You are on page 1of 54

URBANEINTERVENCIJEOSMANSKEVLASTINAPODRUJUZAPADNE BOSNEIPITANJEOSNIVANJANASELJABOSANSKIPETROVAC

URGENTURBANINTERVENTIONSBYOTTOMANAUTHORITIESINWESTERN BOSNIAANDTHEQUESTIONOFTHEFOUNDATIONOFTHESETTLEMENTOF BOSANSKIPETROVAC

byMirzaHasaneman


The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

Source: AnnalsoftheGaziHusrevbeyLibrary(AnaliGaziHusrevbegovebiblioteke),issue:32/2011, pages:163215,onwww.ceeol.com.

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) 14/19 Mirza Hasan eman

URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC

Saetak
Autor u lanku raspravlja o vremenu i nainu osnivanja naselja Bosanski Petrovac u zapadnoj Bosni u okviru zbivanja tokom 17. i 18. st., te teritorijalnih i naseobinskih gubitaka Osmanskog carstva u ratovima s Mletakom republikom i Austrijskim carstvom. U navedenom kontekstu autor promatra Bosanski Petrovac kao novo naselje koje je, prema preovlaujuim miljenjima, nastalo kao rezultat urgentnih urbanih intervencija osmanske vlasti iza mira u Srijemskim Karlovcima 1699. god. Autor analizira prostorni poloaj Bosanskog Petrovca i prometne pravce koji su se protezali Petrovakim poljem i donosi odreene zakljuke. Prema nalazima autora, Bosanski Petrovac razvijao se od (us)putne stanice, koja je mogla biti ustrojena i prije 1699. god., preko fortifikacijskog objekta tipa palanka, manjeg civilnog naselja razvijenog uz palanku do kasnijeg urbanog naselja tipa kasaba. Na njegovo osnivanje i razvoj u znatnoj mjeri utjecali su poseban geografski poloaj i tok zbivanja od poetka 17. do 19. st.

Kljune rijei: Bosanski Petrovac, Novosel, putne komunikacije, promet, (us)putne stanice, menzil(hane), hanovi, palanka, kasaba, muhadiri. UVOD Istraivanje procesa urbanizacije Bosanskog ejaleta tokom osmanske vlasti od 15. do 19. st. predstavlja veoma zanimljiv odsjeak osmanskodobne povijesti naih krajeva. Ti procesi odvijali su se i u vremenima koja su bila obiljeena sloenim politikim i ratnim zbivanjima, gubicima teritorija Osmanskog carstva i uporednim pojavama ekonomske i drutvene krize te prognaniko-izbjeglikih (muhadirskih) kriza. Procesi urbanizacije trebaju i moraju biti promatrani i tumaeni u kontekstu navedenih zbivanja.1
1 Rad koji se nalazi pred itateljima predstavlja izvadak iz djela kojeg sam posvetio izuavanju nekih aspekata urbanizacije zapadne Bosne. Zbog ogranienog prostora za tampu istog rada u obliku lanka u nekom od strunih asopisa autor je odluio da taj obimni

ANALI GHB 2011; 40 (32)

