Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju

Kolegij: Kolonizacija i romanizacija antikog Ilirika Mentor: dr. sc. Ivana Jadri-Kuan Student: Josipa Zeli

Grka kolonizacija jadranskog prostora(Issa i Pharos)

(Seminarski rad)

Zadar, 23.travnja 2012.

Grka kolonizacija i prisutnost Grka na Jadranu Veina grkih kolonizacijskih pokreta zapoinju u razdoblju od 8. do 5. st.pr.K. u tom je razdoblju osnovano oko 700 kolonija po Sredozemnom i Crnom moru. U to vrijeme na podruju Jadranskom moru bilo je malo grkih kolonija. Bile su samo na sadanjoj albanskoj obali (Orikos, Apollonija, Dyrrachium i Lissos), zajedno s vanim trgovakim naseljem Atenjana i Etruana u Spini na sjeveru Jadrana, juno od Venecije. Sva ova naselja su osnovana u kasnijem dijelu arhajskog razdoblja (6. stoljee pr. Kr.). Za razliku od ostatka Sredozemlja i Crnog mora, Jadran je bio jedino slobodno podruje na zapadu gdje su se Grci mogli naseliti u 4. st. pr. Kr. Podruje Jadrana rano je postalo predmet interesa antikih Grka o emu svjedoe grki mitovi i legende. 735. pr. Kr. Korinani su kod Krfa porazili Liburne, no usprkos tome mo Ilira na jadranskom podruju ostaje toliko jaka da Grci jo dugo vremena nisu mogli raunati na prodor i uvrivanje na dananjoj hrvatskoj obali. Situacija se mjenja tek poetkom 4. st. pr. Kr. Posljedice grke kolonizacije su: irenje grke kulture, kulturni utjecaj drugih naroda na grke, raspadanje ilirske rodovne zajednice porodice, patrijarhalno ropstvo, razvoj brodogradnje, trgovina, nove kulture, nove poljoprivredne kulture.1 Grka prisutnost na Visu prema arheolokom materijalu vidi se jo od 6. St. Pr. Kr. No u to vrijeme za sada ne moemo govoriti o postojanju neke kolonije na otoku. Nejasnoe oko vremena osnutka i samog osnivaa Isse, rijeit e daljnja arheoloka istraivanja. Tradicionalno je tumaenje da je grki vladar iz Sirakuze na Siciliji Dionizije stariji sukladno svojoj politici na Jadranu osnovao koloniju na Visu, to se prema Grgi Novaku dogodilo 397.g.pr.Kr. naravno postoje i druga tumaenja pa tako npr. prema grkom povjesniaru Diodoru Issa je osnovana 385.g. pr. Kr.2 Godine 385.-384.pr.Kr. kolonisti s otoka Parosa u Egejskom moru, osnivaju uz pomo Dionizija Far(Pharos), dananji Stari Grad na Hvaru na mjestu sruenog Ilirskog naselja i naselje odmah ograuju zidinama. Iliri s otoka Hvara su se pobunili protiv osnivanja grke kolonije i u pomo im stie 10 000 Ilira s kopna, Farani u pomo pozivaju Dionizijevu mornaricu (stacionirana u Lissi Grga Novak pretpostavlja da je rije o Issi).3 U bitci do koje je dolo kako nas izvjeuje antiki pisac Diodor, Grci su izborili potpunu pobjedu.4 Kao svjedoanstvo o tim vremenima imamo nadgrobni spomenik(stelu) pravokutnog oblika napravljen od bijelog vapnenca, koji su postavili graani grke kolonije Isse grkom ratniku Kaliji koji je poginuo junakom smru u pomorskoj bitci protiv Ilira. Na prednjoj strani stele, ispod jednostavne profilacije, urezan je dosad najstariji poznati natpis u stihovima sastavljen u Hrvatskoj, a datiran je u 4. st. pr. Kr.5 Takoer imamo i natpis iz Farosa koji govori o pobjedi grkih Farana i saveznika nad ilirskim starosjediocima Jadasinima koji datira u 4.st.pr.Kr6 Samostalnost Isse(Visa)
1 2 3 4 5 6

Novak G., 2004., 10. Novak G., 2004., 11. Novak G., 2004., 11-12. Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 52. Majnari M., 2003., 13. Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 40.

