod erifa i podnijela tubu za dobivanje nekretnine u 214

Manipulatori n o v c e m

sluaju Jeromea

nazvan: Prva Dalyja."

dravna

banka

Montgomeryja

(Minn.)

protiv

"Martin V. M a h o n e y , sudac Peacea, opina Credit River, okrug Scott (Minnesota), predsjedao je na s u d s k o m procesu s porotom 7. prosinca 1968. Porota je proglasila mjenicu i hipoteku n e v a e i m a zbog p o g r e k e u zakonu: takoer su odbili priznati erifovu raspro daju vaeom. Banka je izgubila. Jerome Daly, okrivljeni, pobijedio je i zadrao svoju zemlju." "Predsjednik banke koja je dio sustava federalnih rezervi, u svom je svjedoenju priznao da je banka 'stvorila' novac, odnosno kredit, pomou knjigovodstvenog unosa, takozvanog uzimanja u obzir ispra ve o hipoteci i mjenici; takoer je priznao kako ne postoji nikakav za kon u SAD-u koji bi banci dao pravo na taj nain stvarati novac. Do nosei presudu, sudac Mahoney izjavio je da ' s a m o Bog m o e stvoriti neto iz n i e g a . ' " " B a n k a je pokuala uloiti albu. Kada je pokuala platiti pris tojbu za albu od 2 $ s dvije novanice iz federalnih rezervi, one su takoer proglaene nezakonitima i nevaeima. Predstavnik banke nije se pojavio na sasluanju 22. sijenja 1969. i alba je o d b a e n a . " " K a d a ih usporedimo, skromni bon za kupovinu vrijedi vie nego novanica od 1 $ (iz federalnih rezervi) ili ak vie od federalne nov anice od 1000 $. Dvije se novanice razlikuju s a m o u nazivnoj vrijednosti i m o d a u dizajnu. Vrijednost svake od njih u papiru i tinti iznosi djeli centa. S druge strane, osnovni bonovi za kupovinu - zlat ni, plavi i zeleni - svima je vrijednost izrade j e d n a tisuina dolara. Za razliku od novanica (iz federalnih rezervi) bonovi imaju otkupnu vri j e d n o s t u robi ponuenoj u katalogu kompanije. N o v a n i c e iz Feda ne m o g u se razmijeniti za zlato ili srebro koje bi trebale predstavljati, nego s a m o za j o istih novanica ili jeftinih pobakrenih kovanica." "Nevjerojatno? Sjetite se spomenutog sluaja Daly: Sud Sjedi njenih Amerikih Drava sprijeio je pokuaj banke da naplati svoju bezvrijednu mjenicu uzimajui vrijednu Dalyjevu zemlju." "U praksi to prolazi ako se nitko ne ali. Da li se vi alite to m o rate raditi 23 sata (tri dana) da biste kupili novo odijelo, ili dva tjedna da biste kupili novu perilicu rublja, dok bankar federalnih rezervi 215

D e s Griffin

treba samo uzeti kemijsku u ruke kako bi stvorio tisue dolara bez pokria? Bez pokria znai da taj novac ne m o e biti pretvoren u k o v a n i c e - zlato ili srebro." "Jo gore od toga, sustav federalnih rezervi privatna je korpora cija, a ne federalna ustanova, unato svom imenu i z a k o n u iz 1913. koji ga je blagoslovio." Kao to je reeno u novinama The Eagle, Yakima, W a s h i n g t o n , u izdanju od 11. rujna 1969.: "U o v o m asu nije p o z n a t o da li mu je p o d m e t n u t otrov ili pruena fatalna cigareta, ali ta m o g u n o s t sigur no je vie od p u k o g nagaanja. Sudionici m e u n a r o d n e zavjere, koja posjeduje i kontrolira na sustav federalnih rezervi i koja je dovela nau dravu na rub najgoreg financijskog sloma u povijesti, s razlo g o m su nezadovoljni realnim sucem Mahoneyjem. Sudski sluaj i nje gov ishod uzdrmali su uzdu i poprijeko cijelu organizaciju zavjere nika, nakon to su doslovno tisue ljudi diljem cijele drave doveli u pitanje dvolinost ljudi koji postavljaju kraljeve, a koji potkradaju njihovu teko steenu imovinu." J e r o m e Daly, pobjednik u gore navedenom sluaju, bio je odvjet nik u Minnesoti. Poslije je na sudu zastupao trojicu ljudi optuenih za krivotvorenje novanica federalnih rezervi. U nekoliko je minuta, na zadovoljstvo porote, dokazao kako novanice F e d a nemaju nita veu vrijednost (zakonski i ustavno) od novanica koje su tiskali nje govi klijenti. I j e d n e i druge bile su bezvrijedni komadi papira. Sluaj je odbaen! N e d u g o nakon toga, Jerome Daly izgubio je dozvolu za rad. Zaista su Sjedinjene Amerike Drave dole do vrlo alosnog sta nja kada sudac biva "iskljuen" iz izricanja ustavne presude u sluaju vezanom za novac, a odvjetniku se oduzima odvjetnitvo j e r je doka zao da su nam Meunarodni bankari opljakali cijelu imovinu i sveli nau monetu na komad bezvrijednog papira! Do sada bi nepristranom promatrau trebalo biti j a s n o da su M e unarodni bankari, koji kontroliraju sustav federalnih rezervi, nepri jatelji S A D - a i naeg Ustava - da je "ta mrana posada financijskih pirata ogulila amerike o v c e " i svela nas na razinu ropstva. Od velike je vanosti da shvatimo kako je ova katastrofalna situa cija nastajala uz pristanak Kongresa i predsjednika j o od 1912. 216

Manipulatori n o v c e m

Takoer treba napomenuti da su svi ti ljudi prisegnuli potovati i tititi Ustav Sjedinjenih Amerikih Drava. U Ustavu je izdaja j a s n o definirana (lanak 3, stavak 3): "Izda j o m Sjedinjenih Amerikih Drava drat e se podizanje rata protiv zemlje, ili pristupanje njenim neprijateljima, njihovo p o t p o m a g a n j e i bodrenje." Ustav Sjedinjenih Amerikih Drava je nepobitan. U njemu j a s no stoji: "Ovaj Ustav i zakoni Sjedinjenih Amerikih Drava, koji iz njega p r o i z l a z e . . . bit e vrhovni zakon ove zemlje, i suci svake dra ve bit e njemu o b v e z n i . . . svi izvrni i sudski djelatnici... morat e prisegnuti ili potvrditi da podravaju ovaj U s t a v " - lanak VI. Kada je Fed dobio kontrolu nad zalihama novca 1914., na nacio nalni d u g iznosio je milijardu dolara. Danas, nakon g o t o v o tri etvrti ne stoljea pod strunim vodstvom Feda, grcamo u crvenoj tinti d u b o koj vie milijardi dolara. Veliki postotak naeg nacionalnog budeta odlazi na plaanje k a m a t a na kredit (stvoren ni iz ega) koji n a m je posudila " m r a n a posada financijskih pirata". Da je u uporabi bila moneta na koju se nije plaala kamata, to je z a g o v a r a o predsjednik Jackson, i da je koritena ustavno, k a k o ju je koristio predsjednik Lincoln, umjesto da je p o s u i v a n a uz kamatu, trezor S A D - a bio bi bogatiji za vie trilijuna dolara - i bez duga! Zaista, bili bismo "napredni bez premca u povijesti civiliziranih drava", umjesto to m o r a m o nositi vei teret duga nego sve svjetske drave zajedno!

POKUAJI UKIDANJA FEDERALNIH REZERVI


Kroz godine razni su lojalni ljudi u Kongresu davali prijedloge da se ukine Z a k o n o federalnim rezervama iz 1913. i otkupljivanje kon trole nad n a i m monetarnim sustavom. M e u njima su Rezolucija pobijanja Louisa T. M c F a d d e n a iz 1934., koja je j o uvijek na sud skoj komisiji; prijedlozi k o n g r e s m e n a G o l d b o r o u g h a H R 3 7 3 (1943.), te k o n g r e s m e n a J o h n a Raricka H R 1 7 1 4 0 (1970.) i H R 3 5 1 (1971.). Nijedan od tih prijedloga nai navodni zastupnici, koji su se zakleli na podravanje Ustava, nisu usvojili. Svi oni lee u raznim komisija ma i skupljaju prainu!

217

Des Griffin

M o e m o li zaista nazvati ovaj ogroman zloin koji je uinjen pro tiv naroda Sjedinjenih Amerikih Drava bilo kojim drugim i m e n o m no izdajom - "pristupanje njenim neprijateljima, njihovo p o t p o m a g a nje i b o d r e n j e ? " M o e se dopustiti k a k o su neki od ovih ljudi koji su izabrani da nas predstavljaju u Kongresu, Senatu i u Bijeloj kui, previdjeli injenice koje su tako j a s n o dokumentirane u povijesti - i bili zavedeni p o m n o stvorenim i kontroliranim j a v n i m mnijenjem. Jedini komentar autora je taj da, ako su toliko povrni, tada su prepovrni da bi bili nai predstavnici! Istinu najbolje opisuju rijei Sir Johna Harringtona (1561. - 1612.): "Izdaja nikad ne uspijeva, to je tome razlog? Ako uspije, nitko je se ne usuuje nazvati izdajom." Kada Meunarodni bankari stvore novu veliku krizu, ulozi e biti najvei - p o t p u n a kontrola svijeta! Pozornica za ovu planiranu kata strofu ve je postavljena - j e d i n o je poetak predstave nepoznat. U odnosu na posljedice, fijasko iz 1929. i Velika depresija izgledat e k a o vrijeme velikog prosperiteta. Ne treba p u n o mate da se predoe nevjerojatna bogatstva koja e se zaraditi kad b a n k e (u vlasnitvu i pod kontrolom M e u n a r o d n i h bankara, naravno!) krenu u naplatu hipoteka na vie milijuna nekret nina diljem drave. S a m o taj jedan potez dat e kontrolu "mranoj po sadi financijskih pirata" nad veinom nekretnina u Sjedinjenim A m e rikim D r a v a m a . Imajui to na umu, itatelj bi trebao poinjati dobivati popunu sliku o nevjerojatnom uvidu i razumijevanju A b r a h a m a Lincolna. Neposredno prije svog ubojstva, izjavio j e : "Vidim u bliskoj buduno sti krizu koja se pribliava, i koja me ini malodunim, i z b o g koje drhtim od straha za sigurnost nae zemlje; korporacije su dole na vlast, nakon toga dolazi vrijeme korupcije na visokim poloajima, manipulatori n o v c e m nastojat e produljiti svoju vlast koristei pred rasude u narodu, dok se sve bogatstvo ne skupi u rukama nekolicine, i republika ne bude unitena." Lincoln je nadalje izjavio da su krediti koje su trgovci izdavali, ak u tim ranim godinama, doveli amerike graane u ovu situaciju: " D r e ga u njegovu zatvoru. Pretraili su ga i nisu mu ostavili nita i m e bi obio vrata. Jedna za drugima, zatvorili su teka eljezna vrata 218

Manipulatori n o v c e m

za njim, i sad ga imaju zatvorenog iza brave sa stotinu kljueva, koja ne m o e biti otkljuana bez poklapanja svih kljueva; kljueva u rukama stotinu razliitih ljudi, koji su svi razasuti na stotinu razliitih mjesta; i razmiljaju duboko nad tim kakav bi se izum, misaoni ili materijalni, m o g a o proizvesti kako bi ovaj bijeg bio j o vie n e m o g u nego to j e s t " (Brandeis, Novac drugih ljudi, str. 1). Oito je da Z a k o n o federalnim rezervama iz 1913. mora biti p o niten - i nacionalni dug, koji je prijevarom izgraen - odbaen - ako elimo da Sjedinjene Amerike Drave imaju ansu da preive kao su verena i nezavisna drava. Jedino poteni monetarni sustav moe to osigurati. N e m a k o m promisa. Da li e m o izabrati slobodu, ili potonuti u p o t p u n o ropstvo novog svjetskog poretka? Budunost e pokazati.

219

JEDANAESTO POGLAVLJE

GLAVNI PLAN
UVOD
Da li postoji nacrt - glavni plan - za sustavno unitavanje civili zacije, svih drava i religija, te uspostavljanje n o v o g svjetskog poret ka? Da, takav plan zaista postoji. Poznat je i objavljen u raznim obli cima otkad je bavarska vlada objavila poznati izvjetaj o aktivnosti ma i p l a n o v i m a Iluminata 1780-ih. V o e Iluminata, kako smo ve vidjeli, mala su, ali utjecajna gru pa koja ukljuuje M e u n a r o d n e bankare, industrijalce, znanstvenike, vojne i politike voe, ljude iz kolstva, gospodarstvenike, itd. Na najvioj razini nalaze se ljudi koji su prihvatili sotonistiku doktrinu A d a m a W e i s h a u p t a i Alberta Pikea. Oni oboavaju Lucifera, k a k o je to Albert Pike zahtijevao u svojoj knjizi Moral i dogma. Ne priznaju nadreenost nijednog smrtnog bia osim njihova voe. Nisu lojalni nijednoj dravi. Oni upravljaju S O T O N S K O M Z A V J E R O M , iji je cilj apsolutna kontrola cijelog ovog svijeta i svega u njemu. Slue se svim subverzivnim pokretima da bi podijelili mase na suprotne tabore u politikom, socijalnom, rasnom, g o s p o d a r s k o m i religioznom smislu. Naoruavaju i financiraju ove grupe i potiu ih da se bore j e d n e protiv drugih. Nadaju se k a k o e zavesti ovjean stvo da nastavi s ovim p r o c e s o m samounitenja, d o k sve politike i religiozne institucije ne budu eliminirane. Zatim planiraju postavlja nje njihovog kralja - despota cijelog svijeta, koji bi n a m e t n u o lucifersku strahovladu i sotonski despotizam. Da b i s m o dokazali ove namjere, treba p o m n o prouiti d o k u m e n t tiskan p o d n a s l o v o m Protokoli uenih cionistikih starjeina, imajui na umu da je to, unato svim argumentima koji se o d n o s e na njegov izvor i podrijetlo, nedvojbeno i sasvim sigurno glavni plan koji je mala grupa nevjerojatno bogatih, dijabolino okretnih i ekstremno utjecajnih 221

D e s Griffin

ljudi upotrijebila da potkopa i iskvari vodee ljude u s v a k o m sloju drutva, a sve u svrhu postizanja njihova cilja. Slue se obeanjima blagostanja, luksuza, "samopotovanja" i osjetilnih uitaka k a k o bi namamili te v o e u svoju zamku iz koje n e m a izlaza. Ljudi koji su zaeli ovu dijabolinu zavjeru prikazanu u Proto kolu nisu bili ateisti: bili su Iluminati, sljedbenici prvobitnog "nositelja Svjetla", Sotone ili Vraga. Bili su oboavatelji Sotone. O v o je soton ski plan. Ti su se Protokoli, ovakvi kakve ih z n a m o danas, prvi put poja vili u ruskoj publikaciji 1905. Njihovu je kopiju kupio Britanski mu zej u L o n d o n u 10. kolovoza 1906. Protokole - ili glavni plan da se zavlada cijelim svijetom - bri tanski je novinar Victor Marsden podijelio na lanke i o d l o m k e , radi lakeg praenja teksta. M a r s d e n je izjavio da, u vrijeme kad je obraivao tekst u Britan s k o m muzeju, nije m o g a o izdrati dulje od j e d n o g sata radei na njemu. Dijabolini duh kojim je bila proeta materija koju je trebao prevesti na engleski inio g a j e bolesnim. Njegov prijevod objavilo je Britansko izdavako drutvo u L o n d o n u 1921. U p r v o m poglavlju svoje knjige Crvena magla nad Amerikom, pokojni William G u y Carr, koji je bio zapovjednik u kanadskoj mor narici, objavio je detalje svojih istraivanja o korijenima Protokola. P o m o u svojih mnogobrojnih veza u obavjetajnim krugovima diljem svijeta ustanovio je da su oni zaista izvorni. Izjavio je da su direktori Iluminata 1890-ih bili zabrinuti k a d a su povjesniari poeli prouavati zavjeru koja je dovela do Francuske revolucije 1789., p o g o t o v o onu fazu koja je upuivala na umijeanost Iluminata. D o k u m e n t i naeni kraj tijela njihova kurira, kojeg je 1785. ubio grom, bio je dokaz njihove umijeanosti u zavjeru. To je prilino zabrinulo Iluminate. "Budui da je politika direktora uvijek bila rad u sjeni, i briga da se njihov identitet i povezanost s revolucionarnim snagama nikada ne dozna, bilo je odlueno da se novi d o k u m e n t stavi povjesniarima na raspolaganje. Novi d o k u m e n t bio je napisan na takav nain da se uk loni sumnja s v o a Iluminata i usmjeri na v o e i d o v s k o g revolucio n a r n o g pokreta u Rusiji. Oni koji su bili zadueni za pripremu te neslane ale upotrijebili su plan pronaen kraj tijela kurira, ali su 222

Glavni plan

izmijenili odreene rijei i fraze, da bi oni koji e itati "novi" doku ment povjerovali kako je rije od idovskoj zavjeri postizanja svjet ske dominacije, u skladu s politikim cionizmom koji je zagovarao Herzl 1897...." "Zavjerenici su odluili izmijenjene planove dati u r u k e istaknu tim Rusima, iji su karakter i reputacija bili izvan svakog pitanja. ovjek k o g a su izabrali da bude njihov nesvjesni ortak bio je profe sor S. Nilus. On je ispitao d o k u m e n t e stavljene u njegove ruke i po vjerovao da su bili izvorni, to su zapravo i bili (ovjek koji ih je donio tvrdio je da ih je dobio od prostitutke, koja ih je ukrala od j e d nog od vodeih idova). Objavljujui ih 1905. pod nazivom idov ska opasnost, Nilus je iao na ruku Iluminatima (Crvena magla nad Amerikom, str. 3-4). Vjerovanje u njihovu autentinost bilo bi potis nuto optubama poput "fanatinog antisemitizma", "antisemitske kam panje", " r a s i z m a " i drugih optubi koje bi ljude odvukle od stvarnih injenica. Rei da je cijela stvar " i d o v s k a zavjera" pojednostavljivanje je injenica: sasvim je jasno da je to sotonska zavjera. M e u t i m , n e m a smisla poricati umijeanost mnogih i d o v a u zavjeru: Weishaupt, Marx, W a r b u r g i , Rothschildi, Jackob Schiff i dr. svi su bili idovi! Nastojei skrenuti pozornost javnosti sa smrtno ozbiljne poruke sadrane u o v o m dokumentu inspiriranom S o t o n o m , neki su ljudi tvrdili da je rije o krivotvorini. Poznati londonski Times objavio je lanke 16., 17. i 18. kolovoza 1921., u kojima se tvrdilo da su doli do "nevjerojatnog otkria". U lancima koje je n a v o d n o napisao njihov "dopisnik iz Istanbula", tvrdilo se da su Protokoli " l a m p a v a krivotvorina" francuske knjige enevski dijalozi, izdane u Briselu 1865. Da su bili potpuno poteni i objektivni u s v o m "istraivanju" korijena Protokola, Times bi zacijelo doao do n o v o g "senzacional nog otkria", o d n o s n o toga da je slina knjiga, Machiavelli Montes quieu i Rousseau, autora Jacoba Venedeya, izdavaa Franza Dannickera u Berlinu 1850., takoer sadravala o d l o m k e Protokola. Jednostavna je istina ta da su obje te knjige sadravale o d l o m k e naene u Protokolima. A ta injenica zapravo nita ne dokazuje. Plan koji se iznosi u Protokolima jasno je izreen u dokumentima Iluminata 223

D e s Griffin

koje je objavila bavarska vlada. Autori ovih knjiga oito su bili upoz nati s tim d o k u m e n t i m a te su ih uvelike citirali. Naravno, pravi dokaz autentinosti Protokola nije sadran u ono me to ljudi o njima kau. Pravi dokaz sadran je u s a m o m sadraju protokola i smrtnoj tonosti njihovih predvianja budunosti (od 1901.). Henry Ford, poznati pionir autoindustrije, u intervjuu objavlje n o m 17. veljae 1 9 2 1 . u New York Worldu, dao je vrlo uvjerljivu izjavu glede istinitosti Protokola: "Jedina izjava koju bih d a o u vezi s Protokolom je ta da se uklapaju u ono to se dogaa. Stari su (barem) esnaest godina i poklapaju se s dosadanjom svjetskom situacijom. Pa i s t r e n u t n o m . " U svom pismu Spectatoru od 27. kolovoza 1921., Lord Syden h a m izjavio j e : "Protokoli objanjavaju gotovo u najsitnije detalje ci ljeve boljevizma i naine njegove provedbe. U praksi je on ve funkcionirao k a d a je Nilus 1901. doao do dokumenata, ali je bolje vizam tada bio marksistiki k o m u n i z a m i j o nije bilo vrijeme za njegovu provedbu vojnom silom. Nita to je napisano 1865. nije m o glo imati nikakav utjecaj na uasnu tonost p r o g n o z a u Protokolima, od kojih se veina doslovno ispunila." "to je najuoljivija karakteristika Protokola? O d g o v o r je iznim na i najira m o g u a upuenost. Rjeenje zagonetke j e , ako je uope rije o zagonetki, u utvrivanju podrijetla ove tajanstvene u p u e n o sti, koja je bila temelj proroanstava koja su se doslovno ispunila." O v e su izjave d a n e 1921., kad su se predvianja sadrana u Pro tokolima tek poela ispunjavati. Koliko veu teinu ona imaju danas, kada je rije o injenicama koje su se doslovno ispunile? U tekstu Protokola dvije se rijei esto ponavljaju. To su "goyim" i "agentur". Prva rije, sa znaenjem "ljudska stoka", upotrebljava se s prezirom da bi oznaila ljude svih rasa i tradicija koji nisu lanovi Iluminata. Rije "agentur" odnosi se na cijelu organizaciju agenata u slubi Iluminata. Tonije, odnosi se na iluministe koji djeluju kao "savjetnici" i "specijalisti" u dravnim i drugim vodeim institucijama. Slijede isjeci iz prijevoda Protokola Victora M a r s d e n a :

224

Glavni plan -1... Na stranu lijepe fraze, diskutirat emo o znaenju svake misli: usporedbama i dedukcijama osvijetlit emo injenice. Ono o emu u razgovarati je vienje naeg sustava s dva gledita: na eg i gledita goyima. Treba napomenuti da veina ljudi ima loe instinkte, a manjina dobre, tako da se najbolji rezultati u njihovu voenju postiu nasiljem i prisilom, a ne akademskim diskusijama. Svatko tei za moi, svatko bi rado postao diktator, samo kad bi mogao, i zaista su rijetki oni koji ne bi bili u stanju rtvovati dobrobit sviju, samo da bi sebi osigurali dobit... Politika sloboda je ideja, ali ne i injenica. Ovu ideju treba znati koristiti kad god to postane nuno, i s njom kao mamcem privui mase ljudi u jednu stranku, da bi se ruila druga, koja je na vlasti. Taj je zadatak utoliko laki ako je opozicija zaraena idejom slobode, takozvanog liberali zma, i ako je spremna uloiti svoje snage za tu ideju. Ovdje poinje trijumf nae teorije: oputeni vlastodrci odmah se, po zakonu ivota, nadomjetaju i okupljaju u drugom sastavu, jer slijepa veina drave ne moe jedan jedi ni dan postojati bez vodstva, a novo vodstvo jedva da je dolo na mjesto sta rog, a ve je oslabljeno liberalizmom. U naim danima sila koja je zamijenila one vladare koji su bili liberalni je sila zlata. Nekad je bilo vrijeme kad je vladala vjera. Ideju slobode nemo gue je provesti u djelo, jer je nitko ne zna umjereno primijeniti. Dovoljno je pustiti ljude da sami upravljaju neko vrijeme pa da se ta skupina pretvori u neorganiziranu rulju... Bez obzira da li se drava sama istroi u svojim vlastitim grevima ili je njen unutranji nesklad dovede pod vlast vanjskih neprijatelja - u svakom je sluaju gubitak neizbjean: u tome je naa snaga. Vlast kapitala, koja je potpuno u naim rukama, prua dravi slamku za koju se ona, htjela ili ne, mora uhvatiti; ako ne - tone na dno... Da li je mogue nekom zdravom loginom umu nadati se uspjehu u vod stvu masa uz pomo razumnih savjeta i argumenata, kad se bilo kakva kon tradikcija ili protivljenje, koliko god besmisleni oni bili, mogu dogoditi, i zadobiti veu potporu naroda, ije su moi rasuivanja povrne? Mase ljudi, i ljudi u masama koji su voeni samo bezvrijednim strastima, jadnim uvje renjima, obiajima, tradicijom i sentimentalnim teorijama, rtve su strana kih neslaganja, koja sprjeavaju bilo kakve dogovore, ak i one zasnovane na savreno razumnim argumentima... Politika nema nita zajedniko s moralom. Vladar koji se upravlja po moralu nije vjet politiar i zato je njegova vlast nestabilna. Onaj koji eli vladati mora biti spreman na lukavstva i na uvjeravanja. Velike nacionalne 225

D e s Griffin

kvalitete, kao iskrenost i potenje, poroci su u politici jer rue vladare sigurnije i uspjenije od najmonijeg neprijatelja. Takve kvalitete trebaju biti obiljeja kraljevstva goyima, ali mi se nikako ne smijemo njima voditi... Naa e vlast, u odnosu na sve mogue dananje klimave oblike vlasti, biti uvjerljivija no bilo koja druga zato to e ostati nevidljiva do trenutka kada toliko ovrsne da je vie nikakvo lukavstvo nee moi potkopati. Iz privremenog zla koje smo prisiljeni uiniti, izrodit e se dobrobit po stojane vlasti, koja e obnoviti pravilan tijek mainerije nacionalnog ivota, kojeg je liberalizam obezvrijedio. Rezultat opravdava sredstvo. U naim bi planovima trebali obratiti pozornost ne toliko na to to je dobro i moralno, koliko na to to je korisno i nuno. Pred nama je plan kroz koji se protee strategija od koje ne moemo odstupiti bez rizika da budemo svjedoci propadanja nastojanja kroz mnoga stoljea. Da bismo razradili zadovolja vajui plan djelovanja, nuno je uzeti u obzir podmuklost, mlitavost i nesta bilnost rulje, njihovu nesposobnost da razumiju i potuju uvjete svog vlasti tog ivota ili svoju dobrobit. Treba shvatiti da je snaga rulje slijepa, nera zumna sila koja ne razmilja i koja je uvijek podlona sugestijama s bilo koje strane. Slijepi ne mogu voditi slijepe, a da ih ne odvedu u ponor; isto tako, lanovi rulje koji su na viem rangu od drugih, sve da su i primjer mu drosti, ako ne shvaaju politiku, ne mogu biti voe rulje a da ne odvedu ci jelu dravu u propast... Naa je lozinka - sila i uvjeravanje. Samo sila pobjeuje u politikim pitanjima, pogotovo ako je skrivena u talentima koji su dravniku nuni. Nasilje mora biti princip, a lukavost i mo uvjeravanja pravilo onih vlasti koje ne ele svoje krune poloiti pred noge neke druge sile. Zlo je jedini nain da se doe do krajnjeg rezultata, dobra. Stoga ne smijemo oklijevati s podmiivanjem, prijevarama i izdajama, kada to slui ostvarenju naeg kraj njeg cilja. U politici treba znati uzeti tuu svojinu bez oklijevanja, ako time osiguravamo poslunost i suverenitet. Naa drava, koja je na putu mirnog osvajanja, ima pravo zamijeniti uase rata manje primjetnim i prihvatljivijim smrtnim osudama, koje su nune da bi se odrao teror koji je sklon rezultirati slijepom poslunou. Pravedna, ali nemilosrdna estina najvei je faktor snage drave: ne samo radi dobitaka, ve i u ime dunosti, zbog pobjede... Jer u davnim smo vremenima bili meu prvima koji su uzvikivali rijei "Sloboda, Jednakost, Bratstvo" (slogan Francuske revolucije nap. prev.), e sto ponovljene rijei od tih dana glupih papagajskih ponavljanja biraa, koji su sa svih strana nasrnuli na te mamce i s njima odnijeli dobrobit svijeta, istinsku osobnu slobodu, koja je prije bila tako dobro uvana od utjecaja ru lje. Navodni mudraci goyima, intelektualci, nisu mogli stvoriti nita iz apstrakcije izgovorenih rijei; nisu primijetili proturjenost u njihovu 226

Glavni plan znaenju i njihovu meusobnu povezanost; nisu uvidjeli da u prirodi ne moe biti jednakosti, slobode, da je sama priroda stvorila raznolikost umova, ka raktera i kapaciteta, jednako nepromjenjivo kao to je stvorila uvjetovanost njezinim zakonima; nikad nisu zastali kako bi shvatili da je rulja slijepa, da su skorojevii izabrani iz nje u politikom smislu jednako slijepi kao i sama rulja... U svim su dijelovima svijeta rijei "sloboda, jednakost, bratstvo" rezul tirale naim napretkom, zahvaljujui naim slijepim agentima, cijelim le gijama onih koji su s entuzijazmom nosili nae zastave. A cijelo vrijeme te su rijei nagrizale dobrobit goyima, dovodei kraju mir i solidarnost i uni tavajui sve na emu se temelje drave goyima. Kako ete poslije vidjeti, to nam je pomoglo da doemo do naeg trijumfa; izmeu ostalog, to nam je dalo mogunost da odigramo nau glavnu kartu - unitenje privilegija, ili drugim rijeima, samog postojanja aristokracije goyima, soja drutva koji je bio jedina obrana koju su narodi i zemlje imali protiv nas... Postizanje naeg trijumfa olakala je injenica da smo u odnosima s lju dima koje smo trebali mogli uvijek raunati na najosjetljiviju stranu ljudskog uma, na raun u banci, na pohlepu, na ljudsku nezasitnost materijalnim dobrima; a svaka je od tih ljudskih slabosti sama po sebi dovoljna da paralizira inicijativu, jer stavlja volju ljudi na raspolaganje onom tko je kupio njihove aktivnosti. -2S tonim osjeajem za ono to je ispravno, na e meunarodni osjeaj ispravnosti izbrisati nacionalni i zavladati dravama s istom preciznou s kojom pravni sustav zemlje upravlja odnosima meu svojim podanicima. Administratori koje emo izabrati iz naroda, a ija e glavna karakteri stika biti pokorno sluenje, nee biti osobe poduene umijeu upravljanja, pa e lako postati pijuni u naim rukama, u rukama obrazovanih i produhov ljenih ljudi koji e im biti savjetnici, specijalisti odgajani od ranog djetinj stva da bi upravljali poslovima cijeloga svijeta. Kao to vam je dobro znano, ti nai specijalisti u svrhu svog obrazovanja za vladare prikupljaju informa cije iz naih politikih programa i njihovih povijesnih lekcija, iz opservacija o svakom prolom dogaaju. Ono to vodi goyime nije praktina primjena neprejudiciranih povijesnih opservacija, ve teoretska rutina bez ikakva kritikog osvrta na rezultate koji iz nje proizlaze. Ne trebamo se zato na njih obazirati - neka se zabavljaju dok ne doe as, ili ive na nadama novih oblika ponavljanja prolosti ili od sjeanja na sve u emu su uivali. Neka za njih to bude glavni dio onoga za to smo ih uvjerili da prihvate kao diktat znanosti (teorije). Imajui taj cilj na umu, mi neprekidno, kroz na tisak, 227

Des Griffin

podravamo slijepu vjeru u te teorije. Intelektualci goyima hvalit e se svo jim znanjem, i bez njegove logike potvrde upotrijebiti sve informacije koje mogu dobiti iz znanosti, a koje su nai agentur specijalisti lukavo pripremili u svrhu kolovanja njihovih umova u smjeru koji nam odgovara. Ni na trenutak nemojte pomisliti da su ove izjave prazne rijei: dobro razmislite o uspjesima koje smo osigurali darvinizmu, marksizmu, nieizmu. Svima nama (iluministima), bez obzira na poloaj, trebalo bi biti oito kakav su razjedinjujui uinak ovi smjerovi imali na umove goyima... U rukama dananjih drava nalazi se velika sila koja utjee na miljenje ljudi, a to je tisak. Zadatak tiska je nastaviti ukazivati na potrebe koje se i ne nunima, dati glas pritubama ljudi, izraavati i stvarati nezadovoljstvo. Kroz tisak se izraava snaga slobode govora, a ona je u naim rukama. Kroz tisak smo doli do mogunosti utjecaja, a istodobno ostali u sjeni; zahvalju jui tisku imamo zlato u svojim rukama, premda smo proli kroz oceane krvi i suza kako bismo do toga doli. Ali isplatilo se, iako smo rtvovali mnoge nae ljude. Svaka rtva s nae strane u Bojim je oima vrijedna tisuu goyima. -3Sustav zdjelica vage dananjih dana uskoro e se sruiti, jer smo ga i napravili s odreenim nedostatkom tonosti, kako bi vaga neprestano oscili rala, dok se ne istroi i ne doe do prijelomne toke. Goyimi misle da su ga spojili dovoljno vrsto i cijelo vrijeme oekuju da e se zdjelice nai u rav notei... Da bismo naveli one koji tee za moi na zloupotreba poloaja, posta vili smo sve snage u opoziciju jedne prema drugima, slamajui njihove libe ralne tenje prema samostalnosti. U tom smo smjeru djelovali na svaki oblik udruivanja, naoruali sve stranke i postavili vlast kao cilj svake ambicije. Od drava smo napravili gladijatorske arene gdje se vodi borba oko mno tva nejasnih pitanja... Jo malo, i neredi i bankroti bit e sveopi... Neiscrpno brbljanje tajni pretvorilo se u govornika natjecanja na za sjedanjima parlamenata i upravnih odbora. Hrabri novinari i beskrupulozni pisci pamfleta dnevne su rtve izvrnih dunosnika. Zloupotreba poloaja bit e posljednja kap u pripremi ruenja svih institucija. Pod udarcima pobjenjele rulje sve e biti razoreno. Svi ljudi teko rade, vezani eljom za moi vie no to su ikada bili ve zani u ropstvu ili kmetstvu; s njima se nekako i mogu nositi, i od njih se na ovaj ili onaj nain osloboditi, ali od nestaica nikada nee moi pobjei. U ustave smo ukljuili takva prava koja masama izgledaju kao fiktivna, a ne stvarna prava. Sva ta "ljudska prava" mogu postojati samo kao ideja, ideja 228

Glavni plan

koja nikada ne moe biti ostvarena u stvarnom ivotu. to znai radniku proleteru, iscrpljenom od teka posla, slomljenom svojom sudbinom, ako govornici dobiju pravo brbljati, ako novinari dobiju pravo objaviti bilo kak vu glupost, jednako kao i neto kvalitetno, kada proletarijat nema druge ko risti od ustava osim onih jadnih ostataka koje im bacamo s naih stolova kao nagradu za njihove glasove kojima mi diktiramo, koji idu u korist ljudi koje dovodimo na vlast, sluga naeg agentura... Pojavljujemo se na sceni kao tobonji spasitelji radnika od ovog potlaivanja kada predlaemo da uu u redove naih vojski - socijalista, anarhista, komunista - kojima stalno dajemo potporu u skladu s navodnom vladavinom bratstva (solidarnou ovjeanstva), naeg socijalnog masonstva. Aristokra ciji, kojoj je zakonom osigurano uivanje u radu radnika, bilo je u interesu da radnici budu dobro hranjeni, zdravi i jaki. Nama je u interesu upravo suprotno - nestajanje, ubijanje GOYIMA. Naoj je snazi kronino potrebna neishra njenost i fizika slabost radnika jer sve to rezultira time da je on rob nae volje te da nee u sebi pronai dovoljno snage ni energije suprotstaviti se naoj volji. Glad daje veu mo kapitalu nad radnicima nego to su je kra ljevi davali aristokraciji. Nestaicama te zaviu i mrnjom koje ih prate, upravljat emo ruljom i njihovim rukama zbrisati s lica zemlje sve koji nam stanu na put. Kad kucne as da na gospodar (Sotona, vidi str. 79) cijeloga svijeta bude okrunjen, iste te ruke zbrisat e sve to bi tome moglo biti smetnja. Goyimi su izgubili naviku razmiljanja ako njima ne upravljaju suge stije naih specijalista. Stoga oni ne uviaju potpunu nunost onoga to emo mi, kada nae kraljevstvo doe, odmah prihvatiti, a to je sljedee: od vitalne je vanosti u kolama poduavati jedno jednostavno znanje, temelj svih znanja - znanje o strukturi ljudskog ivota, socijalnog postojanja, koje zahtijeva podjelu rada i, posljedino, podjelu ljudi na klase i drutvene slo jeve. Nuno je da svi znaju kako zbog razliitih predmeta na koje su ljud ske aktivnosti usmjerene, ne moe biti jednakosti, kako onaj koji svojim po stupkom ugrozi cijelu zajednicu ne moe biti jednako odgovoran pred zako nom kao i onaj koji ne pogaa nikoga osim svoje asti. Istinsko znanje o strukturi drutva, u ije tajne goyime ne upuujemo, svim bi ljudima po kazalo da upravljanje i rad moraju ostati unutar odreenih struktura, i da oni ne smiju postati uzrokom ljudske patnje koja bi proizala iz obrazovanja ko je nije u skladu s poslom koji su pojedinci pozvani obavljati. Nakon temelj ne studije ovog znanja, ljudi bi se dobrovoljno pokoravali vlasti i prihvaali one pozicije koje bi im se u dravi dodijelile. Sadanje stanje znanja je tak vo, u skladu s uputama koje smo dali, da ljudi bezrezervno vjerujui tisku zahvaljujui svom neznanju i aptanim uputama koje ih trebaju zavesti 229

D e s Griffin

njeguju slijepu mrnju prema svim oblicima za koje dre da su iznad njih, jer ne razumiju klase i drutvene slojeve. Ovu e mrnju dalje pothranjivati i uinci gospodarske krize, koja e zaustaviti trgovinu burze i zamrznuti industriju. Stvorit emo svim tajnim metodama koje su nam poznate, i uz pomo zlata, koje je sve u naim ruka ma, univerzalnu gospodarsku krizu, u kojoj emo istodobno izbaciti na ulice svu rulju radnika, u svim zemljama Europe. Ta e rulja s oduevljenjem kre nuti u prolijevanje krvi onih kojima su, u svom jednostavnom neznanju, od malih nogu zavidjeli i iju e imovinu sada biti u prilici opljakati. "Nae" nee dirnuti jer e nama trenutak napada biti poznat i poduzet e se mjere da se zatitimo. Objasnili smo da e progres dovesti sve goyime pod vlast razuma. Na despotizam bit e upravo to; mudro upravljanom estinom smirit e se svi nemiri i sve e se institucije izlijeiti od liberalizma. Kad je narod vidio da su sve vrste ustupaka i poputanja doputeni u ime slobode, zamiljao je sebe kao suverenog gospodara i nagrnuo je na svoj put do moi. Ali, naravno, kao i svaki drugi slijepac, naletio je na pre preku, bezglavo je traio vodstvo, nikad nije bio u stanju vratiti se u neka danje prilike i poloio je svoje ovlasti pred nae noge. Sjetite se Francuske revolucije, kojoj smo mi dali ime "velika": tajne njenog pripremanja dobro su nam poznate, jer ona je u potpunosti nae djelo... I tako ljudi osuuju ispravne i oslobaaju krive, sve vie uvjereni kako mogu initi to god ih je volja. Zahvaljujui takvom stanju stvari, ljudi raza raju svaku stabilnost i stvaraju nered na svakom koraku. -4... Tko i to je to u stanju zbaciti nevidljivu silu? A upravo je to ono to je naa sila. Pogansko masonstvo slijepo nam slui kao paravan, ali plan nae akcije, ak i mjesto njenog odravanja, za sve ljude ostaje nepoznani ca. No ak i sloboda moe biti bezazlena i nai svoje mjesto u dravnom gospodarstvu, bez prijetnje za dobrobit naroda, ako poiva na vjeri u Boga, na bratstvu ljudskosti, nepovezana s konceptom jednakosti, koji negiraju sami zakoni stvaranja, jer se oni temelje na podinjenosti. S takvom vjerom narodom bi se moglo upravljati sustavom upa, i zadovoljno bi i ponizno koraao pod vodstvom svog duhovnog pastora pokoravajui se Bojoj volji Boga na zemlji. Ovo je razlog zbog kojeg je za nas nuno potkopati svaku vjeru, iz umova GOYIMA istrgnuti sam princip boanstva i duhovnog, a na njegovo mjesto staviti proraune i materijalna dobra. 230

