Sie sind auf Seite 1von 72

ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III

1.dio -Verid tema: KONSTRUKCIJE OPLOJA ZGRADE 1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oploja na masivne i lagane i koja je bitna razlika izmeu njih (sa gledita fizikalnih procesa)? Kriterij za podjelu konstrukcije na masivne i lagane je povrinska masa konstrukcije: 100kg/m Bitna razlika izmeu masivnih i laganih konstrukcija(sa gledita fizikalnih procesa) oituje se u ljetnoj toplinskoj stabilnosti: Masivne konstrukcije imaju zadovoljavajuda svojstva. Lagane konstrukcije postiu zadovoljavajuda svojstva samo ako imaju propisanu vrijednost U za zidove i za krovove: za vanjske zidove: U 0,35 W/ (mK) za krovove: U 0,30 W/ (mK) to znai da, u odnosu na masivne konstrukcije, moraju imati vedu debljinu toplinske izolacije! 2. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima jednoslojnih zidova. Jednoslojni graevni dijelovi oploja su zidovi izgraeni od toplinsko-izolacijskih blokova, obostrano obukani. Ispravan fizikalni proces postie se s paropropusnim materijalima (blok opeka i buka) koji unutar zida omoguduju difuziju vodene pare bez zaustavljanja. Ovdje je najbitnije svojstvo paropropusnosti vanjske buke (produna buka ili toplinsko-izolacijska buka)

3. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima vieslojnih zidova kada je toplinska izolacija blie vanjskoj strani. Toplinska izolacija je blie vanjskoj strani, s vanjske strane paropropustan sloj

Vanjski zatitno-dekorativni sloj koji se izvodi na toplinskoj izolaciji (odnosno u kontaktu s njom) treba biti paropropustan. buka je najedi oblik vanjskog paropropusnog zatitnodekorativnog sloja. Sastav i izvedba vanjske buke ovisi o vrsti podloge (vrsti toplinske izolacije).

1
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Toplinska izolacija je blie vanjskoj strani, s vanjske strane paronepropustan sloj

Ukoliko se vanjska paronepropusna obloga izvede bez provjetravanog zranog sloja dolazi do kondenzacije vodene pare unutar zida! Vanjski paronepropustan sloj, t.j. oblogu, treba odvojiti od unutarnjeg dijela zida sa zranom upljinom koja mora biti dobro provjetravana! Za dobro provjetravanje potrebno je oblogu projektirati na nain da na najniem mjestu omogudimo ulaz vanjskog zraka u upljinu, a na najviem mjestu izlaz zraka iz upljine u vanjski prostor. 4. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima vieslojnih zidova kada je toplinska izolacija unutar konstrukcije.

Ako je fizikalni proces nepovoljan (2.sluaj) tada treba ugraditi parnu branu. Parnu branu ugraujemo prije materijala u kojem bi dolo do navlaenja. Parnu branu treba izbjedi ako su moguda druga rjeenja kao: ugradnja paronepropusnije toplinske izolacije, vanjski zid izvest od paronepropusnijeg materijala i /ili manje debljine, unutarnji zid izvest od paronepropusnijeg materijala i sl.

U sluajevima kada se s unutarnje strane nalazi paropropustan materijal (na pr. blok opeka) na lokacijama s vrlo niskim vanjskim temperaturama moe dodi do prekomjernog navlaenja. Ugradnja parne brane u ovakav zid nije preporuljiva jer se zbog povezivanja zidova metalnim sponkama (sidrima) probija parna brana u mjeri da ona gubi svoju funkciju. Tada treba primijeniti druge mogudnosti izbjegavanja navlaenja.

2
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima vieslojnih zidova kada je toplinska izolacija blie unutarnjoj strani.

Ovaj sluaj se najede pojavljuje kod projektiranja fasade s vanjskim vidljivim betonom, kod sanacija starih zgrada te kod prostora koje treba brzo kratkotrajno ugrijati. Ovisno o lokaciji gradnje (klimatsko podruje gradnje) i materijalima koji se koriste, u ovom sluaju vjerojatna je pojava prekomjernog navlaenja to se rjeava s ugradnjom parne brane. Kod novih se zgrada treba ugraditi element za prekid toplinskog mosta.

3
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Principi rjeavanja sastava graevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikaite na primjerima vieslojnih zidova kada je toplinska izolacija u cijeloj debljini graevnog dijela. Lagane stijene s vedim debljinama toplinske izolacije radi ljetne toplinske stabilnosti. Iz istig razloga najpovoljnija je izvedba s provjetravanom zranom upljinom. Danas su este kod projektiranja drvenih niskoenergetskih kuda (primjeri s nosaima s kojima se prekida toplinski most): Varijanta izvedbe nosiva konstrukcija je drveni sastavljeni profil

Lagana konstrukcija toplinskoizolacijski panel s ventiliranom oblogom (staklo)

Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom (umjetne ploe) (drvo)

Lagana konstrukcija s ventiliranom oblogom

4
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od oblone opeke ili keramike. obloga od zidane fasadne OBLONE OPEKE

obloenje UPLJIM KERAMIKIM PLOAMA na metalnoj podkonstrukciji

obloenje KERAMIKIM PLOAMA na metalnoj podkonstrukciji

5
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploa.

obloga tankim kamenim ploama

9. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata. odreivanje debljine elementa armirano betonske
obloge u odnosu na duinu elementa

Veda dimenzija ploe iziskuje i njezinu vedu debljinu. To znai da de ploa biti tea to je vede opteredenje za nosivu konstrukciju zida, a potrebni su i jai elementi za sidrenje.

6
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploa. trapezni lim

11. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata. obloga drvenim daskama

7
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

12. Prikaite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili slinih ploa. obloga ploama (vlaknastocementne i sline ploe) na drvenoj podkonstrukciji

Obloga ploama (vlaknastocementne i sline ploe) na metalnoj podkonstrukciji

velikoformatne oblone ploe na fasadi

8
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: OSTAKLJENE FASADE 1. Navedite vrste ostakljenih fasada. kontinuirane fasade- sa vertikalnom i horizontalnom pokrivnom kapom strukturalne fasade- sa ljepljenim staklom, horizontalnom ili vertikalnom gumeno-silikonskom fugom polustrukturalne fasade- strukturalna fuga sa dodatnom letvicom koja ujedno slui kao mehaniko osiguranje stakla kombinirane fasade- vertikalna ili horizontalna fuga/vertikalna ili horizontalna pokrivna kapa element fasade- sa kontinuiranim, strukturalnim, i kombiniranim izgledom- elementi se izrauju u radioni, slau na objektu bez skele dvostruke fasade-mogu biti kontinuirane i prekinute spider fasade- fasade s tokasto uvrdenim staklom 2. Navedite i opiite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade. MOBILNI OSLONACprima samo kontinuirano popreno opteredenje od pritiska vjetra i dozvoljava aksijalnu pokretljivost profila koja se javlja uslijed irenja izazvanog promjenom temperature. FIXNI OSLONACnosi cjelokupnu teinu konstrukcije i prihvada poprena i opteredenja od vjetra- natpritisak i potpritisak

3. Nacrtajte podni prikljuak kontinuirane ostakljene fasade.

9
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Opiite i skicom prikaite pojedinu vrstu ostakljenih fasada: a/ Kontinuirane fasade; PRINCIP MONTAE 1. Vertikalni nosai se prema projektiranom rasteru privrduju na konstrukciju, te se nakon toga, pomodu kliznih spojnica umedu horizontalni nosai 2.Prvo se uvrsti jedan vertikalni nosa za konstrukciju, na koji se nataknu, te privrste horizontalni nosai, nakon ega se natakne drugi vertikalni nosa i privrsti za konstrukciju 3. Da se u radionici izrade gotova polja koja se kao takva privrduju na konstrukciju. Spajanje tako montiranih polja, izvodi se horizontalnim nosaima pomodu kliznih spojnica ZA MONTAU KONTINUIRANE FASADE POTREBNA JE SKELA

10
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Pr.

b/ Strukturalne fasade; izgled vanjskog djela fasade identian u svim poljima (nisu naglaena otvarajuda polja) princip montae- sastavljena i ostakljena krila dolaze na gradilite te uvrduju na ranije privrdenu aluminijsku konstrukciju

11
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

c/ Polustrukturalne fasade;

d/ Kombinirane fasade; strukturalne s naglaenom horizontalom/vertikalom

12
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

e/ Element fasade; (+6.pitanje)

f/ Dvostruke fasade; dvostruke fasade sastavljene su od dviju staklenih fasada koje odvaja meuprostir (fasada ispred fasade) Takve fasade imaju niz prednosti: - dugotrajnost - bolju toplinsku i zvunu izolaciju - ekoloku zatitu - prirodno kruenje zraka - bolje iskoritavanje energije (prirodne i rekuperirane)

13
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

NEPREKINUTA (kontinuirana) - izvedena je bez meuprekidanja po visini, pri emu zrak krui od donjeg dijela prema gore, gdje izlazi iz meuprostora. Prednost ove fasade je laka konstrukcija, bolja toplinska i zvuna izolacija. Nedostatak je (naroito u toplim klimatskim uvjetima) topli zrak koji se die dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. Problem je i kod poara gdje se dim iri prema gornji katovima i tamo iri. PREKINUTA FASADA - zrak putuje u prostoru izmeu prekida. Na mjestu prekida rjeeni su i ulazi za zrak koji putuje do slijededeg prekida. Na taj nain fasada ima vie ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozraivanje. Ovaj sustav je skuplji i sloeniji za izvedbu.

Dvostruke fasade omoguduju: zatitu od buke (dupla stijena) toplinsku zatitu (dupla stijena) zatitu od kie i vlage (viestruko brtvljenje) zatitu od sunca (aluzine u meuprostoru) zatita od vjetra cirkulaciju svjeeg zraka tijekom dana i nodi, te provjetravanje amortizaciju trokova u roku 10-15 godina

14
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

g/ Tokasto uvrdene fasade

5. Na crteu / slici prepoznajte odreenu vrstu ostakljene fasade. primjeri prethodnog pitanja 6. Koje su prednosti element fasada u odnosu na "klasine" ostakljene fasade? izrada kompletnih ostakljenih elemenata u radionici (smanjen broj propusta koji su se dogaali na montai) bitno ubrzana montaa (fasada raste zajedno sa objektom) broj radnika na montai smanjen u odnosu na ugradbu klasinih fasada katno zatvaranje fasade, koje omoguduje rad drugim izvoaima nije potrebna skela kod montae fasade

15
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Koje su prednosti dvostrukih fasada? dugotrajnost bolja toplinska i zvuna izolacija ekoloka zatita prirodno kruenje zraka bolje iskoritavanje energije (prirodne i rekuperirane)

8. Navedite i skicom prikaite osnovne grupe dvostrukih fasada obzirom na provjetravanje. Neprekinuta (kontinuirana fasada)-izvedena je bez meuprekidanja po visini, pri emu zrak krui od donjeg dijela prema gore, gdje izlazi iz meuprostora. Prednost: laka konstrukcija, bolja toplinska i zvuna izolacija. Nedostatak: topli zrak koji se die dolazi do gornjih katova i prekomjerno ih zagrijava. Problem je i kod poara gdje se dim die prema gornjim katovima i tamo se iri. Prekinuta fasada-zrak putuje u prostoru izmeu prekida. Na mjestu prekida rijeeni su i ulazi za zrak koji putuje do sljededeg prekida. Na taj nain fasada ima vie ventilacijskih prekida koji osiguravaju optimalno prozraivanje. Ovaj sustav je skuplji i sloeniji za izvedbu.

16
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE 1. Kao sustav, ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedede: -osvijetljenost prostora -ogranienje toplinskih gubitaka -zatita od pregrijavanja -zvuna zatita -mehanika svojstva -ventilacija prostora 2. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod razliitih kompozicija ostakljenja.

3. Opiite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline U.

Najvedi U ima dvoslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod dvostruke fasade s otvorenim meuprostorom,onda troslojno Low-E staklo kod jednostruke fasade pa kod fasade s otvorenim meuprostorom,zatim dvoslojno Low-E staklo kod fasade sa zatvorenim meuprostorom,dok najmanji U ima troslojno Low-E staklo sa zatvorenim meuprostorom.

