You are on page 1of 271

Rana renesansa

-Pojam renaissance, ponovno roenje, G. Vasari koristi ved termin rinascit Talijanski pojam rinascimento znai ponovno roenje -Otkride perspektive -Nasljee humanizma, antike: Intelektualni pomak; sljedbenici Petrarce (14.st) poinju prouavati grke i rimske tekstove, poznavanje antike arhitekture ogranieno je na italiju jer im grka nije poznata. Umjetnik se uzdie na odnosu na status obrtnika kojeg ima kroz srednji vijek -Otkriven Vitruvijev traktat Deset knjiga o arhitekturi -Firenca - istovremeno u kiparstvu, slikarstvu i arhitekturi: Smatra se da renesansa potjee iz Firence odakle potjee najvedi broj ranih humanista, gradom upravlja vijede Signoria sastavljeno od predstavnika cehova i istaknutijih trgovakih obitelji. Pokrovitelji javnih projekata su pojedinci i trgovaki cehovi.

L. Ghiberti, Donatello Masaccio Brunelleschi

Filippo Brunelleschi, 1377.-1446.


-Sudjelovao u natjeaju za vratnice krstionice -U Rimu prouavao antike spomenike -otkrio linearnu perspektivu -prvo znaajnije djelo je dovrenje kupole firentinske katedrale Santa Maria dell Fiore na kojoj je radio od 1418.-1436.g -ta se godina uzima poetkom renesanse -sistem dvostruke ljuske

1. Kupola Santa Maria dell Fiore, Firenca, 1420.-36. 2. Ospedale degli Innocenti, Firenca, potk.-1420. 3. stara sakristija (Segrestia vecchia), San Lorenzo , 1419. 4. San Lorenzo, Firenca, 1421. 5. Santo Spirito, Firenca, 1434. 6. Kapela Pazzi, uz Santa Croce, Firenca , 1430. 7. Santa Maria degli Angeli (uz Michelangela) , 1434.- 1437.

1. Kupola katedrale u Firenci, 1418.


Sistem dvostruke ljuske (rebra + ispuna od cigle) utjecaj antike ali JAKA REBRA, ide u pic remek djelo konstrukcije ali ne i stila

-Zgrada sirotita u Firenci -Najvaniji dio graevine je proelje; sastoji se od natkrivenog trijema (loggia) -upotreba zakonitosti i proporcija antikih spmenika -polukrune arkade zakljuene snanim vijencem iznad kojeg se nalaze jednostavni pravokutni prozori zakljueni iljastim zabatima -traveji tirjema oblikovani su kao male kupole nad pandativima -prozori su smjeteni u sredini izmeu dvaju stupova -iznad stupova umetnuti su reljefni medaljoni od terakote iz radionice Luce della Robbie, a prikazuju djecu nevine po kojima je graevina dobila ime

2. Ospedale degli Innocenti, 1419.1446.

3. stara sakristia ; crkva San Lorenzo , 1419.g

-angairala ga je obitelj Medici kojima se toliko svidio nacrt za sakrstiku da su ga zamolili da napravi tlocrt za cijlu crkvu -kapela je centralnog tlocrta; kvadrat sa dodanim pravokutnim svetitem, dvije kupole-jedna nad centralnim prostorom a jedna nad svetitem -troetana elevacija,stroga podjela prostora horizontalnim i vertikalnim elementima arhitektonske plastike -kupola nad kvadratom je pdijeljena sa 12 rebara izmeu kojih su umetnuti okulusi -iznad lukova i pandativa umetnuti su medaljoni od majolice (peena terakota)

4. Crkva San Lorenzo, od 1421.


-Jednostavan tlocrt latinskog kria zakljuen poput grkih cisteritskih crkava -trobrodna bazilika; glavni brod nije nadsvoen ved ima kasetirani strop -graciozne proporcije stupova izvedenih u klasinom stilu / harmonini odnosi -ideja modula iz antike (travej kriita)

5. Santo Spirito, Firenca 1434.g


- II. Faza Brunelleschija (1432.-3 Rim) -organizacija Prostora kao S.Lorenzo, modul kriita -porast plasticiteta + korak dalje: integrira cijeli prostor -trobrodna bazilika -oblik latinskog kria -kupola nad kriitem -nakon njegove smrti plan je izmijenjen; kupole u bonim brodovima trebale su biti vanjski izgled fasade, ali naknadno su upisane u ravni zid -dojam izuzetno klasian; ritam arkada i kasetirani strop -oiti rimski uzori

6. Kapela Pazzi uz S. Croce , Firenza 1430.


-Graevina pravokutnog tlocrta sa kvadratnim svetitem -nad sredinjim kvadratnim udie se kupola , a obini dijelovi bavasto su nasvoeni -on nije projektirao trijem; svijetlo ne dopire kroz prozore -elementi arhitektonske plastike su naglaeni sivom bojom; djeluju nacrtano --FIRENTINSKA TRADICIJA! -proelje: narteks sa antikim motivom: polukruni luk na 2 horizontale -integracija unutranjosti

7. Santa Maria degli Angeli (uz Michelangela) , 1434.-37.


-Centralna graevina oktogonalnog tlocrta -oko jezgre su radijalno rasporeene kapele, njih 8 -kupola po uzoru na Panteon

Leon Battista Alberti 1404.- 1472.


Pie traktate o slikarstvu i skulpturi -bogate humanistike naobrazbe, za borakva u Rimu prouava ruine klasine antike -prvenstveno teoretiar; ne gradi ali se bavi izgledom i pravilima klasine umjetnosti -traktati koji se bave problemom perspektive; proporcija i posveduje ga Brunelleschiju

De Pictura, 1435./36. (posvetio Brunelleschiju) / De Statua, prije 1435. / traktati De Re Aedificatoria Libri Decem, 1452. / 1. 2. 3. 4. 5. Tempio Malatestiano (proelje), Rimini od 1446. palazzo Rucellai , Firenca 1455. Santa Maria Novella (proelje), Firenca, od 1458. San Sebastiano , Mantova , od 1460. San Andrea, Mantova , od 1460.

1. Tempio Malatestiano proelje, Rimini od 1446.


-Sigismund Malatesto dao je preurediti u mauzolej za sebe i ljubavnicu -proelje nije dovreno! Nacrt za tro-lisno -apliciran je motiv slavoluka sa 3 otovra; ali samo sredinji funkcionira kao portal, iznad slavoluka je atika -sauvana je medalja sa modelom , proelja; ono je danas malo drugaije (medalja M. de Posti-graditelj) -na medalji je gornja zona oblikovana sa trolisnim zakljukom, ta tema se 1. puta javlja. Iza se javlja golema kupola. -na proelju se nalae ,edaljoni od drugaije boje mramora; to je LOMBARDSKA TRADICIJA inkrustracija-graditelj je iz Venecije

2. Palazzo Ruccelai, Firenza 1455.


Alberti radi samo proelje -1. put je sustav nosaa i grea primijenjen za ralambu zida; apliciran na povrinu privatne graevine -horizontalno poloen pravokutnim greem podijeljen na 3 etae zakljuen masivnim vijencem -proelje je podijeljeno sa 8 prozorskih osi, na najdonjoj etai izmeu dorksih pilastara nalaze se jendostavni mali etvrtasti poloeni prozori i dvoja pravokutna vrata -gornje etae rastvorene su biforama naglaenim rustikom -rustikom presvuena preko cijelog proelja umjesto lemenata arhitektosnke plastike -superponiranje redova, po uzoru na Colosseum

3. Santa Maria Novella, proelje , Firenca od 1458.g


Pojas iznad polikromiranih gotikih nia je neukraen -proelja od viebojno mramora tradicija su itave Toskane -proelje organizirano kao sustav kvadrata; dva u donjem dijelu oko gl.portala i jedan u gornjem dijelu rastvoren golemim okulusom -gornji dio proelja napravlje je kao proelje antikoga hrama, a razlika izmeu visina brodova skrivena je velikim volutama-one pomau prikriti slabu povezanost proelja i tijela crkve

MANTOVA: 4. San Sebastiano , Mantova , 1460.


-kvadrat upisan u grki kri -crkva je ostala nedovrena ali su vidljive ideje idealne crkve; centralnog je tlocrta , na povienom poloaju pa je vidljiva sa svim strana -ratsvorena otvorima u donjoj zoni; na bokovima su luno zakljueni portali , a izmeu njih su 3 velika pravokutna prozora. Iznad sredinjeg najvieg je slijepa nia -na proelje je aplicirana tema antikog hrama; pilastri nose prekinuto gree, aunutar zabata je polukruni luk- sirijski zabat! -oratorij + zavjetna crkva

5. San Andrea Mantova , od 1470.


Jednobrodna crkva sa kapelama -tlocrt latinskog kria sa kupolom nad kriitem -bavasti kasetirani svod po prvi puta nakon antike tog razmjera! -njegovo posljednje djelo; on ga ne dovrava -kombinacija antikih motiva (proelje antikoga hrama) i motiv slavoluka sa ogromnim sredinjim otvorom i po 3 nie sa strana -ne zna se kako je mislio rjeiti problem visina crkve i proelja jer je crkva via a sada iznad zabata ima velika nia -1. puta koriten tzv. Veliki red pilastri se provlae kroz vie etaa!motiv sa proelja prebaen je u unutranjost (slavoluk-kapele)

irenje renesanse/PALAE:
FIRENZI: *palazzo Davanzati *Palazzo Medici Riccardi , 1446 *palazzo Rucellai, Alberti *Palazzo Pitti , 1458. (Amanati radi na produetku) *palazzo Strozzi , Benedeto da Maiano-A. da Sangalo ml.,

RIMU: *Palazzo Venezia *Palazzo della Cancelleria

URBINO: *Palazzo Ducale ,L . Laurana

VENECIJA: (dizajn venecijanskih palaa potpuno se razlikuje od onih u Firenci; bududi da se nalazi u laguni i poprilino je sigurna njihove palae nisu se utvrivale ved su postupno rastvorene prema kanalima ; Renesansni utjecaji sporo dolaze u Veneciji , snana je bizantska tradicija i oblici cvijetne gotike)
*palazzo Corner-Spinelli, Mauro Codussi *Palazzo Vendramin- Callerghi, Pietro Lombardo 1481.-1509. PIENZA (ili Corsignano): Corsignano ime je dao papa Pio 2. Picolomini sebi u ast; arhitekt projekta pregradnje itavog grada je BERNARDO ROSELLINO ; gradid na breuljku izgraen je zbog uivanja u krajoliku ; na glavnom trgu projektirane su velika crkva, gradska loa te biskupska i papinska palaa

*katedrala: dvoranska crkva-papa je vjerojatno vidio takav tip negdje na putovanjima *papinksa palaa + biskupska palaa: izvana je oit Albertijev utjecaj (sa palae Rucellai) obraena je rustikom na sve 3 etae firentinski utjecaj- izmjena pilastara i prozora, stup u uglu unutranjeg dvorita *gradska vijednica /gradska loa: manjih, skromnijih oblika i dimenzijAa popravlja oblik prozora sa papinske palae

FIRENZA * Palazzo Davanzati 14. st


Zatvorena Visoko naglaeno prizemlje 1. kat piano nobile (otmjeno stanovanje); iznad su manje vani lanovi, Rastvaranje velikim prozorima koji se smanjuju Otvoreni trijem skroz gore

*Palazzo Medici Riccardi , Firenza 1446.


Arhitekt : Michelozzo di Bartolomeo zatvorena forma palae etvrtastog tlocrta, u sreditu rastvoren kvadratnim dvoritem rastvorenim arkadama. Prema izgledu proelja ne moemo odrediti raspored prostorija u unutranjosti. Tri etae obraene rustikom, najdonja zona grubo tesanim kamenom, srednja malo finijim, a najgornja gotovo skroz glatkim zidom. U gornjim etaama javlja se motiv bifore preuzet sa Palazzo della Signoria (palazzo Vecchio) firentinski motiv. Zakljueno golemim vijencem. U 16.st Michelangelo donju zonu rastvara prozorima s edikulama a u 18.st obitelj Riccardi koja kupuje palau, proiruje je. Ugaoni stupovi u dvoritu nisu dobro rjeeni konstrukcija se ini slabom a prozori djeluju naguranopreblizu jedan drugom. Sve velike palae imaju sveanu dvoranu-kulminira u baroku. ENFILADE : sve su prostorije prolazne (povezane): nizanje prostorija u kojima su sva vrata iste osi!

*Palazzo Pitti , 1458.

*Palazzo Rucellai, Alberti

-Golema palaa poprilino jednostavnih formi. -Arhitekt je nepoznat ali znamo da je proirenja radio Ammanati. -Tri etae rustino obraene, rastvorene prozorima i vratima koji su uokvireni luno zakljuenim otvorima koji su rustikalno obraeni ali radijalno prate oblik. -Nizanje otvora na 3 etae podsjeda na rimske akvedukte (npr. Pont du Gard)

*Palazzo Strozzi , 1489.


-Palaa izrazito simetrikog tlocrta i proelja. -Pravokutna palaa rastvorena dvoritem sa trijemovima. -Proelje itavo obraeno rustikom; podijeljeno na 3 etae vijencima. -Donja zona rastvorena luno zakljuenim portalom i malim pravokutnim prozorima -Gornje dvije etae rastvorene biforama. -Zakljuena monumentalnim vijencem. -Arhitekt ili graditelj je G. da Maiano, a dovrio je Antonio da Sangallo ml.

PALAE U RIMU
Renesansa se ne javlja u sakralnoj arhitekturi nego u svjetovnoj , Rim 15.st

*Palazzo Venezia , 1467.-71.

-Izvana je tradicionalna srednjovjekovna palaa ali iznutra je potpuno rastvorena golemim atrijem , a trijem je rastvoren na 2 etae lukovima koji su napravljeni po uzoru na Colosseum- stupac s prislonjenim polustupom. -Palaa je dosta veda od onih u Firenzi. -Odlino rjeenje za nosae u kutovima, stupac s prislonjenim polustupom ; zbog toga izgledaju vrde i masivnije.

* Palazzo Cancelleria , 1486.


-Na ovu upravnu zgradu velikih dimenzija utjecali su Albertijevi traktati i njegovo proelje palae Rucellai. -Na sve 3 etae proelja koritena je rustika, a prozorske osi dodatno su naglaene pilastrima; po dva oko svakog prozora. -Vrlo visoka parapetna zona sa ovratima (baza pilastra). -Na najgornjoj etai javljaju se 2 niza prozora (iznutra su to 2 etae). -Unutranje dvorite rastvoreno je trijemovima na dvije etae ,a nosai na uglovima su napravljeni od stupaca na kojeg su aplicirana dva pilastra.

URBINO *Palazzo Ducale (vojvodska palaa) , 1464.-66.


-Ima jako sloenu povijest gradnje, ali nama je najzanimljiviji ulaz i otvoreno dvorite. -Neobino proelje sa ugaonim tornjevima koji nemaju ombrambenu funkciju nego se koriste kao znak plemenite gradnje. -Proelje je ratvoreno niama; jednom iznad druge zbog pogleda. -Unutranje dvorite je rastvoreno trijemom samo u prizemlju. -Ugaoni nosa je sloen ; stupac sa apliciranim polustupovima koji nose lukove arkada. -Pravilan ritam, iznad otvora arkada su prozori,a iznad stupova su pilastri. -Na paladi je radio arhitekt naeg podrijetla: Luciano Vranjanin ili Luciano Laurana -L.L. u Urbinu od 1464.-66. (schiavone)!

VENECIJA
(dizajn venecijanskih palaa potpuno se razlikuje od onih u Firenci; bududi da se nalazi u laguni i poprilino je sigurna njihove palae nisu se utvrivale ved su postupno rastvorene prema kanalima ; Renesansni utjecaji sporo dolaze u Veneciji , snana je bizantska tradicija i oblici cvijetne gotike)

*Palazzo Corner-Spinelli , 1480.-1500.


-Arhitekt Mauro Codussi. -Troetana palaa, visoko prizemlje potpuno je zatvoreno prema kanalu. -Ima dvorite malih dimenzija. -Naglaena dekorativnost. -Na prvom katu je Piano Nobile rastvoren dvjema velikim triforama koje su gotovo spojene. -Bifore su polukruno zakljuene.

VENECIJA

A San Marco B Palazzo Ducale C Procuratie Vecchie D Campanile E Torre dellOrologio F Piazzetta dei Leoncini G Palazzo Patriarcale H Prigioni I Loggietta J Biblioteca Marciana K Zecca L Procuratie Nuove M Giardini Reali N Ala Napoleonica

*Palazzo Vendramin- Callerghi , 1481.-1509.


-Arhitekt: Pietro Lombardo -Tradicionalna staromodna arhitektura venecijanskog tipa

+* Pienza/Corsignano ( katedrala ; papinska palaa ; gradska vijednica)

SAKRALNE GRAEVINE
VENECIJA
(Scuola -> tip zajednice , vjerskog bratstva koje povezuje iste djelatnosti , pod patronaom su odreenog sevca (bratovtine). Bave se dobrotvornim i edukacijskim radom u zajednici.) Mauro Codussi! *San Michele in Isola , 1468.-1480. , Mauro Codussi *San Giovanni Crisostomo , !497.-1504. , Mauro Codussi *San Salvatore , 1507. Giuliano da Sangallo , 1443.-1516. *Cola da Caprarola , S.M. della Consilazione , Todi 1508. *vila Medici, Poggio da Caiano , 1485. *Santa Maria delle Carceri , Prato *Palazzo Gondi 1490. L. Da Vinci *bavi se centralnim graevinama samo na teoretskoj razini

MILANO: *kapela Portinari , crkva San Eustorgio , Michelozzo di Bartolomeo , 1460. FILARETE (Antonio Averlino) 1400.-69. *ospedale Maggiore , 1460.-65. *plan idealnog grada SFORZINDE *vrata sv. Petra , Rim Donato Bramante: Urbino 1444.-Rim 1514. *Santa Maria Presso San Satiro , 1486. *Santa Maria delle Grazie , 1492 . M. *klaustar San Ambroggio

*San Michele in Isola , 1468.-80.


