objavljeno u zborniku "Prva godina Narodnooslobodilakog rata na podruju Karovca - Korduna - Gline - Like - Gporskog Kotara - Pokuplja i umberka",

Karlovac: Historijski arhivu u Karlovcu, 1971., str. 771- 813 Pretiskano u knjizi G. Polovina: "Svedoenje : Seanja na dogaaje iz prve godine ustanka u Lici", Beograd: Rad, 1988., str. 326-363.

Gojko Polovina

SJEANJA NA POETNI PERIOD NARODNOG USTANKA U LICI GODINE 1941

gk

Nepomirljive suprotnosti poetkom pete decenije naeg vijeka primorale su i klajnpurgere like varoice Graaca da se opredijele za ili protiv faizma, iako im je jedino odgovaralo naelo kako vjetar pue. Ovog puta su puhala dva suprotna, pa je u njihovom sudaru oluja bila neizbjena. I ko je elio da preivi vihor, morao se opredijeliti za jaeg. l Vezanje Jugoslavije za Trojni pakt naim klajnpurgerima izgledalo jje kao vrhunac politike mudrosti. A kad su saznali za demonstracije i jobaranje vlade Cvetkovi-Maek, oajniki su uzdisali: Ludost . . . | dravno i nacionalno samoubojstvo . . . Dobro je ovo dobacivali su lokalni ustaki prvaci jer e sada sile osovine shvatiti da se sa Srbima ne moe . . . Neutralnosti nema . . . Svak se mora opredijeliti . . . govorili smo mi komunisti znajui politike stavove svakog sugraanina. Svima je bilo jasno da je poetak rata tu, za koji dan. Mislilo se samo kakav e mu biti kraj. Sluajno sam sreo nekadanje lokalne vode J?ivjejOjjune, kao da ih je sudbina fatalno vezala: Amerika i Engleska su s nama, a na kraju bie i Rusi . . . Pobijediemo . . . govorio je Mile Stojsavljevi Crni, vie s izrazom elje nego vjere da e tako biti. Neemo izdrati . . . Jugoslaviju e slomiti . . . oajno je uzdahnuo pop Milo Mandi, uviajui slom sopstvenih snova i nada. Te veeri odrali smo sastanak Sreskog komiteta KPH za Graac i dogovorili se da, radi potpunijih i neposrednijih informacija, odem u Beograd. Vratio sam se s potvrdom opeg miljenja da je rat neizbjean i da ostaje na snazi stav KPJ da treba braniti zemlju od faizma svim sredstvima. Bombardovanje Beograda vie je demoralisalo mjetane nego to je iznenadilo. Toga dana nali smo se u stanu Nikole Krajnovia radi dogovora. Zakljuili smo da odmah odem u (jospi po proglase CK KPH i da se u OK KPH za Liku dogovorim o odravanju veza u toku rata.
771

.O

pa u Vam rei: i jedni i drugi..., ali ja vjerujem sa koj i Maeku ... onima nita ne virujem ... Osmog aprila uvee odrali smo sastanak Sresk u stanu Nikole Krainovia. Bili su prisutni^Krajnovi pozvali smo i porunika jbfakulia i Stevu_j.,oncara7cla 0 3 6 1 ^ ^ ^ 1)21 zakljuili smodlfje stav dijela rukovo odbrani od faizma u stvari identian sa stavom usta na ovo: 1) Hrvati koji nisu mobilisani da se ne odaziva a oni koji su ve mobilisani da sabotiraju ili, ako mo 2) okupatorska vojska nee napadati hrvatska sela Hrvate: tko dokae da je Hrvat, bie puten kui; Hrvatska e ostati neutralna. U diskusiji je potvrena i Musolini na y I. Maeka zaearantovali -. ~.^ zahtjev --* ~~*~-1 -~~*f~-~*f-^-*-~.^~-:.-^.. Hrva : j . i da njegove pristalice to posebno istiu kao mudru obzira na to ko e na kraju pobijediti, neutralni H prijateljstvu. Slino njima i..^L.SQZj^t^_^rbi.,pn ito neki_jrgovci_i Jvercerij jjrieljkivali,, su talijansk odranije s njima povezali u Zadru. Prema tome, zaklj u obrani od faizma meu Hrvatima moe se raunati i svjesniji dio HSS, dok e dio rukovodeih ljudi iz na strani napadaa zajedno s ustaama. Poto seljaci S novnitva, postoje povoljni uslovi za sprovoenje dire zemlje od faistikih napadaa. Zakljuili smo da djelu koristei se poloajem Duana Drakulia kao anda Meutim, znaci rasula pojaano su se javljali o stikog napada. Broj vojnika, rezervista lutalica, k nisu mogli nai svoju jedinicu, sve vie se poveava naelstvo i andarmerijska stanica dobili su obavjete postavljenih da je proglaena Nezavisna Drava H saznali za tu vijest, sastali smo se i kao Sreski komitet nizujemo otpor, uvjereni da Jugoslavenska vlada i vo rati, bar ne tako brzo. Sreskom naelniku Kovaiu mora ponaati kao jugoslavenski slubenik bez obzir preko telefona poloio zakletvu na vjernost Paveliu. ali je jugoslavenski orijentisan ispreman da u tom : "s"nam .
772

I pored proglaenja NDH, jo uvijek je postojala spremnost za borbu, pod uslovom da Jugoslavenska vlada i Jugoslavenska vojska ne kapituliraju. 11. aprila u Graacu protekao je u neizvjesnosti^ 12. aprila ujutro sakupio se na placu vei broj seljaka, preteno Srba iz okolnih sela, a dijelom i rezervista koji su sluajno naili iz jedinica Jugoslavenske vojske u rasulu. Sakupljenom narodu obratio se kraim govorom Mile Stojsavlje-viCrnL lan Izvrnog odbora SDS. Ne znajui pravo stanje, on je morao da savjetuje samo hladnokrvnost i da apelira na slogu Srba i Hrvata. Neto kasnije seljaci su zahtijevali da uju i predstavnike KP, jer se <,doznalo da smo mi naredili sreskom naelniku da mora ostati u slubi jKraljevine Jugoslavije. Kao sekretar Komiteta mogao sam da ponovim listo to je rekao i predstavnik SDS, s tim to sam, pored apela za bratstvo *i jedinstvo Hrvata i Srba, pozvao narod da ni u kom sluaju, ma ta se desilo, ne puta oruje iz ruku. lanovi Sreskog komiteta bili su stalno na okupu. Zakljuili smo da je najvanije uspostaviti i odravati vezu s 56. pjeadijskim pukom ^u Kninu, iji je komandant pukovnik Nedeljkovi Brko^pokazivao odlunost i spremnost za borbu? Meutim, s"vi pokuaji da uspostavimo vezu s njegovim tabom, ostali su bez uspjeha. Kuriri su se vraali iz Knina s vijestima o opem rasulu. 12. aprila prije podne jedna grupa ustaa i zatitara, seljaka izJLovmca_i okolnih sela, dola je naoruana u Graac da uspostavi vlast NDH. Mi smo se nalazili u andarmerijskoj stanici. Porunik Drakuli je naredio da se na njih otvori vatra. Ustae su pobjegle bez borbe, a mi smo uz pomo seljaka iz okolnih sela, koji su nam se pridruili, uspostavili vlast u Graacu ukljuujui i eljezniku stanicu. Za komandanta smo odredili Drakulia, naglasivi da time samo obnavljamo jugoslavensku vlast i prikljuujemo se Jugoslavenskoj vojsci i vladi koji se jo bore protiv agresora. Poto su ustae ve drale vlast u Gospiu i Zagrebu, zakljuili smo da se poveemo i oslonimo na dio Jugoslavenske vojske za koji smo vjerovali da se jo dri na podruju B. Grahova i Drvara. Nikoli Krajnoviu i Duanu Drakuliu dali smo zadatak da dre Graac dok je mogue, a ja sam preko Bruvna i Mazina poao za L3S.c_i_Srb_ da usput obavijestim lanove KP i simpatizere da organizuju dobrovoljake odrede za borbu protiv agresora i da uhvatim vezu s Jugoslavenskom vojskom u Bosni. U Bruvnu se nala vea grupa boraca spremnih za borbu, ali kako su izgubili povjerenje u jugoslavensku vojnu komandu, izriito su zahtijevali da komandant mora biti komunista, ovjek koji e uivati povjerenje Sovjetske Rusije. Iz Bruvna sam poslao patrolu s uranom Dautoviem na elu da najpreim putem ide prema Grahovu i uspostavi vezu sa 56. pjeadijskim pukom, a ja sam nastavio put preko Mazina u Lapac. Stigavi na podruje Donjeg Lapca, stigle su i vijesti o bjekstvu kralja i vlade i o kapitulaciji Jugoslavenske vojske. Sada mi je jedino ostalo da savjetujem seljacima da skrivaju oruje i municiju. Poto sam obavio razgovore s lanovima KP i simpatizerima na podruju Donjeg Lapca i Srba, vratio sam se u Graac. Tamo je ve bila talijanska vojska i, pod

773

Mane Japundia u Bruvnu i mojih roditelja u D Ustae su Drakulia brzo uhapsile, ali su lanova HSS i ena pohapene grupe oficira, preuzeli i kao zarobljene oficire prebacili u je svoj zadatak uspjeno izvrila. Sastavi se izvijestila ga je o naim akcijama, pri emu je on preuzimanja vlasti u Graacu trebalo da posve i skrivanju oruja. Primjedba je bila namjestu mi dio tog posla istovremeno svrili. Inae Marko nam je stavio u zadatak da p vimo vezu s QK KPH ^a Liku^odjtiosno s Jak tarom, da prikupljamo oruje i municiju, pove one koji su protiv okupatora i domaih izda skoru neposrednu oruanu borbu. U pogledu uspostavljanja veze s OK K Jakovom Blaeviem, nama je praktino bilo veze s CK KPH u Zagrebu, odnosno s Markom to je Gospi ustae su lako kontrolirale svako Zato smo zakljuili da pokuamo uspostaviti JS nisam uspio da preko lanova KP u Klapavi lanovima KP na podruju Udbine, odluio sa vercera. Obratio sam se daljem roaku svoje su sinovi bili simpatizeri KP. Jedva sam uspio je pristao, zavrio je posao za dva dana. Pov ume iznad sela Mutilia kod Udbine, pokazao etiri ovjeka i udaljio se. Ubrzo, na moje iznen akula, advokat iz Gospia, lan OK KPH za L Cveticanin-ekljun, lanovi Sreskog komiteta

Sastanak je protekao u drugarskom raspolo koji je posebno unio Nedeljko akula izlagan Liku i CK KPH. Pritom se posebno zadrao n ruju opine Korenica, koje je ocijenio kao iz koje su postojale, po njegovoj ocjeni, u org ekljun su govorili o stanju na podruju Udb bio pun optimizma. Slino sam ih i ja obavije
774

-.,

Donjeg Lapca i Graaca. Konstatovali smo da ustaki teror postaje svakim danom sve krvaviji, pa e i uslovi naeg rada biti tei. Sloili smo se da je uspostavljanje veze s Jakovom preko Gospia praktino nemogue zbog ustakog terora, ali da se to moe uiniti preko sela u okolini Gospia. Taj zadatak je preuzeo 2akula, a i to da odrava vezu s CK KPH u Zagrebu i da, zajedno s Koraem i ekljunom, povezuje organizacije KP na podruju Udbine, Korenice i Donjeg Lapca. Pored sreza Graac ja sam dobio zadatak da djelujem u opini Srb i selima Dobroselo i Doljane iz Donjolapake opine. 2akula nas je obavijestio da je on od CK KPH dobio poseban .zadatak i ovlatenje da kupuje oruje i municiju kojim bi raspolagao CK ii da e za tu svrhu biti obezbijeeno do 100.000 dinara. Oruje se u to svrijeme stvarno moglo nabaviti na podruju sjeverne Dalmacije, a cijena jjedne puke sa 2050 metaka kretala se od 1000 do 5000 dinara. Nabavke ^su bile najlake preko graakog sreza, pa je zakljueno da organizaciju kupovine preuzmem ja, a Zakula da mi obezbijedi novac. Sloili smo se da veze organizujemo preko dviju linija: preko lanova KP i preko rodbine. Za vezu ukazao sam im na Milu Krtinia i Danu Obradovia u Klapavicama, lanove KP, a od rodbine Milu Dautovia u Klapavicama i porodicu svojih roditelja u Dobroselu. Za odravanje veze s lanovima KP u Klapavicama i s mojom rodbinom zaduili smo Danu Koraca. Ocjenjujui izuzetno teak i nepovoljan poloaj za rad OK KPH za Liku na podruju Gospia, ja sam predloio da na sektoru planinskih sela BrezovacZaklopacDabanica pbezbijedim uslove za rad tehnike OK, a ponudio sam da prijee OK KPH za Liku dok se na sektoru Gospia ne poboljaju uslovi. Zakljuili smo da ja u tom smislu vrim pripreme, a Zakula da prijedlog iznese pred OK. Od svih sastanaka u toku priprema za oruanu borbu ovaj sa akulom, Koraem i ekljunom bio je proet s najvie optimizma, a ton je prije svega davao Nedeljko Zakula. To je bio sastanak s konkretnim planom u orijentaciji na formiranje vojnih i politikih organizacija po selima radi neposrednih priprema za poetak oruane borbe. Istina, na poetak se moe ekati ak i godinu dana, pa i vie, ali pripreme treba vriti kao da e borba poeti sutra ... Polazei od shvatanja da je kao prvi tehniki uslov za poetak oruane borbe nuno imati minimum oruja, najprije sam htio da rijeim pitanje organizacije kupovine. Taj posao na podruju Graaca povjerio sam Mili Dautoviu iz Klapavica, a za glavnog saradnika preporuio sam mu Milu Kesia iz Graba. Na podruju Lapca kupovinu je trebalo da organizuju braa Buzdum iz Gornje Suvaje. Namjerno sam izabrao jvercerejer se kupovina mogla obaviti na podruju sjeverne DalmaTjeT" gdje su oni imali dobre veze. Smjetaj tehnike, a eventualno i nekih lanova OK KPH za Liku, namjeravao sam da povjerim Perici Piplici na Brezovcu, brai Bjeljugi-Raenovi pod emernicom i Milkanu Petroviu u Dabanici. Kad sam o tom postigao prethodne dogovore, vratio

