Sie sind auf Seite 1von 38

Tito je bio voa male drave, ali politika igra koju je igrao

bila je vea i od veliine i od moi tadanje Jugoslavije, to mu


je jamilo mjesto meu najvanijim dravnicima 20. stoljea.
Zato i ne udi da je sva svjetska elita nazoila njegovu pogrebu
u Beogradu u svibnju 1980. Neki ak i zato da se uvjere da
je uistinu mrtav. Potovali su ga pripadnici naroda njegove
zemlje, ali i vodei lideri svijeta. Ova knjiga govori o njegovu
ivotu, ali donosi i neke potpuno nove i nikada objavljene
podatke. Koliko je Tito doista imao brakova, to se dogaalo
iz zatvorenih vrata ljubljanskoga Klinikog centra u prvoj
polovini svibnja 1980., kakvi su rezultati Titove obdukcije,
zato je Titova supruga nestala iz politikog ivota:
Miro Simi roen je u Titovoj Jugoslaviji
iji je raspad i sam doivio. Bio je novinar
unutarnje politike i gospodarski analitiar u
ljubljanskom Delu i mariborskoj Veeri. Od
1981. do 1987. svakoga je ponedjeljka nazoio
sjednicama Centralnog komiteta Saveza
komunista Slovenije i iz neposredne blizine opaao promjene
koje su dovele do raspada Jugoslavije. Imao je sreu da se
uspio dokopati dugo skrivanih dokumenata o Titu i njegovu
vremenu, prouiti ih i predstaviti javnosti.
M
I
R
O

S
I
M

T
I
T
O
B
E
Z

M
A
S
K
E
nvz mnsxv
ISBN 978-953-14-0403-7
159,00 kn
u
n
c
o
o

:
z
u
n
N
)
v
Tito NASLOVNICA.indd 1 29.12.2008 12:47:15
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 1 25.8.2008 13:10:50
Miro Simi
tito bez maske
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 1 25.8.2008 13:10:50
Biljeka o fotografskoj grai:
Izvor veine objavljenih fotografja Arhiv je Republike Slovenije, prije svih
fondovi 1549 i 1556 koji su nastali iz nekadanjeg samostalnog Arhiva CK
SK Slovenije. Dio ih je iz arhive nakladnike kue Mladinska knjiga, Na-
rodne i sveuiline knjinice iz Trsta, Narodne i sveuiline knjinice iz
Ljubljane i starijih jugoslavenskih knjiga o Titu te iz knjige Geplante Tod.
Neke pripadaju vlasnicima: fotografu Joci nidariu, Titovu osobnom li-
jeniku Aleksandru Matunoviu, fotografu Leu Cahariji, umirovljenom
generalu Branku Jerkiu i povjesniaru Martinu Ivaniu.
Zahvaljujemo svima u Arhivu Republike Slovenije, posebno voditeljici
Odjela I, gospoi Darinki Drnovek.
Unaprijed se ispriavamo svima ije autorstvo nismo uspjeli tono utvrditi
zbog nedostatka tonih izvora informacija.
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 2 25.8.2008 13:10:50
MIRO SIMI
TITO
BEZ MASKE
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 3 25.8.2008 13:10:53

ZAHVALA
Pisanje knjige slino je gradnji kue. Autor podsjea na vlasnika kue jer je potpi-
san samo on, ali u zbilji iza svakog takvog djela stoji vie ljudi koji, svatko na svoj
nain, utjeu na autora i konaan izgled knjige. O ovoj se knjizi i prije njezina izla-
ska puno govorilo u javnosti pa zato vjerujem da e meu itateljima naii na do-
bar prijam. Nisam ni jugonostalgiar ni titofl, ali 1991. godine nadao sam se da e
se stvari odvijati bolje nego je to kasnije bilo u stvarnosti.
Poslije Titove smrti, Jugoslavija je, unato svemu, nudila puno dobrih mogu-
nosti koje nismo znali iskoristiti. U Titovoj ostavtini bilo je dobrih plodova koje je
moda trebalo nadograditi, prije svega valjalo je dravu i drutvo demokratizirati
i uiniti gospodarski uinkovitijom, socijalno osjetljivijom i pravednijom. Trudio
sam se napisati potenu knjigu o Titu i njegovu vremenu, bez uljepavanja i prikri-
vanja pogreaka. O mojem e uspjehu suditi itatelji.
Za pomo i potporu pri nastanku knjige zahvalio bih se prije svih uredniku
slovenskoga izdanja Martinu Ivaniu, koji je u jednoj osobi vjet urednik, profe-
sionalni povjesniar i marljiv recenzent. Zahvaljujem i Darinki Drnovek, vodite-
ljici I. odjela pri Arhivu Republike Slovenije, koja mi je vjeto i marljivo pomagala
probijati se kroz dunglu arhivske grae, iz koje je izabran dio koji se moe vidjeti
u knjizi. Zahvaljujem i profesorima s ljubljanskog Fakulteta za drutvene znanosti
doktoru Veljku Rusu i doktoru Stani Juniu, koji su nas uili da razvoj i djelovanje
drutva nisu samo skup osoba i dogaaja, nego da nam spoznavanje i razumijeva-
nje drutvenih procesa, odnosa i problema moe pomoi da ne ponovimo pogreke
koje su nam se dogodile. Zahvaljujem i svojim roditeljima Milanu i Franiki, roe-
noj Pirjevec, koji su rat i porae preivjeli kao obini ljudi i koje su iskustvo tog vre-
mena prenijeli na mene. Zahvaljujem i svojoj djeci Katarini, Gregoru i Simonu, koji
su morali trpjeti svoje ambiciozne roditelje, te Zdenki Simi, ona ve zna zato.
Miro Simi
Ljubljana, 28. 2. 2007.
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 4 25.8.2008 13:10:53


KAZALO
SVETAC ILI ZLOINAC? 9
TITO I JUGOSLAVIJA NA
SAMRTI 23
Titova oporuka 24
Tito nije otiao u
Ljubljanu umrijeti 25
Slovenci upozoravaju 26
Tito je zamrzio viski 28
Elipsasti kotai 32
Kao pijani milijunai 34
Bankrot drave 37
Reaganov lijek 38
Gospodarska smrt federacije 40
Grobar Jugoslavije 41
Dobar i zao kralj 42
Posljednja Titova ispovijed? 45
Istina slovenskih generala 47
Kao 1941. godine 48
Nacionalist meu generalima 50
SMRT U LJUBLJANI 55
Jesu li zakazali Titovi lijenici? 56
Nesretna nova 1980. godina 57
Prie krue 60
Najstroe uvana tajna 62
Kraj nadama 65
Kada je Tito doista umro? 66
Zato Ljubljana? 70
Bolniki apartman 74
Dogodilo se nemogue 76
De Bakey: Tito je mogao
jo ivjeti 77
Dramatine odluke 79
Je li tito odluio o svojoj sudbini? 82
Uzroci smrti 86
Pogreb dostojan cara 91
IZVOR NEISCRPNIH
SPEKULACIJA 97
Grofov sin? 98
Nijemac ili Rus? 101
Povratak izgubljenoga sina 106
Tajanstveni mercedes 108
Katoliki mistik 111
to uistinu izvjetava Styria? 112
Ateist i crkva 114
Josip uzima, Franjo vraa 116