Nakon Dionizijeve smrti godine 367. pr.Kr. njegova drava zapada u veliku krizu, to Issa i Pharos iskoritavaju kako bi se osamostalili i tako postaju samostalni polisi tj. grad-drave. Issa se razvija u snano pomorsko i trgovako sredite te je iskoristivi svoj poloaj poela uspostavljati trgovake veze s Ilirskim plemenima. Issa iri utjecaj na susjedne otoke: prvo uporite osniva u selu Lumbardi na istonoj strani Korule naziv kolonije je nepoznat.7 Svjedoanstvo o tom dogaaju ostalo je zabiljeeno na znamenitoj Lumbardskoj psefizmi. Psefizma se sastoji od nekoliko ulomaka grkog natpisa, a radi se o ureenju zemljinih odnosa izmeu stanovnika novoosnovane kolonije, tj. sklapanju ugovora izmeu isejaca i vlasnika zemljita. Imovinski odnosi grkih naseljenika na Koruli se reguliraju, a daje se i popis naseljenika kojih je vjerojatno bilo i vie od 200. Na natpisu je sauvano 158 to potpunih, to fragmentiranih imena. Osim dorskih, spominje se i mnogo imena ilirskog podrijetla. Najstariji je sauvani pisani spomenik iz naih krajeva, a pronaena je 1877. g. Tekst je podijeljen u tri stupca, prema pripadnosti trima dorskim filama iznad kojih je stupac kontinuiranog teksta. U svim dorskim gradovima-dravama graanstvo se djelilo na 3 dorske file: Dimane, Hile i Pamfile. Spominje se i gradnja gradskih zidina kojima nije naen trag. Natpis se datira u prvu polovicu 3.st.pr.Kr.8 Takoer Issa osniva i druge kolonije kao to su Tragurij(dananji Trogir) i Epetij(dananji Strobe) na obali. Issa je bila samostalan grad-drava od 4. pa do sredine 1. st. pr. Krista kada pada pod rimsku vlast.9 Issa je bila nezavisan polis do graanskog rata imeu Cezara i Pompeja. Godine 46. gubi samostalnost, a za doba Augusta je postala oppidum civium Romanorum.10 Iliri i grke kolonije Sredinom 3.st.pr.K. utemeljena je ilirska kraljevina pod vodstvom plemena Ardijejaca, koja se rasprostirala otprilike od neretvanskog podruja do sredinje Albanije. Prvi poznati vladar je bio Pleurat kojeg je nasljedio Argon, a kasnije njegova ena Teuta. Grke kolonije na obali i otocima postupno dolaze pod vlast Ilira, ije je sjedite bilo u dananjem Risnu. Dolo je do opsade Isse, koju je vodio Teutin vojskovoa Demetrije Faranin, hvarski Grk. Opsada je bila dugotrajna i neuspjena. Zastraeni ilirskim malim laama, Viani su u pomo pozvali Rimljane. Rim pristaje pomoi, isprva diplomatskim putem, no kako Teuta odbija uope i primiti rimskog poslanika, zapoinje sukob koji je ujedno oznaio i prvi ilirski rat. Zavretkom prvog ilirskog rata rimska vojska se povlai s Jadrana osnovavi novu dravu sa sreditem u Faru na otoku Hvaru. Zatim sljedi drugi ilirski rat u kojem rimska vojska zauzima Far i kako izvjeuje Polibije ga unitava do temelja. Kasnije Issa gubi status vanog vojnog uporita kakav je imala u doba ilirsko-rimskih ratova, a vojno sredite postaje Ravena.11 Issa(Vis)

7 8 9

Novak G. 2004., 12-13. Zaninovi M., 1997., 79. Novak G., 2004., 12. Sui M., 2003., 62. Novak G., 2004., 14-15.