17
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa. Navedite ih i svaki opiite. Dvostruke ostakljene fasade sastoje se od: vanjske fasade, zranog meuprostora i unutarnje fasade. Vanjska fasada-ima ulogu zatite od vanjskih utjecaja(kia,tua,buka...). Sadri otvore za dobro provjetravanje zranog meuprostora i prostorija zgrade. Moe imati ureaje za zatvaranje otvora. Najede je ostakljena jednoslojnim staklom,a stakla su sigurnosna (kaljena,laminirana). Zrani meuprostor-moe biti kontinuirano otvoren zbog provjetravanja i s mogudnodu zatvaranja meuprostora. U meuprostoru se najede smjeta ureaj za zatitu od suneva zraenja. irina- min 20cm do 120cm. esto je prohodan u ravninama stropova radi kontrole i odravanja. Unutarnja fasada-glavni element ostakljenja fasade za smanjenje toplinskih gubitaka. U pravilu je od dvoslojnog stakla (IZO). Ostakljene plohe se najede mogu otvarati radi prirodnog provjetravanja prostora. 5. Opiite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju (varijante). Zimi se moe raunati s dobicima topline od sunevog zraenja (bez zasjenjenja). 1. unutarnji prostor zatvoren i kondicioniran. Meuprostor zatvoren. Zrak u meuprostoru se zagrijava i slui kao tampon prostor izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora. 2. meuprostor otvoren za ulaz svjeeg zraka. Lagano zagrijani svjei zrak meuprostora ulazi u sustav dogrijavanja za grijanje unutarnjeg prostora. 3. unutarnji prostor grijan, odvod zraka iz unutarnjeg prostora putem podnog kanala u meuprostor. Meuprostor dodatno zagrijavan potroenim zrakom iz unutarnjeg prostora (tampon prostor). 6. Opiite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju (varijante). Ljeti je u meuprostoru zatita od sunevog zraenja. Meuprostor je ventiliran. 1. sunevo zraenje se reflektira od vanjske plohe ostakljenja, od zatite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. Unutarnji prostor je zatvoren i klimatiziran. 2. sunevo zraenje reflektira se od vanjske plohe ostakljenja, od zatite od sunca i od unutarnje plohe ostakljenja. Unutarnji prostor se ventilira na meuprostor. 7. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja. -pregraena dvostruka fasada- zrani meuprostor je prekinut horizontalnom i vertikalnom pregradom. Pregrade sprjeavaju prijenos buke, mirisa, vatre i dima iz prostorije u prostoriju. Svaki zasebni dio zranog meuprostora ima otvore za ulaz i izlaz zraka. Projektira se kada su naglaeni zahtjevi zatite od buke i poara. -pregraena dvostruka fasada sa nepregraenim dijelovima za ventilaciju- pregraena dvostruka fasada s vertikalno neprekinutim dijelovima zranog meuprostora. Neprekinuti dio zranog meuprostora slui za pojaanu ventilacijuodvoenje potroenog zraka iz prostorije. -dvostruka fasada s horizontalnim koridorima- horizontalno spojen zrani prostor po etaama. Horizontalni koridori se prekidaju samo na mjestima gdje je potrebna pojaana zvuna zatita izmeu prostorija i na mjestima poarnih odsjeaka zgrade. Zbog razloga bolje ventilacije izvode se prekidi i na uglovima zgrade. Svaki horizontalni koridor ima otvore pri dnu i pri vrhu koridora. -nepregraena dvostruka fasada- zrani meuprostor je spojen vertikalno i horizontalno na cijeloj fasadi. Veliki otvori za ventiliranje su u prizemlju i kod krovova zgrada. Za vrijeme sezone grijanja meuprostor moe biti zatvoren radi smanjenja toplinskih gubitaka. 8. Obrazloite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje). Vanjsko staklo dvostruke fasade zimi je hladno. Kod otvorenog meuprostora i provjetravanja prostorije preko meuprostora dvostruke fasade moe se pojaviti manja koliina kondenzacije na gornjem dijelu unutarnje strane stakla pri otvoru za izlaz zraka ( gdje izlazi ugrijani zrak). Kod zatvorenog meuprostora kondenzacija de se pojaviti po cijeloj povrini stakla jer de ugrijani zrak ispuniti cijeli meuprostor i kondenzirati se na hladnoj plohi stakla. U takvim sluajevima prozori se ne smiju otvarati,a ventiliranje prostorija treba biti mehaniko (sustav ventilacije prostorija).

18
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

9. Obrazloite kakva je osvijetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade. Kod jednostruke fasade faktor D (koji oznaava odnos izmeu osvijetljenosti prostorije i istodobne jaine osvijetljenosti vanjskog prostora) je maksimalno 18%, a kod dvostruke ostakljene fasade je maksimalno 14%. Dvostruka fasada produljuje dubinu prostorije za irinu zranog meuprostora. Dvostruka fasada smanjuje koliinu svjetla u prostoriji radi vanjskog dodatnog stakla- za 10% kod obinog prozirnog stakla, a 7-8% kod visokotransparentnih stakala. 10. Obrazloite svojstva zvune izolacije dvostruke fasade. Zvuna izolacija dvostruke fasade ovisi o: -vrstama unutarnjeg i vanjskog ostakljenja -irini meurazmaka izmeu unutarnje i vanjske plohe fasade -stupnju otvorenosti unutarnjeg i vanjskog ostakljenja Najbolji uinak bio bi kod potpuno zatvorenih sustava fasade to je rijetko sluaj. To bi mogao biti sluaj samo u sezoni grijanja kod zatvorenog unutarnjeg prozora (mehanika ventilacija prostorija) i zatvorenog meuprostora fasade (u koji se ubacuje iskoriteni topli zrak iz zgrade). Meutim ljeti meuprostor dvostruke fasade mora biti ventiliran. Zbog potrebe ventilacije meuprostora i otvorenih otvora za prozraivanje efekt zvune izolacije je slabiji nego u sluaju kad bi fasada bila potpuno zatvorena. Utjecaj vanjskog ostakljenja na ukupnu zvunu izolaciju moe se odrediti priblinim raunskim metodama, tonije mjernim ispitivanjima.

Tema: PROELJA OTVORI, IZVEDBA I UGRADNJA 1. to nazivamo simetrino, a to asimetrino IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetrinog IZO stakla? Pod simetrinim izo-staklima podrazumijevamo ona izo-stakla u koja su ugraena oba stakla iste debljine,dok je asimetrino izo-staklo ono u kome je jedno staklo (najede vanjsko) deblje od drugoga. Razlozi za primjenu asimetrinog stakla su: razliiti zahtjevi koji se postavljaju na otpornost i deformacije unutarnjeg i vanjskog stakla. To ima posebnu vrijednost kada je vanjsko staklo reflektirajude jer je deblje staklo otpornije na deformacije pa je i odraz slike okolia na njemu pravilniji,a pritisci na deformaciju u vedoj se mjeri oslobaaju na unutarnjem, tanjem staklu. Preporuuje se u asimetrino izo-staklo ugraditi unutarnje staklo za 1mm deblje od polovine debljine vanjskog stakla. (npr. 6+4; 8+5; 10+6itd) razlozi zvune izolacije Staklo s razliitim debljinama staklenih ploha ima razliitu povrinsku masu- poboljanje zvune izolacije. Povoljno je da je jedno staklo dvostruko deblje od drugog, ime se u prosjeku mogu oekivati povoljnije izolacijske vrijednosti za 2-4 dB. Deblje staklo treba upotrijebiti kao vanjsko staklo, zbog jaeg naprezanja uslijed pritiska (tlaka) vjetra i kod oekivane buke niskih frekvencija koja dolazi izvana. 2. Navedite i objasnite mogude deformacije IZO stakla. -nevidljive deformacije: -promjene vrijednosti toplinske izolacije -povedanje napetosti zaptivnih materijala -povedanje napetosti stakla -vidljive deformacije: -nepravilan odraz slike okolia -prekid cjelovitosti odraza na spojevima stakala u proelju -oroavanje IZO-stakla u meuprostoru ili na vanjskim povrinama -pucanje stakla -pojava duginih boja na staklu Vidljive i nevidljive deformacije usko su meusobno povezane svojim uzronicima i svojim posljedicama. Nevidljive deformacije uglavnom ne uoavamo, ved ih mogu utvrditi samo specijalizirane institucije i laboratoriji. Vidljive deformacije pokazuju nam da postoji neko djelovanje na IZO-staklo koje moe imati za posljedicu, ili ved ima posljedicu, u nevidljivim deformacijama kojih je krajnji rezultat trajni gubitak djelotvornosti IZO-stakla.

19
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

3. Nacrtajte i opiite crte prikljuka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom.

Zrakonepropusna prikljuna reka izmeu zida i doprozornika osnovni je preduvjet za toplinsku zatitu, zatitu od vlage i za zvunu zatitu. Pukotine, rupe, otvorene reke i slino dozvoljavaju nesmetani prolaz zraka. Takva se mjesta mogu pojaviti na prikljuku izmeu doprozornika i pregrade u koju je prozor ugraen, i to na bonom prislanjanju, na nadvoju i na prozorskoj klupici. Stoga kod ugradnje prozora treba paziti na izvedbu potpuno brtvljenog spoja prozora i njegovih elemenata s pregradom u koju su ugraeni. Kod brtvljenja potrebno je uvaavati upute i preporuke proizvoaa masa za brtvljenje, profila za brtvljenje, folija, pjenastih materijala kao i pravila ugradnje proizvoaa prozora i prozorskih profila. 4. to su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugraenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme. Izoterme su linije koje spajaju toke istih temperatura pomodu kojih je mogude proraunima prikazati raspodjelu temperatura unutar graevinskih elemenata.

5. Navedite mogude naine ugradnje prozora. Opiite pojedini nain ugradnje -mokra ugradnja -polusuha ugradnja -suha ugradnja Polusuha ugradnja-u zid se istodobno sa zidanjem ugrauju okviri od letvi na koje se kasnije uvrsti gotovi prozor. Suha ugradnja-gotovi prozor se uvrsti na posebne ugraene elemente u obukan zid. (za ovaj opis nisam sigurna jer nema nikakvog opisa u predavanju, pitat du jo Verida)

20
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. to je propisano Tehnikim propisom za prozore i vrata? Tehnikim propisom za prozore i vrata se, u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode-prozore i vrata koji se ugrauju u graevine,te nain potvrivanja sukladnosti prozora i vrata s navedenim zahtjevima. Tehnika svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predvienom roku trajanja graevine , uz propisanu odnosno projektom odreenu ugradnju i odravanje, oni podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okoline, tako da graevina u koju su ugraeni ispunjava bitne zahtjeve. Svojstva prozora odnosno vrata za predvidive uvjete uobiajene uporabe graevine i predvidive utjecaje okolia na graevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom graevine, osobito u vezi: -otpornosti na opteredenje vjetrom -vodonepropusnosti -propusnosti zraka -prolaska topline -zvune izolacije -otpornosti na poar i proputanje dima Uvjeti za ugradnju, uporabu i odravanje prozora i vrata moraju se odrediti projektom graevine tako da se ispune bitni zahtjevi i drugi uvjeti koje mora ispuniti graevina. Ako je projektirani uporabni vijek graevine dui od projektiranog uporabnog vijeka prozora i/ili vrata, projektom se moraju odrediti uvjeti i nain njihove zamjene. 7. to je zidarsko sidro? Nacrtajte primjer uvrdenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra. Zidarsko sidro je element koji uvrduje doprozornik u nosivi dio zida, a omoguduje razliito pozicioniranje - izmicanje prozora po dubini zida.

8. Nacrtajte prozor i prozorsku klupicu (vanjska i unutarnja). Opiite crte. Parapet na gornjoj strani zavrava prozorskom klupicom: vanjskom (lim/kamen...) i unutranjom (drvo/keramika/kamen...). 1 donja preka doprozornika 2 toplinska izolacija mineralna vuna 3 nepropusni mikrobeton 4 podlona PE folija ili bitumenska traka 5 trajnoelastini kit 6 vanjska limena klupica (nagib min. 5) 7 boni spojni profil 8 unutranja drvena klupica

21
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

9. Navedite i opiite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid. S vanjske strane je potrebno sprijeiti ulazak oborinske vode, a osigurati difuziju vodene pare, odnosno sprijeiti vodenu paru da se kondenzira u materijalima ugraenim u spoj. Iz tog razloga se ugrauju razliiti materijali koji de osigurati navedeno. 1) trake za brtvljenje trake za brtvljenje prozora s posebnom membranom koja se brzo sui za unutranje i vanjsko brtvljenje vlaknasta traka za unutranje brtvljenje za unutranje spojne fuge koje je potrebno naknadno obukati unutarnja traka za brtvljenje - nepropusna za zrak i vodenu paru prozrana, elastina i na vremenske uvjete postojana traka za brtvljenje trajno i sigurno brtvljenje vanjskih fuga visokovrijedna impregnirana, prethodno stlaena, jednostrano samoljepljiva traka za brtvljenje nepropusna na udar kie do 300 pascala EPDM ljepilo za traku za brtvljenje 2) PUR ekspandirajude pjene uloga toplinske izolacije

Tema: PREGRADNE STIJENE 1. to podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih zidova i koji se zahtjevi postavljaju na iste? Pod pojmom pregradnih nenosivih zidova podrazumijevamo graevne dijelove koji pregrauju prostor i ne preuzimaju opteredenja drugih graevnih dijelova. Zahtjevi: zvuna zatita toplinska zatita zatita od poara zatita od zraenja i radijacije ostali zahtjevi ovisno o namjeni i specifinosti prostora; npr. neprobojnost 2. Navedite mogude naine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena? 1. vrsto ugraene stijene izvedene na gradilitu od manjih ili vedih elemenata; najede obukane ili gletane 2. montane, premjestive stijene izvedene od tvorniki zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilitu). Lako se rasklapaju i premjetaju. 3. pokretne stijene klizne ili preklopne ulaze u kategoriju vrata 3. vrsto ugraene stijene. Nabrojite vrste vrsto ugraenih stijena i materijale od kojih se izvode. 1. zidane stijene od opeke, blokova ili ploa od peene gline, obinog i laganog betona, staklene opeke... 2. stijene izvedene od ploa visine etae ploe od porobetona, gipsa, drvocementa... 3. monolitne stijene od armiranog betona tzv. 'monier' stijene (tanke ab stijene) 4. vrsto ugraene stijene. Prikaite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke razliitih debljina) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se koriste, kako se zidaju i ostalo). Izvode se u dunjakom vezom u debljinama koje su odreene dimenzijama opeka, blokova ili ploa. opeka NF 12cm i 6.5cm blokovi i ploe 8, 9, 10, 11.5, 12, 19cm Zidovi od opeke debljine 6.5cm Samo za manje plotine zidova. Ne podnose oslabljenja zbog voenja instalacija. Za povedanje rvstode mogu se zidati u cementnom mortu i armirati. Zidovi od opeke debljine 12cm Od svih zidanih pregradnih zidova imaju najvedu vrstodu (puna opeka). Mogu preuzeti manja opteredenja. Podnose oslabljenja zidova zbog voenja instalacija. Za zidove vede duine i visine trebaju se izvesti horizontalni i vertikalni serklai.

