Plan razvoja ekolokog i ruralnog turizma

Podruje otoka Visa

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mrea UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje drava sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se graanima omoguilo da izgrade bolji ivot. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaa razvojne inicijative kao to su: lokalni razvoj i jaanje institucionalnih kapaciteta, zatita okolia i racionalno koritenje energije, podrka najranjivijim skupinama u drutvu, ukljuivanje privatnog sektora u proces razvoja te jaanje hrvatskog pravosua i sigurnosti graana. Globalni fond za okoli (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zatite okolia.

Horwath i Horwath Consulting Zagreb

Autorski tim: dr. sc. Miro Dragievi (voditelj), mr. sc. Sandra Lisjak, Miroslav Villi, Zoran Kasum, mr. sc. Branko Bogunovi, Stjepko Devi

Projekt COAST
Ouvanje i odrivo koritenje bioloke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem odrivog razvitka obalnog podruja

Plan razvoja ekolokog i ruralnog turizma

Podruje otoka Visa

Lipanj 2009. godine

Sadraj
Summary ........................................................................................................................................ 7 Saetak.......................................................................................................................................... 17 1. 2. Uvod....................................................................................................................................... 27 Zadaci i procedure ............................................................................................................... 29 2.1 Zadaci .............................................................................................................................. 29 2.2 Procedure......................................................................................................................... 31 3. Kontekst projekta................................................................................................................. 35 3.1. Podru je obuhvata projekta............................................................................................. 35 3.2. Otok Vis u irem kontekstu regije................................................................................... 36 4. Situacijska analiza................................................................................................................ 37 4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja...................................................................................... 37 4.2 Socio - ekonomski faktori ............................................................................................... 39
4.2.1 Stanovnitvo i naseljenost..................................................................................................39 4.2.2 Ekonomski faktori .............................................................................................................43

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja .................................................................... 44

4.3.1 Analiza prostornih planova................................................................................................44 4.3.1.1 Planirana namjena povrina............................................................................45 4.3.1.2 Infrastruktura ...................................................................................................50 4.3.1.3 Zati ena prirodna i kulturna batina ............................................................53

4.4 Turizam ........................................................................................................................... 57

4.4.1 Razvojni operativni plan upanije .....................................................................................57 4.4.2 Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske upanije..............................................59 4.4.3 Grad Komia......................................................................................................................60 4.4.4 Grad Vis.............................................................................................................................63 4.4.5 Otok Vis.............................................................................................................................66 4.4.6 Zaklju ak ...........................................................................................................................67

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoli............................................................................ 67

4.5.1 Socio ekonomski utjecaji ...................................................................................................67 4.5.2 Utjecaji turizma na prirodni okoli i bioloku raznolikost................................................68

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa ................................. 70 4.7 Strateki okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrke za razvoj ruralnog / eko turizma ..................................................................................................... 77 1

5. 6.

Evaluacija klju nih interesnih subjekata ...........................................................................83 Analiza konkurenata ............................................................................................................86 6.1 Kriteriji izbora konkurenata.............................................................................................86 6.2 Op i podaci......................................................................................................................86 6.3 Gospodarstvo ...................................................................................................................90 6.4 Turizam............................................................................................................................91 7.5. Zaklju ak .........................................................................................................................94

7. 8.

Analiza globalnih trendova u turizmu ................................................................................96 SWOT analiza .......................................................................................................................98 8.1. Pristup ..............................................................................................................................98 8.2. Ukupni rezultati ...............................................................................................................99 8.3 Zaklju ak ........................................................................................................................100

9.

Klju ne strateke prednosti i klju ne strateke barijere turisti kog razvoja ...............102 9.1. Inicijalna pozicija...........................................................................................................102 9.2. Klju ne strateke prednosti destinacije Vis ...................................................................102 9.3. Klju ne strateke barijere destinacije Vis......................................................................103

10. Analiza oglednih primjera u praksi ..................................................................................104 11. Strateki kontekst ...............................................................................................................107 12. Vizija i pozicioniranje.........................................................................................................110 12.1Vizija..............................................................................................................................110 12.2Klju ne fascinacije.........................................................................................................111 12.3Pozicioniranje ................................................................................................................112 13. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi ..............................................................114 13.1Iskustveno strukturiranje ...............................................................................................114 13.2Turisti ki proizvodi .......................................................................................................115 14. Evaluacija opsega rasta smjetajnih kapaciteta ..............................................................120 15. Konkurentnost i investicije ................................................................................................123 15.1Projekti konkurentnosti..................................................................................................124 15.2Projekti smjetajnih kapaciteta ......................................................................................137 15.3Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija..................................................148 15.4Projekti edukacije i upravljanja .....................................................................................167 16. Marketing plan....................................................................................................................171 16.1Konkurentske strategije marketinga ..............................................................................171 2

16.1.1Ciljevi ..............................................................................................................................171 16.1.2Konkurentske strategije marketinga ................................................................................172

16.2Strategije izgradnje imida i pozicioniranja.................................................................. 173

16.2.1Korporativni identitet.......................................................................................................173 16.2.2Pozicioniranje ..................................................................................................................175 Glavne koristi i vrste turisti kog doivljaja ....................................................................176 Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije ...................176

16.3Strategije marketing miksa............................................................................................ 179

16.3.1Strategija proizvoda .........................................................................................................179 16.3.2Strategija komercijalizacije..............................................................................................181 16.3.3Strategija komunikacije ...................................................................................................182 16.3.4Trina strategija..............................................................................................................184

17. Investicijska strategija ....................................................................................................... 185 17.1Pristup ........................................................................................................................... 185 17.2Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma ......................................... 186 17.3Sadanja praksa poticaja u Hrvatskoj............................................................................ 190 17.4Ukupni pregled investicijskih projekata........................................................................ 192 18. Zaklju ne napomene .......................................................................................................... 194 19. Provedbeni plan.................................................................................................................. 196 20. Popis koritenih izvora....................................................................................................... 201 21. Sadraj priloga ................................................................................................................... 203

Tablice
Tablica 41: Kretanje broja stanovnika ........................................................................................ 39 Tablica 42: Stanovnitvo osnovni podaci ................................................................................ 40 Tablica 43: Stanovnici starosna struktura ................................................................................ 40 Tablica 44: Ku anstva................................................................................................................. 41 Tablica 45: Planirani broj stanovnika ......................................................................................... 41 Tablica 46: U e e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova .............................................. 43 Tablica 47: Temeljna namjena povrina ..................................................................................... 45 Tablica 49: Planirani turisti ki kapaciteti Grad Komia.......................................................... 47 Tablica 48: Planirane turisti ke zone............................................................................................ 1 Tablica 410: Planirani turisti ki kapaciteti Grad Vis............................................................... 48 Tablica 411: Komia turisti ka ponuda ................................................................................... 61 Tablica 412: Komia trend dolazaka i no enja........................................................................ 62 Tablica 413: Vis turisti ka ponuda .......................................................................................... 64 Tablica 414: Vis trend dolazaka i no enja............................................................................... 65 Tablica 415: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije....................................................... 72 Tablica 416: Potencijalne atrakcije/inicijative............................................................................ 73 Tablica 417. Potencijalni projekti/inicijative smjetajnih kapaciteta ......................................... 74 Tablica 61: Analiza konkurenata op i podaci.......................................................................... 86 Tablica 62: Analiza konkurenata otok Rab.............................................................................. 87 Tablica 63: Analiza konkurenata otok Loinj.......................................................................... 88 Tablica 64: Analiza konkurenata otok Mljet ........................................................................... 89 Tablica 65: Analiza konkurenata otok Lastovo ....................................................................... 89 Tablica 66: Godinji prihod ........................................................................................................ 90 Tablica 67: Prihod po stanovniku ............................................................................................... 90 Tablica 68: Prihod od turizma..................................................................................................... 91 Tablica 69: Turisti ki kapaciteti 2007. ....................................................................................... 91 Tablica 610: Turisti ka no enja 2007......................................................................................... 92 Tablica 611: Prihod po no enju 2007. ........................................................................................ 92

Tablica 612: Godinji prihod po krevetu..................................................................................... 93 Tablica 81: Rezultati SWOT analize........................................................................................... 99 Tablica 141: Scenariji rasta ....................................................................................................... 121 Tablica 151: Potencijalni / planirani projekti i inicijative......................................................... 123 Tablica 152: Potencijalni projekti/inicijative smjetaja ............................................................ 124 Tablica 153: Klju ni projekti konkurentnosti ........................................................................... 127 Tablica 154: Klju ni projekti smjetajnih kapaciteta ................................................................ 138 Tablica 155: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija............................................. 149 Tablica 156: Klju ni projekti edukacije i upravljanja ............................................................... 167 Tablica 171: Vrste subvencija u turizmu................................................................................... 188 Tablica 172: Pregled investicija ................................................................................................ 192

Slike
Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu.......................................................................................... 96 Slika 8-1: Poligon strategija ........................................................................................................ 101 Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana) ........................................................................................ 110 Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)............................................................ 111 Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti .......................................................................................... 125 Slika 17-1: Opcije investicijske politike ..................................................................................... 186

Kartogrami
Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta .................................................................... 28 Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komia...................................................................................... 35 Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije .................................................................... 36 Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije............................................. 36 Kartogram 4-1: Otok Vis - Situacija ............................................................................................. 37 Kartogram 4-2: Pokrov zemljita .................................................................................................. 38 Kartogram 4-3: Temeljna namjena povrina................................................................................. 45 Kartogram 4-4: Namjena povrina postoje a i planirana izgradnja ........................................... 46 Kartogram 4-5: Zati ena prirodna batina ................................................................................... 54 Kartogram 4-6: Kulturna batina................................................................................................... 54 5

Kartogram 4-7: Zatita okolia jugoisto na obala Visa............................................................. 70 Kartogram 4-8: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije.................................................... 73 Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative........................................................................... 74 Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smjetajnih kapaciteta..................................... 75 Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj ........................................................ 78 Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa ...................... 114 Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smjetajnih kapaciteta...................................................... 148 Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija.... 165 Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture - Panoramska cesta ........................ 166

Summary
Development plan for eco / rural tourism of the island Vis that is presented here is a pragmatic and a conceptual frame for the efficient development and management of the development process for this type of tourism. Following the standard international procedure of regional and destination planning in tourism, Horwath HTL provided an objective frame for the development potential of this area, and gave the concrete development suggestions that are in line with the recent experiences of similar global destinations. In this context, the summary of key analysis / results is presented as follows.

Project context and situational analysis

The area of the project includes two administrative entities (Town of Vis and Town Komia), and is located in Split-Dalmatia County. The island of Vis belongs to a tourism cluster of (middle) Dalmatia, and therefore its future tourism development must be placed in the context of development of a wider region of (middle) Dalmatia tourism cluster. In order for destinations / sub-regions of this cluster to play on a global tourism market, they need to jointly position themselves under the cluster brand, whilst at the same time, each of these destinations embarks the process of building their own tourism destination image, with professionally shaped products, activities and experiences, based on their own key values. This process has already been defined in the Master plan of tourism development for Split-Dalmatia County, where development guidelines have been set for each destination of this tourism region. Situational analysis for the island of Vis shows that the geographical position, natural heritage, landscape and cultural values, as well as the ecologically clean environment are the key values of this destination as well as the great base for tourism development. Main barriers to the development are the lack of an integral concept and development strategy, nor the active development policy, unfavourable demographic structure, transport isolation, which place Vis in a very unfavourable economic position. Additionally, infrastructural and communal barriers, unfavourable economic conditions, institutional barriers, and the inadequate state development policies (subventions, tax relief, and other types of support to the island economy) must be noted as key disadvantages of the area. In terms of tourism, the situational analysis identified that the years long isolation of the island limited its tourism development. Today the whole island has around 3.000 tourism beds, whilst 77% of the total is made by private accommodation facilities. There are only three hotels on the island of Vis (2* and 3* category). The island of Vis is a highly seasonal destination around 90% of the total tourism traffic is realised in the period from June to September. There are few events organised on the island (boat race, international theatre carnival, cultural summer of Vis), but they are not widely known nor strongly promoted. Even though the island produces typical agricultural products (lemon, palms, etc.), the alternative types of tourism (agrotourism, health and wellness tourism, etc.) have not been a part of the offer. There are no major investments on the island, apart from some domestic and foreign small scale investments in privately owned properties (holiday homes), thus a majority of existing facilities remain unused (e.g. factory, army facilities. Etc.). SME business is growing at a slow pace, and is mainly focused on the food and beverage facilities. 7

It is clear that the island of Vis is at the very beginning of its tourism development, and this Plan therefore suggests a concept for its integral tourism development, whilst putting the focus to the eco / rural projects development.

Key stakeholders evaluation

In order to evaluate the interests and attitudes of the key stakeholders in tourism of the island of Vis, a series of interviews and a workshop have been performed. The key stakeholders are: local government (Town of Vis and Town of Komia), Tourism boards of Vis and Komia, hotels, Museum of the Town of Vis, tourism / travel agencies, food and beverage facilities, local entrepreneurs, associations, cooperatives, and private accommodation owners. Key stakeholders generally agree that tourism development must be based on the sustainable principles, based on the small and medium scale businesses development as well as the large external investments. According to their opinions, the tourism development must integrate the agriculture and cultural and historical identity values. Identified attitudes and interests also include a strong focus on rural tourism products development, which will be based on the local family initiatives, as well as larger domestic investments. Furthermore, the key barriers to tourism development currently are human resources and lack of financial initiatives in support.

Competition analysis
Competition analysis is done in order to provide a wider context for the current situation evaluation, as well as for the identification of a development strategy. Competitive destinations in this case are other similar islands along the Croatian coast, and their general as well as the economic situation, which are of a similar size (around 90 km2), of a similar geography and similar position. Considering the uniqueness of each of the Croatian islands, there are not many islands that satisfy all the criteria, so the analysis includes the following island destinations: Loinj, Rab, Lastovo and Mljet. In relation to the analysed competitive island destinations, Vis has few future tourism development options, where the optimal option for Vis is its own development way, in order to transform the current uncertainty and latent conflicts into an advantage, which can only be done through a high value strategy and sustainable tourism model, that efficiently combines cultural and natural values with the agro production, fishing and mariculture as well as the recreation on the island.

Global tourism trends analysis

Global trends in relation to the development and growth of tourism demand, travel, preferences and destinations, combined with the trends of the experiential structuring related to the destination development indicate that the island of Vis needs to use its key values. This includes the advantage of islands distance from the land (feeling of exclusivity / isolation), rich natural historic and cultural heritage, which need to be integrated in the tourism offer of a whole destination, according to the sustainable development principles.

SWOT analysis and key strategic advantages and barriers to the tourism development
SWOT analysis (strengths, weaknesses, opportunities and threats) for the purpose of this Plan was done based on the evaluation of the following elements:

KEY INTERNAL STRENGTHS AND WEAKNESSES FOR THE ISLAND OF VIS STRENGTHS AND WEAKNESSES

NATURAL, SOCIAL AND ECONOMICAL PROFILE OF THE AREA DESTINATION PERFORMANCE DESTINATION MARKETING DESTINATION TOURISM SERVICES LOCAL COMMUNITY AND PUBLIC SERVICES STAKEHOLDERS AND PARTNERSHIPS TOURISM DEVELOPMENT

KEY EXTERNAL OPPORTUNITIES AND THREATS FOR THE ISLAND OF VIS OPPORTUNITIES AND THREATS

INDUSTRY TRENDS COMPETITORS LEGAL / POLITICAL ENVIRONMENT SOCIO-CULTURAL ENVIRONMENT ECONOMICAL ENVIRONMENT ENVIRONMENT TECHNOLOGY

The conducted SWOT analysis indicates that the island of Vis is facing more than twice as large intensity of weaknesses than the strengths, which is an expected result, considering the destination is currently at the beginning of its professional and competitive tourism development. Furthermore, the island of Vis needs to use the larger number of opportunities in the external environment to its advantage, because in this way it uses current external processes in order to create internal development advantages. However, regardless of the relatively favourable position in relation to the current processes, tourism development od Vis must be based on the minimalisation of its own weaknesses, because an intelligent development of a tourism destination cannot be based only on accentuating internal strengths and using the opportunities from the external environment. Based on all the previous analysis, the following key strategic advantages and barriers to a tourism development of the island of Vis have been identified:

Key strategic advantages Very attractive tourism area from perspective of global trends and interests

Key strategic barriers the Problem of creating a clear tourism development vision for the times to come

Attractiveness of natural, cultural, historic and Lack of clearly formed and focused tourism rural attractions of the island products Start up position / advantages Lack of tourism infrastructure Inadequate general infrastructure

Benchmark analysis
In a process of creating a destination development plan, it is essential to set development guidelines for the distribution of destinations resources. This is the reason why destinations are evaluated in relation to other destinations which have already developed a similar growth model and development strategy. In order to provide an insight into destinations that can relate their development logic to the planned development of the island of Vis, three island destinations have been analysed Sardinia, Elba and Faial (Azores). Even though these destinations are in different phases of development process, these islands provide a good example of the use of the local resources and integration of heritage and autochthonous production. The analysed island destinations are relevant examples for the island of Vis, because they are under the influence of the Mediterranean culture, they are mainly based in the Mediterranean basin (because of the similar climate, European markets and tourism trends), they have well preserved and rich natural resources as well as the cultural heritage. Additionally, these destinations developed agriculture and integrated it into a rural tourism offer, whilst they used differentiated products to create a variety of tourism activities on offer during the whole year.

Key strategic principles

The rational image of the future of a tourism destination, or its tourism vision must be based on the realistic strategic principles and key guidelines for its future growth. The island of Vis is a tourism destination at a very beginning og its tourism development, and as such it needs to provide appropriate answers to the challenges of a globalisation. In this conteyt, key strategic principles for the island of Vis are.

1. Start up position as a result of the absence of a mass tourstification (as an advantage and/or a challenge to local and national political elite) 2. Lack of the local capacity as an answer to globalisation processes 3. Adriatic stopover 4. Inherited urban concentration 5. Necessity of an organic growth/development, considering the protection and improvement of natural and cultural attractiveness of the island, as well as negotiating platform for external investors 10

Vision and positioning

Vision and market positioning in current global tourism market are complex creations, based on the ever changing tourism market conditions, changes in tourist behaviour, and finally because of the continuous pressure of competitive destinations / regions. Vision is created for both todays and tomorrows markets, and it forms a unique emotional relationship with future markets. Market positioning on the other hand highlights the physical as well as the emotional aspects of a destination that need to be integrated in the area and agreed upon by the local community, in order to create a successful development. Thus, the tourism vision for the island of Vis is as follows: Island of Vis uses tourism to revitalise its area and generate the economic growth, which is done by restructuring its space and innovative high value tourism offer that highlights the identity as well as natural and socio-cultural characteristics of the island. The island of Vis is the hideaway island, which builds its authenticity and exclusivity on the sustainable development principles. Vis revitalises its two urban poles (Vis and Komia), innovatively restructures the island interior, and designs its coastal areas. Tourism development of Vis is based on creation of a integrated tourism value chain, which is embedded into historic attractiveness of the island and its tradition through fishing, olive growing, lemon production, wine production, as well as through the valorisation of key identity symbols such as Falkua, Modra pilja, etc.

To identify its market positioning starting point, island of Vis must first rely on its key tourism fascinations, which are the base for future creation of the unique selling points, which must be agreed on and deliverd to the tourism market by integrated tourism policy.

Island ofVis key fascinations History and culture Tradition and islands lifestyle Untouched island idyll Passionate experience of the sea

Tourism destination Vis is geographically, naturally and culturally positioned in an environment that with its key characteristics makes a tourism cluster of Middle Dalmatia (Split-Dalmatia County). Therefore, the tourism positioning of Vis must be viewed and shaped in the context of of the whole tourism cluster of Middle Dalmatia positioning. Strategic positioning of destinations within the Split-Dalmatia County is defined in the Tourism master plan of Split11

Dalmatia County, where the island of Vis is positioned as the hideaway island. The term hideaway is used in its widest sense and represents a sanctuary as well as the place of the spiritual and cultural revitalisation, which presupposes the complete high value tourism change development. Considering all of the above, the proposed positioning statement for the island of Vis is as follows. Vis is a hideaway island which offers following key experiences: Relaxation in a hidden beauty of sea and bays Meeting point, activities and events in Vis and Komia Exciting experience of the sea and fishing tradition Traditional island lifestyle Island history and culture Activities in the idyllic island ambiance

Experiential structuring and tourism products

In addition to the basic support to product development, the above proposed positioning statement serves as a framework for the experiential structuring of the island Vis (and Bievo), where all the experience in the future tourism offer are placed in the space itself, and later on will be shaped in a form of professional and competitive tourism products.

Urbani centri Viko polje Viki plato Obalni pojas Bievo

1. Urban centres (Vis and Komia) start the process of urban revitalisation and rehabilitation and take on the role of two island hubs 2. Viko polje revitalises agriculture and offers experiences of tradition and nature

12

3. Vis plateau urban / value revitalisation and rehabilitation of villages on the plateau offering eco / rural experiences of islands lifestyle 4. Coastal ring rehabilitation and development programme of beaches for the experience of exclusivity and tranquillity 5. Island Bievo equipment programme to create the sanctuary for nature lovers and a visit point of protected natural heritage (Modra pilja, and other caves)

In this context, the proposed tourism products for Vis and Bievo are: 1. 2. 3. 4. Holiday and relaxation by the sea Nautical tourism Rural tourism Special interests

Evaluation of the accommodation capacities growth volume

Tourism development, apart from defining the vision and tourism products presupposes a qualification, or a projection of a quantity of future accommodation capacities, in accordance with areas potentials and limits. This also means that capacities need to provide a positive business results, they need to be in line with contemporary tourism trends as well as they have to be appropriately supported by human potentials. Projections of growth scenarios are shown in the following table, and are based on accommodation capacities as planned in Land use plans. They are also based on the tourism traffic, tourism income and tourism volume in relation to the resources. Reference years are 2007 (starting year) and 2020 (final year).

13

2007 population area in km2 accomodation capacity (beds) accomodation capacity (hotels) arrivals overnights arrivals (hotels and resorts) overnights (hotels and resorts) occupancy of the total acc. occupancy of hotel acc. overnights - CAGR beds per km arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hotel ovrnights per inhabitant toursim rev. in HRK toursim rev. in (direct) toursim rev. per overnight (direct) doubled number of inhabitants arrivals per inhabitant overnights per inhabitant hot. ovrnights per inhabitant
2

2020. WITHOUT CHANGE 3.637 90 3.078 619 56.174 280.868 16.945 101.671 25,0% 45,0% 27,9% 34 15 77 28 99.707.963 14.043.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14

3.637 90 3.078 619 28.804 192.361 14.724 75.701 17,1% 33,5% 34 8 53 21 24.942.729 3.513.060 18

2020. REALIZED 25% 2020. REALIZED 50% OF 2020. REALIZED 100% OF OF LAND USE PLAN LAND USE PLAN LAND USE PLAN 3.637 3.637 3.637 90 4.309 1.539 78.639 471.836 60.833 365.000 30,0% 50,0% 33,5% 48 22 130 100 234.502.244 33.028.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50 90 5.539 2.460 141.521 707.607 74.825 448.950 35,0% 50,0% 38,1% 62 39 195 123 427.040.975 60.146.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62 90 8.000 4.300 233.600 1.168.000 130.792 784.750 40,0% 50,0% 44,0% 89 64 321 216 829.280.000 116.800.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108

Development scenarios 2, 3 and 4 assume the development of new hotels and tourism resorts, as well as other types of high value accommodation in rural / eco tourism for example agrotourism, rural holiday houses, rural family hotels, rural bed and breakfast, and rural resorts. Implementation of these plans depends on infrastructural improvements, improvements in transport networks, as well as the significant population increase.

Competitiveness and investments

In the context of this plan, and based on the stakeholders interviews, workshop results, site inspection as well as our expert opinion, the key projects that will build a competitive position of this destination on a tourism market are:

14

COMPETITIVENESS

ACCOMMODATION

TOURISM INFRASTRUCTURE AND ATTRACTIONS

EDUCATION AND MANAGEMENT

Gastronomy specialisation Complementary offer

Agrotourism Rural holiday house

Olive oil and wine tasting Viewpoints system

Education in tourism TourFuture (education of local community about tourism) Destination management organisation Organisation for rural tourism development and management

Tourism information system Integrated tourism signalisation system Small bay beaches development programme Waterfront revitalisation Eco labels Private accommodation quality development Standardisation and quality systems in rural tourism Urban conversion (Vis and Komia)

Rural 'bed & breakfast' Rural family hotel

Panoramic road Fishing museum 'Komia'

Rural resort

Interpretation centre 'Vis hideaway island Healthy food programme for a tourism market Walking, trekking and cycling paths concept School of Vis cuisine Watersports centre Ethno village Dragodid Interpretation centre 'Military history of Vis' Island tours

Marketing plan
Strategic approach to marketing of the island of Vis is related to two existing documents that have dealt with this area Tourism master plan of Split-Dalmatia County, which is an official document of the County from 2006, and the Strategic marketing plan of Croatian tourism 20082012, which will be an official document of the Croatian National Tourism Board. Taking into account the results from both documents, the recommendations must be taken as a starting platform for a detailed marketing activities elaboration in this Plan. Thus, a summary of integrated marketing activities for the island of Vis is presented below:

15

Integrated marketing communication system for Vis

Brand creation Logo Brand name Term Protected Colours Promotional tools and materials Brochures
General brochures Product brochures Rural accommodation brochures Specific attraction brochures

Communication activities Sales improvement

Fairs Special promotional activities Direct marketing

Monitoring Quality standards of brochures and other promotional materials Contents quality of web page in relation to correct and up-to-date information Quality of fairs

Public relations Promotional materials

Posters, leaflets Tourism map Itinerary maps based on products Tour guide

Press trips
Familiarisation trips Newsletters Press conferences News, notifications

Web site Souvenirs and autochthonous products

Advertising
Press (newspapers, magazines) Internet advertising

Organisation of sminars and workshops

Investments and concluding remarks

Development plan for eco / rural tourism of the island of Vis, located in the Split-Dalmatia County, is at its core focused on rural and eco tourism projects. Considering transitional processes in Croatia, and the process of shifting responsibilities for development and investments from the central to the local/regional level, this County still does not have necessary instruments for tourism investment support in its own hands. This indicates the need for a Tourism master plan definition for this area, which represents the essential framework for the entrepreneurship in tourism, in order to initiate the interest of domestic and foreign investors. Considering that Split-Dalmatia County defined the Tourism master plan for the integral area of the County, the following step is the destination planning within the tourism cluster of the County. Not only does the tourism master plan provide investors with a clear picture of an area and its development projects, but it also indicates a level of dedication to the process of development and investments of its initiator (the County). Significant eco / rural tourism product for the island of Vis requires significant investments into the infrastructure, as well as few coastal projects designated in the Land use plans. In addition to this a touristification of the two urban centres (Komia and Vis) is necessary. In this context, this Plan is viewed as a pre-phase or a pre-plan for a serious master plan of the island, as well as the initiation of entrepreneurships activities by a bottom up principle, which can create additional synergies for eco/rural initiatives.

16

Saetak
Ovdje izloeni Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis predstavlja pragmati an, ali i konceptualan okvir za efikasan razvoj i upravljanje procesom razvoja ove vrste turizma. Vode i se standardnom internacionalnom procedurom regionalnog i destinacijskog planiranja u turizmu, Horwath HTL je, koliko je to bilo mogu e, objektivizirao razvojni potencijal ovog podru ja, te dao konkretne razvojne prijedloge koji prate recentna iskustva sli nih destinacija u svijetu. U tom kontekstu se ovdje izlae saetak klju nih nalaza / prijedloga ovog Plana.

Kontekst projekta i situacijska analiza

Podru je obuhvata projekta uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komia), a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske upanije. Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija, i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja ire regije turisti kog podru ja (srednje) Dalmacije. Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog podru ja (klastera) mogle igrati na globalnom tritu, nuno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog podru ja (klastera), a svaka od njih tako er gradi svoj imid turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadrajima i iskustvima, temeljem svojih klju nih vrijednosti. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske upanije, pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira. Situacijska analiza otoka Visa pokazuje da su geoprometni poloaj, prirodna bogatstva obalnog prostora, krajobrazne i kulturoloke vrijednosti te ekoloki prakti ki nezaga en okoli klju ne vrijednosti ovog prostora i izvrsna osnova za razvoj turizma. Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike, zatim nepovoljna demografska osnovica, prometna izoliranost, koja jo uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Ovdje svakako treba navesti i infrastrukturne i komunalne nedostatke, zatim nepovoljno stanje gospodarstva, institucionalno-sistemska ograni enja, te na kraju i neadekvatnu dravnu politiku razvoja (subvencije, porezne olakice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovnitvu). to se turizma ti e, u okviru situacijske analize identificirano je da je dugogodinja zatvorenost otoka prema posjetiteljima ograni avala razvoj turizma. Danas je turizam vrlo slabo razvijen na primjer, na cijelom otoku ima ukupno oko 3.000 turisti kih kreveta, a dominiraju privatni smjetajni kapaciteti sa preko 77% ukupnog smjetajnih kapaciteta otoka. Na otoku posluju samo tri hotela niih kategorija (2* i 3*). Otok Vis je izrazito sezonalna destinacija - priblino 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna. Na otoku se organiziraju doga aji kao to su regata, internacionalni karneval kazalinih amatera i kulturno ljeto Visa, ali nisu izrazito poznati niti jasno promovirana na tritu. Iako otok ima zna ajnih prednosti u poljoprivredi (limun, rasadnik palmi, bilje i sl.) alternativni oblici turizma kao to je agroturizam, kulturni ili zdravstveni turizam nisu do sad bili u ponudi. Na otoku nema ozbiljnijih investicija, osim nekoliko stranih i doma ih investicija u privatne ku e za odmor tako da je ve i dio postoje ih objekata neiskoriteno (npr. tvornica ribe, vojni objekti). Malo i srednje poduzetnitvo se polako razvija na Visu, ali je uglavnom fokusirano na razvoj ugostiteljske ponude. 17

Jasno je dakle da je otok Vis na samom po etku svog turisti kog razvoja i u tom smislu se ovim planom predlae koncept njegovog cjelokupnog turisti kog razvoja, a naglasak se stavlja na razvoj eko / ruralnih projekata kao glavni fokus Plana.

Evaluacija klju nih interesnih subjekata

U svrhu evaluacije interesa i stavova klju nih interesnih subjekata u turizmu na otoku Visu provedena je radionica i niz intervjua sa klju nim subjektima. To su lokalne vlasti (Gradovi Vis i Komia), Turisti ke zajednice Vis i Komia, Hoteli, Muzej grada Visa, turisti ke / putni ke agencije, ugostiteljski objekti, lokalni obrtnici, udruge i zadruge te iznajmljiva i privatnog smjetaja. Klju ni subjekti uglavnom se slau u miljenju da razvoj turizma treba temeljiti na principima odrivosti, ali uz razvoj malog i srednjeg poduzetnitva, te ve ih eksternih investicija. U turisti ki razvoj, smatraju, svakako treba integrirati poljoprivrednu proizvodnju i kulturnopovijesne identitetske vrijednosti. Identificirani stavovi i interesi tako er uklju uju snano usmjerenje na razvoj proizvoda ruralnog turizma, koji e se bazirati na lokalnim obiteljskim inicijativama, ali i ve im doma im investicijama. Prema miljenju klju nih subjekata, ljudski resursi i nedostatak financijskih poticaja za razvoj turizma glavni su ograni avaju i faktori turisti kog uzleta otoka Visa.

Analiza konkurenata
Analiza konkurencije izvodi se kako bi se dao iri kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija, a koji su sli ne veli ine (oko 90 km2), sa sli nom geografijom i sli nim prometnim poloajem. Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije, pa su stoga ovdje analizirani otoci Loinj, Rab, Lastovo i Mljet. U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima nekoliko razvojnih opcija u pogledu budu eg turisti kog razvoja, s time da je optimalna ona gdje otok Vis trai svoj put i sadanju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba okre e u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela odrivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka.

Analiza globalnih trendova u turizmu

Globalni trendovi u odnosu na razvoj i rast turisti ke potranje, putovanja, ponaanje i preferencije turista, te destinacije suo eni sa trendovima iskustvenog strukturiranja vrijednosti koje su povezane sa razvojem destinacija upu uju da destinacija otoka Visa treba koristiti svoje klju ne vrijednosti. To svakako uklju uje prednosti udaljenosti od kopna (osje aj ekskluziviteta / izoliranosti), bogatstva prirodnih i kulturolokih vrijednosti, bogatstva povijesnog naslje a, te ih je stoga potrebno integrirati u turisti ku ponudu cjelokupne destinacije, sljede i pritom principe odrivog razvoja.

18

SWOT analiza i klju ne strateke prednosti i barijere turisti kog razvoja

Analiza snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji (strengths, weaknesses, opportunities and threats SWOT) za potrebe ovog Plana izvedena je temeljem evaluacije sljede ih elemenata:

KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ
KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUENJE SOCIO-KULTURNO OKRUENJE EKONOMSKO OKRUENJE OKOLI TEHNOLOGIJA

Izvedena SWOT analiza upu uje na sljede e da je destinacija otoka Visa suo ena sa vie od dva puta ve im intenzitetom slabosti od intenziteta snaga, to je i o ekivan rezultat, obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije. Nadalje, otok Vis mora iskoristiti prednost ve eg broja mogu nosti u okruenju u odnosu na prijetnje, jer na taj na in trenutne procesi u svom okruenju koristi za stvaranje vlastite prednosti u razvoju. Me utim, bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruenju, razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti, jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne moe temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i koritenju prilika iz vanjskog okruenja. Temeljem svih prethodnih analiza, definirane su sljede e klju ne strateke prednosti i barijere turisti kom razvoju destinacije otoka Visa, koje definiraju pristup i smjernice njenog budu eg razvoja u turizmu.

19

Klju ne strateke prednosti

Klju ne strateke barijere

Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajalita Problem stvaranje jasne vizije turisti kog globalnih trendova i interesa razvoja za nadolaze e razdoblje Atraktivnost prirodnih, kulturno-povijesnih u Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih ruralnih atrakcija otoka turisti kih proizvoda Pozicija / prilike po etnika Nedostatak turisti ke infrastrukture Neadekvatna op a infrastruktura

Analiza oglednih primjera u praksi

Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateki rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija promatra u odnosu na destinacije koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa, analizirane su tri destinacije Sardinija, Elba, Faial (Azorsko oto je). Iako u razli itim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pruaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. Ove su destinacije relevantne za usporedbu i primjer razvoju otoka Visa jer su to oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja, uglavnom su smjetene u Sredozemlju (zbog sli ne klime, europskog trita, trendova turista), imaju o uvane i bogate prirodne resurse, te kulturnu batinu. Uz to razvile su agruikulturu, te je integrirale u ruralnu turisti ku ponudu, a diferenciranim proizvodima kreirale su rannovrsnu ponudu tijekom cijele godine.

Strateka uporita
Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije, to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih stratekih uporita, odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. Otok Vis je turisti ka destinacija na samom po etku svog turisti kog razvoja i stoga mora dati odgovaraju e odgovore na izazove globalizacije. U tom smislu, strateka uporita otoka Visa su: 6. Po etna pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i/ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini 7. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese 8. Jadranski stopover 9. Povijesno naslje ena urbana koncentracija 10. Nunost organskog rasta, a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka, te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima

20

Vizija i pozicioniranje
Vizija i trino pozicioniranje u dananjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tritu, na promjene u uzorcima ponaanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za dananje trite, tako i za budu e trite, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tritem. Trino pozicioniranje, s druge strane naglaava koji fizi ki, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspjean, odnosno prihva en od strane turisti kog trita. Prema tome, vizija razvoja otoka Visa je: Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast, a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti, ime naglaava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. Vis je otok skrovite, koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na odrivim principima razvoja. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komia), inovativno restrukturira unutranjost otoka, te oprema svoj obalni prostor. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo, maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao to su npr. Falkua, Modra pilja, itd.

Kako bi identificirala po etnu to ku trinog pozicioniranja, destinacija otoka Visa se najprije mora osloniti na klju ne turisti ke fascinacije otoka, koje se promatraju kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tritu u realno sagledivom vremenskom okviru.

Otok Vis klju ne fascinacije Povijest i kultura Tradicija i ivot otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doivljaj mora

Destinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturolokom okruenju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska upanija), te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. 21

Strateko pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske upanije, definirano je Glavnim planom razvoja turizma SD, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovite'. Kontekst 'skrovita' uzet je u najirem smislu, a predstavlja svojevrsno uto ite i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. Uzimaju i sve navedeno u obzir, prijedlog turisti kog pozicioniranja je kako slijedi: Vis je otok skrovite koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i oputanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta, aktivnosti i doga anja u Visu i Komii Uzbudljiv doivljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog ivota Povijesti i kulture otoka

Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi

Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er slui kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Bieva, gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pruati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izraavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima.

Urbani centri Viko polje Viki plato Obalni pojas Bievo

6. Urbani centri (Vis i Komia) kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a', to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 7. Viko polje revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu

22

8. Viki plato urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo ivota na otoku 9. Obalni pojas rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaa prua doivljaj ekskluzivnosti i mira 10. Otok Bievo programom opremanja, ovaj prostor je uto ite za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zati enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale pilje) U tom kontekstu, prijedlog turisti kih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Vis i Bievo temelji se na:

Odmoru i oputanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima

Evaluacija opsega rasta smjetajnih kapaciteta

Razvoj turizma, osim postavljanja vizije i izbora turisti kih proizvoda podrazumijeva i kvalifikaciju, odnosno koli inu budu ih smjetajnih kapaciteta, koja mora biti u skladu sa mogu nostima i ograni enjima prostora, mora ostvarivati pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim turisti kim trendovima, te mora imati dostatnu podrku ljudskog potencijala. Scenariji procjene rasta koji se prikazuju u sljede oj tabeli, temelje se na smjetajnim kapacitetima predvi enim u prostornim planovima, te turisti kom prometu, zaradi od turizma, i turisti kom volumenu u odnosu na resurse. Referentne godine su 2007. (polazna godina) i 2020. (ciljna godina).

23

2007 stanovnitvo povrina u km2 smjetajni kapaciteti (kreveti) smjetajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur. naselja) no enja (hoteli i tur. naselja) zauzetost ukupnog smjetaja zauzetost hotelskog smjetaja no enja - CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. no enja po stanovniku tur. prihod u HRK tur. prihod u (direktni) tur. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.942.729 3.513.060 18 3.637 90 3.078 619 28.804 192.361 14.724 75.701 17,1% 33,5%

SCENARIJ 1 2020. BEZ PROMJENE 3.637 90 3.078 619 56.174 280.868 16.945 101.671 25,0% 45,0% 3,2% 34 15 77 28 99.707.963 14.043.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14

SCENARIJ 2 2020. REALIZIRANO 25% PP-A 3.637 90 4.309 1.539 78.639 471.836 60.833 365.000 30,0% 50,0% 7,8% 48 22 130 100 234.502.244 33.028.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50

SCENARIJ 3 2020. REALIZIRANO 50% PP-A 3.637 90 5.539 2.460 141.521 707.607 74.825 448.950 35,0% 50,0% 11,5% 62 39 195 123 427.040.975 60.146.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62

SCENARIJ 4 2020. REALIZIRANO 100% PP-A 3.637 90 8.000 4.300 233.600 1.168.000 130.792 784.750 40,0% 50,0% 16,2% 89 64 321 216 829.280.000 116.800.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108

Scenariji razvoja 2,3 i 4 pretpostavljaju razvoj novih hotela i turisti kih naselja, te razvoj drugih vrsta smjetaja visoke kvalitete u ruralnom/eko turizmu, kao na primjer agrotirzama, ruralnih ku a za odmor, ruralnih obiteljskih hotela i bed&breakfasta, te ruralnih resorta. Realizacija ovih planova ovisi o rjeavanju infrastrukturnih problema na kvalitetan na in, poboljanju prometne povezanosti i dostupnosti otoka, te znatnijem pove anju broja stanovnika na otoku.

Konkurentnost i investicije
U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa klju nim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te naeg ekspertnog miljenja, klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tritu i koji su detaljno elaborirani u ovom planu su:

24

PROJEKT KONKURENTNOSTI

PROJEKTI SMJETAJNIH KAPACITETA

PROJEKTI TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA

PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA

Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaa u uvalama Revitalizacija etnice / rive uz more Eko oznake kvalitete

Agroturizam Ruralna ku a za odmor

Kuaonica vina maslinovog ulja Sustav vidikovaca

i Projekt edukacije u turizmu TourFuture (edukacija lokalnog stanovnitva u turizmu) Destinacijska menadment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel

Panoramska cesta Ribarski muzej 'Komia'

Ruralni resort

Interpretacijski centar 'Vis otok skrovite' Program zdrave hrane za turisti ko trite Koncept pjea kih, planinarskih i biciklisti kih staza kola vike kuhinje Centar za sportove na vodi

Projekt razvoja kvalitete privatnog smjetaja Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komia)

Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Ture otoka

Marketing plan
Pristup stratekom promiljanju marketinga za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili predmetno podru je - Glavni plan turizma Splitskodalmatinske upanije, slubeni dokument Splitsko-dalmatinske upanije od 2006. godine te novi Strateki marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji e uskoro biti prihva en kao slubeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. 25

Uzevi u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu, preporuke dane u oba dokumenta moraju se uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. U tom smislu, saeti prikaz sustava integriranih marketinkih aktivnosti za otok Vis je kako slijedi:

Sustav integrirane marketinke komunikacije Vis

Stvaranje trine marke Logo Ime marke Termin Zatitne boje Promotivni oblici i materijali Broure
Op e broure Broure proizvoda Broure seoskih doma instava Brouure specifi nih atrakcija

Aktivnosti vezane uz komunikaciju Unaprje enje prodaje

Sudjelovanje na sajmovima Posebne promocijske akcije Direktni marketing

Pra enje provedenih aktivnosti Standard kvalitete tiska broura i ostalih promotivnih materijala Kvaliteta sadraja Internet stranice s obzirom na aurnost i to nost Kvaliteta nastupa na sajmovima

Odnosi s javno u Promotivni materijali

Plakati, letci Turisti ka karta Karte itinerara s obzirom na proizvode Turisti ki vodi Novinarska putovanja Agencijska putovanja Newsletter Tiskovne konferencije Obavijesti, novosti

Oglaavanje
Tisak (novine, asopisi) Internet oglaavanje

Internet stranica Suveniri i autohtoni proizvodi

Organizacija seminara i radionica

Investicije i zaklju ni prijedlozi

Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smjeten u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova upanija jo uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetnitvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska upanija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je upanije, sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor upanije. Osim to turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj, on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (upanija). Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa, potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora, to jest Komie i Visa. U tom je kontekstu ovaj Plan promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka, ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspjene prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative.

26

1. Uvod
Plan razvoja eko / ruralnog turizma za podru je LOT 2, odnosno otoka Visa sa Bievom dio je ireg COAST projekta, iji je sveobuhvatni generalni cilj odrivost razvoja hrvatske obale sa zatitom bioloke i krajobrazne raznolikost utkane u razvojni put. Osnovna strategija projekta je prepoznati i ukloniti prepreke koje trenutno prije e preobrazbu gospodarskih sektora u smjeru odrivosti, kroz poticanje razvojnih inicijativa koje u kona nici omogu avaju gospodarski prosperitet i kvalitetu ivota. To e se initi tako da se: identificira a potom i ponudi rjeenja kojima se moe ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa, pokreta kih sila i okolnosti koji razvoj gura u smjeru gdje se, radi ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti, resursi prije svega sam prostor sa svojom iznimnom biolokom i krajobraznom raznoliko u i na njoj temeljenoj atraktivnosti troe neracionalno i neodrivo, a da se istovremeno naruava drutvena kohezija te prije i i raznolikost a time i vitalnost samog razvoja; identificiraju i poti u razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu ivota grade na na in da iznimnu bioloku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, uva i odrivo koristi kao jednu od osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije. Prema tome, cilj je da se na podru ju etiri dalmatinske upanije sustavno i kontinuirano utje e na aktivnosti i prakse gospodarstva u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi i izravno i posredno kroz utjecaj na bankarski sektor, odnosno dostupnost investicijskog kapitala a kako bi ih se potaklo da u svoje prakse uklju e odrivo koritenje dobara i zatitu bioloke i krajobrazne raznolikosti kao temeljne, globalno zna ajne vrijednosti podru ja Dalmacije. Osnovni o ekivani rezultati COAST projekta su: Demonstracija drutveno-gospodarskog razvitka koji uva i odrivo koristi bioloku i krakjobraznu raznolikost / vrijednost / atraktivnost, u sektorima turizma, ribarstva, marikultura i poljoprivrede - na etiri odabrana demo podru ja: Lot 1 Peljeac sa posebnim naglaskom na Ston i Dubrova ko primorje; Lot 2 - Otoci Vis i Bievo; Lot 3 ire podru je u a rijeke Krke; i Lot 4 - Otok Pag (JI dio Zadarske upanije) i obalno podru je Novigrada/Karina, to je vidljivo na sljede oj mapi.

27

Kartogram 1-1: Pokazna podru ja COAST projekta

Poboljanje uvjeta za 'zelene investicije' (investicije koje uvaju i odrivo koriste postoje u bioloku i krajobraznu raznolikost kao svoju glavnu resursnu osnovu), na podru ju etiri upanije. Poboljanje uskla enosti i provedbe propisa i praksi klju nih sektora na podru ju etiri upanije u odnosu na odrivo koritenje i zatitu bioloke i krajobrazne raznolikosti. Na nacionalnoj razini uspostavljeno ozra je koje prepoznaje, uvaava, podrava, institucionalizira i iri odrivi razvoj uz razumno koritenje i zatitu bioloke i krajobrazne raznolikosti.

28

2.
2.1

Zadaci i procedure
Zadaci

Temeljem javnog natje aja koji je proveden u velja i / oujku 2008. godine, Program Ujedinjenih naroda za razvoj Hrvatska (UNDP Hrvatska) je odabrao ponudu Horwath HTL (Horwath Consulting Zagreb) te tvrtki povjerila izradu projekta Plan razvoja eko / ruralnog turizma za demo podru ja projekta LOT 1 (Op ine Dubrova ko primorje i Ston) i LOT 2 (Otoci Vis i Bievo). Osnovni ciljevi COAST projekta su:
identificiranje, te ponuda rjeenja kojima se moe ograni iti i dokinuti postoje i obrazac interesa, praksi i okolnosti koji razvoj usmjerava u smjeru, gdje se zbog ostvarivanja zna ajne kratkoro ne dobiti, resursi neracionalno i neodrivo troe, a da se pri tome negativno utje e i na drutvenu koheziju, te na raznolikost a time i vitalnost gospodarskog razvoja identificiranje i poticanje razvojne inicijative koje gospodarski prosperitet i kvalitetu ivota grade na na in da iznimnu bioloku i krajobraznu raznolikost i na njoj temeljenu atraktivnost prepoznaje, uva i odrivo koristi kao jednu od svojih osnovnih komparativnih razvojnih prednosti regije.

Klju ni ciljevi samog 'Plana razvoja eko i ruralnog turizma u demo podru jima destinacije Ston i Dubrova ko primorje i destinacije otoka Visa (Lot 1 i Lot 2)' su: da se istrai i izvijesti o trenutnom stanju i trendovima turisti kog razvoja, da se istrai i izvijesti o potencijalima i ograni enjima te prakti nim idejama projekta kao i mjerama podrke za odrivi razvoj turizma. Ugovorom sklopljenim u svibnju 2008. godine, specificirana je lista projektnih zadataka, iji se prijedlozi / rezultati predstavljaju ovim izvjetajem. Projektni zadaci i njihovi segmenti prikazani su u sljede oj emi, a u ovom Izvjetaju obra uje se podru je LOT 2, odnosno otoci Vis i Bievo:

29

SITUACIJKA ANALIZA I IDETIFIKACIJA MOGU NOSTI ZA RAZVOJ ANALIZA POTRANJE ANALIZA PONUDE - Prirodni faktori- geografska situacija, veli ina, klima, geoloka situacija, voda, krajolik, flora i fauna , - Prostorne mogu nosti i ograni enja - analiza: prostornih planova, tur. strategija, master planova, ROP, PORO, lokalnih planova, itd. - Socio-ekonomiski faktori - ekonomska struktura, socio-demografska struktura, politi ka i administrativna struktura - Infrastruktura i usluge - (voda, plin, el. energija, itd.), transport, usluge (komercijalne, zdravstvene, itd.) - Kulturni faktori- povijest, tradicija, lokalni proizvodi, poloaj lokacija, spomenici i mjesta od interesa, atrakcije, ture, zabava, doga aji, itd. - Tur. infrastruktura - etnice, biciklisti ke staze, jahanje, ostale sportske i rekreacijske aktivnosti - Smjetaj - ukupni kapacitet, struktura, kvaliteta, itd. - Hrana i pi e - kapacitet, lokalna distribucija, kvaliteta, itd. - Lokalno stanovnitvo - svijest, o ekivanja, kontribucija razvoju, itd. - Lokalne tur. zajednice - aktivnosti, budet, itd. - Turisti ki marketing - ponuda, cijene, kanali distribucije, komunikacijski instrumenti, strategije, itd. - Obuka u turizmu - Suradnja lokalnih turisti kih ponu a a - Turisti ki promet - dolasci, no enja, sezonalnost, vrste smjetaja, itd. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA - Kroz sastanke i intervjue ANALIZA KONKURENCIJE TRENDOVI SWOT ANALIZA

KLJU NE STRATEKE SNAGE I BARIJERE BUDU EG ODRIVOG RAZVOJA U TURIZMU

LOKALNA STRATEGIJA ODRIVOG TURIZMA BENCHMARK ANALIZA - Benchmarking okvir - Analiza destinacija (proizvodi, poslovni modeli, klju ni faktori uspjeha, itd.) STRATEKI KONCEPT RURALNOG / EKO / ZELENOG RAZVOJA - Strateki kontekst - Vizija i pozicioniranje - Razvoj proizvoda KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI - Identifikacija konkurentskih nedostataka - Selekcija i specifikacija klju nih projekata izgradnje konkurentnosti MARKETING STRATEGIJA - Marketinko pozicioniranje - Proizvodi i trini segmenti - Elementi diferenciranja - Klju ni strateki marketinki prijedlozi

KLJU NI PROJEKTI ODRIVOG RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA - Kpacitet, sadraji, aktivnosti, klju ni prijedlozi za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardi za poduzetnike, itd.

INVESTICIJSKA STRATEGIJA - Model investicija i financiranja - op a evaluacija investicija, dinamika investiranja i alokacija investicija - Identifikacija izvora financiranja

KONA NI PRIJEDLOZI - Prijedlozi za formiranje partnerstva

30

2.2 Procedure
U svrhu dobivanja pouzdanih rezultata, prijedloga i rjeenja, vezano na prethodno navedene zadatke, za potrebe ovog projekta proveden su standardne metodoloke i radne procedure karakteristi ne u me unarodnoj praksi planiranja i razvoja turisti kih destinacija. Osim sekundarnih i terenskih istraivanja, za potrebe ovog projekta izvedena su i dodatna istraivanja pomo u intervjua i radionica sa klju nim interesnim subjektima, s ciljem dodatne argumentacije za razli ita problemska podru ja, kao i provjeru primjerenosti predloenih rjeenja. Osim toga, radni tim Horwath Consultinga odrao je nekoliko internih radionica u svrhu iznalaenja optimalnih rjeenja za postavljene zadatke ovog projekta. Prema tome, program istraivanja uklju uje:

31

SEGMENT PROJEKTA

AKTIVNOST a) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Op ine Vis i Komia, upanija Splitskodalmatinska, Ministarstvo okolia, prostornog planiranja i izgradnje, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, itd.). b) Analiza prostorno-planerskih dokumenata na upanijskoj i lokalnoj razini . c) Prikupljanje, analiza, ocjena i interpretacija svih relevantnih grafi kih (mape) reprezentacija prostora. d) Terensko istraivanje atrakcija i recentnih projekata u ruralnom turizmu otoka Visa. e) Prikupljanje i analiza postoje ih turisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komia i Vis, upanija Splitskodalmatinska, Turisti ke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.), te razgovori sa klju nim subjektima u turizmu predmetnih podru ja f) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka, razli itih institucija (Gradovi Komia i Vis, upanija Splitskodalmatinska, itd.) te do sada izra enih stratekih i ostalih planova vezanih na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoli predmetnog podru ja g) Terensko istraivanje vezano na analizu i evaluaciju trenutne situacije na podru ju predmetnih regija, a vezano na utjecaj turisti kih aktivnosti i razvoja na okoli predmetnih podru ja

SVRHA

1. ANALIZA PONUDE

Evaluacija geografskih, prirodnih, socio-demografskih, kulturnih, politi ko-pravnih, ekonomskih i , prostorno-planerskih, karakteristika podru ja obuhvata.

Identifikacija i analiza turisti ke ponude, uklju uju i smjetajnu ponudu, ponudu hrane i pi a, turisti ke resurse i atrakcije, postoje e aktivnosti turisti kog marketinga, postoje e poticajne programe vezane na tur. razvoj, itd.

Ocjena utjecaja tur. aktivnosti na okoli

2. ANALIZA POTRANJE -

h) Prikupljanje i analiza postoje ih statisti kih podataka i baza podataka razli itih institucija (Gradovi Komia i Vis, upanija Splitskodalmatinska, Turisti ke zajednice destinacija, Ministarstvo turizma, Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Institut za turizam itd.) i) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

Identifikacija i analiza turisti ke potranje, uklju uju i broj turisti kih dolazaka i no enja, sezonalnost destinacije, vrste smjetaja, zauzetost i sl.

3. ANALIZA KLJU NIH SUBJEKATA

Komunikacija klju nih pitanja tur. razvoja predmetnih podru ja sa svim relevantnim subjektima: op inama, direktorima lokalnih tur. zajednica, hotelijerima, tur. agencijama, Udrugom vlasnika privatnog smjetaja, predstavnicima zati enih podru ja, predstavnicima javnih slubi, predstavnicima lokalne zajednice, itd.

32

j) Semi-strukturirani intervjui sa klju nim subjektima privatnog i javnog sektora, klju nim donosiocima odluka, te nevladinim organizacijama na Visu. 4. ANALIZA KONKURENCIJE k) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanih uz razvoj turizma u odabranim turisti kim destinacijama / otocima koji su u konkurentskom krugu predmetnim podru jima (npr. Konkurentske destinacije za otok Vis su Mljet i Lastovo, te Loinj i Rab) l) Prikupljanje i analiza podataka i baza podataka vezanih uz klju ne trendove u turizmu u svijetu m) Temeljem svih prethodnih analiza izvriti e se kona na analiza snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji za predmetna podru ja ovog projekta n) Prikupljanje i analiza statisti kih podataka i baza podataka vezanim na razvoj odrivog turizma u odabranim (oglednim destinacijama) Ministarstva turizma, Ruralis Svjetska turisti ka organizacija, Mintel, Tourism Intelligence International, Turisti ke organizacije odabranih destinacija, itd.) o) Telefonski intervjui sa klju nim / relevantnim subjektima turisti kog razvoja odabranih oglednih destinacija 8. KLJU NI PROJEKTI KONKURENTNOSTI p) Terensko istraivanje razine konkurentnosti na podru ju predmetnih regija.

Komunikacija projekta i identifikacija klju nih miljenja kao i prikupljanje podataka vezanih uz svijest, o ekivanja, kontribuciju razvoju turizma, te ostale odrednice projekta. Identifikacija miljenja i stavova klju nih subjekata i donosioca odluka na predmetnim podru jima, vezano na mogu nosti i eljeni smjer tur. razvoja te potencijala rasta na Peljecu i Visu. Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz prostorne, sociodemografske, ekonomske, karakteristike ove destinacije, te njihove razvojne, odnosno poslovnoupravlja ke modele u turizmu Analiza klju nih trendova u svrhu smjernica za budu i razvojni model predmetnih podru ja ovog projekta Identifikacija klju nih stratekih snaga i barijera budu eg odrivog razvoja u turizmu predmetnih podru ja ovog projekta

5. TRENDOVI U TURIZMU

6. SWOT ANALIZA

7. BENCHMARK ANALIZA

Prikupljanje i analiza informacija vezanih uz razvojne, poslovne i upravlja ke modele odrivog turizma odabranih oglednih destinacija, u svrhu identifikacije optimalnog razvojnog modela za predmetna podru ja ovog projekta Identifikacija trenutne razine konkurentnosti predmetnih podru ja. Metodologija se temelji na Porterovom dijamantu konkurentnosti. Identifikacija klju nih elemenata odrivog razvoja, vizije i pozicioniranja na tur. tritu i razvoja proizvoda za predmetna podru ja projekta. Prikupljanje / provjera podataka, miljenja i stavova vezano na viziju i pozicioniranje, identifikacija klju nih prednosti i barijera, definiranje portfelja proizvoda, identifikacija potencijalnih projekata u turizmu. Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete, sadraje, aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd.

9. STRATEKI KONCEPT ODRIVOG RAZVOJA

q) Terensko istraivanje mogu nosti pozicioniranja na podru ju predmetnih regija

r) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa.

33

10. MARKETING STRATEGIJA

s) Interaktivna radionica po televoting (bira kom) sistemu koja uklju uje sve subjekte u turizmu ovih podru ja, kao i lokalnu zajednicu otoka Visa. t) Evaluacija svih prethodnih analiza

Prikupljanje / provjera podataka, miljenja i stavova vezano na marketinko pozicioniranje predmetnih podru ja, klju ne proizvode i trine segmente, te elemente diferenciranja, zaklju no sa klju nim stratekim marketinkim prijedlozima Prijedlog klju nih projekata razvoja uklju uju i kapacitete, sadraje, aktivnosti, prijedloge za upravljanje posjetiteljima i kvalitetom, standardima za poduzetnike, itd. Prijedlog modela investicija i financiranja (op a evaluacija investicija, dinamika investiranja i alokacija investicija), te identifikacija izvora financiranja Klju ni prijedlozi projekta, te prijedlozi za formiranje partnerstva

11. KLJU NI PROJEKTI RAZVOJA I MJERE UPRAVLJANJA

u) Evaluacija svih prethodnih analiza

12. INVESTICIJSKA STRATEGIJA

v) Evaluacija svih prethodnih analiza

13. KLJU NI PRIJEDLOZI PROJEKTA

w) Evaluacija svih prethodnih analiza

34

3. Kontekst projekta
3.1. Podru je obuhvata projekta
Podru je aktivnosti, prikazano na sljede oj mapi, uklju uje dvije administrativne cjeline (grad Vis i grad Komia), a nalazi se na podru ju Splitsko-dalmatinske upanije. Klju ne zna ajke tog prostora u smislu povrine, naselja i broja stanovnika prikazane su u sljede im tabelama:
Kartogram 3-1: Grad Vis i Grad Komia
VIS
KOMIA

upanija Stanovnitvo (2001) Povrina (km2) Naselja

Splitsko - Dalmatinska 1.960 52 Brgujac, Dra evo Polje, Marinje Zemlje, Milna, Plisko Polje, Podselje, Podstraje, Roga i , Rukavac, Ston ica i Vis

upanija Stanovnitvo (2001) Povrina (km2) Naselja

Splitsko Dalmatinska 1.677 48 Podpilja (s naseljima Borovik, Duboka, Podhumlje, Podpilje i ena Glava), selo Oklju na na sjevernom dijelu otoka, te manji otoci Bievo, Brusnik, Jabuka, Palagrua i Svetac.