DVORSKI IVOT 119
Titovi dvori 120
Lokalna divlja 123
Galeb na mrtvom vezu 126
Dvorani 127
rtve Jovankinih hirova 129
Pudl Bill, zadnji prijatelj 131
Jovankino uklanjanje 135
Dvadeset jedna tisua recepata 138
U kuhinji sa Sofjom Loren 141
Titova kuharica 143
Neizbirljivi gurman 145
Protokol 147
Poeljan domain 150
Osobni lijenik 154
SUPRUGE I ENE 161
Otrov za ene 162
Polka, Lucija, Herta i Zdenka 166
Je li udba podmetnula Jovanku? 170
Pakao zlatne krletke 175
Smrtno opasna supruga 176
Izopenica 179
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 5 25.8.2008 13:10:54

ROEN ZA
REVOLUCIONARA 183
Marljiv uenik 184
Godine uenja 185
U bijelome svijetu 187
Ruski uznik 190
Iz monarhije u monarhiju 192
Neljubazna domovina 196
Profesionalni revolucionar 198
Godine u tamnici 200
Broza odnosi magla 204
U sreditu Kominterne 206
SUPARNICI 209
Sumnjivo preivljavanje 210
Tajanstveni Gorki? 212
Neugodan raj 214
Opasni Voranc 217
Titova desna ruka 218
Slovenski Ptain? 221
Povratak ugleda 223
USTANIK I POBJEDONOSNI
VOJSKOVOA 227
panjolska poruka 228
U novom ratnom vihoru 229
Tito i Mihailovi 234
Prvi sukobi s etnicima 238
Nepotrebne rtve? 240
Avnoj, Neretva, Sutjeska 244
Tito igra samostalno 249
Teheranski dogovori 253
Medijska zvijezda 254
Tito se die u nebo 257
Beogradski orah 261
Zavrne operacije 264
Europsko grobite 265
Braa Kbler 266
Najvee vojno lukavstvo 269
Proboj na Ingridstellung 272
Meu pobjednicima 276
Kad topovi utihnu 279
SVE UBOJICE DRUGOGA
SVJETSKOG RATA 283
Je li Tito znao za likvidacije? 284
Koliko je bilo mrtvih? 286
Kardeljeva depea 287
Rankovieva depea 290
Britanci iste palubu 291
Dentlmenska prijevara 294
Planirana smrt 298
Spasonosni hladni rat 301
Crvena zvijezda i kukasti kri 304
Zavjet utnje 306
Groblje ideologija 309
U ZAGRLJAJU VELIKOGA
BRATA 315
Tekoe s prijateljima 316
Staljin protiv Tita 319
Informbiroovska ok-terapija 323
Kako se rijeiti Tita 326
Ponieni Hruov 333
Je li Tito bio staljinist? 337
S komunizmom u moderno
doba 340
Uvozne i autohtone revolucije 342
Dvije poluge vladanja 345
SAN NESVRSTANOSTI 349
Tito u sreditu svijeta 350
AROBNA FORMULA
SOCIJALIZMA 359
Komunizam ili partijska vlast 360
Velika sretna obitelj 365
Put u nepoznato
REFORME, PUT IZ KRIZE U
KRIZU 369
Put u nepoznato 370
Prijelomna 1968. godina 372
Sjever i jug 377
Komunistika solidarnost 379
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 6 25.8.2008 13:10:54


Nezasitni generali 383
Porez na uspjeh 387
Sporni ustavni lijek 391
KOBNE POGREKE 395
Kobna razvojna flozofja 396
Titova velika pogreka 397
udesna mo maloga ipa 399
Bratstvo i jedinstvo 404
Bez demokracije 407
Poziv iz Belja 409
Dalekosene istke 414
Strah od kontrarevolucije 416
Titovo vrijeme istjee 420
Papirnati tigar 423
Tito je vrlo ljut 427
Stari gubi kontrolu 429
istka liberala 433
Zlatne godine ili sumrak 438
Gubitak kao dobitak 440
Kraj zlatnih godina 443
uvari Titova nasljea 445
Titova putovanja u
inozemstvo 451
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 7 25.8.2008 13:10:54

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 8 25.8.2008 13:10:54


SVETAC ILI ZLOINAC?
TITO BEZ MASKE
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 9 25.8.2008 13:10:55
Tito bez maske
10

Josip Broz Tito osoba je koja nikoga ne ostavlja ravnodunim. Mnogi pri-
padnici naroda bive Jugoslavije beskonano ga oboavaju, dok ga drugi
omalovaavaju i u njemu vide samo zloinca i tiranina. Neka istraivanja
javnoga miljenja govore da je Tito za Slovence najvanija povijesna oso-
ba, ak ispred Preerna i Trubara. (Slino je i
u Hrvatskoj, gdje je u nekim anketama pro-
glaen najvanijom osobom dvadesetoga sto-
ljea; nap. ur.) Tito je kontroverzna i sloena
osoba koja se u ivotu nala u procjepu razli-
itih okolnosti, neizbjenih odluka i drama-
tinih pritisaka.
U arolikom i neobinom nacionalnom,
vjerskom i kulturnom konglomeratu zva-
nom Jugoslavija, Tito je bio najvei autoritet.
Danas veini bivih Jugoslavena nita ne go-
vori da e uskoro biti bolje. Iako je sada u
modi sotonizacija Tita, mnogi su spremni nekritiki ga preuveliavati. to
smo vremenski dalje od Titova zlatnoga doba, o njemu sve vie raste mit
mit o dobromu kralju. Od njegove smrti prolo je vie od etvrt stoljea,
to je ve dovoljno velika vremenska udaljenost da prema njemu izgradimo
objektivan odnos i bez pretjeranih emocija ocijenimo njegov lik i djelo.
Milovan ilas govorio je da Tito nije bio izrazito nacionalno opredije-
ljen, nego se smatrao uvjerenim Jugoslavenom. Meutim, po ilasovim ri-
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 10 25.8.2008 13:10:56
SVETAC ILI ZLOINAC?

11
jeima, najbolje se osjeao u drutvu Slovenaca. Slovenija je bila najrazvije-
nija jugoslavenska republika i kao takva trebala je biti uzor ostalim republi-
kama u Jugoslaviji.
Slovencima (Borisu Kidriu, Borisu Kraigheru, a dobrim dijelom i Ed-
vardu Kardelju) dao je glavnu ulogu u voenju privredne politike. Stane Do-
lanc jedno je vrijeme imao iznimno vanu ulogu u jugoslavenskoj federaciji,
iako po godinama i vojnom iskustvu nije pripadao uem krugu Titovih su-
radnika. Prema Slovencima je Tito ponekad bio vrlo kritian i strog, ponaa-
jui se kao otac prema najboljem djetetu u obitelji, od kojeg najvie oekuje.
Titova majka bila je Slovenka pa je odrastao u mjeovitoj hrvatsko-slo-
venskoj sredini, tako da je izvrsno poznavao oba naroda i njihove posebno-
sti. Zanimljivo je da se Tito sam odluio za lijeenje u ljubljanskome Kli-
nikom centru, a ne na beogradskoj Vojno-medicinskoj akademiji, to je
izazvalo teke nesuglasica meu njegovim lijenicima. U Klinikom centru
proveo je etiri mjeseca u agoniji i tamo preminuo. Njegova smrt pokrenula
je mnotvo pria i intriga. Je li doista umro 4. svibnja 1980.? Jesu li ga doista
pogreno lijeili, kao to tvrde dr. Aleksandar Matunovi, jedan od njego-
vih posljednjih osobnih lijenika, i ugledni ameriki kirurg dr. Michael De
Bakey? Zato se Tito odluio za Kliniki centar?
U Arhivu Republike Slovenije, u fondu Centralnoga komiteta SK Slove-
nije, uva se dosje 36, u kojemu je mapa Tito s uznemirujuim dokumen-
tima koji rasvjetljavaju Titovu zdravstvenu dramu i smrt, kao i dokumen-
ti koji svjedoe o istodobnom umiranju Tita i Jugoslavije. Engleski publicist
Jasper Ridley, pisac dosad najbolje biografje o Titu, na jednom mjestu done-
kle netono tvrdi: Da Tito nije umro, ne bi propala ni Jugoslavija.
Tito je bio karizmatina osoba. Takvim ljudima pripisuju se ak i nat-
prirodne osobine. Na isti nain kao u Jugoslaviji doivljavali su ga i svuda u
inozemstvu, posebice u manje razvijenim, tj. nesvrstanim zemljama. Nakon
njegove smrti, jedan je nepismeni pastir sa sjevera Sudana izjavio da je Tito
bio dobar ovjek i da je sigurno bio musliman. Tita su potovali i uvaa-
vali u inozemstvu, kako na Zapadu, tako i na Istoku. Uivao je ugled irom
svijeta. Nostalgija za Titom na podruju bive Jugoslavije proizlazi i iz inje-
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 11 25.8.2008 13:10:56
Tito bez maske
12