22
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Zidovi od opeke debljine 19cm Izvode se tamo gdje su potrebne vede plotine zidova (vede visine ili duine kod dvorana, skladita i sl.). Potrebna je izvedva horizontalnih i vertikalnih serklaa. 5. Prikaite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Meukatne konstrukcije armiranobetonske ploe d=20 cm s izvedenim plivajudim podom i sputenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova opiite ukratko nain izvedbe i posebnosti. Pregrade se izvode u debljini (najede) Ytong blokova 10, 12.5 i 15cm. Svaki tredi red po visini potrebno je uvrstiti u bonu nosivu konstrukciju pomodu elastinog ankera, a svaki drugi blok zadnjeg reda u stropnu konstrukciju. Pregradne zidove od Ytong blokova je potrebno dilatirati od nosivih zidova; od bonih vertikalnom fugom irine 1 cm, a od stropne konstrukcije horizontalnom fugom irine 2 cm. Fuge se zapunjaju pur pjenom. U Ytong blokove je mogude privrstiti sve vrste tereta posebnim privrsnim priborom za poraste betone, a ovisno o vrsti tereta. Rupe za tiple se bue svrdlom manjeg promjera od promjera tiple. Na uglove se postavljaju aluminijski ugaoni profili, pa se na cijelu povrinu nanosi tankoslojna buka u debljini 2 do 9 mm. 7. vrsto ugraene stijene. Prikaite varijante stijena od ploa visine etae s posebnostima pri izvedbi. Ploe su u modularnim irinama, a bone stranice esto predviene s perom i utorom.

(opis za prvu skicu; u kombinaciji s elinom konstrukcijom) 1 porobetonska ploa 4 lijeb u porobetonskoj ploi 7 kit za fugiranje 2 elini nosa 5 metalna ploica za privrdenje 3 metalna traka 6 elastini materijal (MW)

23
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Prikaite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe. Staklene stijene mogu biti vanjske i (ede) unutarnje. Zid od staklene opeke treba od drugih konstrukcija biti odijeljen 2 dilatacijom (elastini materijal). U sluaju velikih dimenzija zidova (vie od 15m , duine vede od 7.5m, visine vede od 6m) potrebne su dilatacije zida. Stijene od staklene opeke se izvode: u mortu 2 Zidaju se nearmirano do 10-12 m , a za vede plotine se armiraju ellinim ipkama ili metalnim trakama. Danas se izvode u metalnim okvirima s posebnom armaturom.

Suvremena izvedba je s plastinim graninicima. Graninici slue kao vodilice za bre i preciznije postavljanje staklenih opeka, te pridravanje armature. Postoje graninici koji ostaju unutar zida i oni iji se vanjski dijelovi uklanjaju nakon izvedbe zida. Prikaz potonjih: (:D)

s rekama zapunjenim silikonskim kitom Kitom se fugira reka, a obostrano samo dio reke uz vanjske rubove. suhomontanim postupkom Izvedba u reetkastim okvirima koji imaju otvore veliine staklene opeke u koje se ona ugrauje i mehaniki ugrauje.

24
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

25
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

9. Stijene od staklenih U-lamela mogudi naini izvedbe. Presjek U-oblika omogudava preuzimanje vedih opteredenja i razliite naine primjene.

Vaedi propisi o toplinskoj zatiti i utedi toplinske energije ne dozvoljavaju primjenu U-lamela za vanjske stijene 2 grijanih prostora (dvostruko ugraene lamele U3.5 W/m K). Iz tog se razloga dvostruko ugraene ploe ispunjaju 2 materijalima koji doprinoste toplinskoj izolaciji uz minimalno umanjenje prolaska svjetlosti (U=0.7 1.5 W/m K). 10. to su Monier stijene i kako se izvode. Opiite i prikaite crteom. Monier stijene su tanke ab stijene (debljine 8 12 cm) koje se izvode u oplati s jednostrukom ili dvostrukom armaturnom mreom 5-6 mm. Najede se izvode kao pregrade s velikim plotinama u zgradama s vedim rasponima i gdje je potreba veda rvstoda pregradne stijene (pregrade dvorana, skladita). Nisu adaptabilne (teko se rue).

26
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

11. Prikaite varijante montanih stijena s posebnostima izvedbe. Montane, premjestive stijene su izvedene od tvorniki zgotovljenih elemenata (paneli ili dijelovi stijene koji se spajaju na gradilitu). Lako se rasklapaju i premjetaju. Montane stijene se sastoje od: (a) nosaa - metalni ili drveni nosai (b) obloge - najede drvene ploe 18-20mm i gispkartonske ploe 12.5-15mm (c) ispune - zvuna izolacija meke ploe mineralne vune

Razmak nosaa se krede od 50 80cm, a odreuje se prema proizvodnoj dimenziji oblonih ploa (npr. gipskartonska ploa irine 125 cm na nosae na razmaku od 62.5 cm).

Mogudi su sustavi s jednostrukim nosaima i jednostrukom oblogom (gornji prikaz), jednostrukim nosaima i dvostrukom oblogom ili dvostrukim nosaima i dvostrukom oblogom.

Mogu se izvoditi i unutarnji senvi paneli od elinog lima s ispunom od materijala za zvunu ili TI. Takvi se paneli uvrduju u vodilice na podu i stropu.

Instalacijski zid je pregradna stijena s tono rasporeenom podkonstrukcijom nosaima za privrdenje sanitarnih elemenata. Za prostore s manjim zahtjevima za zatitu od buke mogu se koristiti pregradni ormari s drvenom ili metalnom konstrukcijom.

27
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Tema: SUHOMONTANI SUSTAVI 1. to se podrazumijeva pod pojmom suhomontana gradnja? Navedite prednosti suhomontane gradnje. Suhomontana gradnja izvedba nenosivih pregrada i obloga: pregradni zidovi zidne obloge sputeni stropovi plivajudi (novi naziv 'plutajudi') podovi

Prednosti suhomontane gradnje: male debljine i teine pregradnih zidova za statiku objekta nema proraunskih tekoda bez naknadnih izvedva utora za instalacijske vodove istoda s manje graevinskog otpada brzo, fleksibilno i ekonomino bez suenja odmah se nastavlja daljna obrada povrina gips jami za ugodnu klimu stanovanja certificirana zatita od buke i poara dodatna i naknadna toplinska izolaci 2. to su gips-kartonske ploe? Navedite vrste gips-kartonskih ploa. Gips je univerzalan gradbeni materijal mala gustoda i dobra vrstoda, TI, bioloki ispitan, ekonomian (mali utroak energije za proizvodnju i transport), negoriv materijal, apsorbira zvuk, regulira mikroklimu, paropropusan, ne nadrauje kou, elektriki neutralan (ne stvaraju se vlakna ili praina), bezmirisan, ekoloki kod iskopa, u proizvodnji, primjeni i zbrinjavanju kao otpad. Gips- kartonske ploe su ploe napravljene iz gipsane jezgre postavljene izmeu dva kartona. Vrste gips-kartonskih ploa: tip standarne ploe tipa A impregnirane ploe tipa H protupoarne ploe tipa F impreg.-protup. ploe tipa HF masivne ploe: Knauf fireboard ploa 15, 20, 25, 30 mm stakleno vlakno + crveni natpis (jezgra gips, izvana stakleno vlakno) cementna ploa debljina A10, A13, A15, A18 H13, H15 F13, F15, F18 HF13, HF15 izgled sivi karton + plavi natpis zeleni karton + plavi natpis sivi karton + crveni natpis zeleni karton + crveni natpis

Knauf Aquapanel ploa

12.5 mm

28
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Navedite (i prikaite crteom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada.

4. Lagana pregrada od ega se sastoji? Prikaite crteom s opisom. 1 min. 250 kg/m bona stijena 2 savitljiva i koliko je mogude teka membrana (sadrena ploa s ljepenkom 12.5mm ili iverica 35mm) 3 elastino brtvilo 4 rubni okviri (odvojeni) 5 - isto kao 2 6 - brtvilo membrana - elastini kit 7 uvrdenje ploe avao ili ljepilo 8 nosivi drveni stupac 9 min 40 mm MW
2

29
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim ploama i metalnom potkonstrukcijom osnovne vrste. Prikaite crteom s opisom.

6. Opiite i prikaite crteom nain izvedbe laganih pregrada od gips-kartonskih ploa na metalnoj potkonstrukciji.

30
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Nacrtajte i opiite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploa na metalnoj potkonstrukciji.

8. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama. Prikaite crteom dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim ploama na metalnoj potkonstrukciji. Kod projektiranja potrebno je dilatacijske spojeve u pregradnim zidovima predvidjeti u nacrtima i u trokovnikim opisima: - na mjestima gdje je zgrada dilatirana - svakih 15 m duljine kontinuirane duljine zidova - kod naglih promjena visine prostorija Posebno treba naglasiti izvedbu za protupoarne zidove koja se razlikuje od standardnog dilatacijskog spoja.

9. Navedite o emu ovisi doputena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim ploama na metalnoj potkonstrukciji. Doputena visina pregradnih zidova izvedenih gips-kartonskim ploama na metalnoj potkonstrukciji ovisi o: - debljini lima odabranog profila - razmaku profila

31
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Opiite nain ugradnje sanitarne opreme na lagane gips-kartonske pregrade. Postoje posebni tipski sanitarni elementi sa posebnim elinim nosaima za tipske zidne wc-e. Takav se element predmontira u tvornici sa ugraenim vodokotlidem i kao takav dolazi na gradilite.

Proizvode se posebni nosai za umivaonike sa potrebnom opremom za montau istih,

te elini nosai za bojler. To su dva okomita UA profila sa tipskim utinim kutnicima na podu i stropu.

11. Naini vjeanja tereta na lagane gips-kartonske pregrade (skica).

5 kg tiple

10 kg

15 kg

32
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

12. Zidne obloge od gips-kartonskih ploa. Kada se koriste. Navedite i opiite naine izvedbe. Zidna obloga iz gipsanih ploa koristi se za: - poboljanje toplinske izolacije (s polistirenom ili mineralnom vunom) - poboljanje zvune izolacije (s mineralnom vunom) - izradu ravne povrine bez posebnih zahtjeva (lijepljenjem na podlogu) 13. Prikaite crteom i opiite zidnu oblogu od gips-kartonskih ploa za poboljanje zvune izolacije masivne pregrade. Debljina obloge: 40-135 mm Razmaci profila: maks. 62,5 cm Visina obloge: do 10 m 2 Teina obloge: 13-23 kg/m (bez izolacije) Konstrukcije obloge: CD i UD profili Ovjes pregrade: direktni ili akustini Debljina obloge: min. 90 mm Razmaci profila: maks. 62,5 cm Visina obloge: do 5 m Teina obloge: 14 kg/m (bez izol.) Konstrukcija obloge: CW ili UW profili Ovjes pregrade: bez kontakta sa zidom

14. Stupnjevi kvalitete zavrne obrade povrina. 1. Stupanj kvalitete Q1 - temeljito zaglaivanje 2. Stupanj kvalitete Q2 - standardno zaglaivanje 3. Stupanj kvalitete Q3 - posebno zaglaivanje do 2mm 4. Stupanj kvalitete Q4 - vrhunska povrina 2 do 4 mm

33
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

15. Navedite osnovne vrste plivajudih podova izvedenih gips-kartonskim ploama. 1. Troslojni element TUB F 141 pero/utor 1x25 mm - elementi suhog estriha se polau na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvoaa

2. -

Troslojni element TUB F 141 pero/utor 1x 25 mm ili sustav F142 s PS 20 izolacijom podni elementi se polau na ravnu podlogu spojevi su pero/utor i stepeniasti mjere podnih elemenata su 600 x 2000 mm elementi se od zidova odvajaju mineralnim trakama

3. Podne gipsane ploe tipa F146 dvoslojno polaganje 2x12.5 mm - ploe suhog estriha debljine 12.5 mm polau se na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvoaa

4. VIDIFLOOR gipsvlaknaste ploe poarna zatita odozgo F30 do F90 - dvoslojno polaganje elemenata Vidifloor podnih ploa debljine 10 mm na kamenu vunu minimalne debljine 10 mm - elementi se polau na nosivu ravnu podlogu prema uputama proizvoaa

34
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

16. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opiite primjer plivajudeg poda izvedenog gips-kartonskim ploama.