10 11

Dionizijev utvreni grad nalazio se na podruju danas znanom kao Gradina, te na poluotoiu Prirovo, na samom ulazu u luku.12 Danas se moe jasno identificirati gradski perimetar s ostatcima zidina, veliina gradskog areala i opi raspored urbanog prostora s osnovnim komunikacijama, to se sve sauvalo i u rimsko doba kad su bili dograeni novi objekti.13 Isejske zidine graene u 4.st.pr.Kr. uzdiu se od mora kod Prirova do vrha breuljka zatim idu prema zapadu i opet skreu prema moru. Zidine su graene u tehnici emplekton to znai da im je unutarnje i vanjsko lice bilo izraeno od veih pravilno klesanih kamenih blokova izmeu kojih se umetala kamena ispuna od manjeg kamena. Kameni blokovi su slagani bez uporabe buke. Zapadni bedem je dugaak oko 300m, sjeverni oko 240m, istoni oko 280m dok juni bedem onaj prema moru nije jo pronaen.14 Isejske nekropole Od drugih grkih spomenika imamo ostatke jugozapadne nekropole na Martvilu. Arheoloki lokalitet Martvilo nalazi se iza sportskog centra i predstavlja jedino helenistiko (starogrko) groblje u Hrvatskoj. Tijekom vremena ono je u velikoj mjeri uniteno tako da je danas sauvana samo petina njegove prijanje veliine. Nekropola, tj. groblje antike Isse, se nalazila izvan zapadnih gradskih zidina, na predjelu koji je ba zbog toga to se na njemu pri dubljem kopanju nailazilo na grobove dobio slavenski naziv Martvilo. Velik dio isejskih grobnica pretraen je i uniten bez arheoloke kontrole i evidencije. Izuzetak ine nekoliko grobnica koje je splitski Arheoloki muzej istraio 1955. godine i koje predstavljaju glavni izvor za poznavanje pogrebne prakse iz helenistikog doba u Issi. Na nekropoli prevladavaju grobovi izraeni od velikih kamenih ploa koje su okomito poloene u zemlju na nain da formiraju grobnu raku a iznad njih se nalazi poklopnica sastavljena od jednog, dva ili tri dijela. Dno groba nije poploano nego je pokojnik polagan izravno u zemlju ili katkad na sitno morsko alo. U grobnicama se pokapanje vrilo inhumacijom i u njima su nekad pokapane itave obitelji to je rijetko u helenskom svijetu. Nad kamenim grobnicama nalazila se stela koja je obiljeavala grob. To su uglavnom jednostavnije stele koje pri vrhu imaju trokutni zabat, dosad je pronaena samo jedna stela koja ima obli zavretak tzv. Omegaform koji je karakteristian za Grku.15 U grobovima su najei grobni prilozi: oinohoe(vr za vino), pelike(posuda za vodu), skifos(aa), unguentarij(boica za mirisava ulja i masti), pikside(kozmetika posudica) itd. Neki grobovi su sadravali terakotne figurice, itave amfore, nakit i sl. Takoer su naene keramike posude Gnathia stila. Na nekropoli na Martvilu u tijeku su radovi na stvaranju arheolokog parka pa su na njoj ve postavljene kopije stela ispred pojedinih grobova.16 Druga isejska nekropola nalazila se na suprotnoj strani grada na predjelu poznatom kao Vlaka njiva, mjestu gdje je danas hotel Issa. Najstariji dio groba ine helenistiki ukopi iz 4.st.pr.Kr.
12 13 14 15 16

Sanader M., 2001., 122. Sui M., 2003., 35. argo B., 2004., 15-16. argo B., 2004., 29-31. argo B., 2008., 87.