35

3.2.

Otok Vis u irem kontekstu regije

Otok Vis se nalazi u turisti kom klasteru (srednja) Dalmacija, i prema tome svoj budu i turisti ki razvoj treba biti stavljen u kontekst razvoja ire regije turisti kog klastera (srednje) Dalmacije.
Kartogram 3-2: Turisti ki klaster srednje Dalmacije

Da bi destinacije / subregije unutar ovog turisti kog klastera mogle igrati na globalnom tritu, nuno je da se zajedni ki pozicioniraju pod krovnom markom cijelog turisti kog klastera, a svaka od njih tako er gradi svoj imid turisti ke destinacije sa profesionalno oblikovanim proizvodima, sadrajima i iskustvima, temeljem svojih klju nih vrijednosti. Ovaj proces je ve definiran Glavnim planom razvoja turizma Splitsko-dalmatinske upanije, pa tako svaka destinacija ve ima svoje odrednice i smjernice razvoja koje u procesu oblikovanja svoje ponude slijedi i dalje definira.
Kartogram 3-3: Otok Vis u turisti kom klasteru srednje Dalmacije

36

4. Situacijska analiza
4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja
Otok Vis, ukupne povrine od 102,3 km2, smjeten na krajnjem jugu Splitsko-dalmatinske upan ine gradovi Komia i Vis. Uz otok Vis povrine 90,3 km2 (duine 17 km i irine 8 km, s duinom obale od 77 km) nalaze se i otoci Bievo (5,8 km2), Sveti Andrija (4,3 km2) te ostali manji otoci i oto i i povrine 1,9 km2. Stanovnitvo je tradicionalno koncentrirano u dva oto na grada: Vis i Komia, dok je ostatak raspren u petnaestak naselja u unutranjosti otoka.
Kartogram 4-1: Otok Vis - Situacija

Komia je smjetena na zapadnoj obali otoka. Naseljena jo u prapovijesti, spominje se u XII st., a prve tragove organiziranog naselja nalazimo u XVI stolje u. Vis, smjeten na sjeveroisto noj obali otoka, u dnu prostranog zaljeva naseljen jo u prethistorijsko doba, puni procvat doivio je u doba gr ke kolonizacije Jadrana. Na gr ki se polis Issu nastavlja i rimski grad. Pravo urbanizirano naselje Vis postaje u XVI i XVII stolje u.

Klimatske zna ajke Jadranski tip" mediteranske klime koji ima vru a i suha ljeta te blage i vlane zime. Budu i da isturen na pu inu Srednjeg Jadrana maritimni utjecaji dolaze vie do izraaja to se o ituje u srednjim temperaturama zimskih mjeseci i temperaturnim amplitudama. Prosje ne temperature: godinja temperatura zraka 16,2 C; najhladniji mjesec; 8,8C; najtopliji mjesec 24,0C, Temperatura mora ljeti uz obalu 22-26C. Godinja koli ina oborina 832 mm Naju estaliji vjetrovi su jugo, bura i maestral. U ljetnim jutarnjim satima este su bonace. Geoloke i seizmi ke zna ajke Otok Vis je nepotopljeni gornjokredni antiklinorij izra en od nekoliko nizova vapnena kih i vapnena ko - dolomitskih grebena koji se pruaju u smjeru zapad - istok. Sastoji se od dva grebena izdvojena dvjema udolinama. Sjeverni, ui i strmiji, dostie visinu od 514 m (Zagrebenja),
ispresijecan je brojnim popre nim strmim dolinama. Prevladavaju kraki vapnena ki prostori sa kraparima, ponikvama i krakim uvalama. Obala je strma, kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Juni prostraniji greben, u zapadnom dijelu izgra en od vapnenaca. Tu se nalaze uzvienja (Hum 587, Sv. Duh 564 i Orlovica 566 m.n.m.) Postepeno se sputa prema istoku pa su padine prema

37

jugoisto noj i isto noj obali blae i poloitije. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima, dobro su razvedene i na njima su nastale brojne ljun ane plae.

Otok Bievo izgra eno je uglavnom od gornjo krednih istih i dolomitiziranih vapnenaca. Tu su blai oblici reljefa unutranjeg dijela otoka gdje se nalaze manja polja prekrivena plodnim zemljitem. Na zapadnoj obali u uvalama nastale su ljun ane i pje ane plaze. Otok Vis pripada VI potresnoj zoni Merkalijeve skale. Tla; Geoloko-petrografski sastav i klimatske prilike u geolokoj prolosti utjecali su na stvaranje i raspored tala na otoku. Plodno u se posebno isti u sme a i primorska tla i crvenice, nastale na vapnena ko - dolomitskim terenima. Sme a tla prekrivaju polja sredinjeg dijela otoka, dok crvenice prekrivaju manja polja krakih vapnena kih terena, krake uvale i ponikve. U Komikoj zavali rasprostranjena su antropogena vrtna tla, minerogeno karbonantna tla na diluvijalnim ilovinama, tla na eruptivima i terasirana tla na silikatnim pijescima. Sva ova tla se isti u velikom plodno u. Najplodnija tla na otoku Bievu su minerogeno karbonantna pjeskovita tla koja se po svojim svojstvima pribliavaju varicama dolomitskih terena Visa i salbunastim tlima na kvartarnim pjescima. Vegetacija; Prirodni biljni pokrov otoka Visa i pripadaju ih manjih otoka sa injavaju mediteranska zimzelena vegetacija, predstavljena makijom i garigom, ume alepskog bora i kamenjare. Najve e prostranstvo zauzima garig - degradirana biljna zajednica makije - koji prekriva najve i dio vapnena kih vapnena kih povrina sjevernog oto nog grebena, uzvienja i strme padine zapadnog dijela otoka te neobra ene dijelove Bievo, Sveca i ostalih oto i a.
Kartogram 4-2: Pokrov zemljita

Makiju i garig u dijelovima do 300 m.n.m sa injavaju svi lanovi: mrca, mirta, "borovica, planika, zelenika, crnika, somina, a u ve im visinama dolaze samo crnika, zelenika, smri (borovica) i somina ume alepskog bora rasprostiru se na padinama irokog brda iznad Komie, na Stupi u, u Preti ini, Dubokoj, Veloj i Maloj Travnoj. krapari i strmiji dijelovi vapnena kih padina obrasli su zakrljalim bodljikavim biljem te miriljivim i ljekovitim biljern: dra a, pelin, smilje, bosilje, kadulja).

Izvor: AZO; Corine Land Cover, 2001.

More; More je najvrjedniji prirodni resurs otoka. Raspolae s velikim biolokim bogatstvima (ribe, glavonoci, rakovi, koljkai). Lovita bijele ribe su obalne zone otoka, a plave ribe povrinski dijelovi Vikog kanala i pu ine Srednjeg Jadrana jugoisto no, juno, jugozapadno i zapadno od otoka Visa.

38

Temperaturna svojstva, prozirnost i isto a mora uz ivopisne uvale sa alima zna ajni su elementi za razvoj turizma. Vode; Na otoku Visu i susjednim manjim otocima zbog poroznosti stijena i geotektonske gra e nema nadzemnih tokova. Atmosferska voda ponire u dubinu, oti e podzemnim putem i izbija na povrinu tek u obalnim zonama na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena u obliku manjih izvora ili vrulja (podmorski izvori). Izvori vode javljaju se u trijaskim i kvartarnim naslagama me u kojima su najizdaniji Pizdica (4 - 5 l/sek.) i Korita (36 l/sek). Izvori slabije izdanosti javljaju se u uvalama isto nog dijela otoka, a posebno u Komikom i Vikom zaljevu.

4.2 Socio - ekonomski faktori

Podru je karakterizira zaostajanje u gospodarskom i drutvenom razvoju. U ukupnosti trajno depopulacijsko podru je s nepovoljnim demografskim procesima koji postaju limitiraju i imbenik budu eg razvitka. 4.2.1 Stanovnitvo i naseljenost

Na razmatranom podru ju prisutne su slijede e negativne pojave: stalan pad broja stanovnika, nepovoljna starosna struktura, iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovnitva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti, ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obiljeja stanovnitva i demografske tijekove. Stoga su bitno ograni ene, posebno u unutranjosti otoka, mogu nosti bioloke revitalizacije stanovnitva. Broj stanovnika i demografska struktura Prema popisu stanovnitva 2001. godine na otoku je ivjelo samo 3637 stanovnika, od toga 1.776 u naselju Vis, 1.523 u naselju Komia te samo 338 stalnih stanovnika u svim ostalim naseljima. Za o ekivati je da se je u razdoblju od posljednjeg popisa taj broj i smanjio. Otok Vis karakterizira dugotrajno iseljavanje koje je intenzivno zapo elo po etkom stolje a te nakon 1948. godine. Od 1948. godine otok Vis je izgubio 3.650 stanovnika. Na udaljenim otocima i u pojedini naseljima u unutranjosti otoka stanovnitvo je prakti ki izumrlo (Bievo je sa 243 stanovnika u 1921. godini palo na svega 19 u 2001.). Sve to posljedica je dugotrajne prometne izoliranosti, ali i drugih brojnih imbenika koji djeluju na obiljeja stanovnitva i demografske tijekove. Stoga su bitno ograni ene, posebno u unutranjosti otoka, mogu nosti bioloke revitalizacije. Ukoliko se postoje i trend nastavi Vis e 2015., imati oko 3.000. stanovnika.
Tablica 41: Kretanje broja stanovnika
Kretanje broja stanovnika otoka Visa 1981. - 2001. i trend do 2015. godine
5000 4500

Broj stanovnika

4000 3500 3000 2500 2000 1500 1000 500 0

1981. 4167 1974 1668 525

1991. 4349 1932 2032 385

2001. 3637 1776 1523 338

2015 3011 1642 1190 179

0tok Vis Vis Komia Ostala naselja

Izvor: DZS; Popis stanovnitva 2001, ostali izvori

39

Tablica 42: Stanovnitvo osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001. Naselja Aktivno stanovnitvo KOMIA 1.677 10 809 48,2% 488 29,1% 1.230 1.900 2.500 VIS 1.960 9 762 38,9% 642 32,8% 1.781 2.226 2.500 OTOK VIS 3.637 19 1.571 43,2% 1.130 31,1% 3.011 4.126 5.000

Stanovnici 60 i vie godina Stanovnika 2015. - trend Stanovnika 2015. var. 1 Stanovnika 2015. var. 2
DZS; Popis stanovnitva 2001

Starosna struktura; Iseljavanje je snano utjecalo na poreme aje u dobnim strukturama stanovnitva. Proces starenja vidljiv je kroz veliko u e e stanovnika starijih od 60 godina u ukupnom stanovnitvu (31 %). Jo je loija situaciju u unutranjosti otoka gdje je 2001. ivjelo samo 10% mladih i 54 % starih.
Tablica 43: Stanovnici starosna struktura 0-19 1991. 2001. 21,61% 19,55% 20-59 48,79% 49,38% 60 i vie 29,61% 31,07%

I u posljednjem me upopisnom razdoblju 1991. 2001. smanjuje se u e e mladih i pove ava u e e starih.

DZS; Popis stanovnitva 1991., 2001.

Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine na otoku je 1.105 stanovnika ivjelo u poljoprivrednim ku anstvima, a gotovo polovica je bila starija od 54 godine. Proces repopulacije otoka zbog ovakve situacije zahtijevat e dui vremenski period. Autohtono stanovnitvo nema bioloke snage ni za jednostavnu reprodukciju. Realizacija planiranog razvoja otoka morat e se temeljiti na imigraciji.

40

Ku anstva
Tablica 44: Ku anstva Podru je Komia Vis Ukupno otok Vis 1991. Ku an. 845 806 1.651 lanova 2,65 2,61 2,63 2001. Ku an. 680 749 1.429 lanova 2,47 2,62 2,55

Kretanje broja ku anstava slijedi trend kretanja broja stanovnika.

Smanjivanje veli ine doma instava izazvano je procesom raslojavanja doma instava i iseljavanjem.

DZS; Popis stanovnitva 1991., 2001.

Na otoku je 2001. bilo 1.429 ku anstava, a prosje no ku anstvo brojilo je samo 2,55 lanova (3,3 lana 1971.). U manjim naseljima su zna ajno zastupljena stara ka ku anstva samo s jednim ili dva lana. Prema Popisu poljoprivrede na otoku je bilo 421 poljoprivredno ku anstvo s 1.105 lanova. Prosje na veli ina poljoprivrednog ku anstva bila je 2,6 lanova, a gotovo polovica lanova bila je starija od 54 godine. Planirani broj stanovnika Zbog naruene demografske strukture i tekih gospodarskih prilika teko je dati vrstu prognozu kretanja broja i struktura stanovnitva. Ako bi se slijedio dvadesetogodinji depopulacijski trend, na podru ju Visa u 2015. godini bilo bi oko 3.000 stalnih stanovnika. Ova projekcije zna ajna je u ocjeni potrebnih drutvenih akcija i prioriteta u cilju suzbijanja daljnje depopulacije. Uz pretpostavku poduzimanja neophodne Tablica 45: Planirani broj stanovnika drutvene akcije u cilju stabiliziranja gospodarskih prilika i stvaranja uvjeta za Planirani broj stanovnika otoka Visa 2.015. godine novo zapoljavanje kroz due vremensko 5.500 razdoblje u urbanim centrima Komia i 5.000 Vis prostornim planovima predvi ena je 4.500 4.000 prosje na godinja stopa rasta od +1%.
Broj stanovnika
3.500 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0

Uz zadravanje broja stanovnika u ostalim naseljima na otoku bi 2015. ivjelo oko 4.300 stanovnika.
U optimisti koj varijanti uz ograni enu imigraciju 2015. je planirano oko 5.000 stanovnika. Kako je 2008. godina polovica planskog razdoblja o ekivalo bi se da na otoku ivi oko 4.000 stanovnika to o ito nije ostvareno.

1981. 4.167 4.167 4.167

1991. 4.349 4.349 4.349

2001. 3.637 3.637 3.637

2008 3.324 3.882 4.319

2015. 3.011 4.126 5.000

Trend Varijanta 1 Varijanta 2

Izvor: DZS; PPUG Komia i Vis; Procjena: Horwath HTL; 2008.

41

Uz predvi eni razvoj stalnog stanovnitva, paralelno e se odvijati i proces ja anje funkcije "sekundarnog stanovanja". Povremenih stanovnika prema podacima o broju ku a za odmor u 2001.godini je bilo preko 5.000. Trend pove anja moe se o ekivati i dalje u narednom razdoblju. Naseljenost U organizaciji prostora otoka Visa prisutna je bipolarna organizacija s Komiom i Visom kao centralnim naseljima koja se razvojno nadopunjuju i 17 naselja s do pedesetak stanovnika. Gotovo sve zna ajnije aktivnosti iz sfere privrede i neprivrede odvijaju se u ovim sreditima a u njima ivi ve ina stanovnika otoka (Komia 1.523, Vis 1.776 stanovnika 2001. godine). Naselje Komia; Nalazi se na zapadnoj obali otoka u sjevernom dijelu Komikog zaljeva. Komia je sredite jedinice lokalne samouprave, sa ve inom sredinjih funkcija. Upravne funkcije iz nadlenosti drave dijeli sa Visom s ve om zastupljeno u Visa. Ranije je bila tradicionalno ribarsko industrijsko sredite otoka (ulov i prerada ribe, mala brodogradnja). Danas se zadrao ulov ribe, dok je prerada u stagnacije, a industrije i nema. Turizam se sve vie afirmira kao nose a djelatnost. Naselje Vis, Nalazi se u istoimenoj uvali na sjeveroisto noj obali otoka sastoji se od dvije aglomeracije Kut i Luka . Grad Vis razvio se u tipi no sredozemno mjesto s mnotvom ljetnikovaca, utvrda, trgova, a strma brda koja ga okruuju odredila su da se rairi uz obrub uvale. Vis je tako er sredite jedinice lokalne samouprave sa sredinjim funkcijama i upravnim funkcijama iz nadlenosti drave. U Visu je temeljna funkcija stanovanje uz prate e sadraje koji su sve raznovrsniji. Ruralna naselja; Borovik, Duboka, Oklju na, Podhumlje, Podpilje i ena Glava i Bievo neko preteno orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju, danas sve vie postaju destinacije povremenog boravka (posebno Oklju na i Duboka). Manja poljoprivredna naselja na obodima polja sredinjeg djela junog grebena (Dra evo polje, Marina Zemlje, Plisko polje, Podselje i Podstraje) vezana su uz poljoprivredne povrine i gravitiraju gradu Visu. Neko poljoprivredno orijentirana, danas se sve vie pretvaraju u ladanjska podru ja koja uz osmiljenu razvojnu politiku mogu postati ekskluzivni turisti ki sadraji (seoskog etno turizma). Naselja na obali ; Rukavac, Milna-enka i Roga i uglavnom predstavljaju nakupine ku a za odmor bez potrebnih naseljskih sadraja. Potrebno je sanirati zate eno stanje. Stanovi Popisom 2.001 registrirano je na otoku Visu oko 3.400 stanova prosje ne povrine 63 m2. Stanovi za stalno stanovanje(1.992) ine 56% ukupnog broja stanova ali je od toga 36% stalno ili privremeno naputeno.

42

Tablica 46: U e e stalno nastanjenih u ukupnom broju stanova Ukupno stanova Grad Komia Grad Vis Otok Vis Grad Komia Grad Vis Otok Vis 1991. 1349 1697 3046 1527 1876 3403 Stalno nastanjenih 717 766 1.483 677 741 1.418 53,2% 45,1% 48,7% 44,3% 39,5% 41,7%

2001.

Procesi depopulacije i promjene struktura stanovnitva odraavaju se i na strukturu stanova. Stalno nastanjeni stanovi ine samo 42% ukupnog broja stanova (49% 1991.) to je posljedica porasta broja privremeno ili trajno naputenih stanova i porasta broja stanova za povremeno stanovanje.

Izvor: Dravi zavod za statistiku; Popis stanovnitva 1991 i 2001.

Stanovi za povremeno stanovanje sudjelovali su u ukupnom broju stanova s 39% (Komia 29%, Vis 45%). Taj broj se je od momenta Popisa pove ao tako da moemo pretpostaviti da je broj stalno nastanjenih stanova i stanova za odmor izjedna en. Iako postoji veliki interes za obnovom zaputenog stambenog fonda realizacije gotovo i nema zbog nerijeenih imovinsko pravnih odnosa.

4.2.2

Ekonomski faktori

Kroz povijest otok Vis je poznat po bogatstvu ribom, osobito plavom ribom, jastozima i kampima. Grad Komia je mjesto vjetih ribara koji su specijalizirali zanat i donosili velike ulove. S druge strane grad Vis je bio vie orijentiran polju u unutranjosti otoka te poljodjelstvu i vinogradarstvu. Nekadanji industrijski subjekti koji su poslovali na otoku danas vie ne rade, kao npr. tvornica Neptun koja je prera ivala plavu ribu u Komii ili Vinogradar koji je bio najve i otkupljiva i prera iva vina u Visu. Otok Vis je danas slabo razvijen zbog propadanja spomenutih industrijskih pogona te nedostatka novih industrija koji bi potaknuli razvoj. Ukupni prihodi otoka iznose neto preko 104 milijuna kuna, od ega Komia sudjeluje sa preko 57 milijuna, a Vis sa neto preko 47 milijuna kuna. U ukupnim prihodima otoka najvie pojedina no sudjeluje trgovina na veliko i malo sa priblino 30 milijuna, a slijede hoteli i restorani sa 25 milijuna kuna prihoda. Grad Komia prihoduje priblino 33.700 kn po stanovniku. Grad Vis prihoduje priblino 24.300 kn po stanovniku. Poljoprivredna zadruga Komia bavi se izme u ostalog otkupljivanjem i preradom roga a te proizvodnjom vina i rakije. S druge strane Vis je radi trajektnog pristanita imao mogu nost putem trgovina snabdijevati putnike, a u blizini luke otvoren je i veliki trgova ki centar. Iz navedenih razloga trgovina na veliko i malo je pojedina na djelatnost koja najvie sudjeluje u ukupnim prihodima i to sa priblino 18 milijuna kuna. Stanovnitvo se najvie zapoljava u prera iva koj industriji (142), hotelima i restoranima (141) i trgovini na veliko i malo (64). Ukupan broj nezaposlenih na otoku iznosi 246 osoba od kojih je 125 nezaposlenih u Visu, a 121 nezaposlen u Komii.

43

4.3
4.3.1

Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja

Analiza prostornih planova Prostorni plan Splitsko-dalmatinske upanije Prostorni plan ure enja Grada Komie Prostorni plan ure enja Grada Visa (Kona ni prijedlog plana)

Analizirani su slijede i prostorni planovi:

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske upanije s naknadnim izmjenama i dopunama Plana (2007.) koriten je za usporedbu s PPUOG Komie i Visa u dijelu osnovnih postavki u organizaciji i namjeni prostora te planirarane infrastrukture nacionalnog i upanijskog zna aja. S obzirom da PPUOG Vis jo uvijek nije donesen, kao mjerodavni, koriteni su podaci Prostornog plana upanije. Prostorni planovi ure enja gradova Komia i Vis osnovne pravce gospodarskog razvoja sagledavaju kroz intenzivniji razvitak turizma, poljoprivrede s ribarstvom, ekoloki prihvatljivih manjih prera iva kih pogona, intenzivniji razvitku obrtnitva, otvaranje manjih pogona i radionica. Turizam treba razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora, socio - kulturnim okruenjem, mogu nostima razvoja komunalne infrastrukture, te potencijalom stalnog stanovnitva i raspoloive radne snage za rad u turizmu. Turizam je poeljno razvijati na koritenju kapaciteta u postoje im strukturama naselja uz izgradnju prate ih sadraja i u razvitku manjih obiteljskih pansiona sa specifi nom ponudom. Izgradnju turisti kih sadraja na obali potrebno je usmjeravati na one prostore gdje se u najmanjoj mjeri naruava krajobraz. Potrebna je orijentacija na nove oblike turizma - nauti ki turizam, specijalne aranmane prilago ene individualnim sklonostima pojedinih segmenata potranje zna ajnih za valorizaciju ambijentalnih i kulturnih vrijednosti i osobitosti podru ja, seoski turizam, portsko-rekreacijski turizam i sl. Poljoprivreda s ribarstvom kao protutea turizmu kroz proizvodnju hrane neophodna je radi podizanja aktiviteta te radi dostizanja ekonomske stabilnosti. Razvitak poljoprivrede ograni en je veli inom i strukturom poljoprivrednih povrina i nedostatkom vode za navodnjavanje. Budu i razvitak poljoprivrede moe se utemeljiti na ja oj pomo i drave putem sustava poticajnih mjera, kreditiranju i sl. Prera iva ku industriju u budu e treba se orijentirati na preradu poljoprivrednih proizvoda i morskih organizama. Ovim se osigurava polikulturnost oto kog gospodarstva to je od zna aja za stabilnost gospodarstva. Obrtnitvo, razvitak servisa i usluga pove avati paralelno s ja anjem turizma i pove anjem broja korisnika. Mogu nosti razvitka obrtnitva vide se u kvalitetnijem zadovoljavanju potreba lokalnog stanovnitva i turista ovog podru ja. Stoga treba razvijati proizvodne i uslune djelatnosti na osnovi pomorske tradicija (mala brodogradnja i brodarstvo) i raspoloivih prirodnih sirovina (kamen), te onih djelatnosti koje su u slubi osnovnih usmjerenja (prijevoz, trgovina, graditeljstvo, razne vrste obrta i sl.).

44

4.3.1.1 Planirana namjena povrina Temeljna organizacija i namjena prostora definirana je prostornim planovima ure enja Grada Komie i Grada Visa (u procesu donoenja). Gra evna podru ja naselja i ostali izgra eni prostori planiraju se s povrinom od 379 ha to ini 3,7 % povrine otoka. Povrine namijenjene razvoju i unapre enju poljoprivredne proizvodnje iznose 3.121 ha (31%), umske povrine 5.436 ha ili 54% povrine otoka. Ostatak od 1.205 ha ili 12% ini mozaik ostalih umskih i poljoprivrednih povrina.
Kartogram 4-3: Temeljna namjena povrina

Izvor: PPUG Komia i Vis

Tablica 47: Temeljna namjena povrina PROSTORNII POKAZATELJI Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne povrine umske povrine Ostale poljop. i umske povrine Ostale povrine UKUPNO
Izvor: PPUG Komia i Vis

KOMIA ha 123 24 941 2.873 921 37 4.918

VIS ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.223

OTOK VIS ha 244 74 3.121 5.436 1.205 61 10.141 % 2,4% 0,7% 30,8% 53,6% 11,9% 0,6% 100,0%

45

Od ukupno 379 ha planiranih ta izgradnju (uklju uju i i ve izgra ene prostore) prostorni planovi predvi aju: pove anje gra evinskih podru ja naselja sa dananjih 170 ha na ukupno 244 ha to e initi 65% svih povrina za izgradnju. U ove povrine uklju ene su osim stanovanja i ostale postoje e i planirane zone neposredno u naselju (turizam, javne, drutvene, sportsko rekreacijske). Gra evna podru ja izvan gra evinskih podru ja naselja planiraju se sa cca 74 ha (19,5%), odnosno: prostori za razvoj turisti kih sadraja prvenstveno vie kategorije u izdvojenim turisti kim zonama povrine 49,5 ha, odnosno 13% ukupno planiranih zona. prostor za nauti ku luku s prate im sadrajima 9,2 ha na sjevernom dijelu otoka (2,6%). drutvena i javna namjena 5,7 ha (1,5%) zone za razvoj industrijskih djelatnosti (Ravno) i komunalno servisnih sadraja (Zlopolje, Dol) oko 10 ha (2,5 %) Zone ostalih namjena (arheoloko podru je Issa, vojne zone) iznose oko 61 ha (16%).
Kartogram 4-4: Namjena povrina postoje a i planirana izgradnja

Izvor:PPUG Komia i Vis

46

Detaljna namjena povrina, organizacija prostora te uvjeti ure enja definirat e se urbanisti kim planovima ili detaljnim urbanisti kim planovima prema smjernicama iz prostornih planova ure enja. Turizam Prostornim planom Splitsko-dalmatinke upanije, odnosno Prostornim planovima gradova Komia i Vis planira se do 2015. godine na otoku Visu ukupno 4.300 kreveta u hotelima i turisti kim naseljima.
Tablica 48: Planirane turisti ke zone
Turisti ka zona Povrina ha 13,7 19,0 32,7 19,6 30,5 51,3 84,0 Broj kreveta max. 1.500 950 2.450 780 1.070 1.850 4.300

Naselje Komia Izvan naselja Grad Komia Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS

Tablica 49: Planirani turisti ki kapaciteti Grad Komia Turisti ka zona Povrina Broj kreveta max. 350 300 350 500 950 2450

Hotel Bievo Roga i Neptun Kamenica Barjaka Grad Komia

1,25 3,15 3,1 6,2 19 32,7

Gra evinsko podru je naselja Komia Hoteli: zona hotela Bievo, postoje a zona Roga i, planirana Turisti ka naselja: zone hotela Neptun, planirana zona Kamenica, planirana Van gra evinskih podru ja naselja Na lokaciji Barjaka, van gra evinskog podru ja naselja, planira se izgradnja turisti kog naselja. U uvali Mlin planira se izgradnja luke nauti kog turizma (u sklopu ribarske luke). 47
Izvor: PPUG Komia

Tablica 410: Planirani turisti ki kapaciteti Grad Vis Turisti ka zona Povrina Broj kreveta max. 260 420 100 120 600 200 150 1850

Hotel Issa Uvala Stonca eka Vila Milna Samogor Zaravni e Parja Grad Vis

0,9 11,4 7,3 1,2 21,0 6,0 3,5 51,3

Gra evinsko podru je naselja Vis Hoteli: zona hotela Issa, postoje a zona eka vila, postoje a zona Stonca, planirana Gra evinsko podru je Podstraje Hoteli: zona Odmaralita Milna, postoje a

Izvor: PPUG Vis

48

Izvan gra evinskih podru ja naselja Hoteli: zona Zaravni e, planirana zona Parja, planirana Hotel / Turisti ko naselje: zona Samogor, planirana

Planom je u uvali Parja planirana izgradnja luke nauti kog turizma marine, kapaciteta 150 vezova, povrina kopnenog dijela 9,17 ha. Planirana struktura definirana je isklju ivo prema Zakonu, Hoteli i Turisti ka naselja (T1, T2). Planom se sugerira mogu nost razvoja ruralnog turizma u naseljima u unutranjosti otoka. Nije definiran modela budu eg turisti kog i ukupnog razvoja podru ja. Plae Kvalitetom se izdvajaju ljun ane i pje ana plae na junoj i jugoisto noj obali (Srebrena, Rukavac, Brgujac, Zaglav, Milna, Vela i Mala Smokova), te na zapadnoj obali Bieva (Porat i Salbunara). Poljoprivreda: Poljoprivreda je razvojem turizma izgubila na prijanjem zna aju ali je jo uvijek vana gospodarska djelatnost. Razvitak poljoprivrede ograni en je prisutnom demografskom strukturom, veli inom i strukturom poljoprivrednih povrina te nedostatkom vode za navodnjavanje. Poljoprivredno tlo isklju ivo osnovne namjene Poljoprivredna tla sa 3.121 ha zauzimaju 31% povrine otoka. Prema prostornim planovima struktura poljoprivrednih tala je slijede a: Osobito vrijedna obradiva tla (P1); zemljite najve e bonitetne klase na Visu (374 ha): sredinji dijelovi Dra eva polja, Pliskog polja, Zlo polja, Malog Polja, Veluke i Male Vo ice i Ljubi a. Vrijedna obradiva tla (P2), rubni dijelovi ve ih polja (755 ha) Ostala obradiva tla (P3); manje vrijedna tla sa maslinicima i danas zaputenim poljoprivrednim povrinama na padinama (1.992 ha). Na ovim povrinama e se stimulirati revitalizacija poljoprivredne proizvodnje i omogu iti gradnja gra evina izvan gra evinskih podru ja (izvan obalnog pojasa) u funkciji obnove obiteljskih gospodarstava i za potrebe seoskog turizma. Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (P); panjaci, kamenjari, neobra eno i neobraslo tlo i sl. zauzimaju 1.205 ha. Depopulacijski procesi i naro ito starenje poljoprivrednog stanovnitva doveli su do zaputanja poljoprivrednih povrina. Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine situacija je slijede a: 49

Komia; 179 ha privatnog poljoprivrednog zemljita; 113 ha obra enog, 66 ha neobra enog zemljita (40%); preteno vinogradi (54 ha) i vo njaci i maslinici (38 ha) Vis; 649 ha privatnog poljoprivrednog zemljita; 581 ha obra enog, 68 ha neobra enog zemljita (10,5%); panjaci (400 ha), vinogradi (122 ha) i vo njaci i maslinici (43 ha)

umske povrine isklju ivo osnovne namjene; Na otoku Visu nema uma s gospodarskim zna ajem. Uvaavaju i prirodne uvjete i biljni pokrov, zna ajnije umske povrine svrstavaju se u dvije kategorije: Zatitne ume (2), ija se zatitna funkcija ogleda u zatita naselja, poljoprivrednih povrina, zatiti krajolika, klimatskoj funkciji, protivmisijskoj funkciji, protiverozionoj funkciji, zatiti prometnica i sl. ume posebne namjene (3), pogodne sa rekreacijske aktivnosti, doprinose krajobraznoj osnovi podru ja.

4.3.1.2 Infrastruktura Stanje osnovnih infrastrukturnih sustava je nezadovoljavaju e. Postoje i kapacitet, tehni ka rjeenja i sl. jedva da zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovnitva. U ljetnim mjesecima potrebe se zna ajno pove avaju i izazivaju nerjeive probleme kako domicilnom stanovnitvu, tako i gospodarskim djelatnostima. S ovim stanjem infrastrukturnih sustava, bez njihove zna ajne rekonstrukcije i dogradnje, ne moe se o ekivati daljnji razvoj. Prometni sustavi; Jedan od osnovnih preduvjeta razvoja otoka, a time i zaustavljanja daljnje depopulacije, je optimalna prometna povezanost obalnih i oto nih mjesta, longitudinalna povezanost du obale kao i me uoto ka povezanost. Neophodna je komplementarnost cestovnog i pomorskog prometa te integralni pristup u strategiji razvitka cestovne i pomorske infrastrukture. Pri tome je potrebno provjeriti, s prometnog aspekta, dosadanju i utvrditi novu kategorizacije luka i pristanita, odnosno cestovne mree. Cestovni promet; Cestovna mrea otoka Visa sastoji se od slijede ih kategoriziranih prometnica: Dravna cesta D 117, Vis Komia u duljini 19,68 km; upanijska cesta 6212, Vis (D 117) Komia D 117 u duljini 9,93 km; Sedam lokalnih cesta, ve i broj nerazvrstanih cesta Planira se ure enje/rekonstrukcija kriti nih dionica trase dravne i upanijske ceste; izgradnja, rekonstrukcija i ure enje nerazvrstani spojnih cesta, ulica, mjesnih putova, gospodarskih i protiv poarnih prometnica. Izgradnja ceste prema Oklju noj, odnosno prema budu oj turisti koj zoni Barjaka, te obilaznih cesta Vis Roga i i Vis (Kut) eka vila doprinjet e kvalitetnijoj povezanosti svih dijelova otoka Visa. Sva vanija naselja planiraju se povezati sustavom javnog cestovnog prijevoza. 50

Pomorski promet: Pomorski promet je od strateke vanosti za razvoj otoka. Udaljenost otoka od kopna stavlja Vis u neravnopravan poloaj s ostalim podru jima,a sigurne, este i brze veze jedan su od preduvjeta razvoja otoka. Postoji samo jedno trajektno pristanite u gradu Visu. Pomorsku povezanost s kopnom odvija se u dva sustava i to: trajektna linija i brzobrodska linija sa katamaranima. upanijskim, odnosno prostornim planovima ure enja gradova komie i Visa utvr eni su me unarodni plovni put, unutarnju plovni putovi i kategorizacija luka. Luke otvorena za javni promet: Komia; Vis (upanijski zna aj) Luke posebne namjene: Ribarska luka Komia; portska luka Komia, portska luka Vis i Luka tijela dravne uprave Vis Luke nauti kog turizma: Komia Uvala Mlin, Marina Parja - Roga i Privezita: Parja i Mezuporat (Komia), u sklopu turisti kih zona: eka vila i Stonca (Vis) Zra ni promet; planovima se predvi a mogu nost gradnje manje zra ne luke koja e osigurati kvalitetan transport stanovnika i turista manjim zrakoplovima (do 50 mjesta, kriti ni zrakoplov ATR - 42) na relaciji kopno - otok Vis (doma i i me unarodni letovi) i te zadovoljiti potrebe privrede i sportskih aktivnosti. Dosadanje studije ukazuju na lokaciju Vele Pece. Pota i telekomunikacije; Potanska mrea u sastavu je Potanskog sredita Split. Na podru ju Visa i Podpilja su jedinice potanske mree, a u Komii potanski ured. U planskom razdoblju o ekuje se osuvremenjivanje sustava pote i ure enje potanskog sredita sa svim pripadaju im slubama. Realizacijom turisti kih zona razvit e se ogranci jedinica potanske mree. Nepokretna telefonska mrea je javne telekomunikacijske mree. Usluga prijenosa govora je najzatupljenija usluga koja i nadalje zadrava zadovoljavaju i trend rasta, me utim prijenos podataka je ve pretekao govorne usluge po ostvarenom prometu. Usluga prijenosa govora se preteno ostvaruje putem nepokretne telefonske mree, a zadnjih godina mobilna telefonija je u izuzetnom porastu. Podru je op ine otoka pokriveno je s tri pokretne radio telefonske mree: analognom NMT mreom, komercijalnog naziva Mobitel i digitalnim GSM mreama (HTMobile, VlP-net, Tele2) Elektroenergetika; Postoje i na in napajanja otoka elektri nom energijom u gotovo svim svojim elementima ne zadovoljava postoje e potrebe, pa samim tim ni potrebe gospodarskog razvoja. Napajanje elektri nom energijom otoka vri se iz TS 110/35 kV " Starigrad" preko 35 kV veze preko dva podmorska kabela 35 kV. Preostali dio elektroenergetskog sustava na otoku Visu sastoji se od Trafostanice 35/10 kV Vis instalirane snage 2x4(2x8) MVA i dalekovoda DV 35 kV pod naponom 10 kV Vis Komia . Dalekovodi su u kriti nom stanju. Posljednjih godina kablira se srednjenaponska mrea u naseljima Vis i Komia ime se osjetno popravila situacija u urbanim dijelovima. Trajno rjeenje vidi se u prelazu na 110 kV napon izgradnjom spojne to ke na Visu to pretpostavlja izgradnju slijede ih objekata: TS 110/x kV Vis; polaganje podmorske kabelske veze 110 kV Hvar Vis i podzemne kabelske veze 110 kV na Visu do planirane trafostanice 110/35 kV "Vis. Tako er se predvi a izgradnja trafostanice 35/10 kV Komia. Velika udaljenost od elektroenergetske mree Hrvatske zahtijeva relativno velike investicijske trokove to dovodi do odlaganja investiranja u osnovni sustav. 51

Vodoopskrba; Otok Vis jo uvijek nije priklju en na planirani sustav regionalnog vodovoda, a potroa i se opskrbljuju vodom sa lokalnih izvorita. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji slatkovodne le e na lokaciji Korita (36 l/s). Kvaliteta vode je dobra, a salinitet vode znatno ispod doputenih vrijednosti. Zbog gubitaka u sustavu raspoloive koli ine su cca 27 l/s. to jedva zadovoljava potrebe domicilnog stanovnitva. U ljetnom razdoblju koristi se i izvor Pizdica. Problem predstavlja osiguranje potrebnih koli ina vode u pici sezone, kad dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. Prilikom rjeavanja vodoopskrbnih potreba treba voditi ra una da teite bude na opskrbi iz vlastitih resursa i da se to vie iskoristi postoje a vodoopskrbna mrea. Rekonstrukcija i dogradnja sustava predvi ena je u dvije faze: rekonstrukcija crpilita "Korita" ime bi se koli ina crpljenja pove ala na 40 l/s. i time omogu ilo normalno funkcioniranje sustava u sadanjem stanju, osiguranje novi koli ina potrebnih za kraj planskog razdoblja (cca 60 l/s). Ponu ene su tri varijante rjeenja: Opskrba iz vlastitih vodnih resursa (vrlo upitna; potrebni istrani radovi) Desalinizator "Pizdica"
Dovod vode s kopna

Odvodnja otpadnih voda: Izgradnja vodoopskrbe do svih naselja, potencira izgradnju sustava za prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro i avanje i dispoziciju bez tetnih posljedica na okoli. Sadanji na in dispozicije otpadnih voda putem upojnih crnih jama je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Planovima su utvr ena su slijede a rjeenja odvodnje: Naselje Komia; kanalizacijski sustav je ve im dijelom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mrea naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro i avanju otpadne vode se isputaju u komiki zaljev podmorskim ispustom. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Komie do 2030. godine, osim ure aja za pro i avanje. Turisti ka zona Barjaka; predvi a se izgradnja zasebnog sustava s ure ajem za pro i avanje. Naselje Vis; kanalizacijski sustav je uglavnom izgra en. Obalni kolektor sa crpnom stanicom, tla nim cjevovodima, gravitacijskim cjevovodima na koji se treba priklju iti cjelokupna kanalizacijska mrea naselja ini osnovu sustava. Po mehani kom pro i avanju otpadne vode se isputaju u otvoreno more. Svi objekti sustava dimenzionirani su za predvi eni razvoj Visa do 2030. godine, osim ure aja za pro i avanje. Rukavac, turisti ka zona Zaravni e i Brgujac i podru je Milna enka; izgradnja zasebnih sustava sa odvodnim kolektorima, ure ajima za pro i avanje i podmorskim ispustima. Ostala naselja u unutranjosti; putem vodonepropusnih septi kih jama. Postupanje s otpadom; Otok nema adekvatno rijeen problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada. Sva postoje a odlagalita su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati otvaranjem novog, ure enog odlagalita. Sa podru ja Grada Visa otpad se sakuplja i odvozi na neure eno odlagalite Welington, a s podru ja Komie neure eno odlagalite
Podgomilica.

52

Na irem podru ju dananjeg odlagalita Welington planira se gradnja transfer stanice za otpremu otpada u upanijski centar za gospodarenje otpadom.

4.3.1.3 Zati ena prirodna i kulturna batina Prirodna batina; Podru je otoka Visa naro ito obala i pripadaju i oto i i sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ini ovaj prostor izuzetno zna ajnim i atraktivnim. U smislu odredbi Zakona o zatiti prirode zati eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik; Otok Jabuka; Otok Brusnik Planom se predlau za zatitu kao zna ajni krajolik: otok Bievo; arhipelag Budikovac Greben Spomenici prirode: Medvidina pilja, Modra pilja, Zelena pilja na otoku Ravnik i Uvala Stiniva (geomorfoloki); Otok Brusnik i Otok Jabuka (geoloki). Prostornim planom se predlau za zatitu ihtioloki rezervati: akvatorij otoka Bievo, Palagrua i Svetac. Bioloka raznolikost ; Velika razvedenost hrvatske obale i injenica da je ovaj prostor bio pribjeite biljaka i ivotinja za ledenih doba, uzrok je velike bioloke raznolikosti. Takvom raznoliko u naro ito obiluju udaljeni i posebno nenastanjeni otoci, koji nisu u ve oj mjeri ugroeni razli itim vidovima koritenja. Ipak antropogeni utjecaj se javlja i u takvim, vrlo osjetljivim, ekolokim podru jima. Viki arhipelag pripada tim podru jima s vrlo velikom biolokom raznoliko u i na kojem su koncentrirani brojni endemi. Glavni razlozi zbog kojih je potrebna zaita Vikog arhipelaga su sljede i: specifi nost herpetofaune svakog pojedinog otoka, razli ite od kopnene i stvaranje endema; rijetke i endemi ne biljne vrste; veliko zna enje oto ne skupine za preivljavanje ptica, jer su odmorina to ka ptica selica i gnjezdite rijetkih vrsta; specifi na geoloka gra a Brusnika i Jabuke; strme kamenite obale sa spiljama (jugozapadna strmovita obala otoka Vis, strmovite obale okolnih oto i a biljni endemi, stanite imia, bogatstvo podmorja) bogatstvo podmorske flore, s pojedinim endemskim vrstama; Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je potivati mjere zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biolokoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zatite okolia. Uredbom o proglaenju ekoloke mree utvr ena je Ekoloka mrea Republike Hrvatske sa: sustavom ekoloki zna ajnih podru ja i ekolokih koridora; ciljevima o uvanja i smjernicama za mjere zatite namijenjenih odravanju ili uspostavi povoljnog stanja ugroenih i rijetkih staninih tipova, i/ili divljih svojti.

53

Kartogram 4-5: Zati ena prirodna batina

Izvor: Zavod za zatitu prirode, 2008. U okviru ekoloke mree zati eni su kopno i podmorje otoka Vis i Bievo, dio jugoisto ne obale Visa, te brojne pilje i jame.

Kulturna batina Dosadanja istraivanja i saznanja svjedo e o kontinuitetu naseljenosti otoka Visa od prapovijesnih vremena do naih dana. Razne ljudske civilizacije i kulture koje su se smjenjivale tijekom stolje a ostavile su brojne tragove svoje materijalne kulture na tom prostoru, od pretpovijesnih gomila i gradina, rimskih gra evina i groblja, starokr anskih i ranosrednjovjekovnih crkvica do obrambenih gra evina.
Kartogram 4-6: Kulturna batina

Urbane cjeline: Zati ene su urbane cjeline naselja Komia i Vis. U ovim zonama propisuje se reim potpune konzervatorske zatite povijesne urbane strukture, pejsanih obiljeja te pojedina nih gra evina. Potrebno je o uvati sva bitna obiljeja prostorne i gra evne strukture, odreene topografijom, povijesnom graevnom supstancom, te raznoliko u namjena i sadraja.
Izvor: PPUG Komia i Vis

54

Ruralne cjeline; Preventivno su zati ene 32 ruralne cjelina. To su uglavnom zaseoci koji su unutar procesa mehani ke migracije i emigracije ve im dijelom naputeni. Sa uvana su uglavnom u izvornom stanje, to im daje spomeni ka obiljeja. Zatita ovih cjelina temelji se na o uvanju povijesne matrice naselja, njegove prostorne organizacije, smjetaja u prirodnom okoliu, kao i na o uvanje tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja. Podru ja arheoloke batine; Registrirani ili preventivno zati eni arheoloki lokaliteti su: zona anti kog naselja Issa; lokaliteti oto ja Palagrue, Bievo, Svetac; ostale arheoloke zone u popisu nepokretnih kulturnih dobara. Pojedina na kulturna dobra; Zatitom pojedina nih kulturnih dobara obuhva ene su registrirane ili preventivno zati ene pojedina ne gra evine ili gra evinski sklopovi, odnosno 13 sakralnih kulturnih dobara i 30 javnih kulturnih dobara Podru ja etnoloke batine; Prostor otoka tijekom povijesti bio je u najve em dijelu ruralni prostor. Danas je u dijelu naselja sa uvana matrica tradicijskog gra enja i oblikovanja prostora. U podru ja etnoloke batine uklju it e se naselja morfoloke, tipoloke, strukturalne ili funkcionalne osobine tradicionalnog ure enja ruralnog prostora .

Iz prostornih planova proizlaze slijede a ograni enja i mogu nosti razvoja:

Osnovni ograni avaju i imbenici razvoja su: Nepostojanje cjelovite koncepcije i strategije razvoja, odnosno aktivne razvojne politike. Ne postoji oto ko tijelo, odnosno institucionalni okvir za kreiranje i provo enje jedinstvene oto ke razvojne politike. Demografska osnovica; iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovnitva, starenje stanovnitva, aktivnost stanovnitva, veli ina radnog kontingenta i obrazovna struktura. Prometna izoliranost, koja jo uvijek Vis stavlja u neravnopravnu gospodarsku poziciju. Nedostatak vode za razvoj turizma i za intenzivniju poljoprivrednu proizvodnju. Stanje gospodarstva; nerazvijena gospodarska struktura; orijentacija na razvoj turizma ima za posljedicu slabljenja interesa za razvoj poljoprivrede, ribarstva i drugih djelatnosti zna ajnih za razvoj podru ja. Nedovoljno razvijene drutvene slube. Infrastrukturni i komunalni problemi; prometna mrea, neadekvatno rjeenje problema odlaganja krutog i teku eg otpada. Institucionalno-sistemska ograni enja; nesre eni katastri i dubiozno vlasnitvo nad zemljitem i zgradama. Neadekvatna dravna politika razvoja; subvencije, porezne olakice i druge beneficije prema oto kom gospodarstvu i stanovnitvu.

55

imbenici koji osiguravaju razvojne mogu nosti: Geoprometni poloaj; pravaca Jadrana. na krianju glavnih longitudinalnih i transverzalnih morskih

Prirodna bogatstva obalnog prostora; razvedena obala, blaga klima, pejzane i klimatske prednosti, podesna obala za kupanje pruaju izuzetno kvalitetnu osnovu za razvoj turizma, poljoprivrede ribarstva i marikulture. Krajobrazne i kulturoloke vrijednosti ; bogatstvo prirodnih fenomena, blizina oto kog arhipelaga Bievo, Svetac, Palagrua, Brusnik i Jabuka predstavlja veliku atraktivnost podru ja. Ekoloki prakti ki nezaga en okoli; ekoloka prihvatljivost je zna ajan kriterij prihvatljivosti gotovo svih privrednih djelatnosti.

Budu i razvitak potrebno je zasnivati na racionalnom koritenju prirodnih resursa te stvaranju ambijenta za zdrav ivot. Komparativne prednosti za razvitak turizma i poljoprivrede kao osnovne prate e djelatnosti, predstavljaju djelatnosti na kojima nije u po etku mogu e graditi ubrzan gospodarski razvitak.

Zaklju na razmatranja u odnosu na prostorno razvojne i resursne zna ajke prostora Prirodne datosti prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja tijekom zadnjih 20-tak godina, danas predstavljaju glavnu osnovicu za odrivi razvoj podru ja temeljenom na turizmu te poljoprivredi i marikulturi; Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zati ene cjeline uglavnom sa uvane, no premalo se vodilo ra una o unapre ivanju i adekvatnoj prezentaciji zati enih cjelina u funkciji kreiranja lokalnog blagostanja; Sve prirodne datosti (karakteristike obale i uvala, vegetacija, reljef, klima) svojom me usobnom interakcijom daju optimalnu mjeavinu potrebnu za smisleni razvoj odrive turisti ke djelatnosti isprepletenu komplementarnom proizvodnjom poljoprivrednih i maritimnih proizvoda te razvojem ostalih komplementarnih djelatnosti Glavni ograni avaju i faktori odrivog razvoja predmetnog podru ja su: Skromna demografska osnova podru ja zbog depopulacijskog procesa ime se pretpostavlja da e razvoj podru ja biti vezan uz imigracijske procese, a koji e biti odre eni stupnjem gospodarske, drutvene i kulturoloke privla nosti podru ja; Infrastrukturni sustavi (elektroopskrba i prometnice na lokalnoj razini, vodoopskrba i sustavi odvodnje otpadnih voda, gospodarenje krutim otpadom itd.) uglavnom su podkapacitirani i za dananje potrebe, te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor odrivog razvoja predmetnog podru ja. To se posebno odnosi na o osiguranje potrebnih koli ina vode u pici sezone kada dolazi do preoptere enja sustava i uvo enja redukcija. 56

o nerijeeno pitanje zbrinjavanuja otpada (nepostojanje sustava odvojenog prikupljanja sme a i adekvatnog odlagalita). Vegetacija u zajednici sa klimom (pojave ljetnih sua) izaziva pove anu opasnost od poara. Turizam predmetnog podru ja treba preuzeti ulogu dodatnog zamanjaka gospodarskog preporoda podru ja te ga je potrebno razvijati u skladu s fizi kim kapacitetom prostora, sociokulturnim okruenjem, postoje om komunalnom infrastrukturom kao i ekonomi nosti proirenja iste te turisti ke suprastrukture.

4.4 Turizam
4.4.1 Razvojni operativni plan upanije Razvojni operativni plan Splitsko dalmatinske upanije strateki je dokument izra en za razdoblje od 2006. do 2013. godine. Glavna svrha ovoga plana je ocjena sadanjeg stanja i razvojnih mogu nosti upanije. Plan predlae viziju i osnovne ciljeve te mjere kojima se ciljevi odnosno dogovorena vizija moe posti i. Slijedi slika koja prikazuje viziju, te etiri razvojna cilja upanije:

57

Cilj 1 - kako bi upanija gospodarski bila konkurentnija navodi se da se posebna panja treba posvetiti turizmu i razvoju integrirane "turisti ke ekonomije". Spominje se poticanje razvoja turisti ke infrastrukture i novog turisti kog proizvoda regije koji bi trebali podi i razinu kvalitete i dodane vrijednosti. Cilj 2 identificirana je potreba razvoja prometne i komunalne infrastrukture kako bi se stvorila podloga za razvoj same upanije. Cilj 3 neophodan je razvoj ljudskih potencijala, vrlo bitan za upaniju koja ima visoku nezaposlenost. U ovom djelu se navodi potreba za stvaranjem ponude obrazovnih programa i procesa prilago enim potrebama gospodarstva. Cilj 4 identificirana je potreba udruivanja i stvaranja partnerstva me u poslovnim i civilnim subjektima u upaniji kako bi se pospjeila suradnja i olakao napredak. Turizam se dodatno definira kao jedan od prioriteta ovoga plana. Prioritet upanije je razvoj turizma visoke kvalitete. Ovakav stav proizlazi iz svjesnosti da se, usprkos iznimnim prirodnim i antropogenim prednostima, turizam u upaniji nije razvio u eljenom smjeru i ne ostvaruje o ekivano dobre rezultate. Isti e se potreba razrade jedinstvenog turisti kog imida upanije, koji bi promicao klju ne turisti ke prednosti. Kako bi se to bolje iskoristile komparativne prednosti upanije treba nadograditi infrastrukturu u funkciji turizma, smjetaj, prometnice, komunalije, te razviti razne poticaje. Razvoj i promocija novih oblika ponude kao to je nautika, ruralni i kulturni turizam, te poticanje me uregionalne suradnje tako er su vani za uspjean razvoj turizma. Edukacija zaposlenika u turisti ko - ugostiteljskoj djelatnosti te generalno podizanje kvalitete ljudskih resursa nuni su kako bi se eljeni ciljevi i prioriteti razvoja mogli dosti i. Investicije u turizam koje su planirane za razdoblje od 2006. do 2013. godine su sljede e: razvoj marketinkih proizvoda i promociju turizma iznosi 9 milijuna EUR-a; poboljanje turisti ke infrastrukture iznosi 4,5 milijuna EUR-a; ukupne investicije u turizam u upaniji iznose 13,5 milijuna EUR-a.

Zaklju ak Razvojni operativni plan upanije je vrlo konkretno iskazao svoju viziju razvoja konkurentnog gospodarstva, te razvoja turizma u smjeru visoke kvalitete; Turizam visoke kvalitete se namjerava posti i kroz razvoj turisti ke infrastrukture smjetaja i to poglavito hotela, prometnica i komunalnih usluga; Planira se razvoj novih turisti kih proizvoda: nautike, ruralnog te kulturnog turizma; Kao osnovu cijelog razvoja ROP prepoznaje zaposlenika u turizmu, pa stoga planira dodatne edukacije i razvoj ljudskih potencijala. Ukupne investicije u turizam u periodu od sedam godina iznose 13,5 milijuna EUR.

58

4.4.2

Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske upanije

Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske upanije je 19. lipnja 2007. prihvatila Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske upanije, koji je izradila tvrtka Horwath HTL, a koji daje prijedloge za unapre enje situacije u turizmu cijele destinacije u smislu strategija, te konkretnih operativnih prijedloga za destinaciju u cjelini, ali i zasebno za njena podru ja. Naime, svaka mikro destinacija Srednje Dalmacije turisti ki se pozicionira i razvija zasebno prema definiranim strategijama, ali vode i ra una o pozicioniranju i razvoju cjelokupne destinacije. Jedna od klju nih subregija ove destinacije je otok Vis, koji je atraktivan otok za budu i turisti ki razvoj, ija je povijesno uvjetovana stagnacija u smislu razvoja turizma sada njegova najve a prednost, jer se nalazi na mnogo povoljnijoj poziciji nego to je to slu aj sa mnogim drugim oto kim destinacijama. Uz postavljenu viziju, definirano je strateko pozicioniranje Srednje Dalmacije, pa je tako za otok Vis usuglaeno sljede e pozicioniranje: 'Vis otok skrovite', a koje se obrazlae injenicom da je ovaj svojevrsni mitski otok ve postigao imid posebno vrijednog skrovita, koje treba i sa uvati. Njegova izoliranost i autenti nost, imid ribarskog kraja, posebno njegovih vrijednih agrikultura i vina, atributi su koji se moraju komercijalizirati strategijom visoke vrijednosti. Polaze i od sredinjeg identiteta / pozicioniranja otoka Visa unutar destinacije Srednje Dalmacije, za Vis su predloeni elementi proirenog identiteta i sustava vrijednosti (to je detaljnije navedeno u Marketing planu ovog Plana razvoja eko / ruralnog turizma otoka Visa). U tom smislu je za otok Vis, kao i za ostale sub-regije destinacije Srednje Dalmacije, odre en portfelj turisti kih proizvoda, a koji ine sljede i proizvodi: nauti ki turizam i proizvod posebnih interesa kao prioritetni proizvodi, zatim proizvod 'sunca i mora', ture, kratki odmori te wellness i spa proizvodi kao oni sa srednjim prioritetom. Nakon toga definirani su klju ni investicijski projekti za svaku mikro-destinaciju Srednje Dalmacije, pa tako i za Vis te je kona no oblikovan provedbeni plan sa svim klju nim aktivnostima, odgovornostima, vremenskim rokovima, izvorima finacniranja itd. Dakle, Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske upanije predstavlja strateki okvir za novi rast turizma sukladno nadolaze im globalnim promjenama, a usmjeren je na pragmati ne promjene u procesu upravljanja turizmom cjelovite destinacije, kao i na izgradnju novih poluga za uspostavu konkurentnosti, upravljanja marketingom te na usmjeravanje procesa ulaganja u turisti koj industriji. Glavni plan razvoja turizma SD je slubeni dokument, iju implementaciju provodi upanija od njegovog usvajanja.

59

4.4.3 Grad Komia Povijesni okvir

Povijest grada Komie vee se uz more i ribolov posebno plave ribe po kojem je poznata od davnina. Smatra se da je Komia sli no kao i Vis (Issa) naseljena za vrijeme Grka i Rimljana Prvi put se spominje kao Val Comeza u darovnici zadarskog kneza Petra 1145. godine. Pod mleta kom vladavinom, Komia se ubrzano razvija kao sredite ribarstva na ovom dijelu Jadrana. Mleta ke vlasti su u 16. stolje u zabiljeile da su samo u jednom danu komiki ribari ulovili tri milijuna tona srdela. Bila je to gospodarska grana koja je omogu ila izgradnju crkvi, utvrda i velikih ku a u Komii. Pod austrijskom upravom (1815-1918) Komia dobiva samostalnu op inu, te prerasta u gradi sa svim potrebnim sadrajima. Po etkom 20. stolje a je najve e naselje na otoku Visu s gotovo 4.000 stanovnika. Tada je izgra en veliki lukobran i ure ena luka, a u mjestu postoji sedam tvornica za preradu ribe (najve a Fratelli Mardei ). 1918. godine Kraljevini SHS pripaja se Vis i zapo inje dugo razdoblje stagnacije Komie. Bogata ribolovna podru ja oko Palagrue, pripala su Italiji i ostala u njenom sastavu sve do 1947. godine. Nakon drugog svjetskog rata cijeli otok Vis pa tako i Komia postaju vojna zona to spre ava razvoj turizma te se na taj na in nastavlja stagnacija otoka. Nakon odlaska vojske sa otoka i osamostaljenja Hrvatske drave zaustavlja se iseljavanje koje je do tada bilo vrlo izraeno. Godine 1997. Komia dobiva status Grada. Turisti ka ponuda Grad Komia isto kao i grad Vis po inje razvojem turizma po etkom 90-tih, nakon to vojska odlazi sa otoka. Razvoj turizma po eo je kasnije uspore uju i sa ostalim mjestima na Jadranu no radi vojske op a infrastruktura je ve postojala. Danas slika turisti ke ponude Komie izgleda ovako: Ukupni smjetajni kapacitet je priblino 990 kreveta; Prevladava privatni smjetaj (67% od ukupnog) sa 660 kreveta; Posluje jedan hotel (Bievo) sa 320 kreveta u vlasnitvu drutva Modra pilja d.d. U Komii posluje samo hotel Bievo koji je kategoriziran kao hotelski objekt sa dvije zvjezdice. Objekt je trenutno u loem stanju, dotrajao i potrebna je ve a investicija kako bi se doveo na zadovoljavaju i nivo. 60

Tablica 411: Komia turisti ka ponuda

Modra spilja d.d.
Hotel BIEVO
Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr.: Objavljena cijena: Smjeten u Komii kraj mora, pet minuta etnje od sredita mjesta 2 ** 126 soba i 5 apartmana Odmorini hotel Manje renoviracije svake godine . Dvorana za sastanke do 90 osoba 106 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.hotel-bisevo.hr, telefonski interviju lipanj 2008. Napomena: Boravina pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu

U ponudi Komie nema turisti kih kampova. Unutranji dio otoka, koji administrativno pripada Komii, se oivljava posebice u vidu proizvoda hrane i pi a na seoskim doma instvima koja su smjetena najvie oko sela Podpilje i ena Glava. Postoji interes za kupnjom starih seoskih objekata u sredinjem dijelu otoka, koji se konverzijom pretvaraju u smjetajne kapacitete. Jedan takav primjer je i selo Tale u blizini Podpilja gdje je konverzijom jedno staro selo od 4 ku e revitalizirano te sada nudi smjetaj u ruralnom ambijentu.