17. Povieni (dvostruki) pod opiite i prikaite crteom.

18. Nabrojite i ukratko opiite vrste sputenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim ploama.

35
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

19. Nacrtajte (crte spoja sputenog stropa i vertikalne pregrade zida) i opiite sputeni strop izveden gips-kartonskim ploama na elinoj potkonstrukciji direktni ovjes.

20. Nacrtajte (crte spoja sputenog stropa i vertikalne pregrade zida) i opiite sputeni strop izveden gips-kartonskim ploama na elinoj potkonstrukciji na visilicama.

21. Nacrtajte (crte spoja sputenog stropa i vertikalne pregrade zida) i opiite samonosivi sputeni strop izveden gips-kartonskim ploama s elinom potkonstrukcijom.

36
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

22. Sputeni stropovi od gips-kartonskih ploa na metalnoj potkonstrukciji. Kada se moraju izvesti dilatacije u sputenim stropovima. Prikaite crteom s opisom dilatacijski spoj.

Izvode se na mjestima dilatacija zgrada i kod prostorija ija je dijagonala veda od 15 m. 23. Kada se izvode sputeni stropovi s akustik ploama? Prikaite crteom s opisom. - izvode se u sluaju potrebe za dobrom apsorpcijom zvuka, upotrebljavaju se perforirane ili ulijebljene akustik ploe

Visilice Nosivi profil? Montani profil? Perforirane akustik ploe

24. Dvostruki sputeni strop kada se izvodi? Prikaite crteom s opisom.

Dvostruki sputeni strop izvodi se u sluaju potrebe za dobrom zvunom izolacijom i zatitom od poara.Perforirana ploa slui za apsorpciju zvuka, a drugi niz ploa slui za zvunu zatitu i zatitu od poara

37
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

25. Kasetni sputeni strop prikaite crteom s opisom. -kasetirani raster strop

26. Klima stropovi kratak opis s crteom i prednosti. Prednosti: - Ravnomjerna raspodjela temperature - Ugodna klima u prostoru - Bez uma od ureaja - Minimalno zrano strujanje - Pada bakterijsko - Niski trokovi odravanja - Arhitektonska sloboda oblikovanja

Prijenos E zraenjem 65% / strujanjem35%

38
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

Tema: ZATITA OD POARA 1. Navedite produkte izgaranja u poaru. Produkti izgaranja u poaru termikom razgradnjom nastaje dim smjesa plinske, tekude i vrste komponente/ produkti gorenja kao kemijske reakcije su toplina (porast temperature), svjetlost i dim 2. Navedite faze razvoja poara. Faze razvoja poara: - poetna faza relativno niske temperature, mali intenzitet izgaranja, pojava paljenja, dima, toksinih plinova - razbuktala faza (flash over) nagli prijelaz iz poetne faze, gore svi materijali, poar se prenosi na ostale prostore - faza punog razvoja poara vatra zahvada zidove, vrata, prozore, iri se u susjedne sobe; temperatura je > 1000C i gori kompletni sadraj graevine; javlja se opasnost od uruavanja konstrukcije 3. to je ukupno, a to specifino poarno opteredenje? Kakvo specifino poarno opteredenje moe imati zgrada? Ukupno poarno opteredenje toplina koja se moe osloboditi iz kalorine modi svega zapaljivog materijala u promatranom prostoru Specifino poarno opteredenje prosjeni iznos ukupnog poarnog opteredenja po jedinici povrine Zgrada moe imati nisko, srednje ili visoko specifino poarno opteredenje 4. Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu panju kod projektiranja zatite od poara zgrada. Kod projektiranja zatite od poara objekta vano je: - pravilan odabir gra. materijala u pogledu njihovih poarnih znaajki (gorivost, brzina irenja plamena, dimljivost, toksinost) - pravilan odabir gra. elemenata i konstrukcija u pogledu otpornosti na poar - pravilno projektiranje graevine poarni sektori, izlazni putevi, vatrogasni pristupi 5. to je otpornost na poar? Otpornost na poar je svojstvo konstrukcije koje se definira vremenom u kojem konstrukcija, pri djelovanju standardnog poara, ne izgubi ni jednu od standardom predvienih funkcija nosivost, stabilnost, izvijanje/ integritet, cjelovitost/ toplinska izolacija 6. Ukratko opiite ponaanje elinih konstrukcija u poaru.

Primjer deformacije elinog nosaa 1. faza: toplinsko rastezanje nosaa rui oslonce 2. faza: savijanje i kolaps konstrukcije Porastom temperature elik gubi na vrstodi dijagram

39
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Ukratko opiite ponaanje drvenih konstrukcija u poaru.

U poaru drvo gorenjem stvara zatitni pougljenjeni sloj koji ima vrlo nizak koeficijent provodljivosti topline i tako u poaru drvo samo sebe titi. Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je povedati presjek zbog djelovanja poara 8. Navedite osnovna naela zaite od poara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije (zatite od poara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata. Pri projektiranju i izgradnji objekta mora se osigurati: - ouvanje nosivosti konstrukcije u poaru tijekom odreenog vremena utvrenog posebnim propisom - sprjeavanje irenja vatre na susjedne graevine - osiguravanje osoba da neozlijeeni napuste graevinu, odnosno da se omogudi njihovo spaavanje - omogudavanje zatite spaavatelja 9. to je poarni sektor? - PS Poarni sektor - dio graevine odijeljen od svih ostalih dijelova konstrukcije otpornih na poar u vremenu u kojem de biti iskljuen rizik od njegovog irenja na druge dijelove graevine ili iz drugih dijelova na taj dio (po ISO/IEC GUIDE 52) Poarni sektor dio zgrade koji se sastoji od jedne ili vie prostorija izgraen tako da u odreenom trajanju sprijei irenje poara u taj dio zgrade iz ostalih dijelova ili iz tog dijela u ostale (po ISO/TC 21) Veliina PS ovisi o - poarnom opteredenju, otpornosti graevinskih elemenata na poar, katnosti objekta (> visina, manja povrina PS) , vrsti tehnolokog procesa, ugradnji stabilnih sustava za gaenje, vatrodojavi i dr. 10. to je evakuacijski put? O emu ovisi projektiranje evakuacijskih putova? Evakuacijski put mora voditi do izlaza iz objekta ili do sigurnog prostora. U svakom objektu namijenjenom za rad mora se omoguditi evakuacija i spaavanje radnika u sluaju ugroavanja ivota i zdravlja. Projektiranje EP ovisi o: - namjeni i vrsti graevine - broju ljudi u graevini (50-500.. min 2 izlaza/ 500-1000 min 3/> 1000 min 4) - tehnolokom procesu - poarnom opteredenju - stupnju opremljenosti - lokaciji Osnovno naelo pri projektiranju EP je da osoba ugroena u poaru mora imati mogudnost izlaska u najmanje dva razliita smjera (u sluaju prodora dima i vatre u jedan dio, mogao bi se koristiti drugi izlazni put) Prema hrvatskim propisima duljina puta iz prostorije do stubita u jednom poarnom sektoru: 30 m za objekte do 75 m visina / 20 m za objekte iznad 75 m visine

40
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

11. Objasnite vatrogasni pristup. U pravilu vatrogasni pristupi sastoje se od: vatrogasnih prilaza i povrina za operativni rad vatrogasnih vozila - vatrogasni pristupi su vrste povrine koje svojim parametrima (irina, radijus, nosivosti i dr.), omogudavaju da vatrogasna i spasilaka vozila i oprema dou do ugroene graevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spaavanja osoba i gaenja poara; - vatrogasni prilazi su povrine koje se direktno nastavljaju na javne prometne povrine, a omogudavaju kretanje vatrogasnih vozila do povrina uzdu graevina potrebna irina >3m radius 13-15 m razmak povrine za operativni rad vozila od vanjskih zidova 6m (za graevine >16m), 12 m (za graevine visine od 16m) operativna povrina uzdu zgrade 5,5 x 11 m ? Samo pristupi koji se nalaze uzdu vanjskih zidova graevina na kojima su otvori, mogu se koristiti kao vatrogasni pristupi.

http://www.hvz.hr/vatrogasni-pristupi-i-vatrogasni-prilazi/

41
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

2. dio Bilu tema: DRVENA KROVITA - REKAPITULACIJA 1. Primjerene konstrukcije drvenih krovita za manje raspone, temeljna razlika u konstrukciji izmeu dva osnovna tipa krovita za manje raspone (1 bod) Drvena krovita za manje raspone mogu biti - Krovita bez potkonstrukcije ROENIKI KROV (prazan krov) - za manje raspone i vede nagibe - Krovita s potkonstrukcijom PODROENIKI KROV za vede raspone, sve nagibe, sloene geomerije Razlika je u konstrukciji krovita roeniki krovovi nemaju podkonstrukciju, dok podroeniki imaju. Ta podkonstrukcija (krovni vezai) moe biti u ubliku stolica, visulja, drvenih reetkastih nosaa ili drvenih lameliranih nosaa (grede i okviri) 2. Elementi za formiranje krovne plohe drvenih krovita rogovi, letve, oplata nain definiranja dimenzija i raspona skice i opisi (3 boda) drvena krovita = nosiva potkonstrukcija (podronice, krovi vezai) + krovna ploha (rogovi, letve, drvene oplate) + pokrov Definiranje dimenzija: ROGOVI (roenice) dimenzije ovise o rasponu izmeu elemenata potkonstrukcije (izmeu podronica ili izmeu dva leaja) i o opteredenju pokrov, teina ovjeka, snijeg, vjetar (npr. 10/14) Postavljaju se na razmacima oko 80 100 cm Letve i drvena oplata slue kao nosai pokrova

LETVE - letve 5/3 cm (manji razmak) ili 8/5 cm za vedi razmak DRVENA OPLATA : daske d = 2.5 cm ili OSB ploe 15 ili 18 mm

3. Primjereno podruje primjene roenikih i podroenikih konstrukcija krovita s obzirom na raspone, sloenost geometrije i nagibe krovita (1 bod) Roeniki krovovi primjenjuju se za manje raspone i za vede nagibe, a podoeniki za vede raspone, sloene geomerije i sve nagibe (manje i vede).

42
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Sheme prijenosa opteredenja kod roenike i kod podroenike konstrukcije drvenog krovita, skice i opisi (3 boda) ROENIKI KROV - svaki par rogova ini nosa koji direktono prenosi vertikalno opteredenje na leaj, horizontalno razupiranje mora preuzeti zatega

PODROENIKI KROV - rogovi prebacuju opteredenje na podronice, a podronice na krovne vezae (nosive trokute)

5. Roeniki drveni krovovi problemi i prednosti, opis i skice (3 boda) PREDNOSTI - lagana konstrukcija, mala koliina grae - slobodan (prazan) prostor potkrovlja MANE - mala bona stabilnost - veliki horizontalni potiska na leajevima kod manjih nagiba - relativno mali rasponi - primjena samo lakih pokrova (valovite i ravne cementne ploe, bitumenska i drvena indra, slama) - samo kod vedih nagiba krovova >35 (preporuljivi > 40) - neprikladni za sloenije geometrije krovova (samo simetrine sheme)

6. Primjereni nagibi i pokrovi za roenike konstrukcije drvenih krovova objasniti zato (1 bod) Primjereni su vedi nagibi (>35), a preporuljivi su nagibi >40; smiju se izvoditi samo laki pokrovi (valovite i ravne cementne ploe, bitumenska i drvena indra, slama) kako bi horizontalna sila bila to manja.

43
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Statiki problemi i mogudnosti izvedbe nadozida kod roenikog krova opis i skice (3 boda) Zbog jake horizontalne sile, nadozid mora biti izveden samo kao AB konzola.