U Bruvnu sam sluajno nasao\Krajnovia da je uo neto o navodnom bjekstvu drugova pobjegli, navodno, u Beograd ili u Njemaku, Nikola me je dalje obavijestio da je teror ust on ni porodica nee moi odrati u Graacu. T Rezika jo jednom ila u Zagreb i sastala se je ponovio ranije poruke: priprema za nepos kupljanje i skrivanje oruja i municije, organ zaseocima; da je posebno ljut na mene to sam pusta: prvo, to nisam uspostavio vezu s majo majorom koji se najaze negdje oko Lapca, a t u zadatak i, drugog to nisam "uspostavio vezu Marko mi je kupio u Zagrebu i poslao po Re slabih plua jo i bos po kru ... Uzgred reeno, na prvu Markovu poruku Donjem Lapcu nije praktino postojala, poslao inae lana KP, da uspostavi vezu s majorom mi sastanak s njim. Meutim, Nikola nije usp preko Peje unia i Raetine majke saznao da javiti im se oporavi. Kasnije, negdje u drugoj Momila Polovinu, lana KP iz Dobrosela, po mali i fiziki slab ali hrabar i odvaan selja preko rodbinskih veza da se sastane i razgovar jedno je da po sjeanju citiram njegov izvjeta ali to nije major nego 'strina'... E, sad mi j propade... Majorske i generalske epolete nisu babe kao to je Boko... Molim te, nemoj Udaviu ga, ako ga jo jednom onakvog vidim ga smirim, Momilo mi je dodao: Kad ponem obuu mu suknju i opasati kecelju moje ene, p bude kuvarica u tabu, a svoju u enu poslat se bori... U tu ocjenu nisam sasvim vjerova Marka nisam izvjetavao o Raeti niti sam net uspostavim vezu s njim. Iako nepotvrena, vijest o nestanku aku Udbine bila je za nas teak udarac. Zato sam

776

I tamo sam uo iste vijesti, ali jo nisam vjerovao, ve sam uputio na Udbinu lanove KP Danu Obradovia i Milu Krtinia da to provjere preko porodica ekljuna i Koraca. Njih dvojica nisu uspjela da pronau porodice, ali su preko svojih poznanika sigurno utvrdila da su Kora, ekljun i akula nestali. Poto smo se mi dogovorili da svaki prekid veza treba uporno provjeravati, ponovno sam se obratio Mili Dautoviu i zamolio ga da mi preko svojih ljudi uspostavi vezu. Pa, ti si lud odgovorio mi je Mile. Ne znam onog advokata, ali Koraca i ekljuna znam. Nema tu ta da se provjerava... Jedva sam ga prekinuo u bujici prosipanja vrlo loih rijei o obadvojici. Ipak je pristao da ode sa mnom na isto mjesto kod Mutilia. Tamo sam ga ekao nekoliko sati. Kada se vratio s dva meni nepoznata seljaka, objasnili su mi da su Kora, akula i ekljun nestali, ali nisu htjeli ni da uju da me dovedu u vezu s njihovim porodicama. Zapitao sam ih da li bi htjeli da mi pomognu da uspostavim vezu s Jakovom Blaeviem. Na to mi je Mile Dautovi rekao: Jakova dobro ne poznajemo. Ali znamo njegovog oca. Ljudeskara je to..., potenjaina i rije mu je vra od elika... Ako Jakov ima ita u sebi od svog oca, on vrijedi... Samo, mi se bojimo da se Jakov, kao i ti, okruio ovakvim kao to su ekljun i Dane. Ne, ne moemo ... dosta smo se ovdje opekli... Jedan od one dvojice na to dodade: Da ga poaljemo k Stanii na Ljubovo? Dautovi je energino i to odbio. Uvjeren da su ti ljudi postali nepovjerljivi, vratio sam se s Milom u Klapavice. Tu sam pokuao da ga nagovorim da preko njegovog zeta oke Orlovia uspostavim vezu u Srednjoj Gori s Radom Grkoviem. Ali, on je o Radi Grkoviu imao jo loije miljenje nego o ekljunu, pa mi je odbio pomo. Pitao sam ga ko im je taj Stania na Ljubovu i zamolio da me dovede u vezu s njim. I to je odbio, jer ne eli izloiti opasnosti zeta i ker. (Kasnije mi je rekao da je to Stania Opsenica). Umjesto toga ponudio mi je da ide sa mnom u Dalmaciju, gdje e mi preko svojih poznanika u Vodicama i Zatonu uspostaviti vezu s kim god elim, ukljuujui komuniste. Odbio sam ga jer u to nisam imao povjerenja. On mi je izjavio da e to uiniti kad god zaelim, ali poslije sluaja na Udbini da ne eli da mi pomae uspostavljati veze u Lici. Poslije tri-etiri dana ipak je pristao da mi objasni kako mogu preko Srednje Gore doi do sela oko Gospia, ali je kategoriki odbio da mi da za vodia nekog od sinova. Pokuao sam sam i nakon dva dana uzaludnog lutanja vratfo sam se u Klapavice. Nikad nisam uspio saznati stvarni razlog nestanka akule, Koraca i ekljuna. Nisam ubijeen u to da je strah od ustakog terora bio jedini ili ak osnovni razlog. Ostala mi je u sjeanju jedna nejasnoa. Na reenom sastanku, kad smo se ve o svemu dogovorili, akula je, kao svoje lino razmiljanje, iznio ovo: Kapitulacijom i bjekstvom vlade i kralja Versajska Jugoslavija je konano likvidirana kao drava. Sada jedino mogu da se formiraju samostalne drave Hrvatska, Srbija, Makedonija, Slovenija, a moda i Bosna i Crna Gora... Samim tim nema vie osnova da postoji
777

likvidaciji versajske Jugoslavije i o rasformiran sastanka kod Mutilia ostao sam sam i izvrio ekljun vratili su se iz Njemake na kraju 1941. NOP. Nedeljko akula po dolasku u Beograd odm koliko mi je poznato, poginuo 1942. godine vrei I umadijskog odreda. Sin Dane Koraca, koji je ti grad, takoer se vratio poetkom 1942. i kasn dunosti politkomesara bataljona. Prema izjavi linih prijatelja Nedeljka aku Bogdana Markovia Nedeljko im je rekao da je mogao uspostaviti vezu s Jakovom Blaeviem u riem u Zagrebu. Meutim, iako je bio s njima ope nije spomenuo sastanak kod Mutilia ni moj OK obezbijedim boravak na sektoru srezova G Nita im nije rekao o rasformiranju KPJ. Po tvr kovia akula je stigao u Beograd krajem juna 1 zoaran i demoralisan. Iz tih dogaaja zakljuio sam da izvjesno vrij veze s OK KPH za Liku, pa i bez veze s CK KPH, e Krajnovi s porodicom pobjei iz Graaca u pojedinano lanove KP i neke simpatizere u Klap zinu. Svuda sam nailazio na poveanje straha pre ne i na demoralizaciju. U selima je bilo oruja, a vie nego to je stvarno bilo. Znalo se da mi u ustanak, a narod je bezuslpvno vjerovao da iza'o stoji Sovjetski Savez i KomiMernarKetanaK ak vise je negativno utjecalo na lanove KP nego na o ocijenili kao individualni postupak pojedinaca. S obzirom na konkretne uslove na sektoru ju nae aktivnosti bio je povezivanje seljakih masa ko grupirale po selima i zaseocima fltvarale s^p^ve'n okviru sela ili po~Ejegovima. Meutim, ukoTflo j i suroviji, utoliko su se seljake mase samoinicijat u manje, odvojene grupe sklanjajui se u zabaene proces samoinicijativnog grupisanja u srpskim selim
778

Jugoslavije i dolaskom ustake vlasti. U toku aprila i maja jo su kod znatne veine seljaka postojale iluzije o postojanju neke dravne zakonitosti, pa su vjerovali da ih ustae nee dirati ako nemaju nekog povoda ili zakonskog osnova. Dolazak komuniste, naroito ako je to kakav poznatiji funkcioner, bio je dovoljan osnov i povod da ustae ubiju domaina s cijelom porodicom i da unite cjelokupnu imovinu. Kad je ustaki teror krajem maja i poetkom juna uzimao ire razmjere, kad su poeli pokrtavati i preseljavati itave porodice i sela, odvoditi ljude masovno na rad u Njemaku, u stvari ubijati i bacati u jame, narod je sve vie shvatao da je stavljen van zakona, i mi smo komunisti postajali postepeno rado primani gosti, najprije tajno, a od sredine juna i javno po zbjegovima, pa i po selima. Od poetka, a naroito od sredine juna 1941. godine mi smo na sektoru Graaca i Donjeg Lapca radili mnogo slobodnije nego u aprilu i maju. Obilazili smo sela i zaseoke, a naroito zbjegove u umama, gdje su se krili najprije ljudi sposobni za borbu, zatim pojedine porodice, pa na kraju, tj. od Hitlerovog napada na SSSR, i itava sela. Po prirodnoj i drutyenohisto_rijskoj zakonitosti jamoodbrane_i samoodranja seljaci su i to vojne t v-rT*-VT" *&"* '. i- *. i civilne, jer su i jedne i drude sluile bbVani ivota. Samo ovakve samoinicijativne organizacije imale su izrazitu tendenciju zatvaranja u okviru manjih grupa vezanih rodbinskim vezama ili ivotom zaseoka, a nikad nisu prelazile okvire jednog sela. Organizatorska uloga komunista i ostalih aktivista sastojala se ba u tome to su oni te samoinicijativne oblike povezivali meusobno u vee organizacione cjeline, to su im davali izrazitije oblike borbenih, vojnikih organizacija, ime su podizali duh i moral kod narodnih masa. Historijski su pogrena tvrenja nekih uesnika da su pojedinci, makar to bili i komunisti, svuda amorfnoj seljakoj masi nametali organizacione oblike, imenovali vodnike, komandire, pa i komandante, da su komandovali narodnim masama po svojim koncepcijama i po svojoj inicijativi. Na sektoru june Like, koliko je meni poznato, takvo nametanje organizacije, komandovanje bilo je nemogue. Ali, s druge strane, isto toliko je pogreno i historijski netano da je narodni ustanak, bar kod nas u junom dijelu Like, poeo iskljuivo kao stihijski, neorganizirani pokret masa, kao stihijska pobuna protiv ustakih zloina. Osnovu naih borbenih ustanikih snaga i nae organizacije inila je narodna samoinicijativa u borbi za samoodbranu i samoodranje, ali tamo gdje je toj samoinicijativi samoorganizacije i samoodbrane nedostajala svjesna djelatnost organiziranih lanova Kompanije i njenih simpatizera, historijski su neosporne injenice da su narodne mase, zbijene i zatvorene u svoja sela, zaseoke, pa i zbjegove, postajale plijen ustakih zvjerskih pokolja i paljenja. Stihija je,svuda prosto gurala mase pod no koljaima, to potvruje masovan dola'zak seljaka na ustaki saziv u Srbu ili u Likom Petrovom Selu, masovni odlazak mladia iz Mazina na regrutaciju u Graac i slino. U stvari to je bilo stihijsko padanje u ruke ubica ko1

779

najsvjesniji seljaci, a u toku jula prihvatio ih je n vojsku. Moemo sigurno rei da poetkom jula dijelu Like nije bilo nikoga ko nije znao da Komp nu oruanu borbu protiv okupatora i domaih iz bi bilo kad bi neko zamiljao da je ta naa organ neka vrsta vojna organizacija koja djeluje po sv tegije i taktike, opremljena odgovarajuim naoru seban oblik narodne vojne organizacije naoru tj. onim to je ko imao ... Poto smo se krajem juna uvjerili da trenu emo uspostaviti vezu s OK KP za Liku, dogovori nosti i veza za podruje Graaca privremeno bud Bruvnu*. a za podruje Donjeg Lapca partijska o Kurirske veze izmeu te dvije organizacije odr Gutea iz Bruvna i Vojin Polovina iz Dobrosel komunistima vanpartijcima na podruju, Srba^ p anom Mileusniem, odredili smo lana KP N koristei se rodbinskim vezama i linim poznans tulacije bio zaduen da odrava veze s aktivist Srb. Nae veze s organizacijama KP na podru praktino sasvim prekinute, pa smo za njihov lana KP Momila Polovinu, koji je imao blisk njem i Donjem Lapcu. Preko svojih roaka b Lapcu Momilo je uspio da uspostavi veze sa selj njih je dostavio poruku Peji uniu, sekretaru Lapac, ali od Komiteta nismo dobili odgovor. Na podruju bive opine Srb nismo imali imali vrlo aktivnih komunista i simpatizera, koj tulacije Jugoslavije prihvatili nae partijske poru oruja kod naroda i da se odmah pone s priprem neposrednu oruanu borbu protiv okupatora i d tim aktivistima bili su najaktivniji i imali najvie Vojislav Mileusni i Milan Tankosi. S grupom o doli iz Zednika kod Subotice, Vojislav je i po veza s nama razvijao samoinicijativnu aktivnost.

780

stave za ondanje uslove solidne organizacije u svim selima i zaseocima opine Srb izuzev sela Brotinja i Zaklopac, a dijelom i sela Donja Suvaja, gdje je na utjecaj bio slabiji. Grupa aktivista u Srbu,^ u kojoj su se pored brae Mileusni isticali omladinci oko Jovani, Dani Damjanovi, Milan Sijan, Desnica, eelj i drugi, razvila je osobito ivu i uspjenu aktivnost krajem juna i u toku jula. Poslije Hetlerovog napada na SSSR ustae su pojaale svoj teror i zvjerskim pokoljemsrpskog naroda u Suvaji,jOsredcima i Bubnju l, 2. i 3^ ^l^sf^^i^^"s^^fMSiyy!Si^L^e pnpremTza oruanu Borbu.' Od toga vranena cjelEupno stanovnitvo sreza Donji Lapac, ukljuujui i Hrvate iz Borievca, razumije se izdvojeno od nas, poelo je da ivi po zbjegovima u umi. U selu Osredci Vojislav i Duan Mileusni naili su na ustaku zasjedu i obojica zarobljena. Duan je uspio odmah da pobjegne, dok je Vojslav uspio da pobjegne sa strijeljanja. On je bio ivi svjedok ubijanja ljudi za koje su ustae tvrdile da ih odvode u Njemaku na rad. Poto smo uspostavili veze meu najveim dijelom stanovnitva na podruju kotara Donji Lapac sredinom jula, ponovo sam otiao u Klapavice radi pokuaja uspostavljanja veza s organizacijama KP na podruju Udbine. I poto nije bilo uspjeha, odmah sam se vratio u Bruvno. Poruili smo Krajnoviu da se iz Zegara odmah vrati u Bruvno, dogovorili se o ubrzanju priprema za poetak oruane borbe i odravanju veze izmeu Bruvna i Dobrosela, pa sam se bez zadravanja vratio u Dobroselo, gdje sam oekivao dolazak Duana Mileusnia radi dogovora lo odreivanju poetka oruane borbe i uspostavljanja veza s aktivistima na podruju Drvara. 24. jula iz Srba s Nikolom Polovinom su stigli u Dobroselo Duan Mileusni i oko Jovani. Tako smo se nakon neuspjelih uzajamnih pokuaja najzad sastali ipak na vrijeme. Poto smo se uzajamno upoznali o dosadanjem radu, Mileusni, Jovani i ja zakljuili smo da odmah krenemo preko Srba u Drvar na sastanak s odgovornim drugovima radi utvrivanja dana poetka oruane borbe. Prema naoj tadanjoj ocjeni za nas nije bilo dileme da li ustanak treba odmah poeti, da li smo ovlateni za to ili treba da ekamo odluke viih foruma. Smatrali smo da su se ispunili uslovi pod kojim smo imali ovlaenje, koje nam je prenio Marko Krntija, da moemo poeti oruanu borbu da bismo zatitili narod od pokolja i unitenja. Akciju moramo povezati neposredno s akcijom drugova iz B. Grahova i Drvara, iju smo snagu ak i precjenjivali. Inae, koliko se sada mogu sjetiti, svojim odlukama i stavovima nismo, bar to se mene tie, pridavali nikakav poseban historijski znaaj. Jednostavno smo bili uvjereni da savjesno obavljamo dunosti lanova KP, koje su u to vrijeme na isti ili slian nain obavljali svi ostali lanovi KP prema konkretnim uslovima u kojima su djelovali. Na tom sastanku u Dobroselu uestvovali su: Duan Mileusni, oko Jovani, Nikola Polovina i ja. lanovima KP u Dobroselu stavili smo u dunost da nae stavove i zakljuke prenesu po zbjegovima na podruju opina Donji Lapac, Mazin i Bruvno, a Duan, oko i ja krenuli smo