Glavni plan

Kako ne bismo goyimima dali priliku da misle i zakljuuju, njihovi umovi moraju biti okrenuti prema industriji i trgovini. Na taj e nain sve drave biti obuzete potragom za materijalnim dobrima, i u toj utrci nee pri mijetiti svog zajednikog neprijatelja. Da bi sloboda mogla jedanput zauvi jek unititi zajednice goyima, moramo marljivost zasnovati na pekulacija ma: rezultat toga e biti da e ono to se iz zemlje izvue marljivou pro kliziti kroz prste i pripasti tajanstvenim, odnosno naim klasama. -5Potaknut emo pojaanu centralizaciju drave, da bi nam sve snage drutva pale u ruke. Novim emo zakonima regulirati sve akcije politikog ivota naih podanika. Ti e zakoni uklanjati jednu za drugom sve ovlasti i slobode koje su goyimi doputali, i nae e kraljevstvo odlikovati despotizam takvih fantastinih proporcija da e u svakom trenutku na bilo kojem mjestu u svijetu biti u poziciji zbrisati goyima koji bi nam se suprotstavio rijeju ili djelom. Rei e vam da takav despotizam o kakvom vam govorim nije u skladu s dananjim napretkom, ali ja u dokazati da jest. U vrijeme kad su ljudi na kraljevska prijestolja gledali kao na jasnu manifestaciju Boje volje, bez prigovora su se pokoravali despotizmu kra ljeva: ali od trenutka kad smo u njihove umove usadili klicu koncepta njiho vih vlastitih prava, poeli su na kraljeve gledati kao na obine smrtnike. Sve to pomazanje Bojih izabranika u oima naroda spalo je s kraljevskih glava, a kad smo ih olakali za njihovu vjeru u Boga, snaga vlasti baena je na ulicu, u obliku vlasnitva, koje smo uzeli mi sami. Nadalje, umjetnost manipuliranja masama i pojedincima, kroz pametno smiljene teorije i prazne rijei, kontroliranje ivota svim moguim smi calicama, od kojih goyimi ne razumiju nita, takoer pripada specijalistima naeg administrativnog mozga. U ovim vjetinama koje smo utemeljili na promatranjima, analizama i finim proraunima, nemamo premca, jednako kao i u izradi nacrta politikih akcija i naoj jednoslonosti... Neko bi nam se vrijeme mogla uspjeno odupirati koalicija GOYIMA cijeloga svijeta: ali od te nas opasnosti titi razdor koji postoji meu njima, iji su korijeni toliko duboki da ih je sada nemogue prijei. Suprotstavili smo jedne drugima osobne i nacionalne raune goyima, religiozne i rasne mrnje, koje smo razbuktali do velikih razmjera u posljednjih dvadeset stoljea. To je razlog to ne postoji nijedna drava koja bi dobila pomo kada bi pruila ruku, jer svatko od njih mora imati na umu da bi bilo kakav sporazum protiv nas bio za njih kontraproduktivan. Previe smo jaki - naa je mo nepobjediva. Drave ne mogu postii ni beznaajan privatni dogovor, a da mi potajno nemamo prste u tome... 231

D e s Griffin

Da bi kapital nesputano kruio, mora postojati mogunost uspostavlja nja monopola u industriji i trgovini: ovo se ve potajno dogaa u svim dijelovima svijeta. Ova sloboda dat e politiku snagu onima u industriji, a to e pomoi u potlaivanju masa. Danas je vanije razoruati ljude nego ih voditi u rat; vanije je u nau korist iskoristiti razbuktale strasti, nego obuzdavati njihovu vatru; vanije je uloviti korak i interpretirati tue ideje u nau korist, nego ih istrebljivati. Glavni se zadatak naeg djelovanja sastoji u ovom: oslabiti javno mnijenje kritikama; odvesti ga od ozbiljnih razmilja nja kojima je cilj stvaranje otpora; omesti mo razmiljanja uvlaenjem u prividne sukobe praznom rjeitou. U svim su razdobljima narodi svijeta, kao i pojedinci, prihvatili rijei umjesto djela, jer ih zadovoljava predstava, i rijetko zastanu da bi primije tili da li obeanja dana u javnoj areni prati izvedba. Stoga emo osnovati institucije koje e izvoditi predstave i davati rjeiti dokaz svojeg doprinosa razvoju. Preuzet emo liberalnu fiziologiju svih stranaka, svih smjerova i toj emo fiziologiji dati glas govornika, koji e govoriti toliko mnogo da e po troiti strpljivost sluatelja i izazvati zgraanje prema govornicima. Da bismo javno mnijenje dobili u svoje ruke, moramo ga dovesti u sta nje zbunjenosti, dajui sa svih strana toliku koliinu kontradiktornih izjava, i to toliko dugo da GOYIMI izgube razum u labirintu i dou do zakljuka kako je najbolje nemati nikakav politiki stav, te da je ta materija jasna sa mo onom tko vodi narod. Ovo je prva tajna. Druga tajna bitna za uspjeh nae vladavine sadrana je u sljedeem: do vesti do takvih krajnosti nacionalne mane, navike, strasti, uvjete graanskog ivota, da vie nitko nee znati svoje mjesto u kaosu, koji e rezultirati tako to e na kraju ljudi biti nesposobni razumjeti jedni druge. Ova e nam mje ra takoer posluiti u drugom pogledu, tako da posijemo razdor meu svim strankama, da raselimo sve kolektivne snage koje nam se jo uvijek ne ele pokoriti i da obeshrabrimo bilo kakvu privatnu inicijativu koja bi u bilo ko joj mjeri mogla ugroziti nae poslove. Nema nieg opasnijeg od privatne inicijative; iza nje se nalazi duh, tak va inicijativa moe uiniti vie no milijuni ljudi meu kojima smo posijali razdor. Moramo voditi obrazovanje goyima tako da, kad god naiu na situ aciju kada je inicijativa nuna, samo raire ruke u oajnoj nemoi. Napetost koja rezultira nedjelovanjem, iscrpljujua je kad se susretne sa slobodom drugih. Iz ovog sukoba nastaje teki moralni ok, razoaranje, promaaji. Svim ovim sredstvima toliko emo iscrpiti GOYIME da e biti prisiljeni ponuditi nam takvu meunarodnu vlast kakva e nam omoguiti da bez ikak vog nasilja postupno skupimo sve drave svijeta u jednu super-dravu. Na 232

Glavni plan

mjesto dananjih vladara postavit emo ljude koji e biti administracija super-drave. Poput krakova, njihove e se ruke pruati u svim smjerovima, a njihova e organizacija biti takvih kolosalnih dimenzija da nee moi ne us pjeti u pokoravanju svih svjetskih drava. -6Na cilj je da industrija iscrpi radnu snagu i kapital zemlje, i spekula tivnim nainima prebaci sva sredstva svijeta u nae ruke, tako da goyimi budu svedeni na razinu proletarijata. Tada e se goyimi pred nama pokloniti, ako ni zbog ega drugog, onda da dobiju pravo na postojanje... Poveat emo plae koje, meutim, nee donijeti nikakav napredak radnicima, jer emo istodobno poveati cijene osnovnih proizvoda nunih za ivot, prav dajui se da je to povezano s padom poljoprivrede i stoarstva; zatim emo umjeno i duboko potkopati proizvodne pogone, navikavajui radnike na anarhiju i pijanstvo, a istodobno emo poduzeti sve mjere da izbriemo s lica zemlje sve kolovane snage GOYIMA. Da se ne bi dogodilo da GOYIMI shvate pravo stanje stvari prije nego to bude vrijeme, sve emo zamaskirati tobonjom eljom da sluimo radnikoj klasi i velikim principima politikog gospodarstva, o kojima nae gospodarske teorije ire energinu propagandu. -7Poveanje naoruanja, poveanje policijskih snaga - osnovne su stvari za ispunjenje spomenutih planova. Ono to moramo postii je da u svim dravama svijeta pokraj nas budu mase proletarijata, da nekoliko milijuna a, policija i vojska budu posveeni naim ciljevima. Moramo biti u poziciji na svaku opoziciju u nekoj zemlji, koja nam se usudi suprotstaviti, moi odgovoriti ratom s njom i njenim susjedima; ako bi se ti susjedi udruili protiv nas, moramo odgovoriti opim ratom. Osnovni faktor uspjeha u politici je tajnost njenog djelovanja; svijet se ne mora sloiti s djelima diplomacije. Moramo prisiliti vlade goyima da poduzmu akciju u smjeru koji odgo vara naem opem planu koji se ve pribliava eljenom ishodu, onim to emo predstaviti kao javno mnijenje, kojim tajno upravljamo pomou tzv. "velike sile" - tiska, koji je, uz par iznimaka koje se mogu zanemariti, ve u cijelosti u naim rukama. Da bismo ukratko rezimirali na sustav dranja europskih vlada goyima u ahu, pokazat emo nau snagu jednoj od njih teroristikim akcijama, a svima emo, ako dopustimo mogunost opeg ustanka protiv nas, odgovoriti orujem SAD-a, Kine ili Japana. 233

Des Griffin

-8Moramo se naoruati svim orujima koja bi nai neprijatelji mogli upotrijebiti protiv nas. Moramo pronai najfinije nijanse i finese u zakoniku, za one sluajeve gdje emo morati izrei presude koje bi se mogle initi nenormalno drske i nepravedne. Stoga je bitno da te rezolucije budu izrae ne na takav nain da se ine najuzvienijim moralnim principima pretoe nim u legalnu formu. Nae vodstvo mora se okruiti svim civilizacijskim snagama meu kojima e djelovati. Okruit e se publicistima, pravnicima, administratorima, diplomatima i, napokon, osobama koje su prole na super-obrazovni trening u naim specijalnim kolama (Gordonstoun, kotska, itd.). Ove osobe bit e upuene u sve tajne socijalne strukture, znat e sve jezike pisane politikim rjenikom i abecedom; bit e upoznati s cijelom ljudskom unutranjou, sa svim osjetljivim ljudskim icama na kojima e svirati. Te su ice proizvodi uma goyima, njihove tenje, nedostaci, poroci i kvalitete, osobitosti klase i drutvenog soja. Nije potrebno napominjati da nadareni pomonici vlasti o kojima govorim nee biti izabrani meu goyimima, koji su naviknuti obavljati svoj administrativni posao ne razmiljajui o tome koji je njegov cilj, i nikada ne uzimaju u obzir za to je on potreban. Administratori goyima potpisuju papire bez itanja, a rade ili iz milosra ili iz ambicije... Kroz neko vrijeme, kad vie ne bude rizika u povjeravanju odgovornih slubi u naim dravama naoj brai (iluministima), dat emo ih u ruke lju dima ija su prolost i reputacija takvi da je izmeu njih i obinih ljudi og romna razlika, osobama koje e, ako ne budu poslune, morati odgovarati pred zakonom ili jednostavno nestati - tako e biti prisiljeni braniti nae interese do zadnjeg daha. -9Nema nikakvih zapreka koje bi ograniavale nau aktivnost. Naa super-drava postoji u sasvim legalnim uvjetima koji su opisani u prihva enoj terminologiji energinom i snanom rijeju - diktatura. U poziciji sam vam kazati iste savjesti kako emo, kad za to doe vrijeme, mi zakonodav ci donositi presude i osude, ubijati i poteivati. Mi smo, kao glava svih naih trupa, na samom kormilu. Vladamo snagom volje, jer u naim su ru kama ostaci nekada mone stranke koju smo pobijedili. A oruje u naim rukama su bezgranine ambicije, vatrena gramzivost, nemilosrdna osvetolju bivost, mrnja i pakost. 234

Glavni plan

Od nas kree teror koji sve proima. U naim su redovima ljudi svih uvje renja, svih doktrina, nadolazei monarsi, demagozi, socijalisti, komunisti i utopijski zanesenjaci svih vrsta. Sve smo ih usmjerili prema jednom zadatku: svatko od njih podriva zadnje ostatke vlasti i nastoji zbaciti dosadanji oblik poretka. Ova djela stavljaju sve zemlje na muke; one tee miru i spremne su za njega sve rtvovati, ali mi im neemo dati mira sve dok otvoreno ne priznaju nau meunarodnu super-dravu, i to s pokornou. Ljudi su digli veliku galamu oko nunosti rjeavanja pitanja socijaliz ma putem meunarodnog dogovora. Njihova stranaka podjela bacila ih je u nae ruke, jer da bi se ispunila nastojanja, treba imati novaca, a sav je novac u naim rukama... Na taj nain slijepa snaga naroda postala je naom potporom, a mi smo jedini koji im moemo osigurati vou i, naravno, usmjeriti ih putem koji vodi naem cilju... Da ne bismo unitili institucije goyima prijevremeno, pristupili smo im spretno i istanano i uzeli u ruke krajeve niti koje pokreu njihov mehani zam. Ove su niti rasporeene strogo, ali pravedno; zamijenili smo ih kao tinom dozvolom liberalizma. Nae su ruke u administraciji pravosua, u provoenju izbora, u tisku, ljudskim slobodama, no uglavnom u kolstvu i odgoju, koji su kameni temeljci slobode. Zaveli smo, zbunili i pokvarili mlade goyima odgajajui ih po principi ma i teorijama za koje znamo da su pogrene, iako smo mi ti koji smo ih uveli. Iznad postojeih zakona, bez da smo ih bitno mijenjali, tako da smo ih samo iskrivili u proturjenost razliitih tumaenja, stvorili smo neto po rezultatima grandiozno. Ovi rezultati oituju se prije svega u injenici da su tumaenja zamaskirala zakone: nakon toga su ih i potpuno skrila od oiju vlada, zahvaljujui injenici da se nita ne moe izvui iz zamrene mree zakonodavstva. Ovo je korijen teorije, naravno, arbitrae. Mogli biste rei da e goyimi, ako shvate to se dogaa prije no to za to bude vrijeme, ustati s orujem protiv nas; ali na Zapadu smo za taj sluaj pripremili takav potez stranog terora da e i najhrabrija srca drhtati - pod zemne eljeznice metropola, ti podzemni hodnici koji e, prije nego to doe vrijeme, biti uvedeni pod sve prijestolnice, i iz kojih emo te prijestolnice dignuti u zrak zajedno sa svim njihovim organizacijama i arhivima.

235

D e s Griffin

-10Kad postignemo na cilj, rei emo raznim ljudima: "Sve je krenulo potpuno po zlu, svima je dosta patnje. Uklanjamo te razloge vaih muka nacionalnosti, granice, razlike u novcu. Slobodni ste, naravno, osuditi nas, no moe li ta osuda ikako biti pravedna prije nego to uope probate ono to vam nudimo?"... Tada e nas rulja slaviti i nositi nas na rukama u jednoglasnoj provali nada i oekivanja. Glasovanje, koje smo uinili instrumentom koji e nas dovesti do svjetskog prijestolja, uei ak i najmanje ljudske za jednice da glasuju posredstvom okupljanja i grupnih dogovora, posluit e tada svojoj svrsi i zadnji put odigrati svoju ulogu u jednoglasnoj elji da se s nama zblie prije nego to nas osude. Da bismo to osigurali, moramo sve dovesti na glasovanje, bez obzira na klasu i kvalifikacije, tako da dobijemo apsolutnu veinu, koju nam ne bi mogle dati obrazovane klase posjednika. Tako emo, usaujui svima osjeaj vlastite vanosti, unititi osjeaj vanosti obitelji kod goyima i njezine odgojne vanosti, te otkloniti mogunost da se pojedini umovi odcijepe, jer rulja kojom emo upravljati nee im dopustiti da istupe ak ni da bi ih sa sluali; ona je naviknuta sluati samo nas, koji je plaamo za pozornost i poslunost. Tako emo stvoriti snanu, slijepu silu koja nikada nee biti sposobna pokrenuti se bilo kuda bez vodstva naih agenata postavljenih na njeno elo kao voe rulje... Kad smo u dravne organizme ubacili otrov liberalizma, cijeli njihov politiki sklop doivio je promjenu. Drave su zaraene smrtnom boleu to truje krv. Sve to nam preostaje je priekati kraj njihovih smrtnih ago nija... Kako bismo osigurali rezultat naih planova, organizirat emo izbore koji e na vlast dovesti predsjednike koji u svojoj prolosti imaju neku ta mnu, neotkrivenu mrlju, neku "Panamu" ili neto slino - tada e oni posta ti povjerljivi agenti za ispunjavanje naih planova, iz straha da se ne otkrije njihova prolost i iz prirodne elje svakoga kome je dana vlast, da zadri privilegije, prednosti i asti koje su povezane sa slubom predsjednika. Za stupnici e prikrivati, tititi i birati predsjednike, ali bit e im oduzeta mo izabirati nove ljude ili mijenjati zakone, jer e te ovlasti biti dane nama od strane predsjednika, naih marioneta. Naravno, tada e autoritet predsjednika postati metom svih moguih napada, no mi emo mu osigurati sredstvo samoobrane u obliku obraanja narodu, da donese odluku koja e biti iznad odluke njihovih predstavnika, drugim rijeima, obratit e se istom onom naem slijepom robu - veini rulje. Neovisno od toga, dat emo predsjedniku pravo da proglasi ratno stanje. To emo pravo opravdati time da predsjednik, kao vrhovni vojni zapovjednik, mora imati cijelu vojsku na raspolaganju u 236

Glavni plan

sluaju potrebe obrane ustava republike, pravo koje mu pripada kao odgo vornom predstavniku tog ustava. Sasvim je shvatljivo da e u tim uvjetima kljuevi moi biti u naim ru kama i da nitko osim nas nee vie upravljati snagom zakonodavstva... No vi vrlo dobro znate da je, ako elimo ostvariti nae tenje u svim dravama, nuno u svima njima pokvariti odnose naroda i vlasti, tako da pot puno izbriemo humanost prezirom, mrnjom, borbom, zaviu, ak i muenji ma i izgladnjivanjem, uvoenjem bolesti (AIDS?) i nestaica, tako da GOYI MI ne vide drugog izlaza do bijega u sigurnost nae potpune suverenosti u novcu i svemu ostalom. Ali ako svijetu damo predah, trenutak koji ekamo teko da e ikada doi. -11Ovo je dakle, program naeg novog ustava. Stvarat emo zakon, prav du i sudstvo (1), preruene u prijedloge zakonodavnim tijelima (2), dekre tima predsjednika, pod krinkom opih propisa, naredbama ministara pod krinkom zakljuaka senata i rezolucija dravnog vijea (3), a u sluaju da se za to stvori prilika - kroz dravnu revoluciju... Ono to elimo je da, od prvog trena javne objave, dok su narodi svijeta jo zapanjeni postignutom revolucijom, jo uvijek u strahu i neizvjesnosti, jednom za svagda shvate da smo toliko jaki, toliko nadmoni i prepuni snage da ih ni u kojem sluaju neemo uzeti u obzir, da smo daleko od obraanja bilo kakve pozornosti na njihove elje i miljenja, da smo spremni i sposobni neodoljivom snagom bilo gdje i bilo kada skriti svako izraavanje elja ili miljenja, da smo jednim potezom doli do svega to smo eljeli i da ni u kom sluaju ne na mjeravamo dijeliti nau vlast s njima... Tada e oni u drhtavom strahu pred svime zatvoriti oi i zadovoljiti se time da priekaju svoju sudbinu. Goyimi su stado ovaca, a mi smo njihovi vuci. A znate li to se dogaa kad se vuci doepaju stada?... Postoji jo jedan razlog zbog kojeg e zatvarati oi: jer emo im stalno obeavati da emo im vratiti njihove slobode, im uklonimo sve neprijatelje mira i ukrotimo sve stranke... Nije vrijedno ni spomenuti koliko e dugo ekati na povratak svojih sloboda...

237

D e s Griffin

-12Rije "sloboda", koju se moe tumaiti na vie naina, mi definiramo ovako: Sloboda je pravo da se radi ono to zakon doputa. Ovo tumaenje te rijei bit e u pravo vrijeme nama korisno, jer e sve slobode biti u naim rukama, jer e zakoni podravati ili stvarati ono to odgovara naem gore navedenom programu. S tiskom emo se nositi na sljedei nain: Kakvu on danas ima ulogu? Slui tome da uzburka ili raspali one strasti koje pogoduju naem cilju, ili slui sebinim stranakim ciljevima. esto je prazan, nepravedan, podmu kao i veina javnosti nema ni priblinu ideju kojim on ciljevima zapravo slui. Mi emo ga osedlati i zauzdati vrstom rukom; isto emo uiniti sa svim izdavakim proizvodima, jer kakva bi bila korist rijeiti se napada tiska ako bismo ostali ciljem napada pamfleta i knjiga?... Nijedna objava nee stii do javnosti bez kontrole. Ve sada smo posti gli to da se u urede nekoliko agencija slijevaju vijesti iz gotovo svih dijelova svijeta. Te e agencije biti potpuno u naoj kontroli i objavljivati samo ono to im mi kaemo. Ako smo ve sad uspjeli opsjesti umove zajednica goyima u tolikoj mjeri da su blizu toga da na svjetske dogaaje gledaju kroz naoale koje smo im mi stavili na nos; ako ve sad ne postoji nijedna drava u kojoj nam je zaprijeen pristup onome to goyimi u svojoj gluposti zovu dravnim tajnama, kakva e tek biti naa pozicija kad budemo priznati vrhovnim vladarima svijeta, na elu s naim kraljem cijeloga svijeta... Svi takozvani liberali su anarhisti, ako ne djelom, onda bar donekle milju. Svatko je od njih u potrazi za fantomom slobode i stalno upada u zlo porabu te slobode, to jest u anarhiju protestiranja radi samog protesta... Uspostavit emo ono to e se svima initi kao opozicija, koja e ba rem po jednoj od svojih karakteristika izgledati kao naa sama suprotnost. Nai e pravi neprijatelji prihvatiti svim srcem ovu simuliranu opoziciju kao svoju vlastitu i pokazati nam svoje karte. Sve nae novine bit e svih moguih usmjerenja - aristokratskih, repu blikanskih, revolucionarnih, ak anarhistinih - toliko dugo, naravno, dok postoji ustav... Poput indijskog boanstva Vinua, imat e stotinu ruku, i svaka od njih imat e prst na jednom javnom mnijenju. Kad se puls ubrza, te e ruke voditi mnijenje u smjeru naih planova, jer uzbueni pacijent gubi svu mo procjene i lako potpada pod sugestiju. One budale koje e misliti da objavljuju miljenje svoje stranke, objavljivat e nae miljenje, ili bilo koje miljenje koje nam odgovara. U jalovu uvjerenju da podravaju svoju stranku, zapravo e podravati zastavu koju im mi objesimo... 238

Glavni plan

Ti e napadi na nas takoer posluiti i drugoj svrsi, naime da nai po danici budu uvjereni u postojanje potpune slobode govora i daju naim agen tima priliku da potvrde kako su svi oni koji nam se protive beznaajni brbljavci, jer nisu u stanju pronai nikakve vanije primjedbe na na poredak. Metode ovakve organizacije, nevidljive oima javnosti, no apsolutno sigurne, procijenjene su kao najbolje u skretanju pozornosti i povjerenja javnosti na stranu vlasti. Zahvaljujui takvim metodama bit emo u poziciji, ovisno o potrebi, uzbuditi ili umiriti javno mnijenje u politikim pitanjima, uvjeriti ili zbuniti, objavljujui sad istinu, sad la, injenice ili njihove suprotnosti, ovisno o tome da li e biti dobro ili loe primljene, uvijek vrlo oprezno ispitujui tlo prije nego to napravimo korak... Na e trijumf nad naim protivnicima biti siguran jer oni, zahvaljujui ve spomenutim meto dama, nee imati na raspolaganju tisak u kojem e moi potpuno i napokon izraziti svoje miljenje. Neemo ih ak morati ni pobijati, osim vrlo po vrno. Ove probne pucnjeve koje emo ispaliti u tisak, u sluaju potrebe opo vrgnut e nai poluslubeni organi... Kada budemo u razdoblju novog reima, tranzicijskog u naem preuzi manju potpune vlasti, ne smijemo dopustiti nikakva otkria tiska ili bilo ka kav oblik javnog nepotenja; vrlo je bitno da se vjeruje kako je novi reim tako savreno sve zadovoljio, kako je ak kriminal nestao... Sluajevi manifestacije kriminala moraju ostati poznati samo rtvama i sluajnim svjedocima - nikome vie. Dnevna potreba za kruhom prisilit e goyime da budu tihi i ponizni sluge. Agenti iz tiska iz redova goyima na naoj strani, na na e mig ras pravljati o bilo emu to nama ne odgovara, izravno objaviti u slubenim dokumentima, a mi emo u meuvremenu, usred buke koja se podigla, jed nostavno provesti mjere koje nam odgovaraju i onda ih ponuditi javnosti kao injenino stanje. Nitko se nee usuditi zahtijevati ukinue neega to je jednom ostvareno, to vie jer e to biti prikazano kao napredak... A tisak e odmah skrenuti pozornost na nova pitanja (nismo li nauili ljude da uvijek trae neto novo?)... Kako bismo odvratili pozornost ljudi koji bi mogli biti opasniji od po litikih diskusija, sada istiemo ono to nazivamo novim politikim pita njima, to jest, pitanjima industrije. O ovim pitanjima neka diskutiraju koliko god ele! Mase su pristale biti neaktivne, odmaknuti se od onog to dre politikom aktivnou (to smo ih istrenirali, kako bismo ih mogli upotrije biti kao sredstvo u borbi protiv vlada goyima) samo pod uvjetom da im se pronae nova preokupacija, u kojoj im je ponueno neto to izgleda kao isto politiko nastojanje. 239

Des Griffin

Da mase same ne bi otkrile nae namjere, dodatno emo im odvratiti pozornost zabavama, igrama za razbibrigu, strastima, zabavnim parkovima... Uskoro emo kroz tisak poeti promovirati natjecateljski duh u umjetnosti i svim vrstama sportova; ovi e interesi napokon odvratiti njihove misli od pitanja na koja bismo morali odgovoriti. Kako e biti sve vie odviknuti od razmiljanja i zauzimanja vlastitih stavova, ljudi e poeti govoriti naim jezikom, jer emo im samo mi nuditi nove smjernice razmiljanja... narav no, kroz osobe ija odanost nama nee biti u pitanju. Uloga koju su odigrali liberali, utopijski sanjari, napokon e biti odi grana kad naa drava bude priznata. Do tada e nastaviti raditi u nau korist. Stoga emo nastaviti upuivati njihove umove na jalove koncepcije fantastinih teorija, novih i navodno naprednih; jer nismo li s potpunim uspjehom goyima napunili prazne glave napretkom, dok meu njima nije ostao nijedan um sposoban shvatiti da ova rije skriva odmak od istine u svim sluajevima osim u materijalnom napretku, jer je istina jedna, a u njoj nema mjesta napretku. Napredak, kao varava ideja, slui skrivanju istine, tako da ona nije poznata nikome osim nama, Bojim izabranicima, njegovim uva rima. Kada doemo do naeg kraljevstva, nai e govornici tumaiti velike probleme koji su potresli ovjeanstvo, da bi ga na kraju doveli do nae bla gotvorne vlasti. Tko e ikada posumnjati da smo svim ovim narodima manipulirali u skladu s politikim planom koji nitko nije ni naslutio tijekom mnogih stolje a? -14...Beskorisne promjene oblika vlasti koje smo poticali kod GOYIMA kada smo potkopavali strukturu njihovih drava, toliko e izmoriti ljude da e radije trpjeti bilo to pod nama, nego riskirati ponovne potrese i jade kroz koje su proli. Istodobno neemo propustiti naglasiti povijesne pogreke kojima su vlade goyima muile ovjeanstvo kroz mnoga stoljea, svojim nedostat kom razumijevanja svega to sadri istinska dobra, u njihovoj potrazi za nerealnim shemama socijalnih blagoslova, ne primjeujui da te sheme nisu popravljale nego pogoravale univerzalne odnose, koji su temelj ljudskog ivota... Cijela snaga naih principa i metoda sastojat e se u tome da emo ih predstaviti i tumaiti kao sjajan kontrast mrtvom i trulom starom poretku stvari u socijalnom ivotu. 240

Glavni plan

Nai e filozofi raspravljati sve nedostatke razliitih vjerovanja GOYI MA, ali nitko nikada nee raspravljati o istinskoj prirodi nae vjere, jer je nitko nee potpuno ni upoznati, osim naih, a oni se nikada nee usuditi iz dati nae tajne. U zemljama koje su poznate kao napredne i prosvijeene, stvorili smo bezumnu, prljavu i odvratnu literaturu. Neko vrijeme nakon naeg dolaska na vlast nastavit emo je poticati da bismo osigurali osjeaj olakanja u od nosu na govore i stranaki program koji e dolaziti iz naeg uzvienog dru tva... Nai e mudraci, obuavani da postanu voe goyima, sastavljati govo re, projekte, memoare i lanke ija e namjena biti utjecati na umove goyima, usmjeravajui ih prema takvom razumijevanju i oblicima znanja kakve mi odredimo. -15Kada napokon doemo do naeg kraljevstva nakon naeg velikog dana, pripremanog svuda za isto vrijeme, nakon to bezvrijednost svih postojeih naina vladanja bude napokon shvaena (a nee proi malo vremena prije no to se to dogodi, moda cijelo stoljee), uzet emo u zadatak da se pobrine mo da zavjere protiv nas vie ne postoje. U tu emo svrhu pobiti bez milosti sve koji dignu oruje protiv dolaska naeg kraljevstva. Svaki oblik novih in stitucija ili bilo to nalik na tajna drutva takoer e biti kanjeno smru; ona drutva koja su trenutno postojea, nama poznata, i koja nas slue, raspustit emo i poslati u egzil na kontinente daleko od Europe. Na taj emo se nain obraunati s onim GOY masonima koji previe znaju; oni, pak, koje iz bilo kakvog razloga odluimo potedjeti, bit e u stalnom strahu od eg zila. Uvest emo zakon koji e omoguavati progon svih lanova tajnih dru tava iz Europe, gdje e biti sredite nae vlasti. Rezolucije nae vlade bit e konane i bez mogunosti albe. U drutvima goyima, gdje smo posijali i duboko usadili neslogu i pro testantizam, jedini mogui nain uspostavljanja reda je pomou nemilo srdnih mjera, koje dokazuju izravnu snagu vlasti: ne treba obraati pozor nost na rtve, one pate za dobrobit sutranjice. Postizanje te dobrobiti, ak i pod cijenu rtava, dunost je svake vlasti koja priznaje, kao opravdanje svog postojanja, ne samo svoje privilegije, nego i obveze. Glavno jamstvo stabil nosti vladavine je potvrda aureole snage, a ta se aureola postie samo veli anstvenom nefleksibilnou moi, a njena e nepovredivost biti pripisana mistinim razlozima - Bojoj volji. Takva je donedavno bila ruska autokra cija, jedini ozbiljni neprijatelj koga smo u svijetu imali, s iznimkom papin stva... 241

D e s Griffin

Soj ljudi koji najlake ulaze u tajna drutva oni su koji ive po svojim hirovima, karijeristi i openito ljudi uglavnom slabe pameti, kojima emo manipulirati bez ikakva problema i koje emo upotrijebiti da okonamo s mehanizmom koji smo sami i razvili. Ako u svijetu doe do nereda, to e biti stoga to smo ga morali zaeti, kako bismo razbili preveliku solidarnost. Ali ako u njemu doe do podizanja zavjere, tada e na elu te zavjere biti nitko drugi do nai najpouzdaniji sluge. Prirodno je da samo mi vodimo masonske aktivnosti, jer znamo kamo ih vodimo, znamo krajnji cilj svakog oblika aktivnosti, dok goyimi ne znaju nita, ak ni trenutne posljedice akcije. Kada doe vrijeme nae javne vladavine, vrijeme da pokaemo blago slove, prepravit emo zakone: svi e zakoni biti kratki, jednostavni, stabilni i bez mogunosti interpretacije, tako da e ih svatko znati savreno. Glavno obiljeje koje e se kroz njih provlaiti bit e pokornost poretku, i taj e princip biti uzdignut do velianstvenih visina. Svako e krenje zakona ne stati u posljedicama, od vieg predstavnika vlasti, pa sve do najnieg sloja drutva. Zloupotreba poloaja bit e tako nemilosrdno kanjavana da niko me nee padati na pamet eksperimentirati sa svojim ovlastima. Pomno e mo pratiti svaku akciju administracije o kojoj ovisi uspjeno funkcioniranje drave, jer njena mlitavost rezultira posvemanjom mlitavou; nijedan slu aj nelegalnosti ili zloupotrebe poloaja nee proi bez kazne, koja e sluiti za primjer drugima. Skrivanje krivnje, toleriranje greaka meu slubenicima u administra ciji - svi ovi tetni oblici nestat e s prvim ozbiljnim kaznama. Onaj koji e biti kanjen, premda e njegova kazna nadilaziti njegovu krivnju, raunat e se kao pali vojnik na administrativnoj bojinici, u korist vlasti, principa i zakona koji ne doputaju da bilo tko od onih koji dre uzde javne koije skrene s glavne ceste na svoje privatne puteve. Na primjer: nai e suci znati da kad god budu skloni tome da se okite glupavom blagou, time kre zakon koji je ustanovljen da slui ljudima kao primjer kanjavanja pogreaka, a ne za pokazivanje duhovnih kvaliteta sudaca... Iskorijenit emo liberalizam iz svih vanih stratekih poloaja u naoj vladi, o kojima ovisi obuavanje podanika nae dravne strukture. Takvi e poloaji dolaziti iskljuivo u ruke onima koje mi obuimo za administrativnu slubu. Na mogue prigovore kako e umirovljenje starih slubenika biti velik troak za trezor, moj je odgovor prije svega da e im biti osigurana ne ka privatna sluba kao nadomjestak za izgubljeno, i osim toga moram nagla siti da e sav novac svijeta biti u naim rukama, tako da naa drava ne mora platiti trokove. Naa e drava imati oblik patrijarhalnog tutorstva od strane vladara. Naa nacija i njeni podanici gledat e u njegovoj osobi oca koji se brine za 242

Glavni plan

svaku njihovu potrebu, svako njihovo djelo, njihove meusobne odnose, kao i odnos prema gospodaru. Tada e im biti toliko duboko usaena misao da im je nemogue s tom vlau i upravljanjem raskinuti, ako ele ivjeti u miru, i priznat e autokraciju naega vladara s odanou koja granii s obo avanjem, pogotovo kad se uvjere da oni koje postavimo na vlast ne provo de svoju volju umjesto njegove, ve slijepo ispunjavaju njegove naredbe. Oni e se radovati tome to smo regulirali sve u njihovim ivotima, onako kako mudri roditelji nastoje poduiti svoju djecu odgovornosti i poslunosti. Moramo bez oklijevanja rtvovati pojedince koji prekre ustanovljen poredak, jer u primjernom kanjavanju zla lei velik obrazovni problem. -16Kako bismo postigli unitenje svih kolektivnih snaga osim nae, oslabit emo prvu instancu kolektivizma - sveuilita, tako da promijenimo njihov program i djelovanje. Profesori i ostali zaposlenici pripremat e se za svoj posao iscrpnim tajnim programima, od kojih nee imati slobodu odstupanja ni za milimetar. Bit e izabrani s posebnom pozornou, i u takvom poloaju da potpuno ovise o vladi... Izbrisat emo iz ljudskog pamenja sve injenice iz prethodnih stoljea koje su nam nepoeljne i ostaviti samo one koje istiu sve pogreke drava goyima. Poduavanje praktinog ivota, obveza prema poretku, meusobnih odnosa ljudi, izbjegavanja loih i sebinih primjera koji ire infekciju loeg i slina pitanja obrazovne prirode bit e glavni dio obrazovnog programa, ko ji e biti posebno prilagoen za svako zvanje ili poloaj u ivotu, ni u kom pogledu uopavajui uenje. Ovo je pitanje od posebne vanosti. Za svaki stale mora postojati obuka sa strogim ogranienjima, koja od govaraju njihovu radu i ivotnom cilju. Poneki su uvijek uspijevali i uspijevat e se provui u druge drutvene stalee, ali najvea bi glupost bila da se zbog ovih povremenih sluajeva nenadareni puste u krugove koji im ne pripadaju, i na taj se nain oduzmu mjesta onima kojima ona po roenju ili po slubi pri padaju. Sami znate kako se ta praksa odrazila na goyime koji su dopustili ta kav apsurd. Ukratko, znajui kroz iskustvo mnogih stoljea da ljudi ive po idejama, i da su njima voeni, da ljudi svih doba te ideje usvajaju pomou obrazova nja, s jednakim uspjehom, ali raznim metodama, zadrat emo i prisvojiti si zadnju iskru neovisnosti miljenja, koju smo tijekom duge prolosti uprav ljali prema osobama i idejama koje su nam koristile. Sustav obuzdavanja misli ve je na djelu u takozvanom sustavu poduavanja predmetnim lekci jama, iji je cilj pretvaranje goyima u nemislee pokorne divljake, koji e kaju da im se stvari pokau pred oima kako bi o njima stvorili ideju... 243

D e s Griffin

-17Obino se ne uputaju ni u kakvu obranu, nastoje postii osloboenje od optubi pod svaku cijenu, cjepidlaei zbog svake sitnice u dokaznom materijalu i tako demoraliziraju sudstvo. Iz tog emo razloga smjestiti ovu profesiju u jasne okvire, koji e je zadrati u sferi izvrne javne slube. Od vjetnici, zajedno sa sucima, bit e lieni prava na komunikaciju s osobama koje sudjeluju u parnici; svoj e posao dobivati samo od suda i prouavati ga kroz izvjetaje i dokumente, branei svoje klijente nakon to su ovi na sudu ispitani o tijeku dogaaja. Dobivat e honorar neovisno o kvaliteti svo je obrane. To e ih svesti na izvjestitelje o sudskim poslovima u interesu obrane, nasuprot tuitelju, koji e biti izvjestitelj u interesu tuiteljstva; to e skratiti sudske poslove. Na taj e se nain uspostaviti praksa potene, neprejudicirane obrane koja nee biti zasnovana na osobnom interesu, ve na uvjerenju. To e takoer imati za usputnu posljedicu prestanak sadanje prak se korumpiranog cjenjkanja izmeu odvjetnika, kako bi se dogovorili da pobijedi ona strana koja najbolje plaa... Svakog dana taj je utjecaj na narode svijeta sve slabiji. Sloboda od savjesti svuda je proglaena, tako da nas samo godine dijele od kompletnog sloma kranske religije, a to se drugih religija tie, s njima emo imati manje potekoa, no jo je prerano o tome govoriti... U naem programu jedna treina ljudi e promatrati ostale, iz osjeaja dunosti, po principu dobrovoljne dravne slube. Tada biti pijun i pot kaziva nee biti sramota, ve vrlina: neutemeljene e se pak optube strogo kanjavati da ne bi dovele do zloupotrebe ovog prava. Ovo e tijelo, bez ikakvih ovlasti za poduzimanje bilo kakve akcije na svoju ruku, zajedno s policijom bez ovlasti, biti samo svjedok, i izvjetavati. Odobrenje njihovih izvjetaja i uhienja ovisit e o odgovornoj grupi kon trolora policijskih aktivnosti, dok e samo uhienje obavljati andarmerija i lokalna policija. Svaka osoba koja ne prijavi neto to je vidjela ili ula vezano uz politiku, bit e optuena i odgovarat e za zatajivanje podataka, ako se dokae da je kriva za taj zloin. Jednako kako danas naa braa odgovaraju za neprijavljivanje izdaji ca zavjere iz svog kruga obitelji, ili lanove urote za koje je primijeeno da rade neto u suprotnosti s urotom, tako e i u naem svjetskom kraljevstvu svi podanici biti obavezni promatrati dunost sluenja dravi na isti takav nain.