8. Suvremene mogude izvedbe podroenikih konstrukcija krovita s masivnim i reetkastim nosivim trokutima skica i opis (3 boda)

9. Podroenike konstrukcije drvenih krovita stolica i visulja skice i opisi karakteristinihpresjeka jednostrukih konstrukcija s naznakom elemenata za bonu stabilnost u oba smjera(3 boda) STOLICA krovni veza direktno, preko stupova, prenosi opteredenje na strop ili unutranje i vanjske zidove

VISULJA krovni veza prenosi opteredenje samo na vanjske zidove preko konstrukcije kosih tlanih tapova i jake horizontalne vezne grede

44
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Primjereno podruje primjene pojedine vrste drvene konstrukcije podroenikog krovita s obzirom na vrstu stropne (meukatne) konstrukcije zgrade prema krovitu opis (1 bod)

RASPONI STROPNA KONSTRUKCIJA

7 m (jednostruka stolica) - ab strop - zidovi tono ispod stupova - svi pokrovi - svi nagibi (moe i minimalni) 80-100cm 3,5 - 4,5m

7 m (jednostruka visulja) - polumontani strop - drveni strop - bez stropa! - svi pokrovi - svi nagibi 80-100cm 3,5 - 4,5m

POKROV NAGIBI KROVNIH PLOHA RAZMAK ROGOVA RAZMAK PUNIH VEZOVA

11. Konstrukcija skoenog krova - roeniki krov s pajantom tlocrt i presjek u zoni skoenog dijela konstrukcije drvenog krovita (3 boda) [crtaj presjek B-B] ; [A-A je tu tek tako]

45
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

12. Konstrukcija skoenog krova - podroeniki krov s nadozidom - jednostruka visulja - tlocrt ipresjek u zoni skoenog dijela konstrukcije drvenog krovita (3 boda) Drveni strop - primjena konstrukcije visulje kod skoenog krova. Nadozid za povedanje korisnog prostora krovita je zidan - konstrukcija se ne smije oslanjati na njega, ved na donje horizontalno stabilizirane stupove.

13. Konstrukcija skoenog krova - podroeniki krov s nadozidom - jednostruka stolica - tlocrt ipresjek u zoni skoenog dijela konstrukcije drvenog krovita (3 boda) Armiranobetonski strop - primjena konstrukcije stolice kod obostrano skoenog krova (etverostreni krov) s AB nadozidom za povedanje korisnog prostora krovia.

46
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: MATERIJALI - METALI, OBLOGE OD METALA (po 1 bod) 1. Mane limenih obloga i naini izbjegavanja nedostataka metalnih obloga (3 boda) VELIKO TOPLINSKO RASTEZANJE Za temperaturnu razliku 50C po 1m duine lim se povedava: - cink 1.5 mm - bakar 0.86 mm - elik 0.61 mm - osigurati klizne detalje fiksiranja radi stalnih promjena dimenzija vanjskih metalnih obloga (klizni leajevi, izbegavati kruto fiksiranje limova na potkonstrukciju vijcima, zakovicama i sl.) - dilatiranjeu polja sa dovoljnim irinama reki izmeu ploha u istoj ravnini POTPUNA VODONEPROPUSNOST I PARONEPROPUSNOST Mogudnost pojave kondenzata ispod pokrova ili fasadne obloge limom - osigurati uvijek dobro provjetravanje potkonstrukcije ispod vanjske zavrne metalne (limene) obloge ili jaku parnu branu ispod sloja toplinske izolacije KOROZIJA U KONTAKTU S MATERIJALIMA NA BAZI CEMENTA, VAPNA Razaranje alkalnim spojevima - isto i u kontaktu sa drvom - agresivni organski spojevi - osigurati odvajanjem bitumenskim izolacijskim trakama ili premazati metal GALVANSKE STRUJE I KOROZORIJA Elektrolitska pojava na dodiru metala razliitih elektrinih potencijala u prisustvu elektrolita (voda najede) - metal vieg potencijala razara metal nieg potencijala na kontaktu limova, profila, ali i vijaka, zakovica u prisustvu vode i vlage -osigurati odjeljivanje razliitih metala (ljepenkom, premazom, gumom, plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva, kao i za materijale obloge (bakreni lim, bakrene ili pobakrene kuke, vijci i avli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji - samo u interieuru i to ne svugdje! - razliitim metalima ne smiju se izvoditi konstruktivni detalji u kontaktu 2. to su limovi, podruje primjene i materijali koji se najede koriste u graditeljstvu Limovi su metalni materijali u obliku folija ili tankih ploa (0.5 -5mm najede). Limovi su najede koriteni metali za obloge - obloge fasada, obloge kosih krovnih ploha, interieurske obloge (najede podgledi stropova). Ostale primjene su izvedba krovnih lijebova i oluka, opavi, klupice i drugi limarski detalji, konstruktivni limovi (ravni-deblji, profilirani -tanji), limovi u toplinskoizolacijskim sendvi panelima. 3. Najede koriteni metali za obloge i ugraenu metalnu galanteriju u arhitekturi Najede koriteni metali za obloge su limovi (i druga metalna galanterija) - aluminijski limovi, elini limovi, bakreni limovi, cinani limovi, titancink i druge legure. Rjee koriteni limovi za obloge ili metalne prevlake na drugim metalima su mesing (bronca), mjed, titan, olovo, krom, nikal, srebro, zlato... 4. Najedi oblici metalnih proizvoda za obloge Najedi oblici su: valjani profili, cijevi, nosivi profili, plosni profili, ipke, ice, limovi *ravni i profilirani; deblji limovi (1 5 mm) u ploama i protukliznoprofilirani limovi - aluminij, inox; i tanji limovi (0.5 -0.8 mm) )u svitcima], ekstrudirani (aluminijski) profili, metalna galanterija (avli, vijci, matice...), specijalne forme... 5. Naini proizvodnje metalnih elemenata Naini proizvodnje su lijevanje, kovanje, valjanje, izvlaenje, ekstrudiranje, valjanje metala kroz sustave glatkih ili profiliranih valjaka. Takoer, izvode se i poetne i antikorozivne obrade metalnih povrina. Poetne su pjeskarenje, bruenje, tokarenje, a antikorozivne su premazi (lakovi, ulja), plastificiranje, eloksiranje, cinanje, niklanje, kromiranje, predoksidacija, bruniranje, pozladivanje (ovisno o vrsti metala) ili legiranje s nehrajudim metalima gdje nije potrebna naknadna antikorozivna zatita 6. Mogude antikorozivne zatite elinih metalnih elemenata i obloga elini limovi, profili i galanterija od niskolegiranog elika podloni su hranju, stoga je potrebna antikorozivna zatita, najede je lienje (lakovi, uljne boje), pocinavanje, plastificiranje, kromiranje, niklanje, bruniranje, prethodno korodiranje (Corten)... Pocinavanje kod limova je najjeftinije, ali je i najmanje kvalitetno u sluaju da se lim naknadno oblikuje - prevlaka cinkom je krta i puca. Lienje se izvodi na istu podlogu lienjem ili prskanjem temeljnim premazom i zavrnim premazom, dok lak, boje i premazi (suvremene metalik boje) mogu i bez temeljnog premaza.

47
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

7. Mogude antikorozivne zatite aluminijskih metalnih elemenata i obloga Aluminij prirodno patinira tako to stvara zatitni sloj oksida udkaste boje koji je neugledan nakon oksidacije i zbog toga se na aluminiju izvodi antikorozivna zatita. Najede se izvodi plastificiranjeili eloksiranje, koje prua trajnu zatitu povrine, ali ima relativno malu otpornost na habanje - ne koristiti na podovima! Plastificiranje je nanoenje plastinog praha prskanjem, taljenje u vrsto sljubljenu plastinu prevlaku u pedima. Veliine elemenata ograniene su veliinom pedi. Veliki spektar boja i izgleda povrine (glatka monokromatska, prskana, naranina kora...) Eloksiranje je nanoenje nehrajudeg metalnog praha ime se postie metalik izgled povrine. Boje su ograniene na tonove metala -natur aluminijska boja, mesing, mjed, zlatna, crna, tamnosmea -vide se pruge od ekstrudiranja aluminijskih profila radi male debljine zatitnog filma. 8. Mogude antikorozivne zatite bakrenih metalnih elemenata i obloga Bakar na zraku patinira u plavozelenu pastelnu boju, moe se dobiti i prethodno patiniran, a moe se i preparirati bezbojnim lakom da ne patinira. to se tie legura, najpoznatija je mesing (bronca), koja je legura bakra i kositra. Mesing patinira samo povrinski u zeleno, stoga se uglavnom koristi za interieurske obloge limom i nosive profile ako se ne predvia trajno odravanje. Povrinska obrada polirana, satinirana, liena bezbojnim lakom za sprijeavanje patiniranja (ne kod povrina izloenih habanju - podne trake). Takoer postoji i mjed - legura bakra i cinka. Ima slina svojstva i izgled kao mesing. 9. Galvanske struje, nain izbjegavanja, tete Galvanske struje su elektrolitska pojava na dodiru metala razliitih elektrinih potencijala u prisustvu elektrolita (najede voda) - metal vieg potencijal razara metal nieg potencijala. Ta se pojava dogaa na kontaktu limova, profila, ali i vijaka, zakovica u prisustvu vode i vlage, to dovodi do zakljuka da se konstruktivni detalji u kontaktu ne smiju izvoditi razliitim metalima. To se moe izvesti odjeljivanjem razliitih metala (ljepenkom, premazima, gumom, plastikom) ili osigurati iste metale za potkonstrukciju i spojna sredstva, kao i za materijale obloge (bakreni lim, bakrene ili pobakrenekuke, vijci i avli) ili osigurati potpuno suhe uvjete u eksploataciji -samo u interieuru i to ne svugdje. 10. "Nehrajudi" metali i finalne povrinske obrade nehrajudih metala -ne oksidiraju, ne patiniraju izloeni atmosferi -krom, nikal-uglavnom se koriste kao prevlake, nanose se u vrudim kupkama na elik ili druge metale -mikronske debljine sloja podlone mehanikim otedenjima prirodni izgled prevlake je polirani, zrcalni -zlato -rijetko (krovovi), srebro -nikad u arhitekturi -samo kao prevlake -titan-u glavnom u legurama, limovi za obloge ELIK, ELINI LIMOVI -legura Fe-eleza -ugljikaji C -nehrajudelegure (manje ili vede kvalitete) s kromom, niklom, vanadijem, manganom: inox, rostfrai, stainlesssteel, prokrom-razliiti nazivi (sinonimi) za nehrajude legure elika inox18/10 (najedi u primjeni - 18% krom, 10% nikal), takoer u primjeni i 18/0 i 18 /8 -ne trebaju povrinsku antikorozivnu zatitu, ali manje kvalitetni ute, pogotovo na varenim spojevima -za vidjive povrine koristiti samo najkvaitetnije legure inoxall -povrinska obrada -polirana, satinirana, pjeskarena -osim limova inox uad (sajle) i sve vrste valjanih, cijevnih, punih profila i metalne galanterije danas je inox vrlo skupna svjetskom tritu, velika potranja jer nema potrebe za odravanjem -smanjeni trokovi odravanja u periodu eksploatacije zgrade, ali visoka poetna investicija 11. Naini povezivanja limova u graditeljstvu, opis svojstava pojedine vrste povezivanja. -lemljenje -tanji limovi -spajanje kovinom nieg talita (za pocinane i cinane i bakrene limove koristi se spoj legurom bakra s veliki udjelom kositra), mjesto lemljenja -1.5 -3 cm irine, dobro oideno -zakivanje-spoj zakovicama od istovjetnog metala -potpuno nefleksibilan kao i spoj lemljenjem -samo za manje duljine ploha -spoj prijevojem(utorom) potpuno fleksibilan -rub jedne ploe preklapa se s rubom druge ploe kao jednostruki ili dvostruki prijevoj, stojedi ili leedi, osiguranje od odizanjaodpodloge s prikvanicama(perima) koje osiguravaju klizni leaj

48
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

a.

dvostruki stojedi prevoj

a.

c.

b. kutni stojedi jednostruki prevo c. popreni leedi jednostruki prevoj-zabrtvljeno (kod malih nagiba)

b.

d.

d. popreni leedi jednostruki prevoj

12. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu limarskih detalja na zgradama -prozorske klupice, horizontalni gornji opavi zidova, rubni opavi krovova s raznim vrstama pokrova, lijebovi, oluci, rubni limovi uz nadozide, dimnjake, bukane plohe -limarski detalji izvedeni s ravnim limovima, odvojeni od podloge hidroizolacijskim trakama za izbjegavanje kondenzata i korozije -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosai za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinani limovi s pocinanim elinim kukama, avlima, zakovicama, vijcima -aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -bakreni limovi s pobakrenim elinim kukama, bakrenim avlima, zakovicama i vijcima (natur ili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -plastificirani elini limovi s plastificiranim elinim kukama, inox zakovicama i vijcima 13. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu fasadnih obloga na zgradama LIMOVI ZA FASADNE OBLOGE -fasadne obloge -obavezno provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i sprijeavanje kondenzata ispod zavrne limene obloge -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosai za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -ravni lim (legiran) ili ekstrudirani gotovi profili -bakreni limovi s pobakrenimelinim kukama, bakrenim avlima, zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani) -pocinani, cinani, cinkotit limovi s pocinanim elinim, avlima, zakovicama, vijcima -plastificirani elini limovi s plastificiranim elinim kukama, inox zakovicama i vijcima -inox, corten elini limovi -debljina lima ovisno o nainu ukrute -kompozitni limovi(vieslojne ploe s jednostranom ili obostranom oblogm tankim limom, srednji sloj daje krutost plohi -obino tvrde ploe XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastine mase (Alucobondili sl. ploe debljine 2-3 mm), obino aluminijski plastificirani ili eloksiranilimovi kao obloga OBLICI LIMOVA ZA FASADNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podlonoj oplati(daana oplata, OSB, stolarske ploe), bududi da su male vlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjetravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim, pocinani, cinani, cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija od letvi obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita (falc-dach) (aluminijski, elini lim) -ravni limovi s ukrudenim rubovima-tanji limovi izvedeni na drvenoj potkonstrukciji ili deblji limovi (2-3 mm) kao plitke kutije -samonosivi, kruti,na provjetravanoj metalnoj potkonstrukciji za ovjes i distanciranje od sloja toplinske izolacije (aluminijski lim, deblji elini limovi) -fasadni sendvi limeni paneli-obostrana obloga tanki elini plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim, obloni limovi jednostrano ili obostrano profilirani, debljine oblonih limova 0,5 -0.6 mm, debljine ploa i ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru.