-Arhitek je Mauro Codussi -Crkva od opeke, proelje presvueno kamenom oplatom -Crkva i groblje nalaze se na otoku u blizini trga sv. Marka -Njegov najbolji rad -Proelje je trolisno zakljueno , a tlocrtno je quinkunks ! -Jednostavna dekoracija , u donjoj zoni veliko kamenje , gornja je zaglaena

*San Giovanni Crisostomo , 1497.-1504.


-Arhitekt je Mauro Codussi -Tlocrtno jednaka prijanjem primjeru quinkunks. - Grki kri je upisan u kvadrat ; nad kriitem je kupola kao i nad uglovima kvadrata. -Svetite izvana je ravno zakljueno , sredinja apsida je segmentno zakljuena. -Ovaj tip tlocrta imao je utjecaj na nau obalu! -Trolisno zakljuena

*San Salvatore , 1507. -Tlocrt je izradio Giorgio Spavento. -Grki kri s 3 kupole u glavnom brodu okruene su sa po 4 manje -> jasan utjecaj sv. Marka nemam sliku

GIULIANNO DA SANGALLO , 1443.-1516. * Villa Medici , Pogio da Caiano , 1486.


-Oivljavanje antkog modela _Nalazi se malo izvan Firenze -Graevina kvadratnog tlocrta okruena trijemom

*Cola da Caprarola , S.M. della Consilazione , Todi 1508

*Santa Maria delle Carceri ; Prato , od 1485.


-Primjer idealne crkve 15.st! /rane renesanse. -Grki kri sa irokim i plitkim krakovima. -Kupola na tamburu nad kriitem ; upisana u stoasti krov- karakteristika rane renesanse! -Krakovi su bavasto nadsvoeni. -Pilastri su i izvana i iznutra (tamo nose pojasnice). -Tamni elementi ralambe zida: firentinska tradicija gree, pilastri i pojasnice. -Friz i medaljoni napravljeni su do majolike (peene terakote)

MILANO
(jaka gotika tradicija ; otean dolazak renesanse !)

*kapela Portinari , od 1460.


-Uz crkvu San Eustorgio -Arhitekt je vjerojatno Micelozzo di Bartolomeo -Kvadratni tlocrt , kupola na pandativima upisana u stoasti krov -Izvedena na lombardski nain sa nosivim elementima obojanim u drugu boju ; mnotvo dekorativnih detalja -Kupola u potpunosti oslikana ribljim ljuskama u razliitim bojama -1. primjer renesanse u Milanu! Kapela portinari

Crkva San. Eustorgio

FILARETE (ANTONIO AVERLINO) , 1400.-69.


-Firentisnski skulptor -njegovo prvo znaajnije djelo bile su vratnice za crkvu sv. Petra u Rimu -Pie 25 knjiga u kojima zagovara naputanje barbarskog (gotikog) stila; dijelovi o arhitekturi su zanimljiviji -> traktatist! -Radi plan savrenog grada SFORZINDA!* -- *Ospedale Maggiore - velika graevina sastavljena od dva grkoga kria upisana u kvadrate; izmeu kvadrata smjeteno je dvorite u ijem sreditu je pravokutna crkva - Sve je uokvireno u cijelinu krilima

L. DA VINCI , 1452.-1519.
-U Milanu boravi od 1482.-99. -Bavi se pitanjima centralnih crkava ali na teoretskoj razini -Neke crkve uopde nisu izvedive ali slue kao uzor mnogim izvedenim graevinama -Niti jedna njegova crkva nije izvedena -Njegovi su utjeu na Bramantea
*freska Posljednja veera, Sta Maria delle Grazie, 1495.-98.

DONATO BRAMANTE ; Urbino 1444.- Rim 1514 (kolovao se kod Pierra della Francescha; pokazuje izrazit
interes za perspektivu)

*Santa Maria preso San Satiro 1486.


-Gradi crkvu uz ranokrdanski martirij -Trobrodna crkva s jednobrodnim transeptom i svetitem koje minimalno izlazi iz ravne mase zida -Svetite je posluilo kao igra perspektive jer je izvedeno u reljefu sa kasetiranim bavastim svodom -> ostavlja dojam velike dubine , a u prirodi je iznimno plitko

*Santa Maria delle Grazie 1492.


-Na ved postojede tijeo crkve (trobrodna sa kapelama) dodaje centralan kor i longitudinalno svetite polukruno zakljueno. -Nad kvadratnom osnovom die se kupola na tamburu upisana u stoasti krov

*klaustar Sant Ambroggio

-Jednostavan klaustar sa formama frentinske dekoracije ali se gradi sa opekom


Atrij bazilike?

Klaustar

Klasina renesansa
Trojica koja su obiljeila: *Leonardo da Vinci (1452.-1519.) *Michelangelo Buonarotti (1475.-1564.) *Raffael Sanzio (1483.-1520.) Rim postaje najvanije umjetniko sredite, Milano osvajaju Francuzi, Firenca nakon 1492. smrti Lorenza de Medici gubi znaaj Papa Julije II 1503.-1513.

*Donato Bramante 1444.-1514. *Antonio Da Sangallo Stariji , 1453.-1543. *Michelangelo Buonarotti 1475.- 1564. *Antonio Da Sangallo Mlai *Raffael Sanzio (Rafael Santi) 1483.-1520. *Baldassare Peruzzi , 1481.-1536. *Giulio Romano 1499.- 1546. *Michele Sanmicheli 1484.- 1559. *Mauro Codussi *Jacopo Sansovino Firenza 1486.-1570. Venecija

DONATO BRAMANTE u Rimu


*Klaustar uz Crkcu Santa Maria delle Pace , 1500.- 1504.
-Klaustar je kvadratnog tlocrta na dvije etae . -Donja etaa je rjeena arkadama sa stupcima na koje su prislonjeni pilastri ; gornja zona je najzanimljivija jer je trijem ravno zakljuen i ritam je duplo gudi nego u donjoj zoni. -iznad otvora donje etae nalazi se stup koji nosi gree

Bramanteov krug u Rimu: Antonio da Sangallo ml. Raffael Baldassare Peruzzi Giulio Romano

* Tempietto , San Pietro in Monotorio , 1502. -Mali Hram -> tema k/tolosa (krunog hrama)
-Izgraen na mjestu muenitva sv. Petra _bramante je imao u planu ureenje krunog dvorita ali ono nikad nije izgraeno -Sastoji se od 2 cilindra ; od krune cele i ophoda sa stupovima. -podignut na nekoliko stepenica, koritenje toskanskog reda (radi se o mukom svetcu koji umire muenikom smrdu) -Na celi su prislonjeni pilastri koji prate ritam stupova u ophodu -Stpovi nose friz sa triglifima i metopama (reljefi liturgijskog posua) -> motiv Vespazijanovog hrama ; na frizu su kultni elementi -Iznad grea je balustrada a zid iznad nia je je ralanjen niama. -Sve je zakljueno kupolom koja je polukruna iznutra i izvana.

*Raffaelova kuda (Palazzo Caprini) 1501.-10. -Kuda u kojoj je navodno ivio Rafael sruena je u 17.st ; sauvana je samo u crteu.
-Dvoetana graevina ; donja zona rastvorena je vratima koljenoti prostori slue za iznajmljivanje , za dudane -Gornja zona rastvorena je prozorima uokvirenim edikulama sa trokutastim zabatom ; zid je gladak a izmeu su udvojeni dorski stupovi koji nose dorsko gree.

*Belvedere , Vatikan 1505. -Kolpleks velikih terasa sa zajednikim zidom ; povezuje papinsku palau sa golemom
eksedrom koja slui kao vidikovac. -Spoj ureenog krajolika (perivoja) i arhitekture. -Bramante je morao jriti velik pad terena da bi povezao graevine dvama uskim krilima (na najniem dielu to je visina jedne etae, a na najviem tri etae). --Razlike u visinama vrtova rjeene su rampama i stubitima. -Ima jedno od prvih spiralnih stubita izvedenih. -Krila su rjeena na slian nain kao kalustar Santa Maria delle Grazie. --Najdonja zona podsjeca na slavoluk! ; to je prvi puta da je taj motiv primijenjen na profanoj arhitekturi. -Danas se tamo nalazi Vatikanski muzej.

Sv. Petar u rimuubaci svoju prezentaciju!

ANTONIO DA SANGALLO STARIJI , 1453.- 1534. *Madonna di San Biggio , Montelpuciano , 1518.

-Grki kri sa dodanim polukrunim svetitem.


-U tlocrtu su dva zvonika pored proelja, izveden je samo jedan -Kriite postaje najvaniji dio crkve, a kupola je vidiljiva izvana- postavljena je na tambur rastvoren niama, prozorima i pilastrima -Ralamba zidova ->mnogo elemenata na uglovima i rubovima krakova (polustupovi. Pilastri) u dubolim niama su oltari oblika edikule. -Monokromija ; ujtecaj rimske arhitekture

MICHELANGELO BUONAROTTI , 1475.- 1564.


(Smatrao se prvenstveno kiparom ; radi u Firenzi nakon oslikavanja svod aSikstinske kapele 1512. iPosljednjeg Suda 1534.).

*Proelje crkve San Lorenzo , 1516.


-Crkva je nedovrena ; sauvan je drveni model -Svjesna odstupanja od pravila klasine umjetnosti umijetnosti -> maniristika faza. -Proelje oblika poloenog pravokutnika sa trokutastim zabatom koji prekriva samo sredinji dio. -Sastoji se od dvije zone koje su podijeljene greem , pilastrima i stupovima podijeljene su na nejednaka polja u irim poljima su otvori, u donjoj zoni 3 portala , a na katu ih prate prozori . -u uim poljima su prozori , a gore nie. -Prema izgledu proelja ne znamo unutranji raspored; moemo pretpostaviti da je trobrodna zbog 3 portala ali ne mora biti. -Zona atike je jako visoka a cijela donja zona je via i djeluje kao da pritie donju-> maniristika obiljeja

*nova sakristija (Segrestia Nuova) obitelji Medici 1519.-1534.


-Nastala kao pandan Brunelleschijevoj sakristiji u crkvi San Lorenzo, Firenza. -istg tlocrta kao Brunelleschijeva ; kvadratna graevina sa dodatkom pravokutnog svetita. Nad sredinjim dijelom je kupola. -Elevacija je etvero-etana za razliku od troetane u staroj sakristiji. -Kupola je napravljena kao pravilna polukugla sa kasetama (aludira na najsavreniju kupolu-Paneton). -ita se kao graditeljsko-kiparska cjelina ; mnotvo arhitektonske plastike (girlande , vijenci , zabati). -odnos nosivih elemenata i zida je jednak kao kod Brunelleschija -> tamni kamen pilastara i lukova -> firentinska tradicija. -Zidovi kao kiparski oblici.

*stubite biblioteke Laurenziana , po.oko 1523. -Smjeteno u maloj, ali visokoj prostoriji ; velik pad terena. -Trokrako stubite sa neobinim-zaobljenim stubama (prema legendi Michelangelo sanja stube koje se kao lava prelijevau prema njemu). -Maniristike ideje oituju se na zidovima -> nie koje su prazne iznad njih su slijepi prozori ukraeni vijencima : udvojeni stupovi ugurani u masu zida , arhitektonska plastika je maksimalno naglaena bez potrebe (masivne volute). -Dovrio ih je Bartolomeo Ammanati.

Michelangelo u Rimu: od 1534.


*Trg Campidoglio 1536.-1546.
-Preoblikovanje trga i palaa koje ga okruuju! -papa Pavao III. Premjeta antiki konjaniki kip Marka Aurelija (tada se smatralo da prikazuje konstantina Velikog 1.krdanskog cara) na sreditu trga , na postolje koje je projektirao Michelangelo. -Trg je trapezoidnog oblika, a ovalno povlaenje sa zvjezdastim uzorkom (gotiki element) prikriva nepravilan teren. U centru zvijezde je kip . -Gradi pristupnu rampu trgu. -Dvije zgrade koje su ved postojale (Palazzo dei Senatori-u glavnoj osi i Palazzo dei Conservatori) trebalo je presvudi novim fasadama , a ravnotea trga postignuta je gradnjom nove palae: Palazzo Nuovo na lijevoj strani !. -Palazzo dei Senatori -> visoko postolje iznad kojih su dvije etae rastvorene edikulama i ralanjene velikim redom. Jedini ulaz na vrhu vokrakog stubita okuplja sve prostrane silnice trga. -Bone palae su u donjoj zoni rastvorene trijemovima , u gornjoj zoni prozorima s edikulama a sve je povezano sa korintskim velikim redom. -Sve je zakljueno greem te balustradom sa skulpturama. -Trg dovrava Giacomo della Porta! + nastavlja gradnju sv. Petra nakon A.S.ml

Palazzo dei Senatori

Palazzo Nuovo

Palazzo dei Conservatori

ANTONIO DA SANGALLO MLAI


-crkva sv. Petra*

*palazzo Farnese Rim zapoeta 1513.


-Zgrada ogormnih dimenzija. -U tlocrtu djeluje vie firentinska nego rimska -> etvrtasta , zatvara kvadratno dvorite sa primjenom superpozicije redova na arkadama trijema. -Pomalo staromodna sa proeljem koje je rustikom naglaeno na uglovima i nad sredinjim portalom , ulaz je napravljen kao trobrodni prostor (vestibul) -> prema uputama Vitruvija. -Na prvoj etai pravokutni prozori sa edikulama koje se izmijenjuju (trokutasti i segmentni zabat) , druga etaa rastvorena je istim prozorima ali samo s trokutastim zabatima. -Veliki vijenac kao kruna svega napravljen je prema Michelangelu

RAFFAELO SANZIO/ RAFFAEL SANTI

Urbino 1483.- 1520.

(Bramante je imenovao Raffaela svojim nasljednikom na crkvi Sv. Petra ; radi na njoj prije Michelangela)

*kapela Chigi (kii) u crkvi Santa Maria del Popolo 1513.


-Kapelu je narudio bogati bankar. -Centralni tlocrt krunica je upisana u kvadrat , ima kupolu koja je izvana nevidljiva jer je upisana u stoasti krov. -Tambur rastvoren pravokutnim prozorima

S.Maria del Popolo

kapela Chigi

*Palazzo Brancnio dellAquila 1515.-17.


-Poznata nam je samo iz crtea ; etvrtasta tro-etana graevina. -Proelje: donja zona rastvrena je luno zakljuenim vratima na koljeno , dorski stupovi izmeu ulaza nose gree. -Srednja: visoka baza ,izmjena malih (nie) i velikih otvora (prozori sa izmjenom zabata) iznad kojih su manji prozori oblika poloenog pravokutnika , mnotvo dekorativnih elemenata (girlande , medaljoni , kartue). -Gornja zona: jednostavni kvadratni prozori. -Maniristiki duh!

*Villa Madama od 1516. izvan Rima


-Radio je sa suradnicima A.de Sangallom starijim i Guliom Romanom. -Izvedena je smao polovica planiranog tlocrta. -Bududi da vile nemaju srednjovjekovnih uzora , grade se prema literarnim izvorima (ova prema Pliniju ! ). -Kompleks graevine protee se preko etnica u vrtu. -Veliki rastvoreni trijem u kojem su sauvane njegove freske. -Veliki prozori ; oslikano groteskama (dekoracija s vegetabilnim motivima vitica i trakama javlja se 1. puta nakon antike). .
planirano

izvedeno

BALDASSARE PERUZZI 1481.-1536.


(Sienski slikar i arhitekt , Sauvane su samo dvije graevine koje mu je pripisao Vasari ; dio Bartolomeovog kruga)

*Villa Farnesina 1509.-11- Rim


-Napravljena za bankara Chigija ; jednostavna mala graevina. -Pravokutno tijelo sa dva pravokutna istaka -> poetak trokrline stambene arhitelture-U velikom rastvorenom trijemu sauvane su Raffaelove freske (danas taj dio ostakljen). -Peruzzi oslikava jednu prostoriju dvoranu stupova sa fantastinom arhitekturom sa pogledom na Rim.

*Palazzo Massimi 1535.


-Njegovo najvanije djelo dovreno do njegove smrti. Izgraeno je za dva brata. -palaa je nepravilnog tlocrta ,a zid koji je zatvara prema ulici je zakrivljen. isto i simetrino proelje, kvadratni prozori . -Dvije palae koncentrirane su svaka oko svog pravokutnog dvorita

GIULIO ROMANO 1499.-1514.


Raffaelov uenik , u Rimu radi dvije palae ,a nakon toga odlazi u Mantovu gdje radi za Federca Gonzagu. / Villa Madama (sa Raffaelom i da Sangallom st.)