244

Glavni plan

-18Prisilili smo vladare da odaju svoje slabosti kroz mjere tajne obrane, i stoga emo biti u stanju unititi njihove nade u vlast. Naeg e vladara tajno uvati najbeznaajnije strae, jer neemo dopu stiti ni pomisao da bi protiv njega mogla postojati neka buna, koju on ne bi mogao uguiti i od koje bi se trebao skrivati. Kriminalci e biti uhieni na prvu vie ili manje utemeljenu sumnju; ne smije biti doputeno da se iz straha od mogue pogreke dopusti mogunost potede osoba koje su sumnjive za politike prekraje ili zloine, jer emo u tim sluajevima biti doslovno nemilosrdni. Ako je mogue da se dopusti po novno razmatranje motiva jednostavnih prekraja, nema nikakvih oprav danja za ljude koji se bave pitanjima u kojima nitko osim drave ne moe nita razumjeti... A istinska politika nije poznata svim dravama. -19Hukanje na bunu nije nita vie no lajanje psia na slona. Za dravu koja je dobro organizirana, ne s policijskog, nego s javnog gledita, psi laje na slona potpuno nesvjestan njegove snage i znaenja. Nije potrebno nita vie no dobrim primjerom pokazati vanost snage i znaenja, i psii e pre stati lajati i podviti repove onog trena kad ugledaju slona. -20Za gospodarske krize koje smo izazvali goyimima bilo je potrebno samo povlaenje novca iz opticaja. Veliki su kapitali povueni, izvlaei novac iz drava koje su konstantno bile obvezne obraati se tim istim kapitalima za posudbe. Te su posudbe opteretile financije drava s plaanjem kamata i uinile ih obveznikim robovima... Koncentracija industrije u rukama ka pitalista, koju su preuzeli od manjih vlasnika, ispila je sve sokove naroda i drava istodobno... Trenutno izdavanje novca ne odgovara potrebama po osobi, te stoga ne moe zadovoljiti sve potrebe radnika. Izdavanje novca treba biti u skladu s rastom populacije, i zato se djeca svakako moraju ubrajati u potroae od dana njihova roenja. Ta je revizija izdavanja bitno pitanje za cijeli svijet. Poznato vam je da je zlatni standard bio propast za drave koje su ga uvele, jer nije bio u stanju zadovoljiti potrebe za novcem, to vie jer smo zlato maknuli iz opticaja to je dalje mogue. Reforme koje emo provesti u financijskim institucijama i principima goyima bit e takvog oblika koji nee nikoga uznemiriti. Istaknut emo 245

D e s Griffin

nunost promjena kao posljedicu mranog nereda, u koji su goyimi svojim pogrenim postupcima doveli svoje financije. Prvi od njih, kako emo istak nuti, poinje s njihovim pokretanjem budeta koji iz godine u godinu raste, iz sljedeeg razloga: ovaj se budet razvue na pola godine, zatim zahtije vaju novi budet da se dovedu stvari u red i produlje ga na tri mjeseca, nakon ega zahtijevaju dodatni budet, i na kraju sve zavrava likvidacijskim budetom. Ali, kako je budet sljedee godine odreen u skladu sa sumom cijelog prirasta, godinji odmak od normale iznosi do 50% (godi nje) i tako se godinji budet utrostruuje u deset godina. Zahvaljujui tak vim metodama koje su nepaljive drave goyima dopustile, njihovi su trezo ri prazni. Naglo nadolazi razdoblje zajmova, i time su zadnji ostaci potroe ni, a sve drave goyima dovedene do bankrota. Jasno vam je, naravno, da ovakvi gospodarski aranmani, koje smo mi predloili goyimima, ne mogu biti primijenjeni kod nas... to je jo, u biti, zajam, posebno strani zajam? Zajam je izdavanje drav nih novanica koje sadre postotak obveze u skladu sa svotom zajma. Ako je kamata na zajam 5%, tada u dvadeset godina drava u kamatama plaa svotu jednaku zajmu, u etrdeset godina dvostruku, u ezdeset trostruku, a dug cijelo vrijeme ostaje neplaen. Iz ove kalkulacije jasno je da sa svakim oblikom oporezivanja drava cijedi zadnje novie od jadnih poreznih obveznika, kako bi sredila raune s bogatim strancima od kojih je posudila novac, umjesto da je skupila te nov ie za svoje potrebe, bez dodatnih kamata. Sve dok su zajmovi bili unutranji, goyimi su samo prebacivali novac iz depova siromanih u depove bogatih, ali kada smo potplatili osobu nunu da bismo prebacivali novac u vanjske sfere, sve je bogatstvo drava otilo na nae raune, i svi su nam goyimi poeli plaati podaniki danak... Koliko je jasna nerazvijenost snage misli divljakih mozgova goyima, ako se uzme u obzir injenica da su posuivali od nas uz kamatu, a da ni kada nisu pomislili da e te iste novce, zajedno s kamatama, morati uzeti iz svoje drave, da bi izravnali raune s nama? to je moglo biti jednostavnije nego da uzmu novac koji su trebali od svojih ljudi? Ali to je i dokaz genijalnosti naeg izabranog uma, jer smo im uspjeli prikazati pitanje posudbe u takvu svjetlu, da su u tome ak vidjeli i pred nost za sebe. Nai e se rauni, koje emo pokazati kada za to doe vrijeme, u svjetlu stoljetnog iskustva dobivenog kroz eksperimente na dravama goyima, raz likovati jasno i definirano, i na prvi e pogled svim ljudima pokazati predno sti naih inovacija. Time e doi kraj tim zloupotrebama, kojima dugujemo nau vlast nad goyimima, ali kojima nee biti mjesta u naem kraljevstvu... 246

Glavni plan

Znate kamo ih je dovela ta nepaljivost, do kakve su financijske poremeenosti stigli usprkos zapanjujuoj industriji njihovih drava... -21Kada bi svatko izrazio svoju nespremnost i zahtijevao svoj novac na trag, drava bi se uhvatila na svoje mamce, i bila bi u steaju, nesposobna isplatiti traene svote. Na svu sreu, podanici drava goyima uvijek su pre ferirali gubitke na burzi i opadanje kamata, pred rizikom novih ulaganja nji hovog novca, i na taj su nain omoguili svojim vladama da preko njihovih lea prebace dug od vie milijuna. U dananje vrijeme, s vanjskim zajmo vima, ovi trikovi se vie ne mogu podvaliti goyimima, jer znaju da bismo mi zahtijevali potpun povrat novca. U tom e smislu priznati bankrot najbolje pokazati raznim zemljama nedostatak bilo kakvog sredstva koje bi uskladilo interese naroda i onih koji njime vladaju. Molim vas da na to obratite osobitu pozornost, kao i na sljedee: danas su svi unutranji dugovi spojeni takozvanim leteim zajmovima, odnosno onima ija je naplata vie-manje blizu. Ovi dugovi sastoje se od novaca uplaenih u bankovne rezervne fondove. Ako dovoljno dugo ostanu na ras polaganju dravi, ovi fondovi nestaju u plaanju kamata na vanjske dugove, i zamjenjuju se depozitom ekvivalentne koliine renti. -22Nastojat emo dokazati da smo dobroinitelji koji su obnovili opteree nu i osakaenu zemlju, istinske vrijednosti i ljudske slobode, i omoguili time uivanje u miru, s dostojanstvenim odnosima, uz uvjet, naravno, strogog po tivanja zakona koje smo donijeli... Naa e vlast biti slavna jer e biti svemona, upravljat e i vladati, a ne ii traljavo za govornicima i vladarima koji probijaju ui bezumnim rije ima koje zovu velikim principima, a koje nisu nita drugo no, da budemo iskreni, utopijske... Naa e vlast biti okrunjena redom, a u to je ukljuena cijela ljudska srea. Aureola ove vlasti izazivat e kod drugih mistino klanjanje na kolje nima i strahopotovanje svih naroda. Istinska snaga ne radi nagodbe ni sa kakvim pravom, ak ni s Bojim: nitko joj se ne usuuje pribliiti, ni da uzme mrvicu od nje.

247

D e s Griffin

-23Da bi se narodi privikli na poslunost, nuno je nauiti ih poniznosti i stoga smanjiti proizvodnju luksuzne robe. Ovim emo popraviti moral koji je iskrivljen luksuzom. Ponovno emo uspostaviti proizvodnju s nekvalificira nom radnom snagom, ime emo minirati privatni kapital proizvoaa. To je nuno, jer proizvoai esto pokreu, premda ne uvijek svjesno, misli mase protiv drave. Nekvalificirana radna snaga nee znati za nezaposlenost i to e je vezati uz postojei poredak i, sukladno tome, za vrstu vlast. Neza poslenost je najopasnija stvar za dravu. Za nas e njena svrha biti ispu njena onog trena kad vlast doe u nae ruke. Pijanstvo e takoer biti zabranjeno zakonom i kanjivo kao zloin pro tiv ljudskosti ovjeka koji se pod utjecajem alkohola spustio na razinu div ljaka. Podanici su, jo jednom ponavljam, slijepo posluni samo strogoj vla sti, koja je potpuno odvojena od njih, jer u njoj osjeaju ma koji ih brani i socijalnu potporu... to e im aneoski duh kod kralja? Ono to u njemu trebaju vidjeti je personifikacija snage i moi.

248

DVANAESTO POGLAVLJE

TRAGEDIJA... I NADA

U prolim s m o poglavljima pratili sotonsku (ili lucifersku) za vjeru od njenih najranijih poetaka. K a k o kao drava nastavljamo na put u tree stoljee, gotovo da smo dostigli toku potpune degeneracije i nestajanja. Na s v a k o m k o raku vide se jasni dokazi uspjeha Weishauptove zavjere, u njenom p o hodu na svjetsku dominaciju. Ustav S A D - a oslabljen je do toke nepostojanja. V e i n a "autori teta" i "strunjaka" hvale i potiu izdaju. Domoljublje se ismijava na svakom koraku. Drava tone u ocean crvene tinte. Kriminal raste. Zlo se naziva dobrim, dobro se naziva glupou. Zaista i v i m o u opasnim vremenima. Veina velikih, proslavlje nih stupova nacije kao da su pred poputanjem, spremni sruiti se pokraj naih glava. Tragedija je u tome da je Sotona (ili Lucifer, "bog ovoga svijeta", Prva poslanica Korinanima 4,4) zaveo veinu ljudi u nerealnost. Kao nacija, postali s m o izgubljeni u labirintu glupavog razmiljanja i tatih spekulacija. Pratei svoj nacrt, izloen u njihovom glavnom planu (poglavlje 11), u zapisima A d a m a Weishaupta i Generalnom obrazov nom odboru pod kontrolom Rockefellera, tonije, u njegovom Prigod nom pismu br. 1 (v. poglavlje 6), zavjerenici su stigli nevjerojatno bli zu ostvarenja svojih dijabolinih ciljeva.

IMA LI IKAKVE NADE?


itatelj se m o e upitati: " I m a li ikakve nade u zaustavljanje ove dijaboline urote? M o e li naa drava p o n o v n o dobiti razum i m o ralno zdravlje?" 249

Des Griffin

D u g o r o n o gledano, n e m a nikakvog razloga zbog kojeg bismo trebali zapasti u stanje oajanja znajui za tragediju koja visi nad n a m a . N e m a potrebe da prihvaamo stav nemoi. Sotonska je zavjera osuena na propast! Da b i s m o vidjeli veliku sliku, nuno je razumjeti n e k e o s n o v n e istine vezane za zavjeru koja prijeti porobljavanjem Sjedinjenih Amerikih D r a v a u totalitarnoj jednoj svjetskoj vlasti, ili n o v o m svjetskom poretku: "Jer naa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstava, protiv vlasti, protiv vrhovnika ovog m r a n o g svijeta: protiv zlih d u h o v a koji borave u nebeskim p r o s t o r i m a " (Poslanica Efeanima 6,11). Velika veina autora koji su pisali o meunarodnoj zavjeri uinili su o s n o v n u pogreku ne prepoznajui pravu narav neprijatelja. Vei na njih vjeruje da smo u borbi samo s "krvlju i tijelom" (smrtnim ljud skim biima, koja se m o g u poraziti konvencionalnim sredstvima). Odbacuju koncept da su nai pravi neprijatelji Sotona i njegovi de moni, "vrhovnik o v o g mranog svijeta, zli duhovi koji b o r a v e u ne beskim prostorima". K a o rezultat o v o g osnovnog nesporazuma, oni su uvjerenja da se ameriki domoljubi m o g u uspjeno suprotstaviti zavjeri time da p o n o v n o p r e u z m u vlast u Kongresu, te stupanjem na scenu "potpuno n o v o g soja bistrih, informiranih politikih voa snanog uma, koji su nauili svoje lekcije, i koji su spremni preuzeti ovu o g r o m n u meu narodnu mreu globalne moi". O v a k v o "rjeenje" zvui divno. Samo je jedan problem: ono nee funkcionirati. Zato? Mi se ne borimo protiv fizikog ili politikog neprijatelja. Na je pravi neprijatelj Sotona (ili Lucifer), d u h o v n o bie natprirodne inteligencije i nevjerojatne suptilnosti. On je Bog Iluminata: Albert Pike nam poruuje "ne sumnjaj u t o ! " (Moral i dog ma, str. 321). Jasno je razotkriven kao voa zavjere. D u h o v n o j snazi istog zla i dijabolinoj ingenioznosti moe se suprotstaviti i potpuno je pobijediti samo druga d u h o v n a snaga jo veeg autoriteta i snage.

250

T r a g e d i j a . . . i nada

slika 35
Izgubljeni kljuevi Slobodnog zidarstva 251

Des Griffin

iz slike 35
Izgubljeni kljuevi slobodnog zidarstva ili Tajna Hirama Abiffa Napisao Manly P. Hall, autor Masonske, hermetike, kabalistike i rosenkreuzerske simbolike filozofije; Predavanja o drevnoj filozofiji, itd. Predgovor Reynold E. Blight, ilustracije J. Augustus Knapp "Kada mason shvati da je klju do zaustavljenog ratnika u pravilnoj primjeni ivotne sile, shvatio je misterij svojeg umijea. Prokljuale ener gije Lucifera u njegovim su rukama, i prije no to krene dalje i vie, mora dokazati svoju sposobnost da ispravno primijeni energiju. Mora slijediti sto pe svog praoca, Tubal-Caina, koji je s ogromnom snagom boga rata iskovao svoj ma u leme. Neprestana budnost misli, djela i elja nuna je za one koji ele napredovati u rastu svog bia, a studijski stupanj pomonika (Fellow Craft) je drugi stupanj pretvorbe. Na najvioj razini, voe luciferske zavjere nedvojbeno su u nepo srednom kontaktu s Luciferom. To su osobe koje su, n a k o n to su n a p r e d o v a l e kroz sve stupnjeve tajnih drutava, sada postale "zaista inicirani, zvani 'iluminati' (sinovi svjetla) - oni koji su prosvijetljeni i koji m o g u prosvjetljivati..." " K o n c e p t i ljudskog u m a u svakom se pogledu proiavaju, k a k o se ovjek uspinje na ljestvici ljudske e v o l u c i j e . . . " "U svim tim profinjenim tajnama sadran je koncept 'velikog ar hitekta u n i v e r z u m a ' , i zauvijek e stajati umjesto 'stijene v r e m e n a ' , kao vrhunac i saetak ljudske mudrosti kao b o a n s k o g k o n c e p t a " (J. D. Buck, Duh Slobodnog zidarstva, Indio A m e r i c a n B o o k C o . , Chi cago, 1907., str. 36-37). Obratite pozornost na to da je "stijena v r e m e n a " (Isus Krist) zamijenjen s "velikim arhitektom univerzuma", Luciferom. K a k o doi do gornjih slojeva luciferske zavjere, do Iluminata? O d g o v o r se, po n a e m miljenju, nalazi u knjizi Manleyja Halla Izgu bljeni kljuevi Slobodnog zidarstva: " K a d a mason shvati da je klju do zaustavljenog ratnika u pravilnoj primjeni ivotne sile, shvatio je misterij svojeg umijea. Prokljuale energije Lucifera su u njegovim rukama, i prije no to krene dalje i vie, mora dokazati svoju sposob nost da ispravno primjeni energiju... Neprestana budnost misli, djela 252

T r a g e d i j a . . . i nada

i elja n u n a je za one koji ele napredovati u rastu svog bia, a stu dijski stupanj p o m o n i k a drugi je stupanj pretvorbe" (str. 48). Rije pretvorba, po Websterovu rjeniku engleskog jezika (1828.), znai "promjena neega u drugu supstancu, ili u neto dru gaije prirode." Cilj ili svrha j e , dakle, promijeniti se u "drugu sup stancu" i tako dobiti "drugu prirodu"! Reeno j e d n o s t a v n i m rije ima, cilj i svrha su postizanje pozicije boanstva, Luciferov put! O v o je savreno u skladu sa sotonskim obeanjem u Rajskome vrtu, da e onima koji prate njegov put "oi biti otvorene, i bit e poput boansta v a . . . " (Knjiga postanka 3,5). Mnogi koji prouavaju masonstvo vjeruju da ceremonija "zaustav ljenog ratnika", nakon koje se dobivaju "prokljuale energije Lucife ra", kao svoj sastavni dio ima rtvu mukog djeteta, savrene istoe i visoke inteligencije (Lady Queenborough, Okultna teokracija, str. 576). Ako je to tono, tada bi bili vezani za Lucifera krvnom zakletvom, sli no kako su krani vezani za Isusa Krista kroz prolijevanje njegove krvi na kriu. Jo jedna dijabolina, sotonska krivotvorina! Meutim, s veinom voa Sotona ne komunicira na taj nain! Kratak pogled na etvrto poglavlje otkriva injenicu da se Sotona pri kazuje kao " a n e o svjetla", onaj koji moe dati naizgled logine od govore na sve p r o b l e m e ljudske rase. Meutim, k a k o je povijest vie puta pokazala, oni koji slijede njegov put neizbjeno loe zavre! Sotona, k a o vladar ovog svijeta ili drutva, m o e d u h o v n o preni jeti ili obznaniti svoje elje na tako suptilan nain da primatelji zaista imaju utisak da su smislili "fantastinu ideju"! P o g o t o v o kod onih koji su prirodno "nadareni", on rauna na njihovu tatinu, zavist, p o udu i pohlepu - njihovu priroenu, S o t o n o m inspiriranu ideju da budu "poput B o g a " . On se obraa njihovoj elji za " v l a u " i " m o i " - njihovoj elji da "postanu netko", i zbog toga budu " u z o r o m " i pred metom potovanja onih koji su stupovi drutva. N a r a v n o , okorjelim oportunistima je p u n o lake - i financijski i politiki isplativije - ne ii protiv struje (sotonski babilonski sustav), nego ustati u obranu onoga to je ispravno, istinito i d o b r o ! Sotonin nesveti duh protutea je Bojem S v e t o m D u h u . Kako Boji Sveti D u h (koji je duh istine i zdravog uma, 2 Tim 1,7) vodi ili upuuje ljude "u sve istine" (lv 16,3), tako Sotonin nesveti duh vodi i 253

D e s Griffin

upuuje ljude na beskrajan put pogreaka, tatine, samozavaravanja, samovolje i p o b u n e . Da, "neki se put uini ovjeku ispravnim, a na koncu vodi u smrt" (Izr 14,12). Ili, kako je na d r u g o m mjestu reeno, "luaku se pravim ini njegov p u t . . . " (Izr 12,15). SOCIJALIZAM Socijalizam je j e d a n od suvremenih primjera ove o s n o v n e istine. Tijekom prvih sedamdeset godina dvadesetog stoljea, socijalizam je (u m n o t v u svojih oblika i maski) dran "rjeenjem" svih naih problema: bio je proglaen "spasiteljem" ovjeanstva. Svjetska primje na socijalistikih principa, kako su n a m govorili, rezultirat e utopij skim drutvom. M i r na zemlji i dobra volja m e u ljudima! Ne samo da se svijet iz snova kojeg su predviali tvorci socijali stikih teorija nije ostvario, nego je degenerirao u paklenu nonu moru groznih proporcija. Stotine milijuna ljudskih bia izgubili su svoje ivote na putu k socijalistikoj obeanoj zemlji. Diljem svijeta, zemlja za z e m l j o m poprite je pokolja. To je rezultat njihovog b e z u m n o g prihvaanja filozofije da je ovjek Bog, te stoga sam sposoban stvo riti sebi raj. irom svijeta vladaju kaos i zbrka. Svakom ovjeku "ini ono to je u njegovim o i m a p r a v o " (Suci 17,6). Globalno gledajui, bezako nje, pobune, nasilje, korupcija i krah morala, financija i d u h a koji slijedi, naa je svakodnevica. BUDUNOST? to uiniti sa sadanjou i bliskom b u d u n o u ? T r e b a m o li se svi zaogrnuti mantijom defetizma, oduljati se u pustinju i priekati "povratak spasitelja"? Pokojni dr. Carroll Quigley volio bi da vjeru j e m o (Tragedija i nada, str. 979-980) k a k o je sada prekasno da spa simo Sjedinjene Amerike Drave iz kandi zavjerenika. Svaki otpor, uvjeravao nas je d a v n e 1966., bio bi "buna neznalica protiv obavije tenih i kolovanih... srednjozapadnog T o m a Sawyera protiv kozmo politskog istoka J. P. M o r g a n a & Co., starog Siwasha protiv Harvarda." Po tom uenom doktoru, svaki bi otpor zavrio tragedijom. Jedina nada S A D - a lei u r u k a m a zavjerenika. O t u d a i naslov te knjige! Da 254

T r a g e d i j a . . . i nada

li je Quigley bio u pravu u svojem predvianju nae nacionalne budunosti? Je li sa S A D - o m svreno? Da li je nacionalno ropstvo neizbjean zakljuak? N e ! Nije sve izgubljeno! U konanici, zavjerenici nee prevla dati! Njihova e dijabolina zavjera skonati u s r a m o t n i m ruevina ma!

TO SE DOGAA?
O n o emu s m o svjedoci u S A D - u i diljem svijeta, Sotonini su krajnji napori da sve privede kraju i stvori j e d n u svjetsku vlast. To je njegov posljednji oajniki nasrtaj d u h o v n o g ludila. Sotona djeluje kroz tata ljudska bia upravljana poudom, koja odraavaju njegov stav. Prodali su mu se u oajnikom pokuaju da zadovolje svoju udnju za vlau. Iluminist visokog ranga, Albert Pike, otvoreno je priznao d a j e S o t o n a njegov B o g . Poruuje n a m d a " n e s u m n j a m o " (Moral i dogma, str. 321).

BABILON JE PAO
Z a s n o v a n na pohlepi, ponosu i krtosti, Sotonin plan za potpunu svjetsku dominaciju ima u sebi fatalnu greku. On je u potpunoj o p o ziciji sa svim d u h o v n i m zakonima i principima koje vodi i podupire Stvoritelj Bog. K a o rezultat toga, osuen je na propast! Pogledajte poblie bilo koju fazu ili aspekt sotonskog babilon skog sustava, danas d o m i n a n t n o g na domaoj i svjetskoj sceni. Izva na, on odaje utisak vitalnosti i snage. Ali izgled vara. Nije sve u redu sa sotonskim sustavom vlasti na zemlji. Oajniki se trudi odrati, ali uzalud. Velike su pukotine i pogreke vidljive p o s v u d a u strukturi ba bilonskog sustava. On posre i raspada se na oigled. Nije ni u d o ! Izgraen je na laima i prijevari. Kako je moralno i d u h o v n o izo paen, on ugaa najniim instinktima ljudske prirode. K a o krajnji cilj, on m o e rezultirati samo zbrkom i korupcijom. Sustav na okupu odrava velika m r e a mrnje, straha, terora, manipulacije, prisile, muenja i zastraivanja. Bez ovih sotonskih sastojaka i njihovog 255

D e s Griffin

bezobzirnog provoenja od strane zavjerenika, cijeli bi se sustav trenutno sruio u sramoti. I ptice to znaju. Babilonski sustav - koji utjelovljuje institucije svijetu drage - poeo se naginjati, i ne zaustavlja se. Njegova je sud bina zapeaena. Njegovi su dani odbrojeni. Za svemonog, Stvorite lja Boga, "pade, pade veliki Babilon" (Otk 18,2). Za Boga, to je svre na stvar! Sotonski babilonski sustav oboavala je i potovala zapanjujua veina ovjeanstva, koja mu se pokoravala od pamtivijeka. Njegov n e m i n o v n i kolaps i unitenje bit e straan udarac za sve koji tuju (svjesno ili nesvjesno) dijabolini religijsko-politiko-financijski sus tav koji zagauje i kvari zemlju. Zapravo, v o e drava koji su poi nili duhovni blud s babilonskim sustavom "plakat e i tugovat e za n j o m . . . kad opaze d i m njezina p o a r a . . . Zemaljski 'trgovci plau i tuguju', jer nitko vie ne kupuje njihovu r o b u . . . jer je u j e d n o m j e d i n o m asu propalo toliko bogatstvo! Svi 'kormilari' i svi koji plove od mjesta do mjesta, 'mornari i svi' koji rade na moru stadoe daleko i viknue kad ugledae dim njezina poara" (Otk 18, 9-11; 17-18). A k a k v a je Boja poruka kranima u ovim o p a s n i m vremenima, koja vode krahu babilonskog sustava i njegovog prieljkivanog novog svjetskog poretka? Ne m o e biti jasnija i tonija: "Iziite iz nje, moj narode, da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da vas ne zadese njezine poasti" (Otk 18,4). Sotonina je vladavina u kaosu. O n a posre pod o g r o m n o m tei n o m vlastite d u h o v n e izopaenosti. Ona je povrijedila i zgazila svaki fiziki i duhovni zakon koji je postavio Bog koji nas voli. Boji e je zakoni skriti do p o t p u n e pokornosti. Sva hvala, ast i slava za pad Babilona bit e u p u e n a o n o m e tko ga je i sruio! Siuni smrtnici nemaju nikakvu ulogu u o v o m porazu. Taj p o sao pripada Stvoritelju Bogu, i samo njemu! Hvalite Boga! Da, " m e ni e se pokloniti svako koljeno, i svaki e jezik hvaliti B o g a " . "I da 'svaki jezik prizna' - na slavu Boga Oca: G o s p o d a r je Isus Krist!" (Rim 14,11; Fil 2,11). Jasno je zapisano da je sva mo dana uskrslom, gospodaru Isu su Kristu, nakon njegova uzdizanja iz mrtvih (Mt 28,21). K a k o sada pobjedonosni Krist ima sve moi, oito Sotona ima ostatke. Obratite pozornost na j o j e d a n bitan dio u tekstu. Krist pobjeuje Sotonu i 256

T r a g e d i j a . . . i nada

njegovu vojsku, "jer je on ' G o s p o d a r gospodara' i 'Kralj k r a l j e v a ' " (Otk 17,14). Nije pisano da Krist pobjeuje Sotonu i postaje Kralj kraljeva i G o s p o d a r gospodara. On ve jest gospodar svega!

DUHOVNA REVOLUCIJA
Kako ulazimo u tree tisuljee, to se treba dogoditi da bi se Sje dinjene Amerike Drave vratile duhovnom zdravlju, napretku i miru? Nova amerika revolucija - D U H O V N A R E V O L U C I J A - oaj niki je potrebna srcima i u m o v i m a amerikog naroda. T a k v o d u h o v n o buenje - potaknuto d i n a m i n o m propovijedi Georgea Whitefielda - velikim je dijelom o d g o v o r n o za spaavanje rane S A D - a iz k a n d a Iluminata. Osnova njegova uenja temelji se na suverenoj vladavini Boga i gospodara Isusa Krista. U knjizi B e njamina Franklina Boja nacija moete itati o " d i v n o m " i "izvanred n o m " utjecaju koji su Whitefieldove propovijedi imale na ameriku javnost. Da li je slino udo mogue i danas? Da, m o g u e j e ! ALI, prije svega m o r a m o razumjeti jednu injenicu od vitalnog znaenja. Ameri ko je drutvo blizu potpune pobune protiv svog Stvoritelja. Okree mo na kolektivni pogled od Bojih zakona. Prihvaamo humanistiku filozofiju koju promoviraju nai neprijatelji. Nae nacionalno beza konje svakog je d a n a u porastu. Naa je pobuna bez granica. N e m a nikakvog pokazatelja pokajanja na nacionalnoj razini: za pravo, kao nacija postajemo sve tvri u naoj pobuni protiv Stvorite lja i njegove istine! Kako je pokojni general Douglas McArthur j e d n o m izjavio: " P o vijest j o nije zabiljeila nijedan sluaj da drava koja je moralno na zadovala, nije posljedino nazadovala gospodarski i politiki. Dolo bi ili do d u h o v n o g buenja kako bi se prebrodilo m o r a l n o propada nje, ili nastavak nazadovanja, koji je vodio do nacionalne katastrofe."

NACIONALNA PRESUDA
Kad Sjedinjene Amerike Drave kao nacija ne bi bile osuene za svoju svjesnu pobunu i krenje njegovih zakona, Bog ne bi bio Bog! 257

D e s Griffin

Ta presuda (duhovna, financijska, socijalna, politika, itd.) jed nako je sigurna kao i sutranji izlazak sunca. Nije pitanje da li e ta presuda doi: pitanje je samo kada! B o g a se ne m o e varati: to smo sijali, to e m o i poeti! Istodobno, s pribliavanjem sudnjeg d a n a SAD-a, odigrava se i d u h o v n o buenje. D i v n e i iznimne promjene dogaaju se u srcima i glavama vie tisua osoba diljem nacije. Dogaaju se revolucije u osob nim ivotima. M n o g i , iji su ivoti bili uzdrmani i u meteu, sada ponovno stjeu svoje duhovno i emocionalno zdravlje. Ponovno se vra aju istinskim vrijednostima! Vie od stotinu godina amerika je hrabra politika bila zaraena smrtonosnim virusom humanizma. Posljednjih je desetljea taj virus podivljao, unitavajui tko zna koliko milijuna "stanica" tog tijela. Rezultat? K r o n i n o bolesno drutvo. Kod onih koji su dio tog duhov nog buenja, proces se polako mijenja. M n o g e pojedinane "stanice" amerikog tijela sada se polako d u h o v n o iscjeljuju i oporavljaju do p o t p u n o g zdravlja. Da, proces d u h o v n o g obnavljanja iri se zem ljom! J e d n a k o kako njihova protutea na drugoj strani zatvara svoja srca p r e m a Stvoritelju, tako novi, p o n o v n o roeni krani postaju sve hrabriji u svom objavljivanju Boje suverenosti i vladavine Isusa Krista. Oni upozoravaju S A D na j o neodluen Boji sud. O n o to Sjedinjene Amerike Drave trebaju u n o v o m tisuljeu je j o vie krana "bez dlake na j e z i k u " (Mt 5,13) koji i vide i " g o v o r e k a k o jest", bez straha ili simpatija. O n o to S A D treba mili juni su ovih posveenih svjedoka, koji su spremni ustati i ukljuiti se - i rei istinu, to god bilo! Istinski svjedok je upravo to - svjedok. On nije porota ili sudac. Njegov je jedini posao da svjedoi i kae drugima injenice k a k o ih on vidi. Na d r u g i m a je da donesu prosudbu o d o k a z i m a koje predoi! SAMI U BORBI? Iskreno govorei, posveenim o s o b a m a koje iskreno nastoje slu iti i tovati istinskog Boga, moe se ponekad initi da su sami u svo joj borbi. Poput Elijaha iz davnina, mogu doi u iskuenje da kau "ostao sam sam, a oni trae da i meni uzmu ivot" (7 Kr 19,10). Ali 258

T r a g e d i j a . . . i nada

mogu biti sigurni da nije tako. to je Boji o d g o v o r ? "Ostavih sebi sedam tisua ljudi koji ne prignue koljena pred B a a l o m ( S o t o n o m ) . " " T a k o i u sadanje vrijeme postoji j e d a n ostatak izabran po mi losti" (Rim 11,5). Izgled je varav. Pobjeda je Boja, a ne ljudska! Na kraju se sve svodi na jedno osnovno pitanje: kojeg Boga ete vi osobno tovati i sluiti? Da li e to biti "Bog ovoga svijeta" i sve iza ega on stoji? Ili e to biti jedini pravi, ivui Bog iz Biblije, Bog Isusa Krista i apostola? " D o k l e ete hramati na obje strane? A k o je Jahve Bog, slijedite ga; ako je Baal (Sotona), slijedite njega" (7 Kr 18,21).

259

DODATAK I.

TRAI SE OVJEK - OVJEK KOJI NEE UZMAKNUTI


Autor: senator Frank Carlson, senator Sjedinjenih Ameri kih Drava iz Kanzasa (1951. - 1957.)
T e m a teksta kojeg u navesti sadrana je u naslovu "Trai se o vjek - ovjek koji nee uzmaknuti". Bilo je ljudi u naoj davnoj i su vremenoj povijesti koji su imali hrabrosti zauzeti stav i ne uzmaknuti. U Ezekijelu 22,30 prorok kae: "Traio sam meu njima nekoga da podigne zidine i stane na proboje preda me u obranu zemlje, da je ne zatrem, i ne naoh nikoga." B o g traga za ljudima koji su posebni, potpuno spaeni i do vrha puni njegova duha. Bog i ljudi trebaju ovjeka koji e popuniti pra zninu. S u v r e m e n i Amerikanci prihvatili su i toleriraju uvjete koji nijed na generacija naih predaka nije dopustila. N i k a d a nije toliko m n o tvo bilo p u n o n e o s n o v a n e mrnje. Nikada nisu toliki prozivali druge s toliko malo osnova. Nikada nije dolar bio toliko vaan kao danas. Nikada se na divlja zadovoljstva ili preputanje fizikom nije gledalo kao na n o r m a l n o ljudsko ponaanje kao danas. N i k a d a javni dunosnici nisu bili toliko drski i otvoreni u potrazi za g l a s o v i m a biraa, dajui obeanja koja su m o r a l n o i d u h o v n o is kvarena. N i k a d a duhovni voe nisu svoje propovjednice i pastoralne dunosti upravljali prema kontroli socijalnog poretka k a o to to ine danas.

RELIGIJSKI VOE
U dvadeset i drugom poglavlju Ezekijela, prorok govori o izrael skim d u h o v n i m v o a m a ovim rijeima: "Sveenici njezini ne potuju 261

D e s Griffin

moj zakon, i oskvrnjuju moje svetinje, ne razlikujui sveto od nesvetoga, ne uei se luiti isto od neistoga. Zanemarili su moje subote, bez asti s a m u njihovoj sredini." Izraelski religijski voe bili bi zgranuti da vide to se d o g a a u dananjim crkvama. ak i dnevni tisak - poslovino ravnoduan pre ma religijskim dogaajima - pomalo izvjetava o rastuem broju A m e r i k a n a c a koji s prezirom obezvrjeuju duhovnost i svetinje. Ne s a m o da je velik broj Amerikanaca izgubio sav osjeaj za svetost, moralnost i etinost, n e g o i duhovni voe, k a k o svjetovni, tako i sve enici, esto predvode u nereligioznoj potjeri za udobnou pred uvje renjem, zadovoljenjem pred istinom, za ugodnim umjesto smislenog ivota. A k o B o g treba ovjeka koji e ispuniti prazninu i zaustaviti p o plavu destruktivnih emocionalnih i duhovnih snaga, prije svega mora mo razumjeti zato danas stvari tako stoje. TRI DESTRUKTIVNE SILE Postoje vee sile koje su dovele do kaosa, frustracija i antikranskog v r e m e n a u kojem ivimo. O n e zadiru u filozofske i religiozne aspekte; najprije ih je izgovorila nekolicina, a njihova je snaga zavela milijune, a neopreznost i strah omoguili su joj da raste. Prije svega, i v i m o u vrijeme neizvjesnosti, j e r s m o ili prihvatili ili trpimo doktrinu opeg konformizma. S n a g e koje smanjuju Boji i Kristov utjecaj u ljudskim ivotima tee t o m e da postanu vodee. Njihovo je uvjerenje da s a m o sputa njem ovjeanstva u ovisnost o idejama, idealima i materijalnim pro cjenama superiornih ljudi, m o e m o ostvariti ivot u miru i skladu. Dokazi vrite da o v a k v o mijeanje u Boje prirodne z a k o n e d o nosi sukobe, smrt, destrukciju, nerede, kriminal i zanemarivanje ljud skog dostojanstva i principa. DOKTRINA UNIVERZALNE PROMJENE D a n a s je iroko rairena odanost ideji da niemu, apsolutno ni emu, ne m o e biti doputeno da ostane isto. Sve se m o r a mijenjati, i 262

Trai se ovjek

gotovo da se vie i ne gleda na to je li promjena dobra ili loa ispravna ili ne - laka ili teka - potrebna ili nepotrebna. Naukovanje o promjeni poiva na jednoj ideji - da je promjena neizbjena. To je potpuno tono. Razne vrste promjena svakodnevno se odigravaju. Ali, neodgovorne, nepouzdane, nasilne promjene koje su same sebi opravdanje, jednako su nelogine i nerazumne, koliko i neduhovne. Nijedna inteligentna osoba ne buni se protiv nunosti postavljanja pitanja u vezi s m n o g i m naim naslijeenim idejama i praksama iz prolosti. Ali kada se takva pitanja pretvore u toteme i m r a m o r n e olta re na koje ljudi moraju polagati svoje rtve, tada ljudi izlaze iz granica razumnog i zdravog prosuivanja, kreu u materijalno idolopoklonstvo i jure prema d u h o v n o m ludilu. A k o je ljudski r a z u m u tolikoj mjeri izgubio osjeaj potovanja i nikome se ne doputa da iz vee ili manje pretpostavke d o e do bar donekle urednog zakljuka, tada je dobrobit naega naroda povjerena u ruke stranih i udnih ljudi. Velike su se promjene morale dogoditi posljednjih godina, i j o e se vee dogoditi u budunosti. No nikakve sigurne i dobre promjene kojima s m o bili svjedoci - i svakako nijedna od neracionalnih pro mjena, koje su brojnije od ovih prvih - ne mogu opravdati ope na putanje pouzdanih i sigurnih Bojih principa, koji su do sada sigur no vodili ovu zemlju. Suoeni s velikim promjenama, mi krani mo ramo imati na umu da imamo vrste stavove i da su nam temelji nepromjenjivi. Mi vjerujemo u Boga koji se ne mijenja - u ljudsku prirodu koja se ne mijenja, osim u svom prihvaanju Boga - u standarde dobra i zla, koji se ne mijenjaju - u smrt i Boji sud, koji su neizbjeni - i vjerujemo u istinu koja je apsolutna, a ne relativna, i koja je zauvijek odreena u nebesima, i nikada ne prolazi. Dananji kranin, ak i usred krivudavih i poudnih postupaka nereligioznih v o a - ne ide grjenim stopama izraelskih sveenika. Krani j a s n o lue sveto od svjetovnog. Oni poduavaju razliku izmeu istog i neistog. Oni potuju i dre do subota, i ne oskvrnjuju ni ime, ni duh, ni m o Boju.