49
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

14. Vrste limova i metalne galanterije za izvedbu krovnih obloga na zgradama LIMOVI ZA KROVNE OBLOGE -krovne obloge provjetravanje potkonstrukcije obloge radi evakuacije vlage iz konstrukcije i sprijeavanje kondenzata ispod zavrne limene obloge ili jake parne brane ispod toplinske izolacije i svi slojevi u kontaktu -koriste se razne vrste limova i odgovarajuda spojna sredstva i metalni nosai za potkonstrukcije rad i izbjegavanja galvanskih struja: -pocinani, cinani, cinkotitlimovis pocinanimelinim kukama, avlima, zakovicama, vijcima -ravne forme lima na drvenoj oplati -aluminijski limovi s aluminijskim kukama, zakovicama, inox vijcima (plastificirani i eloksirani) -valovite forme lima (legiraniAl) -bakreni limovi s pobakrenim elinim kukama, bakrenim avlima, zakovicama i vijcima (naturili prethodno patinirani ili naknadno lakirani)ravne forme lima na drvenoj oplati -plastificirani elini limovi s plastificiranim elinim kukama, inox zakovicama i vijcima -valovite forme lima OBLICI LIMOVA ZA KROVNE OBLOGE -ravni limovi izvedeni s prijevojima -tanji limovi (0.6-0.8 mm) na drvenoj podlonoj oplati (daana oplata, OSB, stolarske ploe), bududi da su male vlastite krutosti, razdjelna hidroizolacijska folija, provjtravana vertikalna potkonstrukcija (bakrenim, pocinani, cinani, cinkotit lim) -valoviti ili trapezno profilirani limovi izvedeni s preklopima -tanji limovi male krutosti (0.6-0.8 mm) formirani u trapezne ili valovite zaobljene forme kako bi plohe lima dobile krutost u jednom smjeru), provjetravana potkonstrukcija obavezno izvedena okomito na smjer protezanja profilacije lima -posebna podvrsta -limena korita tkz. falc-dach (aluminijski, elini lim) -profilirani krovni limovi kairaju se filcom s donje strane, za apsorpciju kondenzata i buke kie, kod izvedbe s provjetravanim zranim slojem -krovni sendvilimeni paneli-obostrana obloga tanki elini plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksiranilim, oblonilimovi s gornje strane visoko profilirani, debljine oblonih limova 0,5 -0.6 mm, debljine ploa i ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastav pregrade prema vani

15. Materijali metalne galanterije za izvedbu podnih dilatacija, pragova, rubnih letvica izloenih habanju zato -metalni profili za izvedbu graninika podnih obloga, dilatacija, pragova, rubnih letvica -izloene su habanju-svaka zatita plohe de se brzo pohabati ili iskrzati u zoni prohodavanja-koristiti samo nehrajude metale bez dodatne zatitne obrade povrine -inox, mesing, naturaluminij (Al samo u interieuru)! 16. Podruje primjene perforiranih i istegnutih limova na zgradama, materijali i obrada povrine -interieurske oblone maske otvora za provjetravanje, dekorativne obloge zidova i stropova -tanji limovi do 2 mm -Al, inox, elik, mesing -plohe gazita stubita, ispune ograda stubita, balkona, vanjske ograde deblji limovi 2 -5 mm vede nosivosti -Al, inox, elik -obrada kao i glatki limovi, ovisno o materijalu (elik pocinano na podu, na plohama neizloenima habanju i plastificiran ili lien, inox i mesing satiniran ili poliran, aluminij eloksiran, plastificiran ili lakiran -ne na podu) -razne forme perforacija i veliine oka mree kod istezanja lima -perforirane limene ploe za stropne obloge na potkonstrukciji elik, Al (visoka zvuna apsorpcija za ploe kairane filcem odozgora)

17. Podruje primjene naboranih limova na zgradama, materijali i obrada povrine -podne limene plohe protuklizne naborane povrine u raznim uzorcima -inox ili aluminij gotove ploe s naborima gornje povrine, ne predvia se naknadna obrada povrine, deblji limovi (obino 2 -5 mm)

50
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

18. Kompozitne metalne ploe, opis, podruje primjene -vieslojne ploe s jednostranom ili obostranom oblogom tankim limom -srednji sloj daje krutost plohi i smanjuje uede skupog metalnog materijala u ploi -ispuna obino tvrde ploe XPS-a (debljine 1-2 cm) ili tvrde plastine mase (Alucobond, Alpolic ili sl. ploe debljine 2-3 mm) -obino aluminijski plastificirani ili eloksirani limovi kao obostrana obloga -kompozitne ploe za interieusrku oblogu -kombinacija limova i laminatnih (HPL) ploa 19. Sendvi limeni toplinskoizolacijski paneli, opis, podruje primjene -fasadni i krovni paneli -obostrana obloga tanki elini plastificirani lim ili aluminijski plastificirani ili eloksirani lim, debljine oblonih limova 0,5 -0.6 mm -obloni limovi s gornje strane visoko profilirani kod krovnih panela, nisko profilirani kod fasadnih panela -ispune toplinskom izolacijom MW, PU, XPS 2 -20 cm -ne provjetrava se potkonstrukcija, ploe obloge ine cijeli sastav pregrade prema vanjskom prostoru 20. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu - ravni limovi - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) RAVNI LIMOVI KROVNE I FASADNE OBLOGE (POTREBNA JE PODLONA OPLATA)

51
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

21. Polaganje limenih obloga fasada i krovova na podlogu - profilirani limovi - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) PROFILIRANI LIMOVI- SAMONOSIVI U JEDNOM SMJERU

22. Polaganje limenih obloga fasada na podlogu - ukrudene limene ploe (kazete) - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova) Ventilirana fasadna obloga limom : ravne limene ploe s ukrudenim rubovima kolokvijalni nazivi : limene kazete, limene tave, tacne, kofer sistem Ili Kompozitne Al-PP ploe ( Alucobond, Alpolic, Reynobond, Tecubond) d=3mm Eloksirani Al lim (galavanizirani) ili plastificirani Al lim

52
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

23. Sendvi laki paneli s limenim oblogama - vrste, opis, skica rubnog spoja dva panela za toplinsku izolaciju bez toplinskog mosta - zidni i krovni paneli (5 bodova) Vrste- fasadni, zidni i krovni -obostrana obloga, plastificirana ili eloksirana Sendvi laki paneli s limenim oblogama- zidni paneli

Sendvi laki paneli s limenim oblogama- krovni paneli -rubni spoj dva panela za t.i.krovova s rubnim spojevima panela zabrtvljenima trajnoelastinim kitom i pjenastim brtvenim trakama, paneli bez metalne veze izmeu vanjske i unutranje obloge limom!

24. Laki termoizolacijski sendvi fasadni zid formiran in situ - skicirati oblogu s izvedbom potkonstrukcije (5 bodova)

laki termoizolacijski sendvi zid formiran in situ - dva sloja profiliranog lima s toplinskom izolacijom u meuprostoru izmeu metalnih nosaa -sve pozicije toplinskih mostova na vezama metala moraju biti podloene trakama toplinske izolacije (pozicije c i g)
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

53

tema: POKROVI OD LIMA I STAKLA (po 5 bodova) 1. Minimalni nagibi krovnih ploha prema vrstama pokrova skica i opis (5 boda)

2. Izvedba prijevoja i podloge kod pokrova ravnim limom skice i opis (5 bodova) IZVEDBA PRIJEVOJA I PODLOGE KOD POKROVA RAVNIM LIMOM: - osigurati klizne leajeve lima za neometano temperaturno dilatiranje (izbjegavanje deformacija ravnog lima) - limena pera za fiksiranje klizni leaj i uvrdenje lima na oplatu bez buenja limenih traka! - drvena oplata - daske, ramaknute daske ili ploe od preraenog drva (danas najvie OSB) - hidroizolacijska podlona folija izmeu drvene oplate i lima ovisno o vrsti lima - krovna bit. ljepenka s posipom kvarcnim pijeskom, PES filc ili druga odgovarajuda razdjelna folija za spreavanje korozije lima

54
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

3. Uvjeti izvedbe pokrova ravnim limom - skice i opisi izvedbe prijevoja i uvrdenja (5 bodova) POKROV RAVNIM LIMOM oplata, rubni opavi,lijebovi, prijevoji - izvedba konstrukcije hladnog krova ispod pokrova limom - nuna radi to ga to je lim apsolutna parna brana! - ventilirani prostor drvenog krovita ispod pokrova ravnim limom na podlonoj foliji i drvenoj oplati drveno krovite i nekoriteni tavanski prostor ispod pokrova limom

55
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

4. Odreivanje potrebnog poprenog presjeka lijeba skice i opisi (5 bodova)

5. Limeni lijeb kod hladnog krova za pokrove crijepom - visedi lijeb - skica i opisi (5 bodova)

56
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Limeni lijeb kod toplog krova za pokrove limom lijeb na vijencu ili lijeb u vijencu - skica i opisi obaveznih detalja izvedbe (5 bodova)

7. Pokrov ravnim limom na hladnom krovu - odzraivanje ispod lijeba i u sljemenu (5 bodova)

57
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Pokrov limenim koritima opis svojstava pokrova i skica karakteristinog presjeka toplog krova (5 bodova) pokrov limenim koritima - topli krov - limena korita - mineralna vuna -tvrde ploe - folija za apsolutnu parnu branu - drvena oplata ili profilirani nosivi lim 9. Popreni spoj dvije ploe IZO dvostrukog ostakljenja kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (5 bodova)

58
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Uzduni spoj dvije ploe IZO dvostrukog ostakljenja i mogude varijante uzdunih metalnih nosaa pokrova staklom kod izvedbe kosog krovnog ostakljenja (10 bodova)

tema: MATERIJALI - OBLOGE OD DRVA (po 1 bod) 1. Podjela unutranjih podova od drva - parketne daice (parketi raznih dimenzija) - podovi od drvenih dasaka (seljaki pod, brodski pod, sportski pod) - podovi od ploa (podignuti podovi, prenosivi podovi) 2. Povrinske obrade drvenih podova a) neobraeno drvo koje se brusi, kita i lakira ili premazuje nakon ugradnje b) gotovi parket -prethodno povrinski obraeno drvo koje se samo uvrduje na podlogu 3. Nabrojite najede vrste parketa - lam parket (10mm), klasini parket (10/20mm), gotovi parket (2-slojni) (10/14mm), tehno parket (15/20mm), gotovi parket masivni (15mm) 4. Razlika izmeu vieslojnih i masivnih parketnih daica i dasaka

5. Naini polaganja drvenih podova na podlogu? - lijepljenje (preferiraju se dvokomponentnafleksibilna ljepila) - avlanjeili uvijanje na drvenu podlogu (ili vezanje na metalne kope) - slobodno polaganje (laminat parket od preraenog drva) - podignuti podovi na nosaima - sportski podovi na potkonstukciji

59
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. to je drveni sportski pod? To su podovi kod kojih je potrebna posebna razina fleksibilnosti, koja je postignuta postavljanjem sloja elastinog materijala (kao neoprenske ploe, koje se savreno prilagoavaju/prijanjaju uz drvo) ili sa dvoslojnim sistemom pragova (nekakva potkonstrukcija, na engleskom = sleepers) u instalacijama (nisu osmiljene za natjecanja visoke razine).