781

 -, JJ .Ori

sela likvidira neke sumnjive ljude. 25. jula poslije podne ili 26. ujutro u Nadu iz Graaca. Poznavao sam njegovog oca Milu, rekao da trai mene. I da bismo utvrdili njegov pozvao Vuju Surlu, seljaka iz Glogova, koji se tu roaka. Vuju sam dobro poznavao kao poten KP. Poto je rekao da poznaje Biu i garantuje d se mogu povjeriti ozbiljni zadaci, mi smo odmah zakljucima i odlukama. Kao sekretar Sreskog dao sam mu pismenu poruku za lanove KP da svih snaga i da se pripreme za neposredan poe je s tim uputstvima odmah krenuo prema Graa smjeru i s istim porukama odmah krenuo i Vu Na putu prema Drvaru Duan i ja, ne znaju lutali u umi izmeu Kunovca i Zavlake i tek Zavlaku. Tu smo nali Voju Mileusnia, koji na Drvaru donijeta odluka da ustanak pone sutra odmah vjerovao jer nikog nisam poznavao" od Drvara i B. Grahova. U zoru 27. jula Duana seljaci koji su se izmeu sebe objanjavali: jedni ve poeo u Drvaru, a drugi da to nije sigurno. Mileusni, koji je, ini mi se, cijele te noi bio bu se iz pravca Drvara uju detonacije bomba, pa mitraljeza i da on smatra da su vijesti koje je d borbe tane. Otiao je ponovo u izvianje, a ub i mi u Zavlai uli detonacije iz pravca Drvara orijentaciji koju su imali od svog prvog sastanka obavijestili su nas da bi dan ustanka trebalo da imalo naknadno utvrditi, pa smo Duan i ja sada da radimo: da li da idemo provjeriti ili da i mi su se ^detonacije iz pravca Drvara sve vie po mogue je da su neki dogaaji prisilili drugov ili je neprijatelj^ otkrio pripreme, pa je poetak nam U svakom sluaju zakljuili smo da su detona
782

siguran znak da se vode ozbiljne borbe i da za nas u tome momentu nema drugog izlaza nego odmah i bezuslovno otpoeti oruanu borbu. Kada smo,,poslije raspravljanja, izali pred kuu, ve se bila skupila ovea grupa: desetak boraca pod orujem i neto vie ena, djece i staraca. Borci su utali u iekivanju odluke, a ene i starci su se jo prepirali: treba li ruiti prugu, a to znai oruani ustanak, ili ne... Duan je nekim borcima, poto ih je lino poznavao, objasnio da se borba mora odmah otpoeti. I oni su otili prema pruzi u pravcu Knina. Toga momenta priao mi je pod punom ratnom spremom i u andarmerijskoj uniformi Tovo Bursa, pozdravio vojniki i rekao: Drue komandante, odlazim na izvrenje ratnog zadatka. Otiao je urno prema pruzi, dovikujui: Ko e sa mnom, on nek' ide za mnom... I dok su borci gotovo treim korakom odlazili, ene, babe, starci i djeca su zamuknuli, pratei ih zauenim pogledom. Jedna baba, sjedei na travi, uzela je dva kamena i poela da udara jedan o drugi kunui Jovu Bursaa: O Jovice, naopako ti b i l o . . . Zbog tebe e nae kue pogorjeti i narod izginutiiii... Na to je jedan starac, mu joj ili roak, lake udari nogom u slabine i ree: uti, bog te ubio... Tu je komandant... Baba baci kamen i uplaeno me pogleda. Pravei se da nita nisam primijetio, naredio sam da se odmah raziu svojim kuama i pripreme hranu za borce, a u sluaju opasnosti da se sa stokom i djecom povuku to dublje u umu... Uto je naiao i Voja Mileusni grdei nas ta toliko oklijevamo... Eto, tako je poelo. Za nas, bar kako sam ja vidio u tom momentu, nije bilo nieg naroitog, nieg dramatinog, a najmanje romantinog. Sve je to bilo samo ono to smo smatrali da u tom momentu jedino moemo i moramo initi, a posebnu hrabrost nam je ulijevala injenica to smo u svakom selu i zaseoku imali prilian broj naoruanih boraca. Iako je tano da u rukama Manduia Vuka svaka puka bie ubojita, bez jednog minimuma oruja ipak se ne ide u borbu, a mi smo taj minimum imali... Poto smo priznali opravdanost Vojine kritike zbog oklijevanja i njega upozorili da se toliko ne nervira, sva trojica smo se sloila da Voja ostane na tom sektoru, da to prije uspostavi vezu i dobije potpunije informacije o dogaajima u Drvaru i okolini i da rukovodi akcijama na pruzi prema Kninu, a Duan i ja da odmah krenemo prema Srbu, kamo je energini Voja ve poslao potrebna obavjetenja. Takoer smo se dogovorili da umnoimo proglas narodu o nunosti ustanka, koji je Voja ranije pripremio, a ja da izdam naredbu taba o poetku i pravcima naih akcija. Ako se dobro sjeam, proglas narodu to ga je napisao Vojo sadravao je prije svega poziv na borbu protiv podlog i podmuklog okupatora i njegovih krvavih slugu ustaa, zagovarajui slogu i bratstvo Srba i Hrvata. U naredbi koju sam napisao i potpisao punim imenom, koliko se sjeam, bilo je ovo: 1) Jedinice (mislim da smo ih nazvali odredi) Qsredci? Srb i Neteka moraju odmah uspostaviti vezu i saraivati s odredima susjednih bosanskih sela: B. Osredci, Cvjetni i BeglucL da oslobode Srb, a potom da
783

Pored odreivanja pravaca napada i djelova i ove odredbe: a) Oruanim odredima narodne vojske .dun nici podruja na kome se vojska nalazi'T sva dunost da protiv svakog ko se suprotstavi ili o upotrijebi sila. b) Za izdajnike, pijune i druge petokolona vojni ratni sud koji ima pravo da izrie i odmah ukljuujui i smrtnu. Da ne bi bilo zabune u pogledu naredaba odreda, stavili smo napomenu da e do daljn nositi tambilj Osnovne kole Osredci, poto mom Koliko se sjeam, naredba je napisana pisa raka, od kojih je jedan upuen Peji uniu, d za partijske organizacije na podruju Graaca podruju Srba. Poto smo seljacima u Zavlai d u pozadini, prije svega u obezbjeenju ishrane bo nika, Duan i ja krenuli smo prema Srbu, nagl tenja alju u Kunovac. U Kunovcu smo umnoili u nekoliko prim po posebnim kuririma poslali Peji uniu za D dabi za Graac. Zatim smo poli na^ Srbski K zauzeli poloaj oekujui nailazak neprijatelja. zarobljenika lugara Polnara (ili Poldnara), Hr koga su ustae silom natjerale da kao lugar v Srba. Iz njegove izjave zakljuio sam da nije bi ima 7 ili 9 djece, ne sjeam se tano, i da je zb nareenje. U tom momentu naiao je kamion s u postavljanju zasjeda i napadu na neprijatelja nespretno. Voza kamiona je odmah poginuo, a po umi. Ubrzo su svi pohvatani i s njihovim andarmerijskim porunikom, a sada orunikim Baiem, dovedeni u Srb, gdje sam ih sasluao
784

Porunik Bai je izjavio da su poslani da utvrde ko je sruio mostove na cesti SrbD. Lapac na Uni u Suvaji i na potoku Joevici, pohapse krivce i sprovedu u Gospi. Dalje je izjavio da ga je kod Graaca sreo Tuo Rukavina i naredio mu da odmah im proe Veliku Popinu, pone ubijati sve na sto naie, bez obzira na pol i godine starosti. Bai mi je dao priblino tane podatke o jaini ustakih, domobranskih i talijanskih snaga na sektoru GraacGospi. Znao je i za pokolj naroda u Suvaji, Osredcima i Bubnju koji su izvrile ustae. Po njegovoj izjavi neko je tada otvorio vatru iz puaka na ustae, koji su poslije paljenja i ubijanja u Suvaji poli za ostatkom naroda koji je bjeao prema umi i ranio dvojicu ustaa, od kojih je jedan navodno kasnije umro. Pri sasluanju malo sam se iznenadio kad se ispostavilo da se porunik Bai i Pajica Omikus dobro poznaju, prema njihovim izjavama, jo od prije rata. Posumnjao sam tada da moda ne postoje neke veze izmeu njih dvojice, ali sam ipak odredio Pajicu Omikusa da organizuje njihovo sprovoenje do taba u Drvaru (ve smo imali izvjetaj da je Drvar osloboen). 28. jula prije podne na Srbski Klanac stigli su Bio Kesi i Duan MumdTaba, krojaki radnik, lan KP iz Potkokirne kod Graaca. Poto su nas izvijestili o stanju kod Graaca, upoznali smo ih sa svojim odlukama i uspjesima u Srbu, pa smo im dali usmeno i pismeno potrebna ovlaenja i uputstva da mogu u ime naeg taba, koji smo nazvali, tab gerilskih odreda za Srb, i okolicu, izdavati naredbe za neposrednu oruanu borbu. Poto smo uspjeli da ustanak proirimo na podruja opina D. Lapac, Zrmanja, Graac, Bruvno i Mazin, 30. ili 31. jula rijeili smo da sjedite taba premjestimo u Brezovac i ve tada mu izmijenili naziv u tab gerilskih odreda za D. Lapac i okolicu. Jo 27. jula poslije podne izdali smo posebno nareenje i apelovali na narod.iborcedase potede ^ nekoliko hrvatskih po7o3ica~Ivezic. koje su, s uFupno 30 lanova", Tivjele u selu Brotinja, opina Srb. Na alost, ve odmah po dolasku taba u Brezovac dobili smo izvjetaj da je grupa naih boraca, ija imena nikad nisam uspio saznati, i pored nae naredbe izvrila napad na Ivezie. Odmah sam naredio istragu i dobio sam izvjetaj da su neki lanovi porodica Ivezi pokuali da daju otpor kad su na njih naili nepoznati nai borci i da je tom prilikom poginulo 5 ili 6 odraslih, dok su ostali jednim dijelom zatraili da idu u K. Vakuf, a drugi da se privremeno sklone kod svojih poznanika Srba, to im je, navodno, bilo dozvoljeno. Da bi njihov izvjetaj bio ubjedljiviji, neki borci iz Suvaje, ijih se imena ne sjeam, tom prilikom doveli su jednu enu iz porodice Ivezia, koja je potvrdila tanost njihovih izvjetaja. Za one uslove taj izvjetaj mi je izgledao vjerojatan, a mislim da je jednim dijelom bio i taan, bar za onih prvih 5 do 6 dana. Meutim, i ovakva verzija o tragediji porodica Ivezi za nas je bilo ozbiljno upozorenje na opasnost od krvave osvete naih boraca nad nedunim dijelom hrvatskog naroda u Borievcu. To utoliko vie ukoliko su od porodica Ivezi svega dva lana prisustvovala ubijanju
50
ZBORNIK 3

785

rtva osvete preivjelih lanova i rodbin pobili 1. jula u susjednom selu Suvaji i 2 je poznato, tragediju su preivjele svega njihovi vjerenici Srbi, dok su ostali, izginuli... Neosporno je tano da su za borbu imali oruje koje su dobili od ustaa. M su bile tane tvrdnje boraca, koje sam u p sasluavao, da su Ivezii davali otpor njihov zaselak, za nas je ta tragedija bila o od divlje osvete u kojoj su zrtYe~~nedu ^>dmah poH cijenu najveon~tesk~oca pre ne ponovi. I on se nigdje na podruju H NOB. Poslije prvih uspjenih borbi protiv u selu i Doljanima i poslije traginog ude Brotinji pred nas se postavio vrlo teak likvidirati ustako uporite u selu Borie ivo Hrvatima na podruju sreza D. Lap zloinci Grco Pavii, trgovac, i njegova nia, takoer ustae iz Lovinca. Marica seljaka iz Borievca, koji su s ustaama iz Vakufa uestvovali u ubijanju naroda i p i Bubnju. Izvjestan broj seljaka, ena i m vao je u pljaki naputene imovine odb Sve je to bilo dovoljno da stvori nepo sela prema hrvatskom stanovnitvu u Bo zakljuili smo: ako stanovnitvo ne po Borievac, i pored svih mjera koje emo p iti osvetu nad nedunim seljacima, enam iako svjesni da je oklijevanje smrt ustank sa 30. ili 31. jula na 2. augusta, uvjereni nagovoriti narod da bjei prema Bihau Na tab je ve 30. jula poslao K Srbina u Doljanima, da obavijesti naro
786