Ugostiteljska ponuda Ukupno u ponudi ima 15 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). Ponuda se sastoji od tri restorana, dvije pizzerije i pet konobi koje se nalaze u samom mjestu. U unutranjem djelu otoka koji administrativno pripada Komii (Podpilje, Podhumlje, ena Glava) nalazi se jo pet seoskih doma instava koja u svojoj ponudi nude degustacije vina autohtonih sorti koje sami proizvode i lokalne specijalitete. Velika ve ina spomenutih ugostiteljskih objekata posluje samo u ljetnim mjesecima (oko tri mjeseca). U unutranjosti otoka ve ina seoskih gospodarstava radi na osnovi rezervacije te su otvoreni i tijekom ostatka godine s obzirom na potranju i broj gostiju. . Turisti ka potranja Zbog visokog postotka privatnog smjetaja esto loe kvalitete i hotela niske kategorije Komia kao turisti ka destinacija trenutno ima loe pokazatelje potranje.
U 2007. godini Komia biljei oko 10.300 dolazaka koji su generirali priblino 68.000 no enja. Komia biljei pozitivan trend no enja i dolazaka, sa iznimkom 2007. godine kada je zabiljeen blagi pad. Hoteli i restorani prihode priblino sa 12.5 milijuna kuna godinje ili 7.400 kn po stanovniku.

61

Tablica 412: Komia trend dolazaka i no enja

Grad Komia trend dolazaka i no enja (2003 - 2007)
DOLASCI
12.000

NO ENJA

dolasci

no enja

80.000 70.000 60.000

10.000

8.000

50.000 40.000 30.000 20.000

6.000

4.000

2.000

10.000 0

2003

2004

2005

2006

2007

Izvor: Dravni zavod za statistiku Hrvatske, 2008.

Turisti ka zajednica Godinji budet Turisti ke zajednice Komia za 2009. godinu priblino e iznositi 610 tisu a kuna (bruto iznos). Sredstva budeta planiraju se potroiti na projekte unapre enja proizvoda, kroz investicije u ure enje destinacije, postavljanje sme e signalizacije, postavljanje tueva na gradskim plaama i organizaciju manifestacija. Nadalje, planiraju se uobi ajene promotivne aktivnosti (auriranje web stranica, izrade broura, posjete sajmovima), edukacije zaposlenih te uobi ajene trokove poslovanja ureda. Od projekata suradnje dva ureda TZ-a na otoku, spominju se zajedni ka ozna avanja pjea kih staza, izrada turisti kih karata otoka i organizacija kulturne manifestacije cijelog otoka.

Turisti ke agencije Na podru ju Komie posluje sedam turisti kih agencija koje svojom ponudom pokrivaju cijeli otok. Agencije u svojoj ponudi nude usluge pronalaska smjetaja u hotelima, privatnim apartmanima i ku ama, organizaciju raznih izleta, usluge prijevoza po otoku i moru, iznajmljivanje skutera, brodova, te organizaciju raznih gastronomskih tura po otoku. Ipak, ponuda agencija ve im dijelom fokusira se na iznajmljivanje privatnih apartmana gostima. Od ukupno sedam agencija, dvije su posve ene samo iznajmljivanju privatnog smjetaja (Nona agency i Impress club). Na ponudu alternativnog turizma, kroz adrenalinske sportove, robinzonski smjetaj na osami, oplovljavanje otoka, te ostale usluge fokusirale su se dvije agencije (Alternatura i Nika adventure).

62

4.4.4

Grad Vis

Povijesni okvir

Vis ili kako su ga nazivali za vrijeme Gr ke - Issa datira iz priblino 4. stolje a prije Krista. Osnovali su je Grci iz Sirakuze na Siciliji te tako nastaje polis (grad drava) te se razvija kao glavno uporite grka na Jadranu. Arheoloki nalazi koji ukazuju na postojanje gr kog pa kasnije rimskog doba su terme, nekropola, dijelovi ulica, potonuli dijelovi luke i rimski teatar na kojem je kasnije izgra en franjeva ki samostan. U ranom srednjem vijeku nalazi se u starohrvatskoj dravi. Poslije ega esto mijenja vladare, Mletci, Francuzi, pa ak i Englezi (tada se na otoku zaigrao i kriket). Poslije pada Napoleona i Mleta ke republike, Vis dolazi pod vlast Habsburga. Daljnjim upravnim reorganiziranjem monarhije, Vis postaje dio carske pokrajine Dalmacije, koja je nakon austro-ugarske podjele monarhije potpala pod austrijski dio. U blizini otoka Visa se 1866. godine odigrala vika bitka. Pobjedom austro-ugarske mornarice privremeno su zaustavljena talijanska posezanja za Visom i itavom Dalmacijom.

Turisti ka ponuda Nakon odlaska vojske sa otoka otvara se mogu nost razvoja turizma. U po etku otok je otvoren za doma e goste (stanovnike bive Jugoslavije), a posjet stranaca doputen je tek 1989. godine. U sklopu grada posluju dva hotela, jedan na rivi u centru mjesta i jedan uz more na ulazu u Viku luku. Turisti ka ponuda izgleda kako slijedi u nastavku: Ukupan smjetajni kapacitet Visa je 2.090 leaja; Prevladava privatni smjetaj (82% od ukupnog) sa 1.717 leaja; Posluju dva hotela (Tamaris i Issa) sa 299 leaja i oba su u vlasnitvu Vis d.d. Spomenuti hoteli Tamaris i Issa slubeno su kategorizirani kao objekti sa tri zvjezdice. Osim dva hotela koji su u vlasnitvu Vis d.d.-a, postoji i hotel Paula. Hotel Paula koji je renoviran ove godine u vlasnitvu je talijanskih investitora koji imaju namjeru i dalje razvijati turizam na otoku. Hotel Paula jo nije slubeno kategoriziran kao hotel prema kategorizaciji ministarstva turizma, no u planu vlasnika je da ove godine dobije kategorizaciju. U nastavku slijede prikazi spomenutih hotela.

63

Tablica 413: Vis turisti ka ponuda

Vis d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam
Hotel ISSA
Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr.: Objavljena cijena: Na zapadnom dijelu Vike vale, uz bedeme anti kog grada Isse 3 *** 125 soba i 3 apartmana Odmorini hotel Sagra en 1984. godine, lagana renovacija 2006. Kino dvorana moe smjestiti do 30 osoba 112 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.vis-hoteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008. Napomena: Boravina pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu

Hotel

TAMARIS
Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr.: Objavljena cijena: U centru grada Visa 3 *** 25 soba Odmorini hotel Adaptiran 1992. u cijelosti, lagana renovacija 2008. Nema (mogu e koristiti restoran) 120 EUR (BB, dvokrevetna soba, glavna sezona)

Izvor: www.vis-hoteli.hr, telefonski interviju lipanj 2008. Napomena: Boravina pristojba nije uklju ena u objavljenu cijenu

Vila

PAULA
Lokacija: Kategorija: Broj soba: Pozicioniranje: Fizi ko stanje: Konferencijski sadr.: Objavljena cijena: U starom djelu grada Visa koji se naziva Kut 3 *** (neslubeno) 12 soba Manji odmorini hotel Potpuno renoviran 2008. nema nema objavljene cijene

Izvor: hotelpaula.hr, www.tz-vis.hr Napomena: Trenutno kategorizitan kao vila, za sljede u sezonu predvi eno mijenjanje imena i cijena.

Vis u sklopu turisti ke ponude nema kampova. U unutranjem djelu otoka koji administrativno pripada gradu Visu postoje inicijative preure ivanja starih poljoprivrednih objekata. U takvim objektima lokalno stanovnitvo bavi se ponudom hrane i pi a na osnovama doma ih proizvoda i lokalnih specijaliteta, a neki od njih nude i smjetaj. Spomenuti objekti nalaze se u podru ju Pliskog Polja, Marine Zemlje, Podselju i Podstraju.

64

Ugostiteljska ponuda Ukupno se u ponudi grada Visa nalazi 29 ugostiteljskih objekata (ne uklju uju i objekte u kategoriji caffe barova). Od ukupne ugostiteljske ponude u gradu se nalazi devet restorana i etiri pizzerije. U sklopu ponude nalaze se jo etiri konobe koje su smjetene u gradu, ili po uvalama na otoku. Grad Vis prednja i po broju seoskih doma instava smjetenih u unutranjem djelu otoka. Ukupno postoji dvanaestak seoskih doma instava koja svojim ponudama lokalnih i tradicionalnih jela privla e turiste u unutranjost otoka. Neka doma instva uz ponudu hrane grade svoju trinu marku i kroz proizvodnju vina od tipi nih sorti za otok Vis (npr. seosko doma instvo Roki's). Ve ina ugostiteljskih objekata radi samo tijekom ljetnih mjeseci, a neka seoska doma instva rade i ostatak godine ali samo na osnovi rezervacije i ovisno o broju gostiju.

Turisti ka potranja Grad Vis pozicijom urbanog centra otoka Visa, trajektnim pristanitem i ve om ponudom hotela u neto je boljoj poziciji od Komie. Smjetajni kapacitet Visa priblino je duplo ve i od kapaciteta Komie. U nastavku slijede karakteristike turisti ke potranje Visa u 2007. godini. U 2007. godini grad Vis je zabiljeio priblino 18.500 turista koji su generirali priblino 125.000 no enja. Vis biljei pozitivan trend dolazaka i no enja do 2006. godine, kada ulazi u stagnaciju i pad u 2007. godini. Hoteli i restorani su u 2007. godini prihodili priblino 12,5 milijuna kuna ili 6.350 kuna po stanovniku.

Tablica 414: Vis trend dolazaka i no enja

Grad Vis trend dolazaka i no enja (2003 - 2007)
DOLASCI
20.000 18.000 16.000 14.000 12.000 10.000 8.000 6.000 4.000 2.000 0 20.000 0 80.000 60.000 40.000

NO ENJA

dolasci

no enja

140.000 120.000 100.000

2003

2004

2005

2006

2007

Izvor: Dravni zavod za statistiku Hrvatske, 2008.

Turisti ka zajednica Turisti ka zajednica Visa planira da e godinji budet za 2009. godinu iznositi priblino 750 tisu a kuna bruto. Aktivnosti na koje se planiraju utroiti sredstva odnose se na unapre enja 65

destinacije kroz postavljanje sme e signalizacije, postavljanje tueva i druge opreme na plae i organizaciju raznih manifestacija kao to su Vika regata, festival otoka Visa i druge. Nadalje, planira se auriranje internet stranica TZ-a, izrada broura i posjete sajmova. Ostala sredstva e se utroiti na edukacije zaposlenih te uobi ajene trokove poslovanja ureda. Suradnje dva ureda TZ-a odnosi se na ozna avanja pjea kih staza i postavljanja turisti ke signalizacije.

Turisti ke agencije Na podru ju Visa, za razliku od Komie, posluju samo dvije turisti ke agencije - Ionos i Navigator. U svojoj ponudi turistima nude usluge smjetaja na cijelom otoku, razne izlete, iznamljivanje bicikla, skutera, automobila i brodova. Kao zaseban proizvod agencije Navigator izdvaja se ronjenje, organiziraju se kole za po etnike, kao i ronjenje u podvodnim spiljama, te istraivanje potonulih brodova i arheolokih nalazita, za one iskusnije.

4.4.5 Otok Vis Ovdje se daje kratki prikaz ukupnih statisti kih podataka za 2007. godinu koji se odnose na cijeli otok. Zajedni ki podaci za gradove Komiu i Vis bitni su radi boljeg razumijevanja karakteristike turizma otoka Visa u cijelosti. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, na otoku Visu nije zabiljeen broj vezova u nauti kim lukama (iako i Vis i Komia imaju svoju luku). Prema informacijama dobivenim iz ureda Turisti kih zajednica Visa i Komie, procjenjuje se da svake godine generira oko 80.000 no enja u spomenutim lukama (50.000 u gradu Visu i 30.000 u gradu Komii). 29.000 turista ostvarili su priblino 192.000 no enja; Turisti su u prosjeku boravili 6,8 dana; Vrlo visoka sezonalnost, priblino 90% ukupnog turisti kog prometa se ostvaruje u periodu od lipanja do rujna; Najvie no enja ostvaruju doma i turisti priblino 34%, zatim Slovenci 25% i Talijani 10% od ukupnog broja no enja. Istraivanje Instituta za turizam "Tomas" za 2007. godinu u Splitsko-dalmatinskoj upaniji provodilo se u 18 turisti kih mjesta sa najve im ostvarenim turisti kim prometom. Istraivanje nam pomae da na podru ju otoka Visa to bolje shvatimo stavove i razine potronje turista. Slijede rezultati istraivanja: Turisti su u prosjeku stari 39 godina i na odmor naj e e dolaze u krugu obitelji (47% obiteljskih dolazaka); Najve i broj turista dolazi zbog odmora i oputanja, slijede nova iskustva i doivljaji te zabava; U usporedbi sa drugim upanijama, SD biljei najve i udio gostiju koji dolaze autobusom; Prosje na dnevna potronja turista iznosila je 59 eura, na ugostiteljstvo izdvajalo se 41 euro (uklju uje smjetaj sa priblinom potronjom od 24 eura). 66

4.4.6

Zaklju ak

Dugogodinja zatvorenosti otoka prema posjetiteljima ograni avala je razvoj turizma. Nakon to se otok otvorio prema posjetiteljima, razvoj se koncentrirao oko urbanih i administrativnih sredita Komie i Visa. Danas je turizam vrlo slabo razvijen, dominira privatni smjetaj koji ini preko 77% ukupnog smjetajnog kapaciteta otoka. Posluju samo tri hotela niih kategorija (2* i 3*). Promet nauti kog turizma na otoku se statisti ki ne registrira (informacija Dravnog zavoda za statistiku), iako se prema procjenama dobivenim iz turisti kih zajednica Komie i Visa godinje generira 80.000 no enja kroz ovaj turisti ki segment. Prisutna je vrlo visoka sezonalnost to zna i da je otok u potpunosti orijentiran na proizvod sunca i mora. U za etcima su projekti / inicijative temeljene na ruralnim eko ili etno konceptima turisti kog razvoja koji se nude preteito u unutranjosti otoka. Grad Vis trenutno ima priblino duplo ve i smjetajni kapacitet (kreveta) od op ine Komia, u privatnom smjetaju oko tri puta vie kreveta, a u hotelima svega dvadesetak kreveta vie. Grad Vis ostvaruje vie turisti kih dolazaka (8.000), te skoro duplo vie no enja od Komie. U Komii i Visu dominiraju doma i turisti, a od emitivnih trita najja a su Slovenija, Italija i eka. Vis i Komia generiraju priblino iste prihode u sklopu djelatnosti hotela i restorana te oni iznose priblino 12.5 milijuna kuna svaki, odnosno oko 25 milijuna kuna zajedno.

4.5 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoli

Turisti ke aktivnosti i okoli imaju dvosmjeran odnos. Atraktivan i o uvan okoli osnov je za ve inu tipova turizma i moe biti djelatnost koja na odrivi na in koristi prirodne i kulturne resurse. S druge strane, turizam moe i negativno utjecati na okoli kroz preveliku koncentraciju turista na posebno atraktivnom prostoru, promjenu socio-kulturnog identiteta i strukture gospodarskih djelatnosti, pritisak na infrastrukturu i sl. 4.5.1 Socio ekonomski utjecaji

Zahvaljuju i slabom gospodarskom i turisti kom razvoju otoka tijekom zadnjih 20-tak godina negativan utjecaj turizma na okoli razmatranog podru ja nije toliko izraen u odnosu na situaciju u iroj regiji. Generalno, negativan utjecaj turizma moemo sagledavati kroz: Izgradnja objekata namijenjenih turisti kom koritenju (komercijalni sadraji, objekti za privatni smjetaj, ku e za odmor, privezita i sl.) na neprimjerenim lokacijama, u suprotnosti s tradicionalnim urbanim i graditeljskim naslije em, ugroavanje kulturne i prirodne batine i sl.: 67

a) postoje i komercijalni objekti koji slabo kapitaliziraju lokacijske resurse; b) izgradnja ku a za odmor i iznajmljivanje, posebno na jugoisto noj obali Otoka. Zna ajan sezonski pritisak na infrastrukturne sustave, problem kapaciteta i trokova izgradnje i odravanja (pove anje intenziteta svih oblika prometa, potronje vode, energije i hrane od strane turista, proizvodnja otpada koji one i uje okoli). Isti u se: c) kapacitet i kvaliteta vodoopskrbe u ljetnim mjesecima d) nerijeeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda, op enito zbrinjavanja otpada. Promjene u lokalnoj zajednici; e) nastavak emigracije stanovnitva s otoka uslijed nerazvijene gospodarske strukture i time intenziviranje depopulacijskih procesa; f) gubitak socijalne kohezije uslijed promjene demografske strukture; nepovoljno djelovanje na lokalnu kulturu, identitet i sl. g) naputanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje. Ugroenost zati ene prirodne i kulturne batine i stanita uslijed neprimjerenog ponaanja stanovnitva i turista. S druge strane adekvatno osmiljena i provedena strategija razvoja turizma, uz uvaavanje fizi kog kapaciteta prostora, vrlo vrijednih prirodnih resursa i kulturne tradicije, mogla bi potaknuti odrivi razvoj otoka i doprinijeti blagostanju stanovnika kroz: zaustavljanje depopulacijskih procesa i stvaranje mogu nosti za demografsku obnovu; valorizaciju atrakcijske osnove; participaciju u zatiti i potrebnoj sanaciji prirodne i kulturne batine; uklju enje u ponudu kroz adekvatnu prezentaciju. zadravanje tradicionalne poljoprivredne gospodarstava u turisti ku ponudu, proizvodnje uklju ivanjem obiteljskih

ravnomjerniji i time gospodarski odriviji razvoj infrastrukture.

4.5.2

Utjecaji turizma na prirodni okoli i bioloku raznolikost

Podru je projekta obiljeava sloeni mozaik razli itih namjena zemljita, morskim i oto kim ekosustavima isprepletenim s ljudskim djelatnostima. Prisutna bogata bioloka raznolikost i osebujnost rezultat je biogeografskog poloaja, prevladavaju e geoloke podloge, izrazito krkog reljefa, razvedenosti obale i sl. Strateki plan djelovanja za o uvanje morske bioloke raznolikosti Sredozemlja (izvor: COAST; Integralni projekt) proglasio je dalmatinsku obalu, a time i podru je projekta jednim od prioritetnih podru ja za o uvanje u Sredozemlju. Karakteristike unutranjeg dijela otoka su pravilno izmjenjivanje, na malim povrinama, razli itih namjena, tj. mozaik koji se sastoji od vrlo malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Time gotovo itavo zemljite izvan gradskih podru ja prua stanite za bioloku raznolikost. Gusta vegetacija koja na sjevernoj obali prevladava u vidu makije s mjestimi nom infiltracijom borove ume daje karakter podru ju. Obala je strma, kamenita i nepristupa na s vapnena kim
klifovima. Jugoisto na i isto na obala usje ene su u dolomitima i dolomitiziranim vapnencima, dobro su

68

razvedene i na njima su nastale brojne ljun ane plae. Prevladavaju ume presje ene obra enim

dolinama. Ova raznolikost ekosustava, stanita i koritenja zemljita predstavlja jedinstvenu sveukupnu raznolikost kopnenog i morskog krajolika i predstavlja vanu osnovu za izuzetnu turisti ku privla nost podru ja. Kako na razmatranom podru ju gotovo nema lokacija s ve om koncentracijom turisti kih kapaciteta nema za sada ni zna ajnih utjecaja na okoli, ili su oni lokacijski ograni eni. Generalno, moe se procijeniti stanje ugroenosti za : Poljoprivreda; turizam ima posredan utjecaj na poljoprivredu kroz dva suprotna procesa: Naputanje obrade poljoprivrednog zemljita koje propada ime se gube jedinstvena stanita i krajobrazne vrijednosti. Modernizacija i intenziviranje koritenja poljoprivrednih povrina unitenjem suhozida, terasa, puteva i sl. to pospjeuje eroziju i tako er dovodi do ote ivanja stanita. Ovaj proces za sada na razmatranom podru ju nije posebno prisutan. Problem pretjerane upotrebe kemikalija odnosno problem poljoprivrednog otpada tako er nije izraen. ume i umsko zemljite te ostalo poljoprivredno zemljite ugroeno je uslijed opoarenosti. Na primjer opoaren je gotovo u cjelini otok Bievo i trebalo bi provesti sanaciju poumljavanjem autohtonim vrstama vegetacije. Obalno more ugroeno je postoje im stambenim i turisti kim i drugim sadrajima gdje nije rijeen ili je neadekvatno rijeen na in odvodnje. Time su ugroena podru ja s livadama morske cvjetnice posidonije (smatraju se najzna ajnijim ivotnim zajednicama u priobalnom dijelu Mediterana). Sidrenje tako er ugroava livade posidionije i pospjeuje nastanjivanje vrsta iz drugih mora, od kojih mnoge predstavljaju opasnost za bioraznolikost podmorja (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa). Pra enje kvalitete mora za kupanje pokazuje da na mjernim mjestima tijekom ljetnih mjeseci more iz kategorije visoke kakvo e-I. prelazi u kategoriju more podobno za kupanje-II.
(http://www.mzopu.hr/more/)

Odlaganje krutog otpada samo je djelomi no rijeeno organizacijom sakupljanja i odvo enja otpada na odlagalita. Prisutni su brojni neorganizirani, ilegalni i divlji deponiji na irem prostoru. Zaga enja zraka i buka ne predstavlja problem osim uz najfrekventnije prometnice, poglavito u naseljenim dijelovima gdje dolazi do koncentracije prometa. Krajobraz obalnog pojasa je relativno sa uvan s izuzetkom devastacije poteza s neplanskom izgradnjom objekata.

69

Kartogram 4-7: Zatita okolia jugoisto na obala Visa

Na dijelu prostoru jugoisto ne obala Visa vidljivi su izraziti negativni utjecaji turizma: Neplanska izgradnja najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje bez imalo potivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka. Nerijeeno pitanje odvodnje i obrade otpadnih voda kroz to se zaga uje i ugroava zati eno podmorje

Izuzetno vrijedan zati en krajolik koji je trebao biti jedna od sastavnica atrakcijske osnove zna ajno je devastiran od strane malog broja korisnika.

4.6 Analiza potencijala i ograni enja atrakcija destinacije otoka Visa

Klju ne vrijednosti destinacije More je najvrjedniji prirodni resurs otoka Visa. Kopneni prostor, naro ito obala i pripadaju i oto i i, sa svojim prirodnim i krajobraznim osobinama ine ga izuzetno zna ajnim i atraktivnim. Ujedno Viki arhipelag pripada podru jima s vrlo velikom biolokom raznoliko u gdje su koncentrirani brojni endemi. U smislu odredbi Zakona o zatiti prirode zati eni su Otok Ravnik, Otok Jabuka i Otok Brusnik kao zna ajni krajolici. Brojne pilje i uvala Stiniva zati ene su kao geomorfoloki spomenici. Zbog svoje atraktivnosti, kao zna ajni krajolik, predloen je za zatitu i arhipelag Budikovac Greben. Kao potencijalni ihtioloki rezervati vrlo su vrijedni akvatoriji otoka Bievo, Palagrua i Svetac. Zna ajna odlika otoka je i sa uvan prirodni pejza prvenstveno vanjskih dijelova. Zapadna obala je strma, kamenita i nepristupa na s vapnena kim klifovima. Jugoisto na i isto na obala dobro su razvedene i na njima su nastale brojne plae. Polja u unutranjosti vrijedan su primjer kultiviranog pejzaa koji karakterizira izmjenjivanje povrina razli itih namjena, tj. mozaik malih ploha namijenjen poljoprivredi slabog intenziteta. Preteno naputeni zaseoci u unutranjosti otoka sa uvani su uglavnom u izvornom stanju, to im daje spomeni ka obiljeja.
Detaljniji opisi i mape klju nih resursa dati su na stranici 26.te u Prilogu

70

Ocjena stanja, osjetljivosti i postoje eg utjecaja na klju ne prirodne / ruralne resurse i batinu Najugroeniji je dio jugoisto ne obale (Rukavac, Milna-enka i Roga i ) gdje je izgra en veliki broj individualnih objekata, najve im dijelom ku a za povrememeno stanovanje, bez imalo potivanja urbanisti kog i graditeljskog duha otoka i bez rijeene kanalizacije. Otpadne vode zaga uju i ugroavaju zati eno podmorje, posebno livade posidionije. Utvr ena ekoloki zna ajna podru ja i koridori uglavnom su u dobrom stanju Kako bi se o uvale prirodne vrijednosti otoka, klju no je potivati mjere zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti u skladu s obvezama Konvencije o biolokoj raznolikosti, ciljevima zacrtanih u Strategiji zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti te Nacionalnom akcijskom planu zatite okolia. Naputanje obrade poljoprivrednog zemljita dovodi do gubitka jedinstvenih stanita i krajobrazne vrijednosti unutranjosti otoka. Naputene vrijedne ruralne cjeline tako er su ugroene zbog iseljavanja stanovnitva. Njihova zatita i revitalizacija treba se temeljiti na o uvanju povijesne matrice, prostorne organizacije, smjetaja u prirodnom i kultiviranom krajobrazu, kao i na o uvanju tradicijske gra evne strukture i karakteristi ne slike naselja.

Postoje i turisti ki sadraji temeljeni na prirodnim i kulturnim atrakcijama Prilikom obilaska otoka Visa, identificirane su sve turisti ke atrakcije (prirodne, kulturnopovijesne, itd.), te se one predstavljaju u sljede oj tabeli. Temeljem ekspertize Horwath HTL-a, te su atrakcije evaluirane u smislu atraktivnosti, te razvojnog potencijala (za ruralni / eko turizam, ali i op enito za turisti ki razvoj), pa su stoga ocjenjivane na skali od 1 do 5 (1 predstavlja najniu, a 4 najviu vrijednost).

71

Tablica 415: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Atrakcije otoka Visa
Prirodne atrakcije Uvale otok Vis (Stiniva, Srebarna, Ston ica, itd.) Uvale otok Bievo (Salburna, Nevaja, Bievska l., itd.) Modra pilja Pu inski otoci Kralji ina (Teutina) pilja Titova pilja Zna ajni krajobraz Kulturno povijesne atrakcije Issa anti ki grad Crkva i franjeva ki samostan Muzej grada Visa Katel u luci i ribarski muzej Falkua Urbana jezgra Pala e (Jakinova, Petra Hektorovi a, Petrinovi eve, itd.) Rodna ku a Ranka Marinkovi a Austrijska utvrda Baterija Engleske utvrde (Terjun, Fortica, Velington) Ostali vojni objekti Crkva sv. Juraja Crkva sv. Nikole Stare ku e Dragodid Ostale atrakcije Potopljeni brodovi Festivali i manifestacije Seoska doma instva
Skala od 1 (najmanje) do 5 (najvie) Bodovanje: maksimalno 10 bodova

Mjesto Vis Bievo Bievo Brusnik, Jabuka, Palagrua, Sv. Andrija Oklju na ena Glava JI dio obale i otoci Mjesto Vis Vis Vis Komia Komia Komia i Vis Vis Vis Vis Okolica Vis Otok Vis Komia Dragodid Mjesto akvatorij otoka Visa Vis i Komia unutranjost otoka

Atraktivnost Eko / ruralni potencijal 5 5 5 4 3 3 4 Atraktivnost 5 4 4 5 5 5 5 3 4 4 4 3 3 5 Atraktivnost 3 4 4 4 3 5 4 4 3 3 Turisti ki potencijal 5 4 5 5 5 5 4 4 5 4 4 3 4 4 Turisti ki potencijal 5 5 5

Bodovi 9 8 10 8 7 6 7 Bodovi 10 8 9 10 10 10 9 7 9 8 8 6 7 9 Bodovi 8 9 9

72

Kartogram 4-8: Prirodne, kulturno povijesne i ostale atrakcije

Osim postoje ih atrakcija i resursa otoka Visa, identificirani su i planirani projekti, odnosno postoje e inicijative vezane za razvoj turisti kih projekata, pa se oni tako er navode u tabeli i kartografu koji slijedi. Planirani projekti / postoje e inicijative koji su pokrenuti od strane lokalnog stanovnitva predmet su aplikacija za financijski poticaj od strane UNDP-a.

Tablica 416: Potencijalne atrakcije/inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa

Potencijalne atrakcije / inicijative Kuaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt - eko poljoprivreda Stara tea ka ku a - izlobe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komia Mjesto

73

Kartograf 4-9: Potencijalne atrakcije/inicijative

Osim planiranih / potencijalnih projekata koje moemo svrstati u kategoriju turisti kih atrakcija, na otoku Visu postoje planirani / pokrenuti projekti vezani uz razvoj smjetajnih objekata za potrebe turizma, koji se tako er predstavljaju u sljede oj tabeli i kartogramu.
Tablica 417. Potencijalni projekti/inicijative smjetajnih kapaciteta
Potencijalni projekti / inicijative smjetajnih kapaciteta otoka Visa
Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smjetajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne kole u hotel Vinski podrum sa smjetajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Bievo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eka Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralite, bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija, Investitor Grad Vis, privatni investitor Borova njiva, privatni investitor Lokacija Roga i , privatni investitor iznad rive u Visu, strani investitor Dra evo polje, strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komia Plisko polje, privatni investitor Tale Vis, dravno Milna, dravno Vis, strani investitor Oklju na

74

Kartogram 4-10: Potencijalni projekti/inicijative smjetajnih kapaciteta

Potencijali i ograni enja za budu e odrivo koritenje prirodnih resursa / batine u eko / zelenom / ruralnom turisti kom razvoju Prirodne ljepote i bogatstva prostora, prvenstveno zahvaljuju i slabijem gospodarskom i turisti kom razvoju predmetnog podru ja danas predstavljaju glavnu osnovicu za odrivi razvoj podru ja, temeljenom na turizmu te poljoprivredi i ribarstvu. Prirodne posebnosti, kao i kulturno i povijesno naslje e predstavljaju najvrjedniji identitet podru ja gdje su zati ene cjeline uglavnom sa uvane.

Glavni ograni avaju i faktori razvoja su:

Vrlo izraeni depopulacijski procesi, posebno u unutranjosti otoka, doveli su do zna ajnog ograni enja radnog kontingenta stanovnitva. Stanovnitvo je staro s relativno nepovoljnom obrazovnom strukturom. Stoga e daljnji razvoj biti uvjetovan i imigracijskim procesima. Naputanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, uz nerazvijenu gospodarsku strukturu, ima za posljedicu daljnje iseljavanje najproduktivnijih segmenata stanovnitva. Sve su brojnija stara ka doma instva koja nisu u stanju odravati poljoprivrednu proizvodnju, niti imaju poduzetni kog potencijala za neke druge djelatnosti. Time se jo 75

vie degradira vrlo vrijedan kulturni krajobraz, a dolazi i do zaputanje i propadanja vrijedne kulturne batine, posebno vrijednih ruralnih cjelina. Ovi negativni procesi, uslijed promjene demografske struktura, izazivaju gubitak socijalne kohezije nepovoljno djeluju na lokalnu kulturu, identitet i sl. Postoje i infrastrukturni sustavi ne zadovoljavaju ni dananje potrebe te predstavljaju veliki ograni avaju i faktor odrivog razvoja. Cjelokupna vodoopskrba zasniva se na eksploataciji nedostatnih lokalnih izvora, a proptere enost sustava u pici ljetne sezone uvjetuje uvo enje redukcija. Sadanji na in dispozicije otpadnih voda kroz nedovrene sustave Komie i Visa te putem upojnih crnih jama na ostatku otoka je neprihvatljiv, naro ito za naselja na obali. Nije adekvatno rijeen ni problem kona nog zbrinjavanja, odnosno odlaganja krutog otpada, a postoje a odlagalita su privremenog karaktera te ih je potrebno sanirati. Nesre eni katastri i vlasnitvo nad zemljitem i zgradama dodatno oteava poduzetni ke inicijative.

76

4.7 Strateki okvir, zakonska regulativa i programi investicijske podrke za razvoj ruralnog / eko turizma
Klju ni strateki dokumenti Razvoj ruralnih podru ja i povezano s time razvoj turizma u ruralnim podru jima postaje prioritetom razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, pa se prema tome i deklarira u razli itim stratekim dokumentima kao jedan od klju nih pravaca razvoja i revitalizacije gospodarstva u ruralnim podru jima: Program Vlade RH u mandatnom razdoblju 2008-2011 Strateki okvir za razvoj 2006-2013 (Vlada RH) Strateki marketinki plan Hrvatskog turizma Klju ni zakonski propisi u Hrvatskoj koji reguliraju poslovanje u ruralnom turizmu Osim zakona kojima se ure uju osnivanje i djelovanje gospodarskih subjekata (Zakon o trgova kim drutvima, Zakon o obrtu), regulacija ruralnog turizma u Hrvatskoj za sada se temelji na dva zakona, odnosno pravilniku : Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06) Zakon o pruanju usluga u turizmu (NN 68/07) Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u selja kom doma instvu (NN 5/08) Pravilnik o turisti kim uslugama na selja kim doma instvima, a sukladno Zakonu o pruanju usluga u turizmu je u procesu donoenja. Zakonski propisi kojima se stvaraju mogu nosti za razvoj turizma u destinaciji su Zakon o turisti kim zajednicama, Zakon o boravinoj pristojbi i Zakon o lanarinama u turisti kim zajednicama. Niz zakonskih regulativa koje se direktno i indirektno odnose na obavljanje djelatnosti i pruanje usluga u ruralnom turizmu su: Zakoni iz poljoprivrede, lova, ribolova i dr. te njihovi provedbeni propisi Zakoni / pravilnici o hrani Zakoni i pravilnici o veterinarstvu, veterinarsko-sanitarnom i sanitarnom nadzoru Zakoni iz zatite okolia i prirode itd. Ovim zakonima regulacija ruralnog turizma ograni avaju a je, a pogotovo uzme li se u obzir da se ruralnim (seoskim turizmom) za sada mogu baviti isklju ivo doma instva koja su registrirana kao poljoprivredni proizvo a i. Praksa je pokazala diversifikaciju ponude usluga na ruralnim prostorima, ali zakonska regulativa je ne prati. Nadalje, sustavno upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao i marketinko upravljanje za sada ne postoje na nacionalnoj razini (trenutno su ovi upravlja ki modeli postavljeni tek na regionalnoj razini). Kategorizacija objekata u ruralnom turizmu Na prostoru Republike Hrvatske trenutno posluje 360 registriranih seoskih gospodarstava, sa svega 875 kreveta, to zna i da se njihova ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pi a.

77

Kartogram 4-11: Registrirani TSOG u Republici Hrvatskoj

7 32 64 1 1

8 6

6 2 56 2

11

42 21 31 70

Ovi objekti kategorizirani su kao Turisti ka selja ka obiteljska gospodarstva (TSOG), a u zakonsko-regulativnom smislu obuhva eni su sljede im propisima: Uvjeti za kategorizaciju sobe u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju apartmana u selja kom doma instvu Uvjeti za kategorizaciju kampa u selja kom doma instvu Programi potpore i poticaja seoskom turizmu na dravnoj i upanijskoj razini Financiranje razvoja ruralnog turizma i poduzetnika u ruralnom turizmu i ruralnim podru jima provodi se u okviru poticaja (npr. dravne potpore ministarstava turizma i poljoprivrede, potpore pojedinih upanja i jedinica lokalne samouprave, te potpore me unarodnih institucija), kao i kreditnih linija. Ministarstvo turizma trenutno provodi sljede e programe potpora i poticaja u turizmu, a koji su direktno ili indirektno vezani uz razvoj ruralnog turizma: 1. Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" poticajna mjera kreditiranja seoskog turizma na ruralnim podru jima Republike Hrvatske uz dravnu subvenciju kamata Sredstva su namijenjena za stvaranje smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: obnovu tradicijskih ku a s pripadaju im gospodarskim objektima, kuaonica, podruma 78

izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postoje ih objekata, koji ne e naruiti vrijednosti i naslje e hrvatske tradicijske arhitekture i ivota na selu kupnju postoje ih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma opremanje objekata Sredstva su tako er namijenjena za stvaranje uvjeta za dodatne sadraje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: izgradnju, obnovu i ure enje portsko-rekreativnih i gospodarskih sadraja (tale, gatori, ribnjaci, pjea ke, biciklisti ke staze i dr.) obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta ure enje pripadaju eg okolia i druge sadraje koji nadopunjuju ukupnu ponudu seoskog turizma Obrtna sredstva mogu se odobriti najvie do 20% od iznosa kredita, koji iznosi od 10.000 EUR do 200.000 EUR, sa rokom otplate do 15 godina te po ekom do 2 godine. Kamatna stopa za korisnika kredita je fiksna od 8% godinje uz fiksnu subvenciju Ministarstva od 6% godinje

2. Program poticanja zatite, obnove i uklju ivanja u turizam batine u turisti ki nerazvijenim podru jima Batina u turizmu Sredstva dravne potpore male vrijednosti dodjeljuju se za sufinanciranje razvoja turisti ke ponude na podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim podru jima, podru jima od posebne dravne skrbi i otocima, koja imaju turisti ke potencijale u kulturnoj i prirodnoj batini, zatim za zatitu, obnovu i vrednovanje kulturne batine uklju ivanjem u turisti ku ponudu, te zatitu, obnovu i vrednovanje prirodne batine uklju ivanjem u turisti ku ponudu U 2008. godini, ukupna prora unska sredstva za ovaj Program iznosila su 8.000.000,00 kn, a potpora je dodijeljena za ukupno 219 projekata (najve i iznos potpore pojedinom projektu jest 70 tisu a kuna, a najmanji je 20 tisu a kuna). 3. Program Zelena brazda - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu (lovni, ribolovni, planinski i ostali oblici turizma na kontinentu) Sredstva su namijenjena udrugama, pravnim i fizi kim osobama. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih trokova provedbe pojedina nog programa ili projekta, a najvie do 300.000,00 kn po pojedinom korisniku. 4. Program kreditiranja malog obiteljskog poduzetnitva "Poticaj za uspjeh" Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" 79

Krediti za ulaganja u manje objekte za smjetaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program Poticaj za uspjeh temelji se na kreditnim sredstvima banaka i sredstvima za subvencioniranje kamata Ministarstva Sredstva Ministarstva predstavljaju dravnu potporu malim i srednjim poduzetnicima za poticanje njihovih po etnih ulaganja u turizmu. Visina dravne potpore izra unava se temeljem opravdanih trokova ulaganja, a to su trokovi po etnih ulaganja (materijalna ulaganja: zemljita, zgrade i oprema). Iznos dravne potpore malim poduzetnicima moe se dodijeliti u postotku do 15% opravdanih trokova, dok je za srednje poduzetnike u postotku do 7,5% opravdanih trokova 5. Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira Izvorni suvenir Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oivljavanje tradicijskih i umjetni kih obrta i doma e proizvodnje kroz sredstva dravne potpore male vrijednosti Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 100.000,00 kn. Sredstva dravne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruje unapre enje izrade i plasmana izvornih suvenira: projekti ulaganja za ure enje proizvodnih i prodajnih prostora projekti za nabavku strojeva i alata projekti opremanja suvenira za plasman na trite ( prikladna ambalaa, promotivni materijal) projekti ulaganja u organizaciju sajmova i prodajnih izlobi projekti ulaganja u stru ni dizajn i redizajn 6. Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova Tematski putovi Sredstva se koriste za usmjeravanje turisti ke potranje/prometa prema podru jima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno prema ruralnim, brdsko-planinskim podru jima, podru jima od posebne dravne skrbi i unutranjosti otoka; za zajedni ko oblikovanje i promidba regionalnog turisti kog proizvoda vie mjesta, op ina, gradova i upanija koje povezuje ista tema; za vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne batine ruralnih krajeva uklju ivanjem u turisti ku ponudu; za gospodarsko povezivanje vie podru ja; za povezivanje s europskim tematskim putovima Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prije i iznos od 250.000,00 kn Sredstva dravne potpore mogu se koristiti isklju ivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: a) projekte utemeljene na turisti koj valorizaciji kulturne, povijesne i prirodne batine

80

b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva c) projekte utemeljene sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi 7. Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije" Ovim programom bespovratnih sredstava financiraju se projekti i izrada projektne dokumentacije za javnu infrastrukturu u funkciji turizma ime se omogu uje stavljanje u funkciju dodatnih turisti kih sadraja. Sredstva po ovom natje aju se odnose na: projekte ure enja postoje e javne turisti ke infrastrukture i oboga ivanje sadraja, izgradnju javne infrastrukture koja omogu ava uspostavu tematskih turisti kih putova (biciklisti kih, pjea kih, vinskih i dr.), stavljanje u funkciju turizma objekata kulturno povijesne i prirodne vrijednosti, ure enje ostale javno turisti ke infrastrukture. Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih trokova provedbe pojedina nog projekta, a najvie do 500.000,00 kuna. Sredstva su namijenjena tijelima podru ne (regionalne) uprave (upanije) i lokalne samouprave (gradovi, op ine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizi ke osobe, uz suglasnost jedinica podru ne (regionalne) i lokalne samouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu. 8. Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog trita 9. Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova 10. Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma 11. Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Osim Ministarstva turizma, ostala resorna ministarstva tako er pruaju potporu i poticaje razvoju ruralnog turizma, kao na primjer: Ministarstvo gospodarstva - razli iti projekti poticanja obrtnitva i poduzetnitva, kao na primjer sljede i projekti: Zadruno poduzetnitvo, Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetnitvo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva 81

Kreditne linije resornih ministarstava provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. Splitsko-dalmatinska upanija u okviru Odjela za turizam nudi nekoliko programa poticaja projekata u turizmu i ostalih uz turizam vezanih projekata: Program etno- eko sela - ovim programom se odobravaju sredstva za poticanje obnove raseljenih i zaputenih sela u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude. Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima Potpore turisti kim manifestacijama i udrugama Potpore razvoju kulturnog turizma Financiranje izrade biciklisti kih broura Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Financiranje turisti ke signalizacije Izrada projekata iz Glavnog plana razvoja turizma SD (poseban fokus je stavljen na razvoj ruralnog turizma Strategija razvoja ruralnog turizma upanije je u procesu izrade) Republika Hrvatska kao zemlja kandidat za lanstvo u Europskoj Uniji, uz navedene poticaje resornih ministarstava, tako er moe koristiti sredstva me unarodnih fondova koja se uglavnom odnose na izgradnju institucija, prekograni nu suradnju, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Prema tome, projekti koji su financirani od strane me unarodnih fondova, a poti u razvoj ruralnog turizma su: CARDS program - Razvoj ruralnog turizma u junoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine AMAMO - preko mora i planina valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) prekograni na suradnja, pomo u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD) IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak Uvidom u cjelovitu dokumentaciju prema prethodnim stratekim, institucionalnim kao i poticajnim mehanizmima, mogu e je zaklju iti sljede e: Snaan je raskorak izme u postoje ih mehanizama poticaja i i sredstava s aktualnim institucionalnim okvirom za razvoj ruralnog turizma; Rezultat je injenica da je realizacija projekata ruralnog turizma spora, a tome pridonosi injenica da ne postoje regionalni centri za animaciju i stru nu podrku poduzetnitvu u ovom segmentu. Sve to rezultira situacijom u kojoj jo uvijek nema dovoljne ekonomije obujma ovog biznisa, koji bi se mogao lake komercijalizirati na lokalnom, ali i internacionalnom tritu, Optimalno rjeenje je da se pragamti na odgovornost za poticanje ovog programa i koordinaciju svih drugih programa i poticaja, svede na razinu upanije.

82

5. Evaluacija klju nih interesnih subjekata

U okviru procesa izrade Plana razvoja eko/ ruralnog turizma za podru je LOT 2 (Otok Vis), Horwath Consulting proveo je standardnu proceduru obilaska terena i razgovora sa klju nim interesnim subjektima u turizmu ovog podru ja. Evaluacija lokalnih interesnih subjekata izvrena je u cilju prepoznavanja generalnih stavova vezano na turisti ki razvoj ove destinacije, kao i u cilju prepoznavanja upravlja ke i financijske snage / interesa klju nih interesnih subjekata u fazi realizacije ovog projekta. Lokalne vlasti (Grad Vis i Grad Komia) - op i stav lokalnih vlasti na otoku Visu je da daljnji razvoj turizma treba temeljiti na principima odrivog razvoja visoke vrijednosti, a pri tome treba otvoriti mogu nost za ulazak eksternih investicija, te razvijati malo i srednje poduzetnitvo. Karte na koje Vis treba igrati su povijest, kultura i tradicija, dok od klju nih problema za razvoj vide u nedostatku ljudskih resursa, te neadekvatnoj op oj infrastrukturi (osobito vodoopskrba). Grad Vis jo uvijek nije donio Prostorni plan ure enja grada, to predstavlja jednu od prepreka planiranju daljnjeg razvoja cijelog otoka. Lokalne vlasti proaktivne su u osiguravanju sredstava iz dravnog prora una, te ostalih fondova, me utim vlastiti financijski kapaciteti ograni avaju ih tek na podrku razvoju manjih konkurentskih programa i poticaja investicijama (infrastrukturnih, urbanih, manjih projekata turisti ke infrastrukture, itd.). Turisti ke zajednice Vis i Komia - bave se poticanjem, unapre ivanjem i promocijom izvornih vrijednosti i turisti kih proizvoda ovog prostora, kao to je propisano Zakonom o turisti kim zajednicama, a financiraju se sredstvima op inskog budeta, donacijama, od boravinih pristojbi i lanarina. TZ Komia i TZ Vis ne ostvaruju zna ajnu suradnju u radu, u smislu razvoja cjelokupne turisti ke destinacije Vis, razvoja konkurentnih turisti kih proizvoda, aktivnosti, to upu uje na potrebu kvalitetne destinacijske menadment organizacije za otok Vis. Hoteli - na podru ju otoka Visa posluju tri hotela u okviru dva poduze a (Hoteli Vis d.d. i Modra pilja d.d.). Hotel Bievo u Komii jo nije privatiziran, a vlasnici su drava, FIMA i mali dioni ari, dok su Hoteli Issa i Tamaris privatizirani. Hoteli u gradu Visu i gradu Komii svake godine ulau sredstva u odravanje hotela, a potrebnih ve ih ulaganja u restrukturiuranje za sada nema. Pretpostavka je da hoteli u obje destinacije trenutno dre poziciju 'mirovanja', te se sa odlukom razvojnih usmjerenja cijelog otoka o ekuje i eksplikacija njihovih daljnjih aspiracija i interesa. Muzej grada Visa - povijest otoka Visa izuzetno je bogata i atraktivna za predstavljanje u turisti koj ponudi otoka, me utim trenutno to nije slu aj. Osim inicijativa Muzeja i Franjeva kog samostana u gradu Visu za arheoloko istraivanje Isse i predstavljanje anti kog teatra, trenutno ne postoje drugi napori na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovom ovih vrijednih lokacija, te njihovom valorizacijom u turizmu. Turisti ke/putni ke agencije na otoku Visu posluje nekoliko turisti kih/putni kih agencija, lociranih u gradovima Komii i Visu (Alternatura, Srebrna Tours, Navigator, Darli & Darli , Impress Club, D&D, Nika Adventure Tours, TA Komia, Ionis), koje organiziraju i komercijaliziraju razli ite aktivnosti na otoku (npr. smjetaj, ali i ostale rekreativne aktivnosti poput rekreacije na otvorenom, obilaska uvala, ronjenja i sl.). Neke od tih agencija ve djeluju kao svojevrsne destinacijske menadment kompanije, te je stoga potrebno njihovo daljnje uklju ivanje u profesionalizaciju turisti kih proizvoda, aktivnosti i sadraja otoka.

83

Ugostiteljski objekti na otoku se isti e nekoliko ugostiteljskih objekata sa ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta, u Komii i Visu, odnosno u unutranjosti otoka, koji svojom kvalitetnom ponudom, ugodnim ambijentom i atmosferom privla e goste, iako se njihovo poslovanje uglavnom odvija u ljetnim mjesecima. Trenutno su ovi subjekti uglavnom preputeni vlastititm naporima u smislu oglaavanja i promocije, uz manju podrku lokalnih TZ-ova, a prevladavaju i stav ovih subjekata jest da je potreban strukturirani pristup razvoju kompletne turisti ke ponude otoka, te razvoj onih proizvoda i aktivnosti koji njeguju i omogu avaju komercijalizaciju gastronomije kao visokovrijednog i atraktivnog resursa. Lokalni obrtnici, udruge, zadruge - na otoku Visu posluju obrtnici - ribari, poljoprivrednici, ugostitelji, trgovci, prijevoznici, i sli no. Udruga obrtnika broji oko 200 lanova, i malim inicijativama aktivno proizvode i promoviraju lokalne proizvode. Na Visu se ve isti e nekoliko autohtonih proizvoda koji se brandiraju i komercijaliziraju (Viki hib, slatki proizvodi od vo a pekmezi, demovi, rakija od roga a i sl., ), a pokrenuta je inicijativa za prodaju tih proizvoda na vikoj rivi tijekom sezone. Nadalje, na otoku postoji nekoliko vinogradara i lokalnih vinarija (Lipanovi , Iv evi , Roki, Vidovi ), koje uzgajaju lokalne sorte poput vugave, te plavac mali, a identificirane su inicijative za uzgojem starih vikih sorti poput 'palagruonke'. Na otoku tako er postoje poljoprivredne zadruge (PZ Podpilje i PZ Komia), koje se izme u ostalog bave preom maslina i preradom / obradom roga a. Me utim, po miljenju klju nih subjekata, neki od problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju otoka lee u nedostatku zajedni kog i organiziranog plasmana proizvoda na trite. Ipak, pozitivan i proaktivan stav pojedinaca u poljoprivredi, udruga i njenih lanova u smislu revitalizacije lokalne poljoprivrede i inovacija tradicionalnih proizvoda i njihove komercijalizacije svakako treba pratiti i poduprijeti. Iznajmljiva i privatnog smjetaja - obzirom na nedostatak kvalitetnih hotela, 67% ukupnih smjetajnih kapaciteta otoka Visa odnosi se na privatne kapacitete, koji su uglavnom nedostatne razine kvalitete. Ve ina je privatnog smjetaja (soba/apartmana za smjetaj) unutar objekata stanovanja oto kih obitelji, dok je manji broj zasebnih apartmanskih objekata s kvalitetnim dodatnim uslugama za goste. Stoga se kao jedan od klju nih konkurentskih programa unapre enje smjetajne ponude otoka mora predvidjeti program financiranja malih oto kih smjetajnih kapaciteta. Klju ni stavovi, te izraeni postoje i problemi proeti su injenicom da jo uvijek nije donesen Prostorni plan grada Visa, to oteava realizaciju mnogih inicijativa.

Klju ni rezultati sa radionice: Gore navedeni stavovi klju nih subjekata identificirani su na individualnim razgovorima obavljenih od strane tima Horwath Consultinga, kao i tijekom radionice. Radionica je odrana u gradu Visu, 20. listopada 2008., a njoj su prisustvovali predstavnici javnog i privatnog sektora, kao i predstavnici nevladinih organizacija (popis sudionika radionice predan je Naru itelju sa kompletnim materijalima radionice). Radionica je odrana u svrhu identifikacije stavova klju nih subjekata, kao i u svrhu provjere preliminarnih prijedloga ovog projekta. U nastavku se navode klju ni rezultati ove radionice: 1. Sudionici radionice birali su etiri turisti ka proizvoda po prioritetu sa predloene liste, kako bi nazna ili one za koje misle da treba razvijati na otoku Visu. Vrlo je jasno da je proizvod eko / ruralnog turizma na elu ljestvice prioriteta razvoja:

84

2. U svrhu procjene modela rasta, potrebno je prethodno identificirati aspiracije klju nih subjekata vezano na obim rasta turizma u sljede ih 10-15 godina. Prisutni na radionici birali su opciju koja odgovara njihovim aspiracijama:

3. Jednako tako, sudionici su izrazili stav o tome tko bi za takav rast i razvoj trebao preuzeti odgovornost, pa su u tom smislu odabrali dvije od ponu enih opcija:

4. Po miljenju sudionika radionice, klju ni preduvjeti za rast i razvoj turizma destinacije su sljede i (izbor dva odgovora):

5. I na kraju, klju ni projekti turisti kog smjetaja s kojima treba zapo eti razvoj na otoku Visu, po miljenju sudionika radionice su (odabir tri odgovora po prioritetu):

85

6. Analiza konkurenata
Usporedbe s konkurencijom op enito slue kako bi se dao iri kontekst za ocjenu situacije promatranog subjekta i/ili kako bi se identificirale mogu e razvojne strategije. Pod konkurencijom se u ovom slu aju podrazumijevaju drugi sli ni otoci na hrvatskom Jadranu te njihova op a i gospodarska situacija.

6.1

Kriteriji izbora konkurenata

sli na veli ina (oko 90 km2) sli na geografija sli an prometni poloaj

Kriteriji za izbor konkurentskih otoka su sljede i:

Budu i da zbog jedinstvenosti svakog pojedinog otoka na hrvatskom Jadranu nema mnogo otoka koji zadovoljavaju sve navedene kriterije, napravljen je sljede i izbor otoka: Loinj (odgovara veli inom i geografskim obiljejima) Rab (odgovara veli inom i geografskim obiljejima) Lastovo (odgovara prometnim poloajem i geografskim obiljejima) Mljet (odgovara po prometnim poloajem i veli inom) Iako se ovdje moe re i da i drugi otoci Jadrana predstavljaju konkurenciju otoku Visu, kao to je na primjer otok Hvar, potrebno je naglasiti da takve oto ke destinacije ve po inju graditi svoj prepoznatljivi turisti ki imid te da se pozicioniraju i svojom ponudom ciljaju one skupine gostiju bitno razli ite od postoje ih i potencijalnih skupina gostiju otoka Visa. Sukladno tome, te oto ke destinacije nisu odabrane kao konkurentski krug otoka Visa.

6.2 Op i podaci
Vis se veli inom nalazi u sredini ljestvice prema veli ini i broju stanovnika. Vidljiva je visoka gusto a naseljenosti koja je iznad hrvatskog prosjeka. Ovakvo stanje prate i demografski trendovi na ovim otocima koji su atipi ni za hrvatske otoke, budu i da na ova dva otoka nema trenda depopulacije u posljednjih 150 godina. Junodalmatinski otoci imaju nisku gusto u naseljenosti s velikim depopulacijskim trendom u posljednjih 150 godina.
Tablica 61: Analiza konkurenata op i podaci
otok Mljet Rab Vis Loinj Lastovo povrina (km2) 100 94 90 74 41 stanovnitvo 1.111 9.480 3.700 8.134 835 gusto a naseljenosti (st / km2) 11 101 41 110 20

Izvor: DZS, 2008

86

Geografskim smjetajem i gusto om naseljenosti promatrani otoci mogu se podijeliti na otoke na sjevernom Jadranu (Rab i Loinj) te junodalmatinske otoke (Lastovo, Mljet i Vis). Prvu skupinu karakterizira bolja prometna povezanost s kopnom i ja a turistificiranost. Me utim, rije je o turisti kom trinom modelu u kojem prevladava privatni smjetaj i hotelski smjetaj nie kvalitete (2 -3 *). Zna ajniji kapaciteti u kampovima nalaze se samo u Loinju.
Tablica 62: Analiza konkurenata otok Rab
OTOK
Rab
Otok se protee 22 km u smjeru sjeverozapad jugoistok te se nalazi u Primorsko - goranskoj upaniji sjeverno od Paga i juno od Krka. Najvii vrh otoka je Kamenjak (408 metara). Sjeveroisto na strana otoka je krevita dok se na jugozapadnoj nalazi posljednja hrastova uma na Mediteranu. Otok se prvi put spominje jo u doba Grka otkada mu poti e i ime (Arba). Doivljava vrlo snaan razvoj za vrijeme Rima. Slaveni grad naseljavaju kasno, tek u 10. stolje u. Na otoku se nalazi vie crkvi iz romani kog razdoblja koje su uz pala e mo nih rapskih srednjovjekovnih obitelji najvaniji kulturno-povijesni spomenici. Zbog specifi ne klime sva naselja smjetena su u zavjetrini. slika (mapa)

Poloaj

Opis

Povrina Duina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih

102 km2

9.480 405 1.239

87

Tablica 63: Analiza konkurenata otok Loinj

OTOK
Loinj
Otok je dio creko-loinjskog arhipelaga i nalazi se na prometnom plovnom putu izme i Istre i Dalmacije. Fizi ki je spojen s otokom Cresom to mu osigurava laki dostup (zbog relativno kratke trajektne linije Cresa s Istom i otokom Krkom). Otok se blagom klimom i vegetacijom isti e me u ostalim jadranskim otocima. Otok ima imid klimatskog lje ilita koji datira jo iz Austrougarske, a poznat je i bogatom podmorju (dupini). Mali Loinj je najve e naselje na otoku, i jadranskim ortocima uop e, ije se administrativno podru je protee i na dio otoka Cresa. Naselje poti e jo iz anti kih vremena, a na otoku se nalazi i nekoliko sa uvanih sakralnih objekata iz rimskog doba. Snaniji gospodarski zamah mjesto dobiva kroz razvoj turizma, trgovine i brodogradnje u 18. i 19. stolje u.

Poloaj

Opis

Povrina Duina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih

223 km

6.296 241 1574

Drugu skupinu karakterizira slaba naseljenost, izrazito negativni demografski trendovi, tei prometni dostup (osobito Lastovo), slabija turistificiranost, ali i netaknute prirodne ljepote. Osobito se isti e Mljet kao jedini naseljeni jadranski otok na kojem se nalazi i nacionalni park. Sukladno tome, otoci iz ove skupine turisti ku valorizaciju uglavnom doivljavaju kroz proizvode specijalnih interesa i kao skrivene nauti ke oaze (iako gotovo nemaju registriranih nauti kih kapaciteta.