Ova nekropola je manja od one na Martvilu. Istraivanjima je ukupno pronaeno 249 grobova od kojih su 98 helenistiki a ostali rimski datirani od 1.st.pr.Kr. do kasne antike. Nekropola je unitena gradnjom hotela te njeni ostatci nisu vidljivi. Grobovi su izraeni od okomito postavljenih kamenih ploa, pronaen je velik broj rimskih urni te grobova bez arhitekture. Istraivanjima nisu pronaene stele. Grobni prilozi su slini onima iz jugozapadne nekropole.17 Jedan od najvrjednijih nalaza je glava grke boice lova Artemide koja predstavlja jedan od najznaajnijih bronanih spomenika u Hrvatskoj. Glava je pripadala bronanom kipu visokom oko 150cm, originalan je grki rad s kraja 4.st.pr.Kr. ili poetka 3.st.pr.Kr.18 Isejski novac Od prve polovice 4. st. pr. Kr. Issa kuje i vlastiti novac, dosad sav novac koji je pronaen je kovan u bronci. Najstariji grki novac pronaen na podruju Isse su stateri Korinta i Dirahija, kovani izmeu kasnog 5. i sredine 4.st.pr.Kr. Novac koji je kolao nakon utemeljenja Isse pripada bronanom novcu Dionizija Sirakukog, zatim novcu Heraklije i Pharosa. Prvotnu seriju isejskog novca emitiranu sredinom 4.st.pr.Kr. predstavljaju prekovi sirakukog novca na aversu, s prikazom glave mladia, a na reversu je prikaz dupina. Drugi primjerci novca na aversu imaju prikaz mlade ene a na reversu osmokraku zvijezdu. Rimski novac u Issi se pojavljuje krajem 3.st.pr.Kr.19 Strateki poloaj Isse Zahvaljujui svom dominantnom poloaju usred Jadrana Issa od samog utemeljenja postaje i kroz povijest ostaje vrlo znaajna strateka toka u navigaciji i trgovini. Luka Isse je smjetena na dnu brijega na kojem je utemeljen grad i protezala se uokolo poluotoka Prirova i gotovo do dna uvale Stonca. Danas se nalazi pod morem. Graena je od velikih blokova, bez uporabe vapnene buke tehnika zidanja je ista kao i kod zidanja zidina grada. To upuuje na zakljuak da je luka sagraena u isto vrijeme kad i zidine grada, tj. u 4.st.pr.Kr. pa se radi o najstarijim sauvanim ostatcima neke luke u Hrvatskoj. U istonom dijelu luke su istraivanjima utvreni ostatci nekoliko velikih ara(dolium) koje su bile ukopane. Vjerojatno su sluile kao posude za uvanje poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno itarica i tekuine i kao posude u kojima se uvala iva riba i drugi morski organizmi do njihove prodaje. Takoer vane su i amfore koje su pronaene u uvali Vela Svitanja na sjevernoj strani otoka. Tijekom istraivanja izronjeno je 634 amfore.20 Pharos(Stari Grad na Hvaru) Pharos su naselili tj. kolonizirali Grci s Pharosa godine 385.-384.pr.Kr. uz pomo Dionizija.21 Podruje koje su Parani naselili jest sjeverni, sredinji dio Hvara na kraju Starogradskog zaljeva (Vala ili Starogrojica), gdje poinje plodna ravnica, i gdje postoje izvori pitke vode. Budui da
17 18 19 20 21

argo B., 2004., 32. argo B., 2004., 42. argo B., 2004., 45. Majnari M., 2003., 136-139. argo B., 2004., 85.