Uspjevi uspostaviti vezu s porodicama Markovinovi iz Borievca, Kata im je prenijela poruku taba s mojim potpisom i moju usmenu poruku, jer su me i lino poznavali. Kata se vratila s porukom da se niko ne smije usuditi da pokae pismo naeg taba ni moje poruke, jer bi toga Grco i Marica odmah ubili i unitili mu porodicu. I pored takvog straha vijest 0 dolasku Kate Duki probila se meu stanovnitvo Borievca, koje je praktino ivjelo u zbjegovima iznad sela u umi Lisac, dok su se na njegovoj drugoj strani takoer nalazili zbjegovi dijela srpskog stanovnitva iz Dobrosela. Ponovo smo 31. jula poslali poruku stanovnitvu u Borievcu po Nikoli Polovini iz Dobrosela, jer je on bio neposredni susjed porodicama Markovinovi. On nas je po povratku obavijestio da od 1. augusta uvee u Borievcu nee biti neborakog stanovnitva; ostae samo domobrani 1 ustae. Tek kad smo primili to obavjetenje, izdali smo naredbu za napad na Borievac za 2. augusta ujutro. Meutim, ustae su pobjegle zajedno s narodom, dok su se manje domobranske snage pred naim napadom povukle gotovo bez otpora. Ulaskom u Borievac pred nama se pojavio novi problem. Ustae su, izgleda, tek u posljednjem momentu dozvolile narodu da napusti Borievac, pa je u kuama ostao gotovo sav namjetaj i drugi predmeti. tavie, ostale su znatne koliine pokustva, odijela i poljoprivrednog alata, koje su ustae opljakale iz susjednih srpskih sela. Trgovake radnje bile su takoer pune razne robe, najveim dijelom opljakane iz radnja pobijenih trgovaca Srba iz Lapca i okoline. Stoga je razumljivo da je masa ena i neborakog stanovnitva okolnih srpskih sela s razlogom pola za nama u Borievac da potrae neto od svoje imovine. Mnogi su zaista poneto i nali. Uzimajui svoje, mnogi su uzimali i tue. Nastalo je ope razvlaenje. Mnogi ije su porodice i rodbina pobijeni doli su u kue onih koje su vidjeli da su ubijali i palili u Suvaji, Osredcima i Bubnju, pa je elja za osvetom postala neobuzdana, nesavladiva. Poelo je paljenje, aU ne samo ustakih kua nego i ostalih. Za nepun sat Borievac je bio u plamenu ... Uasan je doivljaj biti komandant onima koji pale, razvlae, trae svoje i pljakaju tue, komandant pobujenih, ustanikih srpskih masa, koje u opustjelom hrvatskom selu trae i nalaze svoju koulju, pokriva, sjekiru, cipele, lonac. Eto, sada kad smo poeli oruanu borbu za osloboenje od okupatora, a za bratstvo i jedinstvo Srba i Hrvata, te srpske mase, kojima smo mi komunisti u ime Partije stali na elo kao njihovi neosporni komandanti, komandiri, vodnici, pod naom komandom pale to opustjelo hrvatsko selo, koje je stanovnitvo napustilo na na izriit zahtjev ... Za mene lino uas je bio to vei to sam roen i odrastao tu u Dobroselu, a u Borievcu poznavao svaku kuu, svakog ovjeka... Bio sam dobar poznanik i s krvolonim ubicama Grom i Maricom Pavii. Oni su prije rata bili obini, mali seoski trgovci, zelenai kao i drugi, a sad su ve bili krvoedne zvjerke, koje su se naglo bogatile na pljaki zlatnih zuba iz usta zaklanih rtava ...
787

mene, i moj roak mi ree: Drue kom puaka... Ako ne ubije, mi mlin i duan pitolj u dep. Oni se povratie, uzee svo mlin i duan ... Poao sam da pokuam zabraniti paljenje Iznenadio sam se kad sam vidio da crkvu od crkve, na utrini hrpa od raznih tkanina, era, brana, raznih alatka i druge robe izn duana trgovaca Paviia i Brkia. Izbezum raca i odraslih ljudi, meu kojima je i neko se oko te robe, razvlai, otima. Pokuao sam sam, psovao, prijetio, pucao iz pitolja, molio Najednom primijetim u blizini nekoliko kan jednu, polio onu hrpu i zapalio. Neko je iz napadaju iz Kulen Vakufa ... Juri na krvn dok je ogroman plamen brzo gutao benzino boraca urnim korakom odmicalo je prem ostalih, koji su svega nekoliko sekunda prije t ali se, polako se, mirno i utke udaljavala o ljen tim prizorom i onim to sam sam morao pomono valjda jedan minut kao da sam uasu. Brzo sam se trgnuo. Shvatio sam da komandant, da odmah moram u osloboeni Lapac, gdje me eka, gotovo sigurno slian onog to je ostalo iza ustaa i domobrana ... U D. Lapcu prizor je bio neto drugaij slian. Oko stotinu ljudi, samo bez ena i dje oko ono malo odijela, obue i tekstila to se n pobijenih ili protjeranih trgovaca i zanatlija. neko se iz one guve izderao: Mirno! Stigao koji su ili sa mnom, prosto su mahinalno, puke na gotovs i s prstom na obarau ila ili gotovo svi oni koje smo tu nali bili su orujem otili da progone neprijatelja prem Udbini. Napravili su mi prolaz. Ljut i gotov
788

neka stara, naputena rabadijska kola i prosto sam izgrdio prisutne kako sam samo u onom raspoloenju mogao i umio. Sasluali su me mirno, a kad sam im naredio da se odmah raziu i idu na front tamo gdje je jedinica njihovog sela, svi su, iako s malo gunanja, izvrili moje nareenje. Ipak, bitno je da se najvei dio boraca nije zadravao ni u Borievcu ni u Lapcu, nego su produili da progone neprijatelja prema Kulen Vakufu. , To je bio onaj najborbeniji i najsvjesniji dio naih ustanikih snaga. Ne sjeam se kako sam te dogaaje prikazao u svojim izvjetajima OK KPH za Liku i CK KPH, ali sam ovih dana, gotovo 30 godina nakon toga, proitao u nekim objavljenim i neobjavljenim dokumentima da su etniki elementi izazvali pljaku i paljenje u Borievcu. Ponegdje se otvoreno ili prikriveno prigovara da nismo bili sposobni ili ak da nismo htjeli energino zavesti red i disciplinu. Ostavljani po strani nae subjektivne greke i slabosti, neka ih drugi ocijene, ali prosto je izmiljena tvrdnja da su etniki elementi toboe izazivali negativne pojave: pljaku, paljenje i slino, bar to se tie Borievca. etnici to nisu mogli uiniti iz prostog razloga to ih nije bilo. Pored naroda koji je pod komandom nas komunista stupio u ustanak, u to vrijeme postojali su jo samo plaeni talijanski agenti, npr. Stevo Raenovi, Pajica Omikus i Torbica iz Srba, uro Vugonja iz Graaca, Savica Gutea iz Bruvna i slini, koji su tek kasnije po nalogu svojih poslodavaca stvorili .-organizacije j proglasili ih etnicima7~k~ao sto je svojevremeno i Paveli svoje saranike proglasio ustaama. Ono to je u pal^nju Borievca bilo opasno, a i u kasnijim, jo strasnijim dogaajima u Kulen Vakufu, bila je upravo injenica da to unitavanje, pljaka i paljenje nije inio niko svjesno, zlonamjerno. Bila je to u stvari logina posljedica i izraz stihije mrnje prema zloincima, primitivni izraz elje za osvetom, za pravednom kaznom, koje su izraavali stanovnici okolnih srpskih sela. Najbolji i najsvjesniji, a znam da i najvei dio naih boraca nije uestvovao u tom paljenju i pljakanju, jer to u onom momentu nije htio, pa ni mogao, iz,prostog razloga to je neprijatelja trebalo satjerati u Kulen Vakuf i onemoguiti mu da otuda izvede protunapad. Ali ostaje injenica da je u masi neboraca toga momenta u pljaki i paljenju uestvovao i znatan broj boraca, od kojih su neki poslije toga bili sjajni ne samo partizanski borci nego i politiki i vojni rukovodioci, komandiri, komandanti. Nikad nisam niti hou javno pomenuti njihova imena, ali, ini mi se, ko ne shvaa sutinu takve pojave i uzroka koji do nje dovode, taj ne shvaa dovoljno u emu je sutina politike bratstva i jedinstva Srba, Hrvata, Muslimana i ostalih naroda Jugoslavije; taj ne shvaa iz ega proizlazi opasnost da postanemo rtve stranih sila koje se slue klasinim naelom: Zavadi, pa vladaj! Poznavao sam Gru i Maricu Pavii i velik broj ostalih ustakih zloinaca koji su klali ljude, ene, djecu, i znam sigurno i tvrdim da oni nikad ne bi vrili onakva masovna zvjerstva da nisu znali, da nisu bili sigurni da to vre po elji i zahtjevu okupatora, da to nikad ne bi uinili kad
789

negdje u mijoj rupi, a kao visokoobrazovan vojn pristalica zapadnoevropske Jjuroazijske: dgrnokrat da druge"podstie na paljenje u tom sluaju. Sve t u vidu da bi se shvatilo do kakvog uasa moe do odnosa izmeu Srba, Hrvata, Muslimana i ostalih n Paljenje i pljaka u Borievcu bili su posljedica ran vjerenja, niske politike svijesti i primitivizma, iz k divlja elja i nagon za osvetom ... Kad smo uspjeli da u Lapcu zavedemo kakav rad kao ustaniki tab gerilskih odreda za Lapac i major Boko Raeta. Blijed, iscrpljen, kao da je go estitao mi je na uspjehu kao komandantu i obe saradnju im se oporavi od bolesti ... Iz krat zakljuio sam da je Momilo Polovina savreno t njegovu vrijednost, ali ja sam se morao drati Ma Poto smo protjerali neprijateljske snage iz dosta prostranu, slobodnu teritoriju za ije je obezb organizaciono uvrstiti vojnooperativne jedinice i pozadini. U pripremnom periodu naa snaga je b sposobnosti svakog sela, zbjega i zaseoka da pro radi samoodbrane, ali kad je trebalo da se organiz podruja, javio se problem praktinog prijelaza o oblika vojnih i civilnih organa sela, zaseoka i zbje dinjavanje u jedinstvenu organizaciju vieg tipa i greka je bila u tome to smo taj zadatak shvatili pr odvajanja boraca od njihove porodice i sela, umj kao potrebu ubjeivanja boraca i traenja takve rada kroz koje e oni shvatiti da je prihvatanje novih i novog odnosa borca prema njegovoj porodici i s avanju upravo te njegove porodice, imovine, njeg l u tome sporo snalazili, i otuda se ve od prvih dan l urna s naim sopstvenim borcima i itavim jedinica 'da izvrimo zadatke naredbom i onda kad je bil ubijediti, postaviti odnose tako da borci na sops da je taj na prijedlog, naa naredba sutinski na
790

njegove porodice, njegove imovine i njegovog sela. Zato nam se ve prvih dana deavalo da su mnogi od onih koji su se u periodu priprema prihvatili da budu komandiri, vodnici, desetari odbijali sada te funkcije, uzimali ulogu obinog borca; odbijali ak i komandnu funkciju desetara. I obrnuto, bio je sluajeva da su borci traili da se smijene, ili su sami smjenjivali desetare, vodnike, pa i komandire koji su se pokazali nedovoljno sposobni ili nisu pokazali dovoljno hrabnosti u borbi. Dok smo uspjeli da bar nekako sredimo stanje na podruju osloboenog sreza D. Lapac i organizujemo front prema Bihau i Kulen Vakufu, prema Graacu i Gospiu, gdje su bile jae ustake i domobranske snage, a posebno prema Kninu, gdje se osjeala vrlo iva, vie politika nego vojnika aktivnost talijanskih okupatora, pojavile su se izvjesne nae tekoe i svestrana aktivnost neprijatelja. Za komandanta sektora Graac imenovali smo Nikolu Krajnovia, lana Sreskog komiteta KPH za Graac, a za politkomesara Nikolu Miljua, uitelja, roenog u Omsici i lana Sreskog komiteta za D. Lapac, gdje je prije rata radio kao uitelj. ?. ili 6. augusta poao sam prema Graacu i naao na Mazinskoj Previji, izmeu Bruvna i Mazina, nae jedinice iz Mazina, jer su bile obavijetene da je neprijatelj ponovo zauzeo ranije osloboeno Bruvno. Tu su me istovremeno obavijestili da se u zbjegovima iznad Visua kod Udbine nalazi neki Hrvat. Kae da je komunista, a nije Jakov Blaevi ... Kae da je radnik, a pria da je bio u paniji... Kod Udbine je ve nekoliko dana. Odmah sam zakljuio da bi to mogao biti Marko, ali mi je bilo sumnjivo da bi Marko mogao biti nekoliko dana u blizini a da ne doe do mene, to prije to smo ve imali veze s borcima na podruju Udbine. Poslao sam oruanu patrolu da mi ga dovedu. Meutim sam im strogo zaprijetio da ga ne smiju tui, ali ni dozvoliti da im pobjegne. Rekao sam da mu kau da ga vode k meni. Zadrao sam se tu na Previji nekoliko asova ekajui izvjetaj izvidnice koju smo poslali u Bruvno i raspravljajui neka sporna pitanja komandnih funkcija kod boraca iz Mazina, kad se iz ume od Kremena pojavila patrola. Prije nego to sam ga mogao sigurno prepoznati, Marko, svezanih ruku, dovikivao mi je: Eej, tako mi ti poinje revoluciju. Bogami, s ovim tvojim momcima nema ale... Ko im se malo ne pokori, odmah biju, svezu i vode svom komandantu... Prava vlast revolucije... E, tako, brate, to mi se svia... ak sam pritrao k njemu i zagrlio ga onako svezanog, pratioci su presjekli ue na njegovim rukama, koje su me snano zagrlile... Marko je donio proglas CK KPJ, koji je proitao borcima. Poslije kraeg govora i na njegov nain bliskog razgovora s borcima upravo nam je stigao izvjetaj da je u Bruvnu sve u redu i slobodno. Dali smo neka nareenja i uputstva borcima da krenu prema Graacu i jedan manji dio prema Udbini, a Marko i ja krenuli smo za D. Lapac. im smo ostali sami, zapitao sam: Da nismo prerano poeli? Ne, drue, ni rano ni kasno, nego u pravi momenat orgovorio je Marko. Poto sam ga obavijestio o poetku i razvoju ustanka za ovo nekoliko dana, preli smo na razgovor o stanju i radu partijskih organizacija i lanova. Obavijestio
791