88

Tablica 64: Analiza konkurenata otok Mljet

OTOK
Mljet
Smjeten je juno od poluotoka Peljeca od kojeg ga dijeli Mljetski kanal irok 8 km. Orijentiran je istok zapad i duga ak 37 km s prosje nom irinom 3,2 km. Vulkanskog je porijekla s borjnim poljima od kojih najve e Popovo polje spaja sjever i jug otoka. Glavna trajektna luka Pola e nalazi se na sjeveru otoka, a jedini hotel Odisej na sjeverozapadu.Na sjeverozapadu otoka nalazi s i jezero s oto i em koje je proglaeno nacionalnim parkom 1960. godine. Za razliku od ve ine ostalih jadranskih otoka, na Mljetu izostaje krki krajolik te je poznat po bujnoj vegetaciji i brojnim ivotinjskim vrstama. Zbog toga i zbog injenice da je nacionalni park, uz komercijalne turiste privla i i znanstvenike. Usprkos snanoj prirodnoj atrakcijskoj bazi, turisti ka ponuda je relativno oskudna i jo uvijek ne postie bolje performanse. slika (mapa)

Poloaj

Opis

Povrina Duina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

100 km2 1.111 ??? 145 88

Tablica 65: Analiza konkurenata otok Lastovo

OTOK
Lastovo
Otok pripada arhipelagu srednjedalmatinskih otoka. Nalazi se 13 km juno od Kor ule i najudaljeniji je naseljeni otok. Otok je dug 9,8 km i irok 5,8 km. U Lastovskom arhipelagu nalazi se 46 otoka od kojih su najve i Suac, Preba, Mr ara i skupina otoka Lastovnjaci koja se nalazi na isto noj strani. Grad Lastovo nalazi se na strmim rubovima prirodnog amfiteatra okreut polju na kontinentalnom dijelu otoka, a ne luci kao to je uobi ajeno za oto ka mjesta. Ostala ve a mjesta na otoku su Ubli (Sveti Petar), Lu ica, Zaklopatica, Skrivena Luka i Pasadur. Grad Lastovo datira jo iz rimskog doba. Jedno od najbogatijih podmorja na Jadranu, krka polja i prirodna stanita orlova i sokolova ine bogatu priordnu resursnu bazu. Za cijeli otok je simboli na brojka 46 koja odraava broj otoka u arhipelagu, njihovu povrinu, broj crkava i polja. Usprkos prirodnoj i kulturnoj resursnoj bazi do sada nije bilo snanije turisti ke komercijalizacije (nema hotela na otoku) emu je doprinijela prometna izolacija i teak dostup. slika (mapa)

Poloaj

Opis

Povrina Duina obale Broj stanovnika Broj nezaposlenih Broj zaposlenih Broj zaposlenih u turizmu

56 m2 835 50 80 14

89

6.3 Gospodarstvo
Iako su otoci na sjeveru Hrvatske nekoliko puta naseljeniji od onih na jugu, jo ve a razlika je vidljiva u godinjim prihodima. Loinj s gotovo milijardu HRK godinjih prihoda, odnosno Rab s oko 600 milijuna HRK, imaju 10 do 20 puta snanije gospodarstvo od Mljeta i Lastova ije gospodarstvo prihoduje oko 40 milijuna HRK. Vis se nalazi u sredini ljestvice s oko 104 milijuna HRK godinjeg prihoda.
Tablica 66: Godinji prihod
Godinji prihod otoka u 2007. u milijunima HRK
Rab

Loinj prihod od turizma ukupan prihod

Vis

Lastovo

Mljet 0 Izvor: FINA 2008. 200 400 600 800 1000 1200

Me utim, mnogo indikativniji podatak je prihod prema stanovniku. U ovoj kategoriji se Vis nalazi uvjerljivo na za elju ljestvice s tek 3.888 prihoda po stanovniku, dok pretposljednji Mljet ostvaruje 5.353 prihoda po stanovniku, a Loinj ak 16.705 po stanovniku.
Tablica 67: Prihod po stanovniku
Prihod po stanovniku u 2007. u
Vis

Mljet

Lastovo

Rab

Loinj 0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000 14.000 16.000 18.000

Izvor: FINA 2008.

Ukoliko se promatra prihod od turizma u ukupnom prihodu, Mljet i Lastovo se izdvajaju kao jedini iz promatrane skupine koji vie od 40% ostvarenih prihoda realiziraju kroz turizam. Ukoliko se zanemari Lastovo sa 61% zaposlenih u turizmu, moe se zaklju iti da je na

90

promatranim otocima standardno 30 do 40% zaposlenosti ostvaruje kroz turizam. Vis se po postotku prihoda nalazi u sredini, a po zaposlenosti na dnu ljestvice.

6.4 Turizam
U skladu sa slikom o ukupnom i turisti kom prihodu, ukupni turisti ki kapaciteti na Rabu i Loinju su oko desetak puta ve i od onih na Mljetu, Lastovu i Visu. Ipak, Vis sa ukupnih 3.078 kreveta raspolae najve im smjetajnim kapacitetima od promatranih junodalmatinskih otoka.
Tablica 68: Prihod od turizma
otok Mljet Lastovo Vis Loinj Rab % prihoda od turizma
44% 41% 24% 24% 19%

% zaposlenih u turizmu
61% 40% 25% 42% 36%

Izvor: DZS, 2008

Tablica 69: Turisti ki kapaciteti 2007.

Ukupni turisti ki kapaciteti u 2007. godini (kreveti)
Lastovo Mljet Vis Loinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000 25.000

Ukoliko se promatra smjetajnih kapaciteta, kod svih promatranih otoka, osim Mljeta, privatni smjetaj ini vie od 50% kapaciteta, pri emu je taj broj najve i na Visu i iznosi ak 77%. Hotelski smjetaj varira izme u 10 i 20% u ukupnom smjetaju i neto je vii na junodalmatinskim otocima. Od junodalmatinskih otoka jedino Mljet ima kamp smjetaja, dok registriranih kapaciteta u segmentu nauti kog turizma ima samo na Lastovu i to samo 27 vezova.

91

Iskoritenost prostora u smislu turistifikacije daleko je ve a na otocima u sjevernom dijelu Jadrana pa Rab ima 259 turisti kih kreveta na etvorni kilometar, Loinj 159, a Lastovo tek 9. Vis se nalazi u sredini ljestvice sa 75 kreveta na etvorni kilometar. Sukladno turisti kim kapacitetima, Rab i Loinj ostvaruju i znatno ve i broj turisti kih no enja od ostala tri promatrana otoka, kao to je prikazano na donjem grafikonu.
Tablica 610: Turisti ka no enja 2007.
Turisti ka no enja u 2007. godini
Lastovo Mljet Vis Loinj Rab 0 Izvor: DZS 2008. 500.000 1.000.000 1.500.000 2.000.000

Ukoliko se promatra ostvareni direktni turisti ki prihod po no enju, zbog manje turisti kih kapaciteta ve i prihod po no enju ostvaruju slabije turistificirani junodalmatinski otoci s izuzetkom Visa koji je sa 130 HRK prihoda po turisti kom no enju blii Rabu i Loinju nego Lastovu koje skromnu koli inu smjetajnih kapaciteta uspijeva utilitarizirati s gotovo 300 HRK po turisti kom no enju.

Tablica 611: Prihod po no enju 2007.

Ostvareni prihod po turisti kom no enju u HRK u 2007. godini
Rab Vis Loinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, FINA 2008. 100 200 300

Relativno visoka iskoritenost smjetajnih kapaciteta Lastova vidljiva je u godinjem prihodu po turisti kom krevetu od gotovo 17 tisu a HRK. Vis se prema ovom kriteriju nalazi na pretposljednjem mjestu od promatranih otoka s neto vie od 8 tisu a HRK po krevetu. Obzirom 92

na vrlo veliki porast kapaciteta u privatnom smjetaju Rab se nalazi na dnu ljestvice s manje od 5 tisu a HRK prihoda po krevetu.
Tablica 612: Godinji prihod po krevetu
Prosje ni godinji prihod po krevetu u HRK u 2007. godini
Rab Vis Loinj Mljet Lastovo 0 Izvor: DZS, Fina 2008. 5.000 10.000 15.000 20.000

Godinja zauzetost hotelskog smjetaja na promatranim otocima na razini je hrvatskog prosjeka na Visu i Mljetu (oko 33%), a ispod prosjeka na Rabu, Lastovu i Loinju (Rab i Loinj oko 29%, Lastovo tek neto vie od 20%). Dakle, niti jedan od promatranih otoka krivuljom sezonalnosti ne odska e od hrvatskog prosjeka od oko 85% realiziranih no enja tijekom ljetnih mjeseci i jo uvijek nema uvjete za cjelogodinje poslovanje.

93

7.5. Zaklju ak
Temeljem analize konkurencije, tj. 4 otoka na hrvatskom Jadranu koji su Visu sli ni po geografskim obiljejima, veli ini i prometnom poloaju (barem dva kriterija zadovoljena) mogu se izvesti sljede i zaklju ci: Svi promatrani otoci su naseljeni jo u gr ko ili rimsko doba. Povijesni kontekst, odnosno razdoblja pod austrougarskom vladavinom, uvjetovala su da su otoci na sjevernom dijelu bolje povezana s kopnom te su time stvoreni uvjeti za njihov snaniji razvoj u 18. i 19. stolje u. U turisti kom smislu, jasnije turisti ko pozicioniranje imaju Mljet (Nacionalni park) i Loinj (klimatsko lje ilite jo iz doba Austrougarske). Postoji razlika u demografskom trendu i gospodarskoj razvijenosti otoka na sjevernom Jadranu i onih na jugu, usprkos relativno sli nim geografskim osobinama. Zadravanje, pa ak i umjeren porast, broja stanovnika na Rabu i Loinju dala je temelj za snanije gospodarstvo, ali i dovoljne ljudske resurse za snaniju turistifikaciju. Otoci na sjevernom Jadranu su mnogo ja e turistificirani od onih na jugu, no usprkos tome udio turisti kog prihoda u ukupnom ostaje vie manje konstantan. Dakle, razvoj turizma u op em slu aju podjednako vu e i ostale gospodarske sektore s tim da ja e turistificirani otoci imaju daleko snanije gospodarstvo i manju nezaposlenost; Nema bitnih razlika u strukturi smjetaja me u promatranim otocima. Hotelski smjetaj iznosi 10 do 20% a privatni smjetaj od 60 do 80% s izuzetkom Loinja. Ovakva struktura uvjetuje visoku sezonalnost tijekom ljetnih mjeseci koja uzrokuje godinju zauzetost hotela na razini ili ak ispod hrvatskog prosjeka. Jednako tako, veliki broj novih kapaciteta privatnog smjetaja uzrokuje vrlo skroman godinji prihod po krevetu na Loinju, Visu i osobito Rabu. Za sada nema uvjeta za cjelogodinji turisti ki biznis niti na jednom od promatranih otoka. Ipak, ukoliko se promatraju ostvareni prihodi po turisti kom no enju, Lastovo i Mljet su znatno iznad ostalih otoka. Obzirom na malu koli inu izgra enih kapaciteta na ova dva otoka, to se u neto manjoj mjeri odnosi i na Vis, imaju i zna ajnije prilike za dalji planski turisti ki razvitak. U odnosu na analizirane konkurente, otok Vis ima sljede e razvojne opcije u pogledu budu eg turisti kog razvoja: Vis moe krenuti u snaniju turistifikaciju po uzoru na otoke Rab i Loinj izgradnjom nekoliko ve ih resorta mjeovite namjene s jakom komponentom poslovanja nekretninama kao instrumentom upravljanja rizicima investicija zbog jo uvijek dominantne sezonalnosti proizvoda. Ta opcija, me utim, zahtijeva vrijeme i s njime povezanu neizvjesnost, ali je ta opcija tako er izvjesna s pozicije detektiranog interesa doma ih i napose potencijalnih inozemnih investitora; Vis moe ekati i i i putem Mljeta i Lastova gdje se nikakav zna ajniji razvojni impuls ne moe dogoditi iznutra, ve samo izvana a na na in izvedbe zna ajnih investicija u 94

pojedine mega projekte koji su vrlo osjetljivi i s do kraja nesagledivim posljedicama na lokalni socio-kulturni supstrat; Vis kao otok moe prona i tre i put i sadanju situaciju neizvjesnosti i latentnih sukoba prevesti u vlastitu prednost ali samo u slu aju izbora strategije visokih vrijednosti i provedbe modela odrivog turizma koji na efikasan na in spaja lokalne kulturne i prirodne vrijednosti s oto kom agroproizvodnjom, ribarstvom i marikulturom s rekreacijom na moru i u zale u otoka koja je karakteristi na za neke uzorne slu ajeve koji su analizirani za potrebe ovog projekta. U tom kontekstu Vis treba maksimirati upotrebu postoje ih gra evinskih struktura te prirodnih i kulturnih potencijala i eventualno i i na manje i ekskluzivne nove 'green field' projekte (potpuno nove investicijske projekte) koji e svoje lokalno trino uporite traiti upravo na prethodno spomenutim te sa uvanim i revitaliziranim vrijednostima prostora. Upravo se za ovu opciju u narednim dijelovima ove studije trai trina i poslovna uporita jer smo uvjereni da je rije o modelu koji na najbolji na in spaja strukturu atrakcija, trine interese te napose interese stanovnitva otoka.

95

7. Analiza globalnih trendova u turizmu

U 2007. godini Europa je zabiljeila jo jednu pozitivnu godinu sa pove anjem broja dolazaka i no enja, ali turisti ke zarade nisu pratile pove anje prometa. Regionalne europske analize biljee pad potranje za Centralnom i Isto nom Europom, Zapadna Europa biljei lagani rast u dolascima, a Sjeverna Europa ostaje ne promijenjena. Juna - Mediteranska Europa za razliku od ostatka kontinenta financijski prosperira sa Francuskom, Italijom i panjolskom kao regionalnim liderima. U nastavku je prikazana shema koja prikazuje klju ne trendove iz globalnih kvalitativnih trendova putovanja i turizma.
Slika 7-1: Globalni trendovi u turizmu
GLOBALNI TRENDOVI

EKONOMSKI TRENDOVI Globalizacija Kriza hipotekarnih kredita Nestabilnost cijene nafte Propadanje tradicionalnih industrija Polarizacija bogatstva

DRUTVENI I KULTURNI TRENDOVI Promjenjena obiteljska struktura Starenje populacije Pove anje radnih sati Balansiran ivot Sigurnost i zdravlje

PRIRODA Globalno zatopljenje promjene klime O uvanje okolia Turizam u prirodi Unitavanje okolia Ekoloka svijest POLITI KO / PRAVNI TRENDOVI

TEHNOLOKI TRENDOVI

PUTOVANJA, TURIZAM, TURISTI, DESTINACIJE

Utjecaj interneta Interaktivna TV Mobilna tehnologija Promjena u kanalima komunikacije Inovacije u prijevozu - brzina vs ugoda

KONKURENTSKI TRENDOVI Turizam kao vaan sektor O uvanje okolia Terorizam Trokovi osiguranja Prava potroa a Globalna on-line revolucija Utrka za ve im raspoloivim dohotkom Ve i broj destinacija Poja ana konkurencija

TURISTI KI TRENDOVI

Skra eni glavni odmor e i kra i odmori Individualne ture On-line revolucija bookinga Globalno stabilniji rast putovanja
Izvor : European Travel Commission, Tourism Trends in Europe, 2006

Jak utjecaj hipotekarne krize na putovanja Sofistikacija korisnika Ja a potranja za specijalnima niama Ja a potranja za novim destinacijama Povijest i izvornost su "in"

Ova analiza trendova se u nastavku upotpunjuje sa trendovima iskustvenog strukturiranja viih vrijednosti koje se odnose na razvoj destinacija. Prikazani trendovi su primjenjivi kada se govori o razvoju ruralnog turizma na nekom prostoru u generalnom smislu, te kao takvi daju dobru sliku vrijednosti koje su bitne za trinu utemeljenost budu eg razvoja. 96

Kreativnost i dizajn su bitniji nego ikad - danas kada se veliki broj novih destinacija (tropski otoci, daleke izolirane destinacije, novi neotkriveni dijelovi svijeta) natje u oko istog dijela 'kola a' na turisti kom tritu izuzetno je bitno diferencirati se od konkurencije na kreativan i inovativan na in; Najve i luksuz na svijetu je prostor - gosti / turisti sve vie zahtijevaju privatnost, prostranost i ugodu u prostoru koji im prua autenti no iskustvo odre enog podru ja; Potraga za novim znanjima i zadovoljstvo samim sobom - je vrlo visoko na ljestvici osobnih potreba; Vrijednost prije cijene - za proizvode koji imaju predznak visoke vrijednosti i kvalitete, gostima / turistima je vanija mogu nost izbora od cijene koju pla aju; Odrivi pristup okoliu - gostima / turistima koji su sve svjesniji potrebe o uvanja okolia, ovaj aspekt poslovanja turisti kih kompanija postaje sve bitniji;

Zaklju ak Udaljenost otoka Visa od kopna (oko 50 km od Splita) samo po sebi daje iskustvo ekskluziviteta / izoliranosti. Unutranjost otoka je visokovrijedan prostor polja koji moe gostima nuditi privatnost i prostranost jer se radi o malom broju postoje ih objekata u velikim prostranstvima. Grad Vis svojom povijesnom komponentom, posebno starog grada polisa Isse, gr kim i rimskim arheolokim nalazitima nudi gostima u potrazi za novim znanjima vrlo zanimljivu pri u; Komia sa komponentom ribarske tradicije i gradnjom Falkue ima dosta elemenata za kreativan pristup razvoju specijalnih proizvoda vezanih uz more.

97

8. SWOT analiza
8.1. Pristup
SWOT analiza (analiza snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji) odnosi se na klju ne elemente koji karakteriziraju atraktivnost otoka Visa kao turisti ke destinacije, te one elemente koji trenutno utje u na razvoj turizma ove destinacije. SWOT analiza predstavlja standardizirani postupak, koji je prilago en za potrebe ovog Plana, te kao takav predstavlja indikativan okvir za definiranje ostalih segmenata Plana. Analiza sadanjih snaga i slabosti (strengths / weaknesses) ra ena je temeljem: analize svih relevantnih razvojnih / stratekih planova vezanih za turizam ovog podru ja prikupljenih podataka svih relevantnih institucija i baza podataka (upanija, ministarstva, SDZ, itd.) obilaska destinacije razgovora sa klju nim subjektima javnog i privatnog sektora otoka Visa radionice odrane u Visu baze podataka Horwath Consulting-a Zagreb Analiza vanjskih mogu nosti i prijetnji (opportunities / threats) izvedena je temeljem: opsene analize trita analize konkurenata izvedene analize oglednih primjera u praksi baza podataka i ekspertize Horwath Consulting-a Zagreb na podru ju turisti ke industrije Za potrebe SWOT analize turisti ke destinacije otoka Visa evaluirani su sljede i elementi:

KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE I SLABOSTI

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ

98

KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI I PRIJETNJE

TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUENJE SOCIO-KULTURNO OKRUENJE EKONOMSKO OKRUENJE OKOLI TEHNOLOGIJA

Nakon identifikacije, relevantni elementi SWOT-a su evaluirani sustavom ocjena kako bi se izra unao ukupan intenzitet destinacijskih snaga, slabosti, mogu nosti i prijetnji. Temeljem ukupnog i prosje nog intenziteta svake komponente SWOT analize, formuliran je poligon strategija SWOT analize destinacije Vis, koji slui kao okvir za definiranje budu ih razvojnih strategija u turizmu otoka Visa kao turisti ke destinacije. Kompletni rezultati SWOT analize prikazani su u Prilozima ovog Plana, a ovdje se daje pregled zaklju nih rezultata i zaklju ak kompletne analize.

8.2. Ukupni rezultati

Tablica 81: Rezultati SWOT analize
UKUPNI REZULTAT I ANALIZA KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS SNAGE
Broj elemenata 8 5 4 4 4 4 4 Segment PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ Broj elemenata 8 7 7 8 6 9 6

SLABOSTI
Segment PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ

KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS MOGU NOSTI PRIJETNJE
Broj elemenata 9 4 5 5 4 3 5 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUENJE SOCIO-KULTURNO OKRUENJE EKONOMSKO OKRUENJE OKOLI TEHNOLOGIJA Broj elemenata 8 4 4 3 5 3 3 Segment TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUENJE SOCIO-KULTURNO OKRUENJE EKONOMSKO OKRUENJE OKOLI TEHNOLOGIJA

99

UKUPNI REZULTAT I ANALIZA

KLJU NE INTERNE SNAGE I SLABOSTI DESTINACIJE VIS

Segment
PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA PERFORMANSE DESTINACIJE DESTINACIJSKI MARKETING TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA TURISTI KI RAZVOJ

SNAGE *

SLABOSTI **

Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena Segment

TRENDOVI INDUSTRIJE KONKURENTI PRAVNO/POLITI KO OKRUENJE SOCIO-KULTURNO OKRUENJE EKONOMSKO OKRUENJE OKOLI TEHNOLOGIJA

73 0 37 32 30 0 43 33 215 6,52
MOGU NOSTI *

72 67 66 76 54 83 59 51 477 9,35
PRIJETNJE **

KLJU NE EKSTERNE MOGU NOSTI I PRIJETNJE DESTINACIJE VIS

Broj elemenata UKUPNO Prosje na ocjena

* Napomena: 1=NAJGORE, 10=NAJBOLJE ** Napomena: 1=NAJBOLJE, 10=NAJGORE

84 39 40 55 36 30 48 35 332 9,49

74 35 39 24 42 23 26 30 263 8,77

8.3 Zaklju ak
Izvedena SWOT analiza jasno pokazuje sljede e: da je intenzitet slabosti (477) vie od dva puta ve i od intenziteta snaga (215), to je i o ekivan rezultat, obzirom da se destinacija Vis nalazi na po etku izgradnje profesionalne i konkurentne turisti ke industrije da je broj mogu nosti u okruenju (332) ve i od broja prijetnji (263), to zna i da trenutni procesi u okruenju destinacije Vis mogu biti iskoriteni za stvaranje vlastite prednosti u razvoju bez obzira na relativno povoljnu poziciju u odnosu na trenutne procese u okruenju, razvoj turizma destinacije Vis potrebno je temeljiti na minimaliziranju vlastitih slabosti, jer se inteligentan razvoj turisti ke destinacije ne moe temeljiti samo na akcentuiranju unutarnjih snaga i koritenju prilika iz vanjskog okruenja. Ovakva strategija jasno se i itava iz 'poligona strategija' u nastavku. 100

Slika 8-1: Poligon strategija

POLIGON STRATEGIJA SWOT ANALIZE DESTINACIJE VIS
MOGU NOSTI
Maxi - maxi strategija Mini-maxi strategija

SO

WO

332

215 SNAGE 477 SLABOSTI

263

ST
Maxi - mini strategija

WT
Mini - mini strategija

PRIJETNJE

101

9. Klju ne strateke prednosti i klju ne strateke barijere turisti kog razvoja

9.1. Inicijalna pozicija
Otok Vis bogata je turisti ka destinacija u smislu relevantne resursne osnove i atrakcijske strukture i stoga ima mogu nost za zna ajan turisti ki razvoj. Dugogodinja izoliranost otoka zbog prisutnosti JNA te zbog loe povezanosti sa kopnom, rezultirala je stagnacijom razvoja otoka i padom kvalitete ivota lokalnog stanovnitva. Obzirom na povijesni razvoj, destinacija otoka Visa sada je na po etnoj poziciji, to joj omogu ava inteligentni pristup razvoju turizma na odriv na in. Postoji zajedni ki interes lokalnog stanovnitva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. Me utim, to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori eljeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata

9.2. Klju ne strateke prednosti destinacije Vis

Izrazito atraktivan turisti ki prostor sa stajalita globalnih trendova i interesa atraktivnost prostora, bogata prirodna i kulturna batina kao predstavnici lokalnog identiteta glavni su atributi ovog prostora, i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za razvoj atraktivnih turisti kih proizvoda za internacionalno trite. Atraktivan prostor je luksuz i najtraenija roba na globalnom tritu, a Vis ima mogu nost da inovacijama i inteligentnom politikom turisti kog razvoja bira na in i model ulaska na internacionalno turisti ko trite. Obzirom na trenutnu fazu tranzicije Vis se mora fokusirati na novi razvoj, to bi osiguralo odrivi ekonomski razvoj otoka i poboljalo lokalno blagostanje, a da u isto vrijeme titi prirodno i povijesno naslje e i uva lokalni identitet. Atraktivnost prirodnih, kulturno-povijesnih i ruralnih atrakcija otoka obzirom na potencijal razvoja ruralnog turizma na otoku kao klju nog turisti kog proizvoda, bogatstvo prirodnog (npr. uvale poput Stinive), kulturnog, povijesnog (npr. Issa), i tradicijsko-antropolokog (npr. tradicionalna sela poput Dragodida i drugih) naslje a svakako je izuzetno bitna prednost, a koja omogu ava, odnosno iziskuje intelignentnu i odrivu valorizaciju u turisti kom smislu. Upravo se tako prua mogu nost o uvanja ovih vrijednosti, njihovo njegovanje i daljnji razvoj, te kreiranje bogatstva za lokalnu zajednicu. Pozicija / prilike po etnika - kao to su prethodne analize pokazale, drugi hrvatski otoci u prolosti su intenzivno razvijali turizam na svom podru ju, to iz prethodno navedenih razloga nije bio slu aj sa Visom. Ipak, upravo ova pozicija po etka Visu daje mogu nost da gradi svoju vrstu poziciju unutar ireg podru ja regije, te da oblikuje vlastite konkurentne i odrive modele budu eg turisti kog razvoja. 102

9.3. Klju ne strateke barijere destinacije Vis

Problem stvaranja jasne vizije turisti kog razvoja za nadolaze e razdoblje obzirom na povijesnu stagnaciju razvoja otoka, Vis se sada nalazi u situaciji gdje nema potrebne materijalne, upravlja ke, ljudske i vizionarske preduvjete za stvaranje jasnih smjernica budu eg razvoja i njegovo upravljanje. Depopulacija i starenje lokalnog stanovnitva - dugogodinja izoliranost otoka rezultirala je stagnacijom cjelokupnog razvoja otoka, to ima za posljedicu kontinuiranu emigraciju lokalnog stanovnitva. Jedna od klju nih barijera daljnjeg razvoja je trenutni nedostatak ljudskih resursa na otoku, a koji su preduvjet za izgradnju konkurentske turisti ke destinacije. Nedostatak jasno oblikovanih i fokusiranih turisti kih proizvoda - klju ni proizvod destinacije Vis je jo uvijek proizvod 'sunca i mora' i uglavnom se potranja koncentrira u dva urbana centra - Vis i Komiu. Proizvod gastronomije i po etne inicijative ruralnog turizma vidljive su na otoku, me utim, za njihov profesionalni razvoj potrebno je profesionalno planiranje, oblikovanje i komercijalizaciju. Prema tome, jo uvijek ne postoje kvalitetni, oblikovani i strukturirani turisti ki proizvodi destinacije. Nedostatak turisti ke infrastrukture - obzirom na nedostatak zna ajnijeg turisti kog razvoja otoka do danas, Vis se kao turisti ka destinacija danas suo ava sa nedostacima turisti ke infrastrukture koja bi poduprla njegov turisti ki razvoj. Ipak, postoje manje inicijative za razvojem turisti ke infrastrukture (etnice, vinski putevi, i sl.), no lokalne jedinice samouprave i lokalne turisti ke zajednice do sada nisu imale kapaciteta za financiranje i razvoj tog vanog elementa cjelokupnog turisti kog lanca vrijednosti. Neadekvatna op a infrastruktura - daljnji turisti ki razvoj pretpostavlja viu razinu op e infrastrukture. Otok Vis suo en je sa problemima nedostatne i neadekvatne op e infrastrukture za potrebe lokalnog stanovnitva i trenutnih turisti kih kapaciteta, a to se osobito odnosi na vodoopskrbu. Evidentna je potreba zna ajnim ulaganjima javnog sektora koja e poboljati stanje infrastrukture i omogu iti daljnji razvoj cijele destinacije.

103

10.Analiza oglednih primjera u praksi

Pri izradi razvojnog plana odre ene destinacije potrebno je postaviti smjernice razvoja u okviru kojih destinacija treba strateki rasporediti svoje resurse. Stoga se ciljana destinacija stavlja u paralelu s destinacijama koje su ve razvile sli an model rasta i strategiju razvoja. Te se destinacije promatraju kao ogledni primjeri i odabiru se prema kriterijima koji su bitni za ciljanu destinaciju. Ogledni primjeri ne slue kao modeli koje je potrebno u potpunosti preslikati i/ili primijeniti na ciljanu destinaciju, ve slue da bi se pojasnila logika razvojnog modela i strategija turisti ke ponude te da bi se definirali klju ni faktori uspjeha. Kako bi se stekao uvid u destinacije koje svojom logikom razvoja odgovaraju planiranoj razvojnoj logici otoka Visa, u razmatranje su se uzele tri destinacije: Sardinija Elba Faial (Azorsko oto je) Iako u razli itim fazama razvojnoga puta, ova tri otoka pruaju dobar primjer upotrebe lokalnih resursa i integracije nacionalnih obi aja i autohtone proizvodnje. Prema tome, kriteriji za odabir destinacija kao oglednih primjera su sljede i: Oto ke destinacije pod utjecajem Mediteranske kulture i obi aja, uglavnom smjetene u Sredozemlju (zbog sli ne klime, europskog trita, trendova turista) O uvane i bogate prirodne osnove, te kulturne batine Razvijene kulture agro/ruralnog/eko turizma Raznovrsna ponuda tijekom cijele godine Diferencirani proizvodi Iako otok Faial u Azorskom oto ju svojim geografskim smjetajem ne pripada Sredozemlju, uzet je u obzir u ovoj analizi, jer administrativno pripada Portugalu, te je pod jakim utjecajem Mediteranske kulture, a resursna i atrakcijska osnova, na kojoj gradi proizvod ruralnog turizma, vrlo je sli na onoj otoka Visa.

Zaklju ak Od tri odabrane destinacije, jedino Sardinija prostorno i demografski uveliko nadmauje brojke otoka Visa, no ona je vrlo dobar primjer po etaka razvoja ruralnog turisti kog proizvoda u unutranjosti otoka, uz ve razvijen proizvod sunca i mora na obali. Sve analizirane destinacije imaju jako razvijenu poljoprivredu, koja uz turizam ini veliki postotak gospodarske proizvodnje. U svim destinacijama razvijena je proizvodnja gro a i vina, maslina te itarica. Kako se radi o oto kim destinacijama sve imaju vrlo dugu tradiciju ribolova, koja je do danas ostala vrlo razvijena. 104

Klju ne ruralne turisti ke proizvode ine diferencirani proizvodi poput smjetaja: agroturizmi, ruralne ku e za odmor, smjetaj na farmama; gastronomija kroz restorane i gostionice, kulturu obilazak malih gradi a sa svojim muzejima, utvrdama i religioznim objektima; te aktivnostima u prirodi Klju ni faktor uspjeha svake od odabranih destinacija je temeljen na kreiranju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti. Elementi ponude me usobno su povezani i integrirani u zajedni ke aktivnosti cjelokupne turisti ke ponude. Identitet lokalne zajednice na otoku definiran je i predstavljen individualnim brandom koji je temeljen na povijesnim elementima, te klju nim identitetskim vrijednostima odre enog mjesta ili grada. Izrazito je naglaen ekoloki aspekt svake od destinacija kako kroz karakteristi nu ponudu agroturizma i aktivnosti vezanih uz prirodu tako i kroz standarde smjetaja. Na razini destinacije postavljene su organizacije koje se bave agroturizmom i odrivim razvojem otoka. Tako, npr. Sardinija ima razvijenu organizaciju Green Sardinia koja prati ekoloki odnos turisti kih subjekata prema prirodi. Elba se vee svojom ponudom za ponudu Toskane koja je poznata kao ruralna i ekoloka destinacija. Faial odnosno Azori se pozicioniraju sa sloganom 'Blie prirodi', te izborom vizualnih materijala koje koriste u svojim promotivnim materijalima jo ja e naglaavaju povezanost sa prirodom i ekoloki aspekt o uvanosti oto ja. Marketinko pozicioniranje i prezentacija manjih destinacija na tritu, oto ja Elbe i Faiala, odra ena je u sklopu ire integralne cjeline. Elba je tako prikazana u sklopu Toskanskog arhipelaga uz ostala tri otoka, a Faial u sklopu Azorskog oto ja sa ostalih osam otoka. Na ovaj na in destinacije koje same po sebi nisu dovoljno velike niti jake, imaju priliku bolje prezentacije i lakeg ulaska na globalno trite. Iz analiziranih smjetajnih primjera svake od destinacija moemo vidjeti stupanj razvoja cijele destinacije. Tako na primjer na Sardiniji kao to je ve spomenuto moemo vidjeti kako se smjetaj postepeno razvija iz postoje ih ruralnih doma instava koji ve inom nude hranu i pi e. Vis je na isti na in prvo krenuo sa gastronomski usmjerenim doma instvima, a vrlo realno za o ekivati u skoroj budu nosti je nadopuna gastronomije sa smjetajem. Zanimljiv primjer je Bioelba, ruralni kamp sa smjetajem. Ovaj je agroturizam sa smjetajem u objektima, ali i atorima na mjestima za kampiranje, koji se nalaze na podru ju od tri hektara Ostali analizirani primjeri prikazuju da je pri preure enju starih i oronulih objekata najbitnije potivanje elemenata tradicije i arhitektonske batine, kao i autohtonih materijala. Svaki od analiziranih primjera je uz spomenuto potivanje batine, jednaku panju posvetio komforu, kroz opremljenost spava ih soba, ure enost kuhinje, kupaone, a ve ina objekata tako er nudi bazen.

105

Analiza oglednih primjera pokazala je kvalitetnu osmiljenost destinacija i njihovo pozicioniranje na tritu. Unutranjost otoka posebno je usmjerena na razne oblike ruralnog turizma, aktivnosti u prirodi i edukativni sadraj povezan sa tradicionalnim na inom ivota dok je obalni dio vie usmjeren na povijest gradova i mjesta, a sve manje na proizvod sunca i mora. Autohtona kuhinja, lokalni folklor i obi aji te proizvodnja doma ih proizvoda snani su atributi destinacija okrenuta ekolokom pristupu turizmu. U prilogu ovog dokumenta nalaze se detaljno razra eni elementi oglednih primjera destinacija.

106

11.Strateki kontekst
Racionalna slika budu nosti jedne turisti ke destinacije, to jest njena turisti ka vizija mora biti izvedena iz realnih stratekih uporita, odnosno objektivizacije klju nih odrednica na kojima destinacija gradi svoju budu nost. Vis, sa otokom Bievo jest destinacija koja se nesumnjivo nalazi na po etku svojeg ozbiljnog turisti kog i ukupnog razvoja i koja stoga mora na i zadovoljavaju e odgovore na izazove globalizacije. To zna i da je izuzetno vano uspostaviti fundamente nove vizije, odnosno suglasiti se o onim realnim stratekim uporitima na koje se budu a vizija mora oslanjati. Strateka uporita otoka Visa su: Start up pozicija zbog izostale masovne turistifikacije (a kao prednost i /ili izazov lokalnim politi kim elitama i Hrvatskoj u cjelini) Razvoj turizma i aplikacija razli itih turisti kih koncepata na Visu je stagnirala zbog nekoliko razloga - prvo, otok je bio izoliran za turiste, pa prema tome i za bilo kakav turisti ki razvoj, do po etka 1990-ih, a kao rezultat prisutnosti vojske na otoku. Kao posljedica, lokalni ekonomski razvoj je stagnirao, to je jo vie utjecalo na emigraciju lokalnog stanovnitva. Starosna struktura stanovnitva otoka pokazala se ograni enjem za bilo kakav zna ajan razvoj (oko 30% stanovnika je starije od 65 godina). Naslije ena vlasni ka struktura (iseljeni vlasnici) zaustavila je ve e transakcije biznisa nekretnina. Nadalje, s obzirom na svoju poziciju najzapadnijeg otoka Jadrana, zna ajno ograni enje razvoju predstavljao je dostup i op a infrastruktura. Stoga se moe re i da je Vis danas na poziciji po etka izgradnje turisti kog lanca vrijednosti, gdje ima privilegiju i prednost po etnika, a sa snanim pretpostavkama ima mogu nost da inoviranjem i inteligentnom politikom razvoja odabere na in i koncept ulaska u ozbiljnu turisti ku trku. Pritom se Vis treba osvrnuti na uzorne primjere i prakse uspjenih turisti kih destinacija kako bi iskoristio mogu nost kreativnog kopiranja i inovacija. Nepostojanje lokalnog kapaciteta za odgovor otoka na globalizacijske procese Vis je povijesno bio gotovo netaknut u smislu turisti kog razvoja, to je rezultiralo nedostatkom materijalnih, upravlja kih, ljudskih i vizionarskih preduvjeta da se stvori njegova konkurentna pozicija na turisti kom tritu. Nadalje, Vis nema konkurentne turisti ke proizvode za doma e, europsko i globalno turisti ko trite, koje se neprestano mijenja, a op enita neefikasnost njegovog turisti kog sektora ukazuje na nedostatak jasne vizije njegovog budu eg turisti kog razvoja, kao i na nizak kapacitet lokalnih subjekata da se dogovore, usmjere i upravljaju budu im razvojem. Op i se razvojni interesi Visa posreduju stavovima i slubenim aktima politi ke elite, zatim aktera u trenutnom gospodarskom procesu kao i stavovima lokalne javnosti. Vis prolazi fazu konsolidacije, napose u sferi regulacije vlasnitva nad zemljitem, regulacije upotrebe prostora i stabilizacije infrastrukturnih sustava. Pitanje koje se postavlja vezano je na identificiranje aspiracija prema ovom veoma atraktivnom otoku - koja je razina internih razvojnih aspiracija, i u kojoj mjeri e razvoj biti mogu od strane vanjskih igra a. Slijede e se postavlja pitanje vezano na definiranje pristupa budu em turisti kom razvoju -

107

na koji na in Vis moe isporu iti turisti ki proizvod visoke vrijednosti, odnosno, u kojoj se mjeri klju ni subjekti slau sa tim pristupom. Nadalje, manjak radne snage i oslabljenost ljudskih kapaciteta ne moe osigurati potreban pomak u turisti kom razvoju, to zna i da je neophodno integrirati jasan sustav vrijednosti, educirati ljude i postaviti standarde djelovanja. Globalizacija zahtjeva prilago enost trendovima u turizmu, a oni uklju uju jasno definiranu i visoko profesionalnu uslugu, jedinstvenost ponude i educiranost osoblja - za ispunjenje tih zahtjeva potrebno je uvo enje educirane radne snage, kvalitetno vodstvo i jasna podrka dravnih institucija. Jadranski stopover Otok Vis se nalazi na geografsko-stratekom poloaju koji mu omogu ava da svojim inovativnim razvojem preuzme ulogu 'Jadranskog stopover-a'. To zna i da prije svega otok Vis mora predstavljati glavnu to ku nautike na Jadranu, i to kao: izlazna stanica iz Jadrana za brodove i jahte koji plove sa sjeverne i zapadne obale Italije; ulazna stanica u Jadran za me unarodne linije; odmorite za slobodne jedrili are; stanka za manje krstarice; bazna luka za regate. Na ovaj na in, otvara se mogu nost za dodatne projekte u sklopu tematike nauti kog turizma: luke i marine, smjetajni i ugostiteljski kapaciteti, komplementarne sportske aktivnosti, odmorini sadraji, centri za kupovinu, regate, doga aji i sl. Nadalje, definiranjem Visa kao jadranskog stopover-a, otok se pozicionira u me unarodne vode i nauti ke karte kao bazna stanica plovidbenih putova te time osigurava priljev novca i pove anje prihoda otoka. Povijesno naslije ena urbana koncentracija Atraktivnost prostora, bogatstvo prirodne i kulturne batine koji predstavljaju temelj identiteta, glavni su atributi ovog prostora. Me utim, postoji izraena potreba za revitalizacijom lokalnog gospodarstva, a sve to uslijed promjena koje se name u pod utjecajem globalnih trendova. Posljedica ovih procesa je trenutna situacija u kojoj se Vis suo ava sa potrebom donoenja odluke o optimalnom pristupu razvoju svog gospodarstva i okre e se turizmu. S time u vezi, a uzimaju i u obzir prostor otoka, te njegovu vrijednosnu, gospodarsku i urbanu strukturu, jasno je da je razvoj i veza dvije urbane koncentracije (Vis i Komia) odgovor na razvojne izazove sa kojima se ovaj prostor susre e. Naime, ta dva mjesta su kroz svoju prolost bila fokusirana na ribarstvo, poljoprivredu i industriju, a u nekoliko posljednjih godina ove aktivnosti odumiru. Dananja potreba za promjenama uvjetovana trinim uvjetima i globalnim procesima iziskuje prilagodbu Komie i Visa u svrhu oivljavanja i restrukturiranja gospodarstva, a time i ulaz na turisti ko trite. Urbana dualnost otoka Visa, koju reprezentiraju Vis i Komia, temelj je o ekivane turisti ke iskustvene tematizacije otoka (tema ribarskog mjesta Komie nasuprot temi kulturno-povijesnog oto kog mjesta Visa), koja uz inteligentnu turisti ku interpretaciju 108

unutranjosti otoka, ini temelj izgradnje internacionalno konkurentskog turisti kog lanca vrijednosti otoka. Nunost organskog rasta, a s obzirom na o uvanje i unapre enje prirodnih i kulturnih atraktivnosti otoka, te kao pregovara ka platforma sa vanjskim igra ima / investitorima Jedan od mogu ih modela turistifikacije otoka Visa temelji se na odrivom razvoju visokih vrijednosti, to uvjetuje potpuno prihva anje modernih principa odrivog razvoja turizma; pristup razvoju koji se temelji na visokim vrijednostima kako bi se stvorila ekonomija razmjera, te se prihva aju vie razine cijena i zauzetosti; kreiranje mogu nosti za globalnu komercijalizaciju otoka u smislu cjelogodinjeg poslovanja kroz izgradnju iskustvene strukture ponude koja se temelji na eko / ruralnim vrijednostima. Ovakav model razvoja dalje uvjetuje organski rast turisti kog razvoja, a po principima odrivosti integrira, uva i unaprje uje prirodne i socio-kulturne vrijednosti a atraktivnosti otoka. Na taj se na in tako er kreira pregovara ka platforma za eventualni ulazak eksternih investitora, a u isto vrijeme otvara se prostor za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva na otoku. Dakle, jasno je da postoji zajedni ki interes lokalnog stanovnitva da se turizam prihvati kao na in budu eg rasta oto ke ekonomije. Me utim, to pretpostavlja potrebu da se definira i dogovori eljeni smjer turisti kog razvoja od strane svih uklju enih subjekata lokalne zajednice, lokalne vlasti, i privatnog sektora, to do sada nije bio uspjean proces.

109

12.Vizija i pozicioniranje
12.1 Vizija
Vizija i trino pozicioniranje u dananjem globalnom turisti kom svijetu su jedinstveno kompleksne kreacije, s obzirom na promjenljive uvjete na turisti kom tritu, na promjene u uzorcima ponaanja gostiju, te na kraju i zbog konstantnog pritiska konkurentskih destinacija / regija. Vizija se kreira kako za dananje trite, tako i za budu e trite, te zajedno sa pozicioniranjem tvori jedinstvenu cjelinu, i kreira jedinstvenu emocionalnu vezu sa budu im tritem. Trino pozicioniranje, s druge strane naglaava koji fizi ki, ali i emocionalni aspekti destinacije / regije moraju biti integrirani u prostoru i prihva eni od lokalne zajednice kako bi razvoj bio uspjean, odnosno prihva en od strane turisti kog trita. S druge strane, vizija razvoja turizma otoka Visa kreira se u skladu sa razvojnim usmjerenjima koji su definirani i usuglaeni u Glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske upanije, gdje su za sve destinacije / klastere unutar upanije predloeni klju ni pravci razvoja. U tom smislu, vizija, kao objektivizirana slika budu nosti ima za zadatak kreirati pozitivnu sinergiju izme u lokalnog konteksta (ljudi, naselja i turisti kih proizvoda) te globalnih pravila igre turisti ke industrije (standardi, obrazovanje ljudskih resursa, upravljanje poslovnim subjektima, marketing itd.) ime ovo podru je, uz usuglaene interese i elje lokalnih subjekata dobivaju smjernice unaprje enja ivota i odrivog turisti kog razvoja. U razgovorima i na interaktivnoj radionici sa klju nim lokalnim subjektima te sa javnim sektorom upanije, razmatrana su dva prijedloga turisti ke vizije razvoja otoka Visa:

Slika 12-1: VIZIJA 1 (Vizija oto ana)

Otok Vis turizmom revitalizira prostor i generira gospodarski rast, a to ini restrukturiranjem prostora i inovativnom turisti kom ponudom visoke vrijednosti, ime naglaava identitet te prirodne i socio-kulturne zna ajke otoka. Vis je otok skrovite, koji svoju autenti nost i ekskluzivnost gradi na odrivim principima razvoja. Vis revitalizira dva urbana pola razvoja (Vis i Komia), inovativno restrukturira unutranjost otoka, te oprema svoj obalni prostor. Turisti ki razvoj otoka Visa temelji se na kreiranju cjelokupnog lanca vrijednosti koji je utkan iu povijesnu atraktivnost otoka i njegovu tradicionalnost kroz ribarstvo, maslinarstvo, uzgoj limuna, vinarstvo, te upotrebu klju nih simbola ovih vrijednosti kao to su npr. Falkua, Modra pilja, itd.

110

Slika 12-2: VIZIJA 2 (Vizija internacionalnog kapitala)

Otok Vis je destinacija visoke vrijednosti koja prua bogati komfor na internacionalnoj razini. Svoju turisti ku ponudu temelji na visokoj kategoriji smjetaja, raspodjeljenog u tri - etiri inovativna resorta sa potpunim i zaokruenim uslugama. Uz ponudu netaknutih prirodnih, kulturolokih i tradicionalnih vrijednosti Vis je destinacija ekskluziviteta sa odmakom u prolost.

Obzirom na trenutnu razvojnu situaciju i poziciju, kao i lokalne aspiracije i interese, odabrana vizija od strane lokalnih klju nih subjekata je Vizija 1 (63% subjekata glasalo je za Viziju 1, a 37% za Viziju 2).

12.2 Klju ne fascinacije

Da bi pronala ishodinu to ku trinog pozicioniranja na kojoj e se graditi eljena slika o destinaciji u svijesti budu ih potroa a, destinacija otoka Visa najprije treba definirati klju ne fascinacija ovim prostorom koje e biti osnova dugoro ne izgradnje imida, a tako er trebaju imati vezu sa procesima specijalizacije i trine segmentacije. Turisti ke fascinacije Visa promatraju se kao okvir za izgradnju dugoro nih jedinstvenih prodajnih prijedloga koje zajedni ka turisti ka politika destinacije mora prihvatiti i isporu iti tritu u realno sagledivom vremenskom okviru. Temeljem provedenih analiza prostora, literature i napokon provedenih razgovora sa klju nim subjektima na ovom prostoru, na je prijedlog klju nih turisti kih fascinacija otoka Visa definiran i grafi ki prikazan kako slijedi:

Povijest i kultura Tradicija i ivot otoka Idila netaknutog otoka Vatreni doivljaj mora

111

TRADICIJA I IVOT OTOKA

IDILA NETAKNUTOG OTOKA

POVIJEST I KULTURA

VATRENI DOIVLJAJ MORA

12.3 Pozicioniranje
Destinacija Vis nalazi se u geografskom, prirodnom i kulturolokom okruenju koje svojim klju nim zna ajkama i karakteristikama ini turisti ki klaster Srednje Dalmacije (Splitskodalmatinska upanija), te je stoga turisti ko pozicioniranje otoka Visa potrebno promatrati i oblikovati u kontekstu pozicioniranja cjelokupnog turisti kog klastera Srednje Dalmacije. Strateko pozicioniranje destinacija unutar podru ja Splitsko-dalmatinske upanije, definirano je Glavnim planom razvoja turizma SD, i unutar njega, destinacija Vis se pozicionira kao 'Otok skrovite'. Kontekst 'skrovita' uzet je u najirem smislu, a predstavlja svojevrsno uto ite i mjesto kulturne i duhovne revitalizacije i pretpostavlja izgradnju turisti kog lanca visoke vrijednosti. U kontekstu Plana razvoja eko / ruralnog turizma za podru je Visa, na prijedlog konkurentskog trinog pozicioniranja turisti ke destinacije Vis rezultat je elaboriranih stratekih uporita, definirane vizije, internacionalnih zahtjeva konkurentskog pozicioniranja, te utvr enih klju nih fascinacija. 112

Na prijedlog konkurentskog pozicioniranja temelji se na bogatstvu prirodnih i kulturnopovijesnih atrakcija, te tradiciji i identitetu destinacije, to omogu ava integraciju ovih elemenata i njihovo oblikovanje u diferencirana iskustva, proizvode i aktivnosti. Prijedlog temeljnih odrednica za pozicioniranje otoka Vis je: Vis je otok skrovite koji nudi sljede a klju na iskustva: Odmor i oputanje u skrivenoj ljepoti mora i uvala Mjesto susreta, aktivnosti i doga anja u Visu i Komii Uzbudljiv doivljaj mora i ribarske tradicije Tradicionalnog oto kog ivota Povijesti i kulture otoka

Temeljem prethodno definiranih fascinacija (jedinstvenih prodajnih prijedloga), otok Vis dakle definira i konkurentski oblikuje est klju nih iskustava, koja postaju osnovom njegova dugoro nog trinog pozicioniranja i razvoja proizvoda. Drugim rije ima, otok Vis sebe pozicionira u svijest globalnog turisti kog trita izgradnjom turisti ke ponude koja ili izvedena ili nadogradnja prethodnih klju nih iskustava. Nema stoga sumnje da je u najve em dijelu isporuke prethodno definiranih iskustava rije o odrivim i eko-etno projektima privatnog i javnog karaktera, a koji e se elaborirati u nastavku ovog Plana.

113

13. Iskustveno strukturiranje i turisti ki proizvodi

13.1 Iskustveno strukturiranje
Osim temeljne potpore za razvoj proizvoda, gore navedeni prijedlog pozicioniranja tako er slui kao okosnica iskustvenog strukturiranja prostora Visa i Bieva, gdje se u okvir prostora 'preta u' iskustva koja e Vis pruati svojim gostima, a kasnije se ta ista iskustva izraavaju profesionalno oblikovanim konkurentnim proizvodima. Temeljem evaluacije prostora, uvidom u prostorne planove ovog podru ja, zatim temeljem rezultata dobivenih na odranoj radionici, te u razgovorima sa klju nim subjektima, na prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa je kako slijedi:
Kartogram 13-1: . Preliminarni prijedlog iskustvenog strukturiranja otoka Visa

Urbani centri Viko polje Viki plato Obalni pojas Bievo

11. Urbani centri (Vis i Komia) kre u u proces urbane revitalizacije i rehabilitacije i preuzimaju ulogu dva oto ka 'hub-a', to jest centra organiziranja cjelokupnog turisti kog iskustva otoka i morskog areala ove destinacije 12. Viko polje revitalizira agrikulturu i nudi iskustvo uranjanja u tradiciju i prirodu 13. Viki plato urbano / vrijednosno revitalizira i rehabilitira lanac sela na platou i time nudi eko / ruralno iskustvo ivota na otoku 14. Obalni pojas rehabilitacijom i programom razvoja / opremanja plaa prua doivljaj ekskluzivnosti i mira 15. Otok Bievo programom opremanja, ovaj prostor je uto ite za ljubitelje prirode i vizitacijski punkt zati enih prirodnih rijetkosti (Modra i ostale pilje) 114

13.2 Turisti ki proizvodi

Razvoj proizvoda Visa treba slijediti trenutne procese na turisti kim tritima, a tako er se oslanjati na temeljnu strukturu atrakcija, te na prijedlogu pozicioniranja, a mora odgovarati iskustvenom strukturiranju destinacije. Globalna turisti ka industrija danas posluje u okviru velikog broja svjetski poznatih destinacija (klastera) koje konkuriraju u razli itim poslovnim turisti kim sektorima, a kona ni cilj svake destinacije je razviti konkurentske prednosti u svakom sektoru sa kojim konkuriraju na tritu. Danas na svijetu postoji vie od 300 kategorija turisti ke potranje, a za svaku kategoriju postoji posebna kategorija proizvoda, dok kombinacija potranje i proizvoda ini trite. Na svakom od tih trita odvija se specifi an odnos razmjene vrijednosti za novac, koji proizlazi iz fenomena turisti kog lanca vrijednosti koji se oblikuje za svako trite. Nadalje, sva ta trita se sve bre ire i diversificiraju, pa je stoga nuno pratiti te promjene i njihove karakteristike. Skup kompanija / poduzetnika koji opsluuje to trite ini poslovni sektor. Stoga, svako trite ili poslovni sektor ima svoju vlastitu i njemu specifi nu dugoro nu atraktivnost, vlastita trina pravila igre, klju ne faktore uspjeha, informati ku mreu, kulturu i navike kupovanja/upotrebe, te posebno na in distribucije i prodaje proizvoda. S time u vezi, destinacija otoka Visa u skladu sa svojim pozicioniranjem prvo mora definirati proizvode/trita s kojima e krenuti na internacionalno/doma e trite. U tom kontekstu, prijedlog turisti kih proizvoda, a s obzirom na njihov razvojni potencijal, za Visa i Bievo temelji se na:

Odmoru i oputanju uz more Nauti kom turizmu Ruralnom turizmu Specijalnim interesima

115

ODMOR I OPUTANJE UZ MORE

Odmor uz more je po broju ostvarenih dolazaka i no enja jedan od najve ih sektora turizma. U zadnja dva desetlje a, rast ovog proizvoda je manjeg intenziteta u odnosu na 80-te godine, ali on e jo dugi period biti vode i sektor. Na primjer, u 2005. godini zabiljeeno je 80 mil. me unarodnih putovanja Europljana u destinacije koje nude ovu vrstu odmora. Prosje na potronja po putovanju iznosi 900 Eura. U slu aju destinacije Vis, uz ovaj proizvod ve u se i razli ite odmorinorekreacijske aktivnosti koje imaju potencijal za produenje ljetne sezone, pa tako aktivnosti vezane uz zdravlje i rekreacijske aktivnosti (pjea enje i sl.) ine dodatnu turisti ku ponudu u i izvan ljetnog perioda. Vis je destinacija koja svojim gostima nudi odmor u idili nom ambijentu, uspjeno integriraju i tradiciju i ivot ruralnog prostora sa inovativnim rjeenjima u kombinaciji proizvoda, aktivnosti i usluga za sve goste. Segmenti proizvoda Odmor u hotelima i sli nim objektima; Odmor u privatnim smjetajnim objektima; Odmor u kampovima uz more. Aktivnosti Kupanje, sun anje, rekreacija na vodi; Zdravlje i relaksacija; Doga aji i zabava; Pjea enje, planinarenje i biciklizam; Ribolov, ronjenje. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Kupalita / ure ene plae; Centar za aktivnosti na vodi (Vis i Komia); Ronila ki klub sa trgovinom opreme (Komia); Revitalizacija rive / promenade u Visu i Komii; Pjea ko-biciklisti ke rute otoka Visa; Gastronomija; Obilazak interpretacijskih centara otoka; Ture otoka, itd. Smjetajni kapaciteti Revitalizirani / restrukturirani hoteli (Hotel Issa, Hotel Tamaris, Hotel Bievo); Boutique hoteli u Komii i Visu; Unaprije eni privatni smjetajni kapaciteti.

116

NAUTIKA

Globalni proizvod nauti kog turizma ima visoki trend rasta. Razlog tome je sve ve i op i interes i potranja za novim destinacijama i novim oblicima odmora, a vezano na ovaj proizvod, reflektira se u pove anju broja charter kompanija, kao i tour operatora koji osim tradicionalnih odmora nude i proizvod nauti kog turizma. Da bi izgradio i oblikovao konkurentan proizvod nauti kog turizma, Vis treba izgraditi modernu marinu uz koju e se vezati kompletan lanac vrijednosti ovog proizvoda, od infrastrukture do ponude razli itih aktivnosti za nauti are. Globalni trendovi nauti kog turizma tako er uklju uju integraciju smjetajnih objekata i marina, te ukazuju na sve ve i interes lokalnih zajednica za ulaganjem u razvoj novih marina, ili restrukturiranje / konverziju postoje ih kapaciteta. Glavni klijenti nauti kog turizma su bra ni parovi bez djece, grupe prijatelja i individualni gosti, koji ele uivati u ljepotama prirode, gastronomiji i druenju. Trae dodatne aktivnosti (obilazak destinacije i njenih atrakcija, aktivnosti specijalnih interesa, itd.). Segmenti proizvoda Charter; Individualni plov; Cruising; Jedrenje. Aktivnosti Najam brodova; kola jedrenja; Organizirani izleti brodovima; Organiziranje regate; Aktivnosti i rekreacija na vodi; Gastronomija. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Marina sa oko 200 vezova (sa priklju cima za vodu, struju, telefon, bei ni internet, TV i radio signali, alarmni sistem, itd); Yacht club; Charter usluge; Parkiralite / garaa; Marina restoran, lounge bar i ostali objekti hrane i pi a; Komercijalno - trgova ki prostori; Kompletna usluga za nauti are (praonica rublja, sanitarije, usluge dostave namirnica i sl.) Smjetajni kapaciteti Svi smjetajni kapaciteti otoka Visa 117

RURALNI TURIZAM

Ruralni turizam podrazumijeva i uklju uje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadraja koje organizira ruralno stanovnitvo u ruralnim podru jima / destinacijama. Ruralni turizam gostima prezentira tradicionalnu gostoljubivost i ivotne vrijednosti lokalnog stanovnitva, te je poluga ekonmskog razvoja i podizanja ivotnog standarda u ruralnim zajednicama, po principima odrivog razvoja i o uvanja prirodnih resursa. Danas su u Europi izrazito poznate turisti ke ruralne marke Francuske (Gites de France), Austrije (Urlaub am Bauernhof) i Italije (Agroturismo). 2005. godine ostvareno je ukupno 18 mil. putovanja u ruralnom turizmu, odnosno oko 7% ukupnih me unarodnih putovanja. Prosje na potronja po putovanju iznosi oko 600 - 700 Eura, odnosno oko 70 Eura dnevno. Prosje ni godinji rast u ruralnom turizmu po broju putovanja iznosi 3 4%. Glavni gosti ruralnog turizma su iz Velike Britanije i Nizozemske, te zajedno ine vie od 40% ukupnog broja gostiju ruralnog turizma. Segmenti proizvoda Ruralni ivot; Aktivni odmor u ruralnoj sredini. Aktivnosti Doivljaj ruralnog ivota i sudjelovanje u ruralnim tradicijama regije; Oputanje i rekreacija u ruralnom okruenju; Gastronomija; Posjete lokalnim kulturnim i povijesnim atrakcijama. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pjea ko-biciklisti ke staze; Putevi vina i maslina; Kuaonice vina i maslinovog ulja; Tipi ne vike konobe; Interpretacija tradicionalnog vikog agrikulturnog ivota; Trnica/trgovina lokalno proizvedene hrane; Berbe maslina i gro a; Lokalne vinske sve anosti; Osmatra nice (ptice i druga divlja ); Vidikovci; itd. Smjetajni kapaciteti Ruralni resort; Ruralni bed & breakfast; Ruralni obiteljski hotel; Ruralna ku a za odmor; Boutique hoteli u Visu i Komii.