163

Access via CEEOL NL Germany

Mirza Hasan eman Glavnu odliku procesa urbanizacije Bosanskog ejaleta od poetka 17. do sredine 19. st. predstavlja usko povezivanje aktivnosti kojima bi se umanjile i sanirale tete nastale tokom Kandijskog, Morejskog i Velikog bekog rata i ratnih zbivanja u 18. st., aktivnosti kojima bi se ojaali postojei i podigli novi fortifikacijski objekti, te razrijeili problemi prognaniko-izbjeglikih kriza koje su pratile tok ratnih zbivanja od 17. do poetka druge polovine 19. st. Prognaniko-izbjeglike (muhadirske) krize, u pravilu, rjeavane su na dva naina: naseljavanjem dijela prognanika i izbjeglica (muhadira) u ve postojea urbana naselja (kasabe) i (ili) osnivanjem (podizanjem) novih naselja za njihove potrebe. Potrebno je naglasiti da je u oba sluaja razrjeenje problema traeno u prostornoj dubini osmanske provincije (ejaleta), ali e opi tok zbivanja donijeti i in ojaavanja postojeih i podizanja novih fortifikacijskih objekata i osnivanja novih naselja u pograninom pojasu, prvenstveno, prema Austrijskom carstvu.2 Jedna od odlika takvih zbivanja i procesa bila je relativna hitrost kojom su sredinja i pokrajinska osmanska vlast nastojale na podruju Bosanskog ejaleta sanirati nastale probleme. I manja novoosnovana naselja su po odluci osmanske vlasti najee podvedena pod sigurnosno okrilje ve postojeeg urbanog naselja (primjer Havala uz Kulen-Vakuf) ili ojaanog ili novopodignutog fortifikacijskog objekta (naselja uz utvrenje Oraac). Slinost pokazuju i naselja koja su se dijelom organski razvila u neposrednoj blizini i pod okriljem novopodignutih fortifikacijskih objekata (primjeri: Kulen-Vakuf pod Ostrovicom, civilno naselje Bosanski Petrovac3 razvijeno uz istoimenu palanku, a moda i selo /podgrae/ Bilaj/Bjelaj pod istoimenim fortifikacijskim objektom). Poseban sluaj predstavljaju u potpunosti planski novoosnovana naselja koja su po samom inu osnivanja ili neto kasnije stjecala status kasarad objavi u obliku knjige posveene navedenoj problematici zpadne Bosne, te je stoga cijeli tekst preureen za potrebe monografskog izdanja. Kako je u toj knjizi teite obrade stavljeno na pitanja urbanizacije podruja Ljutoke doline, tj. Kulen-Vakufa i njegove blie okoline, to je dodatni i ujedno uporedni materijal koji se tie Bosanskog Petrovca bilo nuno iskljuiti iz knjige koja je pripremljena za objavljivanje pod naslovom KulenVakuf. Materijal koji se tie Bosanskog Petrovca objavljuje se ovdje pod ovim naslovom. Za pomo u prikupljanju potrebne dokumentacije zahvaljujem se Arhivu (Federacije) Bosne i Hercegovine, Sarajevo, JU Geodetski zavod Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo i Geodetskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Pitanja osnivanja i razvoja nekih drugih naselja u sjevernoj i zapadnoj Bosni poput Prijedora, Kozarca, Duvna, te Trebinja u Hercegovini zahtijevaju poseban metodologijski pristup u njihovoj obradi. Naselje Bosanski Petrovac javlja se pod razliitim imenima: Novosel, palanka Petrovac, Petrovac i Bosanski Petrovac, koja su primjerena razliitim vremenskim razdobljima u razvoju ovog naselja. Radi jasnoe izlaganja koristim naziv Bosanski Petrovac, a tamo gdje je to izriito potrebno koristim i ostale nazive. Uporedo s tim koristim i toponim Petrovo vrelo kada elim da naglasim vanost ovog izvora vode.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