Poslije detaljnog upoznavanja s naim radom primijetio da smo se svi, a posebno ja kao komand sporednim sitnicama. Obavijestio me da je poduzeo veze s OK za Liku: Ali dodao je srdito o je da stupimo u vezu s drugovima u Drvaru, koji p da gubimo vrijeme traei veze s onima koji ekaju gamo za onima koji su od nje pobjegli... Odmah koncepciju: Ustanak u Lici i Bosanskoj krajini in i takav se mora prihvatiti. U Bosni treba osloboditi Vakuf, a kod nas u Lici Udbinu, zatim Korenicu, p Biha, koji e biti najtvri orah. Talijanski okupa SplitGospiZagreb kao uslov svoga opstanka n vaa neoprostiva greka, tvoja i drugova iz Drvara, unitili prugu, naroito to niste do temelja razorili kod Bendera. Posebno me interesovalo to e mi Marko re sam mu o tome priao detalje, sluao me paljivo i mjetio bi: Samo nastavi! Kad sam zavrio tunu u Suvaji, Osredcima, Bubnju i Borievcu, Marko Sve su to dokazi zloinake politike bivih vlada dijelom i na neuspjeh... Nismo uspjeli, bez obzi mnogo i objektivnih razloga, da narod pripremimo se braa izmeu sebe ne kolju... Da nisi odloio moda bi istovremeno pao u nae ruke i Kulen V onda na juri na Biha i Udbinu ... Ali, ipak, to je s A sad, to mu je, tu mu j e . . . Dobro je to da na stradao... Ipak, bolje je kad je manje nevinih rta teke... Na kraju, kad sam mislio da sam zavrio svo primijeti: Nisi li ta izostavio? Odgovorih mu d Kasetom i onim drugim majorom u Lapcu... Net trebalo je o tom meu prvim stvarima... Obavi svemu to sam znao o Raeti. Rekao sam da je Raet strunjak za nastavu u vojnoj akademiji, da je idej jentisan, pristalica kralja i Vlade u Kairu, lino plal
792

vljeno je pozdravio nae prve uspjehe, ali da ne smatra da smo stvorili osnovu za daljnju borbu, nego sredstvo da prisilimo okupatora i Pavelia ,na kompromis i potovanje osnovnih prava na ivot srpskog naroda. (Rekao sam da Raetu ne smatram izdajnikom, slugom, inovnikom taliI janskog okupatora kao Stevu Raenovia, Pajicu Omikusa i njihove Isaradnike, da je lino poten, ali da mi njegov kukaviluk ide na nerve. Uostalom, najbolje da te upoznam, pa ti razgovaraj s njim. Sve to se vas dvojica dogovorite, prihvatiu, ali ne zaboravi da je Boko kukavica. Dok sam izlivao svoj bijes na Raetine slabosti, Marko me mirno sluao i na kraju otprilike rekao: Ti si ljut to Raetino visoko vojno struno znanje nisi mogao odmah iskoristiti. Ali nijesi, drue, shvatio da e takvo znanje nama ve za koji mjesec biti dragocjeno. Kukavica, plaiv kao srna? Valjda je tano, kad kae, ali nama e biti njegovo struno znanje, a ne njegova lina hrabrost. Kae da vrijedi samo komanda: 'Za mnom drugovi!', i vie je morate upotrebljavati nego: 'Naprijed, drugovi!'. To je tano, ali kad to treba, zato smo tu mi, komunisti. Ali, zna li ti ta u ratu znai utvrivati pravac, take i objekte napada? Ne zna, brate, znam da ne zna, a tu nam Raetino znanje moe i vjerujem da hoe pomoi. Samo ako ga budemo znali iskoristiti.. Na kraju, ne treba odbaciti ni njegov majorski in, jer ne zaboravi da ima ne samo Srba nego i nemalo Hrvata koje emo lake pridobiti ako znaju da s nama komunistima u tabu ima i jugoslavenskih oficira... Tvrdi da su Raenovi i Omikus obini, plaeni agenti talijanske kvesture u Zadru ... Moda i jesu, ali nema dokaza. Za Reetu vjeruje da se nee lino prodati okupatoru, a to je mnogo. Usput, od Mazina do Lapca, obavijestio sam Marka o udnoj poruci koju mi je preko Nikole Krajnovia poslao, navodno, jedan odgovorni drug, funkcioner KP u Dalmaciji. Pred sam povratak u Bruvno Krajnovi se u egaru sastao s nekim odgovornim drugom ije ime iz konspirativnih razloga nije saznao. Taj odgovorni drug poslao mi je poruku da sam uinio ozbiljnu greku to sam zloupotrijebio svoj poloaj sekretara Sreskog komiteta KP i u ime Partije stavio se na elo ustanka Srba, koji su se pobunili protiv ustaa, i tako sam Kompartiju uvukao u ovinistiki obraun izmeu etnika i ustaa. Istina, pobuna Srba protiv ustakih zloina je pravedna, ali to mi nije dalo pravo, po ocjeni i poruci ovog odgovornog druga, koju mi je Krajnovi prenio, da u ime KP preuzimam komandu u tom ovinistikom obraunu izmeu ustaa i etnika. ta si ti na to odgovorio? zapitao me Marko. Poto safn imao ovlaenje i uputstvo, koje si mi ti poslao preko Rezike, opsovao sam tome 'odgovornom drugu' onako srpski 'sve po spisku'... I samo mi je ao to nisam imao vremena, a ni njegovu tanu adresu da mu ovu psovku i pismeno saoptim... Dobro si uradio, a ostalo je moja briga... nasmijao se Marko. Nikad nisam saznao, a nisam se ni interesovao ko je bio taj odgovorni drug. Sigurno je, ini mi se, da ni jedan partizanski komandant nije imao tako malo vojno-ratnog teorijskog i praktinog znanja kao ja. Kadrovski
793

Raetom, s kojim je on due razgovarao. Priznao mi umnogome tana, ali mi je naglasio da treba da s znanjem. A kad sam primijetio da je to nemogue, M Zar ne vidi da smatra da ne valja ono to ti ne z je Marko imao pravo, u naelu svakako, a djelimino Na Markov izriit zahtjev potpisao sam nared novao Boka Raetu za vojno-strunog savjetnika tab da nije bilo koristi nego i iste tete, jer je Raeta po trijebiti svoj poloaj u tabu. Sektor Velika PopinaZrmanja ve tada smo t dio sreza Graac, i za komandanta sektora na tab nik f.. Jugoslavenske vojske Milana *ukia. Na pod poslije "tragine smrti Mie Radakovia imali smo t dolazilo do neslaganja izmeu komandira jedinica poj na prijedlog Okrunog komiteta (ini mi se, lino Jako imenovali za komandanta sektora Miuna akia. Za k koje su opsjedale Kulen Vakuf, u sporazumu sa tab ,n -ovali ^smo Mauku Filipovia iz Cvjetnica, a za p T< pvamca. Na sektoru Bihaa i na sektoru Kulen Vaku ^kidne borbe, ^ pa smo za komandanta toga sektora Matica, porunika Jugoslavenske vojske. Na taj nain vom dolasku u D. Lapac i uz njegovu saglasnost n osloboeno podruje na operativne sektore i svuda dante sektora. Koliko se sjeam, na podruju Gospi posebnog komandanta sektora, jer smo praktino ima s jedinicama sela Mogoria, Barlete, Radu, Ploe, K su ostala sela ispod Velebita bila gotovo sasvim odvoje na podruju sreza Korenice tekao je neto sporije, tako na tom sektoru nije bilo jedinstvene komande, dok, jedlog koji je u na tab donio Branko Ognjenovi, komandanta Bogoljuba Rapajia. Takva organizaciona struktura operativnih vojnih torima bila je Markova ideja kao privremeni oblik koliko se Marko prethodno savjetovao s OK KPH z u tom pogledu praktino izvravao njegova nare
794

naredbe u ime taba prema njegovom zahtjevu ili prijedlogu. Meutim, treba naglasiti da u tome nikad nisam imao tekoa, jer ako sam, bilo o izboru kadra, bilo o formiranju neke jedinice ili sektora, imao drukije miljenje, Marko je prihvatao diskusiju i usvajao suprotno miljenje naroito ako sam na neem uporno insistirao. Redovne kurirske veze sa tabom u Drvaru odravali smo ve od prvog dana oruane borbe; a kad je Marko Orekovi stigao na osloboeno podruje, on je uspostavio i neposredni kontakt. Koliko se sjeam, jo u toku augusta je dogovoreno da se formira zajedniki tabJbriga.de _gexUsJkih_joJreda_zaJ^ u iji je sastav ulazio "BataIjon gerilskih odreda za Liku. Namoj~pr!jedlog i zahtjev Marko se saglasio da za komandanta Bataljona gerilskih odreda za Liku imenujemo Stojana Matica. Talijanski okupatori su iskoristili nau greku to prvih dana ustanka nismo sasvim unitili vijadukt Bender i ozbiljnije otetili eljezniku prugu, pa su vjetom vojnom i politikom intervencijom uspjeli relativno brzo da osiguraju eljezniku prugu KninGospi i da smire ustanak u sjevernoj Dalmaciji tanije, u Kninskoj krajini. Pored greaka i slabosti naeg taba u Srbu, odnosno u D. Lapcu i taba u Drvaru, tom brzom uspjehu talijanskih okupatora doprinijela je i nesnalaljivost odgovornog rukovodstva KPH za Dalmaciju, u kom se diskutovalo o ustanku : V ;-; .V, J y " 3 rtt-"-v~-KJ ,.--_____._.,__ kao ovinistikom obraunu izmeu srpskih etnika i _hrvatskih jtstasa ili se raspravljalo o torneTreba H~iz~gH3ova~i~ire3nje Dalmacije~uputM borce u neposrednu akciju i pomo Kninskoj krajini, Lici i Bosanskoj krajini, ili treba poeti akcije u srednjoj Dalmaciji. Ni danas mi nije blie poznato kako su radili drugovi u gradovima i selima srednje Dalmacije, gdje su u ono vrijeme organizacije KP bile jedne od najbrojnijih i najjaih u Jugoslaviji, ali je sigurno da za brzo gaenje ustanka u Kninskoj krajini i.uspjeh.talijanskih okupatora i njihovih agenata, koji su se odmah proglasili za srpske etnike, snosimozajeajtnckuoa.govornost i na tab u Srbu, odnosno Lapcu (moda i najvei dio), i tab u Drvaru, ali i odgovorni rukovodioci KP za podruje Dalmacije, naroito srednje, Osnovna slabost i uzrok naeg neuspjeha bio je u injenici da u samom Kninu \ i na sektoru Kninske krajine u tom momentu nije postojao ni najneophodIniji minimum organizacija KP. To ukoliko vie to smo na podruju Dalmacije inae imali dva bitna, odluujua uslova: znatnu koliinu oruja i municije i velik broj lanova KP u dalmatinskim gradovima. Bio bi na ogroman politiki uspjeh da su se Hrvati, komunisti iz Dalmacije, od prvih dana oruane borbe nali s nama zajedno u borbi protiv ustaa u odbrani ivota srpskog naroda. To bi bio najsnaniji na argumenat za mobilizaciju i srpskog i hrvatskog naroda protiv okupatora. Preko svoga uporita u Zadru talijanski okupatori su izvanredno dobro poznavali prilike i ljude u sjevernom dijelu Dalmacije i u junom dijelu Like, gdje su u trgovcima i vercerima imali svoju sopstvenu politiku organizaciju i obavjetajnu mreu. Na toj osnovi su izgraivali i izvodili svoje vjete politike i vojne manevre i stvorili relativno povoljne
795

Marko nije bio kod nas u tabu, i ja sam bez znanja. OKKPH za Liku dozvolio Boku Rajse^ ode na sastanak na Otriu uz obeanje da nee ni prisustvovati u ime naeg taba nego lino u svo poslao Doku Jovjmia sa zadatkom da bude na naao i bez mog^znaSja uzeo uee u razgovorim Uzgred reeno, u to vrijeme imao sam neki izvjet Drvaru da su slini razgovori voeni izmeu njih negdje kod Knina (ini mi se u Plavnu). Na tom potpisivanja famoznog Otrikog sporazuma, ko Jovani. Omladinac i bez dovoljno iskustva u p u ono vrijeme uopte nije shvatio svu ozbiljnost po imati njegov potpis na takvom dokumentu. On je pod onim okolnostima bio uvjeren da je to sasv stvarno tako i bilo, jer taj sporazum nikad n tavie, ni sami talijanski okupatori ni srpski izd da taj sporazum tretiraju kao neki ozbiljan doku njime koriste. Doavi poslije toga u tab, Marko Krntija je Sasuo je na mene bujicu kritike, psovki i osuda. Sao CK KPH, da Doku Jovanovia kao lana KP mor -partijski sud i kazniti smrtnom kaznom zbog izdaj kritike, ali zahtjev za osudu na smrt nisam. Najp objasnim Marku posljedice kod naroda takve osud pitanju oko, koji je kao omladinac i lan KP uspio da postane narodni junak. Zato sam rekao Ma zaprepatenje, da odluka CK KPH o suenju i strij neu i ne mogu izvriti. CK moe pozvati Doku enog podruja. oko je disciplinovan lan KP i Tamo mu se moe suditi i kazna izvriti. Ali ja u i grekom, javno u se ograditi i povui s poloaja snosim velik dio odgovornosti za okin postupak. razum i okin potpis na njemu smatram beznaa nim taktiko-politikim manevrom, kom se onaj
796

koji znaju za nj smije i uope ne gleda na nj kao neto ozbiljno. A da je neto ozbiljno, to bi potpisao komandant i politkomesar. Tko je poznavao Marka Krntiju, moe zamisliti kako je izgledao Marko, komunista, disciplinovan i beskrajno odan lan KP i jo lan CK KPJ, kada je uo da mu politkomesar prvog ustanikog taba ovako jasno, otvoreno i odluno saopava da odbija izvrenje odluke CK! Toga politkomesara on je beskompromisno kritikovao, ali, ini mi se, ipak cijenio... Kad sam zavrio izlaganje svoga stava, obojica smo zautala gledajui as jedan drugog, as oborena pogleda u patos. Ne znam koliko je trajalo to utanje. Marko ga je prvi prekinuo, znajui da nemam namjeru da odstupim od svog stava i zapitao: Pa, dobro, 'ajde, reci mi kako to da objasnim, to da kaem naoj majci Partiji, njenom CK-u? Rekao je to iznenaujue mirnim, drugarskim tonom, pa sam odgovorio: Jednostavno, drue Marko... Onako kako si ti nauio da obavjetava Partiju i njen CK reci cijelu istinu...! Zna sam da te ovaj put braniti ne mogu... Ali pokuau da objasnim tvoj postupak. Nikad nisam saznao da li je to bila odluka CK KPH ili samo Markovo miljenje. Nisam saznao ta je i kako je u partijskim forumima o tom diskutovano i odlueno: o tom sluaju nikad vie s Markom nisam razgovarao niti mi je on spominjao Otriki sporazum. Poslije tog naeg razgovora dugo je neto pisao do kasno u no i poslije kratkog odmora u ranu zoru poao prema Kamenskom. Rekao mi je da e pokuati da se nae lino s Brkom (Radom Konarom). l Dok smo mi gubili prilino vremena u diskusijama o pripremama i za napad na Udbinu i o tetnosti Otrikog sporazuma, Paveli i njegovi ! doglavnici su, izgleda, shvatili svu ozbiljnost ustanka u Lici, tome srcu Hrvatske, bez koga nema ni hrvatskog mora ni hrvatske Dalmacije, pa su rijeili da ga to prije ugue, pripremivi ofanzivu s velikim snaI gama na osloboeno podruje. Vojniki cilj ofanzive bio je: zauzeti D. Lapac i spasiti opkoljeni garnizon ustaa i domobrana u K. Vakufu. Napad je poeo iz Graaca i Lovinca, ini mi se. 17. augusta, i ve 19. augusta neprijatelj je bio prodro do samog naeg poloaja kod Kulen Vakufa. Doao je iza lea naih glavnih snaga. Ali, tu je pretrpio neoekivano katastrofalan poraz. I, prva, relativno samostalna, Pavelieva ofanziva je l slomljena. Karakteristino je da je ta Pavelieva ofanziva ve u praksi pokazala prvi ubjedljivi znak uspjeha talijanskog okupatora da, pored poslunih ustaa, u svoju slubu aktivira i svoje agente meu Srbima. Naime, 19. augusta bio sam obavijeten da se na Brezovcu, dakle, za boni napad na neprijatelja na vrlo pogodnom mjestu nalazi oko 100 dobro naoruanih boraca s podruja Srba i Velike Popine, ali uglavnom starijih ljudi, treepozivaca. Zato sam rijeio da pod svaku cijenu stignem do njih i da izvrimo boni napad na neprijatelja. Meutim, toj jedinici formiranoj >ad hoc za komandira se uspio nametnuti Milo Torbica, opinski biljenik iz Srba, koji se poetkom oruane borbe vratio iz Kistanja, gdje je bio pobjegao ispred ustakog pokolja. Kad sam naredio da odmah poemo u
797

zatekla je 19. augusta u D. Lapcu Jakova Blaev Liku, zajedno s Radom igiem i, ini mi se, M polju, pored D. Lapca, susreo ih je Brato ai, selu, seljak-sezonski radnik, koji je kao obalski 1 koga sam dobro poznavao kao simpatizera KP Radu i Milu i maltretirao ih, iako je znao tko primjer, da su sluajno naili domobrani ili usta Brato ai predao vezane domobranima ili ih s da Brato ai nikad prije, ni tada, ni kasnije, n uhapsio Jakova, kako mi je kasnije priznao, za igica, iako je Srbin, to je bio s njim, a nikad na front, gdje barut smrdi. Na drugoj strani istog dana bilo je suprotn pojava. Na primjer, Ilija Majstorovi, seljak-se kome su ustae prije ustanka ubile dvoje djece, umi izmeu K. Vakufa i Borievca ranjenog d i predao kao zarobljenika, iako ga je mogao ub ne vidi. Kasnije, 7. septembra, isti taj Majstorov je u kuu koja je bila u plamenu i iznio napu mjeseci iz stana nekog Muslimana, njegovog pozn .Razbijanje domobranske ofanzive 17..do 20 vei vojniki uspjeh poslije poetka ustanka, al organizacionih, vojnih i politikih slabosti. Odm danta i politkomesara sektora Graac Nikolu Kra a privremeno imenovali za komandanta Duana sara, ini mi se, Milana Sijana. Marko je bio vi naih boraca prema domobranima Hrvatima, Z njenim orujem i vojnom pobjedom. Jer, zaista Srba prema_,z^aj;objjenim__dpjnobrjmnia bio je z politiki uspjeh, iako je bilo i grubih ispada poje Marko nam je postavio zadatak: Likvidirati ust zon u Kulen Vakufu i ubrzati pripreme za nap garnizon na Udbini s uporednim napadom na talij KninGraac, o emu je Marko vodio razgovore
798