na slici: 1. dvoslojni sistem pragova 2. sportski pod zabijen na pragove na gumenim podmetaima 3. plutajudi sa spojnicama (mislim da se ovo ne mora crtat, al da shvatite o emu se radi) 7. Koji se drveni podovi mogu koristiti za podna grijanja i pod kojim uvjetima? Plutajudi drveni podovi nainjen od dijelova koji nisu fiksirani za podlogu, pa se parket moe slobodno skupljati i iriti. Elementi su lijepljeni po rubovima, poloeni direktno na potkonstrukciju ili pjenaste/filc ploe. Zbog skupljanja i irenja potrebno je predvidjeti dilatacijske reke. Drveni podovi od vieslojnog parketa. donji dio je sperploca koja sprjecava skupljanje i sirenje drva. stoga gotovi parket moze i na tlo s podnim grijanjem. panel parketi, parketi do 11 mm, koji se ne lijepe, dilatacijske reske da se ne dize parket. 8. Vrste premaza za drvene podne povrine - lakovi, lazurni premazi (bajc), uljni premazi 9. Karakteristike lakova za parkete, mane lakiranja drvenih podova mogu biti: mat, polumat, sjajni bezbojni ili tonirani vodeni, nitro, poliuretanski (posebno kvalitetni, otporni na habanje, najskuplji)

10. to je lazurni premaz za drvo, funkcija, svojstva. Lazurni premazi prodiru u drvo, ostaje vidljiva tekstura, ali mijenjanju boju povrine (moguda je imitacija druge kvalitetnije ili skuplje vrste drva -mahagonij, eban, trenja ili sl.). Vodootporne su i tite od vanjskih utjecaja, reguliraju vlanost drveta. 11. Prednosti premaza drvenih podova s voskom Brzo suenje i koritenje poda neposredno nakon namaza omoguduju disanje drva Nema toliko problema s podizanjem parketa uslijed zaostale graevinske vlage kao kod lakiranih podova 12. Funkcija zidnih i stropnih drvenih obloga Obloge su najede dekorativne ili u funkciji zvune apsorpcije 13. Forme drvenih vanjskih podnih obloga Daske, kvadratne ploe, nautik parketi

14. Nabrojite nekoliko vrsta drva za vanjske podne obloge i potrebne karakteristike drva. Koriste se uglavnom egzotine vrste drva kao: -tik, iroko, lapacho, bangkirai, azobe, sibirski ari, daglasova jela ili posebno tretirana drva drugih vrsta. Drva trebaju imati visoku otpornost na atmosferilije, bioloke tete (truljenje, insekte), savijanje, udarce.

60
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

15. Nain postave drvenih paluba. DASKE - Potkonstrukcija palube se moe postaviti na betonske podloke visine 4 cm, na razmacima do 50 cm po irini i do 70 cm po duini (osno). Na njih se postavljaju drvene letve privrdene za betonske podloke. Popreno na letve koje ine potkonstrukciju se postavljaju letve drvene palube koje se meusobno povezuju principom utora i pera, a letve palube je potrebno privstiti za podkonstrukciju vijcima KVADRATNE PLOE su tvorniki privrdene na drvenu potkonstrukciju to omoguava direktno polaganje na samu podlogu. PARKET NAUTIK - se lijepi na posebno pripremljenu podlogu i to posebnim vodootpornim ljepilima, dok se reke pune sa posebnom gumom koja sprijeava klizanje i prodor vode. 16. Vrste fasadnih obloga drvom. a) DAANE OPLATE - daice (drvena indra - horizontalne i vertikalne daske b) DRVENE PLOE - vodootporne furnirane perploe - bakelitne furnirane ploe - umjetne drvene ploe (HDF) 17. Koje vrste drva se najede koriste za daane fasadne obloge. Najede se koriste drva trajnih crnogorica. 18. Kako se izvodi potkonstrukcija za fasadne obloge drvom i zato. Fasadne obloge drvom moraju biti odvojene od povrine nosivog dijela zida, na provjetravanoj potkonstrukciji zbog izbjegavanja deformacija uslijed razlike u vlanosti te poveanja trajnosti. 19. Skicirati i opiite principe provjetravanja i izvedbe potkonstrukcije za fasadne obloge drvom (3 boda).

61
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: MATERIJALI OBLOGA I HIDROIZOLACIJE PODNOJA ZGRADE (po 3 boda) 1. Materijali za obloge podnoja zgrade - povoljni, nepovoljni, koje buke dolaze u obzir? Zatita podnoja obukane fasade od prskanja kie - skice i opis principa. POVOLJNI MATERIJALI kamen, fasadna opeka, keramike i gres ploice, hehrajudi lim, staklo, vodoneupojni beton, HPL ploe, vlaknocementne vodootporne ploe NEPOVOLJNI METRIJALI buka, drvene ploe, daske PRIMIJENJIVE BUKE kamena ili debeloslojna, polimercementna buka armirana staklenom mreicom sa zavrnim slojem silikonske ili akrilne buke, tankoslojne buke s vodootpornim fasadnim premazom

2. Obukano podnoje - zgrada s grijanim (izvana toplinski izoliranim) podrumom - skica i opis.

62
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

3. Obloni zid kod podrumljene ili nepodrumljene zgrade - moguda varijanta oslanjanjaja na podnoje s pozicijom hidroizolacije i toplinske izolacije - skica i opis.

4. Obloga podnoja ovjeenim prefabriciranim betonskim ploama - skica i opis. Sidrenje buenjem samo kroz najvii dio vertikalne hidroizolacije, iznad zone prskanja kie, donji dio ploa prislonjen uz zid uslijed pritiska slojeva nabijenog vanjskog nasipa.

5. Obloga podnoja obukanim ploama XPS-a skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

63
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Ventilirane fasadne obloge skica principa izvedbe fasadne obloge bez obzira na tip toplinske i hidroizolacije u zoni kontakata s terenom i opisi (10 bodova)

7. Obukana fasadna obloga ETICS sustava toplinske izolacije s toplinski izoliranim podrumom - obloga podnoja obukanim ploama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

64
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

8. Fasadna provjetravana obloga - drvena oplata daskama s toplinskom izolacijom MW obloga podnoja obukanim ploama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

9. Fasadna provjetravana obloga - vlaknocementne ploe s toplinskom izolacijom MW obloga podnoja obukanim ploama XPS-a - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

65
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

10. Fasadna obloga ravnim limom na drvenoj oplati - obloga podnoja - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

11. Ostakljena fasadna stijena - moguda varijanta izvedbe obloge podnoja Al ravnim limom - skica presjeka na poziciji kontakata s terenom i opis.

66
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

12. Nacrtajte vertikalni presjek podnoja grijanih prostora zgrade s masivnim zidovima od blok opeke i grijanim podrumskim prostorom. Materijali obloga: a) proelje iznad razine podnoja - fasadna obloga s HPL ploama; b) podnoje - kamene ploe d = 4 cm; c) u tlu - armiranobetonski podrumski zid grijanog prostora. Opiite sastav slojeva na sve tri pozicije (a, b, c), opiite sve pozicije detalja kojima je osigurano ispravno funkcioniranje fasadne obloge s HPL ploama s otvorenim rekama (10 bodova) 13. Nacrtajte vertikalni presjek podnoja ostakljene stijene na poziciji izlaska na terasu - ravni krov iznad grijanih prostora nie etae, uz zadovoljenje slijededih uvjeta: - unutranji i vanjski gotovi pod u istoj ravnini; - vanjska obloga poda terase - procjedna drvena paluba; - slojevi ravnog krova terase izvedeni kao klasini topli ravni krov sa sintetskim hidroizolacijskim trakama - osigurano sprjeavanje prelijevanja vode u unutranjost Opisati sastav svih slojeva ravnog toplog krova, opisati sastav unutranjih podnih slojeva kod meukatne konstrukcije izmeu grijanih prostora stambene i bune poslovne namjene ispod Opisati detalje na poziciji spoja ostakljene stijene i poda (10 bodova) 14. Spoj unutranjeg poda i vanjske ureene povrine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini. Opiite probleme koji se javljaju pri rjeavanju ovakvih detalja podnoja zgrade. Opiite mogude varijante rjeenja (4 mogudnosti) te prednosti i mane svakog rjeenja (10 bodova) Glavni problem koji se javlja prilikom izvedbe ovakvih detalja je zatita od prodora vode u zgradu na poziciji vrata (opasnost se naroito javlja kod jakog pljuska ili prilikom otapanja vedih debljina snijega) te je potrebno osigurati min. 12 cm visinske razlika izmeu praga vrata, krila prozora ili ostakljene stijene i vanjske povrine po kojoj se evakuira voda. 4 varijantna rjeenja: 1 - podignuti prag (nepovoljno, potrebno je preskakati preko praga) 2 - podignuta razina unutranjeg poda (izvedivo kod podova na tlu, teko izvedivo kod izlaska na ravne krovove - veda potreba visina slojeva podne konstrukcije vani (ravni krov) nego unutra (meukatna konstrukcija) eventulano rjeenje: denivelacija vanjske zone stropne ploe u odnosu na unutranju ili izvedba dodatnog lakog sloja za povedanje visine slojeva poda u interieuru po cijeloj povrini etae (tvrde ploe toplinske izolacije velike debljine, porobetonske blokete ili sl. neekonomino rjeenje!); 3 - uputena povrina vanjskog poda po kojem se evakuira voda u odnosu na povrinu poda po kojoj se hoda (podne plohe s otvorenim rekama za procjeivanje vode do razine na kojoj je hidroizolacija) vanjsko oploenje betonskim ploama na podmetaima s otvorenim rekama izmeu ploa ili drvene oplate s otvorenim rekama izmeu dasaka, za projcjeivanje vode do zone hidroizolacije izvedene u nagibu; 4 - izvedba linijskog drenanog kanala prekrivenog reetkom u zoni spoja fasade i vanjske povrine terena, terase ili balkona, vanjski pod izveden u istoj razini s unutranjim podovima - obino s podizanjem razine gotovog unutranjeg poda u odnosu na razinu nosive konstrukcije stropa ili poda na tlu

67
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

15. Spoj unutranjeg poda i vanjske ureene povrine terena oko zgrade kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova).

68
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

16. Spoj unutranjeg poda i vanjske terase ravnog krova kod izvedbe gotovih podova u istoj ravnini skica i opis odabrane varijante izvedbe za zaokretna i klizna balkonska vrata (10 bodova)

Prilikom izvedbe zaokretnih vrata potrebno je vrata okrenuti tako da se otvaraju prema unutra kako bi se sprijeilo bilo kakvo otjecanje vode u unutranji prostor, takoer je potrebno isperd vrata postaviti reetku za procjeivanje kako bi savviak vode mogao nesmetano otjecati. Kod izvedbe kliznih vrata uvijek se rade dvostruka klizna vrata te se podnoje takvih vrata kanalizira kako bi se sva voda koja ipak proe kroz odreene rupe mogla vratiti van te se ispred vrata radi mala dilatacijska reka, odnosno podna obloga se ne postavlja u potpunosti do vrata kako bi ista ta voda mogla otjecati.

tema: MATERIJALI - PODNE OBLOGE (po 1 bod) 1. to su podovi u irem smislu, a to u ue smislu znaenja termina. Podovi su u irem smislu svi slojevi iznad nosive stropne konstrukcije ili iznad tla, a prema potrebi sastoje se od: podloge, izolacije, zatite i zavrnog gornjeg sloja. U uem smislu pod je samo gornji zavrni sloj po kojemu se hoda ili se kredu vozila (vidljiva obloga). 2. Temeljni tehniko-uporabni zahtjevi za pod. 1. Pod mora imati ravnu i ne previe hrapavu povrinu, sa to manje reki jer se u protivnom brzo troi i teko odrava, u rekama se sakuplja neistoda, a u podlogu ispod poda de lagano prodrijeti vlaga. Radi sigurnosti kretanja podna povrina ne smije biti preglatkaniti skliska. Normalno je podna povrina vodoravna, osim kad namjena prostorije uvjetuje njezin nagib (kupaonice, laboratoriji, radionice, staje). Podovi izvan zgrada u pravilu se izvode u nagibu zbog odvodnje vode. 2. Pod mora biti otporan na povrinsko troenje i habanje to je osobito vano u prostorijama s velikim prometom (kolske uionice, hodnici). Trajnost poda znatno se povedava stalnim i strunim odravanjem. 3. Pod treba biti stabilan i dovoljno vrst na ploni pritisak (ploni pritisak noge stolice iznosi 50100 N/cm2, a glasovira i do 500 N/cm). Najosjetljiviji su podovi od gume, linoleuma i asfalta. 4. Pod mora osigurati dovoljnu toplinsku zatitu, tj. povoljnu toplinsku izolaciju stropova i difuziju vodene pare kroz stropnu konstrukciju. Poloaj toplinskog zatitnog sloja u stropu vrlo je vaan s obzirom na difuziju vodene pare i mogudnost stvaranja kondenzata u konstrukciji. Kondenzacija vodene pare nastaje kad para difuzijom, kroz kapilare i pukotine, prodre u unutranjost konstrukcije i dopre doslojeva ija je temperatura nia od temperature roenja. Kako bi se izbjegla pojava kondenzata, treba ili sprijeiti prodor pare u konstrukciju ugraivanjem paronepropusnemembrane (metalni listovi, bitumenska ljepenka s ulokom aluminijskih folija, razliite trake na osnovi kauuka, premazi na osnovi kauuka i polivinil-klorida i sl.) ili omoguditi slobodno strujanje zraka ugradbomparoodvodnogsloja (uplje opeke, rebrasta bitumenska ljepenka, ljepenkas krupnim donjim posipom i sl.). Toplinski zatitni sloj treba ugraditi na hladnoj strani stropne konstrukcije, a paronepropusnina toploj strani sloja toplinske izolacije. Toplinski zatitni slojevimogu biti izvedeni u obliku suhog nasipa pijeska ili drugoga laganog usitnjenog materijala ili u obliku laganih namaza ili ploa: ploaplinobetonai pjenobetona, namaza od cementa, magnezita, sadre i sintetskih smola s laganim agregatima (troska, ekspandirana glina, granule perlita, piljevina i sl.), zatim u obliku ploa od sintetskih pjena na osnovi fenola i poliuretana, ploa i jastuka od mineralne ili staklene vune, ploa od trske i slame te od laganih ploa vlaknatica, iverica i pluta.