2 3

164

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... be (prema nekim miljenjima Kulen-Vakuf). Kod naselja koja su bila planski ili organski podvedena pod sigurnosno okrilje ve postojeeg ili novopodignutog fortifikacijskog objekta ista su neto vie vremena ekala na stjecanje pravnog stausa kasabe (primjer Bosanski Petrovac).4 URGENTNO I PLANSKO PODIZANJE FORTIFIKACIJSKIH OBJEKATA I OSNIVANJE URBANIH NASELJA OD POETKA 17. DO KRAJA 18. ST. Ratovi Dinamina zbivanja na smjeni 16. i 17. st. koja su nastavljena tokom nita manje dinaminih Kandijskog (1645-1669), Morejskog (1684-1699) i Velikog bekog rata (1683-1699) kao posljedicu imala su da je Osmansko carstvo izgubilo znaajne teritorijalne posjede u Maarskoj, Slavoniji, Hrvatskoj i Dalmaciji. Navedeni gubici donijeli su i pomjeranje granine linije izmeu mletake Dalmacije i Bosanskog ejaleta te izmeu Austrijskog carstva i Bosanskog ejaleta. Granica prema Veneciji pomjerena je u unutranjost kopna prema planinskom masivu Dinare, a granica prema Austrijskom carstvu izbila je na rijene tokove i planinski masiv sjeverne i zapadne Bosne. Ratovi su u pravilu donosili velika naprezanja itelja, iscrpljenost, glad, velike rtve i pojavu bolesti s obje strane granice. Ekonomska i drutvena kriza i kriza institucije vakufa Nakon zavretka ratova okonanih mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima 1699. god., nastupilo je razdoblje izrazite ekonomske i drutvene krize. Kriza je posredno zahvatila i instituciju vakufa. Zbog velikih teritori4 Autor lanka znaajnu panju posvetio je povijesnom, sadrajnom, funkcionalnom i strukturalnom razvoju osmanskodobnog grada na podruju Bosne i Hercegovine (Bosanskog ejaleta) od 15. do 19. st. u doktorskoj tezi u okviru koje je u odreenoj mjeri obradio i pitanja osnivanja naselja Kulen Vakuf (Disr-i Kebir) i Bosanskog Petrovca. Poglavlja i odlomci teze koji se tiu Kulen Vakufa i Bosanskog Petrovca u znatnoj mjeri dopunjena su i preraena kroz novija istraivanja. Vidjeti kod Mirza Hasan eman, Povijest, tipologija, sadraji, funkcije, struktura i topografija grada u Bosanskom ejaletu od 15. st. do 19. st. Disertacija. Institutum Studiorum Humanitatis (Graduate School of Humanities), Ljubljana, Vol. 1-4, Ljubljana, 2005. (u daljnjem tekstu citira se kao Povijest, tipologija, sadraji...), za Kulen Vakuf vidj. M. H. eman, Povijest, tipologija, sadraji, ..., Vol. I, 296, 349-351, 412, Vol. II, 559, 562, 573-574, 578, 583, 615, 720, 722, 729, 736, 741742, 745-746, 823, 896, 944, 952, za Bosanski Petrovac vidj. M. H. eman, Nav. dj., Vol. I, 292, 352, Vol. II, 573, 720, 723, 736, 741. Up. i Mirza Hasan eman, Kulen Vakuf, passim, pripremljeno za tampu.

ANALI GHB 2011; 40 (32)

165

Mirza Hasan eman jalnih gubitaka Osmanskog carstva mnogi vakufi ostali su bez svojih prihoda to se negativno odrazilo na poslovanje dotinih vakufa. Smanjen je i obim ustroja novih vakufa, a postojei su imali potekoe oko odravanja objekata i ustanova koji su im pripadali. Opa kriza zajedno s krizom vakufa negativno je utjecala i na procese urbanizacije. Izostali su aktivizmi oko podizanja novih urbanih naselja, neka ve postojea urbana naselja nisu uspijevala zaokruiti svoju urbanu fizionomiju, a neka od njih su zapala u sloeni, ali dosta brzi i pogubni proces deurbanizacije koji ih je izbrisao iz karte urbanih naselja Bosanskog ejaleta ili ih je sveo na razinu sela. Muhadiri Naavi se pred moguim novim austrijskim i mletakim napadima na podruje Bosanskog ejaleta nakon 1699. god., sredinja i pokrajinska osmanska vlast najveu panju posvetile su obnovi i podizanju novih utvrenja i upravnoj i vojnoj reorganizaciji Bosanskog ejaleta.5 Meutim, uporedo s tim morale su rijeiti i odreene probleme koji su se iznenada pojavili tokom navedenih ratova. Bilo je to novo prognaniko-izbjegliko (muhadirsko) pitanje koje se moe nazvati i krizom. I upravo na podruju zapadne Bosne, konkretno u sluaju naselja Kulen-Vakuf6 i pripadajuih mu fortifikacijskih objekata, te Bosanskog Petrovca i Bilaja isprepleli su se upravna i vojna reorganizacija Bosanskog ejaleta, obnova i podizanje novih utvrenja, ekonomska i drutvena kriza, te nastojanja razrjeenja prognaniko-izbjeglikog (muhadirskog) pitanja.7