118

SPECIJALNI INTERESI

Proizvod posebnih interesa sastoji se od vie trinih nia, a predstavlja aktivnosti koje se doga aju u prirodnom, neobi nom, egzoti nom, udaljenom ili divljem okruenju. Usko je povezan sa visokom razinom sudjelovanja u aktivnostima od strane turista, a naj e e se odvija na otvorenom prostoru, dok korisnici o ekuju iskustvo (kontroliranog) rizika i/ili uzbu enja, ili, s druge strane, mira pri emu testiraju svoje sposobnosti u odabranoj aktivnosti. Proizvod specijalnih interesa obi no se dijeli na grube i blage aktivnosti. Proizvodi specijalnih interesa ve inom se veu za odre enu sezonu, ali s obzirom na veliki broj njegovih trinih nia, proizvod je atraktivan tijekom cijele godine. Ovaj proizvod obi no predstavlja tre i odmor u godini, ili dodatnu aktivnost tijekom glavnog odmora. Segmenti proizvoda Grube aktivnosti; Blage aktivnosti. Aktivnosti Pjea enje, planinarenje, biciklizam; Ribolov; Aktivnosti vezane uz maslinarstvo; Aktivnosti vezane uz vinarstvo; Aktivnosti / rekreacija na vodi; Ronjenje; jedrenje. Turisti ka infrastruktura i atrakcije Pjea ke staze, Biciklisti ke staze, Poligon za brdski biciklizam; Centar za sportove na vodi; Ronjenje; Zmajarenje; Island hopping hub (centar za obilazak otoka); Ribarska luka sa turisti kim programom ribarenja; itd. Smjetajni kapaciteti Smjetajni kapaciteti ruralnog turizma; Boutique i obiteljski hoteli; Hotel Issa; Hotel Tamaris; Hotel Bievo; Ostali smjetajni kapaciteti na podru ju otoka.

119

14.Evaluacija opsega rasta smjetajnih kapaciteta

Pored vizije budu eg turisti kog razvoja i izbora proizvoda, turisti ki razvojni plan podrazumijeva i kvantifikaciju budu eg razvoja, odnosno koli ine budu ih smjetajnih kapaciteta koja mora ispunjavati sljede e kriterije: U skladu je s mogu nostima i ograni enjima prostora; Ostvaruje pozitivan poslovni rezultat, u skladu sa suvremenim trendovima na turisti kim tritima potranje i turisti kim proizvodima koje destinacija nudi; Ima dostatnu podrku lokalnog ljudskog potencijala.

Osim ovih kvantitativnih kriterija, mora se voditi ra una i o odabranoj viziji turisti kog razvoja kao i karakteru turisti kih proizvoda koji iz nje proizlaze. Odrivost kao klju ni imperativ budu eg razvoja ogleda se ne samo u zatiti prostora ve i u osiguravanju ekonomskog rasta na dugi rok te je stoga nuna procjena optimalne koli ine smjetajnih kapaciteta kao bitne odrednice turizma destinacije. Kao polazna to ka za procjenu je uzeta prostorno planska regulativa predmetnog podru ja projekta, odnosno zone koje su tom regulativom predvi ene za turisti ku namjenu s nazna enim maksimalnim smjetajnim kapacitetima. Referentne godine su 2007. kao polazna godina, odnosno 2020. kao ciljna godina. Scenariji u procjeni opsega rasta uzeti su u razmjeru sa maksimalnim smjetajnim kapacitetima predvi enih prostornim planom: 1. scenarij smjetajni kapaciteti se ne mijenjaju; 2. scenarij ostvaruje se 25% novih smjetajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom; 3. scenarij ostvaruje se 50% novih smjetajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom; 4. scenarij ostvaruje se 100% novih smjetajnih kapaciteta predvi enih prostornim planom. Pretpostavka na kojoj se temelji projekcija rasta je da e novi hotelski smjetaj imati vii rang afiniteta i kvalitete. Zbog vie inicijalne investicije, ali i operativnih trokova takve vrste smjetaja, on nuno mora raditi s ve om godinjom zauzetosti (barem 50%, kako je pretpostavljeno u izra unu). Kako je zbog visokog udjela privatnog smjetaja sadanja godinja zauzetost svih tipova smjetaja na predmetnom podru ju znatno manja - 17,1%, tako i pretpostavljena ukupna zauzetost raste s koli inom novog smjetaja koji e se izgraditi, budu i da e on podizati ukupnu zauzetost. Za svaki od prostornih planova su pored novih smjetajnih kapaciteta projicirani sljede i parametri: turisti ki promet (dolasci i no enja); zarada od turizma (direktna, tj. zarada hotelskih i ugostiteljskih objekata ne ra unaju i prate u industriju, npr. proizvodnju hrane); turisti ki volumen u odnosu na resurse, tj. broj kreveta po etvornom metru te no enja / dolazaka po stanovniku kao indikatori odrivosti planiranog porasta.

Dodatno su analizirani i indikatori u slu aju pretpostavke udvostru enja stalnog stanovnitva na predmetnom prostoru projekta. 120

Tablica 141: Scenariji rasta

2007 stanovnitvo povrina u km smjetajni kapaciteti (kreveti) smjetajni kapaciteti (hoteli) dolasci no enja dolasci (hoteli i tur. naselja) no enja (hoteli i tur. naselja) zauzetost ukupnog smjetaja zauzetost hotelskog smjetaja no enja - CAGR kreveta po etvornom kilometru dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. no enja po stanovniku tur. prihod u HRK tur. prihod u (direktni) tur. prihod po no enju (direktni) udvostru enje broja stanovnika dolazaka po stanovniku no enja po stanovniku hot. no enja po stanovniku 34 8 53 21 24.942.729 3.513.060 18
2

SCENARIJ 1 2020. BEZ PROMJENE 3.637 90 3.078 619 56.174 280.868 16.945 101.671 25,0% 45,0% 3,2% 34 15 77 28 99.707.963 14.043.375 50 SCENARIJ 1 8 39 14

3.637 90 3.078 619 28.804 192.361 14.724 75.701 17,1% 33,5%

SCENARIJ 2 2020. REALIZIRANO 25% PP-A 3.637 90 4.309 1.539 78.639 471.836 60.833 365.000 30,0% 50,0% 7,8% 48 22 130 100 234.502.244 33.028.485 70 SCENARIJ 2 11 65 50

SCENARIJ 3 2020. REALIZIRANO 50% PP-A 3.637 90 5.539 2.460 141.521 707.607 74.825 448.950 35,0% 50,0% 11,5% 62 39 195 123 427.040.975 60.146.616 85 SCENARIJ 3 19 97 62

SCENARIJ 4 2020. REALIZIRANO 100% PP-A 3.637 90 8.000 4.300 233.600 1.168.000 130.792 784.750 40,0% 50,0% 16,2% 89 64 321 216 829.280.000 116.800.000 100 SCENARIJ 4 32 161 108

Unutar situacijske analize, ustanovljeno je da postoje a prostorno planska regulativa otoka Visa dozvoljava maksimum od 4.300 kreveta u hotelima i sli nim objektima. Trenutni kapaciteti otoka Visa su 619 kreveta u hotelima i sli nim objektima. Uz njih, nalazi se i oko 2.450 kreveta u ostalim vrstama smjetaja, velikom ve inom u privatnom smjetaju. Scenariji razvoja 2, 3 i 4 pretpostavljaju da e razvoj novih hotela i turisti kih naselja pratiti i razvoj drugih vrsta smjetaja, no one ne e biti privatni smjetaj nie kvalitete, nego vrste smjetaja koje su pretpostavka za isporuku iskustava koja su identificirana unutar vizije razvoja otoka Visa, a napose onih vezanih za razvoj ruralnog turizma: Agroturizmi Ruralne ku e Ruralni obiteljski hoteli Ruralni Bed&Breakfast Ruralni resorti (eko-etno sela).

Pored njih, o ekuje se i razvoj malih obiteljskih hotela, ne samo u ruralnom dijelu otoka. Oni mogu nastati kao novi objekti, ali i konverzijom sadanjih objekata privatnog smjetaja koji su na najvioj razini kvalitete u male obiteljske hotele. 121

Modelom je pretpostavljeno da e razvoj novih hotelskih projekata proporcionalno pratiti i razvoj ostalih, gore nabrojanih, vrsta smjetaja. Obzirom da je sadanja hotelska industrija otoka Visa slabo razvijena te da e prvi val novog razvoja initi ve i hotelski projekti koji lake rjeavaju pitanje nalaska radne snage, ispunjavanje 25% zacrtanog PP-a bi trebalo biti izvodljivo bez ve ih problema ili ograni enja. Ova tvrdnja ima dva preduvjeta: Relativno visok broja no enja i dolazaka po stanovniku rjeava se kroz sezonski rad; Stanje osnovne infrastrukture, a prvenstveno opskrbe pitkom vodom, ve je sada problemati no u vremenu najve e sezone. Iz tog je razloga dugoro no rjeavanje infrastrukturalnih problema osnovna pretpostavka bilo kakvog daljeg razvoja. Ispunjavanje 50% PP-a dovodi Vis do razine iskoritenja ljudskih resursa (no enja i dolazaka po stanovniku) na razini turisti ki najprometnije hrvatske mikrodestinacije (Rovinj-VrsarPore ). Rije o destinacijama sezonalnog turizma koje se oslanjaju na sezonski rad u najprometnijim mjesecima. Budu a turisti ka industrija Visa se moe dijelom osloniti i na ovo rjeenje, no obzirom da je cilj i vizija budu eg razvoja turizma otoka Visa biti visoko vrijedna destinacija, to podrazumijeva cjelogodinje poslovanje turisti ke industrije kako bi opravdala visoke investicije, sezonski rad nije dostatno rjeenje ve se broj lokalnog stanovnitva, odnosno stalne radne snage, mora pove ati za 10 20%. Ve se u ovom slu aju broj no enja na godinjoj razini pove ava po prosje noj stopi od 11,5% to je vrlo visok godinji porast. Ispunjavanje punih kapaciteta predvi enih prostornim planom zna i ukupan kapacitet od 8.000 kreveta na otoku Visu. To je jo uvijek manje nego to danas imaju Rab ili Loinj, koji su mjerljive veli ine, ali znatno gu e naseljenosti. Tako er, kvaliteta i iskoritenost smjetajnih kapaciteta na tim otocima je znatno ispod identificiranog potencijala i vizije budu eg razvoja otoka Visa. Ipak, ovoliki kapaciteti spomenute kvalitete podrazumijevaju vie od milijun no enja godinje, to je preko 300 no enja po stanovniku i znatno iznad svih relevantnih uzornih praksi, osobito ako se uzme u obzir sadanja starosna struktura stanovnitva otoka Visa. Dakle, pored imperativa: Rjeavanja infrastrukturalnih problema na kvalitetan na in; Poboljanja prometne povezanosti i dostupnosti otoka;

Ovaj scenarij nuno uklju uje i znatnije pove anje broja stanovnika na otoku od minimalno 50%. Ipak, obzirom na atraktivnost otoka i injenicu da 50 postotno pove anje sadanjeg stanovnitva zbog male baze zna i oko 1.800 novih stanovnika, ono nije nemogu e u iroj vremenskoj perspektivi. Zaklju ak je da Vis ima potencijal za izgradnju novih turisti kih kapaciteta na razini 25% PP-a, a uz bolju organizaciju sezonskog rada i manji priljev stanovnitva od oko 10 do 20%. Ispunjenje 100% PP-a u smislu izgradnje novih turisti kih kapaciteta je, kao i u slu aju Dubrova kog primorja i Peljeca, problemati no zbog malog broja stanovnika, no i izvodljivije zbog neto manjeg podru ja i PP-a koji je manje ambiciozan u smislu broja i veli ine podru ja za turisti ki razvoj. Ipak, bez pove anja broja stanovnika od minimalno 50% nije mogu e 100 postotno ispunjenje PP-a na razini kvalitete zacrtanoj u viziji budu eg turisti kog razvoja.

122

15.Konkurentnost i investicije
Planiranje i strateki razvoj svake destinacije, a u kontekstu definirane i usuglaene vizije, pozicioniranja, te prijedloga proizvoda, pretpostavlja i klju ne aktivnosti, odnosno projekte koji postavljenu strategiju realiziraju. U kontekstu ovog Plana, a temeljem razgovora sa klju nim subjektima, rezultata sa radionice, obilaska terena, te naeg ekspertnog miljenja, klju ni projekti koji e graditi konkurentsku poziciju ove destinacije na turisti kom tritu mogu se podijeliti u etiri skupine: Projekti konkurentnosti Projekti smjetajnih kapaciteta Projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija Projekti edukacije i upravljanja

Tijekom procesa izrade ovog projekta identificiran niz projekata na otoku Visu, a s obzirom da su neke od tih inicijativa ve u tijeku, te da se u okviru mnogih (osobito manjih) projekata ve apliciralo za razli ite poticaje i ostala financijska sredstva, oni nisu predmet nae elaboracije, iako se neki od njih mogu dopuniti nekim prijedlozima naih projekata. Identificirani potencijalni / planirani projekti i inicijative su kako slijedi:

Tablica 151: Potencijalni / planirani projekti i inicijative

Potencijalne atrakcije / inicijative otoka Visa

Potencijalne atrakcije / inicijative Kuaonica maslinovog ulja Prezentacijski vrt - eko poljoprivreda Stara tea ka ku a - izlobe i manifestacije Eko vinarija Ruralna cijelina Eko centar Podhumlje Podpilje Vis i Dragodid Plisko polje Oklju na Komia Mjesto

Uz ove identificirane projekte, svakako je vano spomenuti i one koji se planiraju u ostalim proizvodnim granama, kao na primjer izgradnja suare i proirenje proizvodnje Hiba (poljoprivredni obrt Brojne), te irenje proizvodnje tradicionalnih proizvoda (OH Okusite Hrvatsku) u Podpilju.

123

Tablica 152: Potencijalni projekti/inicijative smjetaja

Potencijalni projekti / inicijative smjetaja otoka Visa

Potencijalni projekti Lokacija iznad uvale Stonca Maslinik sa smjetajnim objektom Marina i hotel Konverzija osnovne kole u hotel Vinski podrum sa smjetajem Konverzija vojnog objekta (450 klju eva) Hotel Issa (potrebna konverzija) Hotel Tamaris (potrebna konverzija) Hotel Bievo (potrebna konverzija) Seosko doma instvo Roki's Etno selo (postoje e) eka Vila (mogu a konverzija) Slovensko odmaralite, bungalovi (potrebna konverzija) Vila Paula (konverzija u hotel) Eko etno selo Lokacija, Investitor Grad Vis, privatni investitor Borova njiva, privatni investitor Lokacija Roga i , privatni investitor iznad rive u Visu, strani investitor Dra evo polje, strani investitor Lokacija Barjaci Vis Vis Komia Plisko polje, privatni investitor Tale Vis, dravno Milna, dravno Vis, strani investitor Oklju na

15.1 Projekti konkurentnosti

Konkurentnost predstavlja kapacitet ostvarivanja vie profitabilnosti u odnosu na prosjek specifi nog sektora, koji se sastoji od kompanija koje prodaju isti proizvod istim klijentima kroz isti sistem komercijalizacije i distribucije te uz upotrebu istih tehnolokih alata. Prema tome, sam kapacitet da se bude konkurentnim mora biti prilagodljiv, kako bi se dugoro no odrala profitabilnost, kontinuirano se prilago avaju i prijetnjama konkurenata i potrebama klijenata, te tako er mora biti odriv kao kapacitet postizanja i odravanja profitabilnosti sa minimalnim socijalnim i ekolokim trokovima i sa minimalnim utjecajem na lokalno stanovnitvo i okruenje. U skladu s time, turisti ka destinacija je konkurentna kada

124

djeluje unutar atraktivnih sektora i ujedno investicije imaju vii povrat (vii ROI) u odnosu na ostale destinacije. Odabir klju nih projekata za podizanje konkurentnosti destinacije koju obuhva a podru je LOT2 temelji se na analizi dijamanta konkurentnosti, a projekti slue za poboljanje podru ja aktivnosti i poslovanja koji su na bilo koji na in povezani s turisti kim sektorom (ili mogu potencijalno biti povezani s turizmom), kako bi se stvorile odgovaraju e pretpostavke kao konkurentne baze za razvoj prethodno definiranih turisti kih aktivnosti, proizvoda i iskustava.
Slika 15-1: Dijamant konkurentnosti
Turisti ke kompanije i dobavlja i

Faktori proizvodnje

OTOK VIS

Uvjeti potranje

Sektor podrke

Elementi koji su definirani u dijamantu konkurentnosti: Turisti ke kompanije i dobavlja i: predstavljaju strukturu i situaciju smjetajnih kapaciteta, normi i zakona, razinu kompetencija izme u tvrtki, udruivanje, i sli no. Uvjeti potranje: predstavljaju karakteristike potranje, socio-ekonomsku razinu, motivaciju, razinu sofisticiranosti, ponaanje i navike, zadovoljstvo klijenata, turisti ki imid podru ja, i sli no. Sektor podrke: predstavlja komplementarne aktivnosti, kao to su trgova ki sadraji, putni ke agencije, turoperatori, organizatori aktivnosti, objekti sa ponudom hrane i pi a, atrakcije kao to su tematski parkovi i sli no. Faktori proizvodnje: predstavlja ljudske resurse, infrastrukturu, resurse i atrakcije, tehnoloke i financijske resurse, istraivanje i razvoj, inovacije, itd. Analizom elemenata iz dijamanta konkurentnosti za podru je LOT-2 identificirane su klju ne snage i slabosti u svakom od njih:

125

Turisti ke kompanije i dobavlja i Snage Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u postoje im smjetajnim kapacitetima Niska razina ulaznih barijera Velike mogu nosti za razvoj turisti kih kompanija Slabosti Nedostatak diversificirane ponude smjetajnih kapaciteta (hoteli, boutique hoteli, privatni smjetaj, ruralni smjetajni kapaciteti itd.) Niska razina kompanija suradnje u turisti kih okviru

Nedostatak udruivanja smjetajnih kapaciteta

Nedostatak oznaka kvalitete i standarda kvalitete Nedostatak stratekih smjernica za razvoj turisti kih kompanija Uvjeti potranje Snage Postoji manji broj promotivnih materijala sa informacijama o destinaciji Gosti cijene ljepotu prirode, te lokalnu tradiciju i tipi ne proizvode Potencijal za internacionalnih turista Mala izgra enost otoka privla enjem Slabosti Nedostatak dodatne turisti ke ponude, sadraja i aktivnosti Nedostatak specijalizacije proizvoda, aktivnosti i usluga turisti kih

Destinacija je nepoznata internacionalnim potencijalnim gostima Visoka sezonalnost

Sektor podrke Snage Lokalna tradicija kao klju na fascinacija otoka i snaan budu i turisti ki proizvod Proizvodnja tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda kao atribut otoka i snaan budu i turisti ki proizvod Dobar odnos 'vrijednosti za novac' u kapacitetima hrane i pi a Prisutnost malog broja kvalitetnih specijaliziranih objekata hrane i pi a (seoska doma instva u unutranjosti, konobe u Visu i Komii) 126 Slabosti Nedostatak restorana sa kvalitetnom ponudom lokalnih specijaliteta Nedostatak interpretacijskih centara za posjetitelje Nedostatak komplementarne (barovi, no ni klubovi, i sli no) Nedostatak destinacijske organizacije ponude

menadment

Nedostatak agencija koje prodaju destinaciju na turisti kom tritu

Faktori proizvodnje Snage Aerodrom u Splitu Visoka razina osobne sigurnosti i srednja razina komercijalne sigurnosti Planovi poboljanja op e infrastrukture u tijeku Postojanje sustava kreditiranja i subvencija za razvoj poljoprivrede i s time povezanih sektora turizma Lijep i o uvani prirodni okoli Slabosti Nedostatak kvalitetne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba) Problem preteito starijeg stanovnitva Nedostatna valorizacija prirodnih resursa u turisti kom smislu Niska razina svijesti lokalnog stanovnitva o turizmu (osobito u unutranjosti otoka) Nedostatak turisti ke infrastrukture Nedostatna financijska pomo subvencije za razvoj turizma Nedostatak ozna avanja sustava /

turisti kog

Nedostatak sustava financiranja turisti ke promocije i komercijalizacije od strane javnog sektora

Obzirom na navedene klju ne snage i slabosti podru ja LOT-2 u kontekstu elemenata dijamanta konkurentnosti, na prijedlog klju nih projekata konkurentnosti je kako slijedi:
Tablica 153: Klju ni projekti konkurentnosti PROJEKT KONKURENTNOSTI 1 Specijalizacije gastronomske ponude OPIS Mnoge destinacije na turisti kom tritu natje u se da bi ponudile to raznovrsnija iskustva / doivljaje svojim posjetiteljima. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doivljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovnitva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima. Destinacija Vis treba igrati na kartu kvalitetnih tradicionalnih vina, te organski uzgojene hrane kao i tradicionalnih proizvoda. Komia i Vis su ve zapo eli svojevrsnu specijalizaciju, me utim nuno je u oba Grada omogu iti prostornu koncentraciju ugostiteljskih objekata u cilju stvaranja prepoznatljivog proizvoda 'vino i gastronomija' kao posebne poluge dovo enja turisti kog trita na otok. Ovo je projekt privatne inicijative uz podrku lokalnih javnih vlasti s jedinstvenim ciljem osiguranja prepoznatljivosti proizvoda hrane i pi a otoka koritenjem efekta kumulativne atraktivnosti dvaju koncentracija restoranskih sadraja u oba grada.

127

Razvoj komplementarne ponude

Komplementarna ponuda na otoku Visu vrlo je slabo razvijena - na primjer, iako ima lokalnih proizvoda (vino, riba, limun, mandarine, roga , jastog, kampi, lokalne rukotvorine, i sl.) koji se mogu uklju iti u turisti ku ponudu, ipak postoji nedostatak lokalnih proizvo a a koji svoje proizvode prodaju turistima i posjetiteljima. Iako je ovo je projekt privatne inicijative jer je usmjeren tritu, zbog aspekta povratnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju a time i podizanje turisti ke atraktivnosti otoka, ovu ve zapo etu inicijativu valja posebno podrati poticajima i ak bespovratnim donacijama a kako bi se potakla inicijativa lokalnog poduzetnitva baziranog na karakteristi nim lokalnim proizvodima.

Turisti ki informativni sustav

Turisti ke informacije kao to su broure, internet stranica, razglednice, posteri, mape, vodi i itd. su predstavnici imida svake destinacije. Prema tome, adekvatan imid koji reflektira stvarno stanje kroz slike i sadraj u svakom o tih materijala, a u skladu sa odgovaraju im pozicioniranjem destinacije. Turisti ki informativni sustavi imaju sve ve u vanost u privla enju turista i posjetitelja u destinaciju. Destinacije se fokusiraju na informativne sadraje, materijale i alate kao to je Internet, kako bi se kreirale odgovaraju e informacije za specifi ne segmente trita. Ovaj fokus je bitan zbog injenice da su potroa i sve sofisticiraniji trae specifi ne informacije koje su povezane sa njihovim motivima i razlozima putovanja u destinaciju. Trenutna situacija pokazuje na nedostatak suradnje Visa i Komie u smislu zajedni kih promotivnih materijala i turisti kih informacija op enito. Dakle, vano je da destinacije Vis i Komia zajedni ki kreiraju informativni sustav koji otok Vis predstavlja kao jedinstvenu, integriranu destinaciju. Ovo je javno/privatni projekt u kojem sudjeluju svi igra i u turizmu, lokalne turisti ke agencije kao i sadanja dva turisti ka ureda.

Integrirani sustav turisti kog ozna avanja

Sustav turisti kog ozna avanja kriti an je u razvoju turizma, jer osim to prua informacije o turisti kim atrakcijama, resursima, uslugama, tematskim turama i itinerarima, itd., on posjetiteljima i gostima ulijeva povjerenje. Prema tome, cilj ovog programa je definirati, osmisliti, dizajnirati i organizirati koherentan i homogen sustav turisti kog ozna avanja, koji uklju uje glavne gradske centre, resurse, atrakcije i turisti ke usluge (hrana i pi e, smjetaj, kupovina, itd.). Sustav tur. ozna avanja moe se kreirati prema prioritetima i lokalnim karakteristikama destinacije (mjesta koja treba posjetiti, odabir materijala, boja i informacija koje se daju posjetiteljima, itd.). Iako je ve postavljen bazi ni sustav ozna avanja na otoku koji upu uje na orijentaciju prema brojnim dosad skrivenim dijelovima otoka, cjeloviti sustav turisti kog ozna avanja tek se treba izgraditi na otoku Visu. Ovo je javni projekt.

Program opremanja malih plaa u uvalama

Identificirano je minimalno pedeset malih plaa kapaciteta do nekoliko tisu a kupa a a koje se koriste bez ikakve infrastrukture, opreme i kontrole. To je potencijal koji predstavlja relativno zna ajan biznis, i kao takav pretpostavlja poseban program opremanja.

128

Odabrane lokacije malih plaa, ovisno u ijoj su nadlenosti (Vis / Komia) rezigniraju se kao sustav a la carte plaa i daju se u koncesiju, kako bi se i ovaj aspekt tradicionalnog proizvoda (sunce i more) stavio na visoku razinu kvalitete i doivljaja. Opremanje plaa treba se vriti po definiranim pravilima i smjernicama, koritenjem prirodnih materijala koji ne utje u na vizualni doivljaj lokacije, a svi neophodni sadraji trebaju biti montane strukture a kako bi se osigurala maksimalna zatita osjetljivog prirodnog okolia. Nadalje, ovaj projekt podrazumijeva usuglaavanje interesa svih subjekata, uz podrku stru njaka na polju ekologije i zatite okolia, te daje mogu nost odabira onih prirodnih plaa koje se na ovaj na in mogu opremati i turisti ki valorizirati. Potencijalne lokacije za sustav malih plaa su: Ston ica, Milna, Zaglav, Srebrna, Stiniva, Taleka Kamenica, Perna, Barjacii druge plae / uvale otoka. Ovo je projekt privatno / javne inicijative, a na modelu godinjih ili dvogodinjih koncesija. 6 Revitalizacija etnice / rive uz more Da bi se unaprijedio i dalje razvio turisti ki proizvod odmora i oputanja uz more, potrebno je revitalizirati postoje e, te razviti nove etnice uz more u dva turisti ka centra otoka - Komii Visu. Komia i Vis smjeteni su uz more, a trenutno stanje etnice / rive uz more u ovim naseljima zahtjeva poboljanje. Na ovaj na in poboljava se mobilnost od centralnih dijelova ovih mjesta do plaa, smjetajnih objekata, zelenih povrina, itd. Nadalje, etnice e sluiti za uitak etnje uz more, kao i povezivanju ostalih puteva uz obalu, a trebaju se opremiti pripadaju om galanterijom, te sustavno ozna iti za lako snalaenje. Ovaj projekt uklju uje i ure enje plaa u neposrednoj fronti uz more zbog boljeg dojma i osje aja dolaska u Vis i Komiu. Ovo je projekt javnog sektora. 7 Projekt razvoja kvalitete privatnog smjetaja Projekt unapre ivanja kvalitete privatnih smjetajnih kapaciteta i restrukturiranje po internacionalnim standardima kvalitete (na primjer britanski bed&breakfast). Na ovaj na in podiu se standardi kvalitete, te se objekti specijaliziraju za odre ene grupe gostiju (obitelji, tre a dob, mladi, itd.) Pretpostavlja se da najmanje 300 do 400 obitelji raspolae s objektima/sobama/apartmanima za smjetaj koji vie ne odgovaraju o ekivanim standardima kvalitete s kojima bi otok Vis kao destinacija visoke kvalitete morao raspolagati. Ovaj projekt se treba posebno artikulirati na nivou udruge lokalnih iznajmljiva a te usuglasiti standarde ure enja i opremanja i napose kontrole kvalitete lokalnog privatnog smjetaja. Ovaj projekt na kratki i srednji rok ima investicijski potencijal od najmanje 10-tak milijuna eura, a on bi najja e pridonio podizanju kvalitete turisti ke ponude na otoku. Ovo je projekt privatne inicijative.

129

Eko oznake kvalitete

Otok Vis obiluje bogatstvom prirodnih resursa, pa je stoga potrebno raditi na o uvanju okolia te poboljanju razine njegove kvalitete. Danas na ovom podru ju ne postoji organizirani pristup ove vrste, odnosno nema plana, standarda niti odgovaraju ih oznaka za kvalitetu usluga i proizvoda koje ova destinacija nudi. Ovakve inicijative nisu bile prioritet do sada, jer je otok Vis destinacija na samom po etku turisti kog razvoja, a turisti ki proizvodi koje nudi jo uvijek nisu profesionalno oblikovani niti komercijalizirani, me utim, uslijed planiranih promjena i razvojnih aspiracija, postavljanje jasnih standarda brige o kvaliteti i o uvanju prirodnog okruenja postaje iznimno vano. Doda li se tome injenica da je fokus ove destinacije usmjeren na razvoj ruralnog / eko turizma kao klju nog turisti kog proizvoda, a taj se proizvod temelji na razli itim aktivnostima u prirodi, jasno je da je ovo jedan od klju nih projekata destinacije. Ovim projektom organizira se i strukturira plan eko oznake kvalitete, ne samo za lokalni biznis, nego i za cijelo podru je op ina / destinacija. Glavni je cilj da se turisti kom razvoju ovog podru ja prui alat kojim se diferencira od ostalih destinacija u okruenju, u smislu dodane vrijednosti kroz procedure zatite i o uvanja okolia, te na ovaj na in odrava isto u i sigurnost destinacije. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu

Profesionalni razvoj ruralnog / eko turizma na podru ju destinacije otoka Visa na samom je po etku. Na primjer, danas postoji nekoliko seoskih doma instava i vinarija, to su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma. Obzirom na uspjeh u komercijalizaciji i poslovanju ruralnog turizma u europskim destinacijama, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora na otoku Visu. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog ozna avanja. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Ovo je projekt javno-privatne inicijative.

130

10

Urbana konverzija (Vis i Komia)

Vis i Komia kao glavni turisti ki centri destinacije Vis, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljanje svojih naselja kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i, konkurentan imid ovih destinacija. Prema tome, fokusiraju se na aktivnosti poboljanja i o uvanja kulturno-povijesnih gra evina i tradicionalne arhitekture, kreiranje/poboljanje prostora uz obalu, poboljanje urbane estetike, osvjetljavanja te kona no kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija. Ovo je zajedni ki projekt javnog i privatnog sektora.

Uz okvirni prikaz svih klju nih gore navedenih projekata konkurentnosti, u nastavku se detaljnije elaborira projekt urbane konverzije Visa i Komie, koji kao dva centra odgovornosti za turistifikaciju otoka trebaju na svom primjeru zapo eti proces razvoja kvalitete sukladno zacrtanoj viziji i trinom pozicioniranju otoka. Tako er se detaljnije opisuje projekt specijalizacije gastronomske ponude otoka Visa te projekt standardizacije i sustava kvalitete ruralnog turizma ove destinacije.

URBANA KONVERZIJA VISA I KOMIE

CILJ PROGRAMA
Vis i Komia kao glavni turisti ki centri otoka Visa, u okviru ovog programa fokusiraju se na poboljanje uvjeta ivota, kako bi se stvorila odgovaraju a atmosfera i kreirao odgovaraju i, konkurentan imid ovih destinacija. Prema tome, ovim programom predlau se aktivnosti kojima se fokus stavlja na poboljanje i o uvanje kulturno-povijesnih gra evina, kreiranje/poboljanje prostora uz more, poboljanje urbane estetike i kreiranje autenti ne atmosfere ovih destinacija.

TRENUTNA SITUACIJA

131

O EKIVANI REZULTATI
Autenti na atmosfera destinacija Vis i Komia Poboljanje i o uvanje povijesnih lokacija i atrakcija O uvanje tradicionalne arhitekture Ja anje samopotovanja lokalne zajednice Bolji imid i odravanje javnih prostora

PRIMJER

INFORMACIJE NA INTERNETU
www.gov.ns.ca/dtc/heritage/heritage_heritageproperty.asp www.bristol.gov.uk/ccm/navigation/environment-and-planning/ http://epa-prema.net/english/activities/landscapes/pn_rehab.htm http://www.histurban.net/index.php?Itemid=35&id=24&option=com_content&task=view

AKTIVNOSTI / KORACI
Urbana konverzija i rehabilitacija Aktivno o uvanje i revitalizacija povijesnih gra evina Renoviranje zgrada, i enje i bojanje fasada, odravanje tradicionalnih arhitektonskih stilova i dizajna, Rekonstrukcija krovova i sl. Ovakve inicijative je potrebno raditi kroz suradnju grada i privatnih vlasnika Pristup mjestima od kulturno-povijesnog zna aja (npr. lokacije starog grada Isse) - Postavljanje tabli za ozna avanje (putokazi) - posjetiteljima pruaju informacije o atrakcijama, resursima, uslugama i aktivnostima u destinaciji. Tako er, znakovi koji daju informacije o povijesti, specifi nostima i sl. koje su vezane na odre ene atrakcije. Znakovi se postavljaju kod parkiralinih prostora, glavnih trgova, turisti kih info centara, etnica, rive, itd. Itinerari za posjetitelje - ozna avanje itinerara koji uklju uju klju ne atrakcije Visa (kulturno-povijesne gra evine i lokacije, tradicionalne restorane/barove, trgovine i sl.) Unaprije enje poplo enih povrina unutar stare gradske jezgre - koritenje tradicionalnih materijala (kamen koji je originalno koriten u prolosti i ostali materijali) O uvanje i poboljanje / kreiranje zelenih povrina - omogu iti lak pristup zelenim povrinama (ulazi, putevi, uklanjanje arhitektonskih barijera, postavljanje panela sa informacijama, ograde, osvijetlenje, itd.). Poboljanje urbane estetike Izgradnja i poboljanje pjea kih zona, kreiranje turisti kih itinerara, ure enje zelenih povrina, uvo enje informacijskih panela, uklanjanje arhitektonskih barijera, te uvo enje prikladne urbane galanterije Ure enje rive koje treba uklju iti trgovine i zone za kupovinu, barove, restorane i konobe, za potpuni doivljaj posjetitelja. Kreiranje programa za pomo lokalnom stanovnitvu u obnovi i dovravanju fasada (bojanje fasada, ograde na balkonima, itd.) kako bi se o uvao tradicionalni izgled gradova.

RAZINA PRIORITETA
NISKA SREDNJA VISOKA

132

SPECIJALIZACIJA GASTRONOMSKE PONUDE

CILJ PROGRAMA
Mnoge destinacije na turisti kom tritu natje u se da bi ponudile to raznovrsnija iskustva / doivljaje svojim posjetiteljima, a kao to je vidljivo iz analize oglednih primjera i analize konkurenata u ovom planu, mnoge ruralne destinacije valoriziraju upravo proizvod gastronomije u ponudi ruralnog turizma. Lokalna gastronomija (hrana i vino) integralni su dio iskustva / doivljaja destinacije. Osim toga, identitet lokalnog stanovnitva reflektira se i ja a kroz gastronomska iskustva koja destinacija nudi svojim gostima.

TRENUTNA SITUACIJA
Gastronomija, sa svojom lepezom tradicionalnih jela razli itih dijelova otoka Visa, gdje se posebno izdvajaju riba, jastog, poga e od slane ribe, ali i lokalna vina, te rakije poput limun ela, roga ice, orahovice i sl. izuzetno je vaan resurs u turisti koj ponudi destinacije Otoka Visa. Trenutno na otoku postoji nekoliko restorana koji su specijalizirani za ponudu lokalnih specijaliteta (npr. konobe Bako, Roki's, Pol Murvu, Darko, Jastoera, itd.), a postoji nekoliko inicijativa za izradom lokalnih proizvoda (proizvodi od vikog vo a i povr a OH, proizvodnja hiba, itd.), me utim, potrebno je organizirano i sustavno pristupiti izgradnji kompletnog i konkurentnog proizvoda gastronomije. Ovaj program konkurentnosti pomo i e u specijalizaciji gastronomije kao i njenoj diferencijaciji u odnosu na druge destinacije Splitsko-dalmatinske upanije. Sljede e slike prikazuju neke od lokalnih specijaliteta, kao i neke od ugostiteljskih objekata koji nude lokalne specijalitete:

Viki jastog

Konoba Jastoera

Vika poga a od slane ribe

Konoba Pol Murvu

Konoba Roki's

Konoba Bako

O EKIVANI REZULTATI
Oboga ivanje iskustava / doivljaja otoka Visa kreiranjem gastronomskih iskustava Kreiranje trine marke 'Viki jastog', 'Viki hib', 'Viki limun elo', 'Vika Vugava' Sudjelovanje lokalnih proizvo a a zdrave hrane u distribuciji svojih proizvoda lokalnim restoranima Specijalizacija i diferencijacija gastronomske ponude otoka Visa

133

PRIMJER

Lokalna hrana

Izlet u vinogradu

Lokalni specijaliteti

Lokalni proizvodi

Radionice 'Kuhaj i kuaj'

Tradicionalni proizvodi

INFORMACIJE NA INTERNETU
http://www.pralognan.com/uk/forum_du_gout.php http://www.anticacucinagenovese.it/eindex.htm http://www.cookandtaste.net/who.html http://www.frenchentree.com/france-food-cuisine/ http://www.golfvillas-france.com/services-golf-villa/tourism-gastronomy-golf.php http://www.atlas-euro.org/SIG/Gast/Gast_introduction.htm

AKTIVNOSTI / KORACI
Kreiranje atributa sa dodatnom vrijednosti u sklopu gastronomske ponude otoka Visa - kreiranje odabranih specijalnih oznaka ova destinacija uspostaviti e diferencijaciju od ostalih destinacija Splitsko-dalmatinske upanije. Rezultat je ponuda razli itih iskustava i doivljaja u regiji / destinaciji. Programi radionica 'Kuhaj i kuaj' - kuharske radionice za turiste (individualce, grupe, parove, kompanije itd.) u trajanju od pola dana do nekoliko dana, organiziranje 'team building' radionica za korporativne goste i sl. Program 'Lokalni proizvodi za lokalnu kuhinju' - proizvodnja lokalne, organske hrane za upotrebu u lokalnim restoranima - ugovori lokalnih proizvo a a organske hrane sa lokalnim restoranima i hotelima o kupoprodaji organskih proizvoda Kreiranje specifi nih oznaka za objekte sa ponudom hrane i pi a Karakteristike gostiju: obitelji, za mlade, sladokusci ('gourmet'), itd. Karakteristike hrane: zdrava i dijetna hrana, riba, organska hrana, vegetarijanska hrana, lokalna hrana, me unarodna kuhinja, itd. Karakteristike ugo aja: lokalna kuhinja, romanti ni restoran, barovi i restorani za zabavu, barovi za no ni ivot. restorani i barovi na otvorenom ili terasama, itd. Osnivanje komisije za definiranje, implementaciju i kontrolu kriterija dodjele oznaka kvalitete - bavi se identifikacijom oznaka, definiranjem kriterija za svaku oznaku, dodjeljivanje oznaka, te kontrola / pra enje i ispunjenje kriterija za zadravanje oznaka. Objekti hrane i pi a sa istim oznakama trebaju promovirati svoju oznaku tako da organiziraju doga aje. Npr. oni sa oznakom 'Lokalna kuhinja' mogli bi organizirati 'Dane lokalne kuhinje' i sl.

RAZINA PRIORITETA
SREDNJA SREDNJA VISOKA

134

STANDARDIZACIJA I SUSTAV KVALITETE U RURALNOM TURIZMU

CILJ PROGRAMA
Da bi ruralni turizam otoka Visa bio uspjean u svojoj komercijalizaciji i poslovanju, potrebno je pristupiti organizaciji i standardizaciji ovog kompleksnog sektora. Naime, na razini europskih destinacija i Europe u cjelini, ve su postavljeni kriteriji standarda poslovanja u ruralnom turizmu, postoje organizacije koje poti u i kontroliraju razvoj, postavljeni su sustavi i kriteriji kvalitete u ruralnom turizmu, te sustav njihovog ozna avanja. Da bi destinacija otoka Visa sustavno razvijala ruralni turizam na svom podru ju, ona mora postaviti jasne kriterije i standarde poslovanja i kvalitete za sve subjekte u ovom sektoru. Europske ruralne destinacije (Toskana, Andaluzija, Austrija, Francuska, itd.) postavile su sustav standarda i kvalitete, definirale minimalne uvjete koje objekti u ruralnom turizmu moraju zadovoljavati, te su definirale oznake kvalitete. U Europi djeluje Europska federacija ruralnog turizma EUROGITES, koja je 2005. godine donijela op e standarde jednake za cijelu Europu, a lanice ove organizacije dune su ove standarde integrirati sa onima koje su propisale na svojim podru jima.

TRENUTNA SITUACIJA
Ruralni / eko turizam na podru ju otoka Visa tek je u svojim za ecima. Na primjer, danas postoje seoska doma instva i lokalni proizvo a i vina, uglavnom u unutranjosti otoka, to su prve inicijative u okviru proizvoda ruralnog turizma. Trenutne iskazane inicijative (identificirane prilikom obilaska terena i razgovora sa klju nim subjektima ovog podru ja) upu uju na potencijalni rast ovog proizvoda, a za njegov uspjeh, uz sustav poticaja i podrke, potrebna je organizacija i standardizacija poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga unutar ruralnog turizma.

KONCEPT
Standardizacija podrazumijeva definiranje pojedina nih specifi nih uvjeta / standarda koje objekti u ruralnom turizmu moraju posjedovati. Ti standardi djeluju dvojako: Prvo su usmjereni vlasnicima kako bi istakli tipi ne karakteristike objekta / usluga koje se nude, ali i u smislu motivacije za pove anje razine kvalitete usluga Drugo, standardi su usmjereni prema gostima, kako bi se efikasnije usporedila njihova o ekivanja sa konkretnom ponudom aktivnosti i usluga, prema propisanim parametrima

Standardi su mjerljivi prema sustavu bodovanja, temeljem ega se objekti ozna avaju definiranim znakom (kategorijom) kvalitete.

PRIMJER
U Hrvatskoj je Istra donijela internu standardizaciju i klasifikaciju ruralnih objekata na svom podru ju, a to je svakako dobar primjer za sve destinacije ruralnog turizma u Hrvatskoj. Naime, Istra je kategorizirala razli ite objekte u ruralnom turizmu (npr. agroturizam, ruralna ku a za odmor, ruralni bed&breakfast, odmor na vinskoj cesti, ruralni obiteljski hotel, stancija), koji su specifi ni i tipi ni za njeno podru je. Na sli an na in i destinacije u stalim dijelovima Hrvatske trebaju kategorizirati objekte ruralnog turizma koji su tipi ni za svaku destinaciju. Na prijedlog ovih kategorija za otok Vis (primjenjiv za cijelu upaniju) slijedi u nastavku ovog projekta. Ove kategorije ruralnih objekata u Istri moraju zadovoljiti propisane standarde, koji se razlikuju u tri osnovne grupe: - Op i (generalni) standardi, koji su uskla eni sa standardima Eurogitesa (ne boduju se) - Obvezni standardi ne boduju se i svi objekti ruralnog turizma ih moraju posjedovati - Dodatni standardi boduju se, a temeljem bodova odre uje se ozna avanje objekta Dodatni standardi detaljno su razra eni u skladu sa specifi nostima i dijele se u nekoliko tematskih cjelina: poloaj objekta, interijer, eksterijer, usluge prehrane, poljoprivredna proizvodnja i uzgoj ivotinja, osposobljenost doma ina / vlasnika (certifikati i sl.), organizirane aktivnosti za goste. Znak obiljeavanja doma instva je paroga.

135

Procedura se provodi samocertificiranjem objekata po propisanom obrascu, a proces se provjerava od strane komisije koju ine Ruralis (konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre) i Turisti ka zajednica Istre.

INFORMACIJE NA INTERNETU
http://www.ruralis.hr/hr/standardi.html http://www.eurogites.org/ http://www.turisticnekmetije.si/ http://www.agriturist.it/UK/ http://www.gites-de-france.com/gites/uk/rural_gites http://raar.es/ http://www.farmholidays.com/ http://www.turismoverde.it/

AKTIVNOSTI / KORACI
Da bi se ovaj projekt sustavno i uspjeno provodio, miljenja smo da je najprije potrebno kreirati organizaciju koja e preuzeti brigu o razvoju i organizaciji ruralnog turizma. Klju ni koraci za kreiranje ovog sustava su: - osnivanje komisije za provo enje procesa - odre ivanje kriterija standardizacije ruralnih objekata - dodjela oznaka standarda kvalitete - periodi na provjera parametara standarda u ruralnim objektima, utvr ivanje odstupanja u odnosi na definirani standard itd.

RAZINA PRIORITETA
SREDNJA SREDNJA VISOKA

136

15.2 Projekti smjetajnih kapaciteta

Da bi se isporu ila definirana i usuglaena vizija turisti kog razvoja destinacije otoka Visa te da bi se destinacija pozicionirala na prethodno definirani na in, a proizvodi profesionalno oblikovali i gostima pruili kompletan doivljaj ovog prostora, potrebno je u cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti kreirati koncept razvoja smjetajnih kapaciteta. Obzirom na kontekst ovog Plana, i njegovu orijentaciju na ruralnu / eko komponentu, osim ve predloenih projekata unapre ivanja postoje ih hotelskih kapaciteta, te privatnog smjetaja, ovdje se elaboriraju tipovi smjetaja u ruralnom turizmu. Ovim se projektima na strateki na in oblikuje klju an element proizvoda ruralnog turizma, koji pretpostavlja organizirani i strukturirani pristup razvoju svih segmenata ovog proizvoda, postavljanje jasnih kriterija, standarda kvalitete, itd. Ovdje je vano napomenuti da je na razini upanije izra ena Strategija ruralnog turizma, koja je u ovom trenutku u procesu prihva anja, a koja predlae osnovne tipove / kategorije objekata ruralnog turizma, sa svim pripadaju im elementima njihove organizacije i oblikovanja. Sljede i prijedlozi reflektiraju tipologiju predloenu u Strategiji. Prema tome, miljenja smo da na podru ju otoka Visa, kao i na podru ju cijele Hrvatske u razvoju proizvoda ruralnog turizma, odnosno smjetajnih kapaciteta u ruralnom turizmu treba slijediti kategorije iji su modeli poslovanja ve prisutni u zna ajnim europskim i svjetskim destinacijama ruralnog turizma, a prilago eni naim destinacijama omogu avaju interpretaciju lokalnog identiteta i tradicije. Kategorije / projekti smjetajnih kapaciteta u ruralnom turizmu za otok Vis su:

137

Tablica 154: Klju ni projekti smjetajnih kapaciteta PROJEKT SMJETAJNIH KAPACITETA 1 Agroturizam OPIS Na otoku Visu postoji nekoliko objekata koji su kategorizirani kao seoska doma instva, a uglavnom su fokusirani na ponudu hrane i pi a (Roki's, Keja, Darko, Pol Murvu, itd.). Neka od ovih doma instava ve su iskazala interes za irenjem poslovanja, te uklju ivanje poljoprivredne proizvodnje u cjelokupnu ponudu (npr. Roki's). Ovim projektom daju se smjernice za najbolje oblikovanje ovog tipa ruralnih objekata i ponude usluga i aktivnosti. Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smjetaja i prehrane gostiju. Mogu e lokacije za razvoj agroturizma su: Plisko polje, Podpilje, Podhumlje, Borova njiva, ena glava, Podselje, itd. 2 Ruralna ku a za odmor U unutranjosti otoka danas postoje naputene ku e, koje svojom revitalizacijom mogu doprinijeti razvoju lokalnog blagostanja, i to tako da se stave u funkciju turizma, to dodatno moe utjecati na povratak iseljenog stanovnitva otoka. Kao i kod razvoja ostalih smjetajnih objekata ruralnog turizma, za ovu kategoriju postoje jasna pravila i uvjeti razvoja, koji se daju u opisu ovog projekta. Dakle, ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se potuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom). Mogu e lokacije za razvoj ruralnih ku a su: Dra evo polje, ajno polje / brdo, Velo polje, Ston ica, itd. 3 Ruralni Bed & Breakfast Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smjetaja (sobe svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali moe i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nuno vezana za turisti ke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je doma instvo smjeteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije, a osobito na lokacijama Marine zemlje, Podstraje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komie. 4 Ruralni obiteljski hotel Ruralni obiteljski hotel predstavlja doma instvo s ve im brojem kreveta. Organizirano je u tradicionalnim objektima (autenti na arhitektura) s atraktivnim prirodnim okruenjem (selo ili manje mjesto), koji po svojoj veli ini i gabaritima mogu imati ve i broj soba (cca. 10-15, odnosno ne manje od 5 soba). Takvi objekti ne mogu se dogra ivati i nadogra ivati ve trebaju zadrati izvornu prostornu strukturu i oblik. Objekt za ruralni

138

obiteljski hotel moe biti i nanovo izgra en objekt, ali pod uvjetom da su se kod izgradnje i opremanja potivali svi elementi tradicijske gradnje (veli ina, materijali, ure enje itd.) Mogu e lokacije za razvoj ruralnih obiteljskih hotela su naselja na cijelom podru ju destinacije, a osobito na lokacijama Dra evo polje, centralnog podru ja otoka uz novu cestu Komia-Vis (npr. oko Kostirne), Borovik, itd. 5 Ruralni resort Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snanog branda oto kog ruralnog proizvoda, tako da revitalizira naputena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane upanije, koja u okviru programa 'Eko-etno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinki naziv koji u budu nosti treba zamjeniti dosadanji naziv 'Eko-etno sela'. Ruralni resort smjeten je u povijesnoj jezgri nekog mjesta, moe sa injavati cjelokupno mjesto (selo) kao hotel ili vie dislociranih smjetajnih jedinica (soba, ku a) organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smjetaj je organiziran u vie razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata (ku a) s cjelokupnim komforom koje pruaju i obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smjetajnim jedinicama koje su rasprene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih naputenih, starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge, a u isto vrijeme i onemogu ava, tovie i sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli naruiti autenti no ruralno okruenje Mogu e lokacije za razvoj ruralnih resorta su: Podselje, G. ueca, Oklju na , itd.

U nastavku slijedi detaljniji opis dva projekta ruralnog smjetaja (ruralni resort, ruralna ku a za odmor, agroturizam i ruralni bed&breakfast) sa opisom koncepta, svim karakteristikama, neophodnim uvjetima, mogu im aktivnostima, ciljnim grupama gostiju, i sli no.

139

RURALNI RESORT
POTENCIJAL / MOGU NOST
Kao i u drugim hrvatskim regijama, a osobito na otocima postoji trend rasprodaje djedovine, a ovakvim projektima na odabranim lokacijama na cijelom podru ju otoka Visa inicira se zaustavljanje tog trenda i vra anje ivota u davno naputena sela povratkom domicilnog stanovnitva i oivljavanjem tradicijske proizvodnje i starih obrta. Trenutno na otoku Visu postoji nekoliko inicijativa za ovakvu vrstu projekata, a jedna od identificiranih je ona u selu Tale, koja se prikazuje na donjim slikama.

Tale Otok Vis ima jedinstvenu mogu nost kreiranja snanog branda oto kog ruralnog proizvoda, tako da revitalizira naputena ruralna naselja i stavi ih u funkciju turizma. Ova je inicijativa ve pokrenuta od strane upanije, koja u okviru programa 'Ekoetno sela' financira po etnu fazu ovakvih projekata (osobito na otocima). Ruralni resort je marketinki naziv koji u budu nosti treba zamijeniti dosadanji naziv 'Eko-etno sela'.

KONCEPT
Ruralni resort moe se definirati kao horizontalni hotel smjeten u povijesnoj jezgri sela, moe sa injavati cjelokupno selo kao hotel ili vie dislociranih smjetajnih jedinica organizirani kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama (npr. restoran). Smjetaj je organiziran u vie razli itih me usobno nepovezanih tradicijskih objekata. Gosti su u mogu nosti boraviti u zasebnim smjetajnim jedinicama koje su rasprene po itavom mjestu (selu) ili po itavoj mikrodestinaciji. Servisne usluge mogu e je organizirati u svakom pojedinom objektu koji ini ruralni resort, dok je usluge prehrane mogu e organizirati u centralnom restoranu, to ga razlikuje od ruralnog obiteljskog hotela.

Osnovna ideja ruralnog resorta ini obnovu i stavljanje u funkciju postoje ih naputenih, starih gra evina kojima se daje nova vrijednost kroz turisti ke usluge, a u isto vrijeme i onemogu ava / sprje ava gra enje novih objekata koji bi mogli naruiti autenti no ruralno okruenje.

140

PRETPOSTAVKE / UVJETI
o uvanje ambijentalnosti, ruralnog prostora i originalna prezentacija tradicijske kulture autenti nost osjetna o uvanost okolia povijesni, kulturni, umjetni ki i arhitektonski zna aj

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

festivali, fete, doga anja u mjestu i okolici posebno osmiljeni tematski dani i ve eri te ajevi (kole kuhanja, glazbe, izrade tradicionalnih predmeta, itd.)

KLJU NI TRINI SEGMENTI

parovi, individualni gosti, grupe, itd.

SADRAJI I KAPACITETI
smjetaj organiziran u posebnim ku ama ili posebnim sobama Ulazni / prihvatni objekt sa recepcijom u centralnom dijelu naselja, te manjim prostorom za odravanje razli itih doga aja Ugostiteljski objekti - restoran sa tradicionalnom kuhinjom i ostalim specijalitetima zdrave hrane Komercijalni sadraji - trgovine i sl. Objekt za iznajmljivanje i spremanje rekreacijske opreme (za pjea enje, ribolov i sl.) Objekti / radionice sa aktivnostima za upoznavanje naslje a, na ina ivota i tradicionalne kulture, izrade tradicionalnih prehrambenih proizvoda (poga a, hib, i sl.), te starim zanatima ruralnog podru ja otoka koje e izra ivati predmete / suvenire sa mogu no u prodaje, te e biti i radionice gdje gosti mogu sami sudjelovati u izradi svojih suvenira

INVESTICIJE
Od 5 do 6 mil. Eura po resortu

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Priprema prostorno planskih / geodetskih / arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske upanije prostorno planska dokumentacija geodetska podloga pravna podrka financijska podrka pripremi projekta

141

RURALNA KU A ZA ODMOR
POTENCIJAL / MOGU NOST
Ruralne ku e za odmor predstavljaju mogu nost revitalizacije tradicionalnih objekata i njihovo stavljanje u funkciju turizma. Na otoku Visu postoje objekti koji su naputeni i potrebno ih je revitalizirati. Njihovo stavljanje u funkciju turizma idealan je koncept za brigu o tradicionalnoj batini i oivljavanju lokalnog blagostanja.

Dra evo polje

Plisko polje

KONCEPT
Ruralna ku a za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu ku u kod koje se potuju uvjeti ambijentalne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna ku a za odmor moe biti i vjerna kopija originalne tradicijske ku e koja je i vizualno i funkcionalno u skladu s naslje em kraja u kojem se doma instvo (ku a) nalazi. Specifi nost ove kategorije doma instva ogleda se u iznajmljivanju cjelokupne ku e (ne iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) s pripadaju im prostorom (oku nicom).

PRETPOSTAVKE / UVJETI
poloaj doma instva u prirodnom okruenju ili selu i autenti nost smjetajnog objekta i ambijenta; osjetna o uvanost okolia bliskost s prirodnim okruenjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima smjetaj visoke kvalitete

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

angaman osobnog vodi a za ture po destinaciji vinoteka ili mali vinski podrum u ku i mogu nost najma bicikla i ostale opreme za rekreaciju sudjelovanje na lokalnim fetama, festivalima i doga anjima

142

KLJU NI TRINI SEGMENTI

parovi bez djece obitelji sa djecom grupe

SADRAJI I KAPACITETI
smjetaj je organiziran u sobama poeljan kapacitet ku e je za 4 sobe ku a mora sadravati kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak

INVESTICIJE
Od 150.000 do 250.000, ovisno o standardu, kapacitetu, opremanju i sl.

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

Sredstva razli itih programa poticaja za obnovu tradicionalnih ruralnih objekata Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske upanije

143

AGROTURIZAM
POTENCIJAL / MOGU NOST
Jedna od tradicionalnih djelatnosti otoka Visa je poljoprivredna proizvodnja, a koju danas treba revitalizirati, te je integrirati u cjelokupni turisti ki razvoj otoka. Trenutna situacija na podru ju otoka Visa predstavlja veliki potencijal upravo za razvoj ovakvu vrstu ruralnog turizma, jer se na ovaj na in poti e poljoprivredna proizvodnja lokalne zajednice, koja je trenutno slabog intenziteta, te se tako er omogu ava dodatni izvor zarade za seoska doma instva. Naime, ve postoje seoska doma instva koja se za sada ipak fokusiraju uglavnom na ponudu hrane i pi a, koriste i lokalne proizvode u pripremi tradicionalnih jela. Me utim, agroturizam kao kategorija objekta u ruralnom turizmu podrazumijeva niz usluga i aktivnosti, koje su detaljnije opisane u nastavku opisa ovog projekta.