*palazzo del Te / *palazzo Ducale / Mantova *kuda Gulia Romana /


*Palazzo

del Te , 1525.-1534. blizu Mantove

-Nakon pljake Rima 1527. oldazi na sjever (Veneto i Lombardija). -Velika etverokrilna graevina sa ogromnim kvadratnim unuranjim dvoritem. -Oblikovanje zaelja motiv slavoluka sa monumentalnim trokutastim zabatom; relativno klasina fasada koja gleda prema gradu. -Na ostalim dijelovima palae naglaena rustika (proelja, krila). -Glavno proelje je dugo sa tri jednaka otvora sa svake strane su 4 prozorske osi naglaene pilastrima velikog reda. -Svijesni pomak od pravila (isti manirizam) ; Paladijanski motiv ili serlijana. -Ulaz je napravljen kao vestibul sa 4 stupa, svod je kasetiran. -Unutranjost dvorita -<izmjena otvora sa prenaglaenim okvirima. Dorsko gree sa izmjenom metopa i triglifa koji kao da propadaju kroz friz. -Unutranjost graevine je bogato oslikana; najslavnija prostorija oslika je Padom Giganta. -To je mala nadsvoena prostorija oslikana arhitekturom koja se rui.

Palazzo del Te, Gulio Romano

*palazzo Ducale,

Mantova

-Sagraena neposredno prije njegove smrti oko 1546. -Vojvodska palaa. -Najbitnije je unutranje dvorite koje je u dvije etae obraeno rustikom a treda je glatka -Donja zona je rastvorena arkadama sa segmentnim lukovima sa naglaenim zaglavnim kamenom dok ostali prate luk. -gornja zona rastvorena je jednostavnim pravokutnim prozorima izmeu kojih su tordirani stupovi (svaki u drugom smjeru)

*Kuda Gulia Romana , Mantova


-Sagraena je malo prije njegove smrti. Fasada je parodija na Raffaelovu kudu vijenac se podie tvoredi zabat, okviri prozora ugurani su u lukove .

MICHELE SANMICHELI, 1484.-1559.


-Bio je uenik Antonia da Sangalla -Radi u Orvietu 20 godina, po povratku u Veronu radi kao vojni inenjer Mletake Republike pa radi i na naoj obali (kopnena vrata u Zadru)

*Porta Palio, Verona *porta Nuova, Verona *Palazzo Canossa 1573. *Palazzo Bevilacqua *Palazzo Pompei , Verona

*Porta Palio , Verona -Niska vrata sa 3 ravno zakljuena portala.


-Pravilna upotreba rustike-obrambena funkcija. Mnnotvo arhitektonske plastike; izmeu parova polustupova nalaze se grbovi i vijenci. -Rustika u nizovima-kontinuirano tee cijelom graevinom koja je zakljuena dorksim greem. _neobino oblikovanje nadvratnika; masivan zaglavni kamen, ostali se radijalno ire

*Porta

Nuova , Verona

-Jednostavno je oblikovana ; smanjenje detalja. -Rustika ali ne onako organizirana kao na Porta Palio. -Ima vie otvora ; tri velika luno zakljuena otvora--- rubni pilastri ; dorsko gree

*Palazzo Canossa 1537.


-Trokrilna palaa; etvrtog nema jer je otvoreno prema rijeci. -etvrtasto proelje vijencem podijeljeno na dvije etae. -7 prozorskih osi ; u donjoj zoni tri luno zakljuena portala od kojih sredinji samo funkcionira kao prava vrata. Pravokutni prozori, naglaena rustika ; pogotovo na nadprozornicima.. -Gornja zona je rastvorena udvojenim pilastrima i lunim prozorima (motiv serlijane iako su boni otvori zapravo zatvoreni. -Zakljueno snanom balustradom s kipovima

*Pallazzo Bevilacqua o 1540.


-Dvoetana graevina ; u donjoj etai rastvorena je luno zakljuenim prozorima i glavnim portalom pomaknutim u stranu. Naglaena rustika na zidu i pilastrima. -Zone su odijeljene dugakim balkonom. -motiv trijumflanog luka vedi otvori su luno zakljueni a manji su takoer luno zakljueni ali u brojevima su pravokutni, iznad njih su uski pravokutni poloeni prozori. -palaa je bogato dekorirana girlandama i skulpturama. Bogato ornamentalno ukraen vijenac velikih dimenzija.

*Palazzo Pompei , Verona

MAURO CODUSSI
renesansa sporo dolazi u Veneciju, utjecaj Bizanta i tradicija cvjetne gotike
*Torre dell Orologio

*procuratie Vecchie iza 1512. *San Giovani Crisostomo , sakralna *San Michele in Isola ,sakralna *Scuola Grande di San Marco + Pietro Lombardo

*Torre dellOrologio 1496.-99.


-Prvi primjer iste renesanse u Veneciji! -Tranj sa satom na glavnom trgu. -Donji dio rastvoren jednostavnim lunim vratima, iznad je sat okruen krunim kamenim interzijama , iznad je balkon , zatim zona sa kamenom skulpturama krilatog lava, a sve je zakljueno balustradom sa zvonikom na samom vrhu.

*Procuratie

Vecchie iza 1512.

-preureenje fasada palaa na Markovom trgu, uvodi motiv luno zakljuenih arkada na
vie etaa. ( Ujednaen , brz ritam simetrija )

*San Michele in Isola

*S. Giovanni

Crhisostomo

Vie opisa u : sakralnim graevinama u veneciji, prije

*Scuola Grande di San Marco + Pietro Lombardo

A San Marco B Palazzo Ducale C Procuratie Vecchie D Campanile E Torre dellOrologio F Piazzetta dei Leoncini G Palazzo Patriarcale H Prigioni I Loggietta J Biblioteca Marciana K Zecca L Procuratie Nuove M Giardini Reali N Ala Napoleonica

JACOPO SANSOVINO
Firenza 1468.-1570. Venecija
Uio je za kipara. Radio je u velikim radionicama u Rmu. Od 1527. u Veneciji gdje poinje raditi kao protomajstor sv. Marka. Radi skulpture Marsa i neptuna za Dudevu palau. Nakon toga poinje se baviti uglavnom arhitekturom. Suradnik G. da Sangalla

*Zecca 1536. *Libreria Marciana 1537. *Loggieta 1538. *Procuratie *Palazzo Dolfin , po. 1538. *palazzo Corner San Maurizio

sve je u Veneciji!

*Zecca
-Kovnica novca. itavo proelje izvedeno je u rustici sa dorskim stupovima koji su takoer rustikalno oblikovani snaan obrambeni karakter. -U najnioj zoni su polukruno zakljueni otvori sa naglaenim rustinim nadvratnicama, gornje dvije zone rastvorene pravokutnim prozorima. -sansovino je zamislio kao dvoetanu. Zato iznad prve etae ima dorski friz i snani vijenac. Na vrhu su prozori sa trokutastim zabatima i zakljueno je ponovno vijencem.

Zecca i libreria (bibilioteka) Marciana

*libreria Marciana 1537. -Knjinica nasuprot Dudeve palae. Dvoetano proelje, potpuno rastvoreno lunim otvorima motiv jednak onome sa Dudeve palae ali razliito stilski izveden. -Donji otvori su dorksi polustupovi (kao na Palazzo Bevilacqua) serlijana. -U donjoj zoni su dorski polustupovi , a gore jonksi. -itavo proelje je jako dekorativno zbog vijenaca , girlandi (jer je Sansovino bio kipar) osjeda se jaki rimski utjecaj.

Zecca Libreria Marciana pallazzo Ducalle (dudeva palaa) iza: basillica di San Marco

*Loggieta 1538. -Podnoje velikog zvonika. Oblik poloenog pravokutnika sa motivom slavoluka. Sva tri otvora jednake veliine uokvireni su sa po dva stupa koji ose atiku sa reljefma, sve je zakljueno balustradom. -Bogata dekoracija. -Dananja graevina je rekontrukcija jer se 1906. izvorna sruila Loggieta

Libreria Nuova (Marciana) e Logietta

*Procuratie
-Motiv lukova sa knjinice prenosi na sve zgrade koje okruuju trg sv. Marka. (Dakle motiv Maura Codussija luno zakljuenih arkada sa porcuratie vecchie uvodi na ostatak fasada graevina na Markovom trgu)

Procuratie sa Torre dellOrologio

*Plazzo Dolfin

zapo. 1538.

-Troetana palaa, ponavlja motiv lukova sa Markovog trga. -Sredinji dio na gornje dvije etae ima zgusnutiji ritam

*Palazzo

Corner san a Maurizzio , zap. 1545.

-Troetana palaa, U najdonjoj zoni otvorena sa tri jednako luna otvora , sve je
odreeno rustikom. _gornje dvije zone su glatke i rastvorene lunim przorima jednake veliine (nema naglaska na piano nobile) oni su naglaeni parovima stupova

TRAKTATISTI
Traktati se dosta razlikuju od onih iz 15.st. ; ilustrirani su grafikama arhitekture! A tekst slui kao komentar slike.

Sebastiano Serlio 1475.-1555.


Pie sveukupno 7 knjiga koje se vec u ono vrijeme prevode na mnoge jezike to omogudava renesansi da se iri po cijeloj Europi. Treda knjiga sadri crtee antikih graevina ali i nekih suvremenih kao npr. Djela Baramantea i Peruzzia. LIBRO EKSTRAORDIARIO knjiga prozora i vrata , 1551.

Giacomo Barozzi da Vignola 1507.-1573.


REGOLA DEGLI CINQUE ORDINI DARCHITECTURA 1526. Donosi usporedbe 5 redova *Isusovaka crkva Il Gesu, rim 1575.-1584 ;projektirao je nakon reformacije katolike crkve ali je nije izradio. To je napravio Giacomo della Porta. *Pallazo Farnese Caprarola od 1559. unutar poligonalne utvrde rastvara * villa Giulia 1550. *S. Andrea in via Flaminia 1550. * Basilica di Santa Maria degli Angeli , Assisi (sa Galeazzo Alessi)

Scala elicoidale, scala regia

*villa Giulia 1550

*S. Andrea in via Flamini 1550

*Basilica di Santa Maria degli Angeli, Assisi

FIRENZA MANIRIZAM / FIRENTINSKI MANIRISTI

*Bartolomeo Amannati 1511.-92. *Giorigio Vasari 1511.-74

*Andrea Palladio
+ Ville + sakralna arhitektura

Bartolomeo Amannati
Inspiriran Michelangelovim radom;pagotovo njegovom sakristijom u crkvi San Lorenzo. *1550. zapoinje gradnju Ville Giulie ,dalje preuzimaju Vasari i Vignola. Proelje je jednostavno sa rustikom na uglovima i glavnom portalu. Stambeni dio nalazi se oko polukrunog dvorita.

*palazzo Pitti Rim, Ammanati radi na produenju i njenom unutranjem dvorite koje je itavo obraeno rustikom ali i razliitom vrstom rustike. -Donja zona je rastvorena je lunim otvorima koji su uokvireni dorskim polustupovima . Sve je obraeno rustikom u pravilnim trakama (ak i polustupovi). Lukovi su naglaeni glatkim pravokutnim otvorom unutar kojeg je smjestio luni otvor ; tu vidimo i paladijanski motiv ili serlijanu kao i na gornjim etaama ali tamo je slijep. -Gornja zona je naglaena grubljom rustikom pravilnih rubova, jonski polustupovi nose gree a najgornja zona je ponovno meke zaobljenije obraena, a polustupovi su koritnski superponiranje redova.

Giorgio Vasari 1508.-80.


-Pisac le Vite (biografije izvrsnih slikara kipara i arhitekata) ,slikar arhitekt i prvi talijanski povijesniar. -Radio na Villi Giuliji , crkvi Santa Maria Nuova blizu Cortone

* nova upravnoj zgradi za Cosima Medicija Uffizi, zapoeto 1560. Palazzo Uffizi + galerija Uffizi
-Zgrada se satoji od dva dugaka krila spojena loggiom koja u donjoj zoni podsjeca na rimski slavoluk (sredinji paladijanski motiv). -Otvara se prema rijeci Arno.

Andrea Palladio
Najvedi traktatist , pie $ knjige o arhitekturi 1570.g jako dobro ilustrirane , u njima donosi i prikaze svojih djela. Vedina njegovih graevina nastaje u okolici Vicenze. *palazzo della Ragione Basilica 1546.-49. Vicenza -Zgrada gradske vijednice potjee iz srednjeg vijeka ; on radi vanjsku kamenu oplatu srodnu onoj Sansovinovoj na knjinici Sv.Marka. -Vijednica se sastoji od 3 zasebne graevine koje on ujedinjuje platom trijemova na dvije etae. -Obje su rastvorene sserlijanama kooje su jednako oblikovane ; razlika je jedino u stupovima i polustupovima dolje dorski a gore jonski. Naglaene baze , minimalna dekoracija.

*Loggia dell Capitanio Vicenza 1565.


-izvedene su samo 3 osi od planiranih 5 ili 7. -Puno kompliciranija i dekorativnija od vijednice . Motiv velikog reda

*Palazzo Porto 1552. -Simetrian tlocrt , jednaki stambeni blokovi s obje strane kvadratnog dvorita. Donja zona rustika; srednja glatka sa alterirajudim (izmijenjuju se )zabatima nad prozorima i skulpturalnim ukrasom iznad sredinjeg i rubnih prozora Kipovi na vrhu u zadnjoj zoni

*Palazzo Chiericati 1550. -proelje potpuno rastvoren trijemovima koji nose gree , ne arkade

*Palazzo Thiene , Vicenza

*palazzo Valmarana- Braga , Vicenza

*Palazzo Porto Barbaran (Barbaran da Porto)

*Teatro Olimpico 1580. -ideja prepolovljenog antikog amfiteatra.


-Gledalite polovica elipse , ima ravan oslikani strop. Bogato rastvoren proskenij , vratima , prozorima, balkonima i mnotvo skulptura

PALLADIJEVE VILLE -Palladio stavlja gospodarsku namjenu u drugi plan; njegove vile stvorene su za uivanje.
-Koristi antike motive proelja hrama koje aplicira na vile, takoer koristi tzv. termalni prozor onakav kakav je bio u antikim termama

*Villa rotonda Vicenza 1566.


--Potpuno simetrina centralna graevina. Grki kri upisan u kvadrat , nad kriitem se uzdie kupola- Podignuta je na postolje i sa sve 4 strane uokvirena je trijemom koji je izveden kao proelje antikog hrama jonski stupovi nose gree sa trokutastim zabatom i skulpturama na akroteriju

*Vila Godi, 1537.-1542.

*Vila Poiana, Poiana Maggiore, 1546.

*Vila Chiericati, Vancimuglio, 1550.

*Vila Foscari, Malcontenta, 1560

*Vila Barbaro, Maser, 1554.

*Vila Emo, Fanzolo, 1558.

PALLADIJEVA SAKRALNA ARHITEKTURA


-Nova solucija starog problema apliciranja antikog proelja hrama na bazilikalno tijelo graevine kombinacija dvaju proelja ; jedno ire i nie a drugo visoko i usko

* San Franchesco della Vigna

1526. * San Giorgio Maggiore po. 1566. , proelje- 1607.-11. Venecija * Il Redentore , zapoeta 1577. * Tempieto villa Barbaro , Maser

*San Franchesco della Vigna oko 1566. -Prvi traktat bio je proelje jednobrodnoe spomenute crkve sa kapelama (bazilikalni
dojam). -Ima jedan pravokutan portal iznad kojega je koljka. Gree nieg proelja prekinuto je visokim polustupovima koje nosi vie gree. -Iznad gl.portala je termalni prozor. -Iako nije prevelikih dimenzija ,ostavlja dojam masivnosti ; to je postignuto malom koliinom dekorativnih elemenata.

*San Giorgio Maggiore -zapoeta oko 1566 , proelje 1607.-11. -Crkva benediktinskog samostana , prva crkva koju je izgradio od temelja u Veneciji. -Trobrodna bazilika sa transeptom koji ima zaobljene krajeve. -Ima specifian oblik kora koji se otvara prema svetitu. -Graena je od opeke a proelje je obloeno kamenom. - Nad kriitem je kupola od cigle obloena bakrom ,oblik se poziva na bizantsku tradiciju (Sv.Marko) jednako kao i zvonik. -Proelje se puno jasnije ita nego kod prijanjeg primjera jer gree stranjeg proelja kontinuirano tee iza polustupova prednjeg proelja. -Unutranjost je klasino oblikovana , a brodovi su rastvoreni termalnim prozorima.

*Il Redentore , zapoeta 1577. -Jedno od njegovih posljenjih djela. -Longitudinalna jednobrodna crkva sa bonim kapelama. - Krajevi transepta su zaobljeni , a svetite je odvojeno kolonadom. -Kor i svetite djeluju kao trolisni zakljuak. -karakteristina venecijanska kupola nad kriitem. -Graena od cigle, sa kamenim proeljem koje je nie od tijela crkve. -Dimenzije kriita su ogromne, uglovi kriita su koso odsjeeni zbog integracije prostora. -Zid je gotovo negiran; izmeu stupova su nie jedna iznad druge . -Brodovi su rastvoreni termalnim prozorima. -Ima koritasti svod (utjecao na sakralnu arhitekturu 17. i 18.st u Venetu i Istri)

* Tempieto villa Barbaro , Maser

Pellegrino Pellegrini /pellegrino Tibaldi

MANIRIZAM , Milano

ivio u Anconi izmeu 1558. i 1561. *palazzo Archivescaville , Milano , Canonica kanoniko dvorite u biskupskoj pal. Radi proelje, palau radi Carlo Borromeo *Collegio Borromeo; Pavia *S.Fedelle , Milano *Tempio di S.Sebastiano , Milano

S. Fedele Milano, izveo Carlo boromeo

Tempio S:Sebastiano , Milano

Palazzo Archivescoville , Milano

Hrvatska u 15. i 16. st.