Vie detalja vidjeti kod Enes Pelidija, O prilikama u Bosanskom ejaletu u prvih godina 18. stoljea. Prilozi Instituta za istoriju godina 15 broj 16(1979), 197-204. Sarajevo; Enes Pelidija, Prilike u Bosanskom ejaletu uoi tursko-mletakog rata 1714-1718. Prilozi za orijentalnu filologiju. Orijentalni institut. Sarajevo, 37(1987), 159-172, Sarajevo, 1988; Enes Pelidija, Bosanski ejalet od Karlovakog do Poarevakog mira (1699-1718). Sarajevo, 1989, passim; Enes Pelidija, Bosanski ejalet od 1593. god. do Svitovskog mira 1791. god. U: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata. Izd. Bosanski kulturni centar. Sarajevo, 1998, 133-172. Potrebno je naglasiti vanost pitanja vremena osnivanja Kulen Vakufa. Prema starijim miljenjima to je uinjeno tek iza 1699. g., tj. za vrijeme sultana Ahmed III (1703-1730.). Prema jednom starijem i dva novija miljenja Kulen-Vakuf osnovan je u vrijeme sultana Ahmed I (1603-1617.) kroz sloene procese urbanizacije. Vidjeti detaljnije u Mirza Hasan eman, Kulen-Vakuf, passim, pripremljeno za tampu. Vidjeti detaljnije u Mirza Hasan eman, Kulen-Vakuf, passim, pripremljeno za tampu.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

166

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... Reorganizacija Bosanskog ejaleta i osnivanje novih fortifikacijskih objekata Ovdje spomenute nesigurnost na granici i neizvjesna budunost u pogledu moguih novih austrijskih i mletakih napada na podruje Bosanskog ejaleta nakon 1699. god. imale su za posljedicu da su sredinja i pokrajinska osmanska vlast najveu panju posveivale obnovi i podizanju novih utvrenja te upravnoj i vojnoj reorganizaciji Bosanskog ejaleta. Cilj je bio postii fleksibilnu odbranu granica Carstva na podruju Bosanskog ejaleta. To je podrazumijevalo obnovu postojeih fotifikacijskih objekata koji su stradali tokom navedenih ratova ili su bili oslabljeli zbog svoje starosti, te podizanje nekih novih na za to vanim mjestima. Reorganizacija i vojno ojaavanje ejaleta podrazumijevali su, pored angairanja uobiajenih postojeih vojnih efektiva, ukljuivanje i lokalnog stanovnitva u najveoj moguoj mjeri. Stanovnitvo ve postojeih urbanih naselja u najveoj mjeri bilo je angairano na popravci starijih i podizanju novih utvrenja, ali je u sluaju ratnih sukoba bilo ukljuivano i u aktivnu odbranu prvenstveno podruja koje su nastanjivali, a time i cijelog ejaleta. Osnivanje novih poluurbanih i urbanih naselja Sva navedena zbivanja u odreenoj mjeri utjecala su na pojavu nekih novih naselja na zapadu dananje Bosne i Hercegovine. Prema miljenjima nekih autora upravo u ovom razdoblju postavljeni su temelji nekih novih naselja - Kulen-Vakufa ( Disr - i - Kebir = Veliki Most) i Havale8 i dananjeg
8 Za Kulen-Vakuf vidjeti Adem Handi, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI stoljeu (uloga drave i vakufa). Prilozi za orijentalnu filologiju. Orijentalni institut, 25(1975), 133-171. Sarajevo, 1977. Referat podnesen na znanstvenom skupu 2. Internationale Arbeitstagung fr vorosmanische und osmanische Studien odranom u Hamburgu od 05. do 10. septembra 1976. g. lanak je naknadno dopunjen za objavljivanje u Prilozima za orijentalnu filologiju). Godine 1976. lanak je objavljen na njemakom jeziku, vidj. Adem Handi, Aspekte der Entwicklung osmanischer Stdte Bosniens im XVI Jahrhundert. Sdostforschungen 38(1978), 41-49. Izd. R. Oldenburg, Mnchen. Objavljeno i u djelu Studije o Bosni. Istanbul, 1994, 111-142, citirana str. 113, 139, posebno biljeka 4; Adem Handi, Vakuf kao nosilac odreenih dravnih i drutvenih funkcija u Osmanskom carstvu. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke 9-10(1983), 113-120. Sarajevo. Objavljeno i u djelu Studije o Bosni. Istanbul, 1994, 143150, citirano prema istominenom lanku objavljenom u Studije o Bosni. Istanbul, 1994, 145; Hamdija Kreevljakovi, Kulen-Vakuf. Narodna uzdanica, kalendar za 1936. g., 4(1936), Sarajevo, 1935, 116-137, citirano prema Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. II, Sarajevo, 1991, 653 i d., posebno 660; Hamdija Kreevljakovi, Prilozi povijesti bosanskih gradova pod Turskom. Prilozi za orijentalnu filologiju. Orijentalni institut, Sarajevo 2(1951), 173-174; Hamdija Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi, Nae starine 1(1953), 25(29) i d., Sarajevo; Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u