69
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

5. Pod u stambenim i radnim prostorijama mora biti topao, izveden od materijala koji od tijela dodirom ne odvodi previe topline. Podovi se dijele na tople, polutople, hladne i vrlo hladne podove. 6.Pod mora osigurati dovoljnu zvunu izolaciju Zvuna izolacija za zrani zvuk se postie dovoljnom masom stropne konstrukcije ili izvedbom punog ovjeenog podgleda stropa koji treba biti to neovisniji o stropnoj konstrukciji, a za udarni ugradnjom slojeva plivajudeg poda ili elastine zavrne podne obloge. Armiranobetonski stropovi mase 350 kg/mzadovoljavaju s obzirom na zvunu izolaciju za zrani zvuk. Smanjenje udarnog zvuka (topota) postie se izvedbom poda od elastinih materijala obloge (guma, linoleum, tekstilne i sintetske prevlake) koji apsorbiraju udarni zvuk, izvedbom plivajudeg poda ili ulaganjem elastinog sloja ispod zavrnog sloja podne obloge. Plivajudi se pod obino radi u obliku 3.55 cm debeloga lagano armiranoga betonskoga namaza (cementni estrih) koji je poloen preko elastinog sloja mineralne ili staklene vune ili slinog materijala. Namaz mora biti odijeljen elastinim slojem i od bonih stijena i od donjih slojeva. 7. Pod se mora lagano istiti, odravati i popravljati. idenje i sredstva za idenje i odravanje ovise o materijalu od kojeg je pod te o svrsi prostorije. Neodravanje ili pogreno odravanje est je uzrok brzom propadanju poda. 3. Podjela podovi obzirom na toplinu poda, ime se izraava, navedite po dva primjera iz svake kategorije po toplini poda. Podovi se dijele na: 2 tople (brodski pod, linoleum, parket, guma, tepison od prirodnog materijala) S < 6 W/m K 2 polutople (PVC ploe, asfalt, magnezijski namaz) 6 < S < 10 W /m K 2 hladne (cementni namaz, betonski namaz, keramike ploice) 10 < S < 20 W /m K 2 vrlo hladne podove (ploice od prirodnog kamena i eline ploice) S > 20 W /m K 4. Posebni tehniko-uporabni zahtjevi za pod. Gdje se zahtijeva povedana protukliznost poda. 1. vatrosigurnost (kole, radionice i prostorije s lakoupaljivimmaterijalom, bolnice, tavani); 2. nepropusnost za vodu i otpornost na vlagu (kupaonice, kuhinje); 3. povedana protukliznosti (terase, nenatkriveni balkoni i loggie, bazeni, vanjska stubita); 4. otporanostna mraz (hladnjae ili prostori izvan zgrada); 5. osiguranje zatite od spoja s elektrinom instalacijom i od skupljanja statikog elektriciteta (radionice); 6. otpornost na djelovanje kemikalija (laboratoriji, skladita, prostorije koje se moraju povremeno dezinficirati). 5. Kako odabrati pod za odreenu prostoriju. Navedite dva primjera. Niti jedan pod ne odgovara svim tim zahtjevima. Treba odabrati onaj koji je najbolji za odreenu namjenu prostorije. Podovi izloeni vlazi ili vatri moraju se izvesti iskljuivo kao masivni, bez prisustva materijala podlonoga truljenju odnosno gorenju. Podovi u stanovima trebaju biti topli, dovoljno elastini i imati mogudnost dovoljnog priguenja zvuka udara i zranog zvuka prema susjednim stanovima. U uredskim prostorima trai se topli pod, dovoljno elastian i s naroito dobrim svojstvom priguenja zvuka u prostoru (zvuna apsorpcija zranog zvuka, smanjenje jeke u prostoriji). U kolama i bolnicama pod treba biti higijenski, lakoodravajudi, ne smije zadravati prainu, treba biti otporan na kiseline i polutopli. U industrijskim pogonima pod je otporan na vede mehaniko opteredenje, eventualno na kemijske utjecaje. U laboratorijima pod mora biti otporan na kemijske utjecaje i elektrostatike udare U podrumskim prostorijama i u prizemlju nepodrumljenihzgrada podovi lee izravno na tlu. Za zatitu prostorija od kapilarnog dizanja vlage iz tla treba u podnu konstrukciju staviti trajnu i elastinu izolaciju koja sprjeava prodor vlage u konstrukciju i prostoriju. Podna hidroizolacija treba s izolacijom obodnih stijena initi cjelinu.

70
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

6. Oznaavanje podova u nacrtima i prilikom izvedbe zgrade. to je "vagris". U izvedbenim nacrtima potrebno je za svaku prostoriju upisati vrstu zavrne obloge poda i njegovu visinsku kotu, povrinu podne obloge i opseg koji treba obraditi kutnim letvicama ili oploenjem podnoja zida. Kao poetna kota (0,00) uzima se gotovi pod, gornja kota podne obloge poda prizemnog stubinog prostora, odnosno ulaza u zgradu. Prilikom izvedbe zgrade u svim se prostorijama po obodnim stijenama oznai vodoravna crta koja se nalazi tono jedan metariznad povrine gotovoga poda (niveletaza odmjeravanje, vagris). 7. Razvrstavanje podova prema izgledu i nainu izvedbe zavrnog sloja. Nabrojite po tri esta primjera za svaku vrstu po ovakvoj podjeli podne obloge. Mane podova s rekama. Najede ih razvrstavamo prema izgledu i nainu izvedbe zavrnog sloja u: -podove s rekama -podove bez reki PODOVI S REKAMA Kod podova s rekama podna se ploha ostvaruje slaganjem razliitih jedininih elemenata (parketne daice, ploice). Ne mogu se primijeniti za prostore visokih higijenskih zahtjeva jer se u rekama sakuplja neistoda (bolnice). Prema vrsti materijala razlikuju se podovi od prirodnog ili umjetnog kamena, drveni podovi, podoviod asfaltnih, azbestnih ili PVC ploa te stakleni i metalni podovi za posebne namjene. PODOVI BEZ REKI Izvode se u obliku namaza ili kao prevlake ( betonski, cementni, teraco, asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva.) 9. to su zavrni podni namazi, a to podne prevlake. Navedite po dva primjera najede primjenjivanih zavrnih podnih obloga za obje vrste podova bez reki. Namazi su smjese razliitih sastava koje se u mekanome stanju nanose u tankim ili debljim slojevima na vrstu i ravnu podlogu na kojoj otvrdnu gubitkom vode, kemijskim procesom ili ohlaivanjem. Tako se dobiva pod bez reki. Upotrebljavaju se: betonski, cementni, teraco, asfaltni i magnezitninamazi te namazi naosnovi sintetskih spojeva. Najede se izvodi betonski namaz (estrih), debljine 4,0 cm. Cementni se namaz izvodi u debljini 2 cm, a asfaltni u dva sloja po 1,5 do 2,0 cm. Namaz zahtijeva mokri postupak u zavrnoj fazi izvedbe zgrade to je vrlo neugodno jer produljuje vrijeme izvedbe radi dugotrajnog suenja. Prevlake slue za oblaganje podova, a proizvode se ili u obliku manjih ploa ili pak smotaka velike povrine. Lijepe se, napinju ili polau na ravnu, glatku i suhu podlogu zatidenu od vlage, a reke se obrade na nain da su skoro nevidljive. Sastav prevlaka je vrlo raznolik i ovisi o namjeni prostorije. Najede su to prevlake iz vlaknastih materijala, prirodnih ili sintetskih, a mogu se izvesti i kao prirodne ili sintetske mase nanesene natkanu podlogu. Razliiti tekstilni proizvodi od biljnih i ivotinjskih, dakle prirodnih vlakanaca (kokos, pust, sisal, manila, vuna) ili od vlakanaca sintetskoga porijekla (perlon, nylon) ili od njihovih kombinacija Gumene prevlake su smjesa prirodnoga ili sintetskoga kauuka, mljevenih mineralnih dodataka i pigmenata valja se i tlai. Ta se masa uvalja na podlogu od gustoga pletiva u jednome sloju ili se izvodi bez pletiva u 2 do 3 sloja, a gornjije isti kauuk.

71
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec

tema: MATERIJALI - OBLOGE OD GLINENIH I SLINIH MATERIJALA (po 1 bod) 1. Navedite nekoliko posebnih vrsta opeka i podruje primjene POSEBNE VRSTE OPEKA Prepekaili klinker -visoko otporna na mraz, kemikalije habanje -za prostore izloene agresivnim utjecajima, podna i zidna oploenja amotna opeka -vatrostalne opeke, za prostore i konstrukcije izloene dugotrajnim vrlo visokim temperaturama Vapnenosilikatne(silikatne) opeke i blokovi -kvarcni pijesak, vapno i voda -preane pod tlakom i izlau vodenoj pari pod visokim pritiskom u autoklavima -osnovna boja je bijela, ostale s raznim mineralnim dodacima 2. Grubi keramiki elementi osim opeka Crijep, drenane i kanalizacijske cijevi (Proizvode se od teko taljive plastine gline s dodacima feldspata, kvarcnog pijeska, a esto i amotnog brana), dimnjaki elementi i vatrostalni materijali (teko taljivi materijali velike otpornosti i trajnosti, Koriste se u industriji za zidanje pedi i slinihp ostrojenja.) 3. Bitna svojstva crijepa -keramika smanjenje poroznosti i povedane otpornosti na mraz -povedana otpornost na udar i lom (hodanje po crijepu, tua) -vodonepropusnost za minimalno 2,5 h -minimalan sadraj topivih soli (ne tolerira se eflorescencija) Izvedba crijepa: -vueni crijep (ekstrudiranje-izvlaenje gline kroz usnike) -samo uzdune profilacije -tlaeni crijep (prean u kalupima) -uzdune i poprene profilacije Dodatne dekorativne obrade povrine crijepa: -engobiranje-jednoliko obojena mat povrina -glaziranje -glatka i sjajna povrina u boji 4. Fini keramiki materijali u graditeljstvu PLOICE -za zidne i podne obloge -polaganje na podlogu podnih (i zidnih) ploica danas: punoplono u sloj graevinskog ljepila -preporuljivo na fleksibilno graevinsko ljepilo za unutranje ili vanjske radove -keramike ploice-vidljivi tanki sloj glazirane povrine, otporniji na habanje i udar, posebno kod podnih ploica SANITARNI KERAMIKI MATERIJALI -keramika se pee nakon glaziranja, visokokvalitetna glazura 5. Razlika u svojstvima podnih i zidnih keramikih ploica Podne ploice su povedane otpornosti na udar i habanje, po potrebi reljefne protuklizne povrine. 6. to su umjetno granitne ploice, razlika u odnosu na keramike ploice Umjetno granitne(gresili porculanske) ploice -masa preana pod visokim pritiskom, peena na vrlo visokim temperaturama, nisu glazirane, isti sastav po cijelom presjeku materijala 7. Uobiajene povrinske obrade umjetno granitnih ploica Povrinska obrada mat, polirana, reljefna (protuklizna)

72
Autori: I.orid, I.Galid, L.Gracin, D.Habijanec, J.Hajdinjak, B.Horvatid, V.Jagodid, A.Jakubek, K.Karlo, P.Kolarec