Plisko polje seosko doma instvo Roki's

ena Glava seosko doma instvo Darko Lokacija Borova Njiva (potencijalni agroturizam)

KONCEPT
Agroturizam predstavlja tip seoskog doma instva kod kojega je osnovna aktivnost (djelatnost) poljoprivredna proizvodnja, dok dodatnu aktivnost ine turisti ke usluge smjetaja i prehrane gostiju. Pored osnovnih ugostiteljskih usluga smjetaja i prehrane, na doma instvu se mogu organizirati i ostale turisti ke usluge (aktivnosti, paket usluga) koje imaju za cilj gostima pruiti mogu nost aktivnog odmora, odnosno maksimalno iskoristiti turisti ki potencijal doma instva. Vlasnik doma instva sa svojom obitelji, u pravilu, ivi na doma instvu dok se za receptivne usluge koristi viak prostora unutar doma instva (gospodarstva). Stoga je gost, u permanentnoj i direktnoj interakciji s doma inom i njegovom obitelji tijekom posjeta doma instvu, te ima mogu nost iz prve ruke upoznati se s obi ajima, tradicijom, na inom i kulturom ivljenja, kulturolokim mikrosvijetom, kao i poljoprivrednom proizvodnjom, tipi nim proizvodima i lokalnom gastronomijom. Usluge smjetaja mogu se nuditi u sobama, apartmanima ili posebnim ku ama.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
poljoprivredno gospodarstvo (usmjerenost ka proizvodnji tipi nih proizvoda; plasiranje proizvoda kroz turisti ke usluge: usluge prehrane ili direktna prodaja na doma instvu) - proizvedeno i konzumirano na doma instvu) stacionarni oblik turisti ke ponude (smjetaj) - iskoritavanje postoje ih struktura (ne vri se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) ure enje doma instva u skladu s batinom (ambijentalna arhitektura i opremanje) ure en okoli osiguran parking konfekcioniranje proizvoda proizvedenih na doma instvu ("turisti ka" pakiranja) i prodajni punkt proizvoda proizvedenih na doma instvu (poseban prostor na doma instvu ure en kao prodajni punkt proizvodima iz vlastite proizvodnje - na primjer, viko vino, limun elo, roga ica, doma a slana riba, demovi od limuna i sl. ukoliko doma instvo nudi usluge prehrane za goste izletnike (grupe koje se na doma instvu zadravaju par sati) potrebno je organizirati poseban prostor za usluivanje obroka.

144

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

radionice tradicionalne kuhinje - kole kuhanja, gastro team building za poslovne ljude ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pjea enje, biciklizam, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd. stari zanati (pletenje mrea, izrada proizvoda od drva / kamena, mala brodogradnja, stolarija, gradnja s kamenom itd.) rekreativno jahanje i terapijsko jahanje lokalne fete, festivali i doga anja

KLJU NI TRINI SEGMENTI

obitelji s djecom (30 - 55 godina) bra ni parovi (35 - 75 godina) poslovni gosti vrti i, kole, fakulteti (u cilju edukacije) udruenja (ljubitelji prirode, udruenja aktivnosti na otvorenom, gastro udruenja, ljubitelji starina, ribolovci, itd.) dnevni izletnici (zadravaju se u mikrodestinaciji 8,4 sati) vikend posjetitelji

SADRAJI I KAPACITETI
smjetajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe, apartman, ku a ili kamp (ovisno o prostranosti struktura koje su namijenjene turisti kim uslugama) smjetajni kapacitet apartmana ne ve i od 5 osoba; smjetajni kapacitet ku e ne ve i od 8 osoba jednokrevetna soba ne manja od 10m bez kupatila (poeljno 15m); dvokrevetna soba ne manja od 15m bez kupatila (poeljno 20m) svaka soba mora imati svoje kupatilo (na svakih 4 osobe u apartmanu i ku i potrebno je jedno kupatilo) ogra eno doma instvo zelenom ogradom ili suhozidom bazen (ukoliko je oku nica doma instva ve a od 1000m) smjetajne jedinice, sanitarni prostori kao i prostori za usluivanje jela prilago eni za osobe s posebnim potrebama

INVESTICIJE
200.000 Eura - 1 mil. Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada studije izvedivosti Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske upanije Poticaj razvoju poljoprivredne djelatnosti Poticaji za razvoj malog poduzetnitva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smjetaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zatite, obnove i uklju ivanja u turizam batine u turisti ki nerazvijenim podru jima Batina u turizmu

145

RURALNI BED & BREAKFAST

POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis je vrlo atraktivna destinacija za turisti ki obilazak, a vrlo je popularna destinacija za posjetitelje lokalnih doga anja (Komika feta, Vika regata i sl.) pa je stoga potrebno razviti smjetajne kapacitete koji su namijenjen takvim skupinama gostiju. Ruralni B&B integrira tradicionalnu arhitekturu, ruralno okruenje i doma u atmosferu. Iako je ovo projekt ruralnog turizma, moe se organizirati u manjim naseljima, na lokacijama koje pruaju uitak tradicionalnog / ruralnog okruenja. Mogu e lokacije za razvoj ruralnih bed&breakfast objekata su naselja na cijelom podru ju destinacije, a osobito na lokacijama Marine zemlje, Podstraje, te odabrane lokacije u blizini Visa i Komie.

KONCEPT
Ruralni bed and breakfast (B&B) odnosno no enje s doru kom predstavlja doma instvo koje pored osnovne usluge smjetaja (sobe - svaka sa svojim zasebnim kupatilom ili apartmani) obavezno nudi i uslugu doru ka gostima doma instva. Vlasnik doma instva nije profesionalni poljoprivredni proizvo a (ali moe i biti), tj. poljoprivredna proizvodnja nije nuno vezana za turisti ke usluge, ali se zahtjeva da u ponudi doru ka bude barem jedan proizvod vlastite proizvodnje, s obzirom da je doma instvo smjeteno u ruralno podru je i takova mogu nost postoji. Doru ak se slui u posebnom prostoru organiziran za ugo avanje. Vlasnik ivi na tome doma instvu i prakti ki gost je smjeten u ku i doma ina, jedino ukoliko ne postoji zasebna ku a za potrebe smjetaja. ivotni prostori doma ina odvojeni su od prostorija koje gost koristi, tako da postoji zajam ena privatnost. Za ovu kategoriju uvrijeen je internacionalni naziv B&B koji se koristi i kao jak marketinki pojam. Posebna podvrsta kategorije ruralnog B&B je Bike&Bed namijenjena ciljnoj skupini biciklista. U tom slu aju doma instvo organizira jo i sigurnu prostoriju pod klju em za spremanje i eventualan servis bicikli.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
poloaj doma instva u selu ili malom gradu (recimo u Komii) uz dobru zatitu ivotne sredine, miran i tih poloaj, bez buke ili zaga enja i autenti na bliskost s prirodnim okruenjem stacionarni oblik turisti ke ponude (smjetaj) - iskoritavanje postoje ih struktura (ne vri se pritisak na prostor za gradnju novih struktura) mali kapacitet smjetaja gostoljubivost osobna briga doma ina o gostu bliskost s prirodnim okruenjem, povezanost s lokalnom zajednicom, upoznavanje s tradicijskim i kulturnim vrijednostima

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

radionice pripreme i spravljanja tradicijskih doru aka ture - organiziranje tematskih itinerera za svoje goste: pjea enje, biciklizam, tur obilaska utvrda, arheoloki lokaliteti, planinarenje, sakupljanje ljekovitog bilja, sportovi u prirodi, kulturni itinereri, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, itd.) lokalne fete, festivali i doga anja

KLJU NI TRINI SEGMENTI

parovi bez djece, individualci, biciklisti (25 - 49 godina - putuju u parovima i grupama od 6 i vie osoba), zaljubljenici u prirodne i kulturne znamenitosti, posjetitelji lokalnih festivala, feti, doga anja, poslovni ljudi

146

SADRAJI I KAPACITETI
smjetajne jedinice mogu biti organizirane kao zasebne sobe ili apartman. Za ovaj oblik doma instava preporu ljivo je organizirati prostrane sobe koja svaka ima svoje zasebno kupatilo. smjetajni kapacitet ne bi smio biti ve i od 12 kreveta

INVESTICIJE
0,8 1,5 milijuna Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

Poticaji za razvoj malog poduzetnitva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smjetaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zatite, obnove i uklju ivanja u turizam batine u turisti ki nerazvijenim podru jima Batina u turizmu Program 'Eko-etno sela' Splitsko-dalmatinske upanije Pomo pri izradi prostorno planske dokumentacije geodetska podloga pravna podrka financijska podrka pripremi projekta

147

Kartogram 15-1: Prijedlog projekata smjetajnih kapaciteta

15.3 Projekti turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija

Uz projekte za podizanje konkurentnosti, te razvojne projekte smjetajnih kapaciteta, predlaemo projekte turisti ke infrastrukture i turisti kih atrakcija koji cijeloj destinaciji pruaju razvoj dodatne ponude, a time podiu razinu atraktivnosti i konkurentnosti cijelog otoka Visa. Neki od ovih projekata razvijati e se na podru ju odre enih mikro-destinacija unutar otoka Visa, a ostali se mogu primijeniti na cijelo podru je destinacije. Pri izboru i definiranju projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija fokusirali smo se na one projekte koji poti u 'zeleno poduzetnitvo' (privatne inicijative, po principima odrivog razvoja), dok u isto vrijeme njihov potencijalni razvoj omogu ava razvoj konkurentnih proizvoda, te u kona nici osigurava atraktivnost cjelokupne destinacije.

148

Tablica 155: Klju ni projekti turisti ke infrastrukture i atrakcija PROJEKT TURISTI KE INFRASTRUKTURE I ATRAKCIJA 1 Kuaonica vina i maslinovog ulja

OPIS Obzirom na ve razvijenu proizvodnju kvalitetnih vina od autohtonih sorti vina na otoku Visu, kao i postoje e i nove inicijative vezane na uzgoj maslina, ovaj projekt integrira i proizvodnju i komercijalizaciju. Osim toga, identificirane su neke inicijative lokalnog malog poduzetnitva za razvojem upravo ovakve vrste ruralnog objekta (na primjer u Podhumlju, Pliskom polju itd), pa je stoga potrebno podrati ovakve inicijative, uz nastojanje da se organiziraju i oblikuju po standardima i pravilima poslovanja za ovakve vrste objekata. Kuaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najvie dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, ulje, vo e, bademi, tradicionalne slastice, proizvodi od brana mljevenog na mlin na vodu itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kuanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. Potencijalne lokacije za razvoj kuaonica su: Plisko polje, Podpilje, Podhumlje, te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija

Sustav vidikovaca

Cijeli otok Vis obiluje lokacijama sa prekrasnim pogledima prema moru i unutranjosti otoka, a osim trenutnih organiziranih aktivnosti obilaska otoka, a pritom i obilaska nekih atraktivnih lokacija sa kojih se pruaju pogledi na ljepotu otoka, ne postoji organizirana i opremljena mrea to aka za ovakvu vrstu proizvoda. Sustav vidikovaca temelji se dakle na mrei lokacija sa najljepim pogledima prema moru, ali i prema unutranjim dijelovima otoka sa pogledom na polja / sela, kako bi se kreirali doivljaji i intenzivna iskustva ljepote prirode. Uz kreiranje odgovaraju ih prilaza vidikovcima, za potpuni doivljaj potrebno je osigurati kvalitetno dizajnirane platforme za posjetitelje, sa (interaktivnim) informacijskim plo ama, suvremenim dalekozorom, i sli no. Najatraktivnije lokacije za sustav vidikovaca su uzdu postoje ih i planiranih puteva izme u Visa i Komie (pogledi prema moru i unutranjosti otoka - poljima, itd.)

Panoramska cesta

Naselja na otoku Visu danas su povezana dvjema cestama (starom cestom na junoj strani otoka, te cestom novije izgradnje koja povezuje dva administrativna centra, sredinjim dijelom otoka). Me utim, mnoge lokacije na sjevernoj strani otoka, kao i u unutranjosti, trenutno su teko dostupne, to je zasigurno ograni avaju i element za razvoj kompletnog turisti kog lanca vrijednosti cijele ove oto ke destinacije. Prstenasta panoramska cesta koja se ovdje predlae povezuje gradove Vis i Komiu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde,

149

poglede na polja, i sl.) na junoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e prua poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom prui potpuni doivljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu ive. 4 'Ribarski muzej' - Komia Komia je tradicionalno ribarsko mjesto, koje ovaj element svog povijesnog razvoja mora integrirati u svoju turisti ku ponudu. Naime, u Komii ve postoji ribarski muzej, koji se ovim projektom restrukturira / nadogra uje, a nudi iroki spektar aktivnosti, kako se detaljnije opisuje u nastavku. Muzej je strukturiran tako da nudi jedinstven doivljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komie i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatno u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima. U sklopu muzej organiziran je izlobeni prostor sa foto i video materijalima, izlobenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkua, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u budu nosti je mogu e proirenje muzeja, pa je tako mogu e proiriti ponudu tako da u okviru muzeja posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te da se nude komercijalni sadraji sa lokalnim prehrambenim proizvodima, kao i suveniri vezane uz ribarstvo. 5 Interpretacijski centar 'Vis otok skrovite' Otok Vis predstavlja vrlo atraktivnu destinaciju, sa bogatstvom kulturnopovijesnih i prirodnih elemenata, a njegova atmosfera daje osje aj izoliranosti i omogu ava svojevrstan 'bijeg' od stvarnosti. Integracijom svih ovih elemenata, otok Vis ima mogu nost prezentiranja svoje ljepote. Interpretacijski centar Vis otok skrovite koji e se locirati na u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pruiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i drutvenog okruenja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. 6 Koncept pjea kih, planinarskih i biciklisti kih staza Trenutno se na otoku Visu revitaliziraju i kreiraju pjea ke, planinarske i biciklisti ke staze, no da bi ovaj projekt bio atraktivan dio cjelokupne turisti ke ponude otoka, potrebno ga je na taj na in i izvesti. Razvoj koncepta pjea kih i planinarskih staza za cjelovito podru je otoka Visa temelji se na poboljanju postoje ih staza, kao i razvoju novih koji se me usobno spajaju i povezuju. Nadalje, ovaj koncept tako er podrazumijeva rute sa punktovima na klju nim to kama interesa i vidikovcima na razli itim lokacijama otoka, koji u blizini nude lokalne gastronomske specijalitete i mjesto za kratki predah, a sve u prirodnom okruenje. 7 Centar za sportove na vodi Postoje e turisti ke agencije na otoku Visu u svoju su ponudu uvrstile organiziranje razli itih aktivnosti na vodi, a obzirom na nezaobilazan element i motiv dolaska gostiju (turisti ki proizvod 'sunce i more'), centar za aktivnosti na vodi dodatno oboga uje cjelokupnu turisti ku ponudu otoka.

150

Centar za sportove sadri sve servisne i ugostiteljske sadraje koji su potrebni za ugodan, zabavan i stimulativan aktivni odmor na vodi, a moe nuditi iroki spektar aktivnosti, kao na primjer: ronjenje, kajaking na moru, veslanje, jedrenje, i sli no. Centar mora imati prostor za parkiranje, usluge iznajmljivanja, prodaje i popravka sportske opreme, ugostiteljske sadraje Potencijalne lokacije za centar sportova na vodi su Komia i Vis 8 Program zdrave hrane za potrebe tur. trita destinacije Na otoku Visu je potrebno revitalizirati poljoprivrednu proizvodnju, koja je u prolosti bila mnogo bolje razvijena (limun, roga , masline, povr e, itd.). Naime, danas je vrlo teko u trgovinama mjeovite robe na otoku kupiti lokalne proizvode (poput, primjerice, limuna). Osim toga, povezivanjem poljoprivredne proizvodnje i turisti kih / ugostiteljskih objekata dodatno se poti e razvoj lokalnog gospodarstva, a tako er se oboga uje turisti ka ponuda. Program zdrave hrane za potrebe turisti kog trite otoka Visa podrazumijeva proizvodnju organske hrane od strane lokalnih poljoprivrednika, povezivanje proizvo a a hrane i ugostiteljskih i hotelskih poduze a na podru ju destinacije u smislu distribucije lokalno proizvedene hrane, te mogu nost kreiranja specifi ne turisti ke ponude bazirane na uklju enju gostiju u aktivnosti na seoskim doma instvima, sa ponudom smjetaja. 9 kola vike kuhinje Ovaj program podrazumijeva organiziranje te ajeva pripreme tradicionalnih jela za vie gostiju na odabranim lokacijama, uz dodatnu organizaciju obilaska kuaonice vina, obilaska atrakcija, i sli no. Potencijalne lokacije za odravanje programa su: Podpilje, Plisko polje, Podhumlje, itd. 10 Etno selo Dragodid Tradicionalan tea ki ivot otoka Visa potrebno je interpretirati i prezentirati kao jedan od klju nih elemenata batine otoka. Naime, postoji nekoliko lokacija na sjevernoj strani otoka koje pruaju idealnu mogu nost revitalizacije i kreiranje jedinstvenog doivljaja nekadanjeg na ina ivota oto ana, a svakako je najatraktivnije selo Dragodid. Tradicionalno viko selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka, nedaleko Komie, pod reimom zatite je i sastoji se od naputenih tradicionalnih ku a. Njihova revitalizacija u etno selo, koje predstavlja svojevrsni muzej 'tea kog' ivota otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa. 11 Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa' Otok Vis je u prolosti zbog svog stratekog poloaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 - 1992 godine. Na povrini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova, kao i dobro poznatu Titovu pilju. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji je interpretira, te nudi razli ite ture obilaska interesantnih, nekada vojnih lokacija. Centar koji posjetiteljima interpretira povijest otoka Visa i period prisustva vojske na otoku. Uz prikaz povijesti upotrebom interpretacijskih materijala (fotografije, video materijali, zapisi,

151

dokumenti, itd.) ovaj centar jo nudi organizaciju vo enih tura vojnih lokacija, spilja, tunela, itd. Ovaj projekt podrazumijeva pripremu i opremanje svih lokacija za posjet turista (ure enje, oprema po standardima sigurnosti za posjetitelje, itd.) 12 Ture otoka Iako je postala dio ponude lokalnih turisti kih agencija, organizacija inovativnih tura otoka jest prioritetni zadatak jedinstvene Destinacijske menadment organizacije otoka u suradnji s lokalnim agencijama i ponu a ima razli itih iskustava. Katalog tura i programa koji se mora razraditi na godinjoj razini mogao bi imati sljede i sadraj: - Tura prirodnih i kulturnih zati enih punktova - Vika vinska tura - Tura vikih vanjskih otoka - Tura karakteristi nih vikih gra evina - Tura Vika povijest - Tura vikih sela, itd.

U nastavku se detaljnije opisuju sljede i projekti: panoramska cesta, interpretacijski centar 'Vis otok skrovite', ribarski muzej Komia, etno-selo Dragodid, Centar 'vojna povijest Visa' i kuaonice vina i maslinovog ulja.

152

PANORAMSKA CESTA
POTENCIJAL / MOGU NOST
Ljepota otoka Visa, o aravaju i pogledi prema moru, te iskustvo ruralne idile idealni su elementi za kreiranje doivljaja i direktnog kontakta sa prirodom i ivotom otoka, na na in da se oni poveu u integriranu cjelinu putem panoramske ceste.

Pogled sa ceste na Komiu

Pogled sa ceste na vinograde

Na otoku Visu postoji stara cesta koja vodi od Visa do Komie, te cesta novije izgradnje koja drugim putem tako er spaja ova dva naselja. Na je prijedlog da se revitalizira dionica stare ceste izme u ova dva naselja (iri profil, ako i gdje je mogu e), te da se opremi prema prijedlozima koji slijede, a sjeverni dio otoka zahtjeva rekonstrukciju postoje ih puteva, odnosno nadogradnju gdje je potrebno, kako bi se omogu io prstenasti put oko cijelog otoka. Naime, ovaj projekt ima dvostruku vanost za razvoj turizma na otoku Visu: prije svega, na ovaj se na in poboljava dostupnost i pristup svim lokalitetima na otoku (to je trenutno prili no zahtjevan zadatak, osobito na sjevernom dijelu otoka). Drugo, panoramska cesta samostalna je atrakcija koja gostima destinacije prua nova iskustva i doivljaje upoznavanja sa ljepotama ovog prostora i ljudi koji na njemu ive. Prilikom obilaska terena identificirane su aktivnosti nekih turisti kih agencija na otoku (npr. Alternatura), koje izme u mnogih drugih aktivnosti organiziraju i obilazak otoka. To je me utim 'pakiranje' proizvoda i aktivnosti u cjelokupnoj ponudi jedne destinacijske menadment kompanije, dok je projekt panoramske ceste koji se ovdje predlae

KONCEPT
Prstenasta panoramska cesta povezuje gradove Vis i Komiu, a vodi kroz naselja i ostale to ke interesa (vinograde, poglede na polja, i sl.) na junoj strani, dok sa sjeverne strane otoka tako er prolazi uz naselja, i gdje je mogu e prua poglede prema moru. Panoramski karakter ove ceste omogu ava posjetiteljima destinacije da na ovaj na in uspostave kontakt sa prirodom, te da se stapaju i sa veli anstvenim prostorom prui potpuni doivljaj ovog visokovrijednog prostora i ljudi koji u njemu ive.

153

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Na panoramskoj cesti je potrebno kreirati to ke interesa koje se opremaju odgovaraju om opremom (odmorita i vidikovci) Sustav ozna avanja i turisti ke signalizacije u prijedlogu ovog plana je tako er potrebno primijeniti na opremanje ove ceste Ovaj projekt pretpostavlja odre enu razinu ure ivanja prostora unutranjosti otoka, kreiranja oto ke scenografije (npr. polja ljekovitog bilja, sadnja agruma, i sl.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

S obzirom na kreiranje kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa, gostima je potrebno nuditi iskustvo cijelog prostora, doivljaj starih oto kih sela, mogu nost da u obilasku otoka posjete seoska doma instva koja e nuditi mogu nost kuanja i kupnje doma ih proizvoda (vina, maslinovog ulja, i sl.), klju ne lokacije (to ke) interesa, kao i naselja se trebaju integrirati i uklju iti u cjelokupnu turisti ku sliku destinacije. Nadalje, ovim planom predlae se revitalizacija starih sela (ruralni resort / ruralno etno-eko selo, itd.), pa je gostima neophodno osigurati dostup do njih, te time omogu iti doivljaj ivota otoka. Izgradnjom panoramske ceste povezuje se integrirani turisti ki lanac vrijednosti destinacije, jer se u blizini ceste ili na samom putu kreiraju vidikovci, povezuju se turisti ke atrakcije, nudi se pristup uvalama, povezuju se pjea ke i biciklisti ke staze, itd.

KLJU NI TRINI SEGMENTI

Svi posjetitelji otoka Visa

INVESTICIJE
Izrada projekta rekonstrukcije / izgradnje panoramske ceste iznosi 4 do 8 milijuna eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada projekta rekonstrukcije postoje ih puteva i izgradnje dionica koje e povezati naselja i cjelokupni turisti ki lanac vrijednosti prstenastom panoramskom cestom otoka Dobivanje potrebnih dozvola / pitanje zemljita kojim e cesta prolaziti Po etak realizacije u naredne dvije godine

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

154

Ovo je projekt javnog sektora

INTERPRETACIJSKI CENTAR VIS OTOK SKROVITE

POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis obiluje prirodnim i kulturno-povijesnim bogatstvima, koja danas nisu interpretirana niti ine dio turisti ke ponude na zadovoljavaju i i konkurentan na in. Da bi se posjetiteljima omogu ilo da se blie upoznaju i doive prirodu te kulturnopovijesno naslje e ovog otoka batinu ovog podru ja, potrebno je na kreativan na in kreirati centar u kojima e gosti Visa dobiti sve informacije, ali i ponudu mnogih aktivnosti uz koje e se upoznati sa bogatstvom ovog prostora.

KONCEPT
Interpretacijski centar Vis otok skrovite koji e se locirati u gradu Visu treba se razviti kao samostalna atrakcija, koja e predstavljati nezaobilaznu to ku kod posjete destinaciji, a svojim gostima pruiti e razumijevanje prirode, povijesti, razvoja, kulture, tradicije i drutvenog okruenja cijelog podru ja otoka. Ovaj centar namijenjen je doma im i stranim gostima, a samoj destinaciji doprinijeti e podizanjem razine atraktivnosti i diversifikacijom proizvoda i aktivnosti otoka Visa. Interpretacijski centar pruati e 'edutainment' (u enje i zabavu) aktivnosti za goste sa razli itim motivima putovanja / dolaska na otok, kao na primjer, razli ite edukacijske sadraje koji daju mogu nost u enja o povijesti otoka, Issi, flori, poljoprivredi, ribarstvu , drutvenom razvoju, lokalnoj zajednici otoka, itd.

Centar e tako er nuditi usluge interneta, zatim mogu nost obilaska grada / otoka sa vodi em, usluge hrane i pi a, trgovinu sa suvenirima i lokalnim proizvodima i rukotvorinama, te proizvodima vezanima uz posjet centru i sa motivima vezanim uz Issu i sl., kao i knjigama, mapama, tampanim vodi ima, itd.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rjeenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnoloka rjeenja po svjetskim standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o na inu ivota na otoku, njegovoj povijesti, kulturi i tradiciji U enje i aktivnosti kroz zabavu (edutainment) o prirodnim bogatstvima otoka Mogu nost odravanja manjih sastanaka, seminara i sli no na prostoru centra Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata i sli no Organizacija vo enih obilaska grad i otoka Upoznavanje sa lokalnim na inom proizvodnje prehrambenih proizvoda i rukotvorina (mali te ajevi pripremanja hiba, vike poga e, pletenja ribarskih mrea i sl.)

KLJU NI TRINI SEGMENTI

Svi gosti otoka Visa, osobito obitelji sa djecom, mladi, grupe, individualni gosti, poslovni gosti itd.

155

SADRAJI I KAPACITETI
Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadraje: Informacijski centar - ponuda itinerara za posjet i obilazak kulturno-povijesnih i drugih znamenitosti otoka Visa, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. Centar za aktivnosti posjetiteljima nudi raznovrsne aktivnosti u enja i zabave tokom cijele godine Prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no. Restoran / konoba sa vrtnom terasom

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi od 500.000 do 1.000.000 EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Pronalaenje idealne lokacije; Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta od strane neke od renomiranih internacionalnih kompanija s iskustvom u razvoju interpretacijskih centara; Kontaktiranje svjetskih dobavlja a tehnoloke opreme za ovakav tip atrakcija; Organizacija upravlja ke strukture za realizaciju projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetnitva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

Iznalaenje lokacije i pitanje vlasnitva nad zemljitem Infrastruktura (prometnice) do centra i u centru Ozna avanje / signalizacija do centra Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

156

RIBARSKI MUZEJ - KOMIA

POTENCIJAL / MOGU NOST
Komia kolijevka ribarstva, i veoma ponosna na svoju ribarsku povijest i tradiciju, o emu svjedo i muzej ribarstva i rekonstrukcija tradicionalne ribarske brodice Falkue. Kreiranjem interpretacijskog centra, ona oivljava i pri a svoju ribarsku pri u na inovativan i zabavan na in, a gostima daje mogu nost u enja o toj tradicionalnoj vjetini mjetana.

KONCEPT
Muzej je strukturiran je tako da nudi jedinstven doivljaj povijesti i tradicije ribarskog mjesta Komie i svojim posjetiteljima na jednom mjestu nudi mogu nost upoznavanja sa tradicionalnom djelatno u otoka, te tako er nudi mogu nost u uz to vezanim aktivnostima (organiziranje malih ribarskih izleta, ture brodicom i sl.). U sklopu muzeja organiziran je izlobeni prostor sa foto i video materijalima, izlobenim primjercima tradicionalnih ribarskih brodica, falkua, ribarski pribor i oprema, itd. Isto tako, u okviru centra posluje konoba / restoran sa ribljim specijalitetima, te komercijalni sadraji koji nude lokalne prehrambene proizvode, kao i suvenire vezane uz ribarstvo. Ovaj projekt podrazumijeva nadogradnju / restrukturiranje / proirenje ve postoje eg ribarskog muzeja, i kreiranje dodatnih sadraja i aktivnosti.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rjeenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnoloka rjeenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

Organizacija i reim posje ivanja Organizacija doga aja, manifestacija, koncerata, i ostalih zbivanja

KLJU NI TRINI SEGMENTI

Svi posjetitelji destinacije (obitelji sa djecom, individualni gosti, grupe, parovi, kolske grupe, itd.)

SADRAJI I KAPACITETI
Muzej mora sadravati: Informativni centar sa kompletnom ponudom informacija o ribarstvu otoka, mapama otoka i arhipelaga, te sa komercijalnom ponudom suvenira, lokalnih rukotvorina, monografija i ostale literature, itd. Interpretacijski centar - koji na inovativan na in prikazuje i posjetiteljima komunicira sve o ribarskoj tradiciji otoka i

157

Komie - sa povijesnim dokumentima, fotografijama, video materijalima, izlocima, opremom i priborom i sl. Na dui rok valja razmisliti o proirenju koncepta ribarskog muzeja u jedan ve i zna ajniji ribarski interpretacijski tematski park koji bi uz dananju i dogra enu postavu muzeja mogao nuditi i sljede e aktivnosti: Organizacija obilaska okolnih uvala brodicom Organizacija ribarskih izleta Organizacija posjete Bievu i ostalim otocima u blizini Manji prostor za radionice, te ajeve, sastanke i sli no Trgovine sa lokalnim proizvodima Ribarsku trnicu Prostor za piknik / rotilj Konoba sa terasom Prodaju karata za ribarske izlete, posjete Bievu i sl. I druge sadraje koje bi valjalo posebno i suptilno osmisliti kao autonomnu oto ku atrakciju

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za prvi dio prijedloga ovog projekta iznosi oko 1.500 000 eura EUR

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg biznisa na pojedinim dijelovima projekta. Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

Financijske potpore - resorna ministarstva, fondovi i sl.

158

ETNO SELO DRAGODID

POTENCIJAL / MOGU NOST
Tradicionalno viko selo Dragodid nalazi se na sjeverno-zapadnoj strani otoka, nedaleko Komie, pod reimom zatite je, i sastoji se od naputenih tradicionalnih ku a. Njihova revitalizacija u etno selo, koje predstavlja svojevrsni muzej 'tea kog' ivota otoka na otvorenom i zatvorenom prostoru, kreira dodanu vrijednost prikazu tradicionalnih vrijednosti otoka Visa.

KONCEPT
Staro selo Dragodid potrebno je revitalizirati tako da u konceptu muzeja na otvorenom i zatvorenom prostoru svojim posjetiteljima pri a pri u nekadanjeg tea kog ivota na otoku. To e initi tako da rekonstruira staru ku u u kojoj je staro ognjite, prostor za spavanje sa starim krevetima i namjetajem, sa uvani stari pribor itd. Na otvorenom prostoru kreira se bo alite gdje gosti mogu nau iti i sudjelovati u ovoj aktivnosti, prikaz starih alata za obradu zemlje / ribarenje, te mali vrt sa tradicionalnim nasadima povr a. Ovo etno selo ima i malu konobu gdje gosti mogu uivati u brzim tradicionalnim specijalitetima.

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rjeenje prostora / lokacije Sa uvana tradicionalna arhitektura i izgled sela O uvan okoli Dobar pristup lokaciji Turisti ka signalizacija do lokacije

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

razgledavanje objekta aktivnost bo anja kupnja informativnih materijala o selu / tradicionalnom na inu ivota kupnja suvenira, lokalnih proizvoda, lokalnih rukotvorina, i sl.

KLJU NI TRINI SEGMENTI

Svi gosti otoka Visa, osobito parovi, mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.

159

SADRAJI I KAPACITETI
Etno selo Dragodid mora nuditi slijede e osnovne sadraje: Izlobeni prostor u unutranjosti objekta - sa starim namjetajem i opremom, ognjitem, priborom, starim fotografijama i ostalim interpretacijskim materijalima i sl. Informativni punkt - sa literaturom i svim potrebnim informacijama o atrakciji i otoku, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. Vanjski prostor sa ure enom oku nicom na tradicionalan na in (mali vrt, ku ica za magarca i sl.) Vanjski prostor sa ure enim dijelom za bo anje Mala konoba sa brzim vikim specijalitetima (poga a, i ostali proizvodi koji se ne pripremaju na licu mjesta) Prostor za parkiranje Dobar pristup sa panoramske ceste

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 500.000 eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta; Realizacija investicija i uklju ivanje lokalnog malog i srednjeg poduzetnitva na pojedinim dijelovima projekta.

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

Pitanje vlasnitva nad zemljitem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

160

CENTAR 'VOJNA POVIJEST VISA'

POTENCIJAL / MOGU NOST
Vis je zbog svog stratekog poloaja bio svojevrsna vojna utvrda u periodu od 1945 - 1992 godine. Na povrini od svega 90 km2 nalazilo se preko 30 vojnih objekata, uklju uju i tunele u podzemlju i tunel za zaklon ratnih brodova. Vis treba valorizirati svoju povijest kroz turizam, te kreirati centar koji je interpretira, te nudi razli ite ture obilaska interesantnih, nekada vojnih lokacija.

KONCEPT
Jedna lokacija u unutranjosti otoka oprema se kao manji centar za posjetitelje, gdje se interpretira vojna povijest otoka Visa, dokumentira se razli itim materijalima (povijesni dokumenti, nacrti tunela, mape, oprema, itd.).

PRETPOSTAVKE / UVJETI
Detaljni dizajn i konceptualno rjeenje prostora / lokacije Opremanje prostora i tehnoloka rjeenja po standardima za ovakvu vrstu atrakcije Ure enje i opremanje nekadanjih vojnih lokacija za prihvat posjetitelja (ure enje tunela / ili dijelova tunela, ure enje pristupnih puteva, ure enje samih lokacija sa neophodnim tur. sadrajima, itd.)

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

Posjete centru, razgledavanje izloaka / materijale Mogu nost obilaska centra sa vodi em koji interpretira postavu centra Gledanje video materijala Kupnja suvenira vezanih uz povijest vojske na Visu (memorabilia), te lokalnih proizvoda i rukotvorina Obilazak nekadanjih vojnih lokacija sa vodi em Uivanje u lokalnim specijalitetima u restoranu / konobi ovog centra Organiziranje doga aja, koncerata, predstava i sli no

KLJU NI TRINI SEGMENTI

Svi gosti otoka Visa, a osobito mladi, grupe, individualni gosti, obitelji itd.

SADRAJI I KAPACITETI
Interpretacijski centar mora nuditi slijede e osnovne sadraje: Informacijski centar prostor koji interpretira povijest otoka za vrijeme prisustva vojske, sa mapama, literaturom i svim potrebnim informacijama, te sa komercijalnom ponudom lokalnih proizvoda, rukotvorina, suvenira, itd. Restoran / konoba Ponuda itinerara za posjet i obilazak nekadanjih vojnih lokacija otoka Visa

161

INVESTICIJE
Procijenjeni iznos investicije za ovaj projekt iznosi oko 2,000 000 eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Izrada detaljnog programa, konceptualnog dizajna projekta Realizacija investicija

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

Iznalaenje lokacije i pitanje vlasnitva nad zemljitem Infrastruktura (prometnice) do lokacije Ozna avanje / signalizacija do lokacije Pomo sa sredstvima resornih Ministarstava i ostalih odgovaraju ih fondova

162

KUAONICE VINA I MASLINOVOG ULJA

POTENCIJAL / MOGU NOST
Otok Vis ima mogu nost kreiranja i kvalitetnog turisti kog proizvoda gastronomije i vina, tako to e svojim gostima nuditi kompletni turisti ki lanac vrijednosti ovog proizvoda, po primjeru poznatih svjetskih destinacija sa sli nim proizvodom. Jedan od klju nih faktora uspjeha proizvoda gastronomije i vina je kuaonica vina i maslinovog ulja, koji se opisuje u nastavku. Na otoku Visu su ve zapo ele inicijative kreiranja gastronomskih trinih marki (npr. hib, proizvodnja lokalnih proizvoda Okusite Hrvatsku te proizvodnja vina poznate vike sorte Vugava). Prema tome, ovim se projektom i razvojem ovakvih turisti kih proizvoda ruralnog turizma omogu ava komercijalizacija tradicionalnih proizvoda ovog otoka. Potencijalne lokacije za razvoj kuaonica su: Plisko polje, Podpilje, Podhumlje, te ostale lokacije ve postoje ih vinograda / vinarija. Postoje im inicijativama je svakako potrebno pruiti dodatnu podrku u smislu poticaja kao i u smislu eventualne edukacije / smjernica za bolju organizaciju i uskla ivanje sa standardima strukturiranja objekata ovakve vrste.

KONCEPT

Kuaonica predstavlja doma instvo na kojemu je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a koja je usmjerena ka profesionalnoj proizvodnji jednog ili najvie dva tipi na proizvoda karakteristi na za mjesto gdje se doma instvo nalazi, odnosno gospodarstvo je specijalizirano za konkretnu proizvodnju nekog od proizvoda (vino, limun elo, roga ica, ulje, med, sir, suhomesnati proizvodi, vo e, bademi, tradicionalne slastice, itd.). Proizvodi se konfekcioniraju (pakiraju) te se pored direktne prodaje na mjestu proizvodnje organizira i turisti ka usluga kuanja proizvoda koja se napla uje u za to organiziranom prostoru. Na doma instvu ne postoje smjetajni kapaciteti ve se nude isklju ivo usluge kuanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Kuanje se moe organizirati za max. 50 osoba odjednom i ne mogu im se nuditi topla jela (kuhana jela kao u agroturizmu) ve samo naresci. Kuaonice stvaraju mreu punktova tipi nih proizvoda u destinaciji koji se mogu pribaviti direktno od proizvo a a. Prosje an boravak gostiju-izletnika: 1-2,5 sati

PRETPOSTAVKE / UVJETI
specijalizirana poljoprivredna proizvodnja neposredna prodaja proizvoda u mjestu proizvodnje (prodajni punkt) - proizvedeno i prodano na doma instvu konfekcioniranje (pakiranje) proizvoda

163

organiziranje turisti kog paketa (prezentacija, upoznavanje s tradicijom, kuanje, kupnja) autenti nost objekta i bliskost sa prirodnim okruenjem osjetna o uvanost okolia

PRIMJER AKTIVNOSTI / SEGMENATA

upoznavanje s proizvodnjom upoznavanje s karakteristikama proizvoda mali te aj degustacije za grupe profesionalni te ajevi degustacije (sommelier, kua maslinovog ulja, itd.) za manje grupe do 10 osoba etno zbirka bio (ekoloka) proizvodnja

KLJU NI TRINI SEGMENTI

gosti koji borave u destinaciji gastro gosti poslovni gosti grupe (studijske, prijatelji, itd.) gosti koji dolaze zbog tura individualni gosti dnevni izletnici (zadravaju se u destinaciji oko 8 sati)

SADRAJI I KAPACITETI
ure en okoli i pristup kuaoni poseban prostor organiziran za kuanje, ure en prema ambijentalnim i tradicijskim elementima tradicionalne arhitekture adekvatan pribor i oprema za degustaciju (posebno za vino, ulje, itd.) prostor prilago en osobama s posebnim potrebama stolovi i stolice umjesto klupa osiguran parking

INVESTICIJE
100.000 Eura do 250.000 Eura

REDOSLIJED AKTIVNOSTI
Priprema arhitektonskih projekata po standardima definiranim za ovakvu vrstu objekata Dobivanje potrebnih dozvola Po etak realizacije

TIP JAVNE PODRKE PROJEKTU

Poticaji za razvoj malog poduzetnitva Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" i. Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" ii. Krediti za ulaganja u manje objekte za smjetaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program poticanja zatite, obnove i uklju ivanja u turizam batine u turisti ki nerazvijenim podru jima Batina u turizmu

164

Kartogram 15-2: Prijedlog detaljno obra enih projekata turisti ke infrastrukture i atrakcija

165

Kartogram 15-3: Primjer projekta turisti ke infrastrukture - Panoramska cesta

166

15.4 Projekti edukacije i upravljanja

Da bi destinacija otoka Visa sve elemente turisti kog lanca vrijednosti mogla kreirati, integrirati i implementirati, potreban je sustav obrazovnih programa (za lokalno stanovnitvo i za zaposlene u turizmu i povezanim djelatnostima), kao i dobro strukturirani upravlja ki sustav. U nastavku su predstavljeni klju ni projekti vezani uz izgradnju upravlja kog sustava i edukaciju.
Tablica 156: Klju ni projekti edukacije i upravljanja PROJEKT EDUKACIJE I UPRAVLJANJA 1 Destinacijska management organizacija OPIS Otok Vis treba jedinstvenu destinacijsku management organizaciju koja se kao javno-privatno partnerstvo treba brinuti za razvoj konkurentnosti i upravljanje marketingom turizma cijelog otoka. Ovo jedan od najvanijih projekata za usmjeravanje razvoja turizma otoka Visa i kao takva inicijativa ima potpuni prioritet. Rije je o javno-privatnom projektu. 2 Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu Rije je o osnivanju organizacije za razvoj ruralnog turizma na podru ju upanije a koja sukladno pravilima i dosezima razvoja ruralnog turizma Hrvatske promi e i poti e razvoj turizma u ovoj regiji. Da bi se poboljala cjelokupna konkurentnost turisti kih aktivnosti otoka Visa, klju no je pove ati razinu profesionalnosti i gostoljubivosti ljudi zaposlenih u turizmu. Prema tome, edukacija i trening su klju ni faktor uspjeha u zadovoljavanju o ekivanja i potreba gostiju, pruanju odgovaraju e vrijednosti za novac i na taj na in podizanja razine njihovog zadovoljstva i lojalnosti. Uz sve to, profesionalnost ljudskih kadrova zaposlenih u turizmu zna ajno utje e na izgradnju pozitivnog imida destinacije. Ovo je projekt javnog sektora. 4 TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovnitva o turizmu) Cilj ovog projekta konkurentnosti je podizanje svijesti i poticanje posve enosti novom razvojnom modelu turizma destinacije otoka Visa, te podizanje razine svijesti o zna aju turizma za ekonomiju ovog podru ja, a to se osobito odnosi na podru ja u zale u. Predanost i posve enost lokalne zajednice turizmu je klju zdravog i kvalitetnog razvoja turizma, jer na taj na in cjelokupna destinacija gradi imid o sebi u umovima svojih gostiju. Ovo je projekt javnog sektora.

U nastavku projekta detaljno se opisuju projekti Destinacijske menadment organizacije i organizacije za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom.

167

DESTINACIJSKA MENADMENT ORGANIZACIJA

CILJ PROGRAMA
Sustav destinacijskog menadmenta je program iji cilj je pove avanje efikasnosti menadmenta otoka Visa kroz uklju ivanje i koordiniranje javnog i privatnog sektora na podru ju cijelog otoka. Program e koristiti sinergiju izme u sektora, koji zajedni ki rade u istom razvojnom pravcu, te koordinacijom i integracijom podru ja Visa i Komie koordinirano omogu ava razvoj turizma cijele destinacije.

TRENUTNA SITUACIJA
Na otoku Visu trenutno postoje dva ureda Turisti ke zajednice (u Komii i Visu), koji uglavnom ove mikro destinacije tretiraju odvojeno, odnosno, identificirana je niska razina suradnje ova dva ureda u smislu zajedni kog kreiranja konkurentnih turisti kih proizvoda i aktivnosti, te na kraju njihovoj zajedni koj promociji.

O EKIVANI REZULTATI
Stvaranje DMO-a (Destinacijske menadment organizacije), a koju e initi lanovi privatnog i javnog sektora podru ja Grada Visa i Grada Komie je klju an korak u integriranom razvoju turisti ke destinacije otoka Visa. DMO e promovirati razvoj sektora na strukturiran i organiziran na in kako bi se poboljala konkurentska prednost otoka. Na ovaj na in e se pomo i pri kreiranju adekvatnih usluga i proizvoda, te aktivnosti i iskustava koji bi se trebali prilagoditi postoje im i potencijalnim potrebama i o ekivanjima turisti ke potranje.

PRIMJER

DMO je kao alat za dohvat putni kih distributera

DMO kreira i nudi turisti ke pakete u panjolskoj

Primjer ponude aktivnosti i proizvoda kreiranih od strane DMO-a na internetu

INFORMACIJE NA INTERNETU
http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngorms_destination_management_or ganisation http://www.destination-devon.com/ www.world-tourism.org http://www.insula.org/ http://www.visitcornwall.com/ http://www.discovertuscany.com/ http://www.visitprovence.com/

168

AKTIVNOSTI / KORACI
Menadment organizaciju trebao bi predstavljati privatni i javni sektor Grada Visa i Grada Komie. Menadment struktura mora ustanoviti procedure i postaviti prioritete za stvaranje adekvatnih / konkurentnih turisti kih proizvoda, aktivnosti i usluga, temeljem resursa i atrakcija koji nude vie potencijala za privla enje turista i posjetitelja u ovom podru ju: Prvi korak je osnivanje Komisije kako bi se postavila pravila i regulative DMO-a: o Struktura (Javni i privatni sektor): Javni sektor: Grad Vis, Grad Komia,Turisti ka zajednica Visa, Turisti ka zajednica Komie, i ostale javne kompanije i organizacije Privatni sektor: Turisti ke kompanije (hoteli, tur. Agencije), ostale kompanije, trgovine i ostale usluge, lokalna udruenja, drugi stru njaci, itd. o Strateki plan: ciljevi, strategije i razvoj inicijativa o Akcijski plan: utvr ivanje prioritetnih inicijativa o Resursi: Ljudski, tehni ki, logisti ki, financijski, itd. Drugi korak je kreiranje baza podataka i informacija: o Trini segmenti na emitivnim tritima (sadanjim i potencijalnim) o Javna pomo i subvencije na nacionalnoj i me unarodnoj razini o Turisti ka i socio-ekonomska statistika o Itd. Slijede i koraci podrazumijevaju suradnju i zajedni ko kreiranje turisti kog lanca vrijednosti destinacije otoka Visa (Razvoj zajedni ke internet stranice, razvoj zajedni kih turisti kih proizvoda, kreiranje turisti kih paketa (npr. ture vikih puteva vina, eko ture Visa, itd.), zajedni ka promocija, ozna avanje, i ostalo)

RAZINA PRIORITETA
NISKA SREDNJA VISOKA

ORGANIZACIJA ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM

CILJ PROGRAMA
Za razvoj ruralnog turizma na otoku Visu, potrebno je utemeljiti posebnu upravlja ku strukturu, a iji je cilj strateki razvoj i upravljanje proizvodom ruralnog turizma, kao integralnog turisti kog proizvoda otoka

KONCEPT
Polazi se od pretpostavke da e Splitsko-dalmatinska upanija a s obzirom na njene zapo ete inicijative u revitalizaciji ruralnog turizma ovu organizaciju strukturirati ili u okviru vlastitog odjela za turizam ili putem posebne poluge za promociju i poticanje malog i srednjeg poduzetnitva u turizmu, gdje su ruralni / eko programi fokus djelovanja.

169

O EKIVANI REZULTATI
kvalitetan i konkurentan turisti ki proizvod ruralnog turizma

ZADACI ORGANIZACIJE ZA RAZVOJ I UPRAVLJANJE RURALNIM TURIZMOM

upravljanje aktivnostima, intenzitetom i kvalitetom razvoja seoskog turizma stvaranje pretpostavki za investiranje (financiranje) seoskih gospodarstava za potrebe seoskog turizma selekcija objekata/doma instava koji e biti uklju eni u razvojni program seoskog turizma upanije i financijski poticani savjetodavne usluge na terenu edukativni procesi i studijska putovanja rjeavanje konkretne problematike formiranje timova stru njaka (arhitekti, dizajneri, pejzaist, konzervatori, etnolozi) povezivanje s ostalim institucijama marketing i promotivne aktivnosti standardizacija i klasifikacija

AKTIVNOSTI / KORACI
osnivanje organizacije poticanje razvoja ruralnih smjetajnih objekata po kategorijama (ruralni bed&breakfast, agroturizam, ruralna ku a za odmor, ruralni obiteljski hotel, ruralni resort) poticanje i razvoj ostalih aktivnosti i usluga vezanih uz proizvod ruralnog turizma, u suradnji sa novoformiranom Destinacijskom menadment organizacijom otoka Visa (gastronomija, vinske ture, pjea enje, bicikizam, planinarenje, aktivnosti na vodi, itd.) Stvaranje trine marke ruralnog turizma otoka Promocija Interni marketing

RAZINA PRIORITETA
NISKA SREDNJA VISOKA

170

16.Marketing plan
16.1 Konkurentske strategije marketinga
Pristup stratekom promiljanju marketingu za podru je otoka Visa proizlazi iz dva ve postoje a dokumenta koji su obuhvatili u svojoj obradi predmetno podru je - Glavni plan turizma Splitsko-dalmatinske upanije, slubeni dokument Splitsko-dalmatinske upanije od 2006. godine te novi Strateki marketing plan hrvatskog turizma 2008-2012, koji e brzo biti prihva en kao slubeni dokument Hrvatske turisti ke zajednice za navedeni period. Uzevi u obzir rezultate iz oba dokumenta, a prvenstveno vode i ra una o otoku Visu, preporuke dane u oba dokumenta se mogu uzeti kao po etna platforma za detaljniju razradu marketing aktivnosti u ovom projektu. S jedne strane imamo upanijski dokument razvoja turizma koji uklju uje marketinku strategiju, kako na razini upanije tako i na razini otoka sa razra enom i prihva enom strategijom pozicioniranja, ciljeva kao i operativnih marketing aktivnosti, te sa druge strane prijedloge na makro marketing razini (Republika Hrvatska) kao i regionalne preporuke (na razini upanije) koje se sastoje od najmodernijih marketing strategija i aktivnosti. Cilj je ovog dijela dokumenta da se obje platforme inkorporiraju i preuzmu na razini ovog projekta, a vode i ra una o specifi nostima otoka Visa i njegovih recentnih potreba i elja za razvojem turizma. 16.1.1 Ciljevi Uzevi u obzir strateke ciljeve za marketing upanije, kao i rezultate napravljenih analiza, primjera najbolje prakse, te preporuka programa konkurentnosti te napose investicijskih programa, predlaemo sljede e marketinke ciljeve za podru je otoka Visa: Cilj 1: Pove anje utrka glavne turisti ke sezone Visoka sezonalnost turizma otoka kao i cijele Hrvatske je stanje realnosti na kojemu e se jo sljede i period od nekoliko godina morati smisleno i strateki raditi da bi se dogodio efekt smanjenja pritiska u glavnoj sezoni. Upravo zbog te injenice, vano je zapo eti promiljati na koji na in pove ati utrak tijekom visoke sezone, odnosno kako marketinki bolje osmisliti aktualni model prodaje. Cilj 2: Stvaranje elektroni ke platforme Standardni marketinki alati u turizmu su dobili u zadnjih nekoliko godina snanu pomo putem elektroni kih platformi poput interaktivnih web stranica, socijalnih web stranica, raznih turisti kih portala gdje stvarni klijenti dijelke svoja iskustva kao i multimedijalne (filmovi, fotografije, zvukovi) alate vezane na podru je u kojem su bili. Ovdje je vano da otok Vis dobije atraktivne moderne alate (promjena modela sadanje centralne stranice TZ Vis - www.tz-vis.hr) putem kojih uz manji troak se dobiva puno ve i opseg doticanja potencijalnih i sadanjih klijenata / turista, te se daje osobni pristup svakom od klijenata upravo zbog mogu nosti individualizacije putem elektroni kih medija. Cilj 3: Razvoj specijaliziranih (ninih) proizvoda Kao to je prije navedeno, otok Vis i njegovo podru je je dio "ve e" marketinke pri e kako u smislu turisti kih proizvoda tako i u smislu op eg percipiranja upanije kao regije. U tom 171

smislu, Vis u glavnim proizvodima prati "ve u" pri u (Sunce i more, Nautika itd.) no vrlo je vano kako za upanijski turizam tako i za Vis da se kreiraju i razvijaju specijalisti ki proizvodi koji su dijelom ve poznati (gastronomija, spilje, uvale, vinarstvo) ali i da se po ne promilja i o specijaliziranim turisti kim proizvodima koje otok moe ponuditi, a koji bi bili idealna komplementarna ponuda turizmu cijele upanije. 16.1.2 Konkurentske strategije marketinga Turizam se sastoji od nebrojenih komponenata koje daju op i dojam turisti kog iskustva i doivljaja. Uz prijevoz, turizam uklju uje i smjetaj, hranu i pi e, usluge, trgovinu, zabavu, estetiku kao i posebne doga aje i svi ti elementi daju odre eni utjecaj na op u turisti ku sliku destinacije. Cjelokupni lanac turisti ke vrijednosti, da bi na to bolji na in kontrolirao op u sliku turizma, ima za potrebu postaviti strateke smjernice (konkurentske marketinke strategije) koje u ve oj ili manjoj mjeri mogu direktno utjecati na kvalitetu doivljaja / iskustva gosta u destinaciji. Upravo zbog toga marketinka strategija ima za zadatak povezati sve sudionike iz privatnog i javnog sektora kako bi turisti ki lanac vrijednosti polu io uspjeh odnosno pozitivne dojmove. U smislu otoka Visa, vode i ra una o cjelokupnom turisti kom lancu vrijednosti predlaemo sljede e konkurentske strategije marketinga: Kontinuirano istraivanje trita marketinki djelatnici sub-regije u suradnji sa upanijskim marketingom kontinuirano istrauje trendove na tritu kako bi moglo promptno reagirati na promjene u okruenju; Ovdje je iznimno bitna suradnja gradova Komia i Visa u kreiranju zajedni ke marketinke konkurentske strategije. Konzistentno upravljanje trinom markom kao i svim markama i oznakama kvalitete; Npr. kreiranje zajedni ke marke za cijelu destinaciju otoka Visa uvo enje i upravljanje eko-oznakama kvalitete, oznake koje reflektiraju standarde kvalitete u ruralnim turisti kim objektima, kao to je EuroGites, ali i kreiranje novih oznaka za ruralne kapacitete hrvatskih turisti kih destinacija. Koncentracija na klju na trita sa klju nim marketinkim alatima sa naglaskom na nove medije komuniciranja; na primjer, informacije o gastronomiji cijele destinacije otoka Visa. Omogu avanje vrlo specifi nih informacija uz one koje postoje danas na svim komunikacijskim alatima; Npr. informacije o gastronomiji otoka Visa i sl. Uvo enje razvoja proizvoda i usluga kao i upravljanja pojedina nim mikro destinacijama u skladu sa op im razvojem proizvoda upanije; (na primjer proizvod agroturizma otoka Visa, i sli no) Uvo enje kooperacijskih aktivnosti sa javnim i privatnim sektorom marketing klubovi i seminari; Kooperativni marketing; Efikasno dijeljenje odgovornosti i zadataka unutar vlastite destinacije kao i raspodjela jasnih odgovornosti i zadataka unutar upanijske marketing strukture; Kreiranje stratekih partnerstva sa gospodarskim entitetima u svrhu razvoja turizma, turisti kih proizvoda i usluga otoka; (zajedni ka suradnja lokalnih 172

subjekata u eko/ruralnom turizmu, poput vinara, poljoprivrednih proizvo a a, malih poduzetnika i javnog sektora) Pove anje svjesnosti o turizmu i njegovu zna enju me u lokalnim stanovnitvom; (edukacija kao to je predloeno u prethodno elaboriranim projektima)

16.2 Strategije izgradnje imida i pozicioniranja

Istinito pozicioniranje koje proizlazi iz atributa otoka Visa diferencira to podru je od ostalih subregija upanije kao i bliskih konkurenata u regiji. Proces pozicioniranja je ozbiljan proces koji se sastoji od paljive analize atributa svih mikro destinacija sub-regije ali i od analize trenuta nih kao i budu ih potreba i elja emitivnih trita. Takvim pristupom se kreira ona jedinstvena percepcija i asocijacija u glavama potroa a / klijenata / turista ime se sprje avaju klju ne tri injenice: 1. Direktno natjecanje sa snanijim konkurentom ukoliko destinacija nema snane argumente / atribute / proizvode i usluge kao i direktna / bliska konkurencija ona se moe smatrati sekundarnom destinacijom; 2. Pozicija destinacije je nejasna i ciljno trite ne prepoznaje poruku koja im se odailje ova situacija se naj e e doga a sa destinacijama koje ele biti sve za svakoga; 3. Destinacija nema nikakav imid niti identitet i/ili ima negativan imid u glavama potroa a / klijenata / turista te ne rezultira potranjom realna opasnost za ovu sub-regiju je upravo u tome da moe rezultirati sa nepostojanjem identiteta i imida ukoliko se strateki ne pristupi planiranju turizma. Upravo zato se pozicioniranje otoka Visa mora zasnivati na znanju o potrebama, eljama i percepcijama ciljnog trita zajedno sa koristima koje ova destinacija prua. Da bi se ovakav pristup napravio na utemeljenim injenicama potrebno je zapitati se sljede a pitanja i prona i odgovore na njih: 1. to je vano ciljnom tritu? 2. Kako ciljno trite percipira destinaciju danas? 3. Kako ciljno trite percipira konkurenciju? 4. Koje atribute treba otok Vis koristiti da bi se diferencirao kako bi na najbolji na in iskoristilo svoje ograni ene resurse? Odgovore na gore postavljena pitanja se elaboriraju u sljede im poglavljima vode i ra una da se kroz predloena rjeenja jasno identificiraju prilike otoka da bi se kreirao jedinstveni imid u glavama potroa a / klijenata / turista ime se ova destinacije diferencira od konkurenata ali i zadovoljava potrebe gostiju bolje od drugih. 16.2.1 Korporativni identitet a. Zatitna marka otoka Visa Jedinstvena zatitna marka predstavljala bi krovnu marku pomo u koje bi se ona promovirala na me unarodnom turisti kom tritu. Krovna trina marka morala bi se sastojati od: 173

Loga otoka Visa Jedinstvene prodajne poruke. b. Stvaranje sinergije sa Splitsko-dalmatinskom upanijom Ovim programom Vis bi trebao iskoristiti glavne adute i snage Splitsko-dalmatinske upanije kao jake turisti ke trine marke (Dalmacija i Split kao centar regije). Ovdje bi trebalo iskoristiti pozitivne stavove potroa a vezane za upaniju na na in da se vee za upanijsku trinu marku. c. Zatitne marke turisti kih proizvoda Visa
Kreiranje oznaka/loga za pojedine proizvodne kategorije, kao na primjer:

Vis Sunce i more Vis Gastronomija Vis Eko / ruralni turizam Vis Nautika itd. Kreiranje oznaka/loga po pojedinoj vrsti turisti kih proizvoda, kao na primjer: Vis Jedrenje Vis Ronjenje Vis Vinogradi i kuaone Vis Biciklizam Vis pilje i uvale Vis Povijest i kultura Vis Doga anja (npr. Vika regata) Vis Mari i Agrikultura
d. Dodavanje oznaka u lanjivanjem u me unarodne institucije i udruenja Na ovaj na in regija podie svoj imid na turisti kom tritu te podie kredibilitet kod potroa a.

npr. EuroGites (europsko udruenje ruralnog turizma)

e. Kreiranje oznaka/loga za itinerare kroz otok i oko otoka Itinerari bi trebali biti ozna eni prema vrsti turisti kog iskustva kojeg nude. Na ovaj na in oni postaju prepoznatljiviji a turisti ko iskustvo transparentnije. f. Kreiranje oznaka/loga za pojedine zone turisti ke atraktivnosti

Na ovaj na in stvara se identitet pojedinih zona atraktivnosti. npr. Komia zona tradicionalnog ivota npr. Vis zona modernog ivota npr. regija obalnog pojasa - zona plae i vodenih aktivnosti npr. Viko polje zona agrikulture npr. Viki plato - zona ruralnog iskustva npr. Bievo - "robinzonska" zona

174

g. Ozna avanje turisti kih informativnih centara

Pravilno ozna avanje i osmiljavanje ure enja turisti kih centara podie kredibilitet centra ali i pridonosi atraktivnosti destinacije/mjesta/naselja u kojem se centar nalazi. 16.2.2 Pozicioniranje Prije detaljne razrade uporita pozicioniranja otoka mora se navesti da je na razini Splitskodalmatinske upanije dosta bilo rada na njenom pozicioniranju kao i uporitima pozicioniranja, a koji su proizali iz rada na dokumentu Glavnog plana turizma Splitsko-dalmatinske upanije kao i Stratekog marketing plana turizma Republike Hrvatske, odnosno regionalnih radionica u upaniji. Rezultati tih radionica kao i rezultati finalnih preporuka za Splitsko-dalmatinsku upaniju mogu posluiti kao polazna platforma razmatranja pozicioniranja otoka Visa. Strateki marketing plan za hrvatski turizam je kao regionalnu preporuku pozicioniranja naveo sljede e: Preporu eno pozicioniranje: Jadranska inspiracija Imid: Dalmatinski ivotni stil i kultura Vrijednosti: Oputenost, kultura, otoci-obala-Zagora Diferencijacija: Kulturoloko naslije e Nastavno na glavne vrijednosti i atribute upanije, sam prostor otoka ima i svoje specifi nosti koje ga na neki na in isti u kao jedinstvenog, a njih obrazlaemo kao uporita za pozicioniranje. Uporita pozicioniranja Sve prisutniji trend o uvanja prirode i ekologije te promoviranja tradicionalnih elemenata kulture i naslje a nalae stvaranje takve trine pozicije turizma podru ja otoka Visa a u sklopu op e turisti ke ponude Splitsko-dalmatinske upanije, koja proizlazi iz nekoliko uporita:
UPORITA TURISTI KOG POZICIONIRANJA PODRU JA OTOKA VISA

O uvanje prirodnih i kulturolokih vrijednosti

Kapitaliziranje naslje a, kulture i tradicije

Turizam podru ja otoka Visa

Uskla ivanje sa porastom potranje prirodnog i neiskvarenog

Izgradnja "tradicionalnog imida" sustavom doivljaja i izgradnja "modernog imida" kvalitetom i standardima usluge

175

Oblikovanje tradicionalnog imida turizma se stvara koordiniranim pristupom sustavu doivljaja. Osobe koje odlaze na godinji odmor postaju sve zahtjevnije i imaju iza sebe veliki broj iskustava, a trai se sve iri raspon doivljaja. Turisti / posjetitelji nastoje proiriti svoj vidokrug ili osje ati se oboga eni u enjem o ne emu novom ili uklju ivanjem u specifi ne aktivnosti. Oni o ekuju da e sa svojih putovanja ponijeti uspomene vrijedne pam enja. Turizam otoka treba stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti - brojne doivljaje vrijedne pam enja koje turisti / posjetitelji mogu ponijeti ku i i podijeliti ih s prijateljima i obitelji. Upravo zbog toga je potrebno odrediti pojam doivljaja i razloiti psiholoku (neopipljivu) i fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ukupnog turizma podru ja otoka Visa. Glavne koristi i vrste turisti kog doivljaja Bez obzira na njihovu prevladavaju u aktivnost ili pasivnost, turisti / posjetitelji op enito trae doivljaje povezane s provodom, u enjem uz provod, estetikom ali i s bijegom iz svakodnevnice. Doivljaji turista integriraju sve prethodno navedene komponente, ali jedan aspekt obi no prevladava nad svima ostalima.
SUSTAV DOIVLJAJA
Gost koji "upija doivljaj"

Provod Pasivan gost Estetika

U enje uz provod Aktivan gost

Bijeg

Gost koji se "utapa u doivljaju"

Doivljaji provoda: turisti su preteito pasivni. Nastoje upiti prezentirane doivljaje pomo u svojih pet osjetila: oni ele vidjeti, uti, omirisati, okusiti i dodirnuti. Doivljaji u enja uz provod: turisti ele biti aktivno uklju eni u predloene doivljaje. Voljni su u iti na zabavan na in. Estetski doivljaj: kod turista prevladava pasivnost. Oni se ele unijeti u okruenje i/ili doga aj. Doivljaji bijega: turisti trae izrazite aktivnosti i uklju enje. Oni istinski ele postati dio doivljaja / aktivnosti. Prirodni i umjetno stvoreni resursi otoka Visa kao elementi diferencijacije Sustav doivljaja predstavlja tzv. psiholoku (neopipljivu) kategoriju cjelokupnog proizvoda turizma koja se sastoji od neopipljivih elemenata. 176

Fizi ku (opipljivu) komponentu proizvoda ine prirodni i umjetno stvoreni resursi bez kojih sustav doivljaja ne bi mogao postojati. Resursi otoka Visa su prikazani sljede im grafikonom:

FIZI KA KOMPONENTA TURIZMA OTOKA VISA

Prirodni resursi
ume
Oranice, vinogradi, vrtovi

Umjetni resursi
More Planine, stijene Objekti Umjetno stvorene atrakcije

Livade, panjaci

Turisti ki centri na obali

Ljekovito bilje

Ljekovito bilje

Ljekovito bilje

Stoka, perad

Flora i fauna

Industrijsko

Sela i ku e

P elarstvo

Arheoloki

Uvale (npr Stiniva)

Svjetionici

Smjetaj

Ratarski

Izletita

Vinarije

koljke

Muzeji

Doline

Crkve

Divlja

Odriva gospodarska aktivnost koritenjem prirodnih resursa kroz o uvanje kulture i tradicije revitalizacijom postoje ih i kreiranjem novih umjetnih resursa

Turizam kao rezultat istovremenog koritenja prirodnih i umjetnih resursa

Plae

Spilje

Riba

Vino

177

Pozicioniranje Harmonizacijom prirodnih i umjetno stvorenih resursa sa kreiranim sustavom doivljaja u turizmu Visa dolazi se do kvalitetne podloge za pozicioniranje turizma. Podru je otoka Visa se pozicionira kao "discover and admire"(otkrij i divi se) turisti ka destinacija, koja u svojem prostoru nudi raznovrsna turisti ka iskustva i doivljaje vezane uz tradiciju i idilu oto nog ivota. Vis je "Otok Skrovite" gdje doma i i inozemni gosti "gutaju" u otkrivanju skrivenih iskustava, zanimljivih aktivnosti, gastronomskih uitaka kao i prirodno kreiranih uvala i plaa. U prilog pozicioniranju ide i detaljna iskustveno doivljajna razrada elemenata koji iskustveno grade turisti ku pri u otoka Visa: Proireni identitet Visa kao "Otoka Skrovita":
Vis kao proizvod

Vis kao osoba

Vis kao simbol

Orijentiran moru Autenti an Ekskluzivan Kompaktan

Izoliran Tih i usporen Oputen Iskren

Komia Modra pilja Grad Vis Falkua

Sustav vrijednosti (emocija) pozicioniranja otoka Visa:

Funkcionalne prednosti

Emocionalne prednosti

Prednosti samoizraavanja

Udaljenost Mirno a Nije orijentiran masovnom turizmu

Zamamnost Izoliranost Kontakt sa autenti nim oto kim ivotom

Biti dopadljiv Koji je probirljiv Neiskvaren

Pozicioniranje turizma kao skupa turisti kih proizvoda nalae definiranje oblika proizvoda koji se mogu kreirati i komercijalizirati prema tritu. Turisti ki proizvod je skup aktivnosti i ponu a a organiziranih u funkciji zadovoljenja odre enog motiva putovanja, odnosno potrebe potroa a za provo enjem svog slobodnog vremena. U smislu trine strategije, svaka diferencijacija mora biti utemeljena na konkretnim potrebama i eljama gostiju gdje se zahtjevi za odre enom ponudom trebaju zadovoljiti. Pristup strategiji specijalizacije mora odrediti set 178

pravila i kriterija koji moraju biti zadovoljeni od strane ponu a a turizma, a s ciljem da se zadovolji ciljna grupa specijalnog programa.