Nikad nisam uspio da saznam koliko je Marko s ovom svojom koncepf ijom upoznao OK za Liku i dokle je stigao u dogovorima sa tabom u Drvaru, ali je naa inae vrlo uspjena i plodna saradnja sa tabom Brigade u Drvaru imala jedan neprijatan dogaaj vezan upravo za pitanje i zajednikog organizovanja borbe protiv talijanskih okupatora. Jednog dana 1 obavijeten sam telefonom iz Srba da je iz taba Brigade u Drvaru stigla jedna vojna patrola koja ima nareenje taba da odmah uhapsi Milana Tankosia i da ga vezanog sprovede u Drvar. Zabranio sam to hapenje i naredio patroli da se odmah vrati u tab Brigade, jer u ih u protivnom razoruati i uhapsiti, a od taba Brigade zatraio sam hitno objanjenje tog sluaja. Odgovor nisam dobio, ali je Tankosi sam otiao u Drvar i, na moje iznenaenje, vratio se otuda s pismenom naredbom taba Brigade da mu se povjeravaju posebni zadaci organizovanja i vrenja napada na talijanske jedinice koje uvaju eljezniku prugu i ruenje pruge Knin Graac. To je za mene bilo neshvatljivo, pa sam zabranio Tankosiu da na sektoru Graaca, za koji je odgovoran na tab, izvodi bilo kakve akcije. To utoliko prije to nije bilo u skladu s naim planovima u to vrijeme. Tankosi je od mene traio da mu za tu zabranu izdam pismeno nareenje, i to sam nareenje napisao i potpisao u ime taba kao politkomesar. O tom sam odmah izvijestio pismeno OK KPH za Liku, Marka Krntiju, i poslao izvjetaj za Brku, a od_JLjube__^abia, komandanta u Drvaru, lino sam traio objanjenje. Babi m i j e odgovorio da se "faHTo sluajnom nesporazumu, koji e mi detaljnije objasniti usmeno, dok mi niko drugi nije na to pitanje odgovorio niti sam kasnije traio objanjenje. Meutim, poslije rata, 1946. godine, u Kontrolnoj komisiji CKKPJ pokazali su mi izvjetaj iz CKKPH o mojoj krivici iz 1941. godine, u kom je bio naveden citat iz naredbe Milanu Tankosiu kao dokaz da sam zabranjivao napad na talijanske okupatore, ali bez navoda o kakvom se nareenju radi. Nikad nisam ni traio ni saznao pojedinosti ni sutinu tog, t da ga nazovem, sluaja Tankosi. Dok je Marko Krntija preko naeg taba u stvari rukovodio oruanom borbom na podruju Like, Okruni komitet KPH za Liku na elu sa sekretarom Jakovom Blaeviem intenzivno je radio na uvrivanju i i proirenju postojeih i formiranju novih organizacija KP u Lici. Oku' patori su to znali preko svoje slube, pa su sasvim opravdano Jakova oznaavali kao neprijatelja broj l u Lici, kako su govorili njihovi agenti meu Srbima. Iskusni politiari, okupatori su znali da politikoj snazi komunista, koja je naglo rasla, moraju suprotstaviti ne samo svoju , vojniku silu nego i svoje politike organizacije, na prvom mjestu meu ; Srbima. Otuda su irene usmeno, pa i pismeno, vijesti, toboe ilegalno, i skrivene od okupatora i od komunista, da je u sjevernoj Dalmaciji kod ; Knina organizovan puk srpskih etnika od 2.000 dobro opremljenih i boraca, koji e pod komandom Nike Novakovia Longa doi u Liku, ' unititi ustakodomobranski garnizon u K. Vakufu, rasformirati komunistiki tab u Lapcu i uspostaviti srpsku vlast. Major Raeta je, osuivao tu propagandu jer da on sigurno zna da Niko Novakovi ni bilo
799

Poslije zajednike vojno-politike .konferen augusta 1941) Marko se saglasio s prijedlogom taba za Liku bude unitenje ustakodomobrans Zato smo zakljuili da najprije likvidiramo selima ukovi i Oraac, koji nisu bili ustae, a hrabro i uporno, pa i K. Vakuf. Mati je l unitenjem ta dva uporita, i, na alost, nae j unitavaju kuu po kuu, jer pored svih nai emo ih primiti kao drugove, da znamo da m Muslimani tih dvaju sela nisu pristali na sara nikad niko nije silom osvojio. Kad smo ih v morali ubjeivati i ubijediti da njihov otpor daljnji otpor garnizona u K. Vakufu praktino smo veze preko seljaka Muslimana u selu De kufa i poslali pismeni ultimatum za predaju. G branima i cjelokupnom stanovnitvu da moe ili da idu prema Bihau i da ponesu sobom municije, ali smo traili da nam predaju ustak u ime taba potpisali Stoian Mati_kao Jkoman Usto Stojan Mati je napisao pismoTtolnluidlin je lino poznavao kao oficira Jugoslavenske v mogunost daljnjeg otpora garnizona, a ujedn posljedice za narod, pa i za domobrane, ako obru, jer u tom sluaju mi neemo praktino izliv osvetnike elje kod srpskog naroda, koj rodicu i rodbinu i spalili imovinu jo prije poe Na taj tekst ultimatuma dobili smo por hvatili ako bismo mi dali spisak ustaa koje sm stoji strah da emo i nevine ljude proglasiti u su da to bude stroga tajna. Stojan mi je podnio zloinaca ustaa ije smo izruenje traili, jer m garantovati ivot ostalima. Taj smo spisak pot preko Demirovog Brda. Umjesto odgovora garn bra pokuao da probije obru i s cjelokupnim ovke u pravcu VrtoeBiha. Na tom pravc
800

250 puaka, 20 pukomitraljeza i 4 teka varc-loze mitraljeza. Poeo je jedan od najtraginijih obrauna u toku rata, jer su ustae i domobrani otvorili vatru da bi razbili nae zasjede, a bili su okrueni enama, djecom i starcima, koje su sobom vodili iz K. Vakufa. Pokuali su nasilno da se probiju, iako su se nalazili bez zaklona i zatite, izloeni neposredno cijevima nae zasjede. U stvari, ustaama i tabu garnizona ene i djeca su posluili kao zaklon pomou koga e stvoriti haos da bi se oni izvukli iz obrua. Za taj zloinaki postupak Veber je od ustaa unaprijeen u in bojnika (majora), ali je neto kasnije na istom mjestu zaslueno kanjen od ustanika. Dok smo mi bili zauzeti zavrnim akcijama likvidacije ustako-domobranskog garnizona u K. Vakufu, oivjela je akcija talijanskih agenata pod imenom etnika, s kojima je sve otvorenije poeo da sarauje i major Raeta. 6. septembra ujutro podnio mi je pismenu molbu da odobrim proslavu roendana kralja Petra, a usmeno mi saopio da ako ne pdobrim froslavu, da e on morati podnijeti ostavku na poloaj vojnog savjetnika taba, jer ne bi mogao biti savjetnik taba koji je za saradnju sa svim snagama koje hoe da se aktivno bore, ako taj tab ne dozvoli proslavu kralja kome je on poloio zakletvu i koji je zvanino u ratnom stanju prema okupatoru. U tabu sam bio sam, prema Raeti sam morao da se odnosim ne samo kao prema lanu taba nego i kao prema visokom vojnom strunjaku, koga moram pripremati i ubjeivati da se prihvati poloaja komandanta vieg taba, ije smo formiranje pripremali. Zato sam zakljuio da proslavu kraljevog roendana moram odobriti. Vjerovatno u namjeri da izvri na mene pritisak Raeta me je u strogom povjerenju obavijestio da grupa nezadovoljenika iz Srba priprema napad na tab. Uvjeravao me da se oruani nezadovoljnici ve nalaze skriveni u D. Lapcu. Poto su se o tom pronijele vijesti i po selima, oigledno ih je irio Omikus, grupa omladine iz Dobrosela i Doljana dola je toga dana da zatiti tab. Iako nije bilo jasnih dokaza za ove pripreme, za svaku eventualnost naredio sam jednoj eti od oko 60 boraca iz Mazina pod komandom Gene Kovaevia da se prebaci za pojaanje napada na K. Vakuf, s tim da 6. septembra bude obavezno prije podne u D. Lapcu. Upravo je bila zavrena proslava koju je organizovao Raeta, kad sam primio izvjetaj od komandanta Stojana Matica da je neprijatelj napustio K. Vakuf i da se borbe vode na sektoru izmeu K. Vakufa i Vrtoa. Vijest je izazvala veliko veselje kod naroda i boraca. Traili su da im objasnim posljednje dogaaje. U kratkom govoru izloio sam im koliko sam znao o dogaajima u svijetu i u zemlji, a posebno sam se zadrao na prilikama na naoj slobodnoj teritoriji. Poto sam pomenuo glasove o smjenjivanju taba, govorio sam o openarodnom karakteru nae borbe. Naglasio sam da se ne radi o borbi komunista za vlast, nego o zajednikoj borbi protiv okupatora i domaih izdajnika, gdje ravnopravno uestvuju ljudi razliitih politikih ubjeenja i nacionalne pripadnosti, a kao dokaz naveo sam upravo odranu proslavu kraljevog roendana, gdje je svako,
51
ZBORNIK 3
801

i u selu, ini mi se, Melikovac zaklali oko 30 e znao ni snage ni namjere neprijatelja, pa sam su bili u K. Vakufu naredio da najpreim pute a ja sam poao u tab da organizujem odbranu organizovanju, uvrenju i provjeravanju sigur Bihau proveo sam cijelu no. Sutradan, 7. septembra, stigao sam u K. V kasabu, gdje su kue najveim dijelom izgrae u plamenu. Na sve strane s vremena na vrijem puaka, kratki rafali pukomitraljeza i ponek cijelog garnizona koji se povukao iz K. Vakufa teno domobrani i ustae koji su napustili porod prema Bihau. Ostali, vezani porodicama i opt cama i kunim potreptinama, razbjeali su se njarima oko Kulen Vakufa; davali su oajnik bjegnu. Nesrea je bila u tome to su se sada narodom iz pozadine. A to su bile porodice i r srpskog naroda koji su ustae pobile u K. Va tom kaosu inili smo ono to je jedino bilo dogorijevala, nestajala u plamenu, a nama je ivjelu sirotinju, nesrene ene, djecu i starce prebacimo za Biha. Tragediju kod K. Vakufa svojim ispadom iz Bihaa kada su poklale ok Vijest o pokolju prenijela se nevjerovatnom brz vala jo vee ogorenje kod naeg naroda, pa Likvidacija ustako-domobranskog garnizo znaajan uspjeh ustanika na tom sektoru. Pred metao zadatak napada na Biha, razumije se, u koje bi nosile glavni teret. Sektor K. Vakuf komandom taba Bataljona gerilskih odreda za najveim dijelom i vodile borbe. Zbog toga sm voenje vojnooperativnih akcija nego i organ komandant Stojan Mati najvie nalazio uprav neprekidno voene borbe s ustaama i domobr posredno rukovodio i organizacijom pozadine

802

roitih tekoa nismo imali jer smo nailazili na politiki otpor samo ponekog andara ili podoficira, kojeg su nae jedinice ponekad ak i surovo lomile. Bilo je u tom pogledu i alba, naroito poslije istrage protiv nekih andara koji su izdajniki naveli jednu nau jedinicu na domobransku zasjedu. Inae, seljaci u tim selima nisu imali oruja i dovoljno je bilo da jedna naa patrola ue u selo i uspostavi vlast. Ubrzo poslije pada K. Vakufa u prvoj polovini septembra odran je u D. Lapcu sastanak OK KPH za^Liku. Sastanku je prisustvovao delegat CK KPJ Vlado Popovi. Diskusija I zakljuci tog sastanka ostali su za mene tajna, koju kao lan KP nikad nisam mogao saznati. Jedino sam pozvan na sastanak za dva saopenja. Prvo, sasluao sam lekciju u kojoj mi je Rade igi odrao prodiku o mojim grekama: partijskim, vojnim i politikim. Sigurno je da sam onda imao masu greaka svih vrsta, ali ono to mi je igi govorio, po mom uvjerenju onda i danas, nije imalo nikakve veze ni s mojim grekama ni s mojim radom. Drugo saopenje bila je odluka OK kojom mi se nareuje da formiram posebnu vojnu jedinicu od najsavjesnijeg dijela boraca koja e uvijek i u svako doba biti spremna da izvri zadatak koji joj Partija odredi. Odmah sam stavio pitanje komandanta toga odreda. Vlado Popovi me upitao imam prijedlog. Odgovorio sam: Koga OK predloi, ja u ga imenovati i odred mu formirati. Na to je, ini mi se, opet Vlado Popovi primijetio: Ti odgovara pa ti i biraj! U tom sluaju imenovau Doku Jovania! Svi lanovi OK pogledali su me iznenaeno. Potpisnika famoznog Otrikog sporazuma hou da imenujem za komandanta udarne vojne snage Partije! igi je poeo da sipa na mene kritiku, koju je, koliko se sjeam, prekinuo Vlado Popovi rijeima: Ti odgovara pred Partijom. Izaberi i imenuj koga smatra da e najbolje izvriti zadatak. Otiao sam u tab i odmah napisao naredbu o formiranju odreda, imenujui mu za komandanta Doku Jovania. U stvari, takav odred smo ve imali i oko je ve bio njegov komandant, sada smo ga samo reorganizovali. Po ocjeni OK, kako mi je saopio Rade igi na sastanku, moji teki grijesi svodili su se na oportunizam prema okupatoru i etnicima i na demagogiju prema narodnim masama. Nemam namjeru da se ispovijedam, da izlaem javno svoje smrtne grijehe ni da se posipam pepelom. Ali o tim mojim prokletim grijesima ve je za ovih gotovo 30 godina otkako sam ih poinio toliko reeno i napisano javno i tajno, u objavljenim i neobjavljenim dokumentima, da bi bio red da i sam neto o tom, bar djelimino kaem. Prva moja partijska greka bila je to sam svjesno ili nesvjesno u svom radu i stavovima zaobilazio OKKPH za Liku i taj svoj postupak oportunistiki opravdavao sam sebi izgovorom da sam o svemu redovno obavjetavao Marka Orekovia, lana CK, i to smatrao dovoljnim. Marko je bio neosporno sjajan komunista, radnik, internacionalac, koji je radio u Zagrebu, Beogradu, Madridu, Barceloni i svuda bio odlian komunista i rukovodilac. Meutim, OK KPH za Liku na elu s Jakovom Blaeviem udario je temelje, izgradio organizacije KP na podruju cijele Like, preko