je ova sredinja zona bila najplodniji dio otoka, bila je nastanjena ve od ranog neolitika (oko 6000 godina pr. Kr.). Nekoliko utvrda - gradina - i brojni grobni humci navode na pomisao da je to podruje bilo nastanjeno i u razdoblju kad su stigli Grci s Parosa. Postoje pretpostavke da je domorodako naselje postojalo na mjestu gdje je sagraen Faros, ali vrstih dokaza jo uvijek nedostaje. Meutim, takoer je mogue da je arhajska parska naseobina Anchiale, koju Stjepan Bizantinac (6. stoljee) samo spominje, mogla biti ovdje. Nekoliko krhotina iz Staroga Grada atikih crno figuralnih vaza koje se uvaju u Arheolokom muzeju u Zagrebu, zajedno s nekoliko drugih, navodi na pomisao o ranijem grkom naselju.22 Pharos je ivio autonomnim ivotom sve dok nije izgubio samostalnost i bio poruen za vrijeme 2. Ilirskog rata krajem 3.st.pr.K. U rano rimsko doba je prefektura salonitske kolonije.23 Novac Pharosa Pharos kao i Issa je kovao vlastiti novac, kojeg poinju kovati u ranom 4.st.pr.Kr. po uzoru na sirakuki i parski. Farani na svojim prvim novcima, kovanim u bronci i srebru, imaju Zeusovu glavu s prednje, a kozu i slova API(ON) (to znai novac graana Farosa) na stranjoj strani. Zadnje serije farskog novca imaju glavu mladog mukarca, katkada s lovorovim vijencem, s prednje i kantharosom (aom za pie) i slovima A(RION) sa stranje strane. Farska je produkcija novca prestala u 1. stoljeu prije Krista. Pored novca Farosa u Starom Gradu su pronaeni i mnogi novci drugih grkih gradova-drava, to ukazuje na iroku trgovaku djelatnost izmeu Farosa i ostalog sredozemnog svijeta. Naeni su i novci Rimske republike, a najraniji potjeu iz 3. stoljea prije Krista. Vane nalaze imamo iz dviju ostava bronanog novca Farosa. Jedna je otkrivena sredinom 19. stoljea na poloaju kudljivac. Nju ine starija serija novca Farosa, nekoliko novca nepoznate jadranske Herakleje, i prekovi novca Farosa s imenom Jonija, najvjerojatnije lokalnog vladara sa susjednog otoka Visa Isse. Druga je naena u Vrbanju 1900. godine a ine je novci kasnije emisije farske kovnice.24

Gradske zidine i utvrde Pharosa Od arheolokih tragova Fara imamo ostatke sjevernog bedema unutar sredita Starog grada, to su megalitske zidine, nad kojima su podignute kue i konobe, najdui dio bedema koji je uz kuu je onaj u prizemlju kue Tadi-Gramotorovia iznosi 11 metara. Linija sjevernog bedema se pruala od tih kua pa sve do zvonika upne crkve Sv. Stjepana. Rije je o obrambenom zidu podignutom u kasnoantiko doba. Uz sami temelj je pronaen rimski bronani novi Cezara iz 38.g.pr.Kr.25 Juni gradski bedem koji je dijelom poruen pri izgradnji stare ceste za Hvar protee se od remetine kue do Dominikanskog samostana. Nedavno je otkriven izgubljeni trag junog bedema na prostoru povijesne jezgre Starog Grada.26
22 23 24 25 26

http://starogradsko-polje.net/index.php?p=84 Sui M., 2003., 62. Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 133-134. Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 77-79. Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 72.