16.3 Strategije marketing miksa

Dananji marketing u turizmu je na neku ruku na in vo enja ukupnog poslovanja, odnosno tzv. marketinki koncept u kojemu bi poslovni subjekti (ali i privatni) trebali biti vo eni sljede im smjernicama: uskladiti vlastite proizvode i usluge sa potrebama i eljama turista; fokusirati se na one turiste koji e ra e doivjeti prirodno okruenje u piktoresnom ambijentu sub-regije nego biti pripadnikom masovnog turizma (individualiziranje ponude); voditi ra una o prethodno postavljenim marketinkim ciljevima kako bi se na najjednostavniji na in polu io trini uspjeh bez obzira radilo se o turisti kom poduze u ili o privatnom ponu a u neke usluge. Usvajanjem ovakvog koncepta omogu uju se bolje usluge turistima ali i izbjegavaju nepotrebna troenja kako novca tako i vremena na proizvode i usluge koji se ne trae. Neopipljiva narav turisti kih usluga ini marketing napore teima ukoliko se strateki ne postave od po etka. Nadalje, tee je i samom klijentu da ocijeni da li je ponuda otoka Visa komparativno bolja od npr. ponude otoka Pamana. Dodatno, klijenti isto tako ulau dosta vremena i novaca da bi odabrali destinaciju kako i doputovali u nju, te stoga je vrlo osjetljivo inicijalno planiranje proizvoda i usluga na na in da oni postanu razlog i element sigurnosti odabira i dolaska klijenata. Iz svega navedenoga strategija marketinkog miksa mora biti harmonizirana izme u klju nih elemenata kako ne bi jedan element ugrozio ostale odnosno da se oni komplementarno nadopunjavaju. 16.3.1 Strategija proizvoda A. Strukturiranje itinerara Itinerari mogu biti kompletirani sa mreom informacijskih punktova, suvenirnica i trgovina. Sugerirani itinerari mogu biti korisni i za turopeartore specijalnih interesa i za individualne turiste u potrazi za originalnim idejama, to raditi u podru ju otoka Visa. a. Pjea ke ture Razgledavanje mjesta Visa i Komie Crkve i povijest Pjea enje po unutranjosti otoka b. Ture Izlet jedrenjakom Bievo-Jabuka Tura minibusom unutranjost otoka Tura arheolokih ostataka Ronila ka tura Ture uvala Tura svjetionika - otokom i udaljeni svjetionici "Vojna" tura - biva baza mornarice i spremita podmornica i brodova 179

c. Sportsko-rekreativni itinerari Obilazak okolice biciklima Itinerar multi-avanture (pjea enje-udaljene uvale i plae-jedrenje-pilje) Itinerar sporta i rekreacija d. Gastronomija Najbolji restorani i konobe Doma a prirodna hrana Povr e i vo e tura vinogradi i kuaone vina B. Kreiranje regionalnih proizvoda i suvenira Tipi an turist htjeti e uzeti sa sobom suvenire koji ga podsje aju na boravak u destinaciji. Predlae se kreiranje proizvoda i suvenira koji bi reflektirali pravi karakter sub-regije i njegove okolice te na taj na in pridonijeli stvaranju odnosno ja anju identiteta cjelokupnog podru ja otoka Visa. C. Kreiranje usluga prema potroa ima
Organizacija turisti kih informativnih centara na bazi pruanja potpunih usluga turistima (davanje informacija, distribucija i prodaja promotivnih materijala, prodaja suvenira, prodaja turisti kih proizvoda, prodaja kuponskih vau era, prodaja karata, rezervacijske usluge, usluge mjenja nice, usluge vodi a itd.)

Organizacija besplatnih telefonskih linija. Informatori na besplatnim telefonskim linijama trebali bi pruati informacije turistima od trenutka kada se odlu e na dolazak u regiju do njihovog dolaska i boravka u regiji. Nakon odlaska, informator upu uje pismo zahvale gostu i iskoritava mogu nost ponude novih proizvoda za idu u godinu. D. Marketing klubovi Zada a marketing klubova je kreirati i provoditi promocijske aktivnosti. Marketing klubove organiziraju predstavnici interesnih skupina (javnog i privatnog) sektora. Primjeri aktivnosti marketing klubova:
pomo u organizaciji sajmova

organizacija radionica i seminara obrazovni izleti za putni ke agencije i turoperatore odnosi sa javno u zajedni ko oglaavanje proizvodnja broura promotivne akcije direktan marketing vo enje baza podataka itd. E. Stvaranje marki kvalitete Vizualizacijom atributa i koristi pove avamo elju kod potroa a za konzumiranjem odre enoga proizvoda, stvaramo dodanu vrijednost proizvoda te stimuliramo potroa a da konzumira proizvod. Marke kvalitete mogu se kreirati:
po pojedinim turisti kim proizvodima

180

po posebnim koristima koje se nude potroa ima po specijalnim atributima koje uiva proizvod. 16.3.2 Strategija komercijalizacije A. Ciljne skupine S obzirom da otok Vis predstavlja jo uvijek nepoznatu destinaciju te da turisti ki proizvod trenutno nije spreman za privla enje ve ih volumena potranje, preporu a se upotreba specijalisti kih, fokusiranijih kanala distribucije. S time u vezi ciljaju se: Manji turoperatori specijalisti nasuprot velikim generalistima (npr. turoperatori specijalizirani za ruralni turizam, proizvode specijalnih interesa, prodaju doga anja itd.). Specijalisti ke turisti ke agencije. Moraju se poduzeti veliki napori u obrazovanju i informiranju specijalisti kih turisti kih agencija u cilju podizanja razine znanja i stvaranja interesa za destinacijom. Bivi posjetitelji. Strategija prodaje bivim posjetiteljima ima za cilj identificirati zadovoljne goste koji su ve boravili te ih vezati za destinaciju stalno im nude i nove turisti ke proizvode i iskustva (npr. nova doga anja, nove proizvode specijalnih interesa, organizaciju novih itinerera itd.). B. Strategija prodaje turoperatorima specijalistima Organizacija prodajnih seminara prodajnih aktivnosti u suradnji sa predstavnicima upanije pod nazivom Kupite SD upaniju Organizacija specijaliziranih seminara za posrednike u prodaji turisti kih usluga s emitivnih trita i za predstavnike hrvatskih kompanija. Cilj ovakvih susreta je pove ati prisutnost upanije ali i tim otoka Visa u prodajnim programima stranih posrednika. C. Strategija prodaje turisti kim agencijama Stvaranje mree klju nih agencija tako da se izabiru najvanije agencije po pojedinim tritima potranje. Kreiraju se specijalni obrazovni programi za izabrane agencije. Izabrane agencije dobivaju preferencijalni tretman u organiziranju edukativnih putovanja, treningu, obrazovanju, isporuci materijala itd. U izabranim agencijama organiziraju se promocije, postavljaju specijalna uprizorenja (display) dijele pokloni, prodaju promotivni materijali. Organizacija prodajnih seminara gdje se oni organiziraju na izabranim tritima potranje. Cilj seminara je podi i razinu znanja o destinacijama te kreirati interes za prodaju kod putni kih agencija. Ovaj program se mora izvoditi u uskoj vezi sa TZ upanije kao i Hrvatskom turisti kom zajednicom koja je inicijator tih susreta. D. Strategija prodaje bivim posjetiteljima Organizacija baze podataka Podatke iz baze, privatne i javne kompanije mogu koristiti za organizaciju vlastitih promotivnih aktivnosti. Baza podataka se mora stalno odravati, obnavljati sa novim identificiranim vanim 181

potroa ima, te brisanjem onih koji to vie nisu. Njezinim pravilnim vo enjem znatno se smanjuje troak promotivnih akcija, pove ava se kredibilitet i efikasnost svih interesnih skupina u gradu. Identifikacija potroa kih udruenja Ovim programom identificiramo razna udruenja, klubove i asocijacije kojih su lanovi odre ene grupe potroa a sa zajedni kim interesima. Ovim programom identificiramo klju ne osobe po pojedinim udruenjima te ih radimo svojim partnerima, zagovornicima prodaje. Direktan marketing u suradnji sa turoperatorima/turisti kim agencijama Ovim programom turisti ke agencije i turoperatori osiguravaju imena i adrese potencijalnih klijenata kao i financiranje potanskih trokova. S druge strane Turisti ka zajednica daje besplatno broure i ostali promotivni materijal. 16.3.3 Strategija komunikacije A. Pull promotivne aktivnosti Na bazi djelovanja pull tehnika potroa i trae destinaciju kod turisti kih agencija. Na taj na in turisti ke agencije i turoperatori uvrtavaju destinaciju u svoje programe. a. Oglaavanje Budu i da cijeli otok Vis ima relativno mali budet za oglaavanje, sugerira se stroga koncentracija oglaava kih aktivnosti. Aktivnosti oglaavanja moraju biti orijentirane na identificirana primarna trita u podru jima gdje obitavaju identificirane ciljne grupe regije. Oglaavanje se moe izvoditi samostalno ili u suradnji s turoperatorima i putni kim agencijama. b. Publicitet Publicitet bilo u novinama ili jo bolje na televiziji, potroa i prihva aju puno pozitivnije jer se lanci u novinama shva aju kao neovisni i bez predrasuda. Publicitet je jako vaan i zbog malih trokova publiciranja. Uspjeh mnogih destinacija ovisi o veli ini publiciteta koju destinacija dobije. S ciljem dobivanja besplatnog publiciteta, viko podru je mora sura ivati s novinarima upotrebljavaju i push alate te pruaju i im najnovije informacije i materijale. c. Publikacije Dizajn publikacija mora biti u skladu sa identitetom ekoloki usmjerene destinacije kojeg elimo promovirati. Publikacije moraju biti kvalitetne i bogate informacijama i fotografijama. Primjeri publikacija: Imid broura na recikliranom papiru Specijalne broure po proizvodima samo u elektronskom obliku Gastronomski vodi na najve im portalima d. Promotivne akcije Stimuliranje kupovine originalnih proizvoda otoka.

182

Stimuliranje pove anje popustima itd.).

potronje

turista

(vau erima,

specijalnim

Sudjelovanje na turisti kim sajmovima. Organizacija nagradnih igara na emitivnim tritima e. Internet stranica prema potroa ima Sve ve em broju ljudi rezerviranje paket aranmana ili hotelskog smjetaja preko Interneta sasvim je normalna ivotna injenica. S time u vezi, Internet stranica mora nuditi kompletnu uslugu potencijalnim posjetiteljima od ponude raznih op ih informacija preko npr. razgleda interijera objekata do mogu nosti jednostavnog rezerviranja smjetaja. Dodatno se razvijaju podstranice top 5 sub-regije, top 5 itinerara otoka Visa i podru ja itd. Prisutnost na najve im socijalnim mreama je od najve e vanosti (Facebook, Youtube, Flickr itd.). B. Push promotivne aktivnosti Cilj upotrebe push marketinkih alata je pridobiti prodava e turisti kih usluga da prodaju destinaciju, odnosno pridobiti novinare da objavljuju lanke o destinaciji. U nastavku dajemo pregled izabranih push alata. a. Internet stranica Internet stranica koja sadri podatke namijenjene profesionalnim turisti kim djelatnicima, novinarima, profesionalnim udruenjima. Posebna pod-stranica na glavnoj Internet stranici sa svom potrebnom multimedijom filmovi, fotografije, zvukovi itd. b. Promotivni materijali Korporativne broure Specijalne broure po proizvodima Kalendari doga anja Prodajni vodi i Korporativni letci za distribuciji putem direktne pote Mape biciklizam, pjea enje, kultura, op e itd

c. Specijalizirani sajmovi za preprodava e turisti kih usluga Posje uju se sajmovi namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga. d. Organizacija baze podataka o klju nim kupcima Ovim programom stvaraju se baze podataka s imenima, adresama, brojevima telefona preprodava a turisti kih usluga, profesionalnih udruenja, predstavnika medija, lidera miljenja na izabranim emitivnim tritima. Nakon toga upravlja se bazom podataka, identificiraju prioriteti i motri efikasnost svake promotivne akcije. e. Organizacija obrazovnih izleta za putni ke agencije, turoperatore i novinare f. Stimuliranje tiskanja turisti kih vodi a

183

Stimulacijom tiskanja turisti kih vodi a (kao npr. Michelin, Lonely Planet itd) znatno podiemo kredibilitet destinacije. g. Video materijali Video materijali namijenjeni preprodava ima turisti kih usluga, novinarima, profesionalnim udruenjima i klubovima. h. Foto arhiva i. Suveniri 16.3.4 Trina strategija Iako je Vis dio ukupne ponude Splitsko-dalmatinske upanije, jo uvijek je, marketinki gledano, otok Vis malo prisutan u marketinkim alatima, te kao posljedica toga je i rezultat da preko 60% ukupnih turisti kih no enja ine doma i turisti te turisti iz Slovenije, dok glavna trita Splitskodalmatinske upanije (Italija, Njema ka i eka) ine zajedno oko 16% ukupnog ostvarenog prometa (no enja). Stratekim pristupom marketingu od strane upanije putem Glavnog plana razvoja turizma, novim inicijativama iz Stratekog marketing plana za Republiku Hrvatsku, kao i ovim dokumentom, o ekuje se pokretanje ve e informiranosti o otoku i njegovim karakteristikama, te time i daljnja diversifikacija turisti kih trita. Moe se konstatirati da e do i do postupnog smanjenja ukupnog udjela doma eg trita kao i turista iz Slovenije, te ja i udjeli glavnih trita regije uglavnom iz Zapadne Europe. Kvantitativno izraeno, doma e trite e u periodu od sljede ih 5 godina smanjiti udjel u ukupnim no enjima sa 37% na 20 do 25% (uzevi i u obzir relativno nisku bazu brojeva tako da e udjeli mo i imati u 5 godina i ve e pomake). Glavne to ke geo pristupa tritima su sljede a: Primarna trita Slovenija, Italija, Velika Britanija zajedno oko 20% ukupnog prometa. Sekundarna trita eka, Njema ka, Austrija zajedno oko 25% ukupnog prometa. Ostala trita Sva ostala trita koja sa injavaju oko 30% ukupnog prometa.

184

17.Investicijska strategija
17.1 Pristup
Projekt razvoja eko i ruralnog turizma na prostoru destinacija otoka Visa, koji je smjeten u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, u svojoj je osnovi fokusiran na razvoj eko i ruralnih projekata. Uzimaju i u obzir tranzicijske procese u Hrvatskoj, odnosno proces prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa centralne na lokalnu/regionalnu razinu, ova upanija jo uvijek nema potrebne instrumente pripreme investicija u turisti koj djelatnosti u svojim rukama. Prostorni planovi fizi ki odre uju zone i koli ine turisti kog razvitka, i osim toga, nema drugih instrumenata niti alata za upravljanje ili poticanje turizma sa lokalne ili upanijske razine. Prema tome, trenutno ne postoji niti je mogu a obuhvatna investicijska strategija za cjeloviti i integralni turisti ki razvoj ovog podru ja, i to kako sa stajalita privla enja ve ih doma ih i internacionalnih investitora, tako i sa stajalita privla enja malih lokalnih investitora. Naime javne vlasti upanije nemaju ingerencije niti financijsku snagu za oblikovanje u inkovite investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom. Uz to na ovom podru ju postoje i sljede a ostala ograni enja: Nedostatak mla eg i poduzetni ki obrazovanog stanovnitva za male i srednje projekte; Nedostatak efikasnog i integriranog destinacijskog menadmenta na otoku osim naslije enih turisti kih ureda; Nedostatak turizmu potrebne op e infrastrukture (osobito vodoopskrba); Nedostatak poduzetni kih centara za projekte odrivog turizma (lokalna, odnosno regionalna razina); Nedostatak fondova za po etne investicije u turizmu; Nerijeeno pitanje koncesija i koritenja turisti ki atraktivnog zemljita, napose plaa i atraktivnih uvala i zaljeva.

U tom kontekstu se za podru je obuhvata ovog projekta name e potreba definiranja master plana turizma kao jedinog i esencijalnog okvira za poduzetnitvo u turizmu a kako bi se inicirao interes doma ih i stranih investitora. Obzirom da je Splitsko-dalmatinska upanija definirala i prihvatila Glavni plan razvoja turizma za cjelokupno podru je upanije, sljede i korak je planiranje destinacija unutar turisti kog klastera koje obuhva a prostor upanije. Osim to turisti ki master plan nekog prostora osigurava investitorima jasnu sliku podru ja i projekata za razvoj, on tako er pokazuje razinu posve enosti i uvjerljivosti inicijatora procesa razvoja i investicija (upanija). Za ozbiljniji razvoj eko / ruralnog proizvoda podru ja destinacije otoka Visa, potrebna su zna ajna ulaganja ne samo u infrastrukturu nego i nekoliko zna ajnijih obalnih projekata na lokacijama nazna enim prostornim planom te napose zna ajna turistifikacija dva glavna centra ovog prostora, to jest Komie i Visa. U tom je kontekstu ovaj projekt UNDP-a promatran kao pretfaza ili prednacrt za ozbiljni master plan ovog otoka, ali i kao inicijacija poduzetni kih aktivnosti odozdo prema gore koje temeljem uspjene prakse mogu stvoriti dodatne sinergije za eko/ruralne inicijative. 185

17.2 Sustav razvojnih poticaja za projekte eko/ruralnog turizma

U cilju stvaranja efikasne investicijske politike u turizmu podru ja destinacija otoka Visa, mora se u obzir uzeti est hipotetskih situacija. One su rezultat dva seta faktora: razli iti odnosi javnih vlasti prema turizmu razina atraktivnosti / efikasnosti investicija u turisti ke projekte.
Slika 17-1: Opcije investicijske politike
ODNOS JAVNOG SEKTORA PREMA TURISTI KIM PROJEKTIMA NEGATIVNO OPCIJA 1 NEUTRALNO OPCIJA 3 BEZIZLAZNI RAZVOJNI POLOAJ ZBOG MARGINALNE STOPE POVRATA NA INVESTICIJSKE PROJEKTE I NISKA RAZINA INTERESA OD STRANE DRAVE POZITIVNO OPCIJA 5 SUBVENCIJE I POTICAJI INVESTICIJAMA SU NEOPHODNI KAKO BI SE UKLONILE / SMANJILE BARIJERE ZA PRIVATNE INVESTICIJE U TURIZMU

NEMA RAZVOJA NISKA STOPA POVRATA

OPCIJA 2 PRIVATNI INVESTITORI SPREMNI SU INVESTIRATI TEK NAKON TO SE DRAVNA VLAST IZJASNI NA SPREMNOST RAZVOJA U TURIZMU

OPCIJA 4 PRIVATNI INVESTITORI BEZ MNOGO OGRANI ENJA RAZVIJAJU PROJEKTE. ME UTIM, POSTOJE VELIKI RIZICI U SMISLU SOCIJALNIH UTJECAJA (RAZINA ZAGA ENJA, PRETJERANA IZGRADNJA, ITD.)

OPCIJA 6 OPTIMALNA SITUACIJA GDJE SU SUBVENCIJE I POTICAJI NEPOTREBNI, IAKO MOGU DODATNO POTAKNUTI POZITIVNU KLIMU INVESTIRANJA I RAZVOJA

VISOKA

Izvor: Horwath Consulting Zagreb, 2008

Op enito postoje etiri zasebne, ali me usobno kompatibilne grupe razvojnih subvencija / poticaja, koji se mogu koristiti u turizmu: Financijski poticaji (direktne investicije javnog sektora u razvoj turisti ke infrastrukture, jednokratne potpore, razvojne pozajmice, itd.) Kvazi-financijski poticaji (dravne / regionalne garancije za komercijalne kredite, porezne olakice za smanjenje troak kapitala, itd.) Fiskalni poticaji, koji ne samo da pove avaju profitabilnost investicijskih projekata, nego pove avaju atraktivnost investiranja u odre enu dravu / regiju, u usporedbi sa ostalim dravama / regijama, koje ne nude ovakve povlastice Ostalo (edukacijski programi za zaposlene, start up programi, poticaji za marketing i promociju, i sl. ) Evaluacijom sadanjih uvjeta financiranja i sustava poticaja u Hrvatskoj (kako je elaborirano u prethodnim poglavljima), vidljivo je da su oni uglavnom locirani u domeni kvazi financijskih poticaja gdje se malim investitorima smanjuje cijena kapitala posredstvom dravnih subvencija uz veliku birokratsku proceduru. 186

Postoje odre eni poticaji iz ostalih podru ja, koji su me utim povezani s me unarodnim fondovima i sredstvima finacijske pomo i. Ovakva je situacija odvela male investitore prema investicijama koje su uglavnom povezane s biznisom nekretninama, a ne onim tipovima investicijama koje grade dodanu vrijednost u turizmu i time cjeloviti iskustveni lanac vrijednosti turisti kih destinacija. Da bi zaista zaivjeli mali i srednji odrivi projekti u turizmu u Hrvatskoj i napose ovoj upaniji, biti e nuno oblikovati obuhvatni sustav poticaja kojeg poznaje svjetska turisti ka praksa, a posebno praksa onih zemalja koje su upravo ovakvim poticajima stvorile snanu i konkurentsku turisti ku privredu. Horwath Consulting je razvio vlastitu metodologiju poticaja za razli ite projekte u turisti koj industriji, a koja je saeta u sljede oj tabeli:

187

Tablica 171: Vrste subvencija u turizmu

FINANCIJSKE SUBVENCIJE TURISTI KI PROJEKTI ZA SUBVENCIJE
DIREKTNA JAVNA INVESTICIJA

KVAZI FINANCIJSKE SUBVENCIJE

DRAVNE GARANCIJE POVOLJNE KONCESIJE TAX HOLIDAYS

FISKALNE SUBVENCIJE
PRIJENOS GUBITAKA NII UBRZANA KOMUNALNI AMORTIZACIJA POREZI NII POREZ NA UVOZ

RAZVOJNE JEDNOKRATNA SUBSIDIRANE POZAJMICE POTPORA KAMATE

PROJEKTI REHABILITACIJE manji hoteli u urbanim naseljima veliki hotelski projekti spa objekti PROJEKTI KONVERZIJE / RESTRUKTURIRANJA drutveni turisti ki objekti u hotele naputeni industrijski objekti u smjetajne objekte (ili mixed use) objekte privatni rezidencijalni objekti u smjetajne objekte veliki projekti konverzije devastiranih urbanih struktura GREENFIELD PROJEKTI obiteljski hoteli (Bed&Breakfast) inovativni hotelski / turisti ki koncepti veliki me unarodni hotelski brandovi marine inovativni turisti ki resorti probojni (breakthrough) razvojni projekti infrastrukturni razvojni projekti (financirani od strane privatnih investitora) EKO / ETNO TURISTI KI PROJEKTI smjetaj, interpretacijski centri, zabavni parkovi kompleksni eko / etno resorti PROJEKTI KOJI POTI U SMANJENJE NEZAPOSLENOSTI programi ili inicijative samostalnog zapoljavanja edukacijski centri programi prekvalifikacije i/ili programi 'povratak u kolu' PROJEKTI VEZANI UZ ZATITU OKOLIA PROJEKTI VEZANI UZ KULTURU organizacija doga aja o uvanje kulturno-povijesnih spomenika i naslje a unapre ivanje gradskih jezgri / javnih povrina / parkova itd.
Izvor: Horwath HTL / Horwath Consulting Zagreb, 2008

x x x x

x x x x x x

x x x

x x x

x x x x x

x x x

x x x x x x

x x x x x x

x x x x

x x x x

x x x x

x x x x

x x x x

x x x x x x x x x

x x x x x x x x x x x

x x x x x x x

x x x x x x x

x x x x x x x

x x x x x x x

x x x x x x x

x x x

x x x

x x

x x

x x

x x

x x

x x

x x x x

x x x x x x

x x

x x

x x

x x

x x x

x x x x

Sivom bojom su u tabeli ozna eni projekti koji su vezani uz ruralne / eko inicijative, a dodatno se ozna ava (krii em) tip subvencije koja se moe koristiti za projekte te vrste.

188

Vrste subvencija u turizmu (pojanjenje tabele 17-1): 1. Dravne financijske subvencije Jednokratne potpore dravni poticaju turisti kim razvojnim projektima mogu biti u obliku jednokratne potpore ili pozajmice. Jednokratne potpore smatraju se najboljom metodom za poticaj razvoja turisti kih projekata, jer imaju direktan i trenutan utjecaj na njihovu realizaciju. Mnogi turisti ki projekti, a ovo se posebno odnosi na ve e investicije kao to su one u hotele, iziskuju inicijalnu investiciju u fiksnu imovinu, prije samog po etka poslovanja. Upravo ovakva investicija moe bitno utjecati na nov ani tok u prvom razdoblju projekta. Jednokratna dravna potpora moe se dati u novcu koji ne zahtijeva povrat, kao injekcija kapitala koji zahtijeva dio profita, ili u, primjerice, zemljitu u zakup za koji se ne trai naknada. Razvojne pozajmice daju se umjesto, ili kao dodatna sredstva jednokratnim potporama. U inkovitost ovih zajmova u smislu turisti kih projekata ovisi o postavljenim uvjetima (na primjer, pozajmica sa istim uvjetima kao i komercijalne pozajmice od banaka ne utje u na profitabilnost poslovanja projekta, ali mogu predstavljati otklanjanje prepreka razvoju, ukoliko postoje poteko e razvojnog subjekta da ostvari kreditiranje od strane banke). Obzirom da je rizik ve i kod komercijalnih pozajmica, dravne pozajmice se esto daju po povoljnim uvjetima za turisti ke projekte, a to moe biti u smislu niih kamatnih stopa, na dui rok otplate, itd. 2. Kvazi-financijske pozajmice Dravne financijske subvencije u smislu jednokratnih potpora i razvojnih pozajmica najbolja su metoda za promociju i usmjeravanje turisti kog razvoja, jer smanjuju prepreke za profitabilnost projekta. Istovremeno, one zemlje sa visokom potrebom za razvojem turisti kog sektora kao op eg pokreta a razvoja njihove ekonomije, su esto one sa nedovoljnim sredstvima ovakvog tipa. Drave u ovakvoj situaciji esto su percipirane od strane privatnog sektora kao riskantne zemlje za ulaganja, pa se stoga privatni sektor, bez obzira na profitabilnost projekta, suo ava sa poteko ama u njegovom financiranju. U takvim slu ajevima, drava daje garanciju za pozajmice (u komercijalnom sektoru) dravne garancije ime iskazuje svoju predanost i povjerenje u turisti ki sektor. Nadalje, drava tako er moe financijski podrati turisti ke projekte putem subvencioniranih kamata (pokriva razliku izme u visine komercijalne kamate i one odre ene od strane drave). Ovaj tip subvencije ne zahtjeva visoka inicijalna sredstva, a izdatak se podmiruje kroz dui niz godina. U slu aju da je projekt financiran pozajmicom u stranoj valuti, drava moe ponuditi kvazi-financijsku subvenciju u smislu garancije deviznog te aja, te na taj na in ublaava rizik povezan sa turisti kim

189

razvojem u podru jima gdje fluktuacije deviznog te aja mogu imati ozbiljne posljedice na profitabilnost projekta. 3. Fiskalne subvencije Fiskalne subvencije mogu imati dvojnu ulogu: prvo, u smanjenju prepreka profitabilnosti projekta, koja bi u protivnom bila marginalna, te drugo, u ubrzanju razvojnog procesa tako da se pobolja investicijska klima u odnosu na druge destinacije. Fiskalne subvencije mogu se aplicirati na po etnu fazu razvoja projekta, kao i na razdoblje samog poslovanja projekta. Ove subvencije mogu biti dio isklju ivo turisti ki usmjerenih subvencija, ali vrlo esto su dio cjelokupne ekonomske politike usmjerene na podrku investicijama op enito, odnosno na privla enje stranih investicija. Fiskalne subvencije, poput financijskih subvencija za turisti ke projekte mogu biti primjenjive za sve projekte, ili ih se moe ograni iti na odre ene lokacije, ili odre enu vrstu razvojnog projekta. Obzirom da nemaju zna ajan efekt na nov ani tok u ranom razdoblju turisti kog projekta, fiskalne subvencije se naj e e koriste zajedno sa financijskim subvencijama. 4. Ostale subvencije Uz investicijske subvencije, vano je sagledati i druge faktore koji su relevantni za razvoj turisti kih projekata, jer su dio cjelokupne investicijske klime. Iz iskustva je evidentno da je u nekim slu ajevima jedan ili vie tih faktora utjecalo na ograni eni turisti ki razvoj. Formalna turisti ka politika mora uzeti u obzir i ove faktore, te ih evaluirati jer utje u na investicijske odluke: Edukacija / trening Marketing Repatrijacija stranih prihoda Dostupnost materijala (za gradnju i poslovanje) Radne dozvole Op i stav prema razvoju turizma Svakako je najvanija ekonomska i politi ka stabilnost zemlje / destinacije. Iako se odre enim subvencijama moe utjecati na smanjenje efekta nestabilnosti (ili percipirane nestabilnosti), profitabilnost ak i komercijalno vrlo atraktivnog projekta moe biti nedovoljna da bi se kompenzirao rizik razvoja.

17.3 Sadanja praksa poticaja u Hrvatskoj

Dravne subvencije / poticaji i ostala sredstva za projekte u turizmu su prikazani u sljede oj tabeli:

190

MINISTARSTVO TURIZMA Program poticajnih mjera "Poticaj za uspjeh" - Krediti za ulaganja u obnovu starih (postoje ih) ku a sagra enih u skladu sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom -"Pod stoljetnim krovovima" - Krediti za ulaganja u manje objekte za smjetaj vrste: hotel, pansion, aparthotel s restoranom i kamp Program kreditiranja seoskog turizma "Razvoj turizma na selu" Program 'Zelena brazda' - bespovratni financijski poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma na kontinentu Program poticanja zatite, obnove i uklju ivanja u turizam batine u turisti ki nerazvijenim podru jima Batina u turizmu Program poticanja unapre enja izrade i plasmana izvornih suvenira Izvorni suvenir Program poticanja razvoja tematskih turisti kih putova Tematski putovi Program poticajnih mjera za pove anje konkurentnosti turisti kog trita Sufinanciranje turisti kih projekata kojima su odobrena sredstva iz me unarodnih fondova Program poticaja za formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma Program poticaja manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima u funkciji razvoja turizma Program poticaja ulaganjima u javnu turisti ku infrastrukturu u funkciji razvoja turizma na odre enoj destinaciji u 2008 - "Turizam kroz regije" MINISTARSTVO GOSPODARSTVA razli iti projekti poticanja obrtnitva i poduzetnitva, kao na primjer: Zadruno poduzetnitvo, Ja anje konkurentnosti malog gospodarstva, Inovacije i novi proizvodi, Obrazovanje za poduzetnitvo MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Projekt "Za razvoj ruralnih krajeva" KREDITNE LINIJE RESORNIH MINISTARSTAVA provode se u suradnji sa Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo (HAMAG) i poslovnim bankama. SREDSTVA ME UNARODNIH FONDOVA CARDS program - Razvoj ruralnog turizma u junoj Dalmaciji i grani nim podru jima Bosne i Hercegovine AMAMO - preko mora i planina valorizacija proizvodnje tipi nih proizvoda Instrument pretpristupne pomo i (Instrument for Pre-accession Assistance - IPA) prekograni na suradnja, pomo u tranziciji i izgradnja institucija, razvoj ljudskih potencijala, regionalni razvoj, ruralni razvoj (IPARD) IPARD - plan Republike Hrvatske za poljoprivredu i ruralni razvitak UPANIJSKE INICIJATIVE Program 'Etno-eko sela' - sredstva za poticanje obnove raseljenih i zaputenih sela u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, u cilju stvaranja etno-eko sela i oboga ivanja turisti ke ponude Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima Subvencije poljoprivrednicima, obrtnicima i poduzetnicima Promocija ruralnog turizma i ostalih selektivnih oblika turizma Razvoj Strategije ruralnog turizma upanije Financiranje / subvencioniranje tur. manifestacija i udruga, izrade biciklisti kih broura, tur. signalizacije, itd.

Izvor: Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, HAMAG, Splitsko-dalmatinska upanija, 2008.

191

Dakle, uzimaju i u obzir sadanju strukturu poticaja, jasno je da ona predstavlja dobar okvir za pokretanje poduzetni kih inicijativa, iako su poticaji fokusirani uglavnom na animiranje financiranja (subvencije), a ne na ublaavanje procesa eksploatacije projekata (olakica). Usprkos tome, razvoj se eko i ruralnih projekata prili no je spor, i nema naznaka da se ovakvom dinamikom razvoja ruralnog turizma otok Vis moe brzo pozicionirati i razviti turisti ki lanac vrijednosti koji se kao dio Splitsko-dalmatinske upanije moe zna ajnije komercijalizirati na doma em i inozemnom tritu.

17.4 Ukupni pregled investicijskih projekata

Tablica 172: Pregled investicija
UKUPAN PREGLED INVESTICIJSKIH PROJEKATA ZA PODRU JE OTOKA VISA
Vrsta investicije Projekt KONKURENTNOST Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Sustav malih plaa Revitalizacija rive / etnica uz more Projekt kvalitete privatnog smjetaja Eko oznake kvalitete Urbana konverzija (Vis i Komia) SMJETAJ Agroturizmi Ruralne ku e za odmor Ruralni Bed & Breakfast Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort ATRAKCIJE I TURISTI KA INFRASTRUKTURA Kuaonica vina i maslinovog ulja Sustav vidikovaca Pjea ke / bicklisti ke staze Panoramska cesta Ribarski muzej Interpretacijski centar 'Vis- Otok skrovite' Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe turisti kog trita Visa Program pripreme / kuhanja tradicionalnih jela Etno selo Dragodid Centar 'Vojna povijest Visa' EDUKACIJA I UPRAVLJANJE Destinacijska menadment organizacija Organizacija za upravljanje ruralnim turizmom Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovnitva o turizmu) Podru je / potencijalna lokacija Javna Privatna Javno privatna 2 - 3 g. Vremenski prioritet 4 - 5 g. 6 - 7 g.

sva podru ja sva podru ja sva podru ja sva podru ja obalni dio Vis i Komia Vis i Komia sva podru ja Vis i Komia Plisko polje, Podpilje, Podhumlje, Borova njiva, ena glava, Podselje, itd. Dra evo polje, ajno polje / brdo, Velo polje, Ston ica
Marine zemlje, Podstraje, ire podru je Visa i Komie

sva podru ja (osobito Dra evo polje, oko Kostirne, Borovik, itd.) Podselje, G. uzeca, Oklju na Povrina / broj elemenata 3-5 10 oko 50 km postoje i / potencijalno proirenje u budu nosti 1 ha 500 m 500 m 1 ha 2

Programiranje i procjena investicija po pojedinim projektima u ovoj fazi nije mogu a na detaljnijoj razini, posebno iz razloga to je rije o strukturiranju investicija u odnosu na javni i privatni sektor s jedne strane, te u odnosu prema sadraju turisti kog lanca vrijednosti s druge strane. Nadalje, i jedna i druga destinacija ra unaju, a to je iskazano njihovim prostornoplanerskim dokumentima, s investicijama u ve e turisti ke projekte i napose javnu infrastrukturu, a koje e se investicije na svoj na in odraziti na trite i dinamiku takozvanih zelenih projekata. 192

to se ti e projekata konkurentnosti i investicija koji se navode u gornjoj tabeli, a planiraju se po principima eko / ruralnog / zelenog razvoja, oni su iskazani i detaljno razra eni u poglavlju 15. ovog Izvjetaja.

193

18.Zaklju ne napomene
Podru je obuhvata ovog projekta - destinacija otoka Visa, predstavlja spoj prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija raspore enih na otoku Visu, gdje dominiraju dva ve a urbana centra Vis i Komia. Povijesno je ovaj otok bio izvan procesa klasi ne turistifikacije, te su ga mimoili klju ni razvojni procesi u regiji, a danas je depopuliran i bez ve ih internih kapaciteta za rast i razvoj. Uz ribarstvo, vinarstvo, i u malom opsegu poljoprivrede, ovaj prostor za sada nema zna ajnijih drugih poslovnih sektora, pa se postavlja pitanje proizvodnje bogatstva na srednji i dui rok. Mla e generacije otoka Visa je uglavnom apsorbiralo trite rada Splita, te u tom smislu s izuzetkom vinarstva i ribarstva, za sada ne postoji jak agrikulturni supstrat i socijalni kapacitet za snaan i brz uzlet ruralnog turizma, a osobito zato to ne postoji potencijal lokalne poduzetni ke strukture. U razgovorima sa klju nim subjektima uo eno je da se otok Vis suo ava se s dvojbom svojeg kapaciteta da svoj razvoj temelji na organskim principima i sa glavnim osloncem na lokalne snage, ili e glavni razvojni impulsi do i izvana. Prognoze o razvoju turisti kih kapaciteta izraene prostornim planovima pretpostavljaju investicije u nekoliko koncentriranih sredita to pretpostavlja uglavnom izvanjske investicije. Stanje okolia i prirodnih resursa je na zadovoljavaju oj razini. Prirodna i kulturna dobra ovog prostora nisu posebno ozna ena niti interpretirana, pa je stoga evidentna nunost povezivanja resursa i atrakcija otoka u integrirani turisti ki lanac vrijednosti. Prostor i njegova prirodna, socio-kulturna i povijesna bogatstva bez sumnje predstavljaju izniman potencijal za ruralne i eko turisti ke projekte, ali ipak valja ra unati da su osim visokih trokova neophodne infrastrukture, lokalni kapacitet i iskazani lokalni poduzetni ki interesi, najve e ograni enje. Nadalje, a vezano na implementaciju ovog programa, ovdje se vano podsjetiti na postoje u strukturu poticaja u Hrvatskoj, a koja je uglavnom usmjerena na smanjenje cijene kapitala, te stoga nije dovoljan motivacijski faktor za ubrzaniji razvoj eko i ruralnih inicijativa. Naime, ovo je integralni program za jednu od najatraktivnijih oto kih destinacija u Hrvatskoj, koja moe zaivjeti jedino uz profesionalizaciju vodstva koje e uspostaviti proces izvedbe ovog programa u cjelini, te njime i upravljati. Dosadanja praksa lokalnih razvojnih modela unutar dravnog sustava poticaja uglavnom nije polu ila realizaciju, odnosno cjeloviti proboj novog turisti kog proizvoda za snaniju komercijalizaciju na jedan prostor (izuzetak je Istra, sa snanijim upravlja kim mehanizmom). Prema tome, Plan razvoja eko / ruralnog turizma za otok Vis za svoju realizaciju pretpostavlja uspostavu snane institucije koja e direktno i indirektno posredovati u financiranju razvojnih projekata, te e u tako er imati ulogu potpore za istraivanje i razvoj unutar poslovnog sektora ruralnog / eko turizma.

194

Dakle, na je prijedlog da se osnuje Razvojno / poduzetni ki centar, koji ima misiju upravljanja procesom razvoja poduzetni kih odrivih, eko / ruralnih poslovnih inicijativa koje prije svega objedinjuju turizam i poljoprivredu, odnosno njihovu simbiozu u izgradnji lanca vrijednosti ovog prostora. Razvojno / poduzetni ki centar formira se kao javno-privatno partnerstvo (upanija, javna poduze a, ve a privatna poduze a i poduzetnici te eventualno internacionalni subjekti), a neovisan je i ima poslovnu misiju na ograni eno vrijeme integriraju i interese malih privatnih operatora, programa i financijskih potpora javnih institucija i agencija, nevladinih udruga i fondacija, transfera znanja i dr. Naime, Splitsko-dalmatinska upanija je trenutno u procesu prihva anja Strategije razvoja ruralnog turizma upanije, koja osim postavljanja stratekih okvira za razvoj ruralnog turizma, te klju nih proizvoda unutar ovog segmenta, tako er postavlja upravlja ki okvir. Prema tome, upanija je ve u procesu donoenja odluke o najboljem upravlja kom modelu ruralnog turizma upanije, to se ovdje i uzima u obzir. Kao to je istaknuto na radionici sa klju nim subjektima otoka Visa, kao inicijalna podloga za pokretanje ovog Centra mogu posluiti nalazi turisti kih i drugih studija Cards Programa. Kona no, jasno je da bez aktivne izgradnje lanca vrijednosti u turizmu na temeljima odrive eko / ruralne koncepcije i na onoj ekonomiji razmjera koja omogu ava zna ajan rast blagostanja i povrata stanovnitva na otok, nuno e do i do sukoba s drugim potencijalnim razvojnim opcijama za ovaj prostor, koje e se izostankom prve pokazati kao realne alternative.

195

19.Provedbeni plan
Plan razvoja ruralnog / eko turizma za podru je destinacije otoka Visa daje strateki okvir za razvoj i rast novog turisti kog proizvoda u podru ju koje do sada nije doivjelo zna ajan turisti ki razvoj. Ovaj plan oslanja se na uspjene modele organizacije i razvoja ruralnog turizma, a prijedlozi njegove operacionalizacije pretpostavljaju izgradnju kompletnog turisti kog lanca vrijednosti destinacije, odrivu izgradnju novih turisti kih iskustava i proizvoda uz naglasak na kvalitetu. Stoga je vano da se svi interesni subjekti u turizmu ovog podru ja dogovore i usuglase oko klju nih razvojnih koraka i odgovornosti. U tom kontekstu, klju ni projekti predloeni u Planu razvoja ruralnog / eko turizma destinacije otoka Visa predstavljaju se u okviru Provedbenog plana, koji definira odgovornosti, razinu prioriteta i vremenski okvir za provedbu svakog od njih:

196

PROJEKTI KONKURENTNOSTI
VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET
1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Specijalizacija gastronomske ponude Razvoj komplementarne ponude Turisti ki informativni sustav Integrirani sustav turisti kog ozna avanja Program opremanja malih plaa u uvalama Revitalizacija etnica uz more Projekt razvoja kvalitete privatnog smjetaja Eko oznake kvalitete Projekt standardizacije i sustava kvalitete u ruralnom turizmu Urbana konverzija (Vis i Komia)

Mali poduzetnici uz podrku javnog sektora (Lokalna samouprava, lokalne i upanijske TZ, upanija) Mali poduzetnici uz podrku i poticaje na dravnoj i upanijskoj razini Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu, lokalne turisti ke agencije, turisti ke zajednice) Lokalne i upanijska TZ, lokalna samouprava Privatne inicijative uz podrku javnog sektora Lokalna samouprava Privatne inicijative Javno-privatne inicijative (svi privatni subjekti u turizmu i ruralnom turizmu destinacije, uz podrku lokalne samouprave i TZ-a) Budu a organizacija za razvoj eko / ruralnog turizma Lokalna samouprava uz podrku upanije

Visok Visok Srednji Visok Srednji Visok Visok Srednji Vrlo visok Visok

PROJEKTI SMJETAJNIH KAPACITETA

VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET
1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Agroturizam Ruralna ku a za odmor Ruralni 'bed & breakfast' Ruralni obiteljski hotel Ruralni resort

Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici Lokalni mali poduzetnici

Vrlo visok Vrlo visok Visok Srednji Visok

198

PROJEKTI ATRAKCIJA I TURISTI KE INFRASTRUKTURE

VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET
1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Kuaonice vina i maslinovog ulja

Lokalni mali poduzetnici

Vrlo visok

Sustav vidikovaca

Privatne inicijative uz podrku lokalne samouprave i upanije

Visok

Panoramska cesta

Javna inicijativa

Visok

Ribarski muzej - Komia Interpretacijski centar 'Vis otok skrovite' kola vike kuhinje Koncept pjea kih, planinarskih i biciklisti kih staza Centar za sportove na vodi Program zdrave hrane za potrebe tur. trita destinacije Etno selo Dragodid Interpretacijski centar 'Vojna povijest Visa'

Javno-privatna inicijativa Javno-privatna inicijativa Privatna inicijativa Lokalne TZ i TZ upanije uz podrku upanije i lokalne samouprave Privatna inicijativa Lokalno malo poduzetnitvouz podrku javnog sektora Privatna inicijativa (uz javnu podrku) Javno-privatna inicijativa (poduzetnitvo, lokalna samouprava)

Visok Srednji Visok Visok Srednji Visok Visok Visok

PROJEKTI EDUKACIJE I UPRAVLJANJA

VREMENSKI OKVIR PROJEKT NOSITELJI PRIORITET
1-2 3-5 6-10

god. god. god.

Projekt edukacije u turizmu TourFuture (projekt edukacije lokalnog stanovnitva u turizmu) Destinacijska menadment organizacija Organizacija za razvoj i upravljanje ruralnim turizmom

Javni sektor (lokalne i upanijske TZ, upanija) Javni sektor (lokalne i upanijske TZ, upanija) Javno-privatna incijativa upanija, TZ upanije

Visok Visok Vrlo visok Vrlo visok

200

20.Popis koritenih izvora

Dravni zavod za statistiku RH, POPIS STANOVNITVA 2001. GODINE, Zagreb, 2001. Dravni zavod za statistiku RH, POPIS POLJOPRIVREDE 2003.STANOVNITVA 2003. GODINE, Zagreb, 2001. Dravni zavod za statistiku RH, STATISTI KI LJETOPIS 2007., Zagreb, 2008. Dravni zavod za statistiku, TURIZAM U PRIMORSKIM GRADOVIMA I OP INAMA U 2007.,Zagreb, 2008. Dravni zavod za zatitu prirode, NACIONALNA EKOLOKA MREA CRONEN, Zagreb, 2008. Agencija za zatitu okolia; CORINE LAND COVER, Zagreb, 2001. Splitsko-dalmatinska upanija, PROSTORNI PLAN SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE, Slubeni glasnik Splitsko-dalmatinske upanije, Split, 2003. Splitsko-dalmatinska upanija, USKLA ENJE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE S UREDBOM O URE ENJU I ZATITI ZATI ENOG OBALNOG PODRU JA MORA, Slubeni glasnik Splitskodalmatinske upanije, Split, 2005. Splitsko-dalmatinska upanija, IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE, Slubeni glasnik Splitsko-dalmatinske upanije, Split, 2005. Splitsko-dalmatinska upanija, REGIONALNI OPERATIVNI SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE, Split, 2006. PROGRAM

Grad Komia, PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA KOMIE, Slubeni glasnik Grada Komie 10/06, Komia, 2006. Grad Vis, PROSTORNI PLAN URE ENJA GRADA VISA PRIJEDLOG PLANA, Grad Vis, Vis, 2005. Parliamentary Commissioner for the Environment, MANAGEMENT OF THE ENVIRONMENTAL EFFECTS ASSOCIATED WITH THE TOURISM SECTOR, Wellington, November 1997 Locum Consulting, DELIVERING THE LUXURY EXPERIENCE, 2008. Locum Consulting, THE CHANGING FACE OF LUXURY TRAVEL, 2008. GISDATA ZAGREB, DIGITALNI MODEL RELJEFA RH - RASTER, Zagreb, 2008. Institut za zurizam, STAVOVI I POTRONJA TURISTA U HRVATSKOJ TOMAS LJETO 2007, Zagreb, 2008. FINA, EKONOMSKI PODACI, Zagreb, 2008. Ministarstvo zatite okolia i prostornog ure enja, OCJENA KAKVO E MORA NA PLAAMA U SEZONI 2008., http://www.mzopu.hr/more Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, STANDARDIZACIJA I KLASIFIKACIJA SEOSKIH DOMA INSTAVA U ISTRI, 2007. Konzorcij agroturizama i ruralnog turizma Istre, www.ruralis.hr

201

Toskanski arhipelag turisti ke informacije, www.arcipelago.turismo.toscana.it/APTView/view?guid=b2fc92679a4ce471:cb6009: 107e0626e4a:-7ffd Agroturizam Sapereta, www.sapereonline.it/ Biokamp - agroturizam, www.bioelba.it/it/agri-campeggio.htm Agroturizam Elba, www.elba-agriturismo.it Turisti ka stranica Sardinije, web: www.sardegnaturismo.it Regija Sardinija, web: www.sardegna.com Talijanski web za www.planisfero.com poticanje investicija, web: www.investinitaly.com,

Turisti ka stranica Arhipelaga Azores, web: www.visitazores.travel/index.php Azores Informacije, web: www.azores.com/azores/azores.php?attribute=3 Rural Tourism International Training Network, http://www.ruraltourisminternational.org/main.php?obj_id=676181603 Tourism Skills Network West of England, http://woe.tsnsw.org.uk/rural Organization of Tourism Education and Training, www.ste.edu.gr/uk/ste_uk.htm Alberta Hotel & Lodging Association, www.atec.ca/ Tourism Council Western Australia, www.watourismawards.com.au/index.site.restaurants.restaurant.1424.html Forestur,http://www.forestur.net/index.php?option=com_content&task=blogcategory &id=17&Itemid=51 Canadian Tourism Human www.emerit.ca/eng/index.aspx Belize Tourism Board, awareness-activities.html Resource Council, EMERIT,

Singapore Tourism Board, http://app.stb.com.sg/asp/ina/ina07.asp http://www.belizetourism.org/events--awards/tourism-

Highlands and Islands Enterprise, http://www.hie.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID56596 HI~Arts, http://www.hi-arts.co.uk/Eventsdetails.htm.EventID-56596 AsianInfo, http://www.asianinfo.org/asianinfo/indonesia/pro-tourism.htm Carnegie UK Trust Rural Programme, http://rural.carnegieuktrust.org.uk/rarp/sustainable_assets/aviemore_and_the_cairngo rms_destination_management_organisation World Tourism Organization, www.world-tourism.org International Scientific Council For Island Development, http://www.insula.org/

202

21.Sadraj priloga
4 Situacijska analiza
Tablice Tablica 41: Pokrov zemljita Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljita 4.2 Socio ekonomski faktori Tablice Tablica 42: Stanovnitvo osnovni podaci Tablica 43: Poljoprivredna ku anstva starosna struktura Tablica 44: Stanovnici - Dobno-spolna piramida Tablica 45: Stanovnici - aktivnost Tablica 46: Stanovnici obrazovna struktura Tablica 47: Ku anstva Tablica 48: Poljoprivredna ku anstva Tablica 49: Struktura stanova prema koritenju 2001. godine Tablica 410: Struktura stanova prema koritenju prostorna raspodjela Tablica 411: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 412: Komia struktura prihoda Tablica 413: Komia struktura prihoda 4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 414: Temeljna namjena iskaz povrina Tablica 415: Gra evinska podru ja iskaz povrina Tablica 416: Turisti ke zone - ukupno Tablica 417: Turisti ke zone - lokacije Tablica 418: Turisti ke lokacije Grad Komia Tablica 419: Turisti ke lokacije Grad Vis Tablica 420: Poljoprivredne i umske povrine iskaz povrina 9 9 11 11 12 13 14 203 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja

Tablica 421: Privatno poljoprivredno zemljite prema koritenosti Tablica 422: Koriteno poljoprivredno zemljite Tablica 423: Zatita prirode Tablica 424: Ekoloka mrea Tablica 425: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena povrina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zatita prirode Kartogram 4 6: Kulturna batina 4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoli Kartogrami Kartogram 4 7: Zatita okolia jugoisto na obala Visa

14 14 16 16 20

8 10 15 15 19 22

22 23

SWOT analiza
Tablice Tablica 81: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podru ja Tablica 82: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije Tablica 83: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga Tablica 84: D. Snage i slabosti - Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 85: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 86: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 87: G. Snage i slabosti - Segment Turisti kog razvoja Tablica 88: A. Mogu nosti i prijetnje - Segment Trendova industrije Tablica 89: B. Mogu nosti i prijetnje - Segment Konkurenata Tablica 810: C. Mogu nosti i prijetnje - Segment Pravno-politi kog okruenja Tablica 811: D. Mogu nosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruenja Tablica 812: E. Mogu nosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruenja Tablica 813: F. Mogu nosti i prijetnje - Segment Okolia Tablica 814: G. Mogu nosti i prijetnje - Segment Tehnologije

23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36

204

10 Analiza oglednih primjera u praksi

Tablice Tablica 101: Cipar Tablica 102: Malta Tablica 103: Sardinija

37

37 40 43

205

206

*** Priprema planova razvoja eko i ruralnog turizma za podru je destinacije otoka Visa ***

Kona ni izvjetaj - PRILOZI

Sadraj 4 Situacijska analiza

Tablice Tablica 41: Pokrov zemljita Kartogrami Kartogram 4 1: Pokrov zemljita 4.2 Socio ekonomski faktori Tablice Tablica 42: Stanovnitvo osnovni podaci Tablica 43: Poljoprivredna ku anstva starosna struktura Tablica 44: Stanovnici - Dobno-spolna piramida Tablica 45: Stanovnici - aktivnost Tablica 46: Stanovnici obrazovna struktura Tablica 47: Ku anstva Tablica 48: Poljoprivredna ku anstva Tablica 49: Struktura stanova prema koritenju 2001. godine Tablica 410: Struktura stanova prema koritenju prostorna raspodjela Tablica 411: Stalni i povremeni stanovnici Tablica 412: Komia struktura prihoda Tablica 413: Komia struktura prihoda 4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja Tablice Tablica 414: Temeljna namjena iskaz povrina Tablica 415: Gra evinska podru ja iskaz povrina Tablica 416: Turisti ke zone - ukupno Tablica 417: Turisti ke zone - lokacije Tablica 418: Turisti ke lokacije Grad Komia Tablica 419: Turisti ke lokacije Grad Vis Tablica 420: Poljoprivredne i umske povrine iskaz povrina 9 9 11 11 12 13 14 2 3 3 4 4 4 4 5 5 6 7 7 8 1 2 2 1 1

4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja

Tablica 421: Privatno poljoprivredno zemljite prema koritenosti Tablica 422: Koriteno poljoprivredno zemljite Tablica 423: Zatita prirode Tablica 424: Ekoloka mrea Tablica 425: Popis kulturnih dobara Kartogrami Kartogram 4 2: Temeljna namjena povrina Kartogram 4 3: Gra evinska podru ja Kartogram 4 4: Vodoopskrba i odvodnja Kartogram 4 5: Zatita prirode Kartogram 4 6: Kulturna batina 4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoli Kartogrami Kartogram 4 7: Zatita okolia jugoisto na obala Visa

14 14 16 16 20

8 10 15 15 19 22

22 23

SWOT analiza
Tablice Tablica 81: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podru ja Tablica 82: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije Tablica 83: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga Tablica 84: D. Snage i slabosti - Segment Turisti kih usluga destinacije Tablica 85: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga Tablica 86: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva Tablica 87: G. Snage i slabosti - Segment Turisti kog razvoja Tablica 88: A. Mogu nosti i prijetnje - Segment Trendova industrije Tablica 89: B. Mogu nosti i prijetnje - Segment Konkurenata Tablica 810: C. Mogu nosti i prijetnje - Segment Pravno-politi kog okruenja Tablica 811: D. Mogu nosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruenja Tablica 812: E. Mogu nosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruenja Tablica 813: F. Mogu nosti i prijetnje - Segment Okolia Tablica 814: G. Mogu nosti i prijetnje - Segment Tehnologije

23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36

10 Analiza oglednih primjera u praksi

Tablice Tablica 101: Cipar Tablica 102: Malta Tablica 103: Sardinija

37

37 40 43

4 Situacijska analiza
4.1 Temeljna kvalifikacija podru ja
Kartogram 4-1: Pokrov zemljita

Izvor: AZO, Corine Land Cover, 2001.