Periodizacija renesanse u Hrvatskoj. Utvrde i razvoj planiranog grada u Hrvatskoj
-Jadranska Hrvatska od sredine 15. do sredine 16.st doba intenzivnog napretka i prosperiteta _ Venecija kupuje Dalmaciju 1420.. Kontinentalna Hrvatska od kraja 15.st a pagotov tijekom 16st prijeteda turska opasnost i smanjivanje teritorija reliquiae reliquiarum ostatci ostataka. -Istra je podijeljena na mletaki i habsburki dio

-Venecija kupuje Dalmaciju, 1420. -Istra venecijanski i habsburki dio


-Kontinentalna Hrvatska: Antemurale christianitatis i Reliquiae Reliquiarum -Turci od 1414. u Bosni, pad Bosne 1463. -Krbavska bitka 1493. -Bitka na Mohakom polju 1526. - Ferdinand Habsburki -Bitka kod Siska 1593.

IBENIK
Maleni grad koji se nastavlja na antiku tradiciju ved nastaje u 13.st kada se osniva biskupija, a na rang katedrale uzdignuta je crkva Sv.Jakova. -Krajem 14.st u invaziji mleana otedena je i odlueno je da se izgradi

Katedrala sv. Jakova 1431.- 1536. , posvedena 1555. -Trobrodna bazilika s uvuenim transeptom , istaknutim tro-apsidalnim svetitem i kupolom
koja preuzima ulogu vertikale bududi da nema zvonika. -3 razliito stilsko-razvojne faze (mjeovito gotiko renesansi rjenik !)

Tri glavne faze gradnje ibenske katedrale: 1. Bonino da Milano; Puliideva faza 2. Juraj Dalmatinac 1441.-1455. te 1461.-1473. svetite, krstionica, apside, zid svetita, Malipierova partija -3. Nikola Firentinac, od 1475.-1507., svod, kupola

Katedrala je dovrena 1536.

1. Pulideva faza 1431.-1441.


-prema biskupu koi zapoinje gradnju- Pulid.
Montana gradnja? -Gradsko vijede donosi odluku da se nova katedrala izgradi na pogodnijem Sjevernom terenu -Bonino da Milano- izgrauje glavni portal Posljednjeg suda i druge kiparske ukrase proelja. Nakon njegove smrti na projektu radi Franchesco di Giacomo iz Venecije. -Vijede donosi novu odluku po kojoj se nova katedrala ipak treba preseliti na mjesto stare, nakon Franchesca gradnju preuzimaju mletaki majstori Lorenzo Pinaino i Antonio Busato. -zbog komplikacija oko lebdedeg svetita poetkom 40-ih dolazi do prekida gradnje.

2. Faza 1441.-1473.
-Vijede je angairalo Jurja Dalmatinca koji radi u dvije etape : 1. 1441.-1455 podie novo tro-apsidalno svetite , krstionicu u temeljima june apside i lebdedu sakristiju te se diu zidovi crkve do visine vijenca visedih lukova te friz sa glavama. 2. 1461.-1473. podiu se poligonalni zidovi svetita . Pojava novoga ranorenesansnoga dekorativnog repertoara slikarskog karaktera (putti koji pridravaju girlande i sviraju i pleu tzv. Malipierova partija) po uzoru na firentinskog slikara Squarcionea. Nakon boravka u Dubrovniku inspiriran je stilskim idim motivima toskanskog podrijetla prozori glavne apside

Dalmatinac u Anconi: 1451.-60


Loggia trgovaca Portal S.Agostino Portal S.Francesco delle Scale

Nikola Firentinac

Bartolomeo i Jacopo da Mestre

Juraj Dalmatinac

Bonino da Milano

Francesco di Giacomo Lorenzo Pincino Antonio Busato

3. Faza

Nikola firentinac 1475.- 1507.

-Mijenja koncepciju bazilike s otvorenim krovitem u crkvu predsvoenu bavastim svodovima. -koristi se tehnikom kojom je Juraj gradio kamene ploe na utor. -Kameni bavasti svod s pojasnicama i kriite s oktogonalnim tamburom i kupolom izgraeni su do 1499. ! -Katedrala je u cijelosti dovrena po njegovom tlocrtu zapadno trolisno proelje grade Bartolomeo i Jacopo da Mestre u donjoj zoni sa gotikim obiljejima a gore visoko renesansnim sa rozetom koja je bogato profilirana (karakteristino za nau obalu) -Sakristija je izgraena na stupovima a krsni zdenac je napravljen od anela koji su meusobno okrenuti leima *Nova crkva *Gradska loa 1534.- 1543. *Utvrda sv. Nikole

NOVA CRKVA -Bratovtinska crkva koju gradi Nikola Firentinac od 1502. U oblikovanju svetita vidimo utjecaje sa katedrale

GRADSKA LOA 1534.-1543. -smjetena nasuprot katerale. Dvo-etana , horizontalno poloena graevina s potpun rastvorenim proeljem u objema etaama. Sr. 20.st prilikom bombardiranja sruena je, a dananja je rekonstrukcija

UTVRDA SV. NIKOLE 1540.-44. -Izgradio je nedak Michele Sanmichelia- Gian Girolama Sanmicheli.
-Mletaka vlada odluila je izgraditi utvrdu na malom otoidu ispred ibenika. _trokutasti oblik s isturenim bastionom krunog oblika na vrhu i dva polubastiona zaobljenih vrhova na krajevima formiraju oblik klijeta. Donji dio izgraen od kamena, gornji od opeke.

PAG
Grad je osnovan 1443. s idejom osnutka nove biskupije. -Juraj Dalmatinac i njegova radionica rade na nekoliko najistaknutijih javnih i sakralnih spomenika zidina grada , kneeve i Biskupske palae do nove upne crkve. -trobrodna bazilika iznutra je jednostavno oblikovana, izuzev 16 razliitih bogato oblikovanih kapitela koje izvode brada Andrijid; najvjerojatnije su djelo Marka

TROGIR
-program obnove itavog grada (renovatio urbis) provodi obitelj Cipiko na elu sa Koriolanom Cipikom. -Gradnja krstionica katedrale sv. Lovre , kapele bl. Ivana Trogirskog, obnova dvaju palaa Cipiko na zapadnoj strani trga , postavljanje reljefa pravde u gradksu lou , izgradnja zavjetne crkve sv. Stjepana, obnova gradske vijednice

Krstionica, A. Alei, 1467.


Izgraena metodom montane konstrukcije. Spoja elemenata gotike (iljasti bavasti svod) i rane renesanse (kasetirani svod, vienac s puttima, motiv plitkih iluzioniranih nia i koljke) Vidljiv je jasan utjecaj Jurja Dalmatinca sa ibenske katedrale-putti sa girlandama i nie

Kapela bl. Ivana Trogirskog Nikola Firentinac, Ivan Duknovid, ugovor sklopljen poetkom 1468., dovrena 1488.
-ugovor sklopljen po 1468.- dovrena 1488. Osmiljena kao arhitektonska-kiparska cjelina. Kasetirani bavasti svod inspiriran je svodom malog Jupiterovog hrama (krstionice) u Splitu

Gradska loa i toranj gradskog sata

Palaa Cipiko

Reljef Pravde u gradsku lou

SPLIT I ZADAR
Jedina dva veda dalmatinska grada u kojima se renesansa javlja relativno kasno! -Sve do poetka 16.st na marginama zbivanja. -Ne gradi se ved se dekorira ved postojede graevine renesansnim rijenikom. *novo proelje crkve Sv.Marije Velike , Zadar 1472.-78. trolisno zakljueno po uzoru naSan Michele In Isola. Kulisno proelje crkve benediktinki *kopnena vrata (Porta Terraferma) M.Sanmicheli 1537.-43. Na najugroenijem Istonom djelu zadarskoga poluotoka. Koritenje pravilno izvedene rustike na svim elementima. Troja vrata: sredinja su najveda i luno zakljuena ; bona su manja i pravokutna i ne prelaze zonu baze. Dorski polustupovi nose gree. Ukraena je grbovima i krilatim lavom iznad glavnog portala *Gradska straa 16st ; Pravilno koritenje rustike-u prizemlju. Na sredinju (od 3) osi nastavlja se toranj sa satom *Gradska loa ; primjer zrele renesanse ,tri luna otvora odvojena parom polustupova na visokoj bazi. Rustika u redovima *palaa Grisogono Split po 16.st ; Plemidka obitelj Grisogno povie zapadnih arkada peristila utiskuje palau glatkog bijelog proelja. Rastvoreno je polukrunim prozorima uokvirenim kaneliranim pilastrima *crkva sv. Roka , Peristil 1506. ; Mala crkvica sa jednostavnim polukruno zakljuenim zabatom nenametljivo zauzima mjesto na peristilu

Zadar, Kopnena Vrata


Zadar, Gradska straa

Gradska loa

Zadar, sv. Marija, crkva benediktinskog samostana

HVAR
*Gradska loa kr 15.st -Najmlaa od svih na naoj obali , ali najdekorativnija. 7osi u sreditu su luno zakljuena vrata sa strana su isti takvi prozori ali u donjoj zoni zatvoreni balustradom

Hvarska katedrala

KORUULA
-*Zavrni dio zvonika katedrale sv:marka 1481.-82. Marko andrijid
-Na vrlo skuenom prostoru (kvadratni tlocrt zvonika ima stranicu 5 m) podie osmerostranu lou na stupovima sa kupolom koja je napravljena od tankih kamenih ploa utorenih u dijagonalna rebra. _Na vrhu kupole je lanterna a okolo loe je balustrada ukraena skulpturama lava sv.marka i grbovima biskupa i gradskih knezova

*proelje palae Anreni -Maniristiko proelje male palae Arneri nastaje na prijelazu iz 16. u 17.st. -Smjetena je nasuprot katedrale. Autor je nepoznat. -Odstupanje od klasinih formi ; umjesto sredinjeg portala u prizemlju postavljen je prozor najmanji otvor na palai, u zoni iznad je zid prazan a balkonske konzole trede etae lee izravno na natprozornicima prvog kata.

CRKVE S TROLISNIM PROELJIMA


-Vana tema u venecijanskh arhitekturi . Takve crkve nastaju na podruju venecijanskog utjecaja.

*IBENIK katedrala sv.Jakova jedina takva ima takav presjek ostalo su panel proelja! + ima dvije rozete & prozori flankiraju vrata * OSOSR katedrala *ZADAR sv.Marija Velika, crkva samostana benediktinki *HVAR katedrala *DUBROVNIK crkva sv.Spasa Petar Andrijid 1520. *SAVIENTA (Istra) jednostavnije oblikovanje B
S. Michele in Isola

S. Zaccaria

Venecija, crkve s trolisnim proeljima

OSOR

SV.MARIJA ZADAR

HVAR

ibenik

SV.SPAS, DB

SAVIENTA

CRKVE UTVRDE
Nastaju na Juno-jadranskim otocima. Opasavaju se zidinama zbog napada i pljaki s mora. *Sv.Marija Vrboska , Hvar (slika desno)

*crkva u Jelsi, Hvar (nema slike)

*crkva Sv.Duha , Suura na ipanu (slike dolje)

Savienta ,Istra
*Gradski trg s katelom Morosini-Grimani kr.15. i kr.16.st -u unutranjisti Istre ; na granici mletakih i habsburkih posjeda. -Dimenzije i oblik katela odreuju oblik trga te pravilnu prostornu organizaciju ulica i
stambenih blokova.. -Trg trapezoidnog oblika na sitonoj strani podignuta je crkva sa trolisnim proeljem. -perspektivni princip projektiranja trga jednake visine krunita katela i vijenca nasuprot stambeonog bloka poklapaju se s zakljunim vijencem crkve -U sreditu je podignuta cisterna

-1272. donesen je dubrovaki statut. -prema statutu nema isticanja graevina pojedinane gradnje,samo graevine koje gradi republika smiju biti reprezentativne i bogato ukraene. Donesene su dosta stroge odredbe to se tie parcelacije i rastera ulica. -Zabranjuje se gradnja u drvetu i balkona-radi opasnosti od poara. Republika poziva poznatog vojnog ininjera Onorfia di Giordana de la Cava iz J Italije da izgradi vodovod 1435. -prema ugovoru iz 1438. Giordano se obvezao napraviti 2 fontane, Veliku i Malu. -On ih je projektirao a Petar Martinov iz Milana ih je dekorirao. 1455 Maso di Bartolomeo dolazi u DB na posao izrade ..bombard.-pogiba 1456. predstavnici dominikanskog samostanaprema nacrtu poinju graditi istono krilo klaustra a stim da su domadim klesarima dozvolili neke izmjene. Tako nastaje MJEOVOTI STIL u kojem domadi klesari koriste kasno-got. Nain oblikovanja u kombinaciji sa Masovim renesansim elementima (polukr.lukovi i geom.motivi mreita. Got. trolisti i etverolisti

DUBROVNIK

*Kneev dvor
Izgled dvora u 15.st. Je rezultat dvaju rekonstrukcija. 1473.- 1.eksplozija baruta nakon koje je uslijedio poar 1463. 2.eksplozija baruta Reprezentativna palaa pravilna tlocrta koju tvore 4 krila oko sredinjeg dvorita rastvorenog trijemovima u prizemlju i galerijama, na katu.

1.faza (nakon 1437.) prema projektu Onorfia Giordana de la Cava


-Nakon prihvadanja njegova projekta rue se ostatci i gradi se na novo. -Izgled proelja :trodijelna kompozicija- sred. trijem pilastrima je odvojen od ugaonih rizalita. - Kapitele trijema radi Petar Martinov iz Milana (1439.-45)

2.faza (nakon 1463.)


-Projekt obnove naruen je od Michelozza di Bartolomea ali je odbijen iz nepoznatih razloga. -Obnovu d 1468. vodi Salvio di Michele , firentinski majstor koji radi na kapitelima trijema sa bogatim klesanim detaljima (allantica). -Ispod dvora oblikovan je javni prozor sa kamenimn klupama. -Poznato je da je i Petar Andrijid poetkom 16.st klesao stupove za galeriju kata u atriju. -Firentinski majstori donose u Dubrovnik antiki repertoar dekoracija, to nam je vidljivo u izuzetno kvalitetnom klesanom prozoru kojeg je 1458.-60- izradio Giovanni da Fiesole.

Pregradnje nakon poara 1437. Onofrio de la Cava te nakon eksplozije baruta 1463. naglaeni ugaoni rizaliti, trijem

Kapiteli stupova trijema Petar Martinov iz Milana 1439.-45. 1460-ih Salvio di Michele

Kneev dvor

Prozor na Kneevom dvoru Michele di Giovanni da Fiesole 1458.-60.

Firentinski majstori u Dubrovniku


-Dvije godine nakon pada Carigrada (1453.) Senat poziva firentinske majstore da ojaaju sustav zidina Grada . Na ved postojede kvadratne kule nadograuje se novi nii pojas zidina cilindridnih (stoastih) formi zbog moderizacije u ratovanju (vatreno oruje) za jaanje zidina: Masso di Bartolomeo , Michele di Giovanni da Fiesole , Michelozzo di Bartolomeo. -Prvo su pojaane zidine sa kopnene strane (na S i Z) 1461. stare zidine s kulama etvrtastog tlocrta i zapadni ulaz u grad Vrata od Pila , pojaani su predziem prema Michelozzovom planu*Bokar brani Vrata od Pila , most i jarak ispod, isto prema Michelozzu po- (1461.) *Mineta SjeveroZapadna ugaona kula , naazi se na najvioj toci zidina. etverokutnoj ugaonoj kuli dodana su dva predzia , jedno pokriveno a drugo natkriveno. 1464. Potpisan ugovor s Michelozzom : gradi suvremene ljevkaste kazamante (otvori za topove) Nakon njegova odlaska iz Dubrovnika zamijenjuje ga Juraj Damlatinac koji gradi krunite kule! Dovrava je domadi graditelj Paskoje Milievid. *Gradska luka 1484. Vijede prihvada projekt paskoja Milievida koji obuhvada cjelokupan sustav obrane luke. Zidine izmeu istonog ulaza u grad (Vrata od Ploa) i kule sv.Luke pojaane su predziem za topove. *Kulu sv.Ivana zamijenila je kula polukrunog tlocrta. Izgraen je i valobran kae po drvenoj oplati koja ga je titila tijekom 11g. Potrebnih da se osui buka izmeu kamnieh blokova. Tvrava koja je branila Istoni dio grada s kopna i ulaz u gradsku luku je Revelin poela se graditi sred. 15.st (1463.) a zavrena je tek sredinom 16.st. Izvan zidina na zapadu nalazi se tvrava Lovrijenac koja je vie puta dograivana i ojaana.