263

D e s Griffin

DOKTRINA UNIVERZALNE KRITIKE Trei uzrok dananjih nesigurnosti je doktrina univerzalne kri tike. Danas se ljude ui neka nita ne prihvaaju dok to najprije ne stave pod povealo strogog i kritikog ispitivanja. Ne vjeruj n i k o m e - n i k o m e ne poklanjaj povjerenje - ne vjeruj ni u to - i ne prihvaaj nita kao istinu, d o k ti nije dokazano m a t e m a t i k o m egzaktnou i materijalnim dokazima. U tome se sastoji agonija v r e m e n a u kojem doktrina kritike vlada naim narodom. Ne m o g u se pronai novine, asopis ili knjiga koji nisu kritiki raspoloeni p r e m a n e k o m e ili neemu, ubrajajui m e u svoje rtve i s a m o g s v e m o g u e g Boga! Zapravo, kritinost p r e m a B o g u ea j e od svih drugih kritika. Veina ljudi na m n o t v o naina i u m n o g i m prilikama izriu sumnju, bacaju strelice i na raun B o g a sipaju op tube k a k v e ova zemlja u svoj svojoj povijesti nije vidjela. Prihvaanjem doktrine univerzalne kritike ne ostaje n a m nita sveto, gotovo nita apsolutno i nita vjeno. N a e prihvaanje doktri ne kriticizma toliko je postalo uvrijeeno, da je ak sama rije "indok trinacija" postala negativnim pojmom, kojeg treba izbjegavati, poput rijei "disciplina" ili "domoljublje". Te tri doktrine - sveopi konformizam, globalna promjena i uni verzalna kritika - ostavili su nau naciju bez luka i vezova. B e s p o m o n o plutamo m o r e m sumnja i neizvjesnosti, koje pred naim oi ma potapa Boji brod. Dananji svijet treba ljude: koji nisu na prodaju; koji su poteni, zdravi do sri, u srcu iskreni; ija je savjest mirna poput kompasa na polu; koji e ostati istiniti i ako se nebo zamrai, a zemlja trese; koji e izrei istinu i gledati svijetu ravno u oi; koji se nee ni hvaliti ni bjeati; koji se nee pokolebati ni ustuknuti; koji ne moraju izvikivati svoju hrabrosti da bi je imali; u kojima hrabrost vjenog ivota tee duboko, mirno i snano; koji znaju svoju poruku i prenose je; koji znaju svoje mjesto i na njemu stoje; koji znaju svoj posao i njega obavljaju; 264

Trai se ovjek

koji nee lagati, zabuavati i izmotavati se; koji nisu prelijeni da bi radili, ni preponosni da budu siro mani; koji se ne srame izriito rei "ne" i koji se ne srame rei "ne mogu si to priutiti". B o g je u potrazi za ljudima. On treba one koji su u stanju okupiti se oko zajednike vjere - koji m o g u udruiti ruke za zajedniki cilj i kojima je d o s t u p n o kraljevstvo u v r e m e n i m a poput dananjih. BOG NAM DAJE LJUDE (U.S. News and World Report, 8. lipnja 1968., senator Frank Carl son, guverner Kansasa 1947. - 1950. i senator Kansasa 1950. - 1957.) [Takvi kranski "vojnici", poput ovih koje je senator Carlson opisao, svakako su rijetki i probrani. ini se da je u dananje vrijeme skoro pola potencijalnih kranskih vojnika na putu, a veina drugih na godinjem odmoru.]

265

D O D A T A K II.

CRVENA SIMFONIJA (RENDGENSKI SNIMAK REVOLUCIJE)


UVOD Kada je knjiga koju upravo itate tek napisana, autor nije bio upoz nat s postojanjem vrlo vanog povijesnog dokumenta koji e vam biti predoen. U poglavljima 5 i 6 prezentirali s m o potpuno dokumentiranu pri u o usponu i padu super-tajne organizacije Iluminati, iji je cilj p o robljavanje cijelog ovjeanstva u svjetskom koncentracijskom kampu eufemistikog naziva novi svjetski poredak. T a k o e r s m o predoili dokaze da je pokretaka snaga ove dija boline zavjere elita i zloinaka klika - M e u n a r o d n i bankari i "in telektualci" - koji sebe dre jedinim sposobnim ljudima za uprav ljanje svijetom. Jedan od njihovih agenata, J a m e s W a r b u r g , sin Paula M. W a r b u r g a , organizator i j e d a n od prvih lanova O d b o r a sustava federalnih rezervi, i m a o je hrabrosti i drskosti pred S e n a t o m Sjedi njenih Amerikih Drava 17. veljae 1950. izjaviti: "Imat emo svjet sku vladu, svialo se to n a m a ili ne. Jedino je pitanje da li e ona biti ostvarena silom ili dogovorom." Iako postoje vrsti dokazi da je meunarodna novana monarhija financirala boljeviku revoluciju 1917. u Rusiji, i od tada odravala k o m u n i z a m na ivotu velikim infuzijama kapitala, autor nije bio upo znat ni sa j e d n i m d o k a z o m koji bi potjecao iz Rusije - da su ko munistiki v o e plesali kako su Meunarodni bankari svirali, i da je k o m u n i z a m , zapravo, dananje ostvarenja iluminista A d a m a W e i s haupta. O v e injenice dolaze na vidjelo - izravno iz Rusije - u zapanju j u e m d o k u m e n t u poznatom kao Crvena simfonija. Prvi je put objavljena u petnaestom poglavlju knjige Simfonia en Rojo Mayor, poznatog panjolskog izdavaa don Mauricia Carlavilla.

267

Des Griffin

C. G. RAKOVSKY U o v o m djelu m o e m o vidjeti izvrsno opisanu povezanost ko munista i M e u n a r o d n i h bankara, iz pera j e d n o g od najveih t u m a a svjetske zavjere, Christiana G. Rakovskog. R a k o v s k y , j e d a n od osni vaa Sovjetskog Saveza, bio je takoer i rtva j e d n o g od namjetenih procesa za vrijeme Staljina, neposredno prije Drugog svjetskog rata. Crvena simfonija ima veliko povijesno znaenje i svatko tko bi htio biti dobro obavijeten ne bi je smio propustiti. U panjolskom izdanju, Carlavilla objanjava podrijetlo dokumenta: " O v o (knjiga) je rezultat zahtjevnih prijevoda nekoliko biljenica, koje je pronaao panjolski dobrovoljac uz tijelo dr. Landowskog u kolibi na petrogradskoj fronti." " D o n i o ih je nama. S obzirom na stanje u kojem su se nalazile, njihovo obnavljanje bio je dug i teak posao, koji je trajao nekoliko godina. D u g o v r e m e n a nismo bili sigurni da li e m o ih moi objaviti. Konani zakljuci tih biljenica bili su toliko iznimni i nevjerojatni, da ih se nikada ne bismo usudili objaviti da se osobe i dogaaji koji su se spominjali nisu u potpunosti slagali s injenicama." "Prije n e g o to s m o te m e m o a r e objavili, bili s m o spremni na dokazivanja i. p o l e m i k e . Preuzimamo potpunu osobnu odgovornost za istinitost osnovnih istina." "Hajde da vidimo da li e ih netko moi o s p o r i t i . . . " DR. L A N D O W S K Y Dr. L a n d o w s k y bio je Poljak koji je uzeo rusko dravljanstvo i ivio u Rusiji. Njegova su oca, pukovnika u ruskoj carskoj vojsci, ubili boljevici u revoluciji 1917. ivotna pria dr. L a n d o w s k o g je nevjerojatna. Prije revolucije zavrio je medicinski fakultet u Rusiji, da bi zatim dvije godine studirao na Sorbonni u Parizu. T e n o je go vorio francuski. Z a n i m a o ga je utjecaj droga na ljudski organizam, u smislu pomaganja kirurzima na operacijama. Kako je bio nadaren doktor, L a n d o w s k y je proveo eksperimente u toj oblasti; postigao je znatne rezultate. M e u t i m , nakon revolucije, sva su vrata za njega bila zatvorena. ivio je u bijedi sa svojom obitelji, j e d v a nalazei sredstva za ivot 268

C r v e n a simfonija

p o v r e m e n i m poslovima. Kako mu nije bilo o m o g u e n o radove obja viti pod svojim imenom, Landowsky je dopustio svojem sretnijem kolegi da ih objavi pod svojim i m e n o m . Sveznajui N K V D (tajna policija) zainteresirao se za te radove, te je lako p r o n a a o pravog autora. Njegova im je specijalnost bila od velike vrijednosti. Jednog dana 1936. pokucali su na njegova vrata. Landowsky je bio zamoljen da poe s njima i nikada mu vie nisu do pustili da se vrati svojoj obitelji. Smjestili su ga u N K V D - o v u zgradu kemijskog laboratorija u predgrau M o s k v e . T a m o je ivio i bio prisiljen ispunjavati razne za datke koje su mu njegovi gospodari davali. Bio je svjedokom ispiti vanja, muenja i najgorih zloina. Imao je hrabrosti voditi biljeke onoga to je vidio i uo, i kad god je bio u mogunosti, zadravao je pisma i dokumente koji su prolazili kroz njegove ruke, skrivajui sve to u upljoj nozi svog stola u kemijskom laboratoriju. T a k o je ivio do Drugog svjetskog rata. Kako je doao do Petrograda i k a k o je ubijen, nije poznato. D o k u m e n t koji slijedi saetak je zapisa s ispitivanja biveg vele poslanika u Francuskoj, C. G. Rakovskog, u tijeku procesa trockistima u Sovjetskom Savezu 1938., kada mu je bilo s u e n o zajedno s B u k h a r i n o m , Rykoffom, Y a g o d o m , K a r a k h a n o m i drugima. Nastojei spasiti ivot, optueni Rakovsky izjavio je da je u pos jedu vrlo vanih informacija. Staljin je svom stranom agentu naredio da ga ispita. Poznato je da je Rakovsky bio osuen na strijeljanje, zajedno s drugima, no osuda mu je preinaena u 20 godina zatvora.

GABRIJEL - STALJINOV STRANI AGENT


Povijest gore spomenutog agenta od velikog je znaenja. Rije je o n a v o d n o m Reneu Duvalu (takoer p o z n a t o m i kao Gavrilu Gavriloviu K u m i n u , ili "Gabrijelu"). Gabrijel je bio sin milijunaa, vrlo lijepa izgleda, i talentiran. Studirao je u Francuskoj. Njegova majka, udovica, oboavala ga je. No, mladi se zanio komunistikom propa g a n d o m te je pao u ruke njihovim agentima. Predloili su mu da stu dira u Moskvi, i on je rado prihvatio. Zavrio je strogu kolu N K V D - a i postao strani agent. Kada se elio predomisliti, bilo je prekasno: oni 269

Des Griffin

ne putaju ljude iz svog stiska. S n a g o m volje dostigao je "vrhuku zla", k a k o ju je nazvao, i uivao u p u n o m povjerenju s a m o g Staljina. Ispitivanja koje je taj agent odrao odigrala su se u Francuskoj. Dr. L a n d o w s k y je bio nazoan kako bi u pie R a k o v s k o g neopazice stavio drogu koja bi izazvala polet i dobro raspoloenje. Iza zida, razgovor se snimao, a tehniar koji je to radio nije g o v o r i o francuski. Poslije je dr. L a n d o w s k y morao prevesti d o k u m e n t na ruski, u dvije kopije, j e d n u za Staljina i jednu za Gabrijela. Usudio se u tajnosti staviti j o j e d a n indigo i napraviti i treu kopiju, koju je skrio.

Autor se zahvaljuje na suradnji u objavljivanju ovog poglavlja, koju mu je svim srcem pruio g. George Knupffer iz The Plain Speaker Publish ing Company, 43 Bath Road, London, Engleska. G. Knupffer preveo je Crvenu simfoniju s ruskog i panjolskog. Roen u Rusiji na poetku stoljea, g. Knupffer je bio svjedokom ruskog civilnog rata protiv boljevika. Teno govori ruski, engleski, njemaki i fran cuski jezik. Njegova vlastita knjiga Borba za svjetsku premo takoer se bavi pro blemom supersila i globalnog porobljavanja od strane voa lihvarskog kapi talizma i teroristikog komunizma, koji su orua u ruci iste sile, i slue istom cilju. 270

C r v e n a simfonija

XL

RENDGENSKI SNIMAK REVOLUCIJE


Vratio sam se u laboratorij. Muio me je moj ivani sustav i odredio sam si kompletan odmor. U krevetu sam g o t o v o cijeli dan. Ovdje sam na prilinoj osami ve skoro etiri dana. Gabrijel se raspi tivao o meni svaki dan. M o r a biti upoznat s mojim stanjem. Na samu p o m i s a o da bi me mogli poslati natrag u Lubjanku ( m o s k o v s k a sre dinjica tajne policije), da nazoim novim muenjima, postajem uz buen i drhtim. S r a m i m se to pripadam ljudskoj rasi. K a k o su nisko ljudi pali! Kako nisko sam ja p a o !

Ovih nekoliko redaka sve je to sam uspio napisati nakon pet dana po mojem povratku iz Lubjanke, kada sam p o k u a v a o na papiru opisati uas i time prekinuo kronoloki redoslijed mojih biljeaka. Nisam m o g a o pisati. Tek sam nakon nekoliko mjeseci, kad je poelo ljeto, m o g a o m i r n o i j e d n o s t a v n o izloiti sve to sam vidio, odvratno, pakosno, z l o . . . Tijekom tih prolih mjeseci tisuu sam se puta upitao: " T k o su bili ljudi koji su a n o n i m n o bili na m u e n j i m a ? " Napinjao sam sve svoje intuitivne i deduktivne sposobnosti. Da li je to bio E z h o v ? M o gue j e , ali ne vidim razloga zbog kojeg bi se on m o r a o skrivati. On je slubeno odgovoran, i strah koji ga je natjerao na skrivanje ne vodi do logikog objanjenja. Dapae, ako i m a m bar n e k e o s n o v e u opisivanju sebe kao psihologa, tada bi ovaj fanatini ef N K V D - a , sa svim pokazateljima nenormalnosti, zasigurno uivao u kriminalnom razmetanju. Stvari poput pokazivanja arogancije pred ponienim neprijateljem, koji je fiziki i psihiki pretvoren u ruevinu, sigurno bi mu pruale bolesno zadovoljstvo. Analizirao sam dalje. Nedostatak prijanjih priprema bio je oit; j a s n o je da je odluka da se odre ti so tonski sastanci bila donesena na brzinu. Odluka da ja b u d e m nazoan bila je rezultat iznenadnog dogovora. Da je Ezhov imao vremena sam birati vrijeme, o n d a bi sve bilo pripremljeno. I tada ne bi zvali m e n e ; 271

D e s Griffin

taj general N K V D - a , koji je j e d v a uspio doi na vrijeme da nazoi muenju, znao bi za to na vrijeme. A k o to nije bio Ezhov, tko je o n d a odluio o v r e m e n u ? Koliko god slabe bile moje informacije o so vjetskoj hijerarhiji, iznad Ezhova po pitanju N K V D - a postoji s a m o j e dan ovjek, Staljin. Znai bio je o n ? . . . Pitajui se ta pitanja, koja su rezultat moje dedukcije, sjetio sam se i drugih injenica koje podravaju moje miljenje. Sjeam se da sam, kada sam pogledao kroz prozor nekoliko minuta prije n e g o to s m o otili dolje na "spektakl", vidio kako su se dovezla etiri velika identina automobila; svi mi Sovjeti z n a m o da Staljin putuje u kara vani identinih automobila, tako da nitko ne zna u kojem se nalazi, to oteava m o g u n o s t napada. Da li je bio n a z o a n ? . . . No ovdje dolazim do j o jednog misterija: po detaljima koje mi je Gabrijel dao, tajni promatrai trebali su sjediti iza naih lea. Ali ta mo sam m o g a o vidjeti samo dugako zrcalo, kroz koje se nita nije m o g l o vidjeti. M o d a je bilo prozirno? Bio sam zbunjen.

***
S a m o je sedam dana prolo, kada se j e d n o g jutra Gabrijel poja vio u kui. Primijetio sam da je djelovao pun energije i entuzijazma, te da je bio optimistiki raspoloen, iako se ti bljeskovi stanja koji su obasjali njegovo lice poslije nisu pojavili. inilo se kao da pokuava otjerati sjene koje su poveana aktivnost i mentalni napor bacali na njegovo lice. N a k o n ruka mi je rekao: " I m a m o gosta ovdje." " K o g a ? " upitao sam. " R a k o v s k y , bivi veleposlanik u Parizu." " N e poznajem ga." " O n je j e d a n od onih na koje sam ti ukazao one noi; bivi vele poslanik u Londonu i Parizu... Naravno, velik prijatelj tvog znanca N a v a c h i n a . . . Da, ovaj je ovjek na m o m raspolaganju. On je ovdje s n a m a ; dobro ga tretiraju i zbrinut j e . Vidjet e ga." "Ja, zato? D o b r o zna da nisam znatieljan u pogledu ovakvih stvari... Molim te da me potedi tog prizora; j o uvijek se nisam opo ravio od onog to si me prisilio gledati. Ne mogu jamiti za svoje iv ce i srce." 272

C r v e n a simfonija

" O , ne brini. Sada nas ne zanima sila. Ovaj je ovjek ve slom ljen. Bez krvi i nasilja. S a m o mu treba dati umjerenu koliinu droge. Ovdje su ti detalji: poslao ih je Levin (bivi doktor N K V D - a , koji je bio drugooptueni na suenju Rakovskom), ije nam znanje j o uvijek slui. N a v o d n o u laboratoriju postoji droga koja ini u d a . " "Vjeruje s v e m u t o m e ? " " G o v o r i m simbolino. Rakovsky e priznati sve to zna o slua ju. Ve s m o imali preliminarne razgovore s njim i rezultati nisu loi." "U tom sluaju, emu udesna d r o g a ? " "Vidjet e, doktore, vidjet e. To je mala predostronost, koju nam nalae L e v i n o v o profesionalno iskustvo. O n a e pomoi u tome da se na ovjek tijekom ispitivanja osjea optimistino i ne gubi vje ru i nadu. V e moe vidjeti daleku mogunost spaavanja svog ivota. To je prvi uinak koji m o r a m o postii. Tada m o r a m o osigurati da sve vrijeme ostane u stanju osjeaja sree, a da ne izgubi svoje mentalne kapacitete; tonije, bit e nuno stimulirati ga i izotriti. On mora biti u p o s e b n o m stanju. Kako to opisati? Neto poput simulacije prosvijetljenosti." " N e t o poput h i p n o z e ? " "Da, ali bez sna." "I ja m o r a m smisliti drogu za sve to? Mislim da to prelazi moje znanstvene talente. Ne mogu to postii." "Da, ali n u n o je smisliti neto, doktore. Levin je izjavio da je problem ve bio rijeen." "Uvijek mi je ostavljao utisak arlatana. "Vjerojatno j e , ali mislim da e droga koju je s p o m e n u o , ak i ako nije toliko djelotvorna kako tvrdi, j o uvijek pomoi da postigne mo nuno; nakon svega, ne moramo oekivati udo. Alkohol nas pro tiv nae volje tjera da g o v o r i m o gluposti. Zato neka d r u g a supstanca ne bi poticala r a z u m n u istinu? Osim toga, Levin mi je rekao za pri janje sluajeve, koji se ine istinitima." "Zato ga ne eli prisiliti da j o j e d n o m sudjeluje? Ili ne bi pri stao na suradnju?" " O , ne. On bi rado sudjelovao. Dovoljna je elja da se spasi ili produlji ivot pomaui na ovaj ili onaj nain, i ne odbijajui. Ali ja ne elim njegove usluge. On ne smije uti nita od onog to e mi Ra kovsky rei. Ni on, niti bilo tko d r u g i . . . " 273

D e s Griffin

"Znai, j a . . . " "Ti - ti si drugi sluaj, doktore. Ti si d u b o k o potena osoba. A ja nisam Diogen, da k r e n e m u potragu za j o nekim takvim preko snje nih b e s p u a S S S R - a . " "Hvala, ali mislim da moje p o t e n j e . . . " " D a , doktore, da; kae da iskoritavamo tvoje potenje za razne izopaenosti. Da, doktore, to je istina... ali s a m o s tvoje apsurdne toke gledita. A k o g a danas privlae apsurdnosti? Na primjer, ap surdnosti poput tvojeg potenja? Uvijek uspijeva navesti osobu na razgovor o najprivlanijim stvarima. Ali to e se, zapravo, dogoditi? M o r a mi j e d i n o dati dobru dozu droge za Levina. ini se da je u d o ziranju nevidljiva granica koja dijeli spavanje od aktivnosti, bistrinu od zamuenosti, zdrav razum od n o n s e n s a . . . tu je negdje umjetni in tenzivni entuzijazam." "Ako je to sve..." "I j o neto. Sada e m o ozbiljno razgovarati. Proui L e v i n o v e instrukcije, odvagni ih, r a z u m n o ih prilagodi stanju i snazi zaroblje nika. Ima v r e m e n a za to do noi; moe pregledati R a k o v s k o g k o liko god puta eli. I to je za sada sve. Ne bi vjerovao koliko oajni ki elim spavati. Spavat u nekoliko sati. A k o se do n a v e e r ne dogodi nita iznimno, dao sam instrukcije da me se ne z o v e . Savjetu j e m ti da se dobro odmori poslije veere, jer poslije toga nee moi spavati d u g o vremena." Uli s m o u predvorje. Nakon to se rastao od mene, brzo je p o trao po stepenicama, ali je na sredini zastao. " A h , doktore," rekao je, "zaboravio sam. M n o g o zahvala od dru ga Ezhova. Oekuj dar, m o d a ak i odlikovanje." M a h n u o mi je uz pozdrav i brzo nestao na stubitu koje je vodilo na gornji kat.

***
Levinove su biljeke bile kratke, ali jasne. Nisam imao potekoa u nalaenju droge. Bila je u dozi od miligrama, u malim tabletama. N a p r a v i o sam test: u skladu s njegovim objanjenjima, rastapale su se vrlo lako u vodi, i j o bolje u alkoholu. F o r m u l a nije bila nazna ena i odluio sam napraviti podrobnu analizu kad b u d e m i m a o vre mena. 274

C r v e n a simfonija

N e d v o j b e n o , bila je to neka supstanca specijalista Lumenstadta, znanstvenika o k o m e mi je Levin govorio tijekom p r v o g sastanka. Nisam mislio da u tijekom analize otkriti neto neoekivano ili novo. Vjerojatno opet n e k a baza sa znatnim e l e m e n t o m opijuma, aktivnije vrste od tebaina. Bio sam dobro upoznat s 19 glavnih tipova, i j o ne koliko drugih. U tim uvjetima, bio sam zadovoljan ishodom svojih eksperimenata. Iako je moj rad bio drugaije usmjeren, ipak sam bio na prilino p o z n a t o m terenu u pogledu halucinogenih supstanci. Prisjeam se da mi je Levin priao o destilaciji rijetkih tipova indijske konoplje. M o rao sam imati posla s opijumom ili haiem, da bih d o a o do tajne ove toliko hvaljene droge. Bilo bi mi drago da sam i m a o m o g u n o s t naii na j e d n u ili vie baza koje su joj davale njezina " u d e s n a " svoj stva. U principu, bio sam spreman na takvu mogunost. N a k o n sve ga, istraivaki rad u uvjetima neogranienog vremena i sredstava, bez gospodarskih potekoa, koji je bio m o g u u N K V D - u , p r u a o je ne ograniene znanstvene mogunosti. L a s k a o sam si s iluzijom da sam, kao rezultat tih istraivanja, uspio pronai n o v o oruje u mojoj znan stvenoj borbi protiv boli. N i s a m m o g a o odvojiti puno vremena na zabavu s t a k v i m ugod nim iluzijama. Koncentrirao sam se na to kako u i u kojim omjerima dati R a k o v s k o m drogu. P r e m a Levinovim instrukcijama, j e d n a bi tableta trebala postii zadovoljavajui uinak. U p o z o r a v a o je da bi, u sluaju da pacijent ima sranu bolest, mogla uslijediti pospanosti, i ak potpuna letargija, to bi rezultiralo z a m u e n i m u m o m . Imajui sve to na umu, morao sam najprije pregledati Rakovskog. N i s a m oeki vao da e stanje njegova srca biti normalno. A k o i nije bilo oteenja, sigurno je o p e zdravstveno stanje bilo narueno, kao rezultat iskus tava njegova ivanog sustava, koji nije m o g a o d u g o ostati nepromi jenjen nakon d u g o g i uasavajueg muenja. Odloio s a m ispitivanje do poslije ruka. elio sam sve uzeti u obzir, za sluaj da je Gabrijel elio R a k o v s k o m dati drogu bez njego va znanja, kao i u obrnutom sluaju. U oba sluaja i m a o bih posla s njim, j e r bih mu ja m o r a o dati drogu, to mi je j a s n o reeno. Nije bilo potrebna nazonost profesionalca j e r se droga uzimala oralno. N a k o n ruka sam posjetio Rakovskog. Bio je zatvoren u sobi u prizemlju i p o d n a d z o r o m uvara koji nije skidao pogled s njega. Od 275

D e s Griffin

namjetaja t a m o je bio samo mali stoli, uzak krevet bez krajeva i j o j e d a n mali, grubi stoli. Kad sam uao, Rakovsky je sjedio. O d m a h je ustao. P o g l e d a o me je izbliza i na njegovom sam licu vidio sumnju i, k a k o mi se inilo, strah. Mislim da me je prepoznao, vidjevi me one vane veeri k a k o sjedim pokraj generala. Naredio sam uvaru da mi donese stolac i ode. Sjeo sam i zamolio zarobljenika da sjedne. I m a o je pedesetak godina. Bio je srednje visine, sprijeda elav, s ve likim, sjajnim nosom. U mladosti je njegovo lice vjerojatno bilo ugod no. Crte lica nisu mu bile tipino semitske, ali njegovo je podrijetlo bilo oito. N e k a d a je vjerojatno bio prilino debeo, ali sada ne: koa mu je svuda visjela, a vrat i lice bili su mu poput ispuhana balona. Uobiajena veera u Lubjanki oito je bila previe striktna dijeta za biveg veleposlanika u Parizu. Tada nisam nastavio s p r e g l e d o m . " P u i t e ? " pitao sam, otvarajui kutiju cigareta, s n a m j e r o m us postavljanja neto prisnijeg odnosa s njim. "Prestao s a m da bih sauvao zdravlje," odgovorio je vrlo ugod nim glasom, "ali hvala; mislim da sam se sad oporavio od svojih pro b l e m a s t r b u h o m . " Puio je tiho, suzdrljivo i s d o z o m elegancije. "Ja sam doktor", predstavio sam se. "Da, z n a m ; vidio sam kako ste se ponijeli ' t a m o ' " , rekao je s drhtajem u glasu. " D o a o sam ispitati stanje vaeg zdravlja. Kako ste? Patite li od neke bolesti?" " N e , ni od ega." "Jeste li sigurni? A vae s r c e ? " "Zahvaljujui dijeti koju su mi nametnuli, ne primjeujem kod sebe nikakve n e n o r m a l n e s i m p t o m e . " " I m a nekih koje sam pacijent ne moe primijetiti, ve s a m o dok tor." "Ja sam doktor", prekinuo me j e . " D o k t o r ? " p o n o v i o sam iznenaen. "Da, zar niste znali?" "Nitko mi to nije rekao. Drago mi j e . Bit u poaen stajati na usluzi kolegi, i m o d a kolegi sa studija. Gdje ste studirali? U Moskvi ili P e t r o g r a d u ? " " O , ne! U to vrijeme nisam bio ruski dravljanin. Studirao sam u Nancyju i Montpellieru; na potonjem sam i doktorirao." 276

C r v e n a simfonija

"Znai da s m o moda bili na studiju u isto vrijeme. N e k o sam vrijeme studirao u Francuskoj. Da li ste bili F r a n c u z ? " " N a m j e r a v a o sam to postati. R o d o m sam Bugarin, ali bez m o g doputenja preobraen sam u Rumunja. Moj okrug bio je Dobrudga, gdje sam i roen, a koji je nakon sporazuma o miru pripojen Ru munjskoj." "Dopustite mi da vam posluam plua." Stavio sam stetoskop u ui. On je skinuo svoju jaknu i ustao. Sluao sam. Pregled nije poka zao nita izvan granica normale; kao to sam i pretpostavljao, slabost, ali bez oteenja. "Pretpostavljam da treba hraniti srce." " S a m o srce, d r u e ? " pitao je ironino. "Mislim da da", rekao sam, pretvarajui se da nisam primijetio ironiju. " T a k o e r mislim da bi vaa dijeta morala biti pojaana." "Dopustite mi da se posluam." "Sa zadovoljstvom." Dao sam mu stetoskop. Brzo je posluao samog sebe. " O e k i v a o sam da e moje stanje biti m n o g o gore. Puno v a m hvala. M o g u li obui j a k n u ? " " N a r a v n o . Slaete li se da je potrebno da u z m e t e nekoliko kapi digitalisa?" "Smatrate li to apsolutno nunim? Mislim da e moje staro srce preivjeti ovih nekoliko dana ili mjeseci koji mi preostaju i bez toga." " N e slaem se s vama; mislim da ete ivjeti m n o g o dulje." " N e m o j t e me uznemirivati, k o l e g a . . . ivjeti dulje! Zaista ivjeti dulje!... Moraju postojati upute vezane za kraj; sudski postupak ne moe vjeno trajati... A tada, tada poinak." Kada je to rekao, imajui na umu vjeni poinak, inilo se da se na njegovom licu mogla vidjeti gotovo srea. Stresao sam se. O v a elja za smru, brzom smru, koju sam vidio u njegovim oima, ui nila me je malodunim. Poelio sam ga iz suosjeanja razveseliti. "Niste me razumjeli, drue. elio sam rei da bi u vaem sluaju moglo biti odlueno da se va ivot nastavi, ali ivot bez patnji. Z b o g ega ste dovedeni o v a m o ? Zar sad ne postupaju dobro s v a m a ? " " O v o posljednje, da, naravno. to se tie ostatka, dali su mi naslutiti, a l i . . . " 277

D e s Griffin

D a o sam mu j o j e d n u cigaretu i dodao: "Imajte nade. Koliko je u mojoj mogunosti, u granicama koje mi moj ef dopusti, uinit u sve to je u mojoj moi da osiguram da v a m se ne uini nita naao. Poet e m o odmah, time to e m o vas bolje hraniti, ali ne naglo, imajui na umu stanje vaeg trbuha. Poet e m o s mlijenom dijetom i nekim drugim hranjivim dodacima. Od m a h u dati upute. M o e t e puiti... u z m i t e . . . " D a o s a m mu ostatak cigareta. P o z v a o sam uvara i naredio mu da zapali cigaretu zatvoreniku kad god ovaj poeli puiti. Tada sam otiao, i prije n e g o to s a m uzeo nekoliko sati o d m o r a , dao sam upute da Rakovsky dobije pola litre mlijeka sa eerom.

***
Pripremili s m o se za sastanak s R a k o v s k i m u p o n o . Njegov "prijateljski" karakter bio je naglaen u s v a k o m detalju. Soba je bila d o b r o ugrijana, u kaminu je gorjela vatra, svjetlo je bilo prigueno, m a l a i dobro odabrana veera posluena s dobrim vinima: sve je bilo improvizirano sa znanstvenim pristupom. " K a o za sastanak ljubavni ka", primijetio je Gabrijel. Ja sam trebao pomagati. Moj je glavni za datak bio dati zatvoreniku drogu tako da on to ne primijeti. Iz tog su razloga pia bila postavljena, kao sluajno, pokraj mene, i ja sam trebao sluiti vino. T a k o e r sam trebao opaziti slabljenje droge, tako da u p r a v o m trenutku d o d a m novu dozu. To je bio najbitniji dio mog zadatka. Gabrijel eli, ako eksperiment uspije, ve na prvom sastanku postii pravi napredak prema sri problema. N a d a se uspjehu. D o b r o se o d m o r i o i u dobroj je kondiciji. Z a n i m a me k a k o e se nositi s R a k o v s k i m , koji j e , k a k o mi se ini, dostojan protivnik Gabrijelu. Tri velika naslonjaa stavljena su pokraj vatre. Onaj blie vrati ma je moj, Rakovsky e sjediti u sredini, a trei je Gabrijelov, iji se optimizam vidi i na njegovoj odjei, bijeloj ruskoj koulji koju je obukao. V e je prola p o n o kada su doveli zatvorenika do nas. Dali su mu pristojno odijelo, i dobro je obrijan. Bacivi na njega profesional ni pogled, primijetio sam da je ivlji. 278

C r v e n a simfonija

On se ispriavao zbog toga to ne m o e popiti vie od j e d n e a e, spominjui stanje svojeg eluca. Nisam mu stavio drogu u au i zaalio s a m zbog toga. R a z g o v o r je zapoeo banalnostima... Gabrijel zna da Rakovsky m n o g o bolje govori francuski no ruski i poeo je na tom jeziku. Spo menula se prolost. Jasno je da je Rakovsky izvrstan govornik. Njegov je govor jasan, elegantan, i ak kien. Oito je vrlo uen; s lakoom se slui citatima, i uvijek bez greke. Ponekad spominje svoje m n o gobrojne bjegove u egzilu, Lenjina, Plekhanova, L u k s e m b u r g , i ak spominje da se kao djeak rukovao sa starim Engelsom. Pili s m o viski. N a k o n to mu je Gabrijel dao priliku da govori oko pola sata, upitao sam, kao usput: "elite li j o s o d e ? " " D a , dodajte dosta", odgovorio je odsutno. Bavei se s piem, stavio sam u njega tabletu koju sam cijelo vrijeme drao. Najprije sam Gabrijelu d o d a o viski, dajui mu z n a k o m na znanje k a k o sam obavio svoj dio. D o d a o sam Rakovskom njegovo pie i poeo piti svoje. On svoje ispija sa zadovoljstvom. "Ja sam mala hulja", r e k a o s a m si. No ovo je bila prolazna misao i izgorjela je u ugodnoj vatri kamina. Prije nego to je Gabrijel doao na glavnu temu, r a z g o v o r je bio dug i zanimljiv. I m a o sam sree to sam uspio zadrati d o k u m e n t na kojem je za biljeeno sve o emu se govorilo, bolje nego da s a m radio biljeke. Slijedi razgovor: IZVJEE ISPITIVANJE OPTUENOG KRISTIJANA GEORGIJEVIA R A K O V S K O G ; ISPITIVA GAVRIL GAVRILOVI KUMIN, 2 6 . S I J E N J A 1938. Gavril G. Kumin. - U skladu s naim d o g o v o r o m u Lubjanki, molio sam da mi se da zadnja ansa s vama; vaa nazonost u ovoj kui potvruje da sam uspio. Vidjet e m o da li ete nas pokuati pre variti. Kristijan G. Rakovsky. - Nije mi to namjera, neu to uiniti. G. - No prije svega: dobronamjerno upozorenje. S a d a nas zani ma prava istina. Ne "slubena" istina, koja e biti prikazana na suenju, 279

D e s Griffin

u svjetlu priznanja optuenih... O v o je neto to je, kako znate, u pot punosti pitanje praktinog razmatranja, ili k a k o bi na Z a p a d u rekli, "dravno pitanje". Zahtjevi m e u n a r o d n e politike prisilit e nas da skrijemo cijelu istinu, "pravu istinu"... Kakav god bio ishod suenja, drave i narodi saznat e samo ono to trebaju saznati. Ali onaj koji mora znati sve, Staljin, mora takoer znati sve ovo. T a k o da, kakve god vae rijei ovdje bile, one ne m o g u vau poziciju uiniti gorom. M o r a t e znati da one nee pogorati va zloin, ve naprotiv, m o g u donijeti eljene promjene u vau korist. Imate priliku spasiti svoj i vot, koji je trenutno izgubljen. Sad sam v a m to rekao, pa da pri j e e m o na stvar: priznajete da ste Hitlerovi agenti, i da primate plau od Gestapa i O K W - a ( O b e r k o m m a n d o der W e r m a c h t , V r h o v n o nje m a k o zapovjednitvo nap. prev.). Nije li tako? R. - Da. G. - I Hitlerovi ste agenti? R. - Da. G. - N e , Rakovsky, ne. Recite cijelu istinu, ne onu za sud. R. - N i s m o Hitlerovi pijuni, mrzimo ga koliko i vi, koliko ga mrzi i Staljin; m o d a ak i vie, no ovo je vrlo sloeno pitanje... G. - Da p o m o g n e m . . . Sluajno i ja poneto znam. Vi, trockisti, kontaktirali ste njemake slube. Nije li tako? R.-Da. G. - O t k a d ? R. - Ne z n a m toan datum, ali n e d u g o nakon p a d a T r o c k o g . Na ravno, prije dolaska Hitlera na vlast. G. - Dakle, da b u d e m o toni: niste bili ni osobni Hitlerovi pi j u n i , ni pijuni njegova reima. R. - T o n o . Bili s m o to ve prije. G. - S kojom svrhom? Da biste osigurali Njemakoj pobjedu i neto ruskog teritorija? R. - Ne, ni u k o m sluaju. G. - Znai obini pijuni, za novac? R. - Za novac? Nitko nije dobio nijednu marku od N j e m a k e . Hitler n e m a dovoljno novaca da kupi, na primjer, k o m e s a r a za vanj ske poslove SSSR-a, a ima na slobodnom raspolaganju budet koji je vei od u k u p n e imovine M o r g a n a i Vanderbilta i ne m o r a polagati raune za svoje trokove. 280

C r v e n a simfonija

G. - to je onda razlog? R. - M o g u li govoriti otvoreno? G. - Dapae, zbog toga i j e s t e ovdje. R. - Nije li Lenjin imao vie ciljeve kad je od N j e m a k e dobio p o m o da bi u a o u Rusiju? I da li je nuno povjerovati u zlobne klevete koje su kruile da bi ga optuile? Nije li on takoer bio zvan i Kajzerovim pijunom? Njegovi odnosi s carem, i njemaka inter vencija v e z a n a uz slanje boljevikih prevratnika - sasvim su jasni. G. - Da li je to istina ili ne, nema nikakve veze s trenutnim pi tanjima. R. - N e , dopustite mi da zavrim. Nije li istinita injenica da je Lenjinova aktivnost u poetku ila na ruku njemakim trupama? D o pustite m i . . . Postojao je paralelni sporazum Brest-Litovsk, kojim su veliki teritoriji S S S R - a preputeni Njemakoj. T k o je 1913. proglasio defetizam orujem u rukama boljevika? Lenjin. Z n a m do slova nje g o v e rijei u pismu Gorkom: "Rat Austrije i Rusije m o g a o bi biti od najvee koristi za revoluciju, no teko je vjerovati da e n a m Franjo Josip i Nikolaj pruiti tu mogunost." Kako vidite, mi, takozvani trockisti, autori poraza 1905., i danas nastavljamo u istom smjeru, Lenjinovu smjeru. G. - S m a l o m razlikom, Rakovsky; danas je u S S S R - u na vlasti socijalizam, a ne car. R. - Vjerujete li zaista u to? G. - U to? R. - U postojanje socijalizma u S S S R - u ? G. - Z a r Sovjetski Savez nije socijalistiki? R. - Za m e n e samo nominalno. Upravo ovdje nalazimo pravi razlog za opoziciju. Sloite se sa m n o m , a silom iste logike morate se sloiti, da teoretski, racionalno, i m a m o j e d n a k o pravo rei - ne, kao to Staljin ima pravo rei - da. I ako trijumf k o m u n i z m a oprav dava defetizam, tada onaj tko misli da je k o m u n i z a m uniten Staljinovim b o n a p a r t i z m o m , i da ga je on izdao, ima isto pravo kao i L e njin postati defetist. G. - Mislim, Rakovsky, da teoretizirate zahvaljujui vaoj navici da se nairoko sluite dijalektikom. Jasno, da je ovdje n a z o n o m n o tvo ljudi, m o g a o bih to i dokazati; u redu, prihvaam va argument kao jedini mogui u vaoj situaciji, no bez obzira na to miljenja sam 281

D e s Griffin

da bih v a m m o g a o dokazati da ovo nije nita drugo no sofizam. Ali, o s t a v i m o to za drugu priliku; j e d n o g dana e se ukazati. I n a d a m se da ete mi dati priliku da odgovorim. No u o v o m u trenutku rei samo ovo: ako va defetizam i poraz SSSR-a ima za cilj p o n o v n o us postavljanje socijalizma u SSSR-u, pravog socijalizma, po v a m a trockizma, onda, kako s m o do sada unitili njegove voe i kadrove, defeti z a m i poraz SSSR-a nemaju ni cilja ni smisla. Poraz bi sada rezultirao dovoenjem na vlast nekog Fuhrera, ili faistikog cara. Nije li tako? R. - T o n o j e . B e z laskanja s moje strane, vaa je dedukcija sjajna. G. - Dakle, ako ste, kako pretpostavljam, o v o izjavili iskreno, tada s m o p u n o postigli: ja sam staljinist, a vi ste trockist; postigli smo nemogue. Doli s m o do toke u kojoj se naa gledita slau. Sla ganje se oituje u tome da u sadanjem trenutku S S S R ne smije biti uniten. R. - M o r a m priznati da nisam oekivao da u se suoiti s tako p a m e t n o m o s o b o m . Zaista u sadanjem trenutku, i j o nekoliko godi na, ne m o e m o razmiljati o porazu S S S R - a ili njegovom izazivanju, jer je poznato da n i s m o u takvom poloaju da b i s m o mogli preuzeti vlast. Mi, komunisti, ne bismo iz toga izvukli nikakvu korist. To je tono i slae se s vaim gleditem. Trenutno ne m o e m o imati interes u padu staljinistike drave; kaem ovo, i istodobno izjavljujem da je o v a drava, bez obzira na sve to je reeno, antikomunistika. Vidite da sam iskren. G. - Vidim. O v o je jedini nain na koji m o e m o suraivati. Za molio bih vas, prije nego to nastavimo, da mi objasnite o n o to mi se ini kao kontradikcija: ako je sovjetska drava za vas antikomuni stika, zato ne biste eljeli njezino unitenje u o v o m trenutku? Netko drugi m o g a o bi biti j o blii k o m u n i z m u i tada bi bilo manje prepre ka obnavljanju vaeg istog k o m u n i z m a . R. - N e , ne, o v a je dedukcija prejednostavna. Iako staljinistiki bonapartizam j e d n a k o proturjei k o m u n i z m u kao to je i napoleonski proturjeio revoluciji, okolnosti j a s n o govore da je S S S R ipak nastavio s ouvanjem komunistike forme i d o g m e ; to je formalni, a ne pravi k o m u n i z a m . I tako, j e d n a k o kao to je nestajanje T r o c k o g dalo Staljinu priliku da automatski pretvori pravi k o m u n i z a m u for malni, tako bi i nestajanje Staljina n a m a omoguilo njegov formalni 282

C r v e n a simfonija

k o m u n i z a m pretvoriti u pravi. Bio bi n a m dovoljan j e d a n sat. Da li ste me shvatili? G. - Da, naravno. Rekli ste n a m klasinu istinu da nitko ne uni tava o n o to namjerava naslijediti. U redu; sve d r u g o je sofistika agilnost. Oslanjate se na pretpostavku koja se m o e lako pobiti: pret postavku Staljinova antikomunizma. Postoji li privatno vlasnitvo u S S S R - u ? Postoji li privatni profit? Klase? Neu nastaviti s nizanjem injenica - z b o g ega? R. - V e sam se sloio da postoji formalni k o m u n i z a m . Sve to to nabrajate s a m o su forme. G. - D a ? Iz kojeg razloga? iste tvrdoglavosti? R. - N a r a v n o da ne. To je nunost. N e m o g u e je eliminirati ma terijalistiku evoluciju povijesti. Najvie to se m o e uiniti je za drati j e . A uz koju cijenu? Uz cijenu njezina teoretskog prihvaanja, da bi se unitila u praksi. Sila koja ovjeanstvo v u e p r e m a k o m u nizmu toliko je nepobjediva, da ta ista, ali iskrivljena sila, suprot stavljena s a m a sebi, m o e s a m o usporiti napredak; tonije - usporiti napredak stalne revolucije. G. - Primjerom? R. - Najoitije - Hitler. T r e b a o mu je socijalizam za pobjedu nad socijalizmom: nacionalsocijalizam upravo je antisocijalistiki so cijalizam. Staljin treba k o m u n i z a m kako bi pobijedio k o m u n i z a m . Paralela je oita. No usprkos svemu, Hitler svojim antisocijalizmom i Staljin antikomunizmom, protiv njihove volje i na njihovu alost trans cendentalno stvaraju socijalizam i k o m u n i z a m . . . ; oni i m n o g i drugi. eljeli oni to ili ne, znali to ili ne, oni stvaraju formalni socijalizam i komunizam, koji emo mi, komunisti-marksisti neizbjeno naslijediti. G. - Naslijediti? T k o nasljeuje? T r o c k i z a m je u potpunosti likvidiran. R. - Iako to kaete, vi u to uistinu ne vjerujete. Koliko god veli ke bile likvidacije, mi komunisti emo ih preivjeti. D u g a r u k a Sta ljina i njegove policije ne moe dohvatiti sve k o m u n i s t e . G. - R a k o v s k y , molim vas, i ako je nuno, nareujem v a m da se klonite uvredljivih nabacivanja. Nemojte ii predaleko u koritenju vaeg " d i p l o m a t s k o g imuniteta". R, - I m a m li akreditive? iji sam veleposlanik? 283

D e s Griffin

G. - Upravo tog nedohvatljivog trockizma, ako ga odluimo tako zvati. R. - Ne m o g u biti diplomat trockizma, to mi predbacujete. Ni sam ovlaten predstavljati ga, a nisam ni uzeo tu ulogu na sebe. Vi ste mi je dali. G. - Poinjem v a m vjerovati. Biljeim u vau korist da na moje spominjanje trockizma niste to negirali. To je dobar poetak. R. - Ali k a k o bih to poricao? Na kraju, sam sam to s p o m e n u o . G. - Do sada s m o ustanovili postojanje ovog p o s e b n o g trockiz ma kroz nae obostrano slaganje. elim da izloite j a s n e injenice, koje su nune za istragu danih okolnosti. R. - Da, bit u u stanju govoriti o o n o m e to drite nunim da znate, i uinit u to na svoju inicijativu, ali neu moi utvrditi da je to uvijek j e d n a k o "njihovu" miljenju. G. - U redu, imat u to na umu. R. - Sloili s m o se da opozicija u sadanjem trenutku ne m o e biti zainteresirana za defetizam i pad Staljina, sve dok n e m a m o fiziku mogunost zauzimanja njegovog mjesta. U o v o m e se obojica slaemo. Trenutno je to nepromjenjiva injenica. Meutim, postoji mogui ag resor. To je on, veliki nihilist Hitler, ije se uasno oruje W e h r m a c h t a prua preko cijelog obzora. H o e li ga upotrijebiti protiv S S S R - a ? Sloimo se u tome da je to za nas odluujui nepoznat fak tor. Vjerujete li da je problem pravilno iznesen? G. - D o b r o je sroen. No ja m o g u rei da za m e n e n e m a nepo znatog faktora. D r i m da je napad Hitlera na S S S R neizbjean. R. - Zato? G. - Vrlo j e d n o s t a v n o ; zato to je onaj koji kontrolira sklon na padanju. Hitler je s a m o condottiere (slastiar nap. pr.) m e u n a r o d nog kapitalizma. R. - Slaem se da postoji opasnost, ali od toga do pretpostavke temeljene na tome, da je napad na S S S R neizbjean, cijeli je ponor. G. - Napad na S S S R odreen je s a m o m biti faizma. O s i m toga, na to ga potiu i sve one kapitalistike drave koje su mu dopustile da se p o n o v n o naorua i stvori sve nune gospodarske i strateke uv jete. T o j e sasvim j a s n o . R. - Zaboravljate neto vrlo vano. P o n o v n o naoruanje Hitlera, i p o m o koju je dobio od versajskih drava (obratite pozornost na 284

C r v e n a simfonija

ovo) - zbili su se u p o s e b n o m trenutku, kad s m o mi j o uvijek mogli postati nasljednici Staljina u sluaju njegova poraza, kad je opozicija jo uvijek postojala... Da li ovu injenicu drite rezultatom prilika ili samo sluajnou u istom v r e m e n s k o m razdoblju? G. - Ne vidim nikakvu povezanost izmeu doputenja versajskih sila da se Njemaka ponovno naorua i postojanja opozicije... Putanja hitlerizma s a m a po sebi j a s n a je i oita. Napad na S S S R bio je dio njegova p r o g r a m a davno prije. Unitenje k o m u n i z m a i ekspanzija na istok, to su d o g m e Mein Kampfa, tog Talmuda nacionalsocijaliz m a . . . ali to da su vai defetisti eljeli iskoristiti ovu opasnost za SSSR, to je n a r a v n o , u skladu s vaim razvijanjem misli. R. - Da, na prvi pogled to se ini prirodno i logino, previe logino i prirodno za istinu. G. li b i s m o no to bi spreman Da b i s m o to sprijeili, tako da nas Hitler ne napadne, mora imati povjerenja da u e m o u saveznitvo s F r a n c u s k o m . . . bilo naivno. To bi znailo da vjerujemo da je kapitalizam rtvovati se u korist spaavanja naeg k o m u n i z m a .

R. - A k o e m o nastaviti ovu diskusiju samo na temeljima kon cepata koji se primjenjuju na m a s o v n i m mitinzima, tada ste posve u pravu. Ali a k o ste iskreni u o v o m e to kaete, oprostite mi, ali o n d a sam razoaran; vjerovao sam da je politika Staljinove tajne policije na vioj razini. G. - Hitlerovski napad na SSSR j e , osim toga, dijalektina nu nost; to je isto poput neizbjene klasne borbe na m e u n a r o d n o m pla nu. Uz Hitlera e, neizbjeno, stati cijeli globalni kapitalizam. R. - I tako sam, vjerujte mi, u svjetlu vae skolastike dijalektike stvorio vrlo negativno miljenje o politikoj kulturi staljinizma. Slu am vae rijei o n a k o kako bi Einstein m o g a o sluati kolarca koji govori o fizici u etiri dimenzije. Vidim da ste upoznati s a m o s ele mentarnim m a r k s i z m o m , o d n o s n o s onim popularnim, d e m a g o k i m . G. - A k o vae izlaganje nee biti previe d u g o i pristrano, bit u vam zahvalan za malo pojanjenja ove "relativnosti" ili "kvantne teo rije" marksizma. R. - Nemojte misliti da sam bio ironian. G o v o r i m s najboljim n a m j e r a m a . . . U s a m o m elementarnom marksizmu, koji se ui ak i na v a e m staljinistikom sveuilitu, moete pronai izjavu koja je kontradiktorna cijeloj vaoj tezi o neizbjenosti Hitlerova n a p a d a na 285

D e s Griffin

S S S R . T a k o e r vas poduavaju kako je temelj m a r k s i z m a izjava da su, n a v o d n o , kontradikcije neizljeiva i fatalna bolest kapitalizma. Nije li tako? G. - Da, naravno. R. - Ali ako su stvari zaista takve da m o e m o optuiti kapita lizam da je proet stalnim kontradikcijama u gospodarstvu, zato bi se to moralo odnositi i na politiku? Politika i gospodarstvo nisu sami po sebi vani; oni su stanje ili mjera same socijalne biti, ali kontra dikcije nastaju u socijalnoj sferi i automatski se prenose u gospodar sku ili politiku ili u obje istodobno. Bilo bi apsurdno pretpostaviti pogreivost u gospodarstvu i istodobnu nepogreivost u politici - to je u neku ruku uvjet toga da napad na SSSR postane neizbjean p r e m a v a e m postulatu - apsolutni uvjet. G. - To znai da se u svemu oslanjate na kontradikcije, fatalnost i neizbjenost greaka koje buroazija mora poiniti, a koje e sprijeiti Hitlerov napad na SSSR. Ja j e s a m marksist, R a k o v s k y , ali ovdje, m e u nama, da ne bih stvorio izliku za ljutnju na j e d n o g akti vista, k a e m v a m da, sa svom svojom vjerom u Marxa, ne vjerujem da S S S R postoji zahvaljujui grekama svojih neprijatelja... I mislim da Staljin dijeli to miljenje. R. - Ali ja n e . . . Ne gledajte me tako, jer se ne alim i nisam lud. G. - Dopustite mi barem da u to sumnjam, dok ne dokaete svoje izjave. R. - Uviate li sada da sam imao razloga kvalificirati vau mark sistiku kulturu kao sumnjivu? Vai su argumenti i reakcije isti k a o kod bilo kojeg vojnika i doasnika. G. - A oni su pogreni? R. - Oni su ispravni za m a l o g administratora, za birokrata i za masu. Odgovaraju prosjenom b o r c u . . . Oni moraju u to vjerovati, i ponavljati sve o n a k o kako je napisano. Sluajte me, ovo k a e m potpuno u povjerenju. Marksizam daje iste rezultate kao i drevne ezoterike religije. Njihovi su podanici morali znati samo o n o to je bilo najosnovnije i neobraeno, sve dok je to poticalo njihovu vjeru, od nosno, o n o to je najosnovnije, u religiji kao i u revoluciji. G. - Namjeravate li mi izloiti mistini marksizam, neto kao n o v o slobodno zidarstvo?

286

C r v e n a simfonija

R. - Ne, nikakva ezoterija. Naprotiv, objasnit u to m a k s i m a l n o j a s n o . M a r k s i z a m j e , prije gospodarski i politiki, no filozofski sus tav, zavjera s ciljem revolucije. A kako je za nas revolucija j e d i n a apsolutna realnost, slijedi da su fdozofija, gospodarstvo i politika isti niti s a m o d o k vode do revolucije. O s n o v n a istina (nazovimo je subjektivnom) ne postoji u gospodarstvu, politici, ak ni u moralu: u svjetlu znanstvene apstrakcije ona je ili istinita ili pogrena, ali za nas koji sudjelujemo u revolucionarnoj dijalektici, o n a je s a m o istinita. I kako je o n a nama, koji s m o sudionici revolucionarne dijalektike, sa mo istinita, i time dakle j e d i n a istina, onda ona m o r a biti ista za sve revolucionare, i takva je bila i za Marxa. M o r a m o postupati u skladu s time. Sjetite se Lenjinova odgovora n e k o m e tko se p o b u n i o uz ar g u m e n t da su n a v o d n o njegove namjere u kontradikciji s realnou: "Osjeam da je to realno", bio je njegov odgovor. Mislite li da je Le njin govorio gluposti? Ne, za njega je svaka realnost, svaka istina bila relativna u odnosu na onu jedinu i apsolutnu: revoluciju. M a r x je bio genij. Da se njegovo djelo zaustavilo samo na dubokoj kritici kapita lizma, ak bi i to bio nedostian znanstveni rad; ali na onim mjestima gdje njegova djela doseu majstorstvo, pojavljuje se oita ironija. Po njegovim rijeima " k o m u n i z a m mora pobijediti jer e mu kapital osi gurati tu pobjedu, iako je njegov neprijatelj". T a k v a je glavna M a r x ova t e z a . . . M o e li biti vee ironije? I zatim je, da bi mu se vjerova lo, depersonalizirao kapitalizam i k o m u n i z a m i pretvorio ljudskog pojedinca u osvijetenog pojedinca, to je uinio s nevjerojatnim onglerskim talentom. To je bila njegova lukava m e t o d a koja je ima la za cilj pokazati kapitalistima da su takvi pojedinci realnost kapita lizma, i da e trijumf k o m u n i z m a biti rezultat uroenog idiotizma; j e r bez postojanja besmrtne gluposti u homo economicusu, k o d njega se ne bi m o g l e pojaviti kontinuirane kontradikcije, k a k o ih je M a r x na zvao. Da bi se m o g l a ostvariti transformacija homo sapiensa u homo stultuma, potrebno je posjedovati maginu snagu, koja je u stanju d o vesti ovjeka do prve stepenice zooloke ljestvice, o d n o s n o do razine ivotinje. S a m o kada bi homo stultum postojao u epohi kulminacije kapitalizma, M a r x bi m o g a o postaviti svoj aksiom: kontradikcije plus vrijeme j e d n a k o k o m u n i z a m . Vjerujte mi, kada mi koji s m o upoznati s ovim razmiljamo nad M a r x o v i m izjavama, na primjer nad o n o m koja je postavljena nad glavnim ulazom u Lubjanku, ne m o e m o

287

D e s Griffin

suzdrati unutranju eksploziju smijeha kojom nas je M a r x zarazio; v i d i m o ga kako se u bradu smije cijelom ovjeanstvu. G. - I j o uvijek ste u stanju smijati se najznaajnijem znanstve niku epohe? R. - Ja da ga i s m i j a v a m ? . . . To je najvee divljenje! Da bi Marx m o g a o prevariti tolike znanstvenike, bilo je nuno da b u d e iznad svih njih. Dakle: da b i s m o mogli suditi o Marxu u svoj njegovoj veliini, m o r a m o razmotriti pravog Marxa, M a r x a revolucionara, kojeg cijeni mo po njegovu manifestu. to znai M a r x a zavjerenika, jer za njegova je ivota revolucija bila u stadiju zavjere. Ne duguje tek tako revo lucija svoj razvoj i nedavne pobjede upravo tim zavjerenicima. G. - Dakle, vi negirate postojanje dijalektikog procesa kontra dikcija u kapitalizmu, koje vode do konanog trijumfa k o m u n i z m a ? R. - M o e t e biti sigurni kako Marx, da je vjerovao da e k o m u n i z a m pobijediti s a m o zahvaljujui kontradikcijama u kapitalizmu, ne bi nikada, nijednom na tisuama stranica svog znanstvenog revo lucionarnog rada s p o m e n u o te kontradikcije. Takav je bio kategori ki imperativ realistike prirode Marxa: ne kao znanstvenika, nego kao revolucionara. Revolucionar i zavjerenik nikada ne bi neprijatelju otkrio tajnu svog trijumfa... Nikada ne bi dao informaciju; d a o bi mu dezinformaciju, kakvu vi upotrebljavate u kontrapijunai. Nije li ta ko? G. - Ipak, na kraju dolazimo do zakljuka (po v a m a ) da u kapi talizmu ne postoje nikakve kontradikcije, te da ako M a r x o njima govori, da je to samo revolucionarno-strateka metoda? Jesam li u pra v u ? Ali kolosalne i stalno rastue kontradikcije kapitalizma su vid ljive. I tako d o l a z i m o do zakljuka kako je M a r x govorei lai rekao istinu. R. - Opasni ste kao dijalektiar, kada uklonite konice skolastinog dogmatizma i date maha svojoj inventivnosti. Istina je da je Marx izrekao istinu k a d a je lagao. Lagao je kada je pogrijeio, definiravi kontradikcije kao "kontinuirane" u povijesti gospodarstva kapitala i nazvavi ih "prirodnim i neizbjenim", ali je istodobno izjavio i istinu jer je z n a o da e se stvoriti kontradikcije koje e progresivno rasti dok ne dosegnu svoju kulminaciju. G. - To znai da imate i antitezu?

288

C r v e n a simfonija

R. - N e m a tu nikakve antiteze. M a r x je iz taktikih razloga la gao o podrijetlu kontradikcija u kapitalizmu, ali ne i o njihovoj oitoj realnosti. On je znao kako su one stvorene, kako su postajale akutne i kako su stvari krenule prema generalnoj anarhiji u kapitalistikoj proiz vodnji, to se dogodilo prije trijumfa komunistike revolucije... On je znao da e se to dogoditi, jer je znao one koji su izazvali ta protu slovlja. G. - Vrlo je udno otkrie i novost ova tvrdnja i izlaganje da okolnosti koje su dovele kapitalizam do "samoubojstva", to je dobar izraz burujskog gospodarstvenika Schmalenbacha, koji je podupirao Marxa, nisu s a m a bit i uroeni zakon kapitalizma. No z a n i m a me da li e m o o v i m p u t e m doi do osobnosti? R. - Niste li to osjetili intuitivno? Zar niste primijetili proturjeje u M a r x o v i m rijeima i djelima? On proglaava nunost i neizbje nost kapitalistikih kontradikcija, dokazujui postojanje vika vrijed nosti i akumulacije, odnosno dokazuje ono to zaista postoji. Spretno postavlja tezu da vea koncentracija proizvodnih sredstava podrazumi j e v a veu m a s u proletarijata, koja je vea sila za izgradnju k o m u n i z ma, nije li tako? I d e m o dalje: istodobno s davanjem te izjave osniva Internacionalu. Ali Internacionala j e , u okviru s v a k o d n e v n e klasne borbe, "reformistika", odnosno organizacija iji je cilj ograniavanje vika vrijednosti i gdje god je to mogue, njegovo uklanjanje. Iz tog razloga, objektivno, Internacionala je proturevolucionarna i antikomu nistika organizacija, u skladu s M a r x o v o m teorijom. G. - S a d a s m o doli do toga da je Marx proturevolucionar i antikomunist. R. - Dakle, sad vidite kako se moe iskoristiti originalna marksi stika kultura. Internacionalu je s loginom i z n a n s t v e n o m egzaktnou j e d i n o m o g u e opisati kao proturevolucionarnu i antikomuni stiku ako ovjek u injenicama vidi samo izravno vidljiv rezultat, a u tekstu ne ita izmeu redaka. M o e se doi do takvih apsurdnih za kljuaka koji se ine oitima, ako se zaboravi da su rijei i injenice u m a r k s i z m u p o d l o n e strogim zakonima vie znanosti: zakonima zavjere i revolucije. G. - H o e m o li ikada doi do konanih zakljuaka? R. - Za koji tren. A k o se klasna borba, u gospodarskoj sferi, p o kae reformistikom u svjetlu svojih prvih rezultata i zato postane 289

D e s Griffin

proturjena teoretskim pretpostavkama koje odreuju komunistiko drutveno ureenje, o n d a je ona u svojoj biti i istinskom znaenju p o t p u n o revolucionarna. Ali opet ponavljam: podlona je z a k o n i m a zavjere; to znai skrivanju i maskiranju pravih ciljeva... Ogranie nje vika vrijednosti i time akumulacija kao posljedica klasne borbe - to je s a m o stvar pojavnosti, iluzija kojoj je cilj potaknuti osnovni revolucionarni pokret u masama. Ve je trajk pokuaj revolucionarne mobilizacije. Bez obzira da li je uspjean ili ne, njegovi su gospodarski uinci anarhini. Rezultat koji ova metoda donosi je poboljanje gos p o d a r s k o g poloaja j e d n e klase i openito slabljenje gospodarstva; k a k v a god bila irina i uspjenost trajka, on e uvijek donijeti sma njenje proizvodnje. Generalni rezultat: vea bijeda iz koje radnika klasa ne m o e pobjei. To je ve neto. Ali to nije jedini i najvaniji rezultat. K a k o n a m je poznato, jedini cilj svake borbe u gospodarskoj sferi je zaraditi vie, a raditi manje. To je gospodarski apsurd, no po naoj terminologiji, u tome je proturjeje koje mase nisu zamijetile j e r su u svakom trenutku zaslijepljene poveanjem plaa, koje se o d m a h ponitava poveanjem cijena. A ako je drava ograniila rast cijena, d o g a a se ista stvar; ishod proturjeja izmeu elje da se troi vie, a proizvodi manje, ovdje je monetarna inflacija. I tako dobiva mo opaki zatvoreni krug: trajk, glad, inflacija, glad. G. - S i z n i m k o m kada se trajk dogaa na raun vika vrijed nosti kapitalizma. R. - Teorija, ista teorija. Meu nama reeno, uzmite bilo koje godinje gospodarsko izvjee bilo koje zemlje i podijelite rente i ukupni prihod sa svima onima koji primaju plae, i vidjet ete kakav e nevjerojatan rezultat iz toga proizai. Ovaj je rezultat najvea proturevolucionarna injenica i m o r a m o ga uvati kao potpunu tajnu. Jer ako od teoretske dividende odbijete plae i trokove za direktore, to bi bila posljedica ukidanja vlasnitva, tada gotovo uvijek ostaje divi d e n d a koja je gubitak za proletarijat. U realnosti to je uvijek gubitak, ako u z m e m o u obzir smanjenje u opsegu i kakvoi proizvodnje. Kako ete sad vidjeti, poziv na trajk, kao sredstvo postizanja brzog napret ka za dobrobit proletarijata - jedini je izgovor; izgovor potreban da bi se sabotirala kapitalistika proizvodnja. T a k o su proturjejima u burujskom sustavu d o d a n e i kontradikcije unutar proletarijata; to je dvosjekli ma revolucije, a on - to je oito - ne nastaje sam po sebi: 290

C r v e n a simfonija

postoji organizacija, efovi, disciplina, i povrh toga postoji glupost. Zar ne sumnjate da su i ta toliko spominjana proturjeja kapitalizma, pogotovo financijska, neije djelo?... Po o n o m e na e m u se te de dukcije temelje, podsjetit u vas da se u svojoj gospodarskoj borbi proleterska Internacionala slae s financijskom Internacionalom j e r obje p r o i z v o d e inflaciju i gdje god se one podudaraju, trebalo bi pret postaviti k a k o postoji dogovor. To su njegove vlastite rijei. G. - Nasluujem ovdje takav ogroman apsurd ili namjeru p o kretanja n o v o g paradoksa da to ne elim ni zamiljati. Zvui kao da elite nagovijestiti postojanje neeg poput kapitalistike, druge k o munistike Internacionale, naravno neprijateljske. R. - Upravo tako. Kad sam govorio o financijskoj Internacionali, zamiljao sam je kao Kominternu, ali da sam priznao postojanje " K o minterne", ne bih rekao da su neprijatelji. G. - A k o elite da g u b i m o vrijeme na konstrukcije i fantazije, m o r a m v a m rei da ste izabrali pogrean trenutak. R. - Mislite da sam poput kurtizane iz Arapskih noi, koja je nou upotrebljavala svoju matu kako bi spasila svoj i v o t . . . N e . A k o mislite da se udaljavam od teme, varate se. Da b i s m o doli do o n o g a to s m o odredili kao cilj, ako ne elim neuspjeh, m o r a m v a m prije svega razjasniti najbitnije stvari, imajui na u m u vae generalno nepoznavanje o n o g a to bih nazvao "viim m a r k s i z m o m " . Ne usuu j e m se izbjei ta objanjenja jer dobro znam da takva neupuenost postoji u K r e m l j u . . . Dopustite mi da nastavim. G. - Nastavite. Ali ako se pokae da je sve ovo bio gubitak vre m e n a da bi se uzbudila mata, ova e zabava imati vrlo tuan epilog. Upozorio s a m vas. R. - Nastavit u kao da nisam nita uo. Do sada ste u odnosu na kapital bili skolastik, a kako elim probuditi vae induktivne talente, podsjetit u vas na neke vrlo zanimljive stvari. Obratite pozornost na to k a k o d u b o k e zakljuke M a r x donosi o tadanjoj britanskoj indus triji, o d n o s n o suvremenoj kolosalnoj industriji i njezinim posljedica ma; k a k o je analizira i kritizira; kakvu odbojnu sliku stvara o tvorniarima. U vaoj i u mati masa stvara se uasna slika kapitalizma i njegova ostvarenja u ljudskom drutvu: debeli tvorniar s cigarom u ustima samozadovoljno i gnjevno izbacuje radnikovu enu i kerku na ulicu. Nije li tako? Prisjetite se istodobno M a r x o v e umjerenosti i 291

D e s Griffin

njegove burujske ortodoksnosti kada je prouavao p r o b l e m novca. U pitanju novca ne pojavljuju se njegova poznata proturjeja. Finan cije s a m e po sebi za njega nisu vane; trgovina i opticaj n o v c a rezul tat su prokletog sustava kapitalistike proizvodnje, koja ih p o d v r g a v a sebi i u potpunosti ih odreuje. Po pitanju novca M a r x je reakcionar; na veliko iznenaenje nekih, on je to doista bio; imajte na u m u zvi j e z d u "petokraku", poput sovjetske, koja sjaji nad cijelom E u r o p o m , a sastoji se od petero brae Rothschilda s b a n k a m a koje posjeduju kolosalne koliine bogatstva, najveeg do tada p o z n a t o g . . . I tako M a r x ne primjeuje tu o g r o m n u injenicu koja je zavodila matu lju di te epohe. Vrlo u d n o . . . zar ne? Da li je m o g u e da iz te udne M a r x o v e sljepoe nastaje fenomen koji je odlika svih buduih so cijalnih revolucija? To je sljedee: svi m o e m o potvrditi da kad god m a s e p r e u z m u kontrolu nad gradom ili dravom, kao da ih uvijek p o g a a n e k a vrsta praznovjernog straha pred b a n k a m a i bankarima. Ljudi su pobili kraljeve, generale, biskupe, policajce, sveenike i druge predstavnike privilegirane klase koju su mrzili; opljakali su i zapalili palae, crkve, ak i sredita znanosti, ali iako su revolucije bile gospodarsko-socijalne, ivoti bankara su potovani i, shodno tome, velianstvene zgrade banaka ostale su n e t a k n u t e . . . Po m o j i m infor macijama, prije n e g o to sam uhien, ovo se nastavlja ak i s a d . . . G. - Gdje? R. - U panjolskoj... Zar ne znate? Kad me pitate, recite mi: zar to ne drite vrlo udnim? Razmislite, policija... ne znam da li ste obra tili pozornost na udnu podudarnost izmeu financijske Internacionale i proleterske Internacionale. Rekao bih da je j e d n a nalije druge, i da je na stranjoj strani ona proleterska, budui da je umjerenija od fi nancijske. G. - U emu vidite slinosti u stvarima koje su toliko oprene? R. - Objektivno su identine. Kako sam dokazao, Kominterna, koja se poklapa s reformistikim pokretom i sindikalizmom openito, poziva na anarhiju proizvodnje, inflaciju, siromatvo i b e z n a e masa. Financijeri, u g l a v n o m financijska Internacionala, svjesno ili nesvjes no udvostrueni privatnim financijerima, stvaraju ista proturjeja, ali u j o veim r a z m j e r i m a . . . Sada ve m o e m o uoiti razloge zbog kojih je M a r x prikrio financijska proturjeja, koja nisu m o g l a ostati tajna njegovu prodornu uvidu, osim ako financijeri nisu imali 292

C r v e n a simfonija

saveznika iji je utjecaj - objektivno revolucionaran - bio od najvee vanosti. G. - Sluajna podudarnost, ali ne saveznitvo koje podrazumijeva intelekt, volju i d o g o v o r . . . R. - O s t a v i m o ovo gledite ako elite. Prihvatimo se radije su bjektivne analize financija, ak i vie od toga: pogledajmo kakve tono osobe t a m o djeluju. M e u n a r o d n a priroda novca dobro je poznata. Iz toga proizlazi da je organizacija koja ima i akumulira novac k o z m o politska organizacija. Financije na svom vrhuncu - kao svrha same sebe, financijska Internacionala - negiraju i ne priznaju nita nacio nalno, ne priznaju dravu i time su anarhine, i bile bi u potpunosti anarhine kada one koje negiraju dravu ne bi same n u n o bile u svojoj sri drava. Takva drava je sama mo. A novac je iskljuivo mo. To je komunistika super-drava, koju stvaramo cijelo stoljee i kojoj je predloak M a r x o v a Internacionala. Analizirajte je i vidjet ete njenu sr. Nacrt Internacionale i njezin prototip S S S R - to je ta koer ista m o . O s n o v n a slinost izmeu dviju tvorevina je apso lutna. To je neto fatalistino i neizbjeno jer je osobnost oba autora bila identina. Financijer je j e d n a k o internacionalan kao i komunist. Obojica se, s razliitim izlikama i sredstvima, bore protiv nacionalne burujske drave i negiraju j e . Marksizam zato da bi je promijenio u komunistiku dravu; iz toga proizlazi kako marksist mora biti internacionalist; financijer negira burujsku nacionalnu dravu i njegovo ne giranje zavrava samo u sebi; zapravo se on ne oituje kao internacionalist, n e g o kao kozmopolitski anarhist... To je njegovo nalije u d a n o m trenutku, ali hajde da vidimo to je on uistinu i to eli biti. Kako vidite, postoji jasna slinost izmeu komunistike i financijske Internacionale... G. - O v o je sluajna podudarnost subjektivno i objektivno u kon tradikcijama, ali j e d n a se lako istroila, imajui malu vanost, a ova koja je radikalnija, postoji u stvarnosti. R. - Dopustite mi da ne odgovorim odmah, k a k o ne bih prekidao logiki slijed... S a m o elim odgonetnuti o s n o v n o naelo: novac je mo. Novac je danas sredite globalnih tenji. N a d a m se da se slaete? G. - Nastavite, Rakovsky, molim vas.

293

D e s Griffin

R. - Razumijevanje naina na koji je financijska Internacionala postupno, sve do naeg vremena, postala g o s p o d a r o m novca, tog ma ginog talismana koji je za ljude postao ono to je prije bio B o g , i drava, neto je to u znanstvenom promatranju prelazi umjetnost revolucionarne strategije j e r je istodobno i umjetnost i revolucija. O v o u pojasniti. Povjesniari i mase, zaslijepljeni v i k o m i p o m p o m oko Francuske revolucije, te narod opijen injenicom da je uspio odu zeti sve moi kralju i privilegiranim klasama, nisu primijetili k a k o je m a l a grupa misterioznih, opreznih i neistaknutih ljudi dola u posjed kraljevskih moi, m a g i n e snage, gotovo boanske, koje se dokopala g o t o v o ni ne znajui. M a s e nisu primijetile da je vlast prela u druge r u k e i da su ih uskoro bacili u ropstvo okrutnije od prolog, budui da je kralj, zbog svojih religioznih i moralnih predrasuda, bio nespo soban do kraja iskoristiti takvu m o . T a k o se dogodilo da je vrhovna kraljevska vlast dola u ruke osoba ije su im moralne, intelektualne i k o z m o p o l i t s k e kvalitete omoguile da je iskoriste. Jasno je k a k o su to bili ljudi koji nikad nisu bili krani, nego kozmopoliti. G. - to predstavlja ta mitska m o koju su stekli? R. - Izborili su za sebe privilegiju kovanja n o v c a . . . N e m o j t e se smijati, j e r u morati povjerovati da ne znate to je n o v a c . . . M o l i m vas, stavite se u moju poziciju. Moja pozicija p r e m a v a m a je poput asistenta doktora koji bi morao uskrsnulom medicinaru iz d o b a prije Pasteura objasniti bakteriologiju. Ali ja sebi m o g u objasniti vae ne znanje i oprostiti ga. N a jezik rabi rijei koje izazivaju netone misli o stvarima i akcijama, zahvaljujui snazi inercije misli, koje ne od govaraju p r a v i m i tonim koncepcijama. Ja kaem: novac. Jasno je da se u vaoj mati o d m a h pojavljuju slike pravog novca, m e t a l n o g i papirnatog. Ali to nije to. Novac nije to; prava kovanica u opticaju istinski je anakronizam. A k o je j o u uporabi i postoji, o n d a je to sa mo zahvaljujui atavizmu, samo zato to i m a interesa u odravanju iluzije, potpune izmiljotine za dananjicu. G. - O v o je briljantan paradoks, riskantan i ak poetian. R. - A k o elite, o v o je m o d a briljantno, ali nije paradoks. Ja z n a m - i zato ste se nasmijeili - da drave j o uvijek izdaju novac od k o m a d a metala, ili papira s likovima kraljeva ili nacionalnim grbo vima; pa to o n d a ? Velik dio novca u opticaju, novca za velike po slove, koji predstavljaju kompletno bogatstvo nacije, novca, da, 294

C r v e n a simfonija

novca - izdala je ova nekolicina ljudi koje sam s p o m e n u o . Isprave o vlasnitvu, ekovi, obveznice, mjenice, njihov otkup, snienja, bes krajne brojke potopile su drave poput vodopada. to je u usporedbi s tim metalni i papirnati n o v a c ? . . . Neto lieno utjecaja, neka vrsta m i n i m u m a n a s p r a m rastuoj poplavi financijskog n o v c a koji pre plavljuje sve. Oni su, kao najsuptilniji psiholozi, bili u stanju bez m u k e stei ak i vie, zahvaljujui nedostatku razumijevanja. Kao dodatak golemoj varijaciji razliitih formi financijskog novca, oni su stvorili kreditni novac koji je obeavao svoje poveanje gotovo do beskonanosti... I dati mu brzinu z v u k a . . . to je apstrakcija, misao, brojka, svota; kredit, vjera... Da li n a p o k o n razumijete?... Prijevara; lani novci, koji su oza konjeni... da se posluim njihovom terminologijom, tako da me razu mijete. B a n k e , burze i cijeli svjetski financijski sustav - o g r o m n a je mainerija ija je svrha stvaranje neprirodnih skandala, po Aristote lovim rijeima; natjerati novac da proizvodi novac - ako postoji ne to to je zloin u gospodarstvu, tada je u odnosu na financije to zlo in protiv k o d e k s a zloina, budui da je to lihvarstvo. Ne z n a m s kakvim se a r g u m e n t i m a sve ovo opravdava: prijedlogom da dobivaju legalne k a m a t e . . . Prihvaajui ak i to, ak i ako je doputenje vie nego nuno, vidimo da lihvarstvo j o uvijek postoji, j e r ak i ako je kamata legalna, ona proizvodi i krivotvori nepostojei kapital. Neu ni spominjati sluajeve kada su kreditni novci, o d n o s n o lani, pro izvedeni, vei od koliine koja ini kapital. Imajui na u m u da se za konita k a m a t a ne temelji na stvarnom, nego na nepostojeem kapi talu, kamata je nelegalna toliko koliko je fiktivni kapital vei od onog istinskog. Imajte na u m u da je ovaj sustav, koji p o d r o b n o objanjavam, j e dan od najnevinijih od upotrijebljenih za izradu lanog novca. Z a m i slite, ako moete, malu grupu ljudi koja ima neogranienu vlast kroz posjedovanje stvarne vrijednosti i vidjet ete da su apsolutni burzov ni diktatori; i shodno tome, i diktatori proizvodnje i distribucije, rada i potronje. A k o imate dovoljno mate, pomnoite o v o s globalnim faktorom i vidjet ete njegov anarhini, moralni i socijalni utjecaj, odnosno revolucionarni utjecaj... Da li sada razumijete? G. - Ne, j o ne. R. - Oito je vrlo teko razumjeti uda. 295

D e s Griffin

G. - u d a ? R. - Da, uda. Nije li udo da se drvena klupa pretvori u h r a m ? A ipak su ljudi takva uda vidjeli tisuu puta i nisu trepnuli o k o m tijekom cijelog stoljea. Jer ovo je bilo prvorazredno udo, da su se klupe na kojima su sjedili prljavi lihvari sada pretvorile u h r a m o v e koji u svoj svojoj veliini stoje na svakom uglu dananjih velikih gradova, sa svojim poganskim kolonadama, a mnotva u njih ulaze s vjerom koju im do tada nisu dali nebeski bogovi i n e u m o r n o donose depozite svih svojih imovina bogu novca koji, zamiljaju, ivi u e linim sefovima bankara, i koji je unaprijed usmjeren k svojoj bo anskoj misiji poveavanja bogatstva do metafizikog beskraja. G. - O v o je n o v a religija trule buroazije? R. - Religija, da, religija moi. G. - Zvuite kao pjesnik gospodarstva. R. - M o e t e to i tako nazvati; jer da bi se prikazala slika finan cija k a o umjetnikog djela, koje je oito djelo genija, i najrevolucio narnije djelo svih vremena, poezija je nuna. G. - To je pogreno gledite. Financije su, kako ih je tumaio M a r x , i j o preciznije Engels, odreene sustavom kapitalistike pro izvodnje. R. - T o n o , samo obrnuto: kapitalistiki sustav proizvodnje od reen je financijama. injenica da Engels tvrdi suprotno i ak to p o kuava dokazati najoitiji je primjer da financije upravljaju burujskom proizvodnjom. To je tako, i tako je bilo i prije M a r x a i Engelsa, financije su bile najmoniji instrument revolucije i K o m i n t e r n a je bila s a m o orue u njihovim rukama. Ali ni M a r x ni Engels to nee raspravljati. Naprotiv, koristei svoj talent znanstvenika, morali su zamaskirati istinu po drugi put, u interesu revolucije. I to su obojica uinila. G. - O v a pria nije nova. Sve me ovo podsjea na o n o to je Trocki pisao prije kojih deset godina. R. - R e c i t e . . . G. - Kada on izjavljuje da je Kominterna u usporedbi s burzom u N e w Yorku konzervativna organizacija; on ukazuje na velike ban kare kao pokretae revolucije. R. - Da, izjavio je to u maloj knjizi u kojoj je prorekao pad En g l e s k e . . . Da, rekao je to i dodao: " T k o pokree Englesku putem re v o l u c i j e ? " . . . i odgovorio: "Ne Moskva, nego N e w York."
296

C r v e n a simfonija

G. - Ali sjetite se njegove izjave da su newyorki financijeri kri votvorili revoluciju, da je ona provedena nesvjesno. R. - Objanjenje koje sam ve dao da v a m p o m o g n e shvatiti zato su Engels i M a r x prikrili istinu, j e d n a k o je primjenjivo i na Lea Trockog. G. - Kod T r o c k o g cijenim j e d i n o to to je u nekoj vrsti literarne forme interpretirao vienje injenice koja je kao takva i predobro poz nata, s kojom s m o se ve upoznali. Trocki prilino tono izjavljuje da ovi bankari "nezaustavljivo i nesvjesno provode svoju revolucio narnu misiju". R. - I nastavljaju s tom misijom unato injenici da ju je Trocki objavio? Vrlo u d n o ! Zato ne unaprijede svoje akcije? G. - Financijeri su nesvjesni revolucionari j e r su takvi samo objektivno, to je rezultat njihove intelektualne nesposobnosti da vide krajnje posljedice. R. - Vjerujete li to uistinu? Mislite li da meu tim p r a v i m geniji ma i m a nekih koji su nesvjesni? Drite li idiotima ljude kojima je danas podinjen cijeli svijet? To bi zaista bilo vrlo glupo proturjeje! G. - Na to ciljate? R. - J e d n o s t a v n o izjavljujem da su oni revolucionari objektivno i subjektivno, sasvim svjesno. G. - Bankari! Jeste li ludi? R. - Ja n e . . . A vi? Razmislite trenutak. Ti su ljudi poput nas. Okolnost da oni kontroliraju novac u neogranienim koliinama, sve dok ga sami stvaraju, ne daje n a m mogunost odrediti granice njiho vih ambicija... A k o postoji neto to ovjeku daje p o t p u n o zadovolj stvo, o n d a je to zadovoljenje njegovih ambicija. A najvie z a d o v o ljenje njegove elje za moi. Zato ti ljudi, bankari, ne bi imali tenje prema moi, p r e m a potpunoj moi? Jednako kao vi i ja. G. - Ali ako, po vama - a ja dijelim vae miljenje - oni ve imaju globalnu politiku m o , kakvu drugu m o m o g u eljeti? R. - V e sam v a m rekao: potpunu mo. T a k v u kakvu Staljin ima u S S S R - u , ali na svjetskoj razini. G. - M o poput Staljinove, ali s drugim ciljem. R. - M o , ako je u stvarnosti apsolutna, m o e biti samo jedna. Ideja apsolutnosti iskljuuje mnoinu. Iz tog razloga m o za kojom tee K o m i n t e r n a i " K o m i n t e r n a " je iste vrste, budui da je apsolutna, 297

D e s Griffin

te i u politici m o r a biti jedinstvena i identina: Apsolutna m o sama je sebi svrha, inae nije apsolutna. A do dananjeg dana j o nije izu mljena nijedna mainerija potpune moi osim komunistike drave. Kapitalistika burujska m o , ak i u svojoj najvioj toki, carskoj moi, ograniena je m o j e r je teoretski, u drevnim v r e m e n i m a , bila utjelovljenje b o a n s k o g u faraonima i carevima, no bez obzira na to, z b o g gospodarskog karaktera ivota u tim primitivnim d r a v a m a i zahvaljujui tehnikoj nerazvijenosti dravnog aparata, uvijek je bilo mjesta za pojedinane slobode. Razumijete li da oni koji ve djelo mino vladaju dravama i svjetskim vladama imaju pretenzije k svjet skoj dominaciji? Shvatite da je to jedina stvar koju j o nisu postigli... G. - O v o je zanimljivo; barem kao primjer ludila. R. - N a r a v n o , ludila u manjoj mjeri n e g o u sluaju Lenjina koji je sanjao o vlasti nad cijelim svijetom na svom tavanu u vicarskoj, ili ludila Staljina koji je sanjao o istoj stvari tijekom egzila u sibirskoj kolibi. Mislim da su snovi s takvim ambicijama p u n o prirodniji za bogatae koji ive u zgradurinama N e w Yorka. G. - Da zakljuimo: tko su oni? R. - Zar ste toliko naivni da mislite da bih ja ovdje bio zatvore nik da z n a m tko su " o n i " ? G. - Zato? R. - Iz vrlo j e d n o s t a v n o g razloga: onaj tko ih poznaje, ne bi se naao u situaciji gdje bi m o r a o izvijestiti o njima... O v o je o s n o v n o pravilo svake inteligentne zavjere, s kojim ste sigurno dobro upoznati. G. - Ali rekli ste da su bankari? R. - Ne j a ; sjetite se da sam stalno govorio o financijskoj Internacionali, a k a d a sam spominjao osobe, rekao sam " o n i " , nita vie. A k o elite da vas otvoreno izvijestim, dajem vam samo injenice, ali ne i i m e n a jer ih ne znam. Mislim da neu pogrijeiti ako v a m k a e m da nijedan od njih nije osoba na politikom poloaju ili poloaju u Svjetskoj banci. K a k o sam shvatio nakon ubojstva R a t h e n a u a u Rapallou, oni daju politike ili financijske poloaje s a m o posrednicima. Oito lojalnim o s o b a m a od povjerenja, koje j a m e na tisuu naina; tako da se m o e izjaviti da su bankari i politiari samo m a r i o n e t e . . . iako su na vrlo visokim poloajima i izgledaju k a o autori planova koji se provode.

298

C r v e n a simfonija

G. - Iako se ovo moe razumjeti i logino j e , nije li vaa izjava o neupuenosti s a m o izbjegavanje? Kako se meni ini, i po informa cijama koje s a m dobio, vi ste se nalazili na dovoljno v i s o k o m mjestu u zavjeri da biste znali m n o g o vie. Ne znate nijednog od njih o s o b no? R. - Da, naravno da mi ne vjerujete. Doao sam do toke gdje sam objasnio da govorim o ljudima s osobnou... kako bih r e k a o ? . . . koja je mistina, k a o kod Gandhija, ili tako neto, ali bez ikakvih izvanjskih pokazatelja. Mistici, ili ista m o koja se oslobodila svih vulgarnih triarija. Ne znam razumijete li m e ? Pa, po njihovim ime nima i k u n i m a d r e s a m a ne poznajem i h . . . Zamislite Staljina u sa danjem trenutku k a k o vlada S S S R - o m , ali neokruen zidovima, bez ikakva osoblja o k o sebe, s istim j a m s t v i m a za svoj ivot kao i bilo koji drugi graanin. Kakvim bi se sredstvima m o g a o uvati od na srtaja na svoj ivot? On bi prije svega bio zavjerenik, koliko god ve lika bila njegova m o : bio bi anoniman. G. - To to kaete logino j e , ali ne vjerujem vam. R. - Vjerujte mi, ipak; ne znam nita; kada bih znao, kako bih bio sretan! Ne bih bio ovdje, molei za svoj ivot. D o b r o razumijem vae sumnje te da, u maniri vaeg policijskog obrazovanja, imate potrebu saznati neto o tim osobama. Da vam ugodim, i zato to je to bitno za cilj koji s m o pred sebe postavili, uinit u sve u mojoj moi da vas informiram. Poznato vam je da je po nepisanoj povijesti, poznatoj sa mo nama, k a o utemeljitelj Prve komunistike Internacionale s p o m e nut, naravno tajno, Weishaupt. Sjeate se njegova i m e n a ? On je bio na elu m a s o n a koji su bili poznati pod i m e n o m Iluminati; ovo je ime posudio od druge antikranske zavjere tog v r e m e n a - gnosticizma. Taj vani revolucionar, Semit i bivi jezuit, predviajui trijumf Francuske revolucije odluio je, ili mu je m o d a bilo nareeno (neki kao njegovog nadreenog spominju vanog filozofa M e n d e l s s o h n a ) , osnovati tajnu organizaciju koja je trebala potaknuti Francusku re voluciju i gurnuti je dalje od njenih politikih ciljeva, s namjerom da je pretvori u socijalnu revoluciju zbog utemeljenja k o m u n i z m a . U tim herojskim v r e m e n i m a bilo je strahovito o p a s n o spomenuti k o m u n i z a m kao cilj; to je potaknulo razne predostronosti i tajne koje su morale okruivati Iluminate. Bilo je potrebno vie od stotinu godi na prije n e g o to je ovjek m o g a o priznati da je komunist, bez 299

D e s Griffin

opasnosti da zavri u zatvoru ili da ga pogube. To je manje-vie poz nato. O n o to nije poznato, to su odnosi Weishaupta i prvih Rothschilda. Tajna stjecanja imovine najpoznatijih bankara mogla se objas niti injenicom da su bili blagajnici prve Kominterne. Postoje dokazi da su, kada su se rairili po pet provincija europskog financijskog car stva, petorica brae imala tajnu p o m o u akumulaciji tih ogromnih svota; m o g u e je da je ona dola od onih prvih komunista iz bavarskih katakombi, koji su se ve rairili Europom. Ali drugi kau, a ja mislim da je to vjerojatnije, kako Rothschildi nisu bili blagajnici, ve efovi tih prvih tajnih komunista. To je miljenje utemeljeno na dobro pozna toj injenici da su Marx i najvii voe Prve Internacionale - ve otvo rene - i zajedno s njima Herzen i Heine, bili pod kontrolom baruna Lionela Rothschilda, iji je revolucionarni portret napravio Disraeli (u Coningsbyju nap. pr.). Opisao ga je u liku Sidonija: ovjeka koji j e , po prianju, bio multimilijuna, p o z n a v a o i kontrolirao pijune, carbonare, slobodne zidare, tajna idovska drutva, R o m e , revolucio nare, itd., itd. S v e ovo doima se fantastinim. No d o k a z a n o je k a k o je Sidonij idealizirani portret sina Nathana Rothschilda, to se takoer m o e zakljuiti iz kampanje koju je pokrenuo protiv cara Nikolaja, u korist Herzena. On je u toj kampanji pobijedio. A k o je sve to m o e m o zakljuiti u svjetlu tih injenica istinito, mislim da b i s m o ak mogli odrediti tko je izmislio tu groznu maineriju akumulacije i anarhije - financijsku Internacionalu. U isto vrijeme, mislim da je to bila i osoba koja je stvorila revolucionarnu Internacionalu. To je dje lo genija: stvoriti uz p o m o kapitalizma akumulaciju najveeg stup nja, gurnuti proletarijat u trajkove, posijati beznae i istodobno osno vati organizaciju koja e ujediniti proletere s ciljem pokretanja revo lucije. T i m e je napisano najvelianstvenije poglavlje povijesti. ak i vie: sjetite se rijei majke brae Rothschilda: " A k o moji sinovi tako ele, o n d a nee biti rata." Znai da su oni bili suci, gospodari mira i rata, ali ne i vladari. Jeste li sposobni zamisliti injenicu takvog koz m i k o g znaenja? Zar sam rat nije revolucionarna funkcija? Rat - ko muna. Od tog je vremena svaki rat bio ogroman korak u pravcu komu nizma. Kao da je neka tajnovita sila ispunila strastvenu Lenjinovu elju koju je izrekao G o r k o m . Sjetite se: 1905. - 1914. Priznajte ba rem dvije ili tri razine utjecaja koji vode do k o m u n i z m a , a nisu i ne mogu biti pod kontrolom proletarijata. Ratove nije izazvala ni

300

C r v e n a simfonija

kontrolirala ni Trea Internacionala, ni SSSR, koji u to vrijeme nije ni postojao. J e d n a k o tako nije ih mogla izazvati, j o manje kontro lirati, mala g r u p a boljevika u emigraciji, iako su oni eljeli rat. To je prilino j a s n o . Internacionala i S S S R imaju j o manje mogunosti za takve o g r o m n e akumulacije kapitala i stvaranje nacionalne ili inter nacionalne anarhije u kapitalistikoj proizvodnji - anarhije koja je u stanju navesti ljude da radije spale o g r o m n e koliine hrane nego da je daju o n i m a koji gladuju, i koja je u stanju stvoriti o n o to je Rathenau opisao u jednoj od svojih izjava: "Dovesti do toga da pola svijeta proizvodi balegu, a druga polovina je koristi." I na kraju, moe li proletarijat vjerovati da je to uzrok ove inflacije koja raste geometrij skom progresijom, ovog pada vrijednosti, stalnog stjecanja vika vrijednosti i akumulacija financijskog kapitala, ali ne i lihvarskog ka pitala, i da k a o rezultat injenice da se ne m o e sprijeiti neprekidan pad k u p o v n e moi, dolazi do proletarizacije srednje klase koja je istinski protivnik revolucije. Proletarijat ne nadzire ni polugu gospo darstva ni polugu rata. Ali je on sam trea poluga, jedina vidljiva i upo trebljiva poluga, koja zadaje posljednji udarac moi kapitalistikog drutva. Da, oni ga osvajaju, ako im " o n i " to dopuste. G. - Ponavljam vam da sve ovo to ste iznijeli u tako literarnoj formi ima svoje ime koje smo ve p u n o puta ponovili u o v o m bes krajnom razgovoru: prirodne kontradikcije kapitalizma, a ako j e , ka ko vi tvrdite, ukljuena i neka druga volja i aktivnost, tada elim da me uputite na konkretan sluaj. R. - Zahtijevate samo j e d a n ? Pa, onda posluajte malu priu: Oni su diplomatski izolirali cara za vrijeme rusko-japanskog rata, a Sjedinjene Amerike Drave su financirale Japan; tonije, to je uinio Jacob Schiff, upravitelj banke Kuhn, L o e b & Co., nasljednika kue Rothschilda, odakle Schiff i vue korijene. Bio je toliko utjecajan da je uspio u t o m e da Sjedinjene Amerike D r a v e , koje su imale kolonijalne posjede u Aziji, podupru stvaranje j a p a n s k o g carstva, koje je naginjalo netrpeljivosti prema strancima; i E u r o p a ve osjea uinke te ksenofobije. Iz logora za ratne zarobljenike u Petrograd stiu najbolji borci, obueni kao revolucionarni agenti; oni su t a m o poslani iz A m e r i k e , s odobrenjem Japana, to su dogovorile osobe koje su fi nancirale Japan. Rusko-japanski rat, zahvaljujui organiziranom p o razu carske vojske, pokrenuo je revoluciju 1905. koja j e , iako 301

D e s Griffin

preuranjena, z a m a l o uspjela; iako nije, ipak je stvorila potrebne politike uvjete za pobjedu 1917. Rei u i vie od toga. Jeste li itali biografiju T r o c k o g ? Sjetite se prvog revolucionarnog razdoblja. On je j o uvijek mladi; nakon bijega iz Sibira, neko je vrijeme ivio m e u emigrantima u Londonu, Parizu i u vicarskoj; Lenjin, Plekhanov, M a r t o v i drugi rukovoditelji na njega su gledali kao na obeavajueg pridolicu. Ali ve pri prvom raskolu on se drznuo ponaati neovisno, nastojei postati posrednik u pomirenju. S 25 godina, 1905., vratio se u Rusiju sam, bez partije i bez svoje organizacije. Proitajte izvjetaje o revoluciji 1905. koje Staljin nije " o d r e z a o " ; na primjer onaj o Lunatarskom, koji nije bio trockist. Trocki je bio vo dea o s o b a za vrijeme revolucije u Petrogradu. T a k v o je zapravo bilo stanje stvari. Jedino je on iz svega izaao s v e o m popularnou i utjecajem. Ni Lenjin ni Martov ni Plekhanov nisu stekli popularnost. S a m o su je zadrali, i ak poneto izgubili. Kako i zato se nepoznati Trocki uzdigao, j e d n i m potezom dobivajui vei utjecaj od o n o g koji su najstariji i najutjecajniji revolucionari imali? Vrlo j e d n o s t a v n o : oenio se. Zajedno s njim u Rusiju je dola njegova ena - Sedova. Znate li tko je ona? O n a je povezana sa Zhivotovskyjem, koji je p o vezan s b a n k a r i m a Wartburgima, partnerima i roacima J a c o b a Schiffa, o d n o s n o s financijskom grupom koja j e , k a k o sam ve rekao, fi nancirala revoluciju 1905. To je razlog zato se Trocki j e d n i m potez om uspeo na vrh revolucionarne liste. Ovdje se nalazi i klju njegove prave osobnosti. K r e n i m o u 1914. U pozadini atentata na nadvojvodu stoji Trocki, i taj je atentat pokrenuo europski rat. Zar stvarno mislite da su ubojstvo i rat s a m o p o d u d a r n o s t i ? . . . K a k o je Lord Melchett iz j a v i o na j e d n o m cionistikom kongresu. Analizirajte u svjetlu nesluajnosti razvoj vojnih akcija u Rusiji. "Defetizam" je primjerena rije. P o m o saveznika caru bila je regulirana i voena tako umjesno da je saveznikim veleposlanicima dala pravo da zbog toga isprovo ciraju s u k o b e i dobiju od Nikolaja, zahvaljujui njegovoj gluposti, samoubilake prednosti, jednu za drugom. M a s a ruskog topovskog m e s a bila je ogromna, ali ne i neiscrpna. Serija organiziranih poraza dovela je do revolucije. Kad je opasnost zaprijetila sa svih strana, rje enje je p r o n a e n o u ustanovljavanju demokratske republike - "veleposlanike republike", kako ju je Lenjin nazivao. D r u g i m rijeima, to je znailo uklanjanje svake prijetnje revolucionarima. Ali to nije sve.

302

C r v e n a simfonija

Kerensky je isprovocirao daljnji napredak, uz veliku koliinu proli vene krvi. On dovodi do toga da se demokratska revolucija proiri izvan svojih granica. I ak i vie: Kerensky je trebao u potpunosti predati dravu u ruke komunistima, i to je i uinio. Trocki je dobio ansu " n e o p a z i c e " okupirati cijeli dravni aparat. K a k v a udna slje poa! Pa, to je realnost toliko hvaljene Oktobarske revolucije. Bolj evici su uzeli o n o to su im " o n i " dali. G. - Usuujete se rei da je Kerensky bio Lenjinov suradnik? R. - Lenjinov - ne. Suradnik T r o c k o g - da. Tonije je rei: "nji h o v " suradnik. G. - A p s u r d n o ! R. - Ne moete razumjeti... ba vi? To me udi. Da ste vi pijun, i da, skrivajui svoj identitet, uspijete doi do pozicije zapovjednika neprijateljske tvrave, ne biste li otvorili vrata n a p a d a i m a za koje zapravo radite? Ne biste li postali zatvorenik koji je doivio poraz? Ne biste li bili u smrtnoj opasnosti tijekom napada na tvravu, ako bi vas neki od napadaa, koji ne bi znao da je vaa uniforma samo ma ska, drao neprijateljem? Vjerujte mi: bez obzira na k i p o v e i mau zolej, k o m u n i z a m duguje Kerenskom m n o g o vie n e g o Lenjinu. G. - elite li rei da je Kerensky bio svjestan i dobrovoljan defetist? R. - Da, za m e n e je to sasvim j a s n o . Shvatite da sam ja o s o b n o imao udjela u tome. Rei u vam ak i vie: znate li tko je financirao Oktobarsku revoluciju? " O n i " su je financirali; tonije, preko istih bankara koji su financirali Japan 1905., odnosno Jacoba Schiffa i bra u W a r b u r g ; to podrazumijeva veliku bankovnu konstelaciju, preko j e d n e od pet b a n a k a koje su lanice federalnih rezervi, preko b a n k e Kuhn, L o e b & C o . ; tu su sudjelovali i drugi ameriki i europski ban kari, poput G u g g e n h e i m a , Hanauera, Breitunga, Aschberga, " N y a B a n k e n a " iz Stockholma. Ja sam "sluajno" bio u Stockolmu i sudje lovao u prebacivanju novca. Dok Trocki nije stigao, bio sam jedini predstavnik revolucionarne strane. Ali na kraju je stigao; m o r a m na glasiti da su ga saveznici protjerali iz Francuske jer je bio defetist. I isti su ga saveznici pustili da bude defetist u saveznikoj Rusiji... " N o v a ansa." T k o je to dogovorio? Isti ljudi koji su dogovorili da Lenjin proe kroz Njemaku. Da, " o n i " su mogli T r o c k o g , defetista, izvui iz k a n a d s k o g kampa, poslati ga u Englesku i dalje u Rusiju, 303

D e s Griffin

omoguujui mu da slobodno proe kroz sve saveznike kontrole; drugi "njihovi", navodno Rathenau - omoguili su Lenjinu prolaz kroz neprijateljsku Njemaku. A k o bez predrasuda prouavate povijest re volucije i graanskog rata i iskoristite sve svoje istraivake sposob nosti koje znate primijeniti na stvari koje su m n o g o manje vane i oite, tada ete sagledati informacije u njihovoj cjelokupnosti i pro uiti odvojene detalje sve do dogaaja-anegdota i susresti se s cijelim nizom "nevjerojatnih podudaranosti". G. - Dobro, hajdemo prihvatiti tezu da nije ba sve bilo stvar sree. Kakve v a m zakljuke ovdje donose praktini rezultati? R. - Dopustite mi da zavrim ovu malu priu i stii e m o do za kljuaka. Od svog dolaska u Petrograd, Lenjin je otvoreno primao Trockog. Kako vrlo dobro znate, tijekom intervala izmeu dviju revo lucija, izmeu njih su postojale duboke razlike. Sve je zaboravljeno i Trocki se pojavljuje kao svoj gospodar u odnosu na revoluciju, htio to Staljin ili ne. Zato? Ovu tajnu zna Lenjinova ena - Krupskaja. O n a zna tko je zapravo Trocki; ona je ta koja je nagovorila Lenjina da primi T r o c k o g . Da ga nije primio, Lenjin bi ostao blokiran u vi carskoj; to mu je bio dovoljan razlog, a osim toga, znao je da je T r o c ki osiguravao novac i p o m a g a o u dobivanju o g r o m n e m e u n a r o d n e p o m o i ; d o k a z toga bio je zapeaen vlak. Nadalje, ujedinjenje bez naajne stranke boljevika s cijelim ljeviarskim revolucionarnim k a m p o m , socijal-revolucionarima i anarhistima bio je rezultat rada T r o c k o g , a ne Lenjinove eline odlunosti. Nije bez razloga prava stranka " n e s t r a n a k o g " Trockog bila drevni Bund idovskog proleta rijata iz kojeg su se razvile sve m o s k o v s k e revolucionarne frakcije kojima je dao 9 0 % voa; ne slubeni i opepoznati B u n d , n e g o tajni B u n d koji se infiltrirao u sve socijalistike stranke, iji su voe goto vo svi bili pod njihovom kontrolom. G. - I K e r e n s k y ? R. - I K e r e n s k y . . . i neki drugi voe koji nisu bili socijalisti, v o e burujskih politikih frakcija. G. - Kako to? R. - Zaboravili ste ulogu masona u prvoj fazi demokratsko-burujske revolucije? G. - Da li je i njih kontrolirao Bund? 304

C r v e n a simfonija

R. - N a r a v n o , oni su bili najblii, ali zapravo su bili podloni "njima". G. - Bez obzira na rastuu plimu marksizma, koja je takoer pri jetila njihovim ivotima i privilegijama? R. - Bez obzira na to; oito oni nisu uvidjeli opasnost. Imajte na umu da je svaki mason u svojoj mati vidio i nadao se vidjeti vie od onoga to je u stvarnosti postojalo, jer je zamiljao stvari koje su za njega bile profitabilne. Kao dokaz politike moi njihovog udruenja, pobrinuli su se da masoni budu u vladama i u vrhu drava burujskih nacija, a broj im je stalno rastao. Imajte na umu da su u to vrijeme vladari saveznikih drava bili slobodni zidari, s vrlo m a l o iznimaka. To im je bio d o k a z velike moi. U potpunosti su vjerovali da e se revolucija zaustaviti na burujskoj republici francuskog tipa. G. - P r e m a slici kojom je prikazana Rusija 1917., ovjek bi m o r a o biti vrlo naivan da u to povjeruje... R. - Bili su i ostali takvi. Masoni nisu nita nauili iz prve lek cije - velike revolucije, u kojoj su igrali o g r o m n u revolucionarnu ulogu; o n a je progutala veinu masona, poevi s velikim metrom Orleanske loe, tonije, sa slobodnim zidarom L o u i s o m XVI., da bi nastavila unitavati irondince, hebertiste, j a k o b i n c e , itd.... a ako su neki preivjeli, bilo je to zbog brumairea (drugi mjesec po francu skom r e p u b l i k a n s k o m kalendaru nap. pr.). G. - elite li rei da masoni moraju umrijeti od ruke revolucije koja je p r o v e d e n a uz njihovu p o m o ? R. - Upravo tako. Izrekli ste istinu koja je obavijena velom tajne. Ja sam m a s o n , to ve znate. Nije li tako? Pa rei u v a m veliku tajnu, razotkrivanje koje je obeano masonima na viim stupnjevima, ali koja im se ne otkriva na 2 5 . , ni na 3 3 . , a ni na 9 3 . niti bilo kojoj dru goj visokoj razini bilo kojeg rituala. Jasno je da za o v o z n a m ne kao mason, n e g o k a o j e d a n od "njih". G. - A to j e ? R. - S v a k a masonska organizacija pokuava ostvariti potrebne preduvjete za trijumf komunistike revolucije; to je oiti cilj masona; j a s n o je da se sve ovo radi pod raznim izlikama; ali oni se uvijek skri vaju iza dobro znanog trostrukog slogana (sloboda, jednakost, brat stvo nap. pr.). Razumijete li? No kako komunistika revolucija ima na umu likvidaciju, kao klase, cijele buroazije, fiziko unitavanje 305

D e s Griffin

buroaskih politikih voa, slijedi da je prava tajna m a s o n s t v a - sa m o u b o j s t v o masonerije kao organizacije i fiziko samoubojstvo svakog vanijeg masona. Moete, naravno, shvatiti da takav kraj, koji se s p r e m a svakom masonu, u potpunosti zahtijeva tajnost, prikrivanje i uvoenje cijele n o v e serije tajni, kojima je cilj skriti onu pravu. A k o j e d n o g dana budete nazoili nekoj od buduih revolucija, nemojte propustiti m o g u n o s t promatranja izraza iznenaenja i gluposti na licu n e k o g slobodnog zidara kad shvati da mora umrijeti od ruku re volucionara. Koliko on vriti i eli da se priznaju njegove zasluge za revoluciju! To je prizor od kojeg moete umrijeti... ali od smijeha. G. - I j o uvijek poriete uroenu glupost buroazije? R. - Poriem je kod buroazije kao klase, ali ne u odreenim sek torima. Postojanje ludnice ne dokazuje univerzalnu ludnicu. Slobod no zidarstvo takoer je ludnica, ali na slobodi. No da nastavim dalje: revolucija je bila uspjena; vlast je preuzeta. T a d a nastaje prvi prob lem: mir, i s njim prva razilaenja u partiji, unutar koje snage koa licije zloupotrebljavaju m o . Neu v a m objanjavati o n o to je dobro poznato, borbu izmeu pristaa i protivnika mira Brest-Litovsk. Jedino u istaknuti o n o to je ve onda bilo vidljivo, a poslije je p r o z v a n o trockistikom opozicijom. To su ljudi od kojih je j e d a n dio ve bio likvidiran, a drugi je tek trebao biti; svi su oni bili protiv potpisivanja mirovnog sporazuma. Taj je mir bio pogreka i nesvjesna Lenjinova izdaja meunarodne revolucije. Zamislite boljevike na mirovnoj kon ferenciji u Versaillesu, a zatim u Ligi naroda, koji se nalaze u Njema koj s C r v e n o m armijom, koju su naoruali i opskrbili saveznici. So vjetska je drava trebala sudjelovati s orujem u njemakoj revoluci j i . . . T a d a bi nastala sasvim druga karta Europe. Ali Lenjin, zaraen snagom moi, uz p o m o Staljina koji je takoer osjetio plodove moi, uz potporu nacionalnog ruskog krila partije, koje je imalo na raspo laganju materijalna dobra, provodi svoju volju. Tada je roen "soci jalizam u jednoj zemlji", odnosno nacional-komunizam, koji je danas d o s e g a o svoju kulminaciju pod Staljinom. Oito je da je bilo borbe, ali u t a k v o m obliku i irini da komunistika drava ne b u d e unitena; taj je uvjet vezao opoziciju tijekom cijele budue borbe, sve do dananjeg dana. To je bio razlog prve pogreke i svih drugih koje su uslijedile. Ali borba je bila ozbiljna, okrutna, iako skrivena, k a k o ne bi kompromitirala nae sudjelovanje u vlasti. Trocki je uz p o m o 306

C r v e n a simfonija

prijatelja organizirao Kaplanov pokuaj atentata na Lenjina. Na nje govu je naredbu B l u m k i n ubio ambasadora Mirbacha. Dravni udar koji je pripremila Spiridonova sa svojim socijal-revolucionarima koordinirao je Trocki. Njegov ovjek za sve te poslove, koji je bio izvan svake sumnje, bio je Rosenblum, litvanski idov, koji se sluio i m e n o m O ' R e i l l y i bio poznat kao najbolji pijun britanske obavje tajne slube. U stvarnosti, on je bio "njihov" ovjek. R a z l o g to su odabrali tog u v e n o g Rosenbluma bio je u tome to je on bio poznat samo k a o britanski pijun, tako da u sluaju neuspjeha odgovornost ne bi pala na T r o c k o g ili na nas, nego na Englesku. T a k o je i bilo. Zahvaljujui g r a a n s k o m ratu, odbacili s m o zavjerenike i teroristi ke metode, j e r n a m se pruila prilika da u svojim r u k a m a d r i m o prave snage drave, budui da je Trocki postao organizator i v o a so vjetskih oruanih snaga; prije toga one su se n e p r e k i d n o povlaile pred Bijelom g a r d o m i teritorij S S S R - a smanjio se na veliinu bive m o s k o v s k e kneevine. Ali tada, kao arolijom, poinjemo pobjeiva ti. to mislite zato? Kao rezultat arolije ili sluajno? Rei u vam: kad je Trocki preuzeo k o m a n d u nad C r v e n o m armijom, time je u svoje r u k e dobio snage nune da p r e u z m e vlast. Serija pobjeda tre bala je poveati njegov ugled i snagu: ve je bilo m o g u e pobijediti Bijelu gardu. Mislite li da je slubena povijest u pravu k a d a slabo naoruanoj i nediscipliniranoj Crvenoj armiji pripisuje injenicu da je uz njenu p o m o ostvaren niz pobjeda? G. - Ali tko je onda zasluan? R. - Do devedeset posto za to su bili zasluni " o n i " . Nemojte za boraviti da su bjelogardijci bili na svoj nain demokratski. Menjevici su bili s njima, zajedno s ostacima svih starih liberalnih stranaka. Unutar tih snaga, "oni" su uvijek imali mnoge ljude, svjesne toga ili ne. Kad je Trocki poeo zapovijedati, tim je ljudima sustavno nareivano da izdaju bjelogardijce, a istodobno su im obeavali, prije ili kas nije, slubu u sovjetskoj upravi. Maisky je bio j e d a n od nekolicine kojima je to obeanje i ispunjeno, ali m o g a o je to postii tek nakon to se Staljin uvjerio u njegovu lojalnost. Ta sabotaa, zajedno s progresivnim smanjenjem pomoi saveznika bjelogardijcima, koji su uza sve bili nesretni idioti, tjerala ih je iz poraza u poraz. Naposljetku je Wilson unutar svojih slavnih 14 toaka predstavio toku 6, ije je postojanje bilo dovoljno da j e d n o m zauvijek p r o p a d n u svi pokuaji 307

D e s Griffin

bjelogardijaca da se bore protiv SSSR-a. (Wilsonova toka 6 glasi: "Naputanje cijelog ruskog teritorija i takvo rjeenje svih ruskih pitanja koje e osigurati najbolju suradnju drugih svjetskih drava, koje e joj osigurati nesmetanu mogunost da samostalno odredi svoj politiki razvoj i nacionalnu politiku, i uvjeriti je u iskren doek u drutvo slobodnih drava, s institucijama koje ona odabere, te s dra govoljnom pomoi u bilo kojem obliku koju bi mogla trebati i zatra iti. Nain na koji e sestrinske drave postupati p r e m a Rusiji u nadolazeim mjesecima bit e test njihove dobre volje, shvaanja njezi nih potreba, odvojenih od vlastitih interesa, i njihovog inteligentnog i nesebinog suosjeanja" nap. prev.)" Graanski je rat uvrstio poziciju T r o c k o g kao Lenjinovog na sljednika. T a k o je i bilo, bez sumnje. Stari je revolucionar sada m o g a o umrijeti, nakon to je poeo slavu. A k o je preivio Kaplanov metak, nije preivio tajni proces koji je d o v e o do nasilnog okonanja njegova ivota. G. - Trocki je skratio njegov ivot? O v o je velika korisna toka za na proces! Nije li Levin bio Lenjinov doktor? R. - T r o c k i ? . . . Vjerojatno je sudjelovao, ali sasvim sigurno je z n a o za to. Ali to se tehnike realizacije t i e . . . to je nebitno; tko to zna? " O n i " imaju dovoljno naina da mogu prodrijeti gdje god ele. G. - U s v a k o m sluaju, Lenjinovo je ubojstvo od najvee vanosti i bilo bi dobro da to bude tema sljedee i s t r a g e . . . to mis lite, R a k o v s k y , to da ste sluajno vi bili autor ovog posla? Jasno je da ako ne uspijete ostvariti uspjeh u o v o m r a z g o v o r u . . . T e h n i k a iz vedba v a m o d g o v a r a kao doktoru... R. - Ne preporuujem vam to. Ostavite to pitanje na miru; o n o je dovoljno o p a s n o za Staljina. M o e t e rairiti svoju propagandu k a k o elite; ali " o n i " imaju svoju propagandu koja je monija, i pita nje qui podest - tko dobiva, navest e ljude da u Staljinu vide Lenji n o v o g ubojicu, i taj e argument biti jai od bilo kakvog priznanja koje izvuete od Levina, mene ili bilo koga drugog. G. - to time elite rei? R. - Da je klasino i nepogreivo pravilo u odreivanju ubojice provjeriti tko je na d o b i t k u . . . a to se tie ubojstva Lenjina, u o v o m je sluaju profitirao ef - Staljin. Razmislite o tome, i lijepo vas 308

C r v e n a simfonija

m o l i m da ne stavljate takve primjedbe jer me one ometaju i o n e m o guavaju da zavrim. G. - Vrlo dobro, nastavite, ali vi ve z n a t e . . . R. - Dobro je poznato kako razlog to Trocki nije naslijedio Lenjina nije bio taj to je u planu neto nedostajalo zbog ljudskog faktora. Tijekom Lenjinova lijeenja Trocki je u svojim r u k a m a drao sve konce vlasti, koje su bile vie nego dovoljne da mu o m o g u e naslije diti Lenjina. A bile su poduzete mjere da se za Staljina d o n e s e smr tna presuda. Za diktatora T r o c k o g bilo je dovoljno da se d o m o g n e Lenjinova p i s m a protiv njegova tadanjeg efa Staljina, koje je svom muu uzela Krupskaja, a u kojem je pisalo neka Staljina da likvidi rati . Ali glupa je nezgoda, kako znate, unitila sve nae izglede. Trocki se n e o e k i v a n o razbolio u prijelomnom trenutku, kada je L e njin umirao, i bio je nesposoban za bilo kakvu akciju tijekom n e k o liko mjeseci. U n a t o njegovim velikim prednostima, problem je bio u naoj organizaciji poslova, o d n o s n o u osobnoj centralizaciji. Jasno je da o s o b a poput Trockog, unaprijed pripremljenog za misiju koju je trebao realizirati, ne m o e biti stvorena preko noi, uz improvizaciju. Nitko od nas, ak ni Zinovjev, nije proao potrebne pripreme niti i m a o kvalitete za takav pothvat; s druge strane, Trocki, koji se bojao da ga ne zamijene, nije elio nikome pomoi. I tako, nakon Lenjinove smrti, kad s m o se trebali suoiti sa Staljinom koji je zapoeo grozniavu aktivnost, ve smo predviali na poraz u C e n t r a l n o m k o mitetu. Morali s m o improvizirati i odluili smo postati Staljinovi sa veznici, biti staljinisti vie nego on sam, u svemu pretjerivati i time sabotirati. Ostatak ve znate: to je naa neprekinuta prikrivena borba i nai stalni porazi u Staljinovu korist, dok je on p o k a z a o politiki talent genija, nemajui apsolutno nikakva p r e m c a u povijesti. I ak i vie od toga: Staljin, kao nacionalni atavist, to mu njegov rani mark sizam nije iskorijenio, oito zato istie svoj panrusizam i time oiv ljava klasu koju s m o mi morali unititi, klasu nacional-komunista suprotstavljenih internacionalistima-komunistima, to s m o mi. On stavlja Internacionalu u slubu S S S R - a i prihvaen je kao ef. A k o elimo pronai povijesnu paralelu, tada m o r a m o ukazati na bonapar tizam, a ako elimo pronai osobu Staljinova tipa, za njega n e e m o
2 2

Rakovsky dvaput izjavljuje da je Staljin bio Lenjinov ef; to je vjerojatno rezultat nesporazuma. 309

D e s Griffin

pronai povijesnu paralelu. No moda bih je m o g a o u njenim osnov nim karakteristikama pronai u kombinaciji dviju osoba: F o u c h e a i Napoleona. Pokuajmo ovog drugog zamisliti bez njegove druge po lovine, njegovih nasljednika, uniforme, vojnog ina, k r u n e i takvih stvari koje izgleda ne m a m e Staljina, i oni e zajedno dati tip osobe identine Staljinu u najvanijim osobinama: on je ubojica revolucije, on joj ne slui, n e g o se koristi njenim uslugama; on predstavlja najdrevniji ruski imperijalizam, j e d n a k o kao to se N a p o l e o n identifici rao s G a l i m a ; on je stvorio aristokraciju, ako ne vojnu, jer n e m a p o bjeda, tada birokratsko-politiku. G. - Dosta, Rakovsky. Niste ovdje da biste irili trockistiku p r o p a g a n d u . Hoete li napokon doi do neeg konkretnog? R. - Jasno da hou, ali ne prije nego to d o e m do toke na ko joj ete si formulirati m a k a r povrnu koncepciju u vezi s "njima", s kojima ete se morati nositi u praksi i konkretnoj realnosti. Ne prije. Za m e n e je p u n o vanije nego za vas da ne b u d e m neuspjean, to morate, naravno, razumjeti. G. - Pa, pokuajte skratiti priu koliko je god m o g u e . R. - N a e pogreke, koje su svake godine sve gore, sprjeavaju neposredno provoenje u djelo onoga to su " o n i " pripremili za posli j e r a t n o razdoblje, u smislu daljnjeg napretka revolucije. Versailleski sporazum, prilino nerazjanjiv politiarima i gospodarstvenicima svih drava, budui da nitko nije proniknuo u njegove planove, bio je odluujui preduvjet za revoluciju. G. - O v o je vrlo zanimljiva teorija. Kako to objanjavate? R. - Njegove odtete i gospodarska ogranienja nisu odredili prednosti odreenih drava. Njihova matematika apsurdnost bila je toliko oita da su ak i najistaknutiji gospodarstvenici zemalja po bjednica to uskoro objavili. Samo je Francuska zahtijevala naknadu koja je uvelike nadilazila vrijednost njenog nacionalnog bogatstva, vie nego to bi trebalo platiti da je cijela Francuska pretvorena u Sa h a r a ; j o je gora bila odluka da se Njemakoj n a m e t n e o b v e z a pla anja koja je viestruko prelazila ono to je ona m o g l a platiti, ak i da je p o t p u n o rasprodala i predala svoju nacionalnu proizvodnju. Na kraju je rezultat toga bio da je Njemaka morala jeftino rasprodati sve svoje proizvode na vanjskom tritu, kako bi mogla platiti neto od odtete. A to je bio rezultat? Nedostatak potroakih dobara, glad 310

C r v e n a simfonija

u Njemakoj i, kao posljedica, nezaposlenost u zemljama koje su iz nje uvozile. A budui da nisu mogle uvoziti, u Njemakoj je takoer zavladala nezaposlenost. Glad i nezaposlenost na obje strane; to su bili prvi rezultati Versaillesa... Je li ovaj sporazum bio revoluciona ran ili ne? ak je i vie uinjeno: zajamena je j e d n a k a kontrola na m e u n a r o d n o m planu. Znate li to to predstavlja na r e v o l u c i o n a r n o m planu? To znai nametnuti anarhini apsurd da se svako nacionalno gospodarstvo prisili da u dovoljnoj koliini proizvede sve to joj je potrebno, uz pretpostavku da u provoenju toga nije potrebno uzeti u obzir klimu, prirodna bogatstva i tehniku osposobljenost direktora i radnika. Naini kompenzacije za prirodne nedostatke zemlje, klime, koliine minerala, nafte, itd., itd. u raznim nacionalnim gospodarstvi ma dovodili su uvijek do toga da su siromane zemlje morale raditi vie. To znai da su morale dublje iskoritavati kapacitete radnike snage k a k o bi nadoknadile razlike koje proizlaze iz siromanog zemljita; a t o m e se pridodaju brojne druge nejednakosti koje su se morale kompenzirati slinim mjerama; u z m i m o za primjer industrij sku o p r e m u . Neu dalje razvijati problem, no kontrola r a d n o g dana p r o v e d e n a kroz Ligu naroda na temelju apstraktnog principa jed nakosti radnog dana, bila je realnost u kontekstu nepromijenjenog m e u n a r o d n o g kapitalistikog sustava proizvodnje i razmjene i ute meljila je gospodarske nejednakosti, jer je ovdje bila rije o nejedna k o m cilju rada - proizvodnji koja zadovoljava potrebe. Neposredni rezultat toga bila je nedovoljna proizvodnja, koja se kompenzirala u v o z o m iz zemalja ije je nacionalno gospodarstvo zadovoljavalo njihove potrebe, j e d n a k o kao i industrija; sve dok je u Europi bilo zlata, taj se uvoz plaao u zlatu. T a d a je dolo do naglog razvoja g o spodarstva u Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama, koje su mijenjale svoju o g r o m n u proizvodnju za velike koliine zlata i zlatnih certi fikata. Po modelu anarhije u proizvodnji, u tom se razdoblju pojavilo neto n o v o - financijska anarhija. " O n i " su je iskoristili, pod izlikom da joj p o m a u , s j o veom anarhijom: inflacijom slubenog novca i stotinu puta v e o m inflacijom njihovog novca, kreditnog novca, od nosno lanog novca. Prisjetite se kako je sustavno dolo do pada vri jednosti u m n o g i m zemljama: unitenje vrijednosti novca u Njema koj, amerika kriza i njene fantastine posljedice... najvea nezapo slenost; vie od trideset milijuna nezaposlenih u Europi i S A D - u . 311

D e s Griffin

Dakle, nisu li Versailleski sporazum i Liga naroda posluili kao pred uvjet za revoluciju? G. - O v o se m o g l o dogoditi ak i neplanirano. Ne biste li mi mogli logikim zakljuivanjem dokazati zato se k o m u n i z a m i revo lucija povlae; i vie od toga: suprotstavljaju se faizmu koji je za vladao panjolskom i N j e m a k o m . . . to mi moete na to rei? R. - Rei u v a m da biste bili u pravu samo u sluaju neprizna vanja "njih" i njihovih ciljeva... ali ne smijete zaboraviti njihovo postojanje i ciljeve, kao ni injenicu da je vlast u SSSR-u u r u k a m a Staljina. G. - Ne vidim p o v e z a n o s t . . . R. - Zato to ne elite: imate vie nego dovoljno razvijene deduktivne talente i mogunosti razmiljanja. Ponavljam: za nas Staljin nije komunist, nego bonapartist. G. - Pa to? R. - Ne elimo da veliki preduvjeti za trijumf komunistike revolucije u svijetu, koje smo stvorili u Versaillesu, a koji su, k a k o vidite, postali velika stvarnost, poslue pobjedi Staljinova bonapar t i z m a . . . Je li v a m o v o dovoljno j a s n o ? Sve bi bilo drugaije da je Trocki postao diktator SSSR-a; to bi znailo da bi " o n i " doli na elo meunarodnog komunizma. G. - Ali faizam je svakako potpuno antikomunistiki, u odnosu na k o m u n i z a m T r o c k o g i Staljina... A ako je m o koju pripisujete "njima" toliko velika, kako to da to nisu mogli sprijeiti? R. - Jer su upravo " o n i " Hitleru omoguili trijumf. G. - Prelazite sve granice apsurda. R. - Apsurd i udesno mijeaju se zbog nedostatka kulture. Slu ajte me. Ve sam priznao poraz opozicije. " O n i " su uvidjeli da se na kraju Staljin nee moi zbaciti dravnim udarom i povijesno ih je is kustvo uputilo da sa Staljinom ponove ono to su uinili s carem. Ovdje je postojala potekoa koja nam se inila nepremostivom. U cije loj Europi nije postojala nijedna drava-agresor. Nijedna od njih nije imala zemljopisno povoljan poloaj niti dovoljno veliku vojsku da n a p a d n e Rusiju. A k o takva zemlja nije postojala, tada su je " o n i " morali stvoriti. Jedino je Njemaka imala odgovarajui broj stanov nika i poziciju potrebnu za napad na S S S R i bila sposobna poraziti Staljina; m o e t e shvatiti zato W e i m a r s k a republika nije zamiljena 312

C r v e n a simfonija

kao agresor na politikom ili gospodarskom planu; nasuprot tome, bila je odgovarajua za invaziju. Na obzoru gladne N j e m a k e blijetao je Hitlerov meteor. Par prodornih oiju obratio je pozornost na njega. Svijet je bio svjedok njegovog strelovitog uspona. Neu rei da je sve to bilo djelo naih ruku, ne. Njegov uspon, koji je nesmetano rastao, bio je posljedica revolucionarno-komunistikog gospodarstva Versai llesa. Versailles nije za cilj imao stvaranje uvjeta za Hitlerov trijumf, nego proletarizaciju Njemake, nezaposlenost i glad, iji je rezultat trebao biti trijumf komunistike revolucije. No budui da zbog Sta ljina na elu S S S R - a i Internacionale to nije uspjelo, i z b o g nevoljko sti da se N j e m a k a prepusti bonapartizmu, ti su preduvjeti nekako izblijedjeli u D a v i s o v i m i Y o u n g o v i m planovima, u oekivanju da e u m e u v r e m e n u u Rusiji na vlast doi opozicija... no ni to se nije d o godilo; ali postojanje revolucionarnih preduvjeta m o r a l o je donijeti svoje rezultate. Gospodarska predodreenost Njemake dovela bi proletarijat do revolucionarnih aktivnosti. Staljinovom g r e k o m soci jalistika m e u n a r o d n a revolucija morala se zaustaviti i njemaki je proletarijat vidio rjeenje u ukljuivanju u nacionalsocijalistiku re voluciju. O v o je bilo dijalektiki, ali uzevi u obzir sve preduvjete i po z d r a v o m r a z u m u , nacionalsocijalistika revolucija t a m o nikada ne bi m o g l a pobijediti. Ali to nije bilo sve. Bilo je n u n o da trockisti i socijalisti podjele mase s ve p r o b u e n o m svijeu o cijeloj klasi - u skladu s instrukcijama. Za to smo se pobrinuli. No bilo je potrebno ak i vie: 1929., k a d a je nacionalsocijalistika stranka doivljavala krizu rasta i imala nedovoljna financijska sredstva, " o n i " su tamo p o slali veleposlanika. Z n a m ak i njegovo ime: bio je to j e d a n od Warburga. U neposrednim razgovorima s Hitlerom d o g o v o r e n o je finan ciranje nacionalsocijalistike stranke i ona je dobila nekoliko miliju na dolara, poslanih iz Wall Streeta i milijune m a r a k a od njemakih financijera preko Schachta; tim su se n o v c e m financirali SA i SS te izbori koji su Hitleru donijeli vlast. To je uinjeno n o v c e m koji su poslali " o n i " . G. - Oni koji, po vama, ele postii potpuni k o m u n i z a m , na oruavaju Hitlera, koji se zaklinje da e iskorijeniti prvu k o m u n i stiku dravu. To j e , ako v a m se m o e vjerovati, neto vrlo logino za financijere.

313

D e s Griffin

R. - P o n o v n o zaboravljate na staljinistiki bonapartizam. Sjetite se da su protiv Napoleona, davitelja Francuske revolucije, koji joj je u z e o snagu, ustali objektivni revolucionari - Louis XVIII., Welling ton, Mettenrich, sve do autokratskog c a r a . . . O v o ima 22 karata, pre ma strogoj staljinistikoj doktrini. Sigurno u duu poznajete njegove teze o kolonijama u odnosu na imperijalistike zemlje. Da, po njemu su kraljevi Afganistana i Egipta objektivno komunisti, zahvaljujui borbi protiv Njegovog Britanskog Velianstva; zato Hitler ne bi m o gao objektivno biti komunist kad se bori protiv autokratskog "cara K o b e I."? (misli se na Staljina nap. pr.) N a p o k o n , tu je Hitler sa svojom rastuom vojnom snagom, ve prelazi granice T r e e g Reicha, a u budunosti e uiniti i vie... do te mjere kako e imati dovolj no snage i mogunosti napasti i potpuno unititi Staljina... Ne pri mjeujete li ope suosjeanje versailleskih vukova, koji su se ogra niili s a m o na slabu stoku? Je li to n o v a podudarnost, sluaj? Hitler e napasti S S S R i, kao 1917., kada n a m je carev poraz pruio m o gunost da ga zbacimo, tako e i n a m a Staljinov poraz p o m o i da ga z b a c i m o . . . P o n o v n o e kucnuti as svjetske revolucije. Jer e d e m o kratske drave, trenutno uspavane, pomoi da u trenutku kad e Tro cki preuzeti vlast u svoje ruke doe do generalne promjene, kao tije k o m graanskog rata. Hitler e napasti sa zapada, njegovi generali e ustati i ukloniti g a . . . Sada mi recite, nije li Hitler objektivno k o m u nist? Da ili ne? G. - Ne vjerujem u bajke ili u d a . . . R. - Pa, ako ne elite vjerovati da su " o n i " u stanju postii ono to su ve postigli, pripremite se za promatranje invazije na S S S R i likvidacije Staljina unutar godinu dana. Mislite da je to bajka ili udo; pa o n d a se pripremite da to vidite i doivite... No jeste li zaista u stanju odbiti vjerovati u ovo o emu sam govorio, p r e m d a je to j o uvijek hipoteza? Poet ete djelovati u tom smjeru tek kad vidite d o k a z e u svjetlu mojih rijei. G. - D o b r o , g o v o r i m o u pretpostavkama. to ete rei? R. - Vi ste sami obratili pozornost na podudarnost miljenja koja postoji m e u n a m a . Trenutno nismo zainteresirani za napad na S S S R , j e r bi pad Staljina pretpostavio unitenje k o m u n i z m a , ije nas postojanje z a n i m a bez obzira na injenicu da je formalan, j e r n a m to daje sigurnost da e m o ga uspjeti preuzeti i preobratiti na pravi 314

C r v e n a simfonija

komunizam. Mislim da sam vam prilino tono ocrtao trenutnu poziciju. G. - Sjajno rjeenje... R. - Prije svega m o r a m o biti sigurni da ne postoji eventualna m o g u n o s t Hitlerova napada. G. - A k o su, k a k o vi tvrdite, " o n i " bili ti koji su stvorili Hitlera, tada oni imaju vlast nad njim i mora im se pokoravati? R. - Zahvaljujui injenici da sam bio u urbi, nisam se izrazio dovoljno tono, a vi me niste dovoljno dobro razumjeli. A k o je istina da su " o n i " financirali Hitlera, to ne znai da su mu odali svoje p o stojanje i ciljeve. Veleposlanik Warburg predstavio se lanim imenom i Hitler nije p o g o d i o ni njegovu rasu; lagao je i o t o m e k o g a pred stavlja. R e k a o mu je da ga alju financijski krugovi iz Wall Streeta, koji su zainteresirani za financiranje nacionalsocijalistikog pokreta, s ciljem stvaranja prijetnje Francuskoj, ija dravna financijska poli tika stvara krizu u S A D - u . G. - I Hitler je to povjerovao? R. - Ne z n a m o . To i nije bilo toliko vano, je li povjerovao ili nije naim objanjenjima; na je cilj bio izazvati r a t . . . a Hitler je zna io rat. Da li sad razumijete? G. - R a z u m i j e m . Zato ne vidim nikakav drugi nain da ga se za ustavi, o s i m stvaranja koalicije izmeu S S S R - a i demokratskih dra va, koja bi bila u stanju zaplaiti Hitlera. Mislim da nee biti u stanju istodobno napasti sve zemlje svijeta. U najboljem sluaju - j e d n u za drugom. R. - Z a r v a m ne pada na pamet jednostavnije rjeenje... rekao bih, kontrarevolucionarno? G. - Da se izbjegne rat protiv S S S R - a ? R. - Skratite reenicu... i ponovite za m n o m " d a se izbjegne r a t " . . . nije li to apsolutno kontrarevolucionarna stvar? Svaki iskreni revolucionar o p o n a a svog idola Lenjina i najvee revolucionarne strategije uvijek u d e za ratom. Nita tako uinkovito revoluciju ne pribliava pobjedi kao rat. To je marksistiko-lenjinistika d o g m a koju morate propovijedati. Nadalje: Staljinov n a c i o n a l - k o m u n i z a m , kao oblik bonapartizma, u stanju je zaslijepiti um najrevnijih k o m u nista, sve do toke kada oni vie ne mogu vidjeti preobrazbu u koju je Staljin zapao, odnosno kako on pretpostavlja dravu revoluciji, a ne revoluciju dravi, to bi bilo i s p r a v n o . . . 315

D e s Griffin

G. - Vaa vas mrnja prema Staljinu zasljepljuje i vi proturjeite sami sebi. Zar se nismo sloili da napad na S S S R ne bi bio poeljan? R. - Ali zato bi bio nuan rat protiv Sovjetskog Saveza? G. - A na koju bi drugu zemlju Hitler m o g a o krenuti? Sasvim je j a s n o da bi usmjerio svoj napad na SSSR, o tome on govori u svojim govorima. Kakvi su v a m daljnji dokazi potrebni? R. - A k o vi, ljudi iz Kremlja, drite da je to definitivno i ne upitno, zato ste o n d a isprovocirali graanski rat u panjolskoj? N e mojte mi rei da je to uinjeno samo iz revolucionarnih razloga. Staljin nije sposoban u praksi provesti nijednu M a r x o v u teoriju. Kad bi ovdje bila u pitanju revolucija, onda ne bi bilo u redu u pa njolskoj rtvovati tako p u n o izvrsnih meunarodnih revolucionarnih snaga. Rije je o zemlji koja je najdalje od S S S R - a i najosnovnija strategija ne bi dopustila gubitak tih s n a g a . . . Na koji bi nain Staljin u sluaju potrebe m o g a o opskrbljivati i vojno pomagati panjolsku Sovjetsku Republiku? No to je bilo ispravno. T a m o je vana strateka toka, raskrije razliitih utjecaja kapitalistikih d r a v a . . . postojala je m o g u n o s t da se meu njima izazove rat. Priznajem da je teoretski to i m o g l o biti ispravno, ali u praksi ne. Ve vidite k a k o rat izmeu demokratskih kapitalistikih i faistikih zemalja j o nije p o e o . A sada u v a m rei: ako je Staljin mislio da m o e stvoriti dovoljno p o v o d a da bi uspio izazvati rat u kojem bi se kapitalistike zemlje morale m e u s o b n o boriti, zato onda ne prizna, barem teoretski, da i drugi m o g u postii istu stvar, koja se njemu nije inila n e m o g u o m ? G. - Kad bi se netko sloio s vaim pretpostavkama, morao bi prihvatiti i ovu hipotezu. R. - to znai da meu nama postoji i drugo gledite u kojem se slaemo: prvo - da ne smije biti rata protiv SSSR-a; drugo - da bi bilo d o b r o izazvati ga izmeu burujskih drava. G. - Da, slaem se. Da li je to vae o s o b n o miljenje, ili "njiho vo"? R. - Izraavam ga kao svoje miljenje. N e m a m nikakva utjecaja ni kontakta s "njima", ali mogu potvrditi da se ova dva gledita slau sa s t a v o m Kremlja. G. - To je najvanije i zato je to bitno unaprijed utvrditi. Usput, volio bih znati na emu temeljite sigurnost da " o n i " to odobravaju? 316

C r v e n a simfonija

R. - Kad bih imao vremena objasnti cijelu njihovu shemu, tada biste znali razloge njihova slaganja. U sadanjem trenutku saet u ih na tri. G. - Koja? R. - J e d n o g sam ve s p o m e n u o . Hitler, taj nekolovani j e d n o stavni ovjek, obnovio je zahvaljujui svojoj priroenoj intuiciji, i ak usprkos tehnikom miljenju Schachta, vrlo opasan gospodarski sustav. N e p i s m e n u gospodarskim teorijama i voen s a m o nunou, uklonio j e , isto kao i mi u SSSR-u, privatni i meunarodni kapital. To znai da je sebi dao privilegiju tiskanja novca, i ne s a m o fizikog novca, n e g o i financijskog; preuzeo je nedirnutu maineriju krivotvo renja i stavio ju je u pogon za dobrobit drave. N a d i a o nas je j e r s m o je mi, ukinuvi je u Rusiji, zamijenili s ovim nerazvijenim drav nim aparatom nazvanim dravni kapitalizam; to je bio vrlo skup trijumf u svjetlu nunosti predrevolucionarne d e m a g o g i j e . . . Ovdje v a m dajem dvije stvarne injenice za usporedbu. ak u rei i da je Hitler i m a o sree; nije imao gotovo nimalo zlata i zato nije doao na ideju da stvori zlatne rezerve. Do tada je samo posjedovao puno m o netarno j a m s t v o tehnike opreme i ogroman radni kapacitet Nijema ca, njegove "zlatne rezerve" bile su tehniki kapacitet i r a d . . . neto toliko kontrarevolucionarno da j e , kao to vidite, arolijom, j e r to je i bila arolija, radikalno uklonio nezaposlenost vie od sedam milijuna tehniara i radnika. G. - Zahvaljujui p o v e a n o m p o n o v n o m naoruanju. R. - to to vae p o n o v n o naoruanje daje? A k o je Hitler unato svim b u r o a s k i m gospodarstvenicima koji su ga okruivali to uspio postii, o n d a je bio sasvim sposoban, u nedostatku ratne prijetnje, primijeniti svoj sustav i na mirnodopsku p r o i z v o d n j u . . . M o e t e li zamisliti to bi nastalo iz tog sustava da je zarazio i druge drave, te doveo do stvaranja razdoblja autarkije (zatvorena dravna privreda nap. p r . ) . . . Na primjer C o m m o n w e a l t h . A k o m o e t e , zamislite nje g o v e kontrarevolucionarne funkcije... Opasnost j o nije neizbjena, jer smo imali sree da je Hitler svoj sustav obnovio iskustveno, a ne po nekoj prijanjoj teoriji, i nije stvorio nikakve znanstvene p o s t a v k e . To znai da do sada nije razmiljao u obliku deduktivnog procesa
3

Rakovsky je u krivu; kako navodi u Mein Kampfu, Hitler je proitao radove Gottfrieda Federa - nap. pr.
3

317

D e s Griffin

utemeljenog na inteligenciji, on nema nikakve znanstvene strukture ili formirane doktrine; ipak, postoji opasnost da se u s v a k o m trenutku k a o posljedica dedukcije m o e pojaviti formula. O v o je vrlo ozbilj no. P u n o vie n e g o svi vanjski i okrutni imbenici nacional-socijalizma. Ne n a p a d a m o je propagandom, j e r bi se m o g l o dogoditi da kroz teorijske p o l e m i k e sami izazovemo formulaciju i sistematizaciju o v e zavodljive gospodarske doktrine . S a m o je j e d n o rjeenje - rat. G. - A drugi razlog? R. - A k o je termidor (jedanaesti mjesec francuskog revolucionar n o g kalendara nap. prev.) likovao u sovjetskoj revoluciji, to je bio re zultat postojanja biveg ruskog nacionalizma. Bez njega bonapartizam ne bi bio m o g u . A ako se to dogodilo u Rusiji, gdje je nacionalizam bio u zametku, u osobi cara, kakve onda prepreke oekuju marksizam u potpuno razvijenom nacionalizmu zapadne Europe? M a r x je bio u krivu u pogledu prednosti za uspjeh revolucije. Marksizam nije pobi j e d i o u industrijski najrazvijenijoj zemlji, nego u Rusiji, gdje je prole tarijat bio malen. O s i m drugim razlozima, naa se pobjeda ovdje objanjava injenicom da u Rusiji nije bilo pravog nacionalizma, d o k je u drugim zemljama on bio na svom vrhuncu. Vidite k a k o se p o n o v n o raa pod o v o m iznimnom faistikom silom i k a k o je zarazan. M o e t e shvatiti da j e , osim to to m o e p o m o i Staljinu, potreba za unitenjem nacionalizma sama po sebi vrijedna rata u Europi.
4

G. - R a k o v s k y , ukratko ste istaknuli j e d a n gospodarski i j e d a n politiki razlog. Koji je trei? R. - L a k o ga je pogoditi. I m a m o j o j e d a n razlog, religijski. K o m u n i z a m ne m o e pobijediti dok ne potisnemo j o uvijek ivue kr anstvo. Povijest o t o m e vrlo j a s n o govori: stalnoj revoluciji trebalo je sedamnaest stoljea k a k o bi ostvarila prvu djelominu pobjedu time to je stvorena prva podjela u kranstvu. U stvarnosti je kran stvo na jedini pravi neprijatelj, jer su svi politiki i gospodarski fenomeni u burujskoj dravi samo njegove posljedice. Kranstvo

Problem znanstvene formulacije ovog pitanja i prijedlog odgovarajueg programa nekoliko je godina bio predmet aktivnog zanimanja izdavaa ove knjige i njihovih suradnika. Njihovi su zakljuci izdani. Prevoditelj je u knjizi Borba za svjetsku vlast, 2. izd. 1963., str. 79, iznio potpuno rjeenje monetarnog sustava; na str. 237 nalazi se opiran gospodarski, politiki i socijalni program. Ti se zakljuci na zahtjev mogu dobiti. 318

C r v e n a simfonija

j e , kontrolirajui pojedinca, sposobno uguiti sve revolucionarne pla n o v e neutralne sovjetske ili ateistike drave i, k a k o vidimo u Rusiji, stvari su dole do toga da je stvoren duhovni nihilizam kod vladajue mase koja j e , bez obzira na to, ostala kranska: o v a prepreka nije uklonjena ni nakon dvadeset godina marksizma. to se Staljina tie, m o r a m o priznati da u pogledu religije nije bio bonapartistiki nastro jen. Ne b i s m o uinili vie od njega i postupili bismo j e d n a k o . A da se Staljin usudio, poput Napoleona, prijei taj R u b i k o n kranstva, njegov nacionalizam i kontrarevolucija bili bi uveani tisuu puta. Nadalje, da se o v o dogodilo, tada bi radikalna razliitost sasvim o n e m o g u i l a svaku suradnju izmeu nas i njega, ak i ako bi to bio samo privremen c i l j . . . kao ovaj koji moete sve bolje sagledati. G. - O s o b n o drim da ste dali definiciju tri o s n o v n e toke na temelju kojih se m o e izraditi plan. U tome se trenutno slaem s va ma. Ali priznajem vam svoju mentalnu rezerviranost, odnosno sumnju u pogledu svega to ste rekli vezano uz ljude, organizacije i injenice. Nastavite pratiti glavne postavke vaeg plana. R. - Da, sad je doao taj trenutak. Ali uz prethodnu n a p o m e n u : govorit u samo o svojoj odgovornosti. O d g o v a r a m za interpretaciju navedenih toaka glede toga kako ih " o n i " tumae, ali priznajem da " o n i " m o g u neki drugi plan drati uinkovitijim za postizanje ova tri cilja, plan koji m o e biti bitno drugaiji od ovog koji u sada izloiti. Imajte to na u m u . G. - Vrlo dobro. Imat e m o to na umu. M o l i m vas, govorite. R. - Pojednostavit e m o stvar. Do sada je nedostajao cilj zbog kojeg je njemaka vojska stvorena - kako bi n a m osigurala vlast u SSSR-u; sadanji je cilj potaknuti napredovanje na frontama i us mjeriti Hitlerovo napredovanje ne p r e m a istoku, ve p r e m a zapadu. G. - U p r a v o tako. Jeste li razmislili o praktinom planu realiza cije? R. - I m a o sam vie nego dovoljno vremena za to u Lubjanki. Raz miljao sam. Dakle, gledajte: da su postojale potekoe u nalaenju zajednikih gledita meu nama, a da je sve ostalo ilo svojim nor malnim tijekom, tada bi se problem p o n o v n o sveo na to da p o k u a m o ustanoviti koje su slinosti izmeu Hitlera i Staljina. G. - Da, ali priznajte kako je sve to problematino. 319

D e s Griffin

R. - Ali ne i nerjeivo, kako mislite. U stvarnosti, problemi su nerjeivi s a m o kad sadre dijalektika subjektivna proturjeja; a ak i u tom sluaju, uvijek u z i m a m o u obzir m o g u e i nuno spajanje, koje nadilazi "moralnu n e m o g u n o s t " kranskih metafiziara. G. - Opet poinjete teoretizirati. R. - Z b o g moje intelektualne discipline - to je za m e n e nuno. Ljudi velike kulture vie vole pristupiti pojedinanom kroz openito, a ne obrnuto. to se Hitlera i Staljina tie, m o g u se pronai dodirne toke, j e r iako su bitno drugaiji ljudi, imaju iste korijene; ako je Hitler patoloki sentimentalan, a Staljin normalan, obojica su egoisti: nijedan od njih nije idealist i zato su obojica bonapartisti, o d n o s n o klasini imperijalisti. A ako stvari tako stoje, o n d a nije teko nai d o dirne toke meu njima. Zato ne, ako se to pokazalo m o g u i m iz m e u carice i pruskog kralja. G. - Rakovsky, vi ste nepopravljivi... R. - Ne pogaate? A k o je Poljska bila toka slaganja Katarine i Friedricha - ondanje ruske carice i njemakog kralja, zato Poljska ne bi bila razlog za pronalaenje slinosti izmeu Hitlera i Staljina? U Poljskoj bi Hitler i Staljin mogli istodobno postojati, a s njima i povijesni carsko-boljeviki i nacistiki stavovi. Na stav i "njihov" stav, jer Poljska je kranska drava, tovie, to stvari ini j o za mrenijima, Poljska je katolika drava. G. - I to bi uslijedilo iz takvog trostrukog suivota? R. - Gdje god postoje slinosti, postoji i m o g u n o s t dogovora. G. - Izmeu Hitlera i Staljina?... Apsurd! N e m o g u e . R. - U politici ne postoje ni apsurdi, ni nemogunosti. G. - Z a m i s l i m o , kao hipotezu: Hitler i Staljin kreu na Poljsku. R. - Dopustite da vas prekinem; napad se m o e pokrenuti samo uz postojanje alternative: rat ili mir. M o r a t e to priznati. G. - I to o n d a ? R. - Mislite li da bi Engleska i Francuska, koje imaju loije v o j ske i zrakoplovstvo od Hitlera, mogle napasti savez Hitlera i Staljina? G. - Da, ini mi se da bi to bilo teko m o g u e . . . j e d i n o ako bi Sjedinjene A m e r i k e D r a v e . . .

320

C r v e n a simfonija

R. - O s t a v i m o za sada S A D po strani. Da li biste se sloili sa m n o m da bi u sluaju zajednikog napada Hitlera i Staljina na Poljsku europski rat bio n e m o g u ? G. - Govorite logino; ini se da bi rat bio n e m o g u . R. - U tom bi sluaju napad ili rat bili beskorisni. Ne bi doveli do m e u s o b n o g unitenja burujskih drava: Hitlerova prijetnja S S S R - u nastavila bi se nakon podjele Poljske, j e r bi teoretski i Njemaka i S S S R j e d n a k o ojaale. U stvarnosti bi Hitler dobio vie, jer S S S R ne treba vie zemlje i sirovina da b u d e jai, ali Hitler ih tre ba. G. - To je ispravno gledite... ali ja ne vidim drugu mogunost. R. - Ne, postoji i druga mogunost. G. - Koja? R. - Da demokracije napadnu i ne napadnu agresora. G. - to to govorite, kakva halucinacija! Istodobno napasti i ne n a p a s t i . . . T o j e neto apsolutno nemogue. R. - Mislite li? Smirite s e . . . Ne postoje li dva agresora? N i s m o li se sloili da ne bi bilo daljnjeg razvoja upravo zato to postoje dvo j i c a ? P a . . . to sprjeava napad na j e d n o g od njih? G. - to time elite rei? R. - J e d n o s t a v n o da e demokracije proglasiti rat j e d n o m agre soru, a to e biti Hitler. G. - Da, ali to je neutemeljena hipoteza. R. - Hipoteza, ali utemeljena. Razmislite: svaka drava koja e se morati boriti s koalicijom neprijateljskih drava kao svoj osnovni strateki cilj ima unitenje j e d n e za drugom. O v o je pravilo toliko poznato da su dokazi nepotrebni. T a k o da se moete sloiti sa m n o m kako ne postoje prepreke stvaranju takvih uvjeta. M i s l i m da je j a s n o da Staljin nee biti oteen ako je napad na Hitlera ve dogovoren. Nije li tako? Nadalje, zemljopis namee ovakav stav, a iz istog raz loga i strategija. Koliko god Francuska i Engleska m o g u biti glupe u pripremanju za borbu istodobno protiv dvije zemlje, od kojih j e d n a eli sauvati svoju neutralnost, a druga sama po sebi za njih pred stavlja ozbiljnog protivnika, odakle i s koje strane bi mogli napasti S S S R ? Nemaju zajedniku granicu; jedino ako bi prodirali preko Himalaje... Da, ostaje zrana fronta, ali s kojim s n a g a m a i odakle bi mogli napasti Rusiju? U odnosu na Hitlera, slabiji su u zraku. Svi 321

D e s Griffin

argumenti koje sam s p o m e n u o nisu tajna i svima su poznati. Kako vidite, sve je prilino pojednostavljeno. G. - Da, vai se argumenti ine logini, ako bi se sukob ograniio na etiri zemlje; ali njih ima vie od etiri, a u ratu takvih razmjera neutralnost nije jednostavna. R. - Nedvojbeno, ali mogue sudjelovanje vie zemalja u ratu ne mijenja o d n o s e snaga. Odvagnite ovo u sebi i vidjet ete da se ravnotea ne mijenja, ak i da druge ili sve europske zemlje uu u sukob. Osim toga, o v o je vrlo vano, nijedna od tih drava koje bi ule u rat na strani Engleske i Francuske nee im moi oduzeti vod stvo; zato e razlozi koji e sprijeiti njihov napad na S S S R ouvati svoje znaenje. G. - Zaboravljate na Sjedinjene A m e r i k e Drave. R. - Uskoro ete vidjeti da ih nisam zaboravio. Ograniit u se na istraivanje njihove funkcije u preliminarnom programu koji nas tre nutno zanima, i rei u da S A D nee moi prisiliti Francusku ili En glesku da istodobno napadnu Hitlera i Staljina. Da bi to postigle, Sje dinjene Amerike Drave morale bi ui u rat od prvog dana. No to je nemogue. Prvenstveno zato to Amerika nije slubeno ula u rat, a ni nee dok ne bude napadnuta. Njezino vodstvo moe srediti da bude napadnuta, ako bi im to odgovaralo. U to vas mogu uvjeriti. U sluaje vima kad provokacija nije uspjela i neprijatelj nije reagirao na nju, izmiljena je agresija. U njihovom prvom meunarodnom ratu, ratu protiv panjolske, u iji su poraz bili uvjereni, izmislili su agresiju, ili tonije, " o n i " su je izmislili. Provokacija je uspjela 1914. Istina, moglo bi se raspravljati da li je ona tehniki postojala, ali pravilo je bez iz nimke da onaj tko napadne iznenada, bez upozorenja, to radi uz p o m o provokacije. O v a k o stoje stvari: izvrsna amerika taktika, koju u sva k o m trenutku pozdravljam, ovisi o jednom uvjetu: da se agresija obavi u odgovarajuem trenutku, odnosno u trenutku koji odrede Sjedinjene Amerike Drave, koje su napadnute; to znai onda kad se naoruaju. Vrijedi li to i sada? Jasno da ne. S A D ima neto manje od stotinu tisu a ljudi u vojsci i osrednje zrakoplovstvo; ima jedino impresivnu flotu. Ali moete razumjeti da i uz takvu flotu ne moe nagovoriti svoje saveznike da se odlue napasti SSSR, jer su Engleska i Francuska nad m o n e jedino na moru. Dokazao sam vam i da s te strane ne moe biti nikakve promjene u odnosima meu snagama sila.

322

C r v e n a simfonija

G. - Budui da sam se s ovim sloio, j o vas j e d n o m molim da objasnite tehniku realizaciju. R. - K a o to ste vidjeli, uzevi u obzir podudarnost Staljinovih i Hitlerovih interesa vezanih uz napad na Poljsku, sve se svodi na ostva renje ovih velikih slinosti u ciljevima, tako da se napravi pakt o dvo strukom napadu. G. - A vi mislite da je to lako? R. - Iskreno, ne. Tu je potrebna diplomacija iskusnija od Staljinove. Bili bi pogodni oni koje je Staljin s m a k n u o , ili oni koji sada lee u Lubjanki. U prolim bi vremenima, uz neke potekoe, bio p o godan Litvinov, premda bi njegova rasa bila velika potekoa u pre govorima s Hitlerom; ali sada je on slomljen ovjek, uniten stranom panikom; do sri se boji Molotova, ak vie nego Staljina. Sve njego ve sposobnosti okrenute su tome da se osigura kako se ne bi pomislilo da je trockist. Da on uje o potrebi stvaranja bliskih o d n o s a s Hitle rom, to bi mu bilo dovoljno da iskonstruira postojanje dokaza kako je trockist. Ne vidim ovjeka koji bi bio sposoban za ovaj p o s a o ; u sva kom sluaju, on bi morao biti istokrvni Rus. M o g a o bih ponuditi svoje usluge za voenje. U sadanjem trenutku predloio bih o n o m tko poinje razgovore da ih vodi u potpunoj tajnosti, ali vrlo otvoreno i iskreno. Uzevi u obzir zid razliitih predrasuda, s a m o bi istinitost mogla prevariti Hitlera. G. - Opet ne razumijem vae paradoksalne izjave. R. - Oprostite mi, ali to samo izgleda paradoksalno; sinteza me tjera na to. e l i o sam rei da s Hitlerom treba igrati istu igru u svezi s konkretnim i trenutnim pitanjima. N u n o ga je uvjeriti da se ta igra ne vodi kako bi ga se uvelo u rat na dvije fronte. Na primjer, moe mu se obeati i u najboljem trenutku dokazati kako e naa mobilizacija biti ograniena na mali broj snaga, koje su potrebne za invaziju na Poljsku, i kako te snage nee biti snane. Prema naem pravom planu, nae glavne snage morali bismo postaviti da se suprotstave m o g u e m englesko-francuskom napadu. Staljin bi morao biti velikoduan u pri hvaanju Hitlerovih preliminarnih zahtjeva za opskrbu, uglavnom naf tom. To je o n o to mi je trenutno palo na pamet. Pojavit e se tisue drugih pitanja slinog karaktera, na koja e se morati nai odgovor kako bi se Hitler zaista uvjerio da samo elimo okupirati dio Poljske. A budui da bi u praksi zaista tako i bilo, bio bi zavaran istinom.