803

Drugo, uviao sam izvjesnu netrpeljivost umjesto da se toj pojavi na odreen nain suprotst mogao sam, iao sam linijom manjeg otpora, li 'prostog razloga, otvoreno priznajem, to sam s uvijek lake mogao opravdati pred Markom neg je lake bilo ubijediti Marka da prihvati moje lanove OKKPH za Liku. Na primjer, bilo m upoznaje dovoljno OK, ni Jakova, o svojim planov na garnizon Talijana i ustaa na Udbini, ali o t Jakova, iako sam mogao i trebao. Razlog je bio cepciji, koju sam apsolutno podravao, za napad iz Drvara bila je bitan faktor, a ja sam bio u faktor prosto brisao ili pribliio nuli... Ili: Mar vijestio o pripremama Krajinika za napad na i naem ueu u tome, a Jakova i OK sam obav momentu, jer sam pretpostavljao da bi Jakov i t tj. traio da se provjeri koliko je to realno. Tr Drvara stavi na raspolaganje samog Slavka Rodic bataljona dobro naoruanih boraca i da doivim ceptu Danka Mitrova, pa da shvatim da Jakov n tator, kako smo ga, da sad otvorno priznam, M sobnim razgovorima nazivali... Eto, spomenuo sam samo te dvije moje par OK u septembru 1941. godine, da ih je znao, up sam onda malo, a danas mnogo uviam da su mi t ostale svoje mnogobrojne partijske i politike i drugi ocjenjuju, a da se jo osvrnem na dogaaje . U drugoj polovici septembra (21. IX) odr konferenciju na Kamenskom. Objektivno reeno, ultat i pregled (lo pregled, loe dat) velikih, Like i njegovih organizacija. Na prvom mjestu organizacija KP na elu s Okrunim komitetom pjeha sjajnog revolucionara Marka Orekovia K svuda stizao i svima uspijevao da pomogne, da p
804

teim momentima. Istina, jo uvijek smo imali iluzije da emo od Boka Raete stvoriti partizanskog komandanta za Liku i Kordun (ideja Markova, \ koju sam potpuno podravao, iako sam Boka nazivao strinom i krke\ ljavom babom). Zatim neki od uesnika konferencije kasnije su postali j etnici. Ali, te i druge slabosti ne umanjuju bitno njen historijski znaaj. Negdje krajem septembra obavijestio mejjtojan Mati da su odgovorni drugovi i? rahg B. krajine izvrili pripreme i odredili dan napada na Biha i pozvao me da doem u Nebljuse, gdje je stigao odgovorni drug iz taba B. krajine. Stojan mi je predstavio druga Danka Mitrova,. lana taba B. krajine, panskog borca. Zbog napada Talijana u pravcu Drvara i Bos. Grahova znao sam da tab Brigade iz Drvara ne moe odvojiti ni jednog borca za napad na Biha, a prema obavjetenjima koja sam imao, na sektoru Krajine: Sanski MostBosanska KrupaBiha nisu postojale u to vrijeme nikakove ozbiljne snage kojima bi se mogao izvriti bilo kakav ozbiljniji napad na Biha. Zbog toga mi se cijela zamisao tog napada na Biha uinila sumnjiva. Moje sumnje poveao je susret s Dankom Mitrovim i njegovo dranje. Sa Stojanom i sa mnom razgovarao je s neke velike visine. Saopio nam je da e krajike snage tako silovito napasti Biha da je nae uee samo simbolino i veliko je pitanje da li emo uspjeti da uestvujemo u borbi, jer e Biha pod udarom krajikih snaga tako brzo pasti. Za sve vrijeme drao je cigaretu nekako udno zalijepljenu na donjoj usni i tako preko cigarete razgovarao s nama. Takvo dranje uinilo mi se ne neozbiljno, nego sasvim sumnjivo. Stoga kad smo ostali sami Danko, Stojan i ja, otro sam prekinuo Dankovo izlaganje, rekao mu da sumnjam u njega da je pijun i zatraio da bezuslovno kae ko je, ko ga je i zato poslao? Stojan je ipak uspio da me smiri i uvjeri da je Danko lan taba Bosanske krajine, a i sam Danko je shvatio posljedicu svoga ponaanja, mahinalno je bacio cigaretu s donje usne i promijenio svoje dranje. Pokuao je da nas mirnim ozbiljnim tonom uvjeri u snage koje je tab B. krajine prebacio i koncentrisao za napad na Biha. Na izriit Stojanov zahtjev prihvatio sam Dankova izlaganja kao tana, ak sam i povjerovao ne Danku, nego Stojanu da se ipak radi o ozbiljnoj akciji. Sutradan u zoru krenuli smo u napad. Stojan, Danko, oko Jovani i ja ili smo zajedno. Dankove jedinice s Ripakog Klanca trebalo je u odreeno vrijeme da daju znak za poetak napada, ali znaka nije bilo. Uzalud smo ekali nekoliko sati, jer se negdje poslije osam sati pokazala sva neozbiljnost tog pothvata. S Ripakog Klanca ula se odjednom snana mitraljeska i puana vatra, i ubrzo poslije toga poela su da gore srpska sela na pravcu Ripaki KlanacVrtoe. Opet sam pomislio da je Mitrov pijun poslat da nas prevari i htio sam da ga ubijem. Stojan je i dalje bio uporan, uvjerio me da ipak sve treba ispitati i naredio Mitrovu da sa svojim pratiocem odmah ide prema podruju na kom su gorjela sela i da nas hitno izvijesti o tom ta se desilo. Zbunjen i deprimiran tekim posljedicama svoga oigledno dobronamjernog, bar danas to vjerujem, ali krajnje nepromiljenog i neozbiljnog poduhvata Danko Mitrov

SOS

Liku i ujedno da poduzmem mjere za mobilizaciju protiv neprijateljske ofanzive iz Bihaa, koja je ofanzive na Drvar i Grahovo. Iznenaen i iznerviran postupkom Danka M jima zahtijevao sam istragu u povodu tog dogaa poslao i pismo tabu u Drvar, odnosno Ljubi B jedino sam dobio odgovor od Marka Krntije. On m Mitrov zaista panski borac, izuzetno hrabar i ni on (Marko) nita ne zna o tome napadu na B Danko sam na svoju ruku bio neto zamislio sluaj ispitati i da e me usmeno obavijestiti kad Za sada mogu rei da je taj napad na Bih bronamjerna ali do neozbiljnosti naivna zamisao Mitrova. Tako prouzrokovan neuspjeh imao je o voj ustanka na pomenutom sektoru. O tome se s na koji u se osvrnuti drugom prilikom. Prema zakljuku vojno-politike konferenc tab u Lapcu imao je da obavlja funkcije tab tab, koji je tada izabran, ne bude formiran i ospo voenje borbom, odnosno vojnim operacijama. R i pismeno odbio da se primi dunosti komandan cijela koncepcija taba morala da se mijenja. Obrazlaui mi usmeno odbijanje dunosti pismo Save Gutee Rapina iz Cerovca kod Bru da &<* J "J*-&" "-" prijatelj - obavijes *"* ga je njegov lini f,**,~.~, Iso igi .-j smijenjen s poloaja sekretara OK KPH za Liku njegov, Isin sin, Rade igi. Tako sam zaista prv negov, sn sn, . odluku o smjenjivanju Jakova Blaevia, koju s svi uvali kao veliku partijsku tajnu. Sav Raetu da je Iso igi njegov stari prijatelj, svoga oca, hrabar i odvaan, ali i spreman da ako mu to bude potrebno i korisno. U tom pis Rade, prema ocjeni njegovog oca Ise, morati li ako mu se ovaj ne ukloni s puta. A poto je R
v T
" M / < .

806

a Stojan Mati lini prijatelj, to obojica, i Raeta i Mati, mogu oekivati da e zajedno s Gojkom biti likvidirani, ako se na vrijeme pametnije ne snau. To je pismo Raeta pokazao Stojanu Maticu i meni poetkom oktobra. Pismo je bilo napisano dosta lijepim rukopisom, i odmah sam primijetio da ga nije pisao Sava Rapin, nego moda Savica Gutea, trgovac ili Iljega Gutea, lan SKOJ-a. U svakom sluaju pokuao sam da uvjerim Raetu da je to neka smiljena provokacija, u ta sam toga momenta ak i vjerovao. Stojan se potpuno sloio sa mnom da je to provokacija, iako je bio neraspoloen prema igicu. Raeta je, po njegovom obiaju, kukaviki plakao i preklinjao nas da to obavjetenje shvatimo kao istinito i ozbiljno. Drugi dan poslije tog razgovora doao je k meni Mile Dautovi i izvijestio me da se sastao sa svojim starim prijateljem Isom igiem, koji da ga je upoznao s onim to je pisano Raeti. Razlika u prepriavanju navedenog pisma bila je u tome to je Iso poslao poruku da se sloim s Radom, da se pomirimo (to je za mene bilo iznenaenje, jer sam vjerovao da sam u dobrim odnosima s Radom), a to da nee biti teko jer da je na mojoj strani Marko Orekovi, koji je glavni komunista za Liku. Na kraju me Mile obavijestio da je navodno Rade igi ve dobio iz Zagreba onaj novac koji je meni bio obean u maju za kupovinu oruja i da e sada Iso igi, Stania Opsenica, Mile Dautovi i Mile Kesi tim novcem kupovati ovce u Lici i prodavati u Dalmaciji preko svojih veza i za nae jedinice nabavljati oruje, municiju, duvan, so i slino. Posao je poeo, i Iso ve kupuje ovce, u to je i on, Mile, uloio ve dio svog novca. Samo, sada je najvanije da se ja sporazumim s Radom . . . Poslao sam do avola Milu Dautovia i njegove planove, ali sam sada posumnjao da ipak neto mora biti . . . Najzad mi je Dautovi napomenuo da su Savetina i Savica Gutea odbili da sarauju s njima u trgovini, jer imaju, izgleda, neke dogovore s Talijanima. Neprijatelj je u postepenom prodiranju prema Lapcu ponovo uao u Kulen Vakuf. Talijani su uli u Drvar, Grahovo i Srb i tako zaposjeli svoju okupacionu zonu. Dobio sam vijest da komandant taba Brigade _Ljubo Babi dolazi u Martin Brod i eli da se sa mnom sastane. Razgovoru u Martin Brodu pored Ljube Babica bio je prisutan Kota (mislim da je bio Kota Nad) i jo jedan ijeg se imena ne sjeam. Upravo tada je, poslije uspjenih akcija na sektoru K. Vakuf Vrtoe, stigao u Martin Brod oko Jovani sa svojim odredom i, ini mi se, poao sa mnom na taj sastanak. Poslije kratkih obavjetenja o situaciji, koja nam je inae bila poznata i vrlo nepovoljna za nas, Ljuba je rekao da nam vise frontalna borba ne odgovara i da^sada prelazimo riatipici^ koji se ubacuju iza lea neprijate!ju7vrse lzlien^3ne~ua'are" i diverzije, a izbjegavaju frontalnu borbu. Predloio mi je da i mi u Lici formiramo takve jedinice i preemo na takav oblik akcije. Nisam ulazio u opu ocjenu daljnjeg razvoja, ali se nisam sloio s ocjenom trenutne situacije na sektoru Lapac K. Vakuf Biha. Izloio sam svoju ocjenu i stav: prema obavjetenjima koje imam poslije neuspjeha domobranske ofanzive 17. do
807

,.Jm ,

domobranske ofanzive sada ustae postaju udarna miljenje ve proireno u naim selima i meu bor i talijanski agenti meu srpskim stanovnitvom i te Pavelieve snage toliko jake da je svaki na jedini spas za srpski narod da se stavi pod zatitu U takvim uslovima ko slomi snagu te ustake teak, moda smrtni udarac Pavelievoj NDH i, konano pridobiti simpatije Srba na tom sektoru. Z jem, potpuno na svoju ruku i odgovornost, bez s i s OK, a vjerujem da e se i oni sloiti, odluio da jo budu htjele da sluaju moje nareenjeu ovoj si s ustakim snagama, borbu na ivot i-jmrt,jjDo_rro bio i protiv moje ocjeneTpronv~o3Iuke, insistirajuT jim zakljucima. Ali sam i ja ostao uporno pri svom mirno svaku rije naeg razgovora, na kraju je re me pusti da pokuam ostvariti svoju zamisao. Po mi je dao za partijsku vezu u bosanskom dijelu M Ijia, i mi smo se razili sloni samo u tome da s shvatanju. To je bilo ozbiljno razmimoilaenje o je naoj inae vrlo uspjenoj saradnji. Kad sam se s tog sastanka vratio u D. Lapac neprijatno iznenaenje. Raeta je otiao prema U moliti Talijane da zatite srpski narod Lapca i Stojan Mati mi je utei pruio svoju pismenu o mandanta i pismo koje mu je lino uputio Rade Radin rukopis i Stojan i ja i nije bilo sumnje da igi je u pismu optuivao Stojana i mene da sm izdajnici, gori od Raete jer on bar otvoreno kae okupatora, a nas dvojica da smo direktni izdajn apeluje na Stojana da bar on kao profesionalni v cionalnu dunost i odmah napadne talijanske o pisano u ime OK, nego Rade toboe u svoje lin primio kao stav OK KPH za Liku, iji je Rade s KP. Rekao je da je to pismo sramna uvreda od j poetka borbu posmatra kao i Pajica Omikus i
-i IT T-I-TT i.liiliill , - l i - i-ir r1---- T ' . - i -|JiT--irn--rjif-t1-|TTT l | j r l ilfll'IVT"--;"