Istoni gradski bedem je otkriven nedavno arheolokim istraivanjem na kompleksu crkve Sv. Ivana. Otkopan je segment istonog obrambenog zida graenog od megalitskih blokova. U grkom svijetu su kule nezaobilazni element obrane gradova, pa je teko objasniti zato ih nema u Pharosu, a ni i u Issi.27 Jedan od najupeatljivijih primjera megalitske suhozidne gradnje u Hrvatskoj su ostaci utvrde na Purkinom kuku na otoku Hvaru. Rije je o velikoj gradini, iji temelji potjeu iz razdoblja prije grkog naseljavanja otoka, odnosno stariji su od 2500 godina. Gradina se nalazi oko kilometar jugoistono od Starog Grada i zapadno iznad sela Dol, na nadmorskoj visini od 276 metara. Na gradini se nalazi najvei grobni humak (tumul, kamena gomila) na otoku. Istraivanja gradine i tumula provodili su krajem 19. stoljea ime Ljubi, a 1978-1979. prof. Marin Zaninovi. Megalitske zidine graene kao suhozid bez buke sauvane su na zapadu utvrde na Purkinom kuku. Smatra se da su podrijetlom mlae od tumula. Ustanovljeno je da ti zidovi tvore etverokutnu graevinu s ulazom na jugu. Istraivanja na ovoj gradini nisu nastavljena, pa njezina prava svrha nije ustanovljena. Stoga se samo pretpostavlja da se radi o grkoj utvrdi nastaloj na temeljima starije ilirske.28 Na brijegu jugoistono od Jelse, na oko 180 metara nadmorske visine, istie se kula Tor. Prvi ju je opisao i nacrtao njezine "kiklopske" kamene zidove istraiva Richard Francis Burton 1873. Pretpostavlja se da je kula pravokutnog tlocrta (7,2 sa 6,2 metra) sagraena u 3. stoljeu na mjestu jo starije ilirske gradine. 29 Kula na Maslinoviku nalazi se na niskom breuljku (67 m nadmorske visine), na sjevernom dijelu grke parcelacije zemljita, nekih 3 km udaljenom od Farosa. Slina je veliinom i oblikom Toru, zabiljeeni su i tragovi pei. Vie krhotina fine keramike potjee iz 4. stoljea prije Krista.30 Pokretni nalazi Mali je broj posuda grkog arhajskog razdoblja poznat iz Farosa. Naena je minijaturna zavjetna asa za pie skifnos.31 Slina je jednoj posudi naenoj u Parosu, a obje su napravljene u Korintu poetkom 7. stoljea prije Krista. Veina grkih keramikih predmeta naenih u Farosu pripada poznom klasinom i helenistikom razdoblju. Keramika i svjetiljke pokazuju da je Faros u tom razdoblju (4. do 2. stoljee prije Krista) tipina kolonija koja uvozi vaze iz razliitih centara u Grkoj, iz june i sjeverne Italije. Ali Faros je imao i vlastitu keramiku proizvodnju o emu nam svjedoi ulomak glinenog kalupa za izljevanje tanagra figurica.32 Pravljene su fine posude, zatim one kuhinjske, te amfore, pithosi, mortariji (za usitnjavanje itarica i pripremu hrane), opeke i dekorativni krovni crjepovi, utezi za tkalaki stan. Proizvodilo se ak i terakote, a svjetiljke su bile uobiajeni predmet u kuama i u

27 28 29 30 31 32

Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 58. http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/1387/ Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 52. http://starogradsko-polje.net/index.php?p=93 Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 105. Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 118,123.