Kula Mineta

Tvrava Revelin

Vrata od Ploa i kula sv. Luke Vrata od Pila


Luka /kae

Sv. Ivan tvrava

Tvrava Bokar

Lovrijenac je tamo lijevo izvan zidinatrokutastog oblika

Mineta najvanija i najvia toka zidina Michelozzo di Bartolomeo, 1464. ugovor - suvremeni kazamati -Juraj Dalmatinac 1464. Dovrava Paskoje MIlievid

Utvdra Bokar

Tvrava Revelin i tvr. Sv. Ivan, lukobran kae /luka

Tvrava sv.Ivan

Revelin

Tvrava Lovrijenac

Vrata od Ploa i kula sv .Luke

Tvrava Revelin

16.St u Dubrovniku poznato je i kao zlatno doba. Dobrim diplomatskim odnosima Republika rjeava pitanje Osmanlija koji su u zaleu. Ima bogate trgovake veze sa cijelim Mediteranom (ima jaku mornaricu ; vedu od Venecije) i sa zaleem (Bosna) *SPONZA (DIVONA) 1516.-22. Na mjestu sadanje graevine bila je stara carinarnica i javna cisterna (sponza, spongia). Uz ove funkcije Sponzi se dodaju i oruarnica i kovnica novca. Nova izgraena graevina je prema nacrtu Paskoja Milievida. . Hibridna graevina mjeoviti stil. -Nalazi se na mjestu na kojem se spajaju Stradun i komunalni trg (u 16.st tamo su loa , stara crkva sv.Vlaha i Orlandov stup) trebala je pomiriti razliite strukture okolnih graevina -etverokutna izduljena palaa s atrijem u sreditu. Proelje je troetano ; najdonja zona je ranorenesansni trijem sa polukruno zakljuenim arkadama ije kapitele izrauju: Nikola i Josip Andrijid (izrauju jo i vrata i prozore prizemlja proelja te prozore za tredu etau) -prvi kat Piano Nobile napravljen je u stilu cvjetne gotike (oblikovano na takav nain zbog elje za prezentacijom)

Paskoje Milievid 1516.-22

Onofrio di Giordano de la Cava Izgradnja vodovoda Velike i male fontane

Maso di Bartolomeo, plan klaustra dominikanskog samostana, 1455.

*CRKVA SV.SPASA 1520. Petar Andrijid -mala zavjetna crkva u blizini Vrata od Pila (preko puta Velike fontane) je zavjetna crkva izgraena nakon kuge koja je harala gradom. -Jednobrodna trotravejna crkva krino-rebrasto nadsvoena. -Vidimo kombinaciju gotikih i renesansnih elemenata (iljasti oblici uski gotiki prozori na bonim stranama i renesansni motiv koljke pod visedim lukovima ispod vijenca. -proelje trolisno (kulisno proelje) sa bogatim klesanim dekoracijama (rozeta)

STAMBENA ARHITEKTURA DUBROVNIKA /PALAE


Stambena arhitektura unutar zidina odreena je malim parcelama tako da se kude razvijajju u visinu , a Piano Nobile se sa 1.kata prebacuje na sam vrh graevine , gdje ima dovoljno sunca i zraka. *Palaa Ranjina na Pustijerni Gotiko-renesansna obiljeja. U donjoj zoni je renesansa , a na grnjim reprezentativnim katovima je cvjetna gotika , na piano nobile je golema gotika trifora. Gornji katovi bili su okrueni balkonima. *Palaa Tome stjepovida-Skoibuhe Pustijerna , 1550. Brodovlasnik i trgovac pukog podrijetla kupuje stariju kudu koju pregrauje i proiruje . Arhitekt je Antun iz Padove. Pravilno izvedeni isto renesansni elementi- dovratnici , edikule . U najdonjoj zoni na uglovima ojaana rustikom

Skoibuha

Ranjina

DUBROVAKI LJETNIKOVCI
Najvie ljetnikovaca nastaje u 15. i 16.stoljedu u Rijeci Dubrovakoj, Gruu , lapadu i na Elafitima. Svi izgraeni dijelovi i vrtovi rasporeeni su unutar ogradnih zidova prema ortogonalnom planu. Arhitektonski tip : jednokatna ladanjska kuda i na nju okomito prizemno krilo nad kojim je teraca tlocrt u obliku slova L. Imaju rezidencijalnu i agornu funkciju. Ureene petnice i vrtovi s kudom tvore cijelinu. Svi ljetnikovci graeni su uz vodu ili more , imali su orsane kojima se barkama pristupalo u unutranjosti. Kapelice na teraci su znak prestia i nemaju ih svi ljetnikovci. Raspored prostorija u svim ljetnikovcima je isti; u prizemlju i na katu je sredinja dvorana salaa* a s obje strane nalaze se po dvije manje sobe. Sve prostorije prizemlja su nadsvoene a u prostorijama kata nalaze se stropovi s drvenim oplatama. Najede se grade u mjeovitom stilu (zbog ved postojedih dijelova starije grae i zbroj povezanosti vlastele za tradicionalne oblike). Od svih dijelova ljetnikovaca kapela je ukraena s najvie panje (jer se zbog poloaja vidi preko zidova vrta) . Arhitektura vrtova odreena je stazama ravnih pravaca koju su natkrivene odrinama. Ljetnikovci nastaju i u Dalmaciji ali nisu osmiljeni kao oni u dubrovakom podruju (ima vie od 200) Katel Vitturi , katel lukid 15.-16.st nakon estih provala uraka trogirski knez daje izgraditi katel na sam.

*Ljetnikovac Sorkoevid , Lapad


*Ljetnikovac Bunid , Rijeka dubrovaka kapela P.Andriida 1538. *Ljetnikovac Rastid ,Rijeka Dubrovaka sr 16.st *Ljetnikoac Gundulid, Gru sr.16.st *Ljetnikovac Stay , Rijjeka Dubrovaka kr, 16st

Sorkodevid , na Lapadu

Ljetnikovac Rastid u Rijeci dubrovakoj, sredina 16.st.

ljetnikovac Bunid, Rijeka dubrovaka kapelu radi Petar Andrijid, 1538

Ljetnikovac Gundulid U Gruu, sredina 16.st.

Ljetnikovac Stay u Rijeci dubrovakoj, kraj 16.st

NEOPALADIJANSKI TIP ARHITEKTURE


Tip primorske skupine (1730.-70.)
1. UMAG (BUZET) Uznesenje BDM 1769. 2. PORE Sv.Marija od Anela 1747. 3 SV PETAR U UMI , crkva Sv. Petar i Pavao 1755. (pavlinski samostan) 4 ROVINJ Sv.Eufemija 1728. - 1. barokna u istri /umnaanje quinkusa
Rovinj

Sv.Petar u umi

Pore

UTVRDE
1. KARLOVAC ortogonalan (radijalni) raster 1579. 2. VARADIN 3. SISAK 4. KAPTOLSKE UTVRDE 5. VELIKI TABOR 6. UTVRDA NEHAJ 7. SENJ KARLOVAC

Graz, Landhaus, 1557.-65. Domenico dellAllio


Domenico dell'allio (allio, aglio, lalio, delalio) (lugano 1515. graz, 1563.), graditelj talijijanskog podrijetla koji je djelovao u tajerskoj. Od 1544. imenovan je glavnim graditeljem za unutarnju Austriju i slavonskohrvatsku krajinu. Njegovo najznaajnije djelo je zgrada sjedita regionalne uprave landhaus u Grazu. Prema njegovim se projektima utvruje Varadin i obnavlja varadinski stari grad. Time je gotika tvrava pregraena u renesansni "wasserburg", s krunim kulama, zemljanim bastionima i opkopom ispunjenim vodom. Osobito je vrijedno renesansno dvorite starog grada, okrueno galerijama sa stupovima i lukovima, dok su povrine zidova bile oslikane sgraffitima. Dell'allio takoer radi planove za gradnju tvrave u ivaniu, a nadzire i radove na obnovi tvrava u sisku, koprivnici i krievcima.

Varadin

Kaptolske utvrde

SISAK

Veliki Tabor

Utvrda Nehaj

SCHIAVNONI: *Juraj ulinovid -slikar *Ivan Dukonivid kipar *Ivan krstitelj Ranger slikar *Lucioano Laurana -arhitekt *Franchesco Lauranna kipar enska portretna poprsja *Andrija Medulid- slikar *Julije Klovid sitnoslikar

DB SLIKARSTVO: Lovro Dobrievi Boidar Vlatkovid Nikola Boidarevid Mihajlo Hazmid Vicko Lovrin Franjo Matijin Tizian

IMPORTI: 1. brada Vivarini iz Venecije dr pol 15.st 2.Vittore Carpaccio kraj 15.st 3.Tintoretto dr.pol 16.st 4. Veronese dr pol 16st

OSJEKA TVRA: M Gosseau projekt 1712.-1721. zvijezda s 8 ugaonih kula

Drakovidi dvorac Drakovid u Klemovniku 1616. Erdody Popovaa 1742. & Razvor 1770. & Gorna Rijeka Ratkaj Miljana 17st Keglevid Lobor 17st. Pataid Zajezda 1740. Orid G.Bistra i G.Stubica 1770.

ROKOKO: Sv. Terezija , P i BJ fuchs i etverolist

BAROK
Pojam barok dolazi od portugalske rjei barocco to znai biser nepravilnog oblika. Nepravilan je u odnosu na klasinu renesansu. Zahvada itavu Europu. Rimska umjetnost postaje uzorom za sve druge zemlje. Periodizacija umjetnosti baroka u ITALIJI (prema R.Wittkower, Art and Architecture in Italy): Francuska periodizacija prema raz. vladavina kraljeva *Rani barok 1600.-1625. *Visoki barok 1625.-1675. pontifikati triju papa: Urban VIII Barberini, (1623.-1644). Inocent X Pamphili (1644.-1655.), Aleksandar VII Chigi (1655.-1667.). *Kasni barok 1675.-1750. Louis XIV, Kralj Sunce 1643.-1715. Louis XV, 1715.-1774. Louis XVI, 1774.-1792

Srednja Europa: Rani barok do 1680. Zreli barok - 1680.-1740. Kasni barok, kasnobarokni klasicizam:1740.-1780. (1830.)

RANI BAROK U RIMU- RENOVATIO URBIS


-Nakon boravka u Trentu katolika crkva odluuje se za obranu Rima kao glavnog hodoasnikog sredita. Najintenzivnija obnova grada vodi se za pontifikata Siksta V. koji za glavnog arhitekta uzima Domenica Fonrtanu. - 7 ranokrdanskih bazilika povezuje se sa irokim ulicama i na trgove ispred postavljaju se visoki obelisci koji slue kao orijentir. Obnavljaju se vodovodi i fontane. Poeci baroknog urbanizma vidljivi su na fresci u Vatikanskoj biblioteci monumentalne ulice sa velikim trgovima ispred crkava. Tema ulice postaje jednom od dominatnih tema baroka (od tamo dolazi najvedi broj hodoasnika) ili tzv. Porte del Popolo ije oblikovanje ukazuje na temu slavoluka. Sa Piazze del Popolo ire se 3 radijalno postavljene ulice (Via del Corso, Via del Babuino i Via Ripetta) koje vode prema crkvama (Kapitolu, Piazza Navona i Piazza di Spagna). U tom razdoblju gradi se i ) po uzoru na Palazzo Farnese. -Fontane koje se grade (Acqua felice, Fontana dellaqua Paola) parafrazirane su teme slavoluka sa bogatom dekorativnom artikulacijom ali s jasnom strukturom i kompozicijom. Na golemim atikama nalaze se natpisi sa imenom naruitelja. Tema ovalnoga tlocrta koja postaje iznimno popularna u baroku najavljena je ved sredinom 16.st u Vignolinim planovima. Oval je oblik koji objedinjuje longitudinalno i centralno. Protureformacija (katolika obnova) nastala je kao odgovor katolike crkve na Lutherov protestantizam. KLASINI ELEMENTI-RIZALITNI ISTAK-SUZDRANI JE VOLUMEN-RAVNE LINIJE-NEMA KRIVULJA

Piazza del Popolo

Porta Del Popolo

Via del Corso, Via del Babuino, Via Ripetta

Crkve blizanke: Santa Maria dei Miracoli (1675.-79.-desno) i Santa Maria in Montesanto (1662.-75. lijevo), zapoeo Carlo Rainaldi a zavrili Bernini i Carlo Fontana.

crkve na Piazza del Popolo

Lateranska palaa
Aqua Felice

Rim, Porta Pia ,Michelangelo, 1561.-65

Acqua Paola, 1608.-1613.

VIGNOLA OVALNE CRKVE Sta Anna dei Palafrenieri, 1572 Oval sa kupolom

SantAndrea in Via Flaminia, 1550

+ Il Gesu 1568. ali nije centralna

TRIDENTSKI KONCIL (1545.-1563.) u Trentu -Isusovci osnovani 1540. ukinuti 1773. pa ponovno obnovljeni. Nosioci protureformacije , iniciraju gradnju crkava prema novim naelima i novoj liturgiji , odnosno vradaju se obliku latinskog kria (veza sa ranokrdanskim bazilikama -Instructiones fabricae et suppellectilis ecclesiasticae, 1577. Karlo Boromejski : a) Centralni tlocrt se smatra poganskim/idealizira se oblik latinskog kria b) Longitudinalne mogu primati puno vie vjernika Povratak pravom obliku crkve od formam crucis longitudinalno tlocrt kria (veze s krdanskim bazilikama). NOVI PROSTOR protureformacije se prvo ostvaruje u Isusovakim redovima: 1. 2. 3. 4. 5. VELIKI BROD - prostor , da stane to vie vjernika SVOENJE akustika SVJETLO JASNO/JAVNO USMJERENJE PROSTORA / jedinstvo prostora i POGLED PREMA/NA GLAVNOM OLTARU / mnogo oltara (kult svetaca)

IL GESU 1568.-84.
( zapoinje VIGNOLA & dovrava GIACOMO DELLA PORTA -proelje ) -Il Gesu zadovoljava sve kriterije. Ona je Matina crkva Isusovakog reda. Jednobrodna crkva sa bonim kapelama, upisani transept s golemom kupolom , polukruna apsida vidljiva izvana. Usmjerenje prostora je jasno , pogled je prema gl.oltaru , prostor je svoen zbog bolje akustike , brod je velik zbog primanja to vedeg broja vjernika , dobra osvijetljenost (bazilikalno osvijetljenje). Vrlo bogata klasina arhitektonska plastika. Oslikana u razdoblju visokog baroka. U ranom baroku dolazi do saimanja tema ; to je vidljivo u upisanom transeptu. Golema kupola izvor svijetlosti. Proelje je dolje ire , gore ue ; prijelaz je rijeen golemim volutama. Dvije zone proelja spojene su zabatima donjeg dijela koji prelaze u gornju zonu . Bogata arhitektonska plastika; mnotvo pilastara edikulu gl. Portala nose polustupovi , viestruki pilastri (gradacija).
G.d.P. projekt za proelje

Il Gesu Vignola i Giacomo della Porta 1568.- 84.

matina crkva isusovakog reda

Il Gesu & S.Andrea u Mantovi (Alberti) (I.G.-tenja prema svetitu) Kupola se iri transept se upisuje (alberti priziva antiku) Il Gesu & Santa Maria Novella (Alberti) proelje
integriranje meusobnih djelova ispreplitanje dijelova 2 zabata u zoni atike elementi snano ulaze u prostor (kasnije jo jae naglaeno) Proelje najvjerojatnije G.della Porta prostor trga u vezi sa crkvom prije nema tog odmaka!

Saint Andrea delle Valle 1591.

G. della Porta Carlo Maderno dovrava 1590. tlocrt potpuno ponavlja Il Gesu transept malo istaknutiji Pastinost prostora & naglaavanje sredine je istaknutije ima 3-4 obrata grea smjetenih jedan na drugi

S.A.Valle & Il Gesu JEDNOBRODNE!

CARLO MADERNO
*Sta.Susana 1603. *San Andrea della Valle 1590.-1650 (unutranjost) *pregradnja crkve sv. Petra 1606. , proelje 1607-1612. *palazzo Barberini 1628. *Sta. Susana 1603 Poetak ranog baroka u rimu! esto se spominje kao prva crkva baroka iako ona samo ponavlja temu Il Gesu. Bogatija arhitektonska plastika. Sredinje polje se rizalitno istie prema van.

*San Andrea delle Valle 1590.-1650. Zapoeta je u ranom baroku ali je dovrena kasnije. Dalje se razrauje tema Il Gesu (tlocrt) Jasna podijela na gornju i donju zonu( naglaeno gree) Naglaavanje rizalita Stupnjevanje plastinosti (polustup , stp , puni stup) Vie nia i skulptura Il Gesu Transept i svetite ire se od broda

*Pregradnja sv. Petra 1606. , proelje 1607.-12. -produuje brod za 3 traveja sa po 3 bone kapele. +proelje sa 2 flankirana tornja koja su se uruila, nikada izvedena. Motiv V reda, trokutasti zabat ,atika s balustradom s kipovima. *Palazzo Barberini 1628. Na ovoj palai rade mladi Bernini i Borromini. Tu su se posvaali i ostali neprijatelji do kraja ivota. Njegova posljednja graevina ! Smatra se poetkom visokog baroka! -Prvi put da je gradska palaa trokrilna! Pala je izgraena za dvojicu brade. Prostor ulazi duboko u palau ; proimanje unutarnjeg i vanjskog. Trijem se nalazi na sredinjem dijelu proelja samo u zoni prizemlja. Sredinja dvorana ovalnog oblika istie se na proelju iako izvana nije vidljiv njen oblik.

Visoki barok u Rimu


Naruitelji:
Urban VIII Barberini, (1623.- 1644.), rastvorenost krivulje-velik broj prozora Inocent X Pamphili (1644.-1655.), srednjoe.-puno raznovrsniji nego u Rimu Aleksandar VII Chigi (1655.-1667.) (uzduno postavljeni ovali (tlocrt) U Rimu se jo moe
nadi popreni(Bernini)

Arhitekti: Gianlorenzo Bernini, Francesco Borromini, : Pietro da Cortona Carlo Rainaldi

(tretman proelja podsjeda na profanu (F.von Erlach)

GIANLORENZO BERNINI 1598.-1680.


(Pokrovitelj kardinal Scipion Bourguese). Rodom je iz Napulja porijeklom iz kiparske obitelji. Njegova djela inspirirana su anticom (skulpture, a arhitektura govori klasinim jezikom takvo je i proelje pallazo Barnerini : dvoetano u donjoj zoni rastvoreno luno zakljuenim arkadama, au gornje dvije zone luno zakljuenim prozorima. Tipina Berninijeva kupola ; aneli nose vijence, struktura sae.! *proelje palazzo Barberini (+carlo maderno i borromini) *ciborij Sv.Petra 1624. *projekt za proelje Sv.Petra *projekt za zaelje crkve Santa Maria Maggiore *San Andrea al Quirinale 1657.-70. *Santa Maria dellAssunzione , Ariccia 1662.-64. *boravak u Francuskoj : Ist. Krilo Louvra 1664. (1. , 2. i tredi projekt) *Palazzo Odescalchi 1664. *Trg Sv.Petra od 1656. *dovrava crkve blizanke na Piazza del popolo nakon Rainaldija S.M. in Montesanto i S.Maria dei Miracoli palazzo Barberini

*ciborij sv. Petra Tzv. Baldahin je kiparsko-arhitektonska forma . Nalazi se na kriitu transepta i gl.broda. Vii od 30 metara vedinom napravljen od bronce. Stoji na 4 tordirana stupa ima motiv visede tkanine i pele (simbol Barberinija koji je naruio ovo izdanje) *Projekt za proelje SV.Petra. Rad projekt za zvonike. Prema nacrtima trebali su biti monumentalni u 3 etae i u isto vrijeme rastvoreni. Poeli su se graditi ali 1638. su se uruili. Nakon toga Borromini odluuje da se nebi trebali niti graditi. *projekt za zaelje Santa Maria Maggiore Slina ideja kao na crkvi SV:Petra; zvonici na uglovima. Ograda s balustradama, skulpture na ravnom zakljuku. Ne radi se prema ovom projektu ved prema Rainaldijevom. Apsida je rastvorena kolonadom.

*San Andrea al Quirinale 1657.-70. -Isusovaka crkva malih dimenzija Centralnog tlocrta (neobino za isusovce) na glavnoj osi kretanja popreno poloen oval. Proelje je zaobljeno; tema se ponavlja i u unutranjosti. Zid je rastvoren vijencem kapela jasne simbolike ; ako poveemo kapele jednakih oblika dobijemo Andrijin kri. Vrlo klasian tretman zida. Predimenzionirani elementi arhitektonske plastike. Iznad svetita; u prekinutom segmentnom zabatu nalazi se kip sveca u apoteozi. Kupola je bogato dekorirana i rastvorena heksagonima razliitih veliina (gradacija prema vrhu) i rebrima izmeu kojih se nalaze skulpture anela . Kada se gleda odozdo kupola djeluje kao da je noena anelima. Tipina Berninijeva kupola ; aneli nose vijence, struktura sae.!

*Santa Maria dellAssunzione , Arricia 1662.-64. Centralna crkva krunog tlocrta- uzor joj je Panteon! Sastoji se od trijema, krunog broda i svetita. Izvana je jednostavna i suzdrana. Ima dva mala zvonika (imao ih je i Panteon). Tipina Berninijeva kupola ; aneli nose vijence, struktura sae.!

*BERNINIJEV BORAVAK U FRANCUSKOJ


na dvoru Louisa 14. koji ga je pozvao da pokae da je jednako modan kao papa kad moe platiti tada najboljeg arhitekta. Njegovi projekti su bili odbijeni da bi pokazali nadmod francuske arhitekture nad rimskom. 1.projekt za Istono krilo Louvra 1664. Igra konveksnog i konkavnog. Sredinji dio je zaobljen i rizalitno izlazi van, boni dijelovi se uvlae unutra i ponovno snano izlaze van. Proelje je podignuto na visoku bazu, apliciran je motiv velikog reda, zakljueno balustradom sa kipovima. 2.projekt : Negativ prvoga! Najveda promjena je sreinji dio koji se uvlai prema unutra. 3.projekt ; pravno proelje sa ravno zakljuenim rizalitima

*palazzo Odescalchi 1664. troetana palaa sa istaknutim sredinjim rizalitom. Boni dijelovi manje su vadni od sredinjeg pa su oblikovani rustikom. Sredinji dio naglaen je i velikim redom te balustradom s kipovima. Izmjena zabata na prvome katu.

+* trg Sv.petra od 1656.

BERNINIJEVE FONTANE: ,*Fontana osa (Fontana delle Api), Piazza Barberini *Fontana laice (Fontana della Barcaccia), panjolski trg *Fontana etiriju rijeka (Fontana dei Quattro Fiumi), Piazza Navona *Fontana del Moro, Piazza Navona *Tritonova fontana (Fontana del Tritone), Piazza Barberini Fontana dei quattro Fiumi

Del Moro F.Di Tritone

Fontana delle Appi

Fontana della Barcaccia

Francescho Borromini 1599.-1667.


sa sjevera Italije, kolovao se u Milanu (na katedrali) kao arhitekt i kipar. U Rimu radi u radionici Carla Maderne. Njegov cilj je inventore di cose nuove (izmiljanje novih stvari) odmak od tradicije arhitekture koja se temelji na iskustvima antike i humanizma. *proelje Palazzo Barberini *San Carlo alle Quatro Fontane , crkva i samostan 1638.-41., proelje 1665.-67. *S.Ivo alla Sapienza 1642.-50. * santa Agnese in Piazza Navonna od 1653. *Ortorij sv. Filipa Nerija 1637. * Palazzo di Propaganda Fide 1646 , crkva od 1662.

*proelje palazzo Barberini


Radi mali prozor potpuno drugaiji tretman arh.plastike. Odustaje od edikule , ulogu nosaa vijenca preuzimaju girlande unutar neobine volute. U srediti je mali triglif iznad kojeg je naopako okrenuta koljka. Uglovi razlomljenog vijenca izlaze van pod kutom od 45stup.

*San Carlo alle Quttro fontane crkva i samostan 1638.-1641. ,proelje 1665.-1667. - Sinteza ovala i romba- matematiko promiljanje , a ne tradicija. Odustaje od pravila klasine arhitekture ; kupola nije vidljiva izvana , snani lomovi grea (motiv pica) . Novi razliiti motivi kasetiranih polja u kupoli (kri , osmerokut , oval) jedan od prvih kod kojih se javlja pojam bark. Valovita kretnja cjelokupnog proelja (konkavno-konveksne kretnje) Javlja se motiv ipka na kapitelu

*San Ivo alla Sapienza 1642.-50. -Mala centralna crkva tlocrta Davidove zvijezde sa zasjeenim i zaobljenim rubovima. Nalazi se na kraju izduljenog dvorita. U donjoj zoni se ne moe prepoznati da je crkva ; odaje je kupola. Unutzranjost djeluje hladno, bez puno dekoracije, vijenci se sijeku pod otrim kutevima. Kupola je upisana , lanterna vrlo visoka i naglaena i njen zakljuak je napravljen u obliku spirale.

*S. Agnese in Piazza Navona, od 1653.


-Zapoeto je Rainaldi ali kada vie nije znao to treba napraviti angairaju Borrominija. Grki kri sa oktogonom u kriitu ; nije bilo mjesta za krakove jer se nije moglo izadi sa njima na javni prostor trga. Krakovi u gl.osi su plitki , popreni su dublji. Posvaao se sa naruiteljima pa proelje rade Rainaldi. Unutranjost- karakteristini lomovi grea

*Oratorij Sv. Filipa Nerija, 1637. -Proelje profane zgrade naslanja se na ved postojede proelje.
Sredinji dio je udubljen; iznad njega je neobian zabat. Troetana zgrada sa iznimno visokim drugim katom.

*Palazzo di Propaganda Fide, 1646., crkva od 1662. -Zakrivljene linije proelja. Koristi vlastiti repertoar motiva (razliiti zabati). Na svodu crkve moe se primijetiti utjecaj gotike nema podijele na traveje , cijeli prostor objedinjen je pojasnicama koje imaju iskljuivo dekorativnu ulogu. Borromini nema puno narudbi kao Bernini i nema svojih sljedbenika u Rimu jer ga smatraju bizarnim, meutim u Europi je pronaao sljedbenike zahvaljujudi grafikama.

*Pietro da Cortona 1596.-1669.


-Slikar (svod palazzo Barberini) oprema
palazzo pitti) kipar i arhitekt. *Sv.Luka i Martina na Forumu, 1634. *Santa Maria Della Pace ,proelje 1656.-57. *Sv.Luka i Martina na Forumu 1634. Tlocrt grkoga kria. Lkasiniji prstup arhitekturi. Zid unutranjisti gotovo nestaje , u potpunosti je rastvoren stupovima i polustupovima. Proelje prati tio tlocrta ; prozori na zaobljenim krakovima kria proputaju difuzno svijetlo. Proelje je jednako u donjem i gornjem registru. Kontinuirana lahana kretnja sa blago istaknutim sredinjim dijelom, krajevi su izbaeni u prostor i ine granicu zaobljng dijela. Donja zona je malo nagkaenija od gornje (polustupovi-pilastri)

*Santa Maria delle Pace proelje 1656.-57. -Renovira proelje ; u donjem dijelu polukruna kolonada dorskih stupova , gore pilastri i polustupovi koji uokviruju edikulu sa segmentnim lukom unutar trokutastog zabata. Donji boni dijelovi su ravni , a gornji s konkavno uvlae.

CARLO RAINALDI 1611.-91.


Rainadno koristi slobodnostojede stupove- iznimka u rimskom visokom baroku! *Santa Maria in Campitelli od 1656 *Crkve na Piazza del Popolo 1675.-78.

*Santa Maria i Campitelli od 1656.


Tlocrt grkog kria. Slobodnostojedi stupovi u interijeru i eksterijeru. Proelje razlika izmeu gorne i donje zone jae naglaena. Na edikuli gl.portala gotovo prekinuti segmentni luk, istaknuti vijenac i trokutasti zabat koji ulazi u gornju zonu. U gornjoj zoni istaknuti natprozorni vijenac ; naglaen segmentnim zabatom unutar vedeg trokutastog

*Crkve na Piazza del Popolo 1675.-78. Uzor im je Panteon. Iste u oblikovanju iako veliinom nisu. Tvore kulisu trga , iza njih se otvaraju 3 radijalne ulice. Naglaeni tamburi i vrlo visoke kupole. Crkve blizanke: Santa Maria dei Miracoli (1675.-79.-desno) i Santa Maria in Montesanto (1662.-75. lijevo), zapoeo Carlo Rainaldi a zavrili Bernini i Carlo Fontana.

VENECIJA Baldasare Longhena


Obiljeena jednim imenom i jednom graevinom *Santa Maria Della Salute Od 1631. Nalazi se na ulazu u canal grande. Zavjetna crkva ; izgraena nakon epidemije kuge. Nastaje po uzoru na San Vitale i palatinsku kapelu u Aachenu. Sastoji se od dva centralna tijela nadsvoena izduljenim venecijanskim kupolama (po uzoru na Sv. Marka) . Oktogon sa deambulatrijem i plitkim kapelama, dodano centralno svetite. Proelje je projektirano za pogled izdaleka , kontrafori su oblikovani kao volute. Skulpture na volutama , ogromni prozori djeluje kao da lebdi. U interijeru je prisutan utjecaj palladija jako visoke baze, sivo-bijeli zidovi i arh.plastika, trijumfalni luk, termalni prozori

GUARINO GUARINI Torino i EU Madena , 1624.-83.


-Matematiar i arhitekt ; radi projekte diljem Europe ali nije ih puno sauvano ; samo u T. Izdana jee knjiga njegovih projekata; irenje itavom Europom.

*projekt za crkvu teatinaca Ss.Annunziata , Messina 1660. *S.Maria della Divina Provvidenza , Lisabon *S.Maria Altotting , Prag 1678
*kapela San sidone 1667.-90. Torino *san Lorenzo , Torino 1668.-87. *palazzo Carignano, Torino 1679.-85. *projekt za crkvu teatinaca Ss.Annunziata ,Messina 6o. -Simetrian tlocrt; esterokut sa ophodom. -Naglaena vertikala. TRGOVI TORINO: -Kupole su upisane u tambur ; Carlo di Castelmonte - Piazza Reale tvore ih rebra koja se meusobno kriaju , Amadeo di Castelmonte- plan grada otvorene su golemim prozorima. Asconio Vittozzi Piazza Castello

*Santa Maria della Divina Provvidenza , Lisabon -Sruena u potresu. Traveji u obliku ovala prodiru jedan u drugi. Kriite neobino zasjeeno.

*S. Maria Altotting , Prag 1679.


-nije izvedena ali njeni planovi utjecali su na eku arhitekturu

*kapela San Sindone 1667.-90. Torino -kapela uz katedralu, Giuarini gradi od grea jer je ved bila zapoeta. Kupola na 3 pandativa (1.put) izvedena je kao proupljena konstrukcija ; rebra su bogato profilirana i slagana su prema geometrijskim konstrukcijama : preklapanje i ustinjavanje rebara. Zavrava visokom lanternom.

*San Lorenzo , Torino 1668.-87.


-oktogon potisnutih stranica na kojeg se nadograuje sloena konstrukcija kupole sa rebrima. Svetite u obliku popreno poloenog ovala. Kupola nad svetitem ima tlocrt Davidove zvijezde (utjecaj maurske arhitekture). Monumentalne serlijane. Izvana kupola nije vidljiva, iznutra je vrlo sloena sa poprenim rebrima i golemim prozorima.

*Palazzo Carignano torino 1679.-85. -trokrilna palaa izgraena od opeke ; svi elementi si od tog materijala. Sredinja ovalna dvorana utjee na oblikovanje proelja , zaelja i stubita. Proelje je neglaeno pokrenuto ; sredite je konveksno izboeno prema van, zatim se boni dijelovi uvlae i na rubovima ponovno izlaze van.

FRANCUSKA
Za gradnju im je bila uzor Rimska stambena arhitektura! Rim: iroke ulice & obelisk na trgu pariz: VANOST TRGA - kip kralja! 1.palace Dauphine henry 4. - prethodi palace Royale
palazze de la Voges ;
2. polukrug tip trga u fr. Baroku: uokolo kipa kralja se simetrino rasporeuje prostor. Zatvoren tip. Sve zgrade kao jedno proelje

1594

3. MANSARDNI KROV

visok sa 1 ili vie etaa


kip kralja. Zatvoren trg sa svih strana

Palace des Victories 1685. / Place Vendome / J.H. Mansart ckva Les Invalides / (uzor Michelagelo Sv.Petar)

uniformirane fasade Mansardni krov

-dvorac Vaux le Vicomte - apartmani / Le Vau + Versailles (sudjeluje na natjeaju za Louvre) -hotel Lambert francuski prozori / gradske palae u Francuskoj hotel

*Val de Grace 1654.-67. CRKVA FRAN.BAROKA Arhitekt je Francois Mansart. Oit utjecaj Il Gesu-tlocrt latinskog kria. Prirodna boja kamena, naglaena uptreba plastikih elemenata. Ui gornji dio , iri donji ; prijelaz je rjeen volutama , zabat rimski elementi. Slobodnostojedi stup francuski element. Usitnjenost elemenata vidljiva je na kupoli. Oko kriita se nalaze prostorije koje prolaze kroz same nosae (u rimskom Baroku toga nema, element preuzet iz renesanse)

*Dome des Invalides 1680.-1707CRKVA FRAN. BAROKA Jules Hourdin Mansart Crkva je dio velikog kompleksa , nije izoliran objekt ka to je najedi sluaj u Italiji. Izuzetno klasina u smislu koritenja elemenata klasine arhitekture , posebno renesanse. Spoj grkog kria i kvadrata , dijagonalno kretanje u unutranjosti. Proelje je rizalitno izboeno prema van ; motiv proelja antikog hrama sa motivom slobodnostojedeg stupa. Gornja zona zakljuena je trokutastim zabatom , kupola je dominatnan element koji naglaava visinu. Tambur dva niza prozora , u donjoj zoni su udvojeni polustupovi , iznad volute.

BAROKNI DVORCI U FRANCUSKOJ


*J.H. Mansart Italija - uglavnom etverokrilne graevine vezane uz renesansu *F Mansart Francuska .Luis 14. Versailles- daje temelj za daljnji razvoj *Le Vau svatko namjerava napraviti Versailles u malom *Le Notre *Le Brun 1. TROKRLNI OBLIK *Perrault 2. KOMUNIKACIJA PROSTORA 3. PROSTORIJE UVJETOVANE RAZL. FUNKCIJOM *Pariz- Palais du Luxemburg Salamon de Brosse 1615.
4ero krilna. Sagraena za kraljicu Majku Mariiju Medici Izduene proporcije (16st) Raspored prostorija (17.st) APARTMANI Corps de Logis dio za stanovanje / od te palae apartmani postaju sastavni dio

*Versailles Luj 14.seli itav dvor iz Pariza (Louvre) u Versaille ; seli itavu dravnu upravu. Jedna od najvedih graevina u europskoj povijesti. Dvorac je zamiljen kao sredite Francuske ; 3 staze vode do dvorca , a sastaju se u sobi kralja. D 1660. on i slubeno nosi ime Kralj sunca, a od 78. poinje se prikazivati kao Apolon (personifikacija vlasti i drave). Na ved postojedi lovaki paviljon kojeg daje izraditi Loius 13. nadograuju se krila. 1.faza 1668.-71. proirenje dvorca povjereno je arhitektu Loisu le Vau ; produuje se krila. Za dekoraciju je zasluan Charles Le Brun , a oblikovanje parka Andre Le Notre. Proelje (le Vau) sa mnotvo detalja naranasti zidovi; visoki mansardni krov. 1.faza 1678.-84. Arhitekt zasluan za daljnja proirenja je Jules Hourdin Mansart. Gradi Krila koja su okomita na tijelo palae; otvaraju se prema parku. Na njega utjee rimska arhiteltura pa nema koloristikih naglasaka kao kod Le Vau-a. Vidljiv je utjevaj Berninijevih nacrta za proelje Louvrea (rizalit, balustrada sa kipovima). Dvorana ogledala okrenuta prema parku, pokazuje bogatsvo jer su ogledala bila jako skupa, njihova refleksija ini prostor gotovo nestvranim. Na suprotnim krajevima prostorije su tzv. Soba Rata i Soba Mira (Charles le Brun) . Dvorska kapela napravljena je u klasinim stilu sa slobodnostojedim stupovima i oslikom svoda. PARK : uz glave etnice nalaze se skulpture mitolokog sadraja . Sluio je i kao velika pozornica na otvorenom. U parku se grade paviljoni za povremeno boravljenje, uglavnom su sluili za kraljeve ljubavnice. Moda najpoznatiji je tzv. Mali Trianon koji je izvana poprilino jednostavan.

Park dvorca Versailles A. Le Ntre

Trianon

Louis le Vau, 1668.-71.

Jules Hardouin-Mansart 1678.-84

*projekt Perraulta za Istono krilo Louvra 1664.

sredinji paviljon zamislio je kao proelje rimskoga hrama. Bududi da Louvre ima 3 kata prizemlje slui ka podnosje hrama, a druga dva kata uvuena su iza ravne kolonade od udvojenih slobodnostojedih stupova. Projekt odbijen! MOTVI SLOBODNOG (slobodnostojedeg) STUPA: uvodi se u arhitekturu, Treba se pokazati nadmod nad Rimom. Trai se francuski red , francuski trijumfalni luk, REZULTAT = LATENTNI KLASICIZAM! (zabat antikog hrama) Odaja Boga (Louis 14.) stoji na stupovima..

*Vaux le Vicomte 1656. Arhitekti Louis le Vau , Charles le Brun i Andre le notre Dvorac za ministra financija Louisa 14.; nakon to je izgraen kralj zatvara ministra pod optubom da je krao jer da nije ne bi mogao platiti ovakvo zdanje. 1.put je motiv proelja hrama upotrebljen na profanoj arhitekturi! Vodeni kanal oko dvorca evocira na formu srednjovjekovne arhitekture. Trokrilni dvorac plitkih krila , saeta forma , naglaen sredinji volumen (ogromna dvorana u obliku poloenog ovala vidljiva izvana). Razigrana linija krova ; visoki mansardni krovovi sa naglaenom kupolom nad velikom dvoranom.

SREDNJA EUROPA 17. i 18.st


Prenoenje modela Versaillesa kao uzora za rezidencije apsolutistikih vladara! *Schonbrunn *Altes Schloss 1698. , Berlin *Wurzburg , Sj Bavarska (J.Njemaka) 1719.-1744. 2. tip dvoraca koji utjee na arhitekturu sr. Europe je Vaux le Vicomte! *Dvorac Belvedere , Be *palaa Daun-Kinsky , Be *Nymphenburg , Munchen *Amalienburg , F. Cuvilles *dvorac Stupinigi , Piemont , F.Juvarra od 1729.

*Schonbronn (onbrun) -Johan Berrard Fischer Von Erlach ; be 1688.plan-nije izveden! Habsburgovci na mjestu starijeg lovakog dvorca grade reprezentativnu palau (kao i Versailles) . Arhitekt se kolovao u Rimu ; donosi klasine elemente. Kompleks graevina koje se niu jedna iznad druge (zbog pada terena). Zsloeni sustav terasa i rampi , monumentalni ulaz sa dva stupa. Ogromna palaa sa golemom eksedrom i nepreglednim krilima. -Joseph Emanuel Fischer Von Erlach 1737. Gradi skromniju palau sa 3 krila. Vrijeme kasnog baroka i baroknog klasicizma. Naruitelj ovog zdanja je Marija Terezija. Isticanje sredinjeg rizalita , motiv velikog reda , balustrada sa kipovima rimski elementi. Kosi krov , usitnjenost i park iza dvorca francuski elementi. Unutranjost je ureena prema naelima kasnog baroka i rokokoa (dominira bijela boja, suzdranije dekoracije u donosu na visoki barok , motiv rocaillea) Na mjestu gdje je njegov otac planirao izgraditi dvorac izgraena je GLORIETA koja slavi habsburke pobjede (nad turcima)

*dvorac belvedere Be Arhitet J.L. von Hildenbrandt za princa Eugena Savojskog Donji Belvedere 1714.-1716. Gornji Belvedere 1712.-1723 Slue kao ljetni dvorci , Donji je neto jednostavniji u koritenje arhitektonske plastike , istaknut sredinji dio (visinom) , kipovi na balustradi ispod visokog krova. Gornji razlomljena linija krova, jasno se izdvaja sredinji dio, monokromija plastike. Monumentalna glavna dvorana atlanti nose bogati svod . Hermski pilastri na proelju , pilastri kao uklade (izvedeni su samo rubovi) bogata dekoracija

Prednje strane

Zadnje strane

Okrenuti su ovako: donji park gornji

*palaa Daun-Kinsky Be Hildenbrandt


Tlocrtno vrlo jednostavna gradska palaa. Bitna je obrada povrine hermski pilastri , bogato izvedena profilacija otvora , balustrada sa kipovima , razvijeni portal okvirno izlazi van na ulicu pod kutem od 45 stupnjeva. Vijenac je razigran i prekinut u sreditu (kao u Gornjoj Bistri).

*Nymphenburg , Muchen Mjesto gdje ive nimfe Ladanjska arhitektura. Tlocrt povezanih paviljona; u sreditu je kubus iz 17.st koji se postupuno nadograivao. Vodeni kanal vodi do gradske rezidencije do dvorca. Zdanje je rastvoreno velikim prozorima.

*Amalienburg , F.Cuvilles 1734. park Nymphenburga -mali lovaki paviljon. Nastaje pod utjecajem rokokoa. Velika kruna dvorana istie se na proelju , veliki prozori , nad portalom prikazi Dijane boice lova. Arhitektonska dekoracija izvedena srebrom , motiv roccaillea.

*dvorac Stupinigi , Piemont , F. Juvarra od 1792. (+La Superga)


Lovaki dvoracizvan grada. Zanmljiva tlocrta ; viekrilna graevina sa krilima koja nisu pod pravim kutevima. Krila zatvaraju poligonalan oblik. Sredinje zdanje tvori oblik slova x Na vrhu krova nalazi se bronana skulptura jelena

ARHITEKTURA PIEMONTA: Guarini djela u Torinu F.Juvarra -dvorac Stupinigi 1792. La Superga 1717.

SAKRALNA arh. 17. i 18.st u srednjoj Europi


*Johan Bernard Fischer von Erlach 1656.-1732. Entwurff Einer Historischen Architectur, 1721. Kollegienskirche , Salzburg 1696. / Dreifaltigkeitskiche / crkva sv. Trojstva 1694. / Karlskirche , Be 1715. projekt za palau Schonbrunn *Johan Lukas von Hildebrandt 1668.-1745. Peterskirche od 1703. St.Laurentius 1699 , eka crkva Mariatreu Be 1716. +

Salzburg 1693.-99.

+ 2 zvonika

Johann Bernhard Fischer von Erlach


(Graz, 1656.-Be, 1723.) Nakon kolovanja u Italiji (Rim), vrada se u Austriju Prva djela su crkve u Salzburgu 1693.-1699.

*Kollegienskirche , Salzburg 1696. Tlocrt grkog kria , sa duljim krakovima na uzdunoj osi, upisan u pravokutnik. Nad kriitem je kupola svetite je uzdignuto ,pravokutne sakristije flankiraju svetite. Ovali prostori izmeu krakova slue kao 4 fakultetske kapele. Proelje sredinji dio izboen je prema van, blago uvlaenje bokova i ponovno izlaenje tornjeva. Kiparski pristup arhitekturi naglaena , bogata dekoracija.

San Carlo ai Catinari , <R.Rossati 1612.-60. inspiracija za tlocrt : oval & + & zvonik +konveksno proelje

* Dreifaltigkeitskiche / crkva sv. Trojstva 1694.


Spoj kria i uzdunog ovala. Proelje je konkavno; u obliku poloenog ovala i flankirano je dvama pravokutnim tornjevima.

*Karlskirche , Be 1715.
Crkva se gradi izvan zidina. Naruitelj je car sv.Rimskog carstva njemakog naroda pa antiki motivi nisu neobini (motiv proelja antikog hrama , trijumfalni stupovi) Isti tip crkve kao prethodna ; spoj kria i uzdunog ovala ali ovdje je naglaenije dijagonalno kretanje. Element iz carske rimske arhitekture Trajanovi stupovi. Nad kriitem je golema kupola , a proelje je kulisno ; sakriva tijelo crkve. Na uglovoima proelja su niski zvonici, vertikalu preuzimaju stupovi sa tordiranim reljefima.

Johan Lucas von Hildebrandt,

1668.-1745.

Austrijski arhitekt kolovan u Italiji. *Peterskirche od 1703. Tlocrt uzduno postavljenog ovala. Tijelo broda je oval sa po 3 kapele sa svake strane. Pokrenuto, razvedeno proelje sa istaknutim zvonicima. Sredinji dio koji je uvuen izlazi u prostor i postavljen je ispred zvonika.

*St. Laurentius 1699, eka Oit utjecaj Guarinijeve arhitekture! U Sreditu je oktogon povijenih stranica. Na uzdunoj osi nalaze se jo dva popreno poloena ovala ; jedan slui kao ulazni prostor a drugi kao svetite. Nad kriitem je kruna kupola, proelje je pokrenuto ; sredinji dio je izbaen prema van, flankiran tornjevima. Arhitektonska plastika naglaena crvenom bojom.

*crkva Mariatreu , Be 1716. Gotovo jednak tlocrt kao st.Laurentius. Oktogon sa povijenim stranicama. Nad kriitem je kupola, krakovi su zaobljeni iznutra. Sredinji dio proelja izboen prema van. Nema naglaavanja arh.plastike bojom!

Arhitektura 18. st. u ekoj utjecaj Guarinija i domade nasljee


Utjecaj Guarinija i domade nasljee. Guarini 1679. radi na prijektu u Pragu koja nikada nije izvedena; crte utjee na kasnije graevine u ekoj. Gurainijeve graevine : Alttoting , Prag (utjecala na eku), Ss.Annunziata , S.Maria della Divina Provvidenca , S.Sidone , S Lorenzo, Palaa Carignano. -G.G./esi: preklapanje ovala. Pokretanje krivulje u unutranjosti /Oni sada nastavljaju tako da slonodno barataju ovalom *Christoph Dientzenhofer vodeda linost *Kilian Ignaz Dientzenhofer *Johann Dientzenhofer *Baltthasar Neumann *C.D. Oboite, 1699.-1712. Longitudinalna crkva sastavljena od manjih prostornih dijelova; dva poloena ovala na ijem sjecitu je krunica. Proimanje prostornih jedinica. Oblikovanje zidova naglaeno gree ocrtava + tlocrtni oblik , motiv pica (preko drugih arhitekata, ne direktno od Borrominija)

*Bevnov, 1709. Ckva benediktinskog samostana. Longitudinalna crkva s pokrenutom linijom zida (vidljivo izvana, ne samo proelje) Svetite je tradicionalno polukruno zakljueno. Traveji u obliku ovala koji se presjecaju ; ulaze jedan u drugi. Nema kupole, dominatni elementu su dva ovala u sredini. Jako naglaeno gree

*Sv. Niklas na prakoj Mloj Strani (Kleinseite), 1703.-11. Longitudinalna jednobrodna crkva sa kapelama. Sustav wandpfeilera pregradni zidovi kapela , slue kao nosai svodnih polja! Upisani u transept zaobljenih krakova ; kriite tvori etverolist sa kupolom u sreditu. Mekano , zaobljeno oblikovanje proelja; pokrenuto u valovitoj liniji , sferne pojasnice zbog skoenoh pilastara. Dovrio njegov sin Killian Ignaz Dientzenhofer 1737.-52.

Kilian Ignaz Dientzenhofer,


* Sv. Ivan na Stijeni, 1730.-37.
Tip tlocrta preuzet od Hildenbrandta ; oktogon povijenih stranica. Centralni oktogonalni brod , dva poloena ovala (svetite i ulaz) , proelje sa dijagonalno postavljenim zvonicima stidu sredinji dio i portal koji izlaze van.

Johann Dientzenhofer
*Samostanska crkva u Banzu, 1707. Longitudinalna crkva velikih dimenzija. Svodna polja u obliku ovala, ne preklapaju se. Tzv: carski samostani. Popreni ovali meusobno isprepleteni.

Balthasar Neumann
*Vierzehnheiligen, 1743.-72. (14/13 svetih pomodnika) protenjarska! Crkva je graena u dvije faze ; u 1. su napravljeni samo vanjski zidovi. 1763. Neumann preuzima gradnju: Longitudinalna bazilika s transeptom , nad kriitem nema kupole, ona je pomaknuta na sredite gl.broda ovalnog oblika. Brod se ita kao 3 ovalna srednja polja u nizu. Gl brod je od bonih odvojen stupovima. Glavni oltar je smjeten ispod sredinjeg polja svoda uvjetovano hodoasnikom liturgijom. Arhitektura rokokoa (bijeli zidovi sa motivom roccailea, oltar je cijeli izveden u roccaillu

SIMBOLIKI TLOCRTI
*Georg Dientzenhofer , Kappel , Waldassen od 1628. Westendorf (Rosenheim) 1668. Smiice, kapela dvorca Sternberg, C.Dientzenhof? *J. Santini-Aichel ,Saar, kapela Sv. Ivana Nepomuka

Georg Dientzenhofer Kappel , Waldassen od 1628.


trolist sa jednostraninim trokutom u sreditu ; tri proelja , tri tornja posvedeno sv. Trojstvu ! Okruena ophodom (slino cinktoru hrv.zagorje) ali vezano uz tijelo crkve; zatvoreno)

*Westendorf (Rosenheim) 1668.


Izvana kruna , iznutra oblika grkog kria sa zaobljenim krakovima. Posvedena sv.Kriu!

* Smiice, kapela dvorca Sternberg 1699.


parafraza oktogona povijenih stranica. Izvana zidovi jako povijeni; naglaena krivulja. Neobian zvjezdasti svod vjerojatno je zamislio naruitelj (sternzvijezda)

J. Santini-Aichel

*Saar, kapela Sv. Ivana Nepomuka


Arhitekt je obnavljao mnoge gotike crkve i samostane gotika u baroku (naglaena upotreba dekorativnih rebara) Spoj simbolike i gotike (svetac muenik, baen u Vltavu na povrini se pojavio vijenac zvijezda opasano zvjezdastim oblikom koji ima slinosti sa cinktorom, zvjezdasti svodovi)

Protestantska arhitektura
Odbacuju do 18.st rasko i kidenost, ak primijenjuju Rimski barok.

G.Bhr,
Dresden, Frauenkirche
Centralnost !! Uvjek protestantske Oktogon , vrlo visoka kupola. Galerije!!! nema u katlikim /kao kazalite Puno svijetla (da sami mogu itat tekst)

Hamburg Sv.Mihael +elementi arh.Plastike iz rimskog baroka

PALADIJANIZAM-POD UTJECAJEM; POZIVA SE NA PALADIJA


INIGO JONES Banqueting House, London , Whitehall 1619.-22. On u svojoj knjizi pie o ant.djelima i o sebi ; to postake kao udbenik kako graditi! Paladio? Indigo Jones donosi Palladia u Veliku Britaniju 17. i 18.st dugo trajanje paladijanizma! Stupom istie sredinji dio (i 1. i 2. kata) (a on iz grafika koje su plone dobiva inform.

*Palazzo Porto Breganze , Vicenza , piazza Castello Andrea Palladio istaknuto gree sa istaknutim obratom. Preuzima girlande. Razliiti zabati/izmjenjeuje Balustrade ispod prozora. Rustika na dnu. *Queens House , Greenwitch 1635. Kvadratni oblik. Trijem je (ima prostor iza stupova). Rustika u prizemlju. Rastvoreni prolazi

*Chiswick House 1720.-30. Verzija Rotonde (tada pleidi koji se zanimaju arhitekturu si sami projektiraju kude). Poligonalna kupola. Zabat na ulazu & trijem & kvadratni oblik & kupola + krug i oval (isto iz knjige terme) a i palazzo porto od PALADIA ima nepravilne oblike *Th.jefferson Monticello 1768.-1809. Arh.diletant) izboio je/istaknuo unutarnji do trijema. Na poecima stvaranja drave pokazao kako se treba graditi-povezanost sa grkom demokracijom uveo upotrebu zabata! *Jacob Van Campen : Stadthaus ; amstedram (vijednica) 1642.-48. Danas kraljevska palaa (palais Royale). Sredinji dio rizalitno istaknut + zabat nad sredinjim djelom. Poinje imati reprezentativnu graevinu u europi. Vaan pomak! Ta nova rhitektura 17.st dugo je vladao sr.vijek (to je renesansa ) nizzozemska, engleska i SAD

HRVATSKA
Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeda u kontinentalnoj Hrvatskoj

Samostanske crkve 17.st


Isusovci donose novi tip arhitekture trotravejne crkve flankirane sa po tri para bonih kapela sa velikim i naglaenim svetitem. Samostanske crkve sa wandpfeilerima (zidani stupci ; nosai svoda) Grade velike svodove zbog dobre akustike , prostori prilagoeni Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeda u velikom broju vjernika. kontinentalnoj Hrvatskoj Isusovci prvo dolaze u Varadin. Samostanske crkve 17.st. Isusovci ne grade samo crkve ; grade i itave komplekse (kolegije) i tako mijenjaju urbanistiku sliku grada. *crkva Sv.Katarine na Gradecu 1620.-32. *crkva Uznesenja Marijina , Varadin 1642.-46. *crkva Navjetenja Marijina u Klanjcu 1639. / *Sv.Ivan Krstitelj Varadin 1650.-55. / *crkva u Samoboru 1732. *jedina upna crkva u tom tipu- Sv.Anastazija u Samoboru 1671. -gotika u baroku Isusovaki nain gradnje preuzimaju franjevci : isus. Crkve u Klanjcu, V. I Samoboru

*crkva S, Katarine u Gradecu 1620.-32. tuko dekoracija 1720.te (A.quadrio?) Jednobrodna ; bavasto nadsvoena dvorana sa bonim kapelama. Zidni stupci odjeljuju kapele i podupiru svodnu konstrukciju. Proelje je izvorno bilo jako jednostavno ali srueno je u potresu 1880.. Sauvan je izvorni portal i skulpture u niama. Danas se proelje sastoji od donjeg ireg gornjeg ueg dijela i ralanjeno je pilastrima. Vanjski zidovi rastvoreni su velikim prozorima (jedini izvor svjetla bududi da nema kupole). Smjetaj oltara uz pregradne zidove kapela slue kao okvir kulisa u pogledu na svetite (blago uzdignuto) i glavni oltar. Ovakav ti gradnje popularizirao je Hans Alberthal koji se orema urici Cvitanovid dovodi u vezu s projektom.
Svod broda oslanja se na zidove izmeu kapela Pregradni zidovi preuzimaju funkciju nosaa kao kontraforni sistem uvuen u unutranjost crkve Sistem gradnje s tzv. Wandpfeilerima Prvo koritenje Wandpfeilera u baroknoj/arhitekturi protureformacije je u isusovakoj crkvi Sv. Michalea u Mnchenu, od 1583. Wandpfeiler njem. zidni stupac Vanjski zidovi rastvaraju se velikim prozorima Konstrukcija uvjetuje smjetaj oltara uz pregradne zidove kapela kao okvir kulisa u pogledu na svetite i glavni oltar u starijoj literaturi se navodi kao redukcija Il Ges

CRKVA SV. KATARINEjo uvjek. -Isusovaki stan na Gardecu + gimnazija (bila mala renesansna kapela) Juraj Jasyz=graditelj , Bolle-kulisno proelje -Trotravejna-bavasti svod sa dubokim susvodnicama -3 bone kapele -||- samo obrnuto postavljen -Svetite jednako iroko i jednako svoeno -Pjevalite na ulazu -Empore =pravokutni prozori; iznad kapela -Wandpfeiler Jaki pregradni zidovi kapela =nosai

SV.KATARINA vs./ IL GESU


ZAJEDNIKO : Integracija prostora + dobra akustika RAZLIKE: Nema kupolu ni transept Kapele nisu meusobno povezane Nema polukruno zakljueno svetite Nema kontinuiranog transepta Il Gesu =bazilikalnog presjeka / Katarina= gradnja wandpfeilerimato znali svjetlo iz bonih kapela Oltari na pregradnim zidovima

PODRIJETLO WANDPFEILERA: -Wandpfeiler: njem.zidni stupac


-Njem.kasna gotika-Munchen katedrala! (kapele izmeu unutarnjih nosaa ogromni prozori).

Tos u bile isusovake crkve prije 30ogodinjeg rata. Jendobrodne: Sv.Michael-Munchen 1538. prvo koritenje wand. U baroknoj arh.protureformacije +Isusovake crkve Hansa Alberthala Diligen! Znaajan za razvoj wand.!
Vanjski zuodvi se rastvaraju velikim prozorima (osvijetljenje iz kapela) .Smjetaj oltara uz prigradne zidove kapela (nizanje poput kulisa)

Crkva sv. Katarine na Gradecu Graena 1620.-1632. tuko dekoracija 1720.-te

Isusovake crkve Hansa Alberthala


Dillingen

Prema .Cvitanovid Alberthal boravi u Zagrebu, doveden u vezu s projektom isusovake crkve na Gradecu

Zagreb

*crkva Uznesenja Marijina , Varadin 1642.-46. Nastaje po uzoru na crkve sv.Katarine; tlocrtno gotovo identina . Danas je ta izvorno isusovaka crkva Varadinska katedrala. U interijeru vidimo izvorno ureenje 17.st proidenih formi i jasno itljivog prostora (bijeli zidovi bez tukatura) Proelje je izvorno bio jednostavno ,pod dvoslivnim krovom kao u sv.Katarini . Dananje grade pavlini koji su preuzeli crkvu nakon ukinuda isusovakog reda 1773. u donjoj zoni gotovo jednako, dodani su pilastri i okrugli prozor u sreditu zamijenjen je etvrtastim , ali gornja zona je dobila povijene linije zabata i volute na krajevima.

+ISUSOVAKI NAIN GRADNJE PREUZIMAJU FRANJEVCI: Samostanske crkve u Klanjcu , Varadinu i Samoboru *crkva Navjetenja Marijina u Klanjcu , 1639. Slijedi sva pravila koja postavljaju isusovci. lanovi plemenitake obitelji Erdod uz plitke bone kapele u lai prigrauju ovede poligonalno zakljuene kapele koje slue za njihove ukope *Sv.Iva Krstitelj V 1650.-55 Klasian tlocrt. Strani graditelj iz Graca *crkva u Samoboru 1732. Sve klasika; poligonalno svetite

Jedina upna crkva u tom tipu: Sv. Anastazija u Samoboru

Graditelj Hans Allio, 1671. Prema elji naruitelja ponavlja Sv. Katarinu Svetite sa poligonalnim zakljukom i vanjskim kontraforima gotika u baroku !!!

Sakralna arhitektura 18.st.


nastavlja se koritenje TROTRAVEJNI tipa (longitudinalne): -upna crkva Sv. Nikole u Varadinu, - isusovaka crkva sv. Mihovila u Osijeku, 1752. -franjevaka crkva Sv. Roka u Virovitici 1752. -Plide kapele, esto zaobljeni uglovi. -Traveji broda svoeni ekim kapama. -Paralelno se razvija pojava novih centralnih/centraliziranih tipova: crkve s trolisnim zakljukom, etverolist, oval, ,Sv jeronim 1738. , trigova pavlinske crkve *etverolisni tip (grki kri plitkih krakova , karakteristine za SZ Hrv. I tajersku): upna crkva sv.Ladislava , Pokupsko 1736.-39. Trki vrh kraj Krapine , cinktor protenjarska crkva sv.Marije Jeruzalemske 1751. cinktor *Ovalni tip : Sv Marija Magdalena u Selima kod Siska 1765 Ovalni tip u profanoj: Svi Sveti Sesvete Dvorana u dvorcu u G.Bis upna crkva Uznesenja Marijina u pregradu (Johann Funds) -klasicistika *Klasicistike rotonde : crkva sv:trojstva u Daruvaru , sv. Terezija suhopolje
Barokni klasicizam: jednostavne trotravejne crkve (biskup Maksimilijan Vrhovec)

*Crkve s trolisnim zakljukom: Sv Marija Koruka kod Krievaca 1725.

TROLISNI: *Pavlinski red gradi crkve s trolisnim zakjlukom: Sv. Marija Koruka kod Krievaca, 1725. *trigova, crkva sv. Jeronima, 1738

ETVEROLISNI TIP: *Pokupsko, upna crkva Sv. Ladislava, 1736.-1739.

Trki Vrh kod Krapine, protenjarska crkva Sv. Marije Jeruzalemske, 1751. (etverolist) cinktor!

OVALNI

Sv. Marija Magdalena u Selima kod Siska, 1765

OVALNI / Sesvete, crkva Svih Svetih

Oval u profanoj arhitekturi: dvorana u dvorcu u Gornjoj Bistri

upna crkva u Pregradi 1803.-1818. prema ranijem nacrtu Zadnja crkva iz tajerske grupe ovalnih crkava Graditelj Johann Fuchs klasicistika

Klasicistike rotonde:
Crkva sv. Trojstva u Daruvaru, 1764.1770.

Barokni klasicizam (biskup Maksimijijan Vrhovec)

Suhopolje, crkva sv. Terezije, 1803.-1818.

BAROKNI DVORCI U HRVATSKOJ


Sz Hrvatska nikada nije bila pod Turcima ; kontinuitet vlasti i posjeda. Najveda koncentracija dvoraca je u Zagorsju , nemaju obrambenu funckiju , otvorene su forme , povezivanje s prirodom. Po tipologiji razlikujemo dvije vrste: VIEKRILNE I JEDNOKRILNE dvorce VIEKRILNI: -Gornja Bistra -Gornja stubica -Mirkovec -Zajezda -Stubiki Golubove - Lobor JEDNOKRILNI: -Gornja Bedekovina -Donja Bedekovina -Razvor -Zlatar

-Oroslavlje unutarnji hodnik -Poznanovec -Sv.Kri Zaretje -Selnica -Miljanac

-Jakovlje -Lovrean - Ratkovec-Jelaid

DRVENI (kurije): Posavina,Pokupje , Turopolje -Gornje karidevo (jednokrilni) -Graani 2.pol. 18.st

VIEKRILNI
*Gornja Bistra dvorac Orid
Trokrilni dvorac sa sredinjom ovalnom dvoranom (po uzdunoj osi) koj ase rizalitno istie na proelju ; uglovi su isto istaknuti. Otvoren zaeljno prema Medvednici , hodnik sa dvorine str. Kapela na kraju krila (neobino) Kapela je dvoetana, oslikana mitolokim scenama visoke kvalitete-rokoko dekoracija Bogato ukraen portal , povijesni potisnuti zabat, ulazi u prostor
*Gornja Stubica , dvorac Orid Dvokrilni dvorac (uvjetovano starijom graevinom koja se tada tu nalazila. Hodnik s dvorine strane , u klasicizmu dodan trijem. Kapela na spoju dvaju krila. Sauvan poortal bez grba obitelji

*Zajezda, dvorac pataid o.1780. Pravilni trokrilni tlocrt ; umjesto etvrtog krila nalazi se pregradni zid s portalom u sreditu. Hodnik s dvorine strane , stubite postaje bitnim faktorom. Nema rizalitnog isticanja pojedinih bitnih djelova.

*Miljana , dvorac Ratkay 17.-19.st Najzanimljiviji zbog freski pod utjecajem francuskog rokokoa etverokrilni-nepravilna krila

Sv. Kri Zaretje, dvorac Vranyczany-Dobrinovid

Stubiki Golubovec, dvorac Rauch-Steeb

Poznanovec, dvorac Sermage-Ritter

Oroslavje, dvorac VojkovidVojkffy Mirkovec

Lobor, dvorac Keglevid

JEDNOKRILNI *Gornja Bedekovina


Pravokutna , dvoetana graevina. Tema stubita postaje izuzetno bistratrokrako stubite unutar velike dvoranje prizemlja. Visoka razina izvedbe arh.plastike na proelju ; dolje rustika u trakama , gore pilastri meu prozorima.

*Donja Bedekovina manjih , neto skormnijih dimenzija. Rizaltno isticanje sredinje prostorije u kojoj je stubite ispod kojeg se nalazi kapela (u ormaru). Rizalit i na zaelju.

JEDNOKRILNI

Ratkovec

Razvor

Zlatar

Lovrean Jakovlje

Drveni dvorci / kurije: Gornje karidevo 2.pol 18st


*Nalazimo ih (jako loe ouvani, ako uopde vie postoje) U Posavini , Pokupju , Turopolju i imaju obiljeja puke arhitekture. (+Graani)

SAMOSTANI & DVORCI SA UGAONIM KULAMA


1. Olimje , pavlinksi samostan burg 16.st -> samostan 17.st pavlini iz lepoglave 1663 2. gornja rijeka dvorac Erdody Rubido sred 17st. Trokrilni sa 2 ugaone kule 3 Lunica 18.st 2.pol. (hrv.zagorje)

Gornja Rijeka

Olimje, pavlinski samostan Brezovica

GRADKSE PALAE:
ZAGREB 1.palaa Vojkovid Orid-Rauch 1764. 3kril. VARADIN-2. palaa pataid 1764. (ugaoni eker) 3.palaa Pataid-Puttar 1745. 1. 2.

3.

Sakralna arhitektura 17. i 18. stoljeda u jadranskoj Hrvatskoj:


Dubrovnik, Rijeka, Istra

DUBROVNIK:
*katedrala Uznesenja bl.Djevice

Marije 1671.-1713.
Arhitekt Andrea Buffalini , graditelj Ilija Katiid Trobrodna s kapelama , upisani transept , kupola nad kriitem , iznad kapela su terase (pretpostavka utjecaj J.Italije) pogrena orijentacija svetite na zapadu. Interijer suzdran i klasian. Proelje tradicionalno rimsko barokno proelje dolje ire , gore ue ; prijelaz volute. Arhitektonska plastika bogato izvedena , snaniji plasticitet donje zone; jasno naznaena zona portala.

*Crkva sv. Vlaha, Marino Gropelli, 1706.-1715. Tlocrt quinkus sa dodanim pravokutnim svetitem. Podignuta na podij, boni ulazi , naglaena kupola nad kriitem slijepe kupole nad uglovima. Bogata arhitekstonska plastika unutranjosti i proelja. Zgrada Gradske strae. Rustika, poloeni ovalni prozori.

*Isusovaki kolegij sa crkvom Projekt A. Pozza, gradnja 1699.-1725. Izveden prema planu A.Pozza 1699.-1725. Longitudinalna crkva s bonim kapelama, polukruna apsida. Klasino onlikovanje proelja. Formiranje velikog trga ispred. Skalini od Jezuita; skalinada. Projekt P.Passalacqua 1735.. Uzor panjolske stube. Velika visinska razlika , povijeni oblici , ravanje u dva kraka, portal koelgija vizualmo se nastavlja na ogradu stubita.

Rijeka,
* crkva sv. Vida , G. Briani, od 1638. Izvorno isusovaka , danas katedrala. Centralno tlocrt , utjecaj venecijanske arhitekture Longhena !- kolorit, unutranjost! Proelje klasina tradicija ; utjecaj palladia Uzor: Venecija, B. Longhena, Sta Maria della Salute, 1631.

CRKVE PRIMORSKE SKUPINE NEOPALADIJANSKI TIP


termalni prozori , prostor prije apside , negacija zida pilastri koji flankiraju kapele izdubljeni niama , koritasti svod uzor Il Redentore Il <Redenote utjee na Istru I Veneto. (Il Redentore: trotravejni brod sa prozorima & termalni prozor , ralamba zida & koritasti svod).
1. Buzet upna crkva Uznesenja Marijina 1769. Centralni tlocrt. Povezano vie sa Venecijom nego sa nj. knjigama (palladio). KORITASTI SVOD (na krajevima je ravan-bavasti) Otvor kapele flankiraju pilastri (nie izmeu) iznad su prozori. Termalni prozor! Patuljasta kupola iznad svetita! elja da se zadri kupola ,a nema veze sa kupolom konstrukcijskinema kriite.

Uzori se pojednostavljuju i prilagoavaju lokalnim potrebama u provinciji.

*Pore, Sv. Marija od Anela Venecija 1747.

Sv. Petar u umi

Rovinj, sv. Eufemija

PROTENJARSKE CRKVE
Sv:marija , Kutina Sv.Martin na Muri Sv.Marija Snjena , Belec / Sv Marija Jeruzalemska , trki vrh / CINKTOR SAMO U HRVATSKOJ I EKOJ , ogradni zid oko crkve rastvoren arkadama + sv. Juraj na Bregu

Gabriel Daller- pavlin B.Razmilovid - franjevac A.Pozzo isusovac Ivan krstitelj Ranger pavlin Sv.Mihovil OSIJEK , isusovaka 18.st trotravejna +2 bona tornja wanpfeileri zaobljeno svetite

VOJNI GRADOVI: Osijek I Slavonski Brod 18st. OSJEKA TVRA: M.Gosseau projekt 712.-1721. Sv.Mihovil isusovaka 1725. S.Mihovil franjevaka 1709. zvijezda sa 8 ugaonih kula

1.Sv.Marija VARADIN (varadinska katedrala) isusovac Juraj Matota 1642. 1. 2.Sv. Ivan Krstitelj VARADIN (franjevaka crkva) Petar Rabba 1650. 3.Sv: Anastazija SAMOBOR Hans Alio 1671. ranibarok 4.Sv. Franje Ksaverskog ZAGREB Matija Juid 1748 2. 3.

4.

DRAKOVIDI dvorac Drakovid u Klemovniku 1616. ERDODY Popovaa 1742. i Razvor 1770. i Gornja Rijeka 17.st. RATKAJ Miljana 17st. KEGLEVID Lobor 17.st PATAID Zajezda 1740. ORID G. Bistra 1770. i G. Stubica ZAGREB BISKUPSKI DVOR 1730. zreli barok biskup Juraj Branjug P ? BJ

ZG

ROKOKO Sv. Terezija POEGA(fuchs) i BJELOVAR (etverolist)

RIJEKA I ISTRA jednobrodni tip sa bonim kapelama 1.put Vodnjan Sv. Marija od Karmela 1630.