Tablica 41: Pokrov zemljita Naziv razreda Umjetne (izgra ene) povrine Vinogradi Maslinici Panjaci Mozaik uzgojnih parcela Preteno poljoprivredno i prirodni pokrov Bjelogori na uma Crnogori na uma Mijeana uma Prirodni travnjaci Makija i garig Prijelazna umska podru ja Oskudni biljni pokrov UKUPNO
Izvor: AZO, Corine Land Cover, 2001.

Kod 112 221 223 231 242 243 311 312 313 321 323 324 333

Povrina km2 1,21 8,11 0,35 3,24 12,56 14,43 1,28% 8,58% 0,37% 3,43% 13,29% 15,27%

1,34 1,42% 14,02 14,83% 8,04 8,51% 4,31 4,55% 13,96 14,77% 12,66 13,39% 0,29 0,31% 94,53 100,00%

4.2 Socio ekonomski faktori

Tablica 42: Stanovnitvo osnovni podaci Podru je Stanovnika 2001. Naselja Aktivno stanovnitvo Broj Broj Broj % 1981. 1991. Broj % Broj Broj Broj KOMIA 1.677 10 809 48,2% 1.919 2.243 488 29,1% 1.230 1.900 2.500 VIS 1.960 9 762 38,9% 2.248 2.106 642 32,8% 1.781 2.226 2.500 OTOK VIS 3.637 19 1.571 43,2% 4.167 4.349 1.130 31,1% 3.011 4.126 5.000

Kretanje broja stanovnika

Stanovnici 60 i vie godina Planirani broj stanovnika 2015. - trend Planirani broj stanovnika 2015. varijanta 1 Planirani broj stanovnika 2015. varijanta 2
Izvor :DZS; Popis stanovnitva 2001

Tablica 43: Poljoprivredna ku anstva starosna struktura

lanovi poljoprivrednih ku anstva prema navrenim godinama starosti

35% 30% 25% 20% 15% 10% 5% 0%

do 25 15% 27% 18%

25 - 34 7% 11% 8%

35 - 44 9% 13% 10%

45 - 54 18% 15% 16%

55 - 64 21% 12% 18%

preko 64 30% 21% 31%

Komia SD Vis

Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.

Tablica 44: Stanovnici - Dobno-spolna piramida

Urbani centri Komia i Vis Starosna struktura 2001.
90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4

Ostala naselja Starosna struktura 2001.

90-94 80-84 70-74 60-64 50-54 40-44 30-34 20-24 10-14 0-4

-20,0%

-15,0%

-10,0%

-5,0%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

-20,0%

-15,0%

-10,0%

-5,0%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

mukarci

ene

mukarci

ene

Izvor: DZS; Popis stanovnitva 2001.

Tablica 45: Stanovnici - aktivnost Osobe s osobnim prihodom % 38,9% 48,2% 43,2% Broj 702 460 1.162 % 35,8% 27,4% 31,9% Uzdravano stanovnitvo Broj 496 408 904 % 25,3% 24,3% 24,9%

Grad

Ukupno

Aktivno Broj

Vis Komia Ukupno otok Vis

1.960 1.677 3.637

762 809 1.571

Izvor: DZS; Popis stanovnitva 2001.

Tablica 46: Stanovnici obrazovna struktura Podru je Stanovnitvo 15 g. i vie Bez kole Osnovna kola Srednja kola Via, visoka, magisterij
Izvor: DZS; Popis stanovnitva 2001.

KOMIA 1.438 440 312 561 125

VIS 1.587 324 325 756 182

OTOK VIS 3.025 764 637 1.317 307

Tablica 47: Ku anstva 1991. Podru je Komia Vis Ukupno otok Vis broj ku anstava 845 806 1.651 broj lanova 2,65 2,61 2,63 2001. broj ku anstava 680 749 1.429 broj lanova 2,47 2,62 2,55

Izvor: DZS; Popis stanovnitva 2001.

Tablica 48: Poljoprivredna ku anstva Podru je Poljoprivredna ku anstva lanovi polj. ku anstava lanovi polj. ku anstava 55 i vie godina broj broj broj % KOMIA 180 457 230 50,3% VIS 241 648 316 48,8% OTOK VIS 421 1.105 546 49,4%

Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.

Tablica 49: Struktura stanova prema koritenju 2001. godine Podru je Ukupno stanova Ukupno stanova za stalno stanovanje Stalno nastanjenih Privremeno nenastanjeni i naputeni Stanovi za odmor Gospodarsko koritenje broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj m2 broj KOMIA 1.527 93.820 983 60.553 677 45.118 306 4.214 437 27.931 107 VIS 1.876 120.046 939 62.205 741 50.173 198 6.878 853 53.431 84 OTOK VIS 3.403 213.866 1.922 122.758 1.418 95.291 504 11.092 1.290 81.362 191

Izvor: DZS; Popis stanovnitva 2001.

Tablica 410: Struktura stanova prema koritenju prostorna raspodjela

Struktura stanova prema na inu koritenja

1600 1400

Broj stanova

1200 1000 800 600 400 200 0

VIS 641 129 398 64

KOMIA 593 247 285 55

Ostala naselja 184 128 607 72

UKUPNO 1418 504 1290 191

Stalno nastanjeni Naputeni Povremeno stanovanje Gospodarske djelatnosti

Izvor: DZS; Popis stanovnitva 2001.

Tablica 411: Stalni i povremeni stanovnici Grad Naselje Komia - naselje

Bievo Borovik Duboka Oklju na Palagrua Podhumlje Podpilje Sveti Andrija ena Glava

Stalni stanovnici 2001. 1523

19 15 6 5 0 40 14 1 54

Povremeni stanovnici
Stanovi za odmor 2001. Turisti 2007.

Ukupno 3651 247 39 50 157 0 148 30 5 86 762 4413 5458 92 443 283 113 71 323 88 591 2004 7462 11875

1140
228 24 44 152 0 108 16 4 32

KOMIA

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Komia Vis - naselje

Dra evo Polje Marinje Zemlje Milna Plisko Polje Podselje Podstraje Roga i Rukavac

154 1677 1776

8 35 19 21 23 23 8 47

608 1748 1592

84 408 264 92 48 300 80 544

VIS

Ostala naselja - ukupno Ukupno Grad Vis UKUPNO OTOK VIS

Izvor: DZS; Popis stanovnitva 2001., Turizam 2007.

184 1960 3637

1820 3412 5160

988 988 2090 2090 3078

Tablica 412: Komia struktura prihoda

Komia - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007

Poljoprivreda lov, umarstvo 13% Prera iva ka industrija 19% Trgovina 21%
Izvor: FINA, 2008.

Opskrba el.energija, plin, voda 9% Ostale djelatnosti 16% Hoteli i restorani 22%

Tablica 413: Komia struktura prihoda

Vis - struktura prihoda prema djelatnostima u 2007

Prera iva ka industrija 8% Poslovanje nekretninama iznajmljivanje 5% Ostale djelatnosti 15% Trgovina 38%

Prijevoz, skladitenje i veze 8%

Hoteli i restorani 26%

Izvor: FINA, 2008.

4.3 Prostor, razvojne mogu nosti i ograni enja

Kartogram 4-2: Temeljna namjena povrina

Izvor: PPOG Komia i Vis

Tablica 414: Temeljna namjena iskaz povrina KOMIA ha Gra evinska podru ja naselja Gra evinska podru ja van naselja Poljoprivredne povrine umske povrine Ostale poljop. i umske povrine Ostale povrine UKUPNO
Izvor: PPOG Komia i Vis

PROSTORNII POKAZATELJI

Oznaka GPn GPv P P O

VIS ha ha 121 50 2.180 2.563 285 24 5.223

Otok VIS % 244 74 3.121 5.436 1.205 61 10.141 2,4% 0,7% 30,8% 53,6% 11,9% 0,6% 100,0%

123 24 941 2.873 921 37 4.918

Tablica 415: Gra evinska podru ja iskaz povrina PROSTORNI POKAZATELJI Gra evinska podru ja Izgra eni dio naselja Nezgra eni dio naselja KOMIA Oznaka GP GPn Gpi GPv I Izgra ene strukture van gra evinskog podru ja LN K T D O Ostale povrine UKUPNO
Izvor: PPOG Komia i Vis

VIS ha 121,3 87,9 33,4 49,8 0,0 9,2 4,8 30,5 5,3 24,1 24,1 0,0 195,2

Otok VIS ha 243,9 170,5 73,4 73,8 4,6 9,2 4,8 49,5 5,7 60,6 24,1 36,5 378,2 % 64,5% 45,1% 19,4% 19,5% 1,2% 2,4% 1,3% 13,1% 1,5% 16,0% 6,4% 9,7% 100,0%

ha 122,5 82,6 39,9 24,0 4,6 0,0 19,0 0,4 36,5 0,0 36,5 183,0

A N

Kartogram 4-3: Gra evinska podru ja

Izvor: PPOG Komia i Vis

10

Tablica 416: Turisti ke zone - ukupno Broj kreveta max. 1.500 950 2.450 780 1.070 1.850 4.300

Turisti ka zona Naselje Komia Izvan naselja Grad Komia Naselje Vis Izvan naselja Grad Vis UKUPNO otok VIS

Povrina ha 13,7 19,0 32,7 19,6 30,5 51,3 84,0

Tablica 417: Turisti ke zone - lokacije Turisti ka zona Hotel Bievo Roga i Neptun Kamenica Barjaka Grad Komia - UKUPNO Hotel Issa Uvala Stonca eka Vila Milna Samogor Zaravni e Parja Grad Vis - UKUPNO UKUPNO otok VIS
Izvor: PPOG Komia i Vis

Tip H H TN TN TN H H H H H / TN H H

Lokacija Komia Komia Komia Komia Izvan naselja Vis Vis Vis Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja Izvan naselja

Povrina 1,25 3,15 3,1 6,2 19 32,7 0,93 11,35 7,31 1,2 21 6 3,5 51,29 83,99

Broj kreveta max. 350 300 350 500 950 2450 260 420 100 120 600 200 150 1850 4300

11

Tablica 418: Turisti ke lokacije Grad Komia

Izvor: PPOG Komia i Vis

12

Tablica 419: Turisti ke lokacije Grad Vis

Izvor: PPOG Komia i Vis

13

Tablica 420: Poljoprivredne i umske povrine iskaz povrina PROSTORNI POKAZATELJI KOMIA Oznaka P P1 P2 P3 2 3 P
ha

VIS
ha

Otok VIS
ha

941
0 223 719

2.180
374 532 1.274

3.121
374 755 1.992

Poljoprivredne povrine

2.873
2.445 428

2.563
2.494 69

5.436
4.939 497

umske povrine Ostale poljoprivredne i umske povrine

Izvor: PPOG Komia i Vis

921

285

1.205

Tablica 421: Privatno poljoprivredno zemljite prema koritenosti Grad Komia Vis Ukupno otok Vis Poljoprivredno zemljite - ha Ukupno 179,0 649,2 828,1 Koriteno 113,0 63,1% 581,2 89,5% 694,2 83,8% Neobra eno 66,0 36,9% 67,9 10,5% 133,9 16,2%

Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.

Tablica 422: Koriteno poljoprivredno zemljite Grad Komia Vis Ukupno Koriteno poljoprivredno zemljite - ha Oranice, vrtovi 3,7 5,0 8,7 Povrtnjaci 1,3 1,1 2,4 Livade 10,0 10,0 Panjaci 16,2 400,2 416,4 Vo njaci 37,9 42,5 80,4 Vinogradi 53,9 122,2 176,2

Izvor: DZS; Popis poljoprivrede 2003.

KORITENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE PO KATEGORIJAMA

Koriteno poljoprivredno zemljite u hektarima
500 400 300 200 100 0 Oranice, 3,7 5,0 Povrtnjaci 1,3 1,1 10,0 Livade Panjaci 16,2 400,2 Vo njaci 37,9 42,5 Vinogradi 53,9 122,2

Komia Vis

14

Kartogram 4-4: Vodoopskrba i odvodnja

Izvor: PPOG Komia i Vis

Kartogram 4-5: Zatita prirode

Izvor: ZPP; Zatita prirode batine; Ekoloka mrea

15

Tablica 423: Zatita prirode

U smislu odredbi Zakona o zatiti prirode zati eni su dijelovi prirode: Zna ajni krajolik: Otok Ravnik Otok Jabuka Otok Brusnik Planom se predlau za zatitu kao zna ajni krajolik: otok Bievo oto ni arhipelag Budikovac Greben Spomenici prirode: Medvidina pilja (geomorfoloki) Modra pilja (geomorfoloki) Otok Brusnik (geoloki) Otok Jabuka (geoloki) Zelena pilja na otoku Ravnik (geomorfoloki) Uvala Stiniva (geomorfoloki) Prostornim planom se predlau za zatitu ihtioloki rezervati: akvatorij otoka Bievo, Plagrua i Svetac
Izvor: ZPP; PPUG Komia i Vis

Tablica 424: Ekoloka mrea

Podru ja Bievo kopno HR2001097

Brusni ka guterica; ista, vazdazelena uma i makija crnike s mirtom, uma alepskog bora sa sominom, buik rumarina s mnogocvjetnom resikom.

Otok Vis JI strana o. Visa

Naselja posidonije

HR2000942 HR3000096 HR3000097

Buik rumarina s mnogocvjetnom resikom, sastojine drvenaste mlje ike.

Otok Vis - podmorje

Pjeskovita morska obala, muljevite i pje ane pli ine, pje ana dna, ljunkovita morska obala, morske pilje, grebeni, naselja posidonije.

Bievo more

HR3000098

Pjeskovita morska obala, muljevite i pje ane pli ine, pje ana dna, ljunkovita morska obala, morske pilje, grebeni, naselja posidonije.

16

To ke Jama na Gatulijama Kraljicina pilja pilja kod grada Visa (1) pilja kod grada Visa (2) pilja od Vore Ravnik - pilja
Krake pilje i jame.

HR2000059 HR2000063 HR2000139 HR2000140 HR2000164 HR2000339 HR3000184 HR3000205 HR3000362 HR3000363 HR3000364 HR3000365 HR3000366 HR3000367

Endemi ne svojte, krake pilje i jame.

Dugikrili prnjak, endemi ne svojte, krake pilje i jame.

Endemi ne svojte, krake pilje i jame.

Endemi ne svojte, krake pilje i jame.

Endemi ne svojte, krake pilje i jame.

Modra pilja
Morske pilje

Medvidina pe ina
Morske pilje

Jama Supurina
Morske pilje

Jama (o. Budikovac)

Morske pilje

pilja na Krinom ratu

Morske pilje

pilja na Bilom ratu

Morske pilje

Morska pilja u uvali Duboka

Morske pilje

Ravnik pilja
Morske pilje

Prolaz na rtu Nova pota - duboki HR3000368

Morske pilje

Prolaz na rtu Nova pota - plitki

Morske pilje

HR3000369 HR3000370 HR3000392 17

Mala pilja
Morske pilje

Ponara ol medvida

Morske pilje

Fumor
Morske pilje

HR3000393 HR3000394 HR3000395 HR3000396

Medvidine Stupi e
Morske pilje

Zakamica
Morske pilje

Nova medvidina
Morske pilje

18

Kartogram 4-6: Kulturna batina

Izvor:

Izvor:

19

Tablica 425: Popis kulturnih dobara

Grad Komia Urbane cjeline Naselje Komia Ruralne cjeline Duboka Podhumlje Podpilje Kostirna Borovik ena Glava Poje na Bievu Arheoloke i hidroarheoloke cjeline i nalazita Oto je Palagrue Otok Bievo Otok Svetac Sakralna kulturna dobra Crkva sv. Duh, Hum Crkva sv. Nikole "Muster", Komia Crkva sv. Mihovil, iznad Komie Crkva sv. Roka, Komia Crkva Gospa Gusarica, Komia Crkva sv. Silvestra, Bievo Crkva sv. Blaa, iznad komike uvale Crkva Gospe od planice, Kostirna Javna kulturna dobra Kula Mladineo, Borovik Zonkotova kula, izme u Podhumlja i Podpilja Sklop Mardei , izme u Podhumlja i Podpilja Kula "komuna", Komia Ku a Mladineo, Komia Ku a Molinari; Komia Ku a Foreti , Komia Ku a Marinkovi , Komia Ku e u moru, Komia Ku a Zonko, Komia Ku a Giaconi, Komia Lu ki ured, Komia Zadruni dom, Komia Spomen dom (arh. Plani ), Komia Dom JNA (arh. Viti ), Komia

20

Grad Vis Urbane cjeline Naselje Vis Ruralne cjeline Tihobra e Milna Burgujac Podstarje Uvala Rukavac Donji Rukavac Gornji Rukavac Plisko Poje Marinje Zemje Stiniva Donja ueca Gornja ueca Kunjanove-Serenjok Poselje Pojedina ne gra evine i sklopovi Vis Tvr ava Juraj III. Utvrda Host Tvr ava Welington Svjetionik Ston ica Kula Benedikt-Torjun Sv. Magdalena Poselje Crkva Gospe i Sv. Margarite Sv. Kuzma i Damjan Dra evo polje Sv. Vid Gra evinski sklop - uline Gra evinski sklop - Pipitovo Gra evinski sklop - Kostri i eva kula Arheoloke i hidroarheoloke cjeline i nalazita Arheoloka zona anti ke Isse O. Host hidroarheoloko nalazite Hrid Krava hidroarheoloko nalazite Uvala Svitnja hidroarheoloko nalazite

21

4.4 Utjecaj turisti kih aktivnosti na okoli

Kartogram 4-7: Zatita okolia jugoisto na obala Visa

22

8 SWOT analiza
Tablica 81: A. Snage i slabosti - Segment Prirodnog, socijalnog, i ekonomskog profila podru ja
PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA
SNAGE:
Bogatstvo prirodne i kulturne batine podru ja

10

Ne-komercijalizacija otoka/izbjegnut masovni turizam

8 6 4

Podru je sa niskim stupnjom zaga enja

Interes lokalnih zajednica za intenzivniji razvoj turizma i svijest o pozitivnom djelovanju turizma na privredne indikatore

2 0
Kultura i tradicionalni na in ivota

Usmjerenje lokalnih samouprava ka intenzivnom turisti kom razvoju Visa O uvanost prirodne strukture otoka

Otvorenost i gostoljubivost ljudi i oputeni na in ivota

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

PRIRODNI, SOCIJALNI I EKONOMSKI PROFIL PODRU JA

SLABOSTI:
Nizak nivo kupovne mo i doma eg stanovnitva za ulaganja u turisti ke aktivnosti

10

8
Nedostatak razvojnih okvira i poticaja za SME's

6 4 2 0

Nedostatak poduzetni ke inicijative doma eg stanovnitva

Nizak udio poljoprivredno angairanog stanovnitva

Nedostatak poslovnog iskustva doma eg stanovnitva

Nedostatak profesionalnih ljudskih kadrova u turizmu

Nedostatak ljudskih resursa za rad na otoku

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

23

Tablica 82: B. Snage i slabosti - Segment Performansi destinacije

PERFORMANSE DESTINACIJE
SNAGE:
Trend otvorenosti otoka prema turisti kom tritu u posljednjih nekoliko godina

10

8 6
Investicijski i razvojni projekti u toku

4 2 0

Trend prepoznavanja otoka kao baze jedrili ara u Hrvatskoj

Po eci razvoja agroturizma u unutranjosti otoka

Zainteresirani lokalni pojedinci za razvoj turisti kih proizvoda i autenti ne ponude otoka

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

PERFORMANSE DESTINACIJE
SLABOSTI:
Vrijeme putovanja do destinacije

10

8
Nedostatak turisti ke signalizacije

6 4 2 0

Nedostatak svijesti o destinaciji na regionalnom i internacionalnom tritu

Nedostatak kvalitetnih smjetajnih kapaciteta

Ograni eni broj proizvoda i aktivnosti u ponudi

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

Nedostatak cjelovitog turisti kog lanca vrijednosti

24

Tablica 83: C. Snage i slabosti - Segment Destinacijskog marketinga

DESTINACIJSKI MARKETING
SNAGE:
Potencijal razvoja iroke lepeze cjelogodinjih aktivnosti na otoku

10

8 6 4 2
Potencijal snanog destinacijskog menadmenta i marketinga udruenim snagama dviju op ina

Potencijal razvoja raznovrsnih iskustava za razli ita internacionalna 'niche' trita

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

Vis je dio rastu eg trita odrivog turizma

DESTINACIJSKI MARKETING
SLABOSTI:
Nedostatak svijesti gostiju o atributima destinacije i raznolikosti potencijalnih iskustava

10

Nepostojanje centralnog informativnog turisti kog centra na podru ju otoka

8 6 4 2 0

Nizak profil u doma im, regionalnim i internacionalnim kanalima distribucije

Promotivni materijali ra eni uglavnom za doma e trite

Nedovoljno razumijevanje internacionalnih trita, distribucije i komunikacije

Nedostatak doga aja internacionalnog karaktera

Nedostatak brendinga Visa i naglaavanja raznolikosti podru ja

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

25

Tablica 84: D. Snage i slabosti - Segment Turisti kih usluga destinacije

TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE
SNAGE:
Raznolikost mjesta izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti, te iskustva vezana uz bogato tradicionalno nasljedstvo

10

8 6 4 2
Otvorenost novim idejama i konceptima

Planovi i projekti u pripremi vezani na smjetajne kapacitete na otoku

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

Standard i kvaliteta hrane i pi a

TURISTI KE USLUGE DESTINACIJE

SLABOSTI:
Mala baza hotelskih kapaciteta

10

Trgova ka ponuda namijenjena turistima

8 6 4 2

Broj turisti kih proizvoda odmah spremnih za internacionalnu komercijalizaciju

Atrakcije i doga aji uglavnom poznati lokalnom / doma em stanovnitvu

Usluga na razini internacionalnih standarda

Ograni ena distribucija informacija posjetiteljima prije njihovog dolaska na Vis

Standard i kvaliteta smjetajnih kapaciteta

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

Postoje e turisti ke atrakcije i infrastrukturni kapaciteti

26

Tablica 85: E. Snage i slabosti - Segment Lokalne zajednice i javnih usluga

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE
SNAGE:
Prepoznavanje ekonomskih dobrobiti (potencijala) turizma

10

8 6 4 2
Proces izrade razvojnih projekata i prilagodbe Prostornom planu u toku Razvijena svijest o potrebitosti razvojnih projekata u turizmu

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

Uvaavanje zna aja zajedni kog djelovanja dviju op ina u razvoju turizma

LOKALNA ZAJEDNICA I JAVNE USLUGE

SLABOSTI:
Nedostatak svjesti lokalnog stanovnitva o vrijednostima ivota u podru ju sa izuzetnim potencijalom za razvoj internacionalnog turizma

10

8
Relativno slaba infrastruktura - putevi, el. energija, voda, kanalizacija, itd.

6 4 2 0

Percepcije i odnos lokalnih kompanija i interesnih subjekata prema sudjelovanju u kreiranju ireg turisti kog lanca vrijednosti

Faktori koji u potpunosti podupiru proces razvoja turizma (javne usluge, profesionalni kadrovi, i upravljanje hotelskim i turisti kim uslugama)

Turisti ki informativni centri za posjetitelje

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

Nedostatak destinacijskog menadment sistema

27

Tablica 86: F. Snage i slabosti - Segment Interesnih subjekata i partnerstva

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA
SNAGE:
Postojanje lokalnih Turisti kih organizacija u op inama

10

8 6 4 2
Interes lokalnih poduzetnika za sudjelovanje u turisti kom razvoju Visa

Po etak uvo enja regulacije prostornog razvoja podru ja Visa

Izraena elja lokalnog stanovnitva za razvoj Visa

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

INTERESNI SUBJEKTI I PARTNERSTVA

SLABOSTI:
Stru nost lokalnih kadrova u turizmu

10

8
Destinacijski menadment

6 4 2 0

Uklju enost privatnih interesnih subjekata u jedinstveni marketing Visa

Suradnja javnog i privatnog sektora u turizmu Visa

Jasne uloge u upravljanju turizmom otoka

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

Zajedni ka vizija i razumjevanje pravila igre u sektoru turizma otoka

28

Tablica 87: G. Snage i slabosti - Segment Turisti kog razvoja

TURISTI KI RAZVOJ
SNAGE:
Fokus na turizmu kao ekonomskom pokreta u otoka

10

8 6 4 2
Interesi lokalnih poduzetnika za ulaganje u turisti ki razvoj

Raznolikost prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti Visa koje je mogu e turisti ki valorizirati

Raspoloive zone za novi turisti ki razvoj

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

TURISTI KI RAZVOJ
SLABOSTI:
Ograni eni interni resursi i ekspertiza za razvoj velikih turisti kih projekata

10

9,5
Nedostatak zajedni ke vizije turisti kog razvoja

9 8,5

Nedostatak privatnih operatera za daljnji razvoj i komercijalizaciju turisti kog proizvoda specijalni interesi

Nedostatak lokalnog investicijskog kapaciteta

Infrastruktura i nedostatak internacionalnog aerodroma

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

Nedostatak internacionalnih hotelskih brendova i razvojne ekspertize

29

Tablica 88: A. Mogu nosti i prijetnje - Segment Trendova industrije

TRENDOVI INDUSTRIJE
MOGU NOSTI
Sve vie estih, a kra ih odmora

10

Stil ivota - "Status" manje vaan nego prije. 'Niska cijena' ne zna i 'niska kvaliteta'

8 6 4 2 0

Uticaj Interneta i E-trgovine na distribuciju

Starost evropskog drutva - starije osobe imaju tendenciju putovanja izvan glavne sezone

Kontinuirana segmentacija trita putovanja

Pove ana potranja za proizvodima specijalnih interesa i novim destinacijama, osobito na podru ju Srednje i Jugoisto ne Evrope Fokus na 'baby boomere' (42 - 60 god.) koji ive due, aktivno provode odmor i trae nova iskustva vezana uz prirodu, kulturu i doga aje

Trend zdravih i sa vitalno u povezanih aktivnih odmora

Trend ekoloki senzitivnih i na prirodi baziranih odmora

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

TRENDOVI INDUSTRIJE
PRIJETNJE
Ve a konkurencija zbog boljeg pristupa novim kanalima distribucije

10

Polarizacija trita (niske cijene - visoka kvaliteta) pod prijetnjom ne postizanja zadovoljavaju ih performansi

8 6 4 2

O ekivanja visoke kvalitete vezane na turisti ka iskustva i usluge

Pove an kriti ki stav prema kvaliteti i odnosu cijene u odnosu na kvalitetu (vrijednost za novac)

Daljnja segmentacija trita putovanja

Skra ivanje duih odmora u korist vie kra ih odmora

Potreba za diferencijacijom

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

Potreba za jasnim pozicioniranjem i snanim Jedinstvenim Prodajnim Prijedlozima (USP)

30

Tablica 89: B. Mogu nosti i prijetnje - Segment Konkurenata

KONKURENTI
MOGU NOSTI:
Suradnja s ostalim regijama u Hrvatskoj u svrhu privla enja posjeta

10

8 6 4 2
U enje na pozitivnim iskustvima drugih sli nih destinacija Diferencijacija u odnosu na globalnu konkurenciju na bazi vlastite startne pozicije razvoja turizma

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

Mogu nost razvoja inovativnih proizvoda i integrirane turisti ke destinacije

KONKURENTI
PRIJETNJE:
Konkurencija s otocima u Hrvatskoj

10

8 6 4 2
Elektroni ki pristup kanalima distribucije - globalna konkurencija Mogu nost konkurenata za razvoj odrivih proizvoda i destinacija

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

Diverzifikacija proizvoda

31

Tablica 810: C. Mogu nosti i prijetnje - Segment Pravno-politi kog okruenja

PRAVNO/POLITI KO OKRUENJE
MOGU NOSTI:
Interesi Hrvatske prema jedinstvenom razvoju Visa kao jo neizgra ene destinacije

10

8 6
Nestabilnosti na globalnom nivou, rat i terorizam stvaraju mogu nosti za lokalni i regionalni razvoj turizma

4 2 0

Ja anje i modernizacija institucionalnog sistema dravne i lokalne uprave

Napredni proces pristupanja evropskim integracijama

Interesi na nacionalnom i lokalnom nivou za vrstu podrku turisti kom razvoju Visa

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

PRAVNO/POLITI KO OKRUENJE
PRIJETNJE:
Nivo centralizacije - decentralizacije

10

9,5 9
Nedovoljno promjenjeni i prilago eni zakonodavni i upravlja ki modeli

8,5

Nedostatak razumijevanja i podrke razvoju od strane dravnih institucija

Neispunjenje uvjeta za integracije u EU

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

32

Tablica 811: D. Mogu nosti i prijetnje - Segment Socio-kulturnog okruenja

SOCIO-KULTURNO OKRUENJE
MOGU NOSTI:
Starija populacija sa ve im prihodima i vie slobodnog vremena

10

8 6
Pove ana atraktivnost kroz percepciju Hrvatske / Visa kao nove destinacije (znatielja)

4 2 0

Obitelji sa manje lanova i ve i broj parova

Pove ani pritisak na radnom mjestu i ve a potreba za odrivom ravnoteom slobodnog vremena i posla

Interregionalna kretanja populacije

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

SOCIO-KULTURNO OKRUENJE
PRIJETNJE:
Visoki nivo konkurencije zbog mogu nosti ve eg izbora za potroa e (prijetnja od substituta)

10

8 6 4 2 0
Opasnost nebalansiranog razvoja destinacije s posljedicom ugroavanja klju nih identitetskih zna ajki otoka

Percepcija Hrvatske kao nestabilne zemlje zbog pove anog kriminala u posljednje vrijeme

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

33

Tablica 812: E. Mogu nosti i prijetnje - Segment Ekonomskog okruenja

EKONOMSKO OKRUENJE
MOGU NOSTI:
Podrka Vlade Hrvatske regijama / podru jima u Hrvatskoj u razvoju turizma

10

8 6 4 2 0

Poticajne mjere malom i srednjem poduzetnitvu

Postoje a sredstva namijenjena javnim investicijama u infrastrukturu

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

EKONOMSKO OKRUENJE
PRIJETNJE:
Nezaposlenost i stru nost za obavljanje turisti ke djelatnosti

10 8 6 4 2 0

Nekontrolirani razvoj nekretnina

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

34

Tablica 813: F. Mogu nosti i prijetnje - Segment Okolia

OKOLI
MOGU NOSTI:
Pove ana vrijednost turizma i snaga poluge zati enih prirodnih i kulturnih podru ja

10

8 6 4 2 0

Op i zaokret prema specifi nim iskustvima vezanim uz prirodu

Sveukupna pove ana svijest o zatiti prirodnih i kulturnih vrijednosti

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

OKOLI
PRIJETNJE:
Postepena degradacija kvalitete prirodnog okruenja Visa

10

8 6 4 2 0

Opasnost od ekstenzivnog i neplaniranog koritenja prirodnih resursa

Opasnost od devastacije prostora (neplanskom i neodrivom gradnjom i razvojem)

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

35

Tablica 814: G. Mogu nosti i prijetnje - Segment Tehnologije

TEHNOLOGIJA
MOGU NOSTI:
Brze inovacije u komunikacijskim / distribucijskim tehnologijama

10

8 6
Internet kao platforma za e-marketing, uklju uju i upravljanje odnosima sa klijentima (C.R.M. - Customer Relationship Management)

4 2 0

Brze inovacije vezano uz tehnologije transporta

Sve ve a dostupnost niskobudetnog transporta

Mogu nost prilago avanja razli itih globalnih tehnolokih rjeenja

Napomena: 1=najloije, 10=najbolje

TEHNOLOGIJA
PRIJETNJE:
Zaostajanje u komunikacijskim i distribucijskim tehnologijama

10

8 6 4 2 0

Mogu nost kupovine/rezervacije preko Interneta stimulirat e 'kasne' rezervacije (last-minute)

Zaostajanje u razvoju kvalitetnih i inovativnih smjetajnih kapaciteta i upravlja kih tehnologija

Napomena: 1=najbolje, 10=najloije

36

10 Analiza oglednih primjera u praksi

Tablica 101: Sardinija

SARDINIJA

lokacija povrina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost

OP I PODACI O OTOKU Drugi otok po veli ini u Sredozemnom moru. Nalazi se u sreditu Sredozemlja, okruen mnotvom malih otoka te udaljen oko 180 km od obale. 24.090 km2 1,7 milijuna Podijeljen na 4 regije, gl. grad Cagliari, Sassari, Oristano, Alghero; mediteranska, ljetna sezona traje od 4. do 11. mjeseca 4 aerodroma, trajekti i privatne brze brodske linije 7 trajektnih pristanita

PRIVREDA 30, 6 milijuna Razvijena poljoprivreda (1,5 milijardi -2006) - proizvodnja vina, prozvodnja krumpira, povr a, vo a, ali i mesa, jaja, mlijeka i meda. Uz uzgoj raznih bilja, posebno se isti e uzgoj cvije a, itarica i suhih plodova. umarstvo donosi prihod od 17,7 milijuna, a ribarstvo 162,3 milijuna. djelatnosti Zajedno (poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo) donose 1,7 milijardi (2006). Kao glavna grana industrije isti e se proizvodnja elektri ne struje ( 4 milijarde KWh - 2005), to ini 5% ukupne proizvodnje elektri ne energije Italije. Izvor: www.sardegna.com; www.investinitaly.com; www.planisfero.com, www.vikipedia.org GDP

37

SARDINIJA

kapacitet broj hotela ruralni smjetaj

SMJETAJNI KAPACITET 1.884 smjetajnh jedinica 777 hotela 16 agroturizama (seoska doma instva).

TURISTI KA PONUDA Glamurozne plae, posebno izraen sadraj unutranjosti otoka orijentiran na tradiciju - lokalni festivali i vjerski doga aji , folklor, promocija ru ne izrade predmeta, oslikani zidovi (murial), bogata gastronomska ponuda, razvijeno ribarstvo; Agroturizam odn. ruralni turizam od velike vanosti eko farme, organski uzgoj hrane i pi a, uska poveznica s vinom - u enje o izradi vina, lokalni specijaliteti, ture po otoku sa upoznavanjem tradicije; Nauti ki turizam VIP jedrenje, organizirano jedrenje; Sportovi: bicikliranje, hiking, trekking; Costa Smeralda elitni turizam, Porto Cervo eltina marina, golf teren; Kultura muzeji, arheoloka nalazita, prirodni i vjerski spomenici; Organizirani izleti u morske spilje, po obali, nacionalnom parku prirode Ponuda omogu ava dolazak kroz cijelu godinu; diferenciranost gradova i mjesta kroz razli itost karakteristike ponude; najposje ejniji je sjeverozapadni dio otoka (Costa Smeralda) Costa Smeralda jedna od najpoznatijih svjetskih turisti ih destinacija; Green Sardinia nagrada posebnosti za ekoloki odnos prema prirodi, naglasak na ruralno i tradicionalno a) Visokih primanja, srednjih i starijih godina; parovi bez djece; b) obitelji s djecom, individualci, mladi parovi u poslovnom usponu; c) prirodno osvijeteni profil gostiju a) ele luksuz, maksimalan komfor, ekskluzivnu uslugu, dostupnost najboljeg, shopping visoke mode; b) trae aktivan odmor, kvalitetnu uslugu, ali skoncentriranu na odrivi razvoj; c) cijene potrebe gostiju prirodne resurse, uivaju u tradicionalnim vrijednostima i upoznavanju nove kulture Najekskluzivniji otok Mediterana (za elitni turizam); Otok tiine (za agroturizam) pozicioniranje Usmjerenost na dva, diferencirana, podru ja: ekskluzivitet i priroda klju ni faktori uspjeha TURISTI KA POTRANJA (2006) dolasci 1,9 milijuna no enja 10,3 milijuna 1,5 milijuna dolasci u hotelima no enja u hotelima 7,6 milijuna boravak u hotelima 53% turista boravi u hotelima 5* i 4*, 43% boravi u hotelima 3*, a 3% u hotelima 2* i 1* prevladavaju doma i turisti odn. 68% Talijana, dok su od stranih turista najzastupljeniji Njemci, Britanci i Francuzi porijeklo turista agroturizam 1.691 dolazaka sa 7.026 no enja (dok je 2005. bilo samo 75 dolazaka sa 359 no enja) dani ostanka (u prosjeku) 5 dana (u hotelima), 7 dana (u ostalim kapacitetima - kampovi, apartmani, naselja, agroturizam) Najve i broj turista dolazi od 6. do 9. mjeseca - 63%, podjednako raspore eno u sva etiri mjeseca. Pred-sezona (3., 4. i 5.mj) zauzima 22%, dok podsezona (10. i 11.mj.) samo 9%. Ukupno 1., 2. i 12. mj. ugo uju 7% turista sezonalnost Izvor: www.sardegna.com, www.sardegnaturismo.it, www.investinitaly.com, www.planisfero.com ponuda

38

Agriturismo Santa Maria

Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar

Smjeten u gradi u Santa Maria u Oristanu na posjedu od oko 20 ha. Nalazi se u zati enom krajoliku Monte Grighine i Monte Arci, oazi zati enoj od WWF. Udaljenost od mora iznosi oko 2 km. Na posjedu se uzgajaju itarice, masline, vino, agrumi i uzgajaju se ovce. Smjetajna ponuda se sastoji od 2 dvokrevetne sobe. Organiziraju se edukativne radionice u poljoprivrednoj proizvodnji i spremanju lokalnih specijaliteta. Od aktivnosti se nudi brdski biciklizam, pjea enje, jahanje i plivanje (sezonski). od 20 do 45 EUR - po osobi i no enju, ovisi o sezoni i paketu puni /polu pansion Primjer jednostavne ku e za odmor u zati enom ruralnom prostoru. Orijentirana vie na gastronomiju i te ajeve kuhanja i edukativne radionice u poljoprivredi nego na uslugu smjetaja. Dobar primjer po etka pretvorbe gastronomski orijentiranih gospodarstava prema usluzi smjetaja.

Izvor: web stranice: www.turismoverde.it, 2008

39

Agriturismo Villa degli Ulivi

Opis objekta Ponuda Aktivnosti Cijene Komentar

Imanje se nalazi u Oristanu (gradu) smjeteno je u unutranjosti okrueno zelenilom, ali svejedno u blizini najlijepih plaa. Imanje se prostire preko vie od 25 hekara. Bave se uzgojem vina, maslina i vo a pogotovo agruma. U ponudi se nalazi 6 dvokrevetnih soba, postoji mogu nost iznajmljivanja cijelog objekta (ovisi o popunjenosti). Na imanju nude igralite za djecu, ture pjea enja po otoku, jahanje (4 km od imanja), golf (3 km od imanja), izleti i najam brodice za sportski ribolov, daskarenje, daskarenje sa vjetrom, kite. (sezonski) Organiziraju se izleti na Tharros, Cornus i Surachi, zna ajne arheoloke iskopine rimskih i gr kih gradova. od 30 do 40 EUR - po osobi i no enju Ruralna ku a za odmor smjetena u unutranjosti ali i blizu mora. Primjer razvijenijeg doma insta prema usluzi smjetaja i aktivnostima koje se nude gostima. Primjer kako urediti ruralnu ku u za odmor na neto viem nivou usluge.

Izvor: www.agriturismovilladegliulivi.it/index.html

40

Tablica 102: Elba

ELBA

OP I PODACI O OTOKU nalazi se u Tirenskom moru,te pripada Toskanskom arhipelagu otoka, udaljenost od obale 10 km lokacija povrina 224 km2 duina obale 147 km broj stanovnika 29.641 (census 2003) glavna turisti ka Portoferraio (glavni i najve i grad, 12.000 st.) Capoliveri, Marciana, Campo nell'Elba, Porto Azzuro, mjesta Rio nell'Elba i Rio Marina. klima mediteranska prometna povezanost trajektom iz Piombina, vonja oko 1 sat, hidrogliserom oko 35 minuta

Poljoprivreda Glavni generator ekonomske proizvodnje na otoku Elbi su turizam i poljoprivreda. Nakon zatvaranja tvornica elika i eljeza, po zavretku drugog Svjetskog rata, Elba doivljava infrastrukturni i gra evinski procvat. Na otoku se razvijaju djelatnosti koje se moderniziraju i sofistciraju sve do danas. Proizvo a i vina su okupljeni u konzorcij koji proizvodi 70% vina na otoku, razvijaju i ure uju vinske ceste i poti u razvoj gastronomije u unutranjosti u vidu objekata ruralnog tipa. Najzastupljenije djelatnosti su ribarstvo, vinarstvo, maslinarstvo. Izvor: www.infoelba.com, www.istat.com

41

ELBA

kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smjetaja

SMJETAJNI KAPACITET ukupno 37.092 kreveta, u kampovima 14.036 kreveta, a u ruralnom smjetaju 5.923 kreveta ukupno 210 hotela, 179 objekata ruralnog smjetaja i 28 kampova Rezidencije, agroturizmi, ruralne ku e za odmor. TURISTI KA PONUDA Elba je od davnina poznata po svojoj stratekoj pozciji i rudnicima raznih minerala i eljeza, radi ega se vodilo mnogo osvaja kih ratova oko otoka, koji su ostavili mnoge zanimljive arheoloke ostatke i vojne utvrde na otoku. Otok Elba pripada Toskanskom arhipelagu uz jo par manjih otoka. Ponuda otoka Elbe se nadovezuje na ponudu Toskane jakom kulturno povijesnom i gastronomskom poveznicom. Ponuda otoka krasi spoj iste prirode i aktivnosti na otvorenom, smjetaj se sastoji od hotela, turisti kih naselja, apartmana, stanova za odmor, ali velikim djelom i ruralnim smjetajem na farmama i raznim kampovima u prirodi. Otok bogat povije u i arheolokim ostatcima od rimljana i etru ana do ranije povijesti i Napoelona po kojem je poznat. Radi svoje strateke pozicije i bogatstva mineralima i eljezom esto osvajan, te zato postoje mnoge vojne utvrde. Razvijena poljoprivreda i o uvana priroda temelj su razvoja ruralnog turizma na otoku koji uz prekrasno more i plae te turizam 'sunca i mora' ini glavnu turisti ku ponudu otoka.

ponuda

karakteristike

posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka

Termalno blato i vru a morska voda u S. Giovanni-u iskoriteni za gradnju modernog welness objekta ine ovo mjesto jedinom pravom Talasso terapijom na zapadnom Mediteranu. Obitelji, individualci u potrazi za sportom i avanturama, individualci svjesni vrijednosti iste prirode i oputanja, zainteresrirani za povijesno naslje e. Vezano na poznat brend Toskane - Tuscany Island Bogato povijesno naslje e, prirodni resursi te povezivanje turisti ke ponude sa ponudom poznate i turisti ki razvijene Toskane koja se nalazi u neposrednoj blizini. TURISTI KA POTRANJA (2007) 466.624 2.980.209 6 dana

porijeklo turista najvie je doma ih turista (75%), Njemaca (10%) i vicaraca (5%) Izvor: www.infoelba.com, www.istat.com, www.provincia.livorno.it/economia/turismo/sub.asp

42

Sapereta

opis objekta ponuda aktivnosti cijene

Agroturisti ko imanje Sapereta je smjeteno u Porto di Azzuro, kilometar je udaljeno od plae i posluje tijekom cijele godine. Na imanju se nalazi 17 apartmana (jednosobni, dvosobni i trosobni), bazen, vinograd, restoran/kantina, vinski podrum, muzej, maslinik. Odmor, degustacije vina i maslinova ulja, bazen, tenis, hodanje, upoznavanje s kulturom i tradicijom Elbe, kao i mogu nost poljoprivredne aktivnosti. Jednosobni (od 62 do 158 ), Dvosobni (67 do 187 ), Trosobni (76 do 217 ). Cijene su izraene po sobi i no enju. Najnie cijene su od prosinca do svibnja, a najvie u kolovozu. Agroturisti ko imanje Sapereta je odli an spoj tradicije i kulture, koji kroz usluge koje prua ini ogledan primjer kako kvalitetno razviti proizvod kombiniraju i modernu intervenciju u smislu ure enja i kvalitete i autohtonost gastronomske, enoloke i agrikulturne ponude. Primjer ve vrlo razvijenog spoja poljoprivredne proizvodnje i uslune djelatnosti, ogledni primjer razvoja gospodarstava na Visu u kasnijoj fazi.

komentar

Izvor: http://www.sapereonline.it/

43

Bioelba

opis objekta

Agroturizam BioElba je agroturisti ki kompleks koji se sastoji od apartmana, ku a za odmor i mjesta za kampiranje. Imanje ima u ponudi etiri ku e za odmor s apartmanima, 8 mjesta za kampiranje na podru ju od 33.000 m2, biciklisti ku stazu dugu 13 km, pjea ke staze, unutarnje i vanjske tueve. Imanje se opskrbljuje energijom iz solarnih elija. Tu su i dvije plae; jedna namijenjena djeci i mladima, dok je druga namijenjena ljudima eljnim relaksacije i mira. Imanje ima vlastitu poljoprivrednu proizvodnju. Vodeni sportovi, biciklizam, pjea enje, poljoprivreda. Apartman (38 do 113 ), Ku a (72 do 236 ). Cijene su izraene po sobi i no enju. Najnie cijene su od prosinca do svibnja, a najvie u kolovozu. Imanje BioElba je izvrstan primjer kombinacije odmora na moru i u unutranjosti. Plae, vegetacija, briga za okoli, ponuda smjetaja, prehrane i aktivnosti ine ovo imanje posebnim i predstavljaju primjer kako uspjeno repzicionirati nau kamping ponudu. Druga iji i nov koncept spoja agroturizma sa kamp smjetajem, ovakav primjer bi na Visu obogatio ruralnu ponudu, a investicija nije prevelika.

ponuda

aktivnosti cijene

komentar

Izvor: www.bioelba.it

44

Tablica 103: Faial (Azorsko oto je)

FAIAL (Azorsko oto je)

op enito o oto ju Azores

lokacija povrina broj stanovnika glavna turisti ka mjesta klima prometna povezanost

OP I PODACI O OTOKU Arhipelag se sastoji od 9 otoka u Atlantskom oceanu izme u Europe i Amerike, udaljenih oko 1.500 km od Lisabona. Oto je je autonomna regija Portugala, te ima svoj politi ki i administrativni statut. Najve i otok je S. Miguel povrinom od 747 km2, a najmanji Corvo sa 17 km2. Arhipelag je vulkanskog podrijetla, a radi plodne vulkanske zemlje i umjerene morske klime poznato je po bogatstvu prirode, te zelenilu. Populacija arhipelaga iznosi 240.000 stanovnika prema popisu iz 2001. godine. Od davnina ovi otoci su od strateke vanosti u plovidbi izme u dva kontinenta, te su stoga esto osvajani, o emu svjedo e mnogi arheoloki ostatci. nalazi se u centralnoj grupi otoka. 173 km2 14.785 (2003.) Horta (najve i grad), Feteria, Praia do Almoxarife, Flamengos. umjerena maritimna, sa malim promjenama u temperaturi izme u godinjih doba. Svaki otok ima svoju specifi nu mikroklimu. Avionom od Lisabona do Faiala (let manje od 2 sata), me u otocima se moe putovati avionom (aerodromi na Sao Miguelu, Terceiri, Picu, St. Maria) ili brodom.

GDP prihod od turizma

poljoprivreda

PRIVREDA (2007) 2.8 milijardi EUR (cijeli arhipelag) 38.4 milijuna prihod od smjetaja (cijeli arhipelag) Najvie se proizvodi itarica i to kukuruza. Vrlo je jaka proizvodnja vina koja zauzima drugo mjesto. Od ostalih kultura sadi se e erna trska i krumpir, te razno vo e kao banane, agrumi i ananas. Razvijeno je i sto arstvo, pogotovo uzgoj svinja, krava i ovaca. U lokalnim mljekarama se proizvode razni mlje ni proizvodi te rade lokalni sirevi. Uz poljoprivredu vrlo je razvijeno ribarstvo. Najvie se lovi plava riba, tuna i sli ne, koje je na podru ju arhipelaga u 2006. g ulovljeno preko 6.000 tona.

Izvor: www.visitazores.travel/index.php, estatistica.azores.gov.pt

45

FAIAL

kapacitet broj objekata tipologija ruralnog smjetaja

SMJETAJNI KAPACITET (31.07.2007.) Ukupni kapacitet otoka koji se biljei je 780 kreveta, a odnosi se na hotelski i ruralni smjetaj i ostale objekte. Od prikazanog broja u ponudi ruralnog smjetaja nudi se oko 135 kreveta, te dodatnih 629 kreveta u hotelskom smjetaju, te ostatak u ostalim objektima. 14 objekata ruralnog smjetaja i 3 hotela. Dijeli se na agroturizme, ruralne ku e, seoski turizam i farme u unutranjosti otoka. TURISTI KA PONUDA Strateki vrlo dobro smjeten u centru arhipelaga, te radi toga nudi velebne poglede na sve otoke koji ga okruuju. Na dijelovima otoka, pogotovo vulkanskim brdima, postoje vidikovci koje turisti obilaze te uivaju u pogledima u unutranost i zelenilo otoka ili ostale otoke i plavetnilo mora. U unutranjosti otoka nude se mnoga gastro i etno iskustva u loklanim ruralnim objektima. Radi centralne pozicije otoka u arhipelagu, te zati enosti marine Horta, razvijena je nautika. Marina u gradu Horti je glavna nauti ka destinacija na otoku, te jedna od popularnijih u Portugalu. Poznato mjesto zaustavljanja avanturista i ostalih jahtaa koji putuju preko Atlantika. Ostala ponuda odnosi se na ruralni smjetaj u tipi nim ku ama i farmama u unutranjosti otoka, te samo tri hotela. Netaknuta priroda, zelenilo unutranjosti otoka, te plavetnilo okruenja. Otok poznat po ribarstvu, poglavito tune i sabljarke. Poznat kao nauti ka stanica na putu preko Atlantika. Otok za aktivne turiste, puno aktivnosti (pjea enje, planinarenje, ronjenje, ribolov, vonja biciklom, jedrenje, surfing, itd.), te one koji ele prisustvovati raznim doga anjima. Razvijen ruralni smjetaj u tipi nim ku ama i u obnovljenim farmama. Ruralni smjetaj funkcionira po konceptu B&B-a, smjetaja sa doru kom.

ponuda

karakteristike

posebnosti profil gostiju pozicioniranje klju ni faktori uspjeha dolasci no enja dani ostanka porijeklo turista

Vulkanski otok, nudi prekrasne poglede sa povienih vulkanskih djelova. Poznat po vjetrenja ama. Vrlo plodno tlo te razvijena poljopirvreda. Razvijeno ribarstvo, a u turisti ke svrhe gledanje kitova i delfina te ribolov. Razvijeno sto arstvo (krave) te proizvodnja sira. Ve inom doma i gosti iz Portugala. Stariji parovi bez djece, te mla i avanturisti u potrazi za netaknutom prirodom i novim izazovima. Closer to nature' - Blie prirodi (pozicioniranje arhipelaga) Strateki dobro pozicioniran, dobro povezan (aerodrom). Zadrana izvornost i zanimljiva ponuda. TURISTI KA POTRANJA (2007) 41.648 u hotelskom, a 4.297 u ruralnom smjetaju 91.627 u hotelskom, a 13.750 u ruralnom smjetaju 2.2 dana u hotelskom, a 3.2 dana u ruralnom smjtaju Doma i gosti prevaldavaju (oko 60%), slijede Njemci (10%) i Nizozemci (6%).

Izvor: www.visitazores.travel/index.php, estatistica.azores.gov.pt, www.turismodeportugal.pt

46

Quinta das Buganvlias

Nalazi se oko 7 km udaljena od grada Horte, u unutranjosti otoka, ali i dovoljno blizu mora. Farma je u vlasnitvu iste obitelji ve nekoliko desetlje a, te kroz ure enje i opremu predstavlja svakodnevni na in opis objekta ivota na otoku. Farma se prostire preko 5 ha zemlje na kojoj su zasa ene egzoti ne vrste drve a, vo a, te razno cvije e. Sastoji se od tri ku e, obnovljene potuju i lokalnu arhitekturu i materijale. ponuda aktivnosti cijene U ponudi farme nudi se osam soba, etiri dvokrevetne i jedna jednokrevetna, sobe su smjetene u dvije ku e, a u tre oj se nalazi recepcija te restoran i bar kojeg mogu koristiti samo gosti farme. Te ajevi kuhanja, branje vo a i priprema, vonja biciklom, etnje, kupanje, izleti po otoku. Jednokrevetna soba - 70 EUR, a dvokrevetna 85 EUR, extra krevet 35 EUR. Cijene su po sobi i uklju uju doru ak. Vrlo dobar primjer restauracije starog imanja na na in da se o uva karakter i atmosfera povijesti, ali uz vrlo kvalitetnu opremu i visoki komfor (kreveti, kupaone, itd.). Vrlo dobar primjer koritenja lokalnih materijala, te prezentacije svakodnevnog oto kog ivota kroz razne elemente, to bi se moglo doslovno precrtati u ure enju sli nih objekata u Komii.

komentar

Izvor: www.quintadasbuganvilias.com/en/home.htm

47

Fonta do Rego

opis objekta

Dvije odvojene ruralne ku e za odmor renovirane u 2007. u skladu sa tradicijom i materijalima koji se koriste na ovom djelu otoka. Nalaze se oko 10 minuta autom od Horte, sa pogledima prema otoku Pico i oceanu. U ponudi su dvije odvojene ku e, svaka sa parkiralinim mjestom, vrtom i rotiljem. Gornja ku a je ve a i u njoj se gostima nude dvije dvokrevetne sobe svaka od nekih 20 m2. Uz sobe tu se nalazi i opremljena kuhinja, boravak, te kupatilo i wc. Donja ku a je manja te se iznajmljuje kao studio, na donjem katu je spava a soba sa radnom sobom, kupatilo, a na gornjem katu kuhinja sa blagovaonom i izlaskom na balkon. Nema ponude hrane i pi a u sklopu objekata. U ponudi se nudi organizacija raznih aktivnosti i izleta, od posjete pomorskom interpretacijskom centru u Horti, gledanja ptica, ronjenja, sportskog ribolova na velike ribe i promatranja kitova. 130 EUR po ku i za 1-2 no enja, a 110 EUR za 3 ili vie no enja. Jako dobar primjer jednostavne restauracije ruralne ku e za odmor. Ovaj primjer prikazuje dva odvojena objekta koja imaju vlastitu kuhinju i rotilj u vrtu te omogu avaju gostima da si sami spremaju hranu. Sa druge strane vlasnici nisu uklju eni u pruanje usluge hrane i pi a gostima, ali se uklju uju u organizaciju raznih aktivnosti i izleta.

ponuda

aktivnosti cijene

komentar

Izvor: www.azores-nature.com/index.html

48

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva te drugim nadlenim ministarstvima, 4 dalmatinske upanije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoli (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smjeten je u Splitu. Projekt obuhvaa obalno podruje etiri dalmatinske upanije: Zadarske, ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovako-neretvanske. Unutar tog podruja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska podruja zbog svoje iznimne bioloke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Peljeac, Dubrovako primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viki akvatorij; (3) ire podruje ua rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistoni dio u Zadarskoj upaniji), podruje uz Novigradsko i Karinsko more. Osnovni cilj projekta COAST je uinkovito utjecati na poduzetnike aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse ukljuili odrivo koritenje i ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti. Ouvanje bioloke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje odrivog razvoja, mogue je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, upanijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na podruju Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja moete uputiti projektnom timu na sljedeu adresu:

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast