Politika okolia

1. Pojam ekologije potjee od dvije starogrke rijei: oikos kua, okunica; logos znanost. 2. Otac ekologije je prof. Dr. Ernest Heackl. 3. Planetarna ekologija je znanost koja se bavi izuavanjem atmosfere omotaa i primarne zatite ivota na zemlji. 4. Biocenoza je zajednica svih ivih bia. 5. Biotop je okolina ili podruje koje nastanjuje odreena bioceroza. 6. Biom je zajednica nekoliko eko sustava. 7. Biosfera obuhvaa sve djelove atmosfere, sve djelove hidrosfere i sve djelove litosfere. 8. Zato je ekologija multiznanstvena disciplina? Zato to se bavi s vie podruja razliitih znanosti ( sve vezano za ivu i neivu prirodu). 9. Ekologija prouava: mehanika, fizika, kemijska, organska, drutvena, psihika i druga kretanja. 10. Koje procese prouava ekologija? Za ekologiju su od temeljnog znaenja procesi koji se odigravaju u promatranom, eko sustavu, pri emu je od tameljnog znaenja biocenoza u danom biotopu. 11. S obzirom na ekosustave moemo govoriti o: ekologija jezera, mora. 12. etiri primarna prirodna procesa su: fotosinteza, eutrofija, disimilacija, reprodukcija. 13. Napad iznutra na eko sustav je djelovanje ovjeka, bolesti i bioloka neravnotea. 14. Napad izvana na eko sustav je klimatske pojave, kozmike pojave, geoloke pojave. 15. 1883. je poznata po erupciji vulkana (35000 rtava). 16. Pod klimatskim promjenama podrazumijeva se globalno zahlaenje, globalno zagrijavanje. 17. Milutin Milankovi je matematiar i klimatolog. 18. Navedi utjecaj bolesti i tetnika na eko sustav? Mogu ugroziti postojei eko sustav (npr. zaraza, gljivice.Masovna pojava tetnika (jelenjak, gusjeniar, bube) ozbiljno ugroavaju eko sustav kao i grinje, puevi, glodavci. No nisu samo biljke ugroene, primjeri ivotinja pela (akutne virusne paralize). Znanosti koje se ovim bave su: fitopatologia i veterina. 19. Prirodu ugroava: rat, unitavanje prirodnih resursa, demografski prirast, otpad. 20. GEO (1,2,3) je rezultat rada UNESC a. 21. GEO 3 daje za poetak treeg milenija: tridesetgodinju povijest, sadanje stanje i mogunost varijante u slijedeih 30 godina u odnosu na djelovanje ovjeka i njegove vrste na sve osnovne eko sustave planeta Zemlje. 22. Prema GEO izvjetajima postoje dva osnovna razloga katastrofalnog iskoritavanja resursa i ugroavanja ekolokih sustava a to su: nesrazmjer proizvodnje i raspodjele dobara i usluga i veliki debalans izmeu socijalnog razvoja i racionalnog odnosa prema prirodnom blagu. 23. Pod unitavanjem zemljita podrazumijeva se: nacionalno i nestruno koritenje svih oblika eko sustava kod njihovog pretvaranja u agrokulturne povrine. 24. ume mango u tropskim i suptropskim oblatima u zadnjih trideset godina su smanjene za30%. 25. Kisele kie su padaline koje u sebi sadre jako tetne sumporne, ugljine i duine spojeve kao i organske spojeve s esticama otrovnih i tekih metala. 26. Uzroci nastanka kiselih kia su: ljudski i prirodni. 27. Direktni uzroci nestanka vrsta su: primitivizam i vjerovanja.

28. Indirektni uzroci nestanka vrsta su: unitenje uma, zagaivanje mora, rast poljoprivrede, zagaivanje atmosfere. 29. Ukupna koliina vode na Zemlji iznosi 1,4 milijarde kubnih metara. 30. Najugroeniji pojas planete je priobalni pojas. 31. Smog je kombinacija raznih tetnih plinova i otrovnih estica u zraku, manifestira se kao vrsta magle iznad gradova. 32. Pod ozonskom rupom smatra se stanjivanje i unitavanje dijela ozonskog omotaa u stratosferi zemlje. 33. Prema porijeklu otpada se dijeli na rudarski, industrijski. 34. Prema potencijalnoj opasnosti otpad se dijeli na: eksplozivni, toksiki, radioaktivni. 35. Ekoloke katastrofe (samo neke) su Bapal (Indija), Baja Mare (Rumunjska). 36. Robert Malthus je ekonomist koji je izuavao nekontrolirani rast stanovnitva. 37. Najbolji pokazatelj nekontroliranog rasta stanovnitva je porast broja stranovnika grada. 38. Osnovni razlozi demografske eksplozije u svijetu su: tradicija, neznanje i odsustvo obrazovanja, svjesna populacijska politika. 39. U GEO 3 su ponuena 4 scenarija, a to su: trita prije svega, politika prije svega, sigurnost i odrivost. 40. Individualna zatita prirode i okolia je rezultat osjeaja, kulture, potrebe i stvarnog djelovanja na okoli svakog pojedinca na Zemlji. 41. Danas se kao najljepe himna prirode navodi poglavice Seattle. 42. NVO se prvi put javljaju poetkom 20. stoljea. 43. Najpoznatija svjetska organizacija za zatitu okolia je Zeleni mir (Greenpeace). 44. Najpoznatije akcije NVO: Zeleni mir zatita ugroenih vrsta, ograniavanje atomskih proba. 45. Zato je 1972. godina znaajna za zatitu okolia? Prva konferencija o stanju okolia u Stokholmu. 46. Prva svjetska konferencija o klimi odrana je 1979. u Kyoto. 47. Beka konvencija o zatiti ozonskog sloja je bila 1985. godine. 48. Konferencija u Rio de Jeneiru je odrana 1992. godine. 49. Temeljni dokument konferenije u Rio de Jeneiru su: Deklaracija o okoliu i razvoju, Agenda 21, Deklaracija o umama, Konvencija o zatiti klime, Konvencija o zatiti biolokih razliitosti. 50. Agenda 21 je akcijski program konferencije UN a u Rio de Jeneiru 1992. godine. 51. Konferencija Un odrana 1997. u Kyotu bila je posveena klimatskim promjenama na planeti Zemlji, prvenstveno pojavi najopasnijeg efekta efekta staklenika. 52. Konferencija u Johannesburgu u JAR 2002. bila je posveena odrivom razvoju. 53. Prema sporazumu u Kyotu treba smanjiti emisiju staklenikih plinova do 2008. odnosno do 2012. 54. Prva svjetska konferencija o okoliu odrana je pod motom Samo jedna Zemlja. 55. Pojam okolia definirao je Jakov von Uexkall (?provjerite prezime?) 56. Ciljevi uvoenja normi upravljanjem okolia su: primjena svih zakonskih sredstava kada se radi o zatiti ekosustava i prirode u cjelini. 57. Primjenjena ekologija se dijeli na: labaratorijsku (zatita prirode) i terensku (zatita okolia) 1. Ciljevi uvoenja normi upravljanjem okoliem su potpunija zatita ekosustava, optimalno upravljanje resursima, izgradnja kulture odnosa i ponaanja prema okoliu. 2. Osnova za izgradnju sustava upravljanja okoliem je norma iso 4001 , a za njegovo poboljanje i usavravanje je norma iso 14004 .

3. Primijenjena ekologija se dijeli na: zatitu prirode i zatitu okolia.

1. Ekologist je zaljubljenik u prirodu. 2. Moderna ekologija prouava meuzavisnost i zakonitosti koje vladaju izmeu neive prirode ( abiotski imbenici) i meuodnosa ivih bia ( biotski imbenici). 60. itava ovjekova aktivnost na svoju okolinu oznaava utjecaj ekolokih imbenika koji se oznaavaju kao antropogeni. 1. . 2. 61.Najuobiajna podjela ekologije je na : ekologiju jedinke ( autoekologija, idioekologija i ekofiziologija) ekologija vrste ( demekologija ili poulacijska ekologija) ekologija ivotne zajednice ( sinekologija, biogeocenologija, ekologija ekosustava) krajobrazna ekologija ( geoekologija) globalna ekologija ( planetarna ekologija ili holkologija)

1. Globalni okoli se definira kao planetarni prostor u kojem se zbivaju utjecaji izmeu prirode i stanovnitva, kao cjelokupnost svih njihovih meusobnih prostornovremenskih utjecaja i ovisnosti.

1. Zatita prirode strukovno je podruje kojemu je zadaa ouvanje rijetkih i ugroenih biljnih i ivotinjskih vrsta, rijetkih i ugroenih ivotnih zajednica i njihovih stanita ( biotopa), preostalih prirodnih ekosustava, njega krajobraznih prostora koji se odlikuju posebnom ljepotom, biodiverzitetom, opim gospodarskim i rekreativnim znaenjem ili koje su po svom prostranstvu, grai i funkciji od ope vanosti za ouvanje biosfere.