grobovima. Nalazi fine keramike otkrivene u raznim dijelovima grada ukazuju na istovrstan standard i potrebe njegovih stanovnika.33 Poloaj Pharosa i nekropola Pharos se razlikuje od Isse poloajem i urbanistiko-koncepcijskim pojedinostima. Pharos se nalazi na ravnici, otuda dolazi i potreba za drugaije rasporeenim urbanim sadrajem, trg(agora) se nalazi na spoju dviju temeljnih komunikacija, a ne uz more (kao u Issi). Glavno groblje Farana tek treba otkriti. Ono je vjerojatno bilo negdje izvan istonih gradskih zidina. Nekoliko grkih grobova iskopali su krajem 19. stoljea ljubitelji starina, u zapadnom dijelu grada. Iz skromnih informacija moe se zakljuiti da su grobovi sadravali po jedan kostur. Bili su graeni od kamenih ploa i pokriveni ploom, a u grobu je bilo nekoliko darova, uglavnom keramike i terakote. Sauvana su samo etiri nadgrobna spomenika s imenima umrlih.34 Starogradsko polje Vaan spomenik grke kolonizacije je i polje drevnog Pharosa, koje je do dananjeg dana zadralo oblike parcelizacije prvih grkih kolonista. U grkim agrarnim kolonijama pa tako i u Pharosu, podjela poljoprivrednog zemljita meu kolonistima bila je kljuna operacija koju je trebalo obaviti tijekom osnivanja. Mrea dodijeljenih parcela bila je uvijek geometrijska. U Starogradskom polju mrea grke parcelacije najbolje je ouvana na cijelom Mediteranu i to zahvaljujui suhozidinama koje su stalno kroz dugniz godina graene i obnavljane. Plodna ravnica protee se od Starog Grada prema Vrbovski,a dugo je oko 6 km. Prosjena je irina polja je oko 2 km. Polje je podijeljeno na oko 73 pravokutne estice jednakih dimenzija oko 181 x 905 m. Neke su estice podijeljene i unutar parcela na manje estice 181 x 181 m. Na prostoru polja je zabiljeeno vie od 100 arheolokih lokaliteta. Ovdje se tako nalazi par manjih gospodarskih objekata iz grkog doba te brojne rimske villae rusticae.35 Prvi je ovaj humanizirani krajolik koji obuhvaa oko 1200 hektara jo i danas obraenog zemljita iz pozicije pjeaka 1859. prepoznao arheolog ime Ljubi. On je ovo katastarski parcelizirano polje pored Staroga grada nazvao ager colonicus, a nastanak mu je smjestio u doba rimske uprave u emu je pogrjeio. John Bradford je prouavajui zrane snimke Hvara ve 1957. u monografiji o ureenju antikih agrarnih povrina uoio da parcelizacija hvarskog agera, kako su ga tada latinskim jezikom jedino i nazivalo, nije uope rimska. Uvidio je da su starogradske parcele koje su inae neobino malene i kvadratine u odnosu na mnogo vee i pravokutne rimske parcele, nastale u nekom drugom svakako starijem vremenskom razdoblju.36 UNESCO je u srpnju 2008. godine na svoj popis mjesta svjetske batine u Europi stavio i Starogradsko polje.37

33 34 35 36 37

Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 106,103. http://starogradsko-polje.net/index.php?p=97 Solari M., Solari N., 2009., 63-65. Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A., 1995-1996., 116. http://www.adriagate.com/hr/croatia/unesco_heritage.aspx?ID=28

U ovom polju i na njegovim rubovima tovao se kult boga Dionisa. Lik ovog boga koji se prikazuje s vijencem spletenim od lozovog lia grki kolonisti stavili su na svoj hvarski novac. Za opstanak zajednice, najvaniji poljodjelski proizvod bili su ito i masline. Fragmenti amfora (keramike posude za dranje i transport vina i ulja) i pithosi (velike keramike loptaste posude za pohranu itarica) naeni irom podruja polja, pokazuju da se ovdje proizvodilo i vino i masline.38

Literatura Buani R., Radoni J.J., Kati M., Maroevi T., Rendi Mioevi A.: Pharos-Antiki stari grad, (1995-1996.), Zagreb argo, Boris: Issa- a historical and archaeological guide, (2004.), Split argo, Boris: Helenistiki grobovi kod rasadnika palmi u Visu, Arheoloki muzej u Splitu, (2008.), Split(Hrak) Majnari, Miljenko: Otok Vis-biseri Jadrana, (2003.), Zagreb Novak, Grga: Prolost Dalmacije,Knjiga Prva-od najstarijih vremena do Kandijskog rata, St.Marjan tisak, (2004.), Zagreb Sanader, Mirjana: Antiki gradovi u Hrvatskoj,( 2001.), Zagreb
38

Solari M., Solari N., 2009., 63.

Solari Miljenko, Solari Nikola: Iskolenje zemljinih estica i najstariji kamen mea u Hrvatskoj iz 4.st.pr.K., Geodetski fakultet u Zagrebu, (2009.) Zagreb(Hrak) Sui, Mate: Antiki grad na istonom Jadranu,(2003.), Zageb Zaninovi, Marin: Grka podjela zemljita na otoku Visu,(1997.), Zagreb(Hrak)
Internetske stranice: http://www.adriagate.com/hr/index.aspx(07.03.2012) http://www.starogradsko-polje.net/index.php?p=1(06.03.2012) http://www.udruga-kameleon.hr/tekst/1387/(07.03.2012)