nice da je djeli njegove kariz-


me utjecao na cjelokupnu ze-
mlju i njezine graane.
Prije nekoliko desetljea
nije bilo svejedno jesi li Jugo-
slaven ili, primjerice, Maar,
Poljak ili eh. U stvari, itelji
Istone Europe zavidjeli su Ju-
goslavenima na njihovoj samo-
stalnosti, neovisnosti o SSSR-
u, relativno visokom ivotnom
standardu i na mogunosti da
bez problema putuju po cijelo-
me svijetu. Mit o Titu, parti-
zanskom vojskovoi, nastao je
jo tijekom Drugoga svjetskog
rata. Bio je autoritet koji goto-
vo nitko nije dovodio u pitanje.
Ipak, bio je obian ovjek i imao je svoje dobre i loe strane. Uinio je puno
nevjerojatnih stvari, ali je napravio i mnogo pogreaka, od kojih su neke bile
sudbonosne za jugoslavensku federaciju. Njegovu viziju nestranake, radni-
ke demokracije i sustav samoupravljanja europska je ljevica prihvatila rela-
tivno ozbiljno i pratila s velikom pozornou. To je takoer bilo vrijeme mo-
i i uspona europske ljevice. Suvremeno doba ini nam se kao veliko odlaga-
lite, tonije, kao groblje najveih ideologija prologa stoljea.
Poslije smrti karizmatinih voa, problemi i tekoe s njihovim dra-
vama i politikim sustavima posve su uobiajeni. To je pojava koju je zapad-
ni mislilac Max Weber nazvao rutinizacijom karizme, kada karizmatini
sustav pree u rutinu, u svakodnevni ritam, koji odreuju predvidljiva biro-
kratska pravila i ustaljena tradicija. Karizmatini sustavi uglavnom su revo-
lucionarni jer predstavljaju raskid s ustaljenim pravilima, rutinom i tradici-
jom. Osobno osporavam Ridleyjevu tezu da je za propast Jugoslavije kriva
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 12 25.8.2008 13:10:56
SVETAC ILI ZLOINAC?

13
Titova smrt, to i pokuavam potkrijepiti dokumentima iz tajnog dosjea 36,
koji su prvi put dati na uvid itateljima.
elim biti objektivan analitiar Titova rada, njegove ostavtine, njego-
vih zabluda i stranih dogaaja za koje je bio odgovoran. Bi li bez Tita sudbi-
na Jugoslavije bila ljepa i bolja? Bi li u Drugom svjetskom ratu na podruju
Jugoslavije bilo manje mrtvih da komunisti nisu krenuli u boj?
Bi li se dogodila i kakva bi bila blajburka tragedija da je osloboenje
Jugoslavije teklo u reiji Drae Mihailovia, Dimitrija Ljotia i Milana Ne-
dia? Ili da su nas oslobodili Sovjeti i Bugari, kao to su oslobodili, primje-
rice, Prekomurje? Kakva bi bila Jugoslavija da su 1948. pobijedili staljinisti?
Vjerojatno puna otrih suprotnosti, jer je dobro poznato da ovim prostori-
ma povijesni dogaaji nikada nisu bili naklonjeni. Njihova nesrea jo tinja
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 13 25.8.2008 13:10:57
Tito bez maske
1

u mitovima i bremenitom povijesnom nasljeu, koje se ogleda u siromatvu,


nasilju, zaostajanju za svijetom i sveopem osjeaju bezizlaznosti.
U Titovo doba inilo se da je Jugoslavija prevladala dobar dio svojega
mranog nasljea i da je eka svijetla budunost.
Da je njezin politiki vrh u doba narastajue krize drutvenog i drav-
nog sustava bio mudar i razuman, da je bila mogua meusobna tolerancija
i elementarna politika zrelost, drava i njezini graani bili bi poteeni ne-
sagledivih ljudskih i materijalnih gubitaka, pada morala i nazadovanja. Mo-
gli su je uvesti u Europsku uniju s potencijalima vrijednim potovanja.
Na Zapadu se, najvie u SAD-u, 1991. godine govorilo o slovenskoj sebi-
nosti, iako arhivski dokumenti svjedoe to se dogaalo i zato je Slovenija
bila prisiljena pobjei iz tog iracionalnog drutva. (Isto je bilo i s Hrvatskom;
nap. ur.) U dosjeu 36 nalazi se dugaak zapisnik Titova razgovora s politikim
vodstvom Slovenije 24. prosinca 1979. u Karaorevu. Ta tajna veera sa
slovenskim politikim vodstvom neka je vrsta Titove simbolike oporuke.
France Popit, tadanji predsjednik SK Slovenije i partijski tvrdolinija,
koji je 1972., nakon Titova pisma organizacijama i lanovima SK Jugoslavi-
je, kadrovski oistio slovenski dravni, privredni i znanstveni vrh, u Ka-
raorevu je Titu u lice rekao gorku istinu da po starom vie ne ide, jer e
sve zavriti opom katastrofom.
Dokumenti potvruju da je nezaustavljiva propast Jugoslavije poela ve
1979. godine. Tadanji predsjednik SIV-a Veselin uranovi sigurno je bio
glavni, iako ne i jedini grobar Jugoslavije. Tijekom njegova mandata, Jugo-
slavija se zaduila dva puta vie nego u posljednje 32 godine, a novac od ino-
zemnih pozajmica praktiki je baen kroz prozor.
Iz dokumenata se vidi kako je Narodna banka Jugoslavije postala sre-
dite fnancijskog i privrednog razdora i kaosa. Pojedinci i skupine lako su
odluivali o podjeli novca, dugovi su se gomilali i postajali zajedniki teret
drave. Visoka infacija unitavala je uspjena poduzea i bogata podruja.
Dosje 36 sadri i kopije lanaka iz stranih novina i knjiga Milovana ilasa.
Taj najpoznatiji Titov politiki zatvorenik kae da je Titova nedosljednost
bila osnovni problem njegova reima.
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 14 25.8.2008 13:10:57
SVETAC ILI ZLOINAC?

1
Proglaena je velika autonomija privrednoga i politikog sustava, prak-
tiki konfederacija, iako se, istini za volju, Titov reim nije puno razlikovao
od politikih reima u zemljama tadanjeg realnog socijalizma, tvrdi i-
las. Glavni problem jugoslavenskoga privrednog i politikog sustava bio je
centralizam, a kljunu ulogu u njemu imao je upravo Tito.
ilas je 1980., kad je Tito umirao, govorio da sustav truli i raspada se
sam od sebe, ali je bio uvjeren da Jugoslavija nee propasti. Vjerovao je da
e Srbi svoju sreu nai u liberalnoj tradiciji i zaostavtini Marka Nikezia,
kojega je Tito poslije 1970. bez milosti uklonio. Istodobno je napravio is-
tku u jakom liberalnom krugu beogradskih i srpskih politiara, privredni-
ka, pisaca i drugih znaajnih ljudi. i-
las je takoer vjerovao da e se Hrva-
ti pronai u samostalnosti i demokr-
anskoj tradiciji.
Sedamdesetih godina prologa sto-
ljea, Tito je nainio dvije kljune po-
greke. Prva je bila smjena Stane Kav-
ia, Marka Nikezia i Savke Dabe-
vi-Kuar, ljudi koji su dobro znali da
je prirodno okruenje njihovih repu-
blika i zajednike drave prije svega
Europa, tj. razvijeni svijet. Njihovim
odlaskom stvoren je sudbonosni po-
litiki vakuum i Jugoslavija se uskoro
nala u politikom, intelektualnom i razvojnom orsokaku.
Druga Titova pogreka bila je konzervativna modernizacija, reindu-
strijalizacija drave s brojnim industrijskim divovima, koja je Jugoslaviju
skupo kotala, a nije mogla ponoviti uspjeh prve, poslijeratne industrijali-
zacije. Slovenija je do poetka sedamdesetih godina po razvoju i produktiv-
nosti pratila Austriju i Italiju, da bi od tada poela naglo zaostajati i krajem
osamdesetih godina imala je etiri puta niu produktivnost u odnosu na
Austriju. Smjenjivanje liberalno usmjerenih komunistikih voa u Jugosla-
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 15 25.8.2008 13:10:58
Tito bez maske
1

viji znailo je kraj tenji k savezu s Europom i oblikovanju racionalnoga po-


litikog i privrednog sustava.
Cjelokupno jugoslavensko drutvo poetkom sedamdesetih godina se
zamrznulo, to je Marko Nikezi i predvidio neposredno prije nego je
smijenjen.
Zato je Tito to uinio? Prije svega zato to je bio uvjereni komunist, do-
gmatik stare lenjinistike kole, kako je kasnije zakljuio Miko Tripalo. Ko-
munizam je predstavljao raj na zemlji, kraj povijesti, kraj krivica i ratova,
mjesto gdje vlada radnika klasa kao stvaralac svega pozitivnog, raj u kojem
vladaju jednakost i tolerancija i ne postoje sukobi. U tu utopiju Tito je vrsto
vjerovao do posljednjega dana, to je vjerojatno bila njegova najvea zablu-
da. Kada je razvijeni svijet poeo odbacivati klasini industrijski rad i uur-
bano uvoditi nove tehnologije, Jugoslavija je ulagala u klasinu industriju,
a aci su u kolama uili osnove marksizma i klasine proizvodne tehnike.
U doba Titove smrti, tvrdokorni politiari donijeli su zakon o usmjerenom
obrazovanju i poeli naciona-
listiku svau oko zajednikih
obrazovnih centara. Ljudi ko-
ji su razumjeli potrebe vreme-
na bili su nemilosrdno smije-
njeni, a njihova mjesta zauze-
li su mediokriteti koji su na-
pravili prostor za voe poput
Slobodana Miloevia i Franje
Tumana.
Tito nije mogao shvatiti da
prestaje vrijeme klasine indu-
strije i radnike klase. Imao je
predrasude prema intelektu-
alcima i menaderima, s tim
to su intelektualci bili u redu
sve dok ne ponu mudrova-
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 16 25.8.2008 13:10:59
SVETAC ILI ZLOINAC?

1
ti. Iracionalna jednakost odgovarala je siromanom sloju: zahvaljujui ma-
lim socijalnim razlikama, Titovo doba ostalo je u lijepom sjeanju prije sve-
ga meu siromanim stanovnitvom i u manje razvijenim podrujima ne-
kadanje zajednike drave.
Balkansko mitoloko nasljee jako je jo od starih Grka.
Uglavnom su to bezopasne bajke, ali problem nastaje u trenutku kada se
mitovi pretvore u politike programe. Primjer je politiki program ustakog
ministra Mile Budaka, koji je u Gospiu objelodanio projekt konanog rje-
enja srpskog pitanja u Hrvatskoj: treinu pobiti, treinu otjerati i treinu
pokrstiti! Teko je odbaciti tezu da je unitavanje liberalnog pokreta u Srbiji
tijekom cijeloga desetljea kumovalo Memorandumu SANU-a. Neprihvat-
ljiva je i pretpostavka da Franjo Tuman najvjerojatnije ne bi imao mogu-
nost za ostvarenje svojih nacionalistikih tenji, koje su Hrvatsku skupo ko-
tale, da je opstala Savka Dabevi-Kuar.
Kakav je Tito bio kao ovjek, mu, otac, vojnik, dravnik? Najburniji dio
njegova ivota nesumnjivo su bile njegove ene i ljubavnice. Pet je puta bio
u braku, a od posljednje supruge odvojilo ga je politiko vodstvo 1975. jer
je Jovanka Broz predstavljala praktiki fziku opasnost za njega. Njegovi li-
jenici i lanovi njegova osiguranja bili su uvjereni da joj je potrebno psihi-
jatrijsko lijeenje i da ima napadaje paranoje. Jovanka je bila patoloki lju-
bomorna i Titovo osiguranje vjerovalo je da je spremna ubiti ga. I ti doku-
menti, koji svjedoe o obiteljskom paklu suprunika Broz, nalaze se u do-
sjeu 36.
Lijepe ene bile su Titova slabost, njegovi brakovi poligamni i po pravi-
lu neuspjeni. Je li za to bio sam kriv ili su tomu pridonijeli njegov rad i am-
bicije, koji mu nisu doputali normalan obiteljski ivot? Ni s jednom od svo-
jih ena nije uspostavio prisniji odnos. Do sada se smatralo da je Tito imao
etiri braka, dva formalna i dva slobodna. Meutim, dokumenti koje su po-
vjesniari nedavno otkrili u sovjetskim arhivima i predstavili ih na izlo-
bi o Titu u Beogradu otkrivaju jo jedan brak. Godine 1936. Tito se u Mo-
skvi vjenao s 21 godinu mlaom Njemicom Lucijom Bauer, ije je pravo
ime Anna Knig. Taj brak bio je najtraginiji jer je Knigova godinu poslije
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 17 25.8.2008 13:10:59
Tito bez maske
1

vjenanja optuena za pi-


junau i ubijena u staljini-
stikim istkama. Tito se
i prema prijateljima odno-
sio kao prema enama.
Nigdje nismo uli u
trag da je s nekim izgradio
prisno prijateljstvo. On je
bio Stari, a svi njegovi
suradnici su, zapravo, bili
mlai od njega. Bio je ne-
povjerljiv, dosjetljiv, ali je
posjedovao velik dar za
politiku, tvrdi ilas.
Za velikog vojskovo-
u bio je previe tempera-
mentan i afektivan, iako je
znao prepoznati opasnost. Bio je prirodno inteligentan, iznimno intuitivan i
izvanredan taktiar. Znao je ii do kraja, izazivati jake suparnike i igrati na
rubu otrice, ali je tono osjeao kada valja popustiti. Tako se, na primjer,
1945. godine povukao iz Trsta i Koruke, kad je zaprijetila realna opasnost
od sukoba s britanskim jedinicama.
Veliki ljudi ostavljaju za sobom duboke tragove. Tito je nesumnjivo bio
velik ovjek i dravnik. Nesvrstani iz Afrike i Azije u njemu su prvi put vi-
djeli bijelog ovjeka koji ih prihvaa kao ravnopravne partnere i ne dolazi s
namjerom da ih iskoristi. U njegovo doba Jugoslavija je uivala velik ugled u
meunarodnoj politici, koji je nadmaivao gospodarsku i vojnu mo te male
zemlje. injenica je da je svibnja 1980. imao sahranu dostojnu najveih ca-
reva, to je bio izraz potovanja uglednih ljudi iz cijeloga svijeta.
Javnost je u proljee 2005. potresla vijest o otkriu masovnih grobnica u
Sloveniji iz 1945. godine. Slovenija je poslije Drugoga svjetskog rata postala
jedna od najveih europskih grobnica. Ta ubojstva nemogue je opravdati, a
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 18 25.8.2008 13:10:59
SVETAC ILI ZLOINAC?

1
svaki normalan ovjek uasava se takvih dogaaja, iako je sada teko okri-
viti samo bivu Jugoslaviju. U Titovoj dokumentaciji postoji depea iz trav-
nja 1945. godine u kojoj pie da zarobljenike ne treba ubijati bez suenja.
Grof Nikolaj Tolstoj, britanski povjesniar, uvjeren je da je taj dokument
naknadno podmetnuta krivotvorina koja Tita oslobaa svake krivice.
Na podruju Slovenije, za samo nekoliko mjeseci tijekom 1945. ubije-
no je najmanje sto tisua ljudi, to je tri do etiri puta vie u odnosu na do-
sadanje procjene povjesniara i Milovana ilasa, koji je govorio o trideset
tisua ubijenih bez suenja. Eric Hobsbawm, britanski povjesniar i misli-
lac, kae da je Drugi svjetski rat bio graanski ideoloki rat i da su gra-
anski ratovi po pravilu istrebljivaki. Aristotel razlikuje ratove tipa sta-
tis (iskljuivo meu vojnim jedinicama, u kojima su civili poteeni) i po-
lemos (istrebljivaki ratovi, gdje su i civili neprijatelji koje treba bez milo-
sti unitavati).
Bezumna masovna ubojstva nisu tipina za Tita, tj. za Jugoslaviju. Ne
znamo gotovo nita o tome da su Amerikanci po zavretku Drugoga svjet-
skog rata u movarama rijeke Rajne drali milijune njemakih zarobljeni-
ka. Za kratko vrijeme, vie od milijun umrlo je od hladnoe, bolesti i gladi.
Meu njima bili su i prisilno mobilizirani Slovenci. Te rtve upisane su kao
ostali gubici. ista statistika ili kao to je to rekao Staljin: smrt jedno-
ga ovjeka je tragedija, a smrt milijuna statistika! ovjek se mora upitati je
li bolje umrijeti od gladi i hladnoe u otrovnim movarama u slivu Rajne.
O tome pie Kanaanin James Bacque u knjizi Planirana smrt (Der geplan-
te Tod). SAD je brutalno primjenjivao silu, iako to nije bilo po Marshalovu
planu. Nisu se upotrebljavale samo metode preodgajanja, denacifkacije,
nrnberkog suenja i kolektivnog ispiranja mozga Nijemcima. Njihove ru-
ke nisu bile krvave kad su se pobrinuli za zarobljenike movara oko Raj-
ne, iako su znali to eka dva milijuna Kozaka i Rusa, ali i Slovence, Hrva-
te i Srbe koje su 1945. vratili Staljinu i Titu. O tome pie Nicholas Bethell u
knjizi Posljednja tajna 1945. godine (Last Secret 1945).
Grof Nikolaj Tolstoj bankrotirao je kada su mu zbog kleveta britanske
drave i vojske, kao i britanskih zapovjednika iz Drugoga svjetskog rata,
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 19 25.8.2008 13:10:59
Tito bez maske
20

oduzeli imanje zbog visoke


kazne i sudskih trokova.
Njegov grijeh bio je otva-
ranje dosjea o dogaajima u
Korukoj, kada je feldmar-
al Harold Alexander nare-
dio 5. korpusu da u Koru-
koj poisti palubu i Titu i
Staljinu vrati jugoslavenske i
sovjetske zarobljenike.
Ali, ne ute samo SAD i
Velika Britanija o tim mu-
nim dogaajima. Masovna
ubojstva dogaala su se i u
Italiji i Francuskoj, iako se o
tome u objema zemljama ja-
ko malo zna. Talijanski pu-
blicist Gianpaolo Pansa ka-
e da su talijanski ljeviari
bili u zabludi da e faizam
iskorijeniti ubijanjem faista. A sada su na vlasti njihovi potomci, gorko
zakljuuje Pansa. Je li isto vrijedilo i za Tita i ondanji jugoslavenski partij-
ski i dravni vrh?
Ljudima i njihovim djelima treba suditi u svjetlu njihova okruenja i
vremena. Najlake je osuivati. Na nekadanje dogaaje ne smijemo gledati
na osnovu dananjih mjerila, iako krajnje ozbiljno moramo prihvatiti njiho-
vu pouku. Tita ne moemo osloboditi odgovornosti za stvari o kojima je od-
luivao, ali moramo razumjeti konkretno vrijeme i njegove probleme. Sva-
ki ovjek proizvod je svog vremena i sredine, a mnogi imaju mo pomou
koje znaajno oblikuju i svoju sredinu i svoje vrijeme. Tito je bio autokrat i
apsolutist koji je iznimno snano doivljavao i shvaao svoje doba i okrue-
nje. Posjedovao je veliku mo, ali nije bio svemogu. Stoga bih volio objek-
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 20 25.8.2008 13:11:00
SVETAC ILI ZLOINAC?

21
tivno prikazati njegove pozitivne i negativne osobine, sve potkrepljujui do-
kumentima, bez stvaranja mita i sotoniziranja.
Oko njega se isplelo puno istinitih i neistinitih pria koje ne govore sa-
mo o njemu, nego i o njegovim suvremenicima. inilo mi se da neke treba
posebno obraditi, iako je jasno da se uglavnom radi o nevjerodostojnim pri-
ama i izvorima.
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 21 25.8.2008 13:11:01
22

Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 22 25.8.2008 13:11:01

23
TITO BEZ MASKE
TITO I JUGOSLAVIJA
NA SAMRTI
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 23 25.8.2008 13:11:01
Tito bez maske
2

Da se s Titovim zdravljem dogaa neto dramatino, Jugoslaveni su sa-


znali poetkom 1980. godine. Tiskovine su 7. sijenja na vidnome mjestu
objavile vijest dravne novinske agencije Tanjug da je predsjednik bio na
pregledu u Klinikom centru, ali je iziao iz bolnice i nalazi se u rezidenci-
ju na Brdu kod Kranja. lanovi njegova lijenikoga konzilija, prof. dr. Bog-
dan Brecelj, prof. dr. Miro Koak i prof. dr. Stanislav Mahkota, nazoili su
pregledu i predloili intenzivno lijeenje. S obzirom na injenicu da su Tita
pregledala i dva svjetska strunjaka, ameriki kirurg dr. Michael De Bakey
i njegov ruski kolega dr. Marat Knjazev, moglo se zakljuiti kako nije rije
o rutinskom pregledu i da e se dogoditi neto dramatino. Tako su i obje
supersile iz prve ruke mogle saznati informacije o zdravlju jugoslavenskoga
predsjednika.
U toj situaciji Tita je posje-
tio i dravno-politiki vrh, a
Sloveniju su predstavljali Sergej
Kraigher i France Popit. Je li to
bila prigoda za Titovu posljed-
nju elju, je li politikim na-
sljednicima povjerio svoju po-
litiku oporuku?
Zasigurno ne, tvrdi Stani-
slav Dovgan, dugogodinji ef
slovenskoga protokola, koji je
TITOVA OPORUKA
Tito tijekom razgovora s lanovima svojega
lijenikoga konzilija. Krajnje lijevo dr.
Michael De Bakey.
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 24 25.8.2008 13:11:01
TITO I JUGOSLAVIJA NA SAMRTI

2
nakon smrti jugoslavenskoga predsjednika organizirao posjete brojnih dele-
gacija i obavljao druge protokolarne dunosti.
Tita je tom prigodom vidio vie puta, ak i prikljuena na aparate ujutro
4. svibnja 1980., na dan kad je maral umro.
TITO NIJE OTIAO U LJUBLJANU
UMRIJETI
Tito nije otiao u Ljubljanu umrijeti. Doao je kako bi ozdravio i bio je sigu-
ran u to, tvrdi Dovgan. On se sjea da predsjednik nije pokazivao nikakvu
malodunost i potitenost, iako atmosfera meu lanovima brojne pratnje
uope nije bila ugodna i oputena na posljednjoj Titovoj proslavi katolikog
Boia. Drutvo je bilo upoznato s istinom o predsjednikovu iznimno loem
zdravstvenom stanju. Titova supruga Jovanka ve nekoliko godina nije bila
u njegovoj blizini i nije skrivao da mu nedostaje. Kad su Titu nekoliko da-
na poslije Boia amputirali lijevu nogu, to je njegove najblie iskreno po-
godilo, naalio se na svoj raun kako bi unio malo oputenosti u turobnu
atmosferu. Kad ga je pobonik u invalidskim kolicima vozio u bolesniku
sobu, kako tvrdi Dovgan, Tito je rekao: Hoete li mi sada, kada vie nisam
cio ovjek, vi Slovenci dati kakav popust?
Tito sigurno nije otiao bez oporuke. Na Badnju veer 24. prosinca 1979.
u Karaorevu se sastao s cjelokupnim slovenskim politikim vrhom.
O tom razgovoru postoji zapisnik na 36 strana, koji govori o Titovim
idejama, njegovu nainu razmiljanja, pogledima na politike i privredne
odnose i idejama o rjeavanju trenutanih problema u dravi. Ukratko, ta-
da je izrekao stvari koje moemo mirno prihvatiti kao njegovu posljednju
elju. Sudionici sastanka nisu bili svjesni da su svjedoci sastavljanja Titove
politike oporuke.
Tito nije imao snaan osjeaj nacionalne pripadnosti. Osjeao se prije
svega Jugoslavenom, iako je jako volio svoj rodni Kumrovec, selo u Hrvat-
skome zagorju, na samoj granici sa Slovenijom. Volio je kontakte s obinim
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 25 25.8.2008 13:11:02
Tito bez maske
2

ljudima iz svoga kraja. Za njega su oni bili najbolji pokazatelj zbivanja u dr-
avi, omoguavali su mu vezu sa svakodnevnim ivotom radnika i seljaka.
Tito je inae redovito itao tisak i Tanjugove povjerljive biltene, ali je elio
imati i osobni uvid u rezultate reformi koje su se u poslijeratnom razvoju dr-
ave nizale jedna za drugom.
Titovo distanciranje od zvaninih ocjena i razliitih interesa u dravi,
to njegovo diskrecijsko pravo da odlui to je ispravno, a to ne, pripadnici
jugoslavenske politike elite razliito su tumaili. Svaka struja eljela ga je
pridobiti za svoje osobne planove. Hrvatski nacionalisti, primjerice, bili su
uvjereni da ih je Tito prodao Srbima, a za srpske je nacionaliste predstavljao
odvratnoga austrougarskog prodrljivca Srba. Govorio je njemaki, engle-
ski i ruski, a najslabije na jezik (u to vrijeme srpskohrvatski), sjea se ilas.
Upotrebljavao je udnu mjeavinu zagorske kajkavtine s izraenim ruskim
naglaskom i uvelike mijeao srpske i hrvatske izraze.
Zbog naklonosti prema Slovencima i njihovoj sve veoj kritinosti prema
odnosima u dravi, sasvim je logino to se krajem 1979., svega tjedan prije
odlaska u Kliniki centar, Tito sastao sa slovenskim politikim vrhom.
Kao to se moe vidjeti iz zapisnika s tog dugog i iscrpljujueg sastanka,
Tito je ve tada bio na terapiji, pisao je memoare i izrazio namjeru uskoro
posjetiti Sloveniju. Po svemu sudei, nije ni slutio da obavlja jednu od svojih
posljednjih dravnih dunosti i da smrt kuca na vrata.
Iz zapisnika se vidi kako je Tito vjerovao da se Jugoslavija nala samo u
privremenoj krizi i da su problemi rjeivi ukoliko svi ozbiljno prionu radu.
Vjerovao je u svoj samoupravni sustav, u spasilaku mo subjektivnih sila,
u dva milijuna lanova Saveza komunista kao i u uinkovitost predstojeih
promjena politikoga sustava. A Slovenci su doli kako bi ga ozbiljno upo-
zorili da je pred vratima katastrofa i da se u dravi odvijaju opasni privred-
ni i politiki procesi.
SLOVENCI UPOZORAVAJU
Tom posljednjem sastanku, simbolinoj tajnoj veeri, nazoio je cjeloku-
pan politiki vrh Slovenije: France Popit, Sergej Kraigher, Stane Dolanc, An-
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 26 25.8.2008 13:11:02
TITO I JUGOSLAVIJA NA SAMRTI

2
drej Marinc, Anton Vratua. Uvodno izlaganje imao je France Popit, koji je
u Sloveniji vaio za partijskoga tvrdolinijaa, prije svega zbog drastinih ka-
drovskih istki poslije Titova pisma 1972. godine. Popit je Titu otvoreno u
lice iznio nekoliko nezgodnih injenica i ocjena. Drugi sudionici sastanka
vrsto su stajali iza Popitovih stavova, iako se oekivalo da e predsjednik
otro reagirati.
Slovenija i cijela Jugoslavija bili su u velikoj nevolji. Sastanku je nazoio
i Stevan Doronjski, jedna od najvanijih politikih linosti iz Vojvodine, ko-
ji je uglavnom potvrivao slovenske stavove, jer je i on dolazio iz razvijene
privredne sredine.
Drutveno-ekonomski odnosi u ovom trenutku vrlo su ozbiljni, bez
uvijanja je zapoeo Popit, i zahtijevaju odlunu reakciju. Ako se negativni
tijekovi ne promijene, mogu dovesti u opasnost harmonian razvoj zemlje,
njezinu politiku stabilnost i meunarodni poloaj. Upozorio je da je u Slo-
veniji produktivnost za etvrtinu vea od jugoslavenskoga prosjeka, a njezi-
ni radnici primaju plae koje su samo est posto iznad jugoslavenskoga pro-
sjeka. Sloveniji, ije je stanovnitvo tada inilo svega 8 posto ukupnoga bro-
ja Jugoslavena, pripadala je etvrtina jugoslavenskoga konvertibilnog izvo-
za, a slovenski udio u platnom defcitu predstavljao je samo desetinu manj-
ka u dravnome proraunu.
U Sloveniji ve zamjeujemo znaajne probleme, koji e ograniiti dalj-
nji razvoj, nastavio je Popit. Sada se raspravlja o fnanciranju nerazvijenih
dijelova drave i Slovenija je dola do granice koju ne moe prijei. Indu-
strijska proizvodnja seli se na jug, to je, naravno, i normalno, ali bi Sloveni-
ja morala modernizirati privredu kako bi bila u stanju poboljati svoj polo-
aj u meunarodnoj razmjeni. Zadravanje postojeeg manjka u dravnom
proraunu smanjit e mogunost uvoza repromaterijala i opreme, a dodat-
no zaduivanje u inozemstvu jedva e pokrivati otplatu dugova. Slovenija ne
moe poveati svoje izdatke za razvoj nerazvijenih jer bi to ugrozilo ispunja-
vanje njezinih obveza prema inozemstvu, dodao je Popit.
Nigdje nisi spomenuo problem tednje, odgovorio mu je Tito. Kad su
mi jednom pokazali to sve uvozimo iz razvijenih drava, digla mi se kosa
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 27 25.8.2008 13:11:02
Tito bez maske
2

na glavi. Iz inozemstva kupujemo ljunak, tucani kamen, meso itd. Tako se


ne ponaa dobar privrednik. to vi namjeravate uraditi u vezi s tim? Devi-
zne rezerve prole su godine pale s 3,2 milijarde dolara na skromne 2 mili-
jarde, devize razbacujemo na putovanja u inozemstvo, u Japan ili Tunguzi-
ju, a sve vie naih ljudi odlazi na odmor u Grku.
Tada se u razgovor umijeao Stane Dolanc i postavio pitanje o sve veoj
autokraciji u dravi. Slovenci sve tee svoju robu prodaju po Jugoslaviji, jer
su pojedine republike poele zatvarati svoja trita. Kad spominju trgovin-
sku razmjenu, to rade vrlo neracionalno. Privredni instituti pojedinih repu-
blika pripremili su znanstvene projekte o problemu fnanciranja nerazvije-
nih podruja u dravi, koji se u stvari potpuno razlikuju. Jasno je, naglasio
je Dolanc, da se tu ne radi o znanosti, nego o politikim stavovima koje su
instituti napravili po narudbi vodstava pojedinih republika. Pojavio se za-
htjev da status nerazvijenog podruja dobiju ak i one republike koje ostva-
ruju 95 posto drutvenog proizvoda Jugoslavije. (Vrlo jak pritisak, zapra-
vo, vrila je Srbija koja je htjela ui u skupinu nerazvijenih republika ili ba-
rem korjenito promijeniti svoj status, kako bi od davateljice pomoi posta-
la korisnica sredstava za razvoj.) Tito je uzvratio svojim poznatim upozore-
njem: O tim problemima, drugovi, moramo govoriti suptilno, bojim se po-
litikih sukoba.
TITO JE ZAMRZIO VISKI
Umijeao se i Sergej Kraigher, koji je iznio da samo dodatni zahtjevi Crne
Gore nakon potresa (15. travnja snaan potres unitio je mnotvo kulturno-
historijskih spomenika na crnogorskom primorju i stradalo je oko 100 lju-
di) predstavljaju polovinu godinjih sredstava Fonda za nerazvijene i svako
dodatno breme palo bi na Sloveniju, Hrvatsku i Vojvodinu.
Sljedee godine moramo prijei na realniji i stabilniji plan, izjavio je
Kraigher. Po pitanju Crne Gore, Tito je izrazio nezadovoljstvo zbog nedo-
voljno sakupljenog novca za obnovu pogoenih podruja i izgradnju stano-
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 28 25.8.2008 13:11:02
TITO I JUGOSLAVIJA NA SAMRTI

2
va za postradale. Oito je da se ve bio susreo s Crnogorcima i obeao im da
e se osobno angairati u njihovu korist.
Uvijek smo ispunjavali svoje obveze prema drugima, ponovno se umi-
jeao Popit, iako druge republike to nisu radile. Slovenija ima najstari-
ju industrijsku opremu u zemlji i usprkos tomu ostvaruje za etvrtinu veu
proizvodnju od jugoslavenske, dodao je Andrej Marinc. Kod nas je viski
relativno skup i zato ga ljudi masovno kupuju u Trstu, rekao je Popit. Sa-
mo za kupovinu viskija u Trstu prole godine potroeno je vie od osam mi-
lijardi dinara. U Seani je takva guva da od autobusa i automobila iz cijele
Jugoslavije ne moe prijei ulicu.
Prole godine bilo je 80 milijuna prelazaka granice s Italijom. Svi mo-
gu doi kad hoe kupe autobusnu kartu na drugom kraju zemlje, u Italiji
obino prespavaju i onda se vrate. Jedini nain da to sprijeimo jest realniji
teaj dinara, zavrio je Popit. Zato sam i zamrzio viski, odgovorio je Tito
kao da se osjeao krivim, i ne pijem ga vie.
Stevan Doronjski dometnuo je da u svemu tome ima puno spekulira-
nja. Prije nekoliko dana to sam rekao drugovima iz Srbije, a vai za sve nas.
Mene ne brine to je viski skup, neka bude skup, ali me brine to to taj skupi
viski kod nas kupuju poduzea i ustanove i tako razbacuju novac. Morali bi-
smo zauzeti strog politiki stav kako bi se smanjila potronja tog pia. Brine
me to uvozna poduzea uvoze raznorazne skupe stvari iz razvijenih zema-
lja, iako to i sami proizvodimo. Neoprostivo je da uvozimo ljunak, duhan,
jaja, govedinu, krumpir i slino.
Radi se o interesu uvoznih poduzea, iako to utjee na trinu politi-
ku, umijeao se Sergej Kraigher. Stanovnitvo ima puno novaca i drutve-
ni dohodak prelijeva se u njihove ruke. Neto bismo mogli urediti tako da
poskupljenjem doemo do tog novca. Neke stvari pak uvozimo kako bismo
sprijeili spekulacije i zajamili niske cijene.
Uzmimo za primjer cement, rekao je Popit. O tom problemu vie sam
puta razgovarao s Veselinom uranoviem (ondanjim predsjednikom Sa-
veznog izvrnog vijea, op. a.). Zato odravamo nisku cijenu cementa? Kod
nas cementa nema dovoljno, privatnici ga nabavljaju u Italiji, iako i sama
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 29 25.8.2008 13:11:02

1
TITOVA PUTOVANJA U INOZEMSTVO
Datum Drava, grad Broj posjeta
1944.
10. 14. 8. Caserta
2
, Napulj
2

(Italija)
2
19. 9. 4. 10. Sovjetski Savez 12
1945.
5. 17. 4. Sovjetski Savez
1946.
14. 19. 3. Poljska 4
20. 24. 3. ehoslovaka 3
1947.
25. 28. Bugarska 2
6. 8. 12. Maarska 5
16. 19. 12. Rumunjska 9
1953.
16. 21. 3. Velika Britanija 2
1954.
12. 18. 4. Turska 2
2. 6. 6. Grka 3
16. 24. 12. Indija
3
6
1955.
10. 16. 1. Burma 2
5. 2. Egipat 15
11. 24. 12. Etiopija 4
28. 12. 6. 1. 1956. Egipat
1956.
7. 12. 5. Francuska 3
1. 22. 6. Sovjetski Savez
23. 27. 6. Rumunjska
1958.
23. 12. 1. 1. 1959. Indonezija 1
1959.
8. 10. 1. Burma
3
13. 19. 1. Indija
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 451 25.8.2008 13:15:17
Tito bez maske
2

21. 26. 1. ri Lanka 2


2. 12. 2. Etiopija
12. 18. 2. Sudan 3
20. 22. 2. Egipat
22. 28. 2. Sirija 3
2. 4. 3. Grka
1960.
20. 9. 12. 10. New York
2
(SAD) 3
1961.
28. 2. 2. 3. Gana
3
2
4. 7. 3. Togo 1
7. 11. 3. Gana
2
13. 18. 3. Liberija 1
19. 25. 3. Gvineja 1
25. 26. 3. Mali 1
1. 6. 4. Maroko 1
9. 14. 4. Tunis 1
17. 22. 4. Egipat
17. 20. 11. Egipat
1962.
4. 15. 2. Kairo
2
(Egipat)
15. 18. 2. Sudan
18. 21. 2. Egipat
3. 20. 12. Sovjetski Savez
21. 12. Maarska
1963.
18. 23. 9. Brazil 1
23. 28. 9. ile 1
28. 9. Bolivija 1
2. 16. 10. Meksiko 2
17. 25. 10. New York
2
(SAD)
1964.
1. 8. 6. Finska 2
8. 9. 6. Sovjetski Savez
25. 6. 2. 7. Poljska
11. 16. 9. Maarska
3. 16. 10 Kairo2; Egipat
1965.
15. 22. 4. Alir 4
26. 30. 4. Egipat
14. 19. 5. Norveka 1
2. 8. 6. ehoslovaka
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 452 25.8.2008 13:15:18
TITOVA PUTOVANJA U INOZEMSTVO

3
8. 13. 6. Istona Njemaka 3
18. 30. 6. Sovjetski Savez
22. 27. 9. Bugarska
1966.
18. 23. 4. Rumunjska
2. 7. 5. Egipat
20. 25. 10. Indija
1. 3. 12. Rumunjska
1967.
27. 31. 1. Sovjetski Savez
2. 4. 2. Maarska
13. 17. 2. Austrija
11. 12. 7. Bukuret
2
(Rumunjska)
10. 13. 8. Egipat
13. 14. 8. Sirija 3
14. 16. 8. Irak 1
1. 9. 11. Sovjetski Savez
1968.
7. 10. 1. Afganistan 1
10. 16. 1. Pakistan 1
17. 21. 1. Kamboda 1
22. 27. 1. Indija
27. 1. 4. 2. Etiopija
4. 8. 2. Egipat
8. 15. 4. Japan 1
15. 21. 4. Mongolija 1
22. 28. 4. Iran 2
28. 30. 4. Sovjetski Savez
9. 11. 8. ehoslovaka
1969.
1. 2. 2. Rumunjska
5. 9. 11. Alir
1970.
26. 1. 2. 2. Tanzanija 1
2. 9. 2. Zambija 2
9. 12. 2. Etiopija
12. 20. 2. Kenija 1
20. 23. 2. Sudan
23. 25. 2. Egipat
25. 27. 2. Libija 2
8. 10. 9. Lusaka
2
(Zambija)
6. 9. 10. Belgija 1
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 453 25.8.2008 13:15:18
Tito bez maske

9. 11. 10. Luksemburg 1


11. 10. Zapadna Njemaka 2
20. 23. 10. Nizozemska 1
23. 10. Francuska
1971.
14. 20. 2. Egipat
25. 28. 3. Italija
29. 3. Vatikan 1
13. 16. 10. Iran
16. 18. 10. Indija
20. 21. 10. Egipat
27. 10. 2. 11. SAD
2. 7. 11. Kanada 1
7. 8. 11. Velika Britanija
23. 24. 11. Rumunjska
1972.
5. 10. 6. Sovjetski Savez
19. 23. 6. Poljska
1973.
2. 10. 9. Alir
2
(Alir)
12. 15. 11. Sovjetski Savez
1974.
24. 29. 1. Indija
29. 1. Banglade 1
2. 5. 2. Nepal 1
5. 7. 2. Sirija
27. 28. 4. Maarska
24. 27. 6. Zapadna Njemaka
8. 11. 7. Rumunjska
12. 15. 11. Istona Njemaka
1975.
10. 13. 3. Poljska
30. 7. 1. 8. Helsinki
2
(Finska)
1976
10. 14. 3. Meksiko
14. 17. 3. Panama 1
17. 19. 3. Venezuela 1
20. 22. 3. Portugal 2
29. 31. 3. vedska 1
10. 13. 5. Grka
8. 10. 6. Turska
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 454 25.8.2008 13:15:18
TITOVA PUTOVANJA U INOZEMSTVO


29. 30. 6. Berlin
2
(Istona Njemaka)
16. 19. 8. Colombo
2
(ri Lanka)
1977.
18. 20. 1. Libija
16. 23. 8. Sovjetski Savez 1
24. 29. 8. Sjeverna Koreja 1
31. 8. 7. 9. Kina 1
12. 14. 10. Francuska
17. 19. 10. Portugal
20. 21. 10. Alir
3. 4. 12. Rumunjska
1979.
3. 8. 9. Havana2 (Kuba) 1
Ukupno: 142 putovanja u 62 zemlje.
1
Nisu uzeta u obzir Titova putovanja tijekom prijeratnoga ilegalnog djelovanja.
2
Sudjelovanja na konferencijama, zasjedanjima ili bilateralnim susretima u treoj zemlji.
3
Putovanje brodom Galeb.
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 455 25.8.2008 13:15:18

Naslov originala: Miro Simi TITO BREZ MASKE


Mladinska knjiga Zaloba, d. d., Ljubljana, 2007.
za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb
Za izdavaa


Zdravko Kafol
Urednik


Zoran Maljkovi
Izbor slikovnog gradiva


Miro Simi, Martin Ivani
Potpisi pod slike i preglednica


Martin Ivani
Ilustracija na naslovnici


Bojan Bitenik
Obrada slikovne grae


Lucijan Velikonja
Oblikovanje


Matej Nemec
Preveo


Jakov Lovri
Tehnika urednica


Marija Mori
Tisak

Denona, d. o. o., Zagreb, rujan 2008.
ISBN 978-953-14-0403-7
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne
i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 676027
Tito bez maske_HRV_TISAK.indd 456 25.8.2008 13:15:19
Tito je bio voa male drave, ali politika igra koju je igrao
bila je vea i od veliine i od moi tadanje Jugoslavije, to mu
je jamilo mjesto meu najvanijim dravnicima 20. stoljea.
Zato i ne udi da je sva svjetska elita nazoila njegovu pogrebu
u Beogradu u svibnju 1980. Neki ak i zato da se uvjere da
je uistinu mrtav. Potovali su ga pripadnici naroda njegove
zemlje, ali i vodei lideri svijeta. Ova knjiga govori o njegovu
ivotu, ali donosi i neke potpuno nove i nikada objavljene
podatke. Koliko je Tito doista imao brakova, to se dogaalo
iz zatvorenih vrata ljubljanskoga Klinikog centra u prvoj
polovini svibnja 1980., kakvi su rezultati Titove obdukcije,
zato je Titova supruga nestala iz politikog ivota:
Miro Simi roen je u Titovoj Jugoslaviji
iji je raspad i sam doivio. Bio je novinar
unutarnje politike i gospodarski analitiar u
ljubljanskom Delu i mariborskoj Veeri. Od
1981. do 1987. svakoga je ponedjeljka nazoio
sjednicama Centralnog komiteta Saveza
komunista Slovenije i iz neposredne blizine opaao promjene
koje su dovele do raspada Jugoslavije. Imao je sreu da se
uspio dokopati dugo skrivanih dokumenata o Titu i njegovu
vremenu, prouiti ih i predstaviti javnosti.
M
I
R
O

S
I
M

T
I
T
O
B
E
Z

M
A
S
K
E
nvz mnsxv
ISBN 978-953-14-0403-7
159,00 kn
u
n
c
o
o

:
z
u
n
N
)
v
Tito NASLOVNICA.indd 1 29.12.2008 12:47:15