- ...J---

808

Raete, jer on, Raeta, bar priznaje da je kukavica. Zahtjev da ovog momenta, u ovoj situaciji, kad nam jedan dio boraca poslije sloma Drvara i pred ustakom hordom u K. Vakufu otkazuje ak i borbu protiv ustaa,, odmah napadnemo talijanske okupatore obian je idiotizam ... Pokuao sam da ubijedim Stojana da povue ostavku bar dok ne zavrimo neposrednu akciju protiv ustaa, ali je on bio uporan. Zahtijevao je da njegovu ostavku u originalu i prijepis Radinog pisma odmah poaljem Marku Orekoviu, a da e on od sada izvravati moja nareenja samo kao obian borac. Na kraju iskoristio sam to njegovo obeanje da e izvravati sva moja nareenja i rekao mu: Nareujem ti da vri dunost komandanta sve dok bude trajala borba s ovom formacijom ustaa koja se nalazi u K. Vakufu, a odmah u napisati pismo Marku i poslati mu tvoju ostavku i prijepis Radinog pisma. Izjavio je da pristaje, ali da on odredi kurira koji e odnijeti pismo, to smo i uinili. Posljednjih dana septembra, prije nego su ustae ponovno zauzele K.. Vakuf, stigao je u na tab u D. Lapac Slavko Rodi, koga nam je, od sve ranije obeane pomoi za akcije kod Udbine l Bihaa, stavio na raspolaganje tab Brigade iz Drvara. To je bilo sve od obeanog bataljona dobro naoruanih boraca, ali sam se toj pomoi ipak jako obradovao. Nama je trebalo da imamo jednog Bosanca koji, razumije se, ne bi bio Danko Mitrov. Trebalo je da to bude Srbin, komunista, kome bismomogli povjeriti organizaciju i akcije na sektoru K. VakufVrtoeBiha. Slavko je u svakom pogledu odgovarao upravo toj dunosti. Mlad i lijep, uvijek dotjeran kao da ide na svadbu, energian, ali i odmjeren. O njemu sam neto i ranije bio obavijeten, jer je pripadao omladinskoj grupi u srednjotehnikoj koli u Beogradu. Stojan se odmah sloio, i mi smo Slavka Rodica imenovali komandantom sektora K. VakufVrtoeBiha, i to dijela sektora na desnoj obali Une. Detaljno smo ga upoznali s naim radom i vojno-politikim prilikama, a Stojan mu je dao podrobna uputstva o poloajima i o seljacima na koje se moe osloniti, pa je ak otiao s njim da ga upozna i dovede u vezu s njima. Slavko je svoj zadatak izvanredno dobro izvrio. Prema ocjeni Stojana Matica i oke Jovania bilo je izgleda da razbijemo ustaku ofanzivu, ali su smatrali da za tu akciju moramo angaovati sve raspoloive snage koje imamo na slobodnom podruju Like i koje bi se mogle odvojiti s ostalih sektora, gdje su, i pored talijanskog zaposjedanja njihove okupacione zone, nae jedinice u stvari pod orujem uvale svoja sela, naroito ona kod kojih je bila poveana opasnost od ustakih j pokolja. Zbog toga sam uputio naredbu taba svim naim jedinicama na osloboenom podruju Like da izdvoje snage koje najvie mogu i da ih upute na sektor D. LapacKulen Vakuf. Pored naredbe poslali smo i poseban proglas, apel borcima i narodu u kome smo pozivali na borbu za slom ustake ofanzive na Lapac. Jo ni danas ne bih se usudio da kaem koji su sve razlozi bili, ali odziv je van sela opine D. Lapac, koja su bila van nove okupacione zone, koju su zaposjeli talijanski okupatori, bio masovan samo s podruja opine Srb, dakle sreza D. Lapac, dok je s osta809

iako su stigli dosta kasno, ali ipak na vrijeme... Znam ima ivih drugova, onda lanova KP, koji su lino naredbu i apele, pa neka oni sada objasne zato s ondanjoj informaciji i mojoj ocjeni na podruju K loe stanje da sam i poziv poslao u posljednjem mom naenje oni su se u posljednjem momentu odazvali pre Brojno nadmone i neuporedivo bolje naoruan da probiju na front i uu u Borievac, odakle su iz top tada ve naputen, jer su nae jedinice bile na polo Nismo uope imali namjeru da samo mjesto branimo Doko su smatrali da je bolje pustiti ih u D. Lapac u D. Lapac i tu ih unitavati. Brbljivi Boko Raeta ovd iz krajnjeg straha, panike, izgleda uinio veliku uslug gledno da bi se s njim naalio, obavijestio da sam ja p Jovani teko ranjen, a za Stojana se ne zna. On je s L gdje su bile ve neke talijanske jedinice na granici tre napisa'o oajniki apel talijanskoj komandi na Udbini u da je na otpor konano slomljen, da su ustae ve u komandu da okupiraju Lapac i zatite srpski narod o Izgleda da su i ustae iz Borievca poslale slian izvj janske jedinice, na nae veliko iznenaenje, hitno povuk Donjem Lapcu, Doljanima i Dobroselu i otile prema Vijest o tom povlaenju talijanskih jedinica prenijela nom, a ustake jedinice te noi su uz muziku, pjesmu konanu pobjedu i spremale se valjda da sutradan svea Stojan, oko i ja, ini mi se da su bili i Duan Sijan, sastali smo se uvee na Prisjeci izmeu Dobrosel smo utvrdili jainu i raspored naih snaga kojima ra jainu i poloaj ustaa u Borievcu i K. Vakufu, utvrd i odmah krenuli svaki na svoj zadatak, s tim da u napad na ustae u Borievcu, a zatim nastavimo s ko Bili smo sigurni da su borci s kojima smo se spre spremni da se bore na ivot i smrt, jer su svi znali d ustake zloince, koji e, ako pobijede, ubijati i un naiu. Jutarnja magla je donekle omela izvrenje z veselog ulaska u D. Lapac ustae su bile prisiljene da

810

i silom probijaju prema D. Lapcu, gdje ih je ekala smrt. Iznenadnim odlaskom Talijana sa svih poloaja prema teritoriji opine D. Lapac prilaz naim poloajima bio je slobodan iz svih pravaca pokrenuo je borce sa podruja srezova Graaca, Udbine i Korenice koji su nam pristizali u pomo. U tom krvavom obraunu gvi^smo unaprijed znali da nema i ne moe biti zarobljenika ni na. jednoT strani. Svako je bio spreman prije da i uEije~eEie~ne^o da dozvoli da bude zarobljen. Kad smo udarnu glavninu ustaa satjerali u samo mjesto Donji Lapac i opkolili sa svih strana, mogli smo, vodei s njima borbu na ivot i smrt, posmatrati udan prizor. Preko livada i njiva kretale su se na stotine ena, djece i starijih ljudi iz okolnih srpskih sela i iz sela Bosanske krajine, odakle je velik broj srpskog stanovnitva pred ustaama bio pobjegao u Liku, stalno se kreui izmeu okolne ume i naih borbenih poloaja. Narod nam je donio hranu, vodu, posmatrali su neposredno nau borbu i, za udo, nitko se nije obazirao na opasnost od puanih i mitraljeskih metaka i od topovskih i minobacakih granata kojima su opkoljene ustae obasipale okolinu Lapca branei svoje glave i pokuavajui da probiju na obru. Doli su da nam pomognu, pa ako budu morali, da s nama i izginu, jer niko nije mislio da poslije pobjede ustaa ima izgleda da ostane iv. Tako je na svakog naeg borca pod orujem oko Lapca bilo preko 10, pa moda i 20 neboraca, onih koji su doli da pomognu, iako nisu znali kako, ili da zajedno s nama izginu. To kretanje naroda ustae su sigurno posmatrale iz opkoljenog Lapca. To je sigurno nau pobjedu pretvorilo doslovno u narodnu pobjedu i u vojnom, ratnom smislu. Ustae su morale cijeniti da su snage koje ih opkoljavaju bar deset puta jae nego to su stvarno bile. j Poto su jednu no proveli u opkoljenom D. Lapcu, ustae su slijedeeg dana u samu zoru, suprotno naem oekivanju, uspjele da probiju 5 na obru i da krenu prema Bihau, otkuda su i pole, ali sada u suprotjnom pravcu. I tako se ta druga Pavelieva ofanziva na osloboeni D. l Lapac zavrila novim njegovim porazom. Meni se tada uinilo da je to i 'posljednja ofanziva koju e Paveli i NDH pokuati, bar po formi, da samostalno organizuje. Cijela teritorija takozvane NDH time je postala nekako i formalno okupaciona zona talijanskih i njemakih okupatora. Ve tada sam smatrao da smo dobili bitku ne samo protiv ustaa nego i protiv talijanskih okupatora. Jo prije pobjede u D. Lapcu smatrao sam i tvrdio da e onaj ko zatiti srpski narod tih sela, a time i cijele Like i tog dijela Krajine, od ustaa, dobiti takav utjecaj na nj koji niko j nee moi izmijeniti u toku cijelog rata. Ako mi, a ne talijanski okupator, pruimo srpskom stanovnitvu tog dijela Like i B. krajine zatitu od ustakog pokolja, prijelaz na borbu protiv talijanskog okupatora bie stvar samo pregrupisavanja naih snaga, politike pripreme i vojne, oruane taktike. Jer, politiki je u osnovi narod pridobijen, njemu je postalo jasno da ustae kolju i mogu klati samo zato to ih okupator na to podstie i to im okupator prua zatitu dok izvravaju njegov zadatak zvjerski pokolj naroda. Sluajna, po mom miljenju, taktika greka talijanskih okupatora, kojoj je moda doprinio i strah Boka Raete, da su hitno povukli svoje jedinice s poloaja prema podruju opine D. Lapac im su primili

811

jedinica da bi osigurao pobjedu ustaa i, po mom m nom grekom, to je sluajno nasjeo pogrenom o agenata meu srpskim stanovnitvom i od ustaa, povukao svoje jedinice prije nego to je bitka za D Okupator je vjerovao da su komunisti i njihov tab teni i povukao se da njegovi sopstveni vojnici ne bi b koje bi ustae izvrile nad pobijeenim srpskim sta logici svoje okupatorske uloge okupatori su mora katastrofalan poraz ustake ofanzive na D. Lapac, i ustae i da od sada praktino cijelu Nezavisnu D tiraju i formalno kao svoju sopstvenu okupacionu ui u D. Lapac, gdje su njihove sluge ustae bi U toj bici za D. Lapac okupator ili njegovi ag svoju ruku uinili su jo jednu greku. Kad smo ust u D. Lapcu, konstatovali smo da meu nama nema dobro naoruanih boraca pod komandom komandi ara s Brotinje. Jo kad smo pravili raspored napada koje su se nalazile u Borievcu, mi smo toj grupi bo Nikole Dre svjesno povjerili relativno najmanje va tino najlaki: da iz pravca Bubnja izvre napad i odstupnicu prema K. Vakufu, odnosno da onemogu pomo iz Kulen Vakufa. Meutim, talijanski agen sa Pajicom Omikusom, preko noi je napustio svo se u Brotinju. Ali, mi smo ipak imali sreu: sjajn bosanskih sela Begluci i Cvjetni stigli su na vrijeme jativi izvrili zadatak koji je trebalo da izvri Dra Ta izdaja Nikole Dre je bila najtei udarac okup redova srpskog stanovnitva pomenutog kraja, jer u kritinom momentu vidio njihovu izdaju ... Kad je bitka bila zavrena, drugi ili trei dan malo ali prijatno iznenaenje. Iz sjeverne Dalmacije boraca, Srba, istina svega jedna desetina, koji su do u borbi protiv ustakih zloinaca. Njih je predvodio Bjedov iz Mokrog Polja. I njima i nama bilo je a Njihov put i doivljaji od Mokrog Polja do Boriev na raspolaganje naem tabu, bili su najbolja slika z

&\2

menu. Od samog polaska morali su se sakrivati od talijanskih, ustakih i domobranskih straa, ali jo vie su im tekoa zadavali talijanski agenti medu Srbima. Svuda su ih sretali, ubjeivali ih da je tab u Lapcu ve uniten, da su komandant i politkomesar ubijeni, da je svaki otpor uguen i da nema nikakvog smisla ni svrhe da idu prema Lapcu. Oni su bili uporni i odluili se da stignu do D. Lapca da bar vide zgarita kua i grobove poginulih boraca, da uju gdje su i kako izginuli lanovi ustanikog taba. Tek su na podruju Velike Popine uli da se borbe kod D. Lapca vode, ali da ustae napreduju. A kad su doli na teritoriju opine Srb, saznali su za nau pobjedu u D. Lapcu, da su lanovi taba svi ivi i da o slomu ustanka nema ni govora. Naprotiv, svuda su naili na oduevljenje i spremnost za daljnju borbu protiv pravog neprijatelja stranog okupatora, poto su domai izdajnici ustae potueni. U ime naroda, boraca i naeg taba zahvalili smo toj prvoj grupi boraca iz Dalmacije, koji su uprkos svim tekoama, zabranama i nagovaranjima po svojoj sopstvenoj inicijativi doli s orujem da se bore za slobodu. Bez obzira na to koliko smo bili u pravu, ali mi smo tim naim drugovima iz Dalmacije objasnili da smatramo da je bitka s ustaama i NDH zavrena, da je sada okupator jedini neprijatelj, a ustae samo njegovi sporedni pomagai. Zbog toga smo im predloili da se odmah vrate u Dalmaciju, da vre pripreme za borbu protiv okupatora. Posebno smo ih upoznali s ponaanjem talijanskih okupatora u toku posljednjih dana, jer je bilo od presudnog znaaja za srpsko stanovnitvo u Lici, a posebno u sjevernoj Dalmaciji, da shvati pravu ulogu talijanskih okupatora, a posebno da shvati da su zloini ustaa bili samo izvrenje naredbe i zahtjeva okupatora i da ustae bez neposredne njihove zatite ne bi imale ni snage ni smjelosti da izvre zloine. Oduevljenje s kojim su narod i borci doekali iako zakanjelu pomo drugova grupe Srba iz Dalmacije, najbolje pokazuje kakav bi ogroman politiki uspjeh KPH bio da su Hrvati, komunisti s podruja ibenika i Splita, stigli poetkom oktobra 1941. godine da sa srpskim borcima tog kraja brane ivote srpskog naroda Like i B. krajine od ustakih zloinaca. To je utoliko vei propust kad se zna da su bataljoni boraca Hrvata irom Dalmacije s orujem u ruci od prvog dana naeg ustanka bili spremni da nam dou u pomo. Poslije te mnogo vie politike nego vojne pobjede ne samo nad ustaama nego, po ondanjoj i dananjoj mojoj ocjeni, i nad okupatorom, a posebno nad okupatorovim agentima meu srpskim stanovnitvom tog kraja, pred nama je bio problem pregrupisanja ustanikih snaga, reorganizacija vojnih jedinica i pozadinske vlasti, ozbiljan i sloen politiki rad da bi se iskoristili postignuti uspjesi za prijelaz na direktnu borbu protiv glavnog neprijatelja stranog zavojevaa ... Na kraju, po sebi se razumije da su ovo samo moja sjeanja, subjektivna vienja i ocjene dogaaja. Ona mogu biti jednostrana, pa i pogrena, i samim tim mogu posluiti samo kao graa za historiju i nita vie. Osim toga, neka mjesta su nejasna i nepotpuna, ali to u, nadam se, objasniti i dopuniti drugom prilikom.
813