323

D e s Griffin

G. - Ali u emu je u tom sluaju prijevara? R. - Dat u v a m nekoliko minuta vremena, tako da sami moete otkriti u emu se sastoji prijevara Hitlera. Ali najprije elim naglasiti, a to biste trebali uzeti u obzir, kako je plan koji sam ovdje iznio logi an i normalan, i k a k o mislim da se m o e postii da kapitalistike drave unite j e d n a drugu ako se do sukoba dovedu njihova d v a kri la: faisti i buruji. Ponavljam da je plan logian i normalan. Kako ste ve mogli vidjeti, ovdje nema uplitanja misterioznih ili neobinih faktora. Ukratko, da bi se plan ostvario, "njihova" intervencija nije potrebna. S a d a bih p o k u a o pogoditi vae misli; ne mislite li sada da bi bilo glupo gubiti vrijeme na dokazivanje nedokazivog postojanja i moi koje " o n i " imaju. Nije li tako? G. - U pravu ste. R. - Budite iskreni sa mnom. Zar zaista ne vidite njihovu inter venciju? Rekao sam vam, da vam pomognem, da njihov utjecaj postoji i da je presudan, i zato je loginost i prirodnost plana samo pojavna... Zar " i h " zaista ne vidite? G. - Iskreno govorei, ne. R. - Loginost i prirodnost m o g plana samo su pojavne. Bilo bi logino i prirodno da Hitler i Staljin uzrokuju poraz o n o g d r u g o g . Za demokracije bi to bilo j e d n o s t a v n o i lako, kad bi trebale postii takav cilj; njima bi bilo dovoljno-Hitleru dopustiti, obratite pozornost na "dopustiti", da napadne Staljina. Nemojte mi rei da bi N j e m a k a m o g l a biti pobijeena. A k o ruska prostranost i uasni strah Staljina i njegovih pristaa od Hitlera i osvete njihovih rtava ne bi bili dovoljni da se Njemaka vojno iscrpi, demokracije bi Staljinu, kad bi vidjele da gubi snagu, b e z prepreka, mudro i metodino poele pomagati, nastavljajui s tom pomoi do potpunog iscrpljenja obje vojske. U stvarnosti bi to bilo lako, prirodno i logino kada ti motivi i ciljevi koje zastupaju demokracije, i za koje veina njihovih pristaa misli da su istiniti, ne bi bili o n o to zaista jesu - izlike. Postoji s a m o j e d a n cilj, j e d a n jedini: trijumf komunizma; nije M o s k v a ta koja n a m e e svoju volju demokracijama, nego N e w York; ne " K o m i n t e r n a " , nego " K a p i t e r n a " na Wall Streetu. T k o bi drugi m o g a o nametnuti Europi tako oito i apsolutno proturjeje? Kakva sila moe voditi p r e m a pot p u n o m samoubojstvu? S a m o j e d n a sila to moe: novac. N o v a c je m o , i samo m o . 324

C r v e n a simfonija

G. - Bit u iskren s vama, Rakovsky. Priznajem v a m izvanredan talent. Posjedujete briljantnu dijalektiku, uvjerljivu i suptilnu: kad vam to nije dovoljno, vaa mata preuzima vodstvo da bi proirila vae bogate slike, dok vi smiljate sjajne i j a s n e perspektive; ali sve mi to, iako potie moj entuzijazam, nije dovoljno. Prijei u na po stavljanje pitanja, uz pretpostavku da vjerujem u o v o to ste do sada rekli. R. - A ja u v a m dati odgovore, uz uvjet da ne dodajete ni odu zimate nita o n o m e to u rei. G. - Obeajem. Izjavili ste da " o n i " sprjeavaju, ili da e sprije iti, njemako-sovjetski rat, to je logino s gledita kapitalista. Jesam li to dobro postavio? R. - Da, u p r a v o je tako. G. - Ali realnost je u sadanjem trenutku ta da je Njemakoj doputeno p o n o v n o se naoruati i iriti. To je injenica. V e z n a m da je po vaim objanjenjima o v o m e teio plan trockista, koji je izaao na vidjelo zahvaljujui "istkama" koje se trenutno dogaaju; time je cilj izgubljen. U novoj situaciji vi samo savjetujete da Hitler i Staljin potpiu pakt i podijele Poljsku. Pitam vas: kako m o e m o biti sigurni da, s p a k t o m ili bez njega, s podjelom ili bez nje, Hitler nee napasti SSSR? R. - Za to n e m a jamstva. G. - e m u o n d a pria o tome? R. - Ne urite. Velika prijetnja SSSR-u zaista postoji. O v o nije hipoteza ili verbalna prijetnja. To je injenica, i to injenica koja o b vezuje. " O n i " su ve nadmoni nad Staljinom; to se ne m o e porei. Staljinu je p o n u e n a samo j e d n a alternativa, m o g u n o s t izbora, ali ne p u n a sloboda. Do Hitlerova e napada u svakom sluaju doi njego vom voljom; " o n i " ne moraju napraviti nita k a k o bi se to dogodilo, nego mu s a m o ostaviti mogunost djelovanja. To je o s n o v n a i odlu ujua realnost, koju ste zaboravili zahvaljujui v a e m pretjeranom kremaljskom nainu razmiljanja... Egocentrizam, gospodine, egocentrizam. G. - P r a v o izbora? R. - P o n o v n o u to definirati, ali ukratko: ili e se Staljin napasti, ili e doi do realizacije plana na koji sam ukazao, po kojem e 325

D e s Griffin

europske kapitalistike zemlje unititi j e d n a drugu. S k r e n u o sam p o zornost na ovu alternativu, ali kako vidite, ona je s a m o teoretska. A k o Staljin eli preivjeti, mora shvatiti plan koji sam mu ja pred loio, a " o n i " odobrili. G. - A ako odbije? R. - To nee moi. irenje i naoruavanje N j e m a k e e se nasta viti. K a d a se Staljin suoi s tom velikom prijetnjom... to e o n d a uiniti? Navodit e ga njegov nagon za samoouvanje. G. - Izgleda da se dogaaji moraju odvijati samo po naredbama koja su " o n i " izdali. R. - T a k o j e . N a r a v n o , u dananjem S S S R - u situacija je kakva jest; no ipak, prije ili kasnije bit e po njihovom. Nije teko predvi djeti i predloiti neku akciju, ako ona donosi profit osobi koja je pro vodi; u d a n o m sluaju Staljinu, koji teko da razmilja o s a m o u b o j stvu. M n o g o je tee dati prognoze i prisiliti nekoga na potrebno djelovanje, ako to za njega nije profitabilno, ali ipak m o r a djelovati; u o v o m sluaju - demokracije. ekao sam ovaj trenutak da obja snim konkretnu sliku pravog stanja. Odbacite pogrenu m i s a o da ste suci u danoj situaciji, j e r su suci "oni". G. - " O n i " u p r v o m i u drugom sluaju. Znai, i m a m o posla sa sjenkama? R. - Ali jesu li injenice sjenke? M e u n a r o d n a e situacija biti izvanredna, ali ne i sjenka: ona je stvarna, i to vrlo stvarna. O v o nije u d o ; ovdje se odluuje o buduoj politici... Mislite li da je to djelo sjenki? G. - Da v i d i m o ; pretpostavimo da je va plan p r i h v a e n . . . Ali mi m o r a m o imati neto opipljivo, osobno, da bismo mogli obaviti pre govore. R. - Na primjer? G. - Neku osobu koja bi bila o p u n o m o e n i predstavnik. R. - Ali zato? S a m o zbog zadovoljstva upoznavanja s njim? Z b o g zadovoljstva razgovora? Imajte na u m u da takva osoba, u slu aju kad bi se pojavila, ne bi imala punomoi s peatima i g r b o v i m a koje bi mogla pokazati, ne bi nosila diplomatsku odoru, k a o "njihov" ovjek; ako bi neto rekla ili obeala, to ne bi imalo nikakvu pravnu vrijednost ili znaenje, kao pakt... Shvatite da " o n i " nisu drava; " o n i " su ono to je Internacionala bila prije 1917., i to je j o uvijek: 326

C r v e n a simfonija

nita i istodobno sve. Zamislite sami je li mogue da bi SSSR vodio pregovore sa slobodnim zidarima, m a k e d o n s k i m k o m i t a m a , ili hrvatskim ustaama. Ne bi li bio napisan nekakav pravni d o k u m e n t ? . . . Takvi paktovi poput Lenjinovog s njemakim g e n e r a l o m Staffom, ili T r o c k o g s " n j i m a " - sklapaju se bez pisanih d o k u m e n a t a i bez potpisa. Jedino je j a m s t v o njihove provedbe u injenici da je njihovo provoenje korisno za obje strane u paktu, to je j a m s t v o j e d i n a real nost pakta, koliko god velika bila njegova vanost. G. - S i m e biste poeli u o v o m sluaju? R. - Jednostavno: ve sutra bih kontaktirao B e r l i n . . . G. - U vezi s d o g o v o r o m za napad na Poljsku? R. - Ne bih poeo s t i m . . . Pokazao bih svoju popustljivost i na govijestio o d r e e n o nezadovoljstvo s demokracijama, p o v u k a o bih se iz p a n j o l s k e . . . To bi bio in ohrabrivanja; zatim bih dao nagovje taj o Poljskoj. Kao to vidite - nita kompromitirajue, no dovoljno da bi dio O K W - a (njemako vrhovno zapovjednitvo nap. pr.), bizmarkijanci, k a k o ih zovu, imali argumente s kojima bi izali pred Hitlera. G. - I nita vie? R. - Za poetak nita vie; ve to je velik diplomatski zadatak. G. - Govorei iskreno, imajui na umu ciljeve koji su do sada bili vodei u Kremlju, ne vjerujem da bi se danas itko usudio pred loiti tako radikalnu promjenu u meunarodnoj politici. Predlaem vam, R a k o v s k y , da se stavite u kou one osobe u Kremlju koja bi morala donijeti o d l u k u . . . Na temelju vaih razmatranja, argumenata, hipoteza i uvjeravanja, kako ja to vidim, bilo bi n e m o g u e ikoga uvjeriti. Ja o s o b n o , nakon to sam vas sasluao i istodobno, neu to poricati, pao pod snaan utjecaj vaih objanjenja i vae osobnosti, nisam ni u j e d n o m trenutku doao u napast pomisliti da bi njemako-sovjetski pakt bio neto ostvarivo. R. - M e u n a r o d n i e dogaaji buknuti s nezadrivom s n a g o m . . . G. - Ali to bi bio gubitak dragocjenog vremena. Razmislite o neem k o n k r e t n o m , neemu to bih m o g a o proslijediti kao dokaz vae istinitosti i povjerljivosti... U suprotnom, neu se usuditi prosli jediti informaciju o naem razgovoru; vrlo briljivo u je urediti, ali ona e otii u arhive Kremlja i tamo e ostati.

327

D e s Griffin

R. - Ne bi li se o n a mogla uzeti u obzir kad bi netko, ak i pot p u n o slubeno, razgovarao s nekom d r u g o m vrlo v a n o m o s o b o m ? G. - ini mi se da bi to bilo neto opipljivo. R. - Ali s k i m ? G. - To je s a m o moje o s o b n o miljenje, Rakovsky. Vi ste spo menuli konkretne osobe, velike financijere: ako se tono sjeam, govorili ste o n e k o m Schiffu, na primjer; zatim ste spomenuli nekoga tko je posjetio Hitlera s namjerom da ga financira. Postoje takoer i politiari i osobe na visokim poloajima, koji pripadaju "njima", ili im, ako hoete, slue. Netko od njih m o g a o bi nam biti od koristi da p o n e m o neto p r a k t i n o . . . Znate li n e k o g a ? R. - Ne mislim da je to n u n o . . . Razmislite: o emu biste se do govarali? Vjerojatno o planu koji sam ja iznio, nije li tako? Zato? U trenutnoj situaciji " o n i " ne trebaju uiniti nita u tom kontekstu; "njihova" misija je "ne initi". I zato ne biste mogli dogovoriti nikak vu pozitivnu akciju niti biste je mogli zahtijevati... Imajte to na umu i dobro razmislite. G. - ak i ako je tako, ipak nae o s o b n o miljenje m o r a imati svoju realnost, makar bila i neupotrebljiva... ovjeka, osobu koja bi potvrdila utjecaj koji pripisujete "njima". R. - Zadovoljit u vas, iako sam uvjeren u beskorisnost toga. V e s a m v a m rekao da ne znam tko je dio "njih", ali i m a m j a m c a u osobi koja ih sigurno poznaje. G. - U k o m e ? R. - U Trockom. Od njega sam saznao da je jedan od "njih" Wal ter Rathenau, dobro poznat iz Rapalloa. Vidite posljednjeg od "njih" koji je bio na politikoj i socijalnoj poziciji, budui da je on bio taj koji je probio gospodarsku blokadu SSSR-a. Unato injenici da je bio j e d a n od najveih milijunaa; naravno, to je bio i Lionel Roth schild. Sa sigurnou m o g u spomenuti s a m o ova imena. D a k a k o , m o g u spomenuti i o s o b e iji rad i osobnost ocjenjujem u potpunosti "njihovim", ali ne mogu potvrditi k o m e oni nareuju ili k o g a sluaju. G. - S p o m e n i t e neke od njih. R. - Kao institucije - Bank of Kuhn, Loeb & Co. na Wall Streetu; ovoj banci pripadaju obitelji Schiffa, Warburga, L o e b a i K u h n a ; ka em obitelji, s namjerom da istaknem nekoliko imena, j e r su svi oni meusobno povezani brakovima; zatim Baruch, Frankfurter, Altschul, 328

C r v e n a simfonija

Cohen, Benjamin, Strauss, Steinhardt, Blom, R o s e n m a n , L i p p m a n , L e h m a n , Dreifus, Lamont, Rothschild, Lord, M a n d e l , M o r g e n t h a u , Ezekiel, Lasky. Mislim da je to dovoljno; ako bih n a p r e g n u o p a m e nje, m o d a bih ih se sjetio j o , ali ponavljam, ne z n a m tko od njih pripada "njima", ne m o g u ak ni procijeniti da li im itko definitivno pripada; elim se ograditi od svake odgovornosti. Ali svakako mislim da bi bilo koja od osoba koje sam nabrojao, ak i oni koje ne pripa daju "njima", uvijek mogla doi do "njih", s bilo k a k v i m ozbiljnim prijedlogom. Naravno, neovisno od toga da li neka osoba pripada ili ne pripada "njima", ne m o e se oekivati izravan odgovor. O d g o v o r e dati injenice. To je nepromjenjiva taktika koju " o n i " koriste i na koju prisiljavaju druge. Na primjer, ako biste riskirali diplomatsku inicijativu, tada v a m ne bi bila potrebna metoda izravnog pristupa "njima"; dovoljno je ograniiti se na izraavanje misli, izlaganje ne kih racionalnih hipoteza, koje ovise o nepoznatim faktorima koji bi ih odredili. T a d a samo ostaje ekati. G. - Razumijete da u o v o m trenutku n e m a m imenik na raspola ganju, k a k o bih ustanovio tko su svi ti ljudi koje ste naveli; pretpo stavljam da su negdje vrlo daleko? Gdje? R. - V e i n a njih u Sjedinjenim Amerikim D r a v a m a . G. - M o l i m vas, shvatite da bismo, ako b i s m o se odluili na akciju, tome morali posvetiti puno vremena. Ali stvar je hitna, i to ne za nas, n e g o za vas, Rakovsky. R. - Za m e n e ? G. - Da, za vas. Sjetite se da e se vae suenje odrati vrlo brzo. Ne z n a m , ali mislim da se m o e pretpostaviti da ako sve ovdje ree no z a n i m a Kremlj, tada ih to mora zanimati prije nego to se pojavite pred s u d o m : to bi za vas bilo od presudnog znaenja. M i s l i m da je u vaem o s o b n o m interesu da nam predloite n e k o g pristupanijeg. Najvanije je pribaviti dokaze da ste govorili istinu, i to postii tije k o m nekoliko dana, a ne nekoliko tjedana. Mislim da bih vam, ako to moete osigurati, m o g a o dati gotovo sigurna j a m s t v a vezana uz m o gunost spaavanja vaeg ivota... U suprotnom sluaju ne j a m i m nita. R. - Na kraju u riskirati. Znate li da li je Davis u M o s k v i ? Da, veleposlanik Sjedinjenih Amerikih Drava. G. - M i s l i m da j e ; trebao se vratiti. 329

D e s Griffin

R. - Kao to vidim, samo mi iznimna situacija daje p r a v o , protiv pravila, da iskoristim slubenog posrednika. G. - Znai, m o e m o drati da je amerika vlada iza svega ovo ga... R. - Iza - ne i s p o d . . . G. - Roosevelt? R. - K a k o da z n a m ? M o g u samo zakljuivati. Cijelo ste vrijeme opsjednuti manijom politike pijunae. Da vas zadovoljim, m o g a o bih smisliti cijelu povijest; imam vie n e g o dovoljno mate, d a t u m a i istinitih dogaaja koji bi ostavili dojam istinitosti, to bi bilo blizu toga da izgleda oito. Ali nisu li opepoznate injenice j o oitije? A m o e t e ih nadopuniti vlastitom matom, ako elite. Pogledajte sami. Sjetite se jutra 24. listopada 1929. Doi e vrijeme kad e ovaj d a t u m za povijest revolucije biti vaniji od listopada 1917. Na dan 24. listo pada dogodio se slom newyorke burze, poetak takozvane "depresije", prava revolucija. etiri godine predsjednika Hoovera, g o d i n e su revolucionarnog napretka: 12 i 15 milijuna u trajku. U veljai 1933. zatvaranjem b a n a k a zbiva se posljednji udarac krize. T e k o je napra viti vie n e g o to je napravio kapital u slamanju "klasinog A m e r i kanca", koji je j o u svojim industrijskim temeljima i u gospodar skom pogledu bio podinjen Wall Streetu. D o b r o je poznato da sva ko nazadovanje u gospodarstvu, bilo ono vezano za drutva ili ivoti nje, pogoduje razvitku parazitizma, a kapital je veliki parazit. Ali ta amerika revolucija nije samo ila k tome da p o v e a vrijednost novca onih koji su ga imali pravo koristiti, traila je ak i vie. Iako je m o n o v c a politika m o , prije je ona bila upotrebljavana s a m o neizrav no, a sad je pretvorena u izravnu mo. Za ostvarenje te moi iskori stili su Franklina Roosevelta. Jeste li razumjeli? Obratite pozornost na sljedee: 1929. prva je godina amerike revolucije, u veljai T r o cki naputa Rusiju; slom se zbiva u listopadu... Financiranje Hitlera d o g o v o r e n o je u srpnju 1929. Mislite li da je sve to sluajnost? etiri g o d i n e H o o v e r o v e vlasti bilo je iskoriteno za pripremanje preuzi manja vlasti u Sjedinjenim Amerikim D r a v a m a i S S S R - u ; t a m o p o m o u financijske revolucije, a ovdje uz p o m o rata i poraza koji je uslijedio. M o e li v a m neki roman s d o b r o m matom biti oitiji od o v o g ? M o e t e pretpostaviti da provoenje plana na toj razini zahti j e v a p o s e b n o g ovjeka koji moe upravljati izvrnom vlau u 330

C r v e n a simfonija

Sjedinjenim A m e r i k i m Dravama, koji je bio p r e d o d r e e n za orga nizatora i donositelja odluka. Taj ovjek bili su Franklin i Eleanor Roosevelt. I dopustite mi da k a e m da ovo d v o s p o l n o bie nije samo ironija. O n o je moralo izbjei svaku mogunost Dalile. G. - Je li Roosevelt j e d a n od "njih"? R. - Ne z n a m da li je j e d a n od "njih" ili im je s a m o podanik. to vie elite? M i s l i m da je bio svjestan svoje misije, ali ne m o g u od rediti da li je djelovao pod ucjenom ili je bio j e d a n od onih na vlasti; injenica je da je ispunio svoj zadatak i ostvario sve to mu je bilo povjereno. Ne pitajte me vie, j e r vie ne znam. G. - U sluaju da se odlui kontaktirati Davisa, k a k o biste to uinili? R. - Prije svega morali b i s m o odabrati osobu poput "baruna"; on bi m o g a o biti od koristi... Je li j o iv? G. - Ne z n a m . R. - U redu, izbor osobe je va. Va se izaslanik m o r a predsta viti k a o povjerljiv, ali ne skroman, ve najbolje tajni opozicionar. R a z g o v o r se m o r a voditi p a m e t n o zbog proturjenog poloaja u koji su S S S R dovele takozvane europske demokracije svojim s a v e z o m protiv nacionalsocijalizma. To je sklapanje saveznitva s britanskim i francuskim imperijalizmom, sadanjim stvarnim imperijalizmom, u svrhu unitenja potencijalnog imperijalizma. Cilj izgovorenih rijei m o r a biti udruivanje lane sovjetske pozicije s j e d n a k o l a n o m p o zicijom a m e r i k e d e m o k r a c i j e . . . T a k o e r s m o prisiljeni podravati kolonijalni imperijalizam za obranu demokracije u Engleskoj i Fran cuskoj. K a o to vidite, pitanje m o e biti postavljeno na vrlo j a k i m logikim temeljima. N a k o n toga vrlo je lako oblikovati hipotezu o akcijama. Prvo: da ni S S S R ni Sjedinjene A m e r i k e D r a v e nisu zainteresirani za europski imperijalizam, i time se debata svodi na pi tanje o s o b n e hegemonije; na to da Rusija i S A D ideoloki i g o s p o darski ele unititi europski kolonijalni imperijalizam, izravno ili prikriveno. Sjedinjene Amerike Drave to ele ak i vie. A k o bi E u r o p a u n o v o m ratu izgubila svu mo, tada bi Engleska, koje ne bi imala svojih snaga, s nestajanjem Europe kao sile, od prvog dana s v o m svojom teinom i cijelim carstvom koje o b u h v a a englesko g o v o r n o podruje, ovisila o Sjedinjenim A m e r i k i m D r a v a m a , to bi bilo neizbjeno u politikom i g o s p o d a r s k o m p o g l e d u . . . 331

D e s Griffin

Analizirajte to ste uli u svjetlu ljeviarske zavjere, k a k o bi se reklo, bez okiranja amerikih buruja. Kad bi se stiglo do ove toke, m o gla bi se napraviti stanka od nekoliko dana. Tada, kada se primijeti reakcija, bit e n u n o krenuti dalje. Sad dolazi red na Hitlera. Ovdje se m o e ukazati na bilo koju agresiju: on je u potpunosti agresor, u tom pogledu n e m a sumnje. I tada se m o e postaviti pitanje: K a k v u bi zajedniku akciju mogli poduzeti S A D i Sovjetski Savez u pogledu rata izmeu imperijalista, ako bi se na to odluili? O d g o v o r bi m o g a o biti - neutralnost. P o n o v n o se treba sloiti: da, neutralnost, ali to ne ovisi s a m o o elji j e d n e strane, nego i o agresoru. Jamstvo neutralno sti postoji samo kad agresor ne m o e napasti ili mu to ne odgovara. Za ovu je svrhu nepogreiv odgovor napad agresora na drugu impe rijalistiku dravu. Odatle je vrlo lako prijei na izraavanje nunosti i moralnosti, vezano za j a m s t v o sigurnosti, provociranje s u k o b a m e u imperijalistima, ako se taj sukob ne dogodi sam po sebi. I a k o to u teoriji b u d e prihvaeno, a to e i biti, m o e se prijei na odreivanje akcija u praksi, koje bi bile samo stvar tehnike. O v o je shema: 1) Pakt s Hitlerom za m e u s o b n u podjelu e h o s l o v a k e i Poljske (bolje Poljske). 2) Hitler e pristati. Ako je u stanju prihvatiti blef osvajanja, o d n o s n o dijeljenja neeg u saveznitvu sa S S S R - o m , tada e imati p u n o j a m s t v o da e se demokracije slomiti. N e e vjerovati njihovim verbalnim prijetnjama, j e r zna da su oni koji prijete ratom istodobno pobornici razoruanja, i njihovo razoruanje je realno. 3) D e m o kracije e napasti Hitlera, a ne Staljina; rei e ljudima kako, iako su obojica krivi za agresiju i podjelu, iz stratekih i loginih razloga moraju poraziti prvo j e d n o g , pa drugog: prvo Hitlera, pa Staljina. G. - Ali nee li nas prevariti s istinom? R. - K a k o ? Da li se Staljin liava slobode djelovanja da bi u d o voljnoj mjeri p o m o g a o Hitleru? Zar mu ne dajemo u ruke m o g u n o s t nastavljanja rata meu kapitalistima do posljednjeg ovjeka? i m e bi ga mogli napasti? Iscrpljene drave zapada ve e imati dovoljno posla s unutranjom komunistikom revolucijom, koja bi u tom sluaju mogla pobijediti. G. - A ako Hitler postigne brzu pobjedu, i poput N a p o l e o n a m o bilizira cijelu Europu protiv SSSR-a? R. - To je sasvim n e m o g u e ! Zaboravljate na postojanje S A D - a . Zanemarujete snaan faktor, jedan od vanijih. Nije li prirodno da e 332

C r v e n a simfonija

S A D , oponaajui Staljina, sa svoje strane p o m o i d e m o k r a t s k i m dravama? A k o netko koordinira p o m o objema skupinama boraca, moe bez pogreke raunati na stalno produljenje rata. G. - A J a p a n ? R. - Nije li im Kina dovoljna? Neka im Staljin j a m i svoje nemijeanje. Japanci su vrlo skloni samoubojstvu, ali ne do te mjere da istodobno napadnu i Kinu i SSSR. Jo neke primjedbe? G. - N e , kad bi ovisilo o meni, ja bih p o k u a o . . . Ali vjerujete li da i z a s l a n i k . . . ? R. - Da, vjerujem. Nisam imao prilike razgovarati s njim, ali o b ratite pozornost na j e d a n detalj: imenovanje Davisa postalo je poz nato u s t u d e n o m 1936.; m o r a m o pretpostaviti da je Roosevelt razmi ljao o tome da ga poalje p u n o prije i s tim na umu poeo pripremne korake; obojica z n a m o da razmatranje stvari i slubeno objanjenje imenovanja traje dulje od dva mjeseca. Oito je imenovanje bilo d o g o v o r e n o u k o l o v o z u . . . A to se dogodilo u k o l o v o z u ? U kolovozu su Zinovjev i K a m e n e v ubijeni. M o g a o bih se zakleti da je svrha nje g o v o g imenovanja bila novo ukljuivanje u Staljinovu politiku. Da, svakako to mislim. S kakvim je unutranjim oduevljenjem m o r a o putovati, vidjevi kako j e d a n za drugim padaju efovi opozicije u " i s t k a m a " koje slijede j e d n a za drugom. Znate li, je li bio nazoan na suenju R a d e k u ? G. - Jest. R. - Vidjet ete ga. Razgovarajte s njim. On to oekuje ve mjesecima. G. - N o a s m o r a m o zavriti. Ali prije nego to se rastanemo, e lio bih znati j o neto. Pretpostavimo da je sve o v o istina i da se us pjeno provede u djelo. " O n i " e postaviti konane uvjete. to mislite, kakvi e oni biti? R. - To nije teko pretpostaviti. Prvi e uvjet biti prestanak p o gubljivanja komunista, ili trockista, kako ih zovete. T a d a e, naravno, zahtijevati osnivanje nekoliko zona utjecaja, kao to sam s p o m e n u o . Granice koje e morati podijeliti formalni k o m u n i z a m od o n o g pra vog. To je najvaniji uvjet. Postojat e obostrani ustupci za obostranu p o m o n e k o vrijeme, dok e se plan provoditi u djelo. Na primjer, vi djet ete paradoksalni fenomen da hrpa ljudi, Staljinovih neprijatelja, radi u njegovu korist; oni nee nuno biti proleteri, ni profesionalni 333

D e s Griffin

pijuni. Pojavit e se utjecajni ljudi u drutvu, ak na vrlo visokim poloajima, koji e pomagati Staljinovu formalnom k o m u n i z m u kad postane, ako ne pravi, o n d a bar objektivni k o m u n i z a m . Jeste li me ra zumjeli? G. - M a l o ; zamatate stvari u tako neprozirne sofizme. R. - A k o je n u n o , za kraj, o n d a se m o g u izraziti o v a k o . Da v i d i m o da li u biti u stanju pomoi u razumijevanju. Poznato je da je m a r k s i z a m bio zvan hegelijanizmom, pa je to pitanje vulgarizirano. Hegelijanski idealizam je rairena prilagodba, za neobavijeteni za pad, razumijevanje prirodnog misticizma Barucha de Spinoze. " O n i " su spinozisti: m o d a je obrnuto, tj. spinozizam je " o n i " , d o k god je on samo inaica koja odgovara epohi "njihove" vlastite filozofije, koja je m n o g o starija i na m n o g o vioj razini. Nakon svega, hegelijanac, i time i pristaa de Spinoze, bio je odan svojoj vjeri, ali samo privremeno, taktiki. Stvari ne stoje onako kako je tvrdio marksizam, da kao re zultat uklanjanja kontradikcija nastaje sinteza. Iz rezultata sukoblja vanja m e u s o b n e fuzije, iz teze i antiteze, nastaje sinteza, realnost, istina, kao zavrni sklad izmeu subjektivnog i objektivnog. Ne vi dite li to? U M o s k v i je k o m u n i z a m ; u N e w Yorku kapitalizam. To je isto kao i teza i antiteza. Analizirajte oboje. M o s k v a je subjektivni k o m u n i z a m , ali kapitalizam - objektivno - dravni kapitalizam. N e w York: kapitalizam subjektivno, ali k o m u n i z a m objektivno. Sinteza osobnosti, istina: financijska Internacionala, kapitalistiko-komunistiko j e d n o . " O n i . "

***
Sastanak je trajao oko est sati. Jo sam j e d n o m dao m a l o droge R a k o v s k o m . D r o g a j e , oito, dobro djelovala, iako sam to m o g a o pri mijetiti samo po odreenim simptomima zainteresiranosti. Ali mis lim da bi R a k o v s k y j e d n a k o govorio i u n o r m a l n o m stanju. N e d v o j b e n o je tema r a z g o v o r a zadirala u njegovu specijalnost i imao je strastvenu elju izloiti sve o emu je govorio. Jer, ako je to bila istina, velik je napor bio uloen u postizanje trijumfa njegove ideje i plana. A k o to nije bila istina, onda je to bila izvanredna fantazija i divan manevar za spaavanje njegovog ve gotovo izgubljenog ivota. Moje miljenje o tome to sam uo ne moe biti ni od kakve va nosti. Moje obrazovanje nije dovoljno da bih shvatio univerzalnost i 334

C r v e n a simfonija

granice reenoga. Kad se Rakovsky dotakao najbitnijeg dijela razgo vora, i m a o s a m isti osjeaj kao kad sam se prvi put vidio na rendgen skom ekranu. Moje iznenaene oi vidjele su neto nejasno i m r a n o , ali istinito. Neto poput prikaze; morao sam koordinirati njegov lik i pokrete, o d n o s e i akcije do stupnja do kojeg je bilo m o g u e pogaati p o m o u logike intuicije. Mislim da s a m tijekom nekoliko sati p r o m a t r a o "rendgensku snimku revolucije" na svjetskoj skali. M o g u e je da je djelomino bila pogrena, izobliena zahvaljujui okolnostima ili o s o b a m a koje su je reflektirale; nisu la i pretvaranje bez razloga doputeni u revolu cionarnoj borbi i prihvaeni kao moral. A Rakovsky, strastveni dijalektiar velike kulture i prvoklasni govornik, prije i iznad svega je revolucionarni fanatik. Proitao sam razgovor p u n o puta, ali svaki put i m a o sam osje aj da je u meni budio osjeaj nekompetentnosti u tom podruju. O n o to mi se do tada, kao i cijelom svijetu, inilo istinom i oiglednom realnou, n e p o k r e t n o m i stalnom, pretvorilo se u gustu maglu. Po javile su se o g r o m n e , nemjerljive, nevidljive sile s kategorikim imperativom, nepokorne, lukave i divovske istodobno; neto poput elektriciteta, m a g n e t i z m a ili gravitacije. U nazonosti o v o g fantasti nog otkria osjeam se k a o ovjek k a m e n o g doba, ija je glava j o uvijek p u n a primitivnih praznovjerja u vezi s prirodnim fenomenima, koji se odjednom prebacio u Pariz dananjeg doba. Zapanjen sam ak i vie no to bi on bio. Puno se puta nisam slagao. Isprva sam s a m o g sebe uvjerio da je sve to je Rakovsky rekao bio proizvod njegove izvanredne mate. Ali ak i kad sam se uvjerio da sam igraka u r u k a m a najveeg pisca novela, uzalud sam p o k u a v a o pronai dovoljno snage, logikog raz miljanja, ak i ljudi s dovoljno velikom osobnou, koji bi bili u sta nju objasniti taj ogroman napredak revolucije. M o r a m priznati da, ako su te sile ovdje sudjelovale, kao i razmi ljanja i ljudi koji se slubeno spominju u pisanoj povijesti, u tom slu aju priznajem revoluciju kao udo naeg doba. N e , kad sam sluao R a k o v s k o g , nisam m o g a o prihvatiti da je mala grupa idova koji su emigrirali iz L o n d o n a postigli da ovaj "duh revolucije", kojeg je Marx prizvao u prvim reenicama manifesta, izraste u dananju divovsku realnost i opu prijetnju.

335

D e s Griffin

Bez obzira na to da li je Rakovsky rekao istinu ili ne, da li je taj na snaga k o m u n i z m a meunarodni kapital, j a s n o mi je da su Marx, Lenjin, Trocki i Staljin nedovoljno objanjenje o n o g a to se dogaa. Pitanje je da li su ti ljudi, koje Rakovsky s gotovo religioznim drhtanjem u glasu naziva "oni", stvarni ili izmiljeni. Ali ako " o n i " ne postoje, tada u o njima morati rei o n o to je Voltaire rekao za Boga: " O n mora biti izmiljen", jer j e d i n o tako m o e m o objasniti p o stojanje, irinu i snagu ove svjetske revolucije. Na kraju, ne n a d a m se da u je vidjeti. Moja mi pozicija ne do puta s velikim o p t i m i z m o m gledati na mogunost da u j o d u g o i vjeti. Ali samoubojstvo europskih burujskih drava, o kojem je Ra kovsky govorio i za koje dokazuje k a k o je neizbjeno, bilo bi za m e n e , koji sam iniciran u tajnu, mjerodavan i definitivan dokaz.

***
Kad su R a k o v s k o g odveli u tamnicu, Gabrijel je ostao n e k o vri j e m e zadubljen u sebe. Pogledao sam ga, ne vidjevi ga: zapravo su moje vlastite ideje i koncepti izgubili tlo pod svojim nogama, i n e k a k o bili iskljueni. " K a k o gleda na sve o v o ? " pitao je Gabrijel. " N e z n a m , ne z n a m " , odgovorio sam, i rekao istinu, ali i d o d a o : " M i s l i m da je o v o izvanredan ovjek, i ako i m a m o posla s krivotvo rinom, o n d a je iznimna; u svakom sluaju, rije je o geniju." " Z a t o bismo, ako b u d e m o imali vremena, morali izmijeniti gle d i t a . . . uvijek sam zainteresiran za tvoje miljenje svjetovnjaka, dok tora. Ali sada se m o r a m o sloiti u vezi s naim programom. Potreban si mi kao profesionalac, ali kao skroman ovjek. O v o to si uo, zbog svoje specifine funkcije, mogao bi biti dim i vjetar koji ga nosi, ali i neto iju vanost ne prelazi nita drugo. Ovdje je umjerena termi nologija neprimjerena. Imajui na umu o v o posljednje, j a k osjeaj predostronosti tjera me na to da ograniim broj ljudi koji za to zna ju. T r e n u t n o z n a m o samo ja i ti. ovjek koji je rukovao magnetofo n o m ne zna francuski. injenica da nismo priali na ruskom nije bio moj hir. Ukratko: bit u ti zahvalan ako bude prevoditelj. Odspavaj nekoliko sati. S a d a u izdati nune instrukcije da se tehniar i ti d o govorite o vremenu, i to je prije mogue mora prevesti i zapisati 336

C r v e n a simfonija

razgovor koju e ti on reproducirati. Bit e to teak p o s a o ; ne m o e upotrijebiti pisau mainu, a magnetofon e se morati putati vrlo sporo. Kad zavri s francuskom verzijom, ja u je proitati. N e k o liko primjedbi i natpisa bit e nuni, i ja u ih dodati. Z n a li se slu iti p i s a o m m a i n o m ? " " V r l o loe, vrlo sporo, s a m o s dva prsta." " N e k a k o e m o to dogovoriti. M o l i m te, napravi to manje p o greaka." Gabrijel je p o z v a o ovjeka. Dogovorili smo se da p o n e m o rad u jedanaest, a bilo je skoro sedam. Otili s m o malo odspavati. Pozvali su me na vrijeme. Sjeli s m o u mojoj maloj sobi. Gabrijel je zahtijevao da napravim dvije kopije prijevoda. Na pravio sam tri, namjeravajui jednu skriti za sebe. Prihvatio sam taj rizik, d o k je on otiao u Moskvu. Nije mi ao to sam i m a o hrabrosti to uiniti.

*** EPILOG
K a o to je d o b r o poznato, Staljin je posluao savjet R a k o v s k o g . Dolo je do pakta s Hitlerom. A Drugi svjetski rat posluio je u inte resu revolucije. Tajna te promjene u politici moe se shvatiti iz kasnijih raz govora izmeu Gabrijela i doktora L a n d o w s k o g , koji su objavljeni u kasnijem poglavlju Crvene simfonije. Ovdje su neki dijelovi razgo vora: G A B R I J E L - Sjea li se razgovora s R a k o v s k i m . . . Z n a da nije osuen na smrt? Pa, znajui sve o v o nee biti iznenaen to je drug Staljin odluio k a k o bi bilo m u d r o isprobati taj n a o k o nevjerojatan p l a n . . . U njemu se nita nije riskiralo, a s druge strane, m o g l o se d o biti m n o g o . . . A k o napregne svoje pamenje, moi e razumjeti ne koliko stvari. D O K T O R - Svega se sjeam prilino dobro. Ne zaboravi da sam dvaput uo razgovor, i zatim ga dvaput napisao, a i preveo g a . . . Moe li mi rei jesi li to saznao o ljudima koje Rakovsky zove "oni"? G. - Da bih ti pokazao svoje povjerenje, rei u ti - ne! Ne zna mo zasigurno tko su "oni", ali je u zadnji tren p o t v r e n o m n o g o toga 337

D e s Griffin

to je R a k o v s k y rekao; na primjer, istina je da su Hitlera financirali bankari s Wall Streeta. Jo m n o g o toga je istina. Sve te mjesece dok se nismo vidjeli posvetio sam ispitivanju informacija koje s m o dobili od R a k o v s k o g . Istina je da nisam uspio ustanoviti koji su tono ljudi te vane osobe, ali injenica je da postoji neka vrsta kruga koji se sas toji od financijera, politiara, znanstvenika, i ak crkvenih velikodos tojnika, velikog bogatstva i utjecaja, koji se nalaze na visokim du nostima; ako bih procjenjivao njihov poloaj (uglavnom posredniki) po rezultatima, on se ini udnim i nerazjanjivim, b a r e m u svjetlu uobiajenih k o n c e p a t a . . . jer zapravo imaju veliku slinost s idejama k o m u n i z m a . N a r a v n o , s vrlo specifinim komunistikim idejama. No ostavimo ta pitanja koja se tiu kompleksnosti, usmjerenja i profila po strani; objektivno, kako bi Rakovsky rekao, oni, slijepo imitirajui Staljina u akcijama i grekama, izgrauju k o m u n i z a m . Slijedili su ri jei R a k o v s k o g g o t o v o doslovno. Nije bilo nieg konkretnog, ali nije bilo odbijanja, ni raskrinkavanja. Naprotiv, pokazali su veliko zani manje za sve. Veleposlanik Davis paljivo je s p o m e n u o zadnja sue nja i otiao toliko daleko da je nagovijestio da bi se p u n o postiglo u oima j a v n o g mnijenja u SAD-u kad bi Rakovsky u bliskoj budunosti bio pomilovan. Bio j e , naravno, p o m n o promatran tijekom suenja u oujku. Bio je na svima; nismo mu dopustili da sa s o b o m d o v e d e tehniko osoblje, da b i s m o sprijeili "brzojavljanje" s optuenima. On nije profesionalni diplomat i ne zna odreene procedure. Bio je obvezan promatrati, pokuavajui pogledom rei m n o g o , k a k o mi se inilo; mislimo da je podigao raspoloenje Rosenholzu i R a k o v s k o m . Potonji je potvrdio zanimanje koje je na suenju p o k a z a o Davis te priznao da mu je ovaj pokazao tajni znak m a s o n s k o g pozdrava. Postoji j o j e d n a udna stvar, koja nije mogla biti krivotvorena. U zoru 2. oujka primili smo radio-poruku s neke vrlo j a k e stanice: "Pomilovanje ili e nacistika prijetnja n a r a s t i " . . . Poruku je ifriralo nae vlastito veleposlanstvo u Londonu. Jasno je da je to bilo neto vrlo v a n o ! Dr. - Ali prijetnja nije bila stvarna? G. - K a k o ne? Rasprave su zavrile 12. oujka na V r h o v n o m sudu, i u devet naveer sud je zapoeo svoje razmatranje. Istog dana u 5:30 ujutro, Hitler je naredio svojim divizijama da uu u Austriju. Naravno da je to bila vojna promenada! Zar nije bilo dovoljno razloga 338

C r v e n a simfonija

da bi se u to sumnjalo? Ili s m o trebali biti toliko glupi da zanema rimo Davisa, radiogram, ifru, podudarnost invazije s p r e s u d o m i utnju E u r o p e kao sluajnosti? Ne, zaista " i h " n i s m o vidjeli, ali s m o im uli glas i razumjeli njihov jezik.

***
Napomena prevoditelja Crvene simfonije
Zaista bi bilo suvino napisati dugaak k o m e n t a r o v o g iznimnog materijala. D o v o l j n o je rei oito - ovo je j e d a n od najvanijih poli tikih d o k u m e n a t a 20. stoljea. M n o g i su od nas znali ovdje iznesene injenice desetljeima, no prvi s m o put dobili briljantnu, podrobnu izjavu "njihovog" ovjeka. Rakovsky je oito bio j e d a n od "njih". Unutranji dokazi u materijalu, kao i okolnost da su se svi nak nadni dogaaji odigrali tono po navedenoj formuli, dokazuju istini tost o v e prie. O v a bi knjiga trebala biti osnovno tivo svima koji ele znati to se diljem svijeta dogaa, i zato, kao i to se moe uiniti da se zausta ve r e v o l u c i o n a r n a osvajanja: m o monetarne emisije mora biti vrae na s v i m d r a v a m a . A k o se to ne uini na vrijeme, k o m u n i z a m e pobijediti. G e o r g e Knupffer

339