ANALI GHB 2011; 40 (32)

167

Mirza Hasan eman Bosanskog Petrovca.9 U kategoriju proirenih gradova kao fortifikacijskih objekata, a time, po svemu sudei, i znaajnijih naseobinskih aglomeracija ispod njega neki autori uvrtavaju i Oraac u blizini Kulen-Vakufa.10 U ovom razdoblju podignuti su i palanka ovka,11 utvrena kula Kulenovia Klievi na uzvisini izmeu sela ukovi i rijeke Une, te, potom, i fortifikacijski objekt u selu Prkosi.12 U razrjeavanju sloene problematike koja je ovdje ve spomenuta znaajnu ulogu igrala su i nastojanja sredinje osmanske vlasti za razrjeenjem prognaniko-izbjeglikog pitanja. Isto je rjeavano najee uvoenjem prognanika i izbjeglica (muhadira) u postojea naselja urbanog tipa /gradove = G(urb)/ to je sa socijalnih i ekonomskih aspekata predstavljalo veoma sloen in.13 Moe se pretpostaviti da je u nekim sluajevima rjeenje prognaniko-izbjeglikog pitanja provedeno i uvoenjem muhadira u naselja ruralnog karaktera to je, moda, u nekim sluajevima moglo potaknuti neto dinaminiji rast tih naselja i njihovo pribliavanje tipu naselja poluurbanog
Bosni i Hercegovini. Djela, knj. 5. Nauno drutvo NR Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1954, 193-195, vidj. i izdanje iz 1980, 182; Mehmed Mujezinovi, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, vol. III, Sarajevo, 1982, 91-93 (dalje se citira kao IEBIH); uro Basler, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Vol. III. Izd. JLZ, Zagreb, 1964, 261, s.v. Kulen-Vakuf; Midhat Kozlii, Regiones flumina Unnae et Sanae in veteribus tabulis geographicis Unsko sansko podruje na starim geografskim kartama. (Izbor karata, planova i veduta u kontekstu historije Unsko sanskog podruja od kraja 15. do poetka 18. stoljea). Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Sarajevo Arhiv Unsko sanskog kantona, Biha. Sarajevo Biha, 2003, 180, vidj. i bilj 498 i 499; Mirza Hasan eman, Povijest, tipologija, sadraji..., u IV. dijelu u poglavlju X. Drutveni imbenici znaajni za utemeljenje i razvoj grada, podpoglavlje Damije nastale nakon 1699. g. do kraja 18. st., koje su podizane u novosonovanim mjestima kao damije za muhadire nakon teritorijalnih i naseobinskih gubitaka Osmanskog carstva u Maarskoj, Slavoniji, Hrvatskoj i Dalmaciji, s.v. Ahmedije, Vol. 1, str. 323 i d., posebno 349 i d. Odreenje Bosanskog Petrovca kao naseobinske take od interesa stavljam neto ranije. Vidj. Mirza Hasan eman, Povijest, tipologija, sadraji, ..., Vol. I, 292, 352, Vol. II, 573, 720, 723, 736, 741, te ovdje u daljnjem tekstu lanka. Radovi drugih istraivaa bit e citirani u slijedu izlaganja problema unutar lanka. H. Kreevljakovi, Kapetanije...., 1980, 182; Hamdija Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi, 26(30); Hamdija Kreevljakovi, Kulen-Vakuf, citirano prema Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. II, 655 i d., posebno 657-658, 659. Up. i Marko Vego, Naselja bosanske srednjevjekovne drave. Sarajevo, 1957, 29, s.v. ovka. H. Kreevljakovi, Kapetanije...., 182; Hamdija Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi, 26(30); Hamdija Kreevljakovi, Kulen-Vakuf, citirano prema Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. II, 659. Do danas ne postoje iscrpna istraivanja socijalnih i ekonomskih aspekata prognanikoizbjeglikih (muhadirskih) pitanja, bolje reeno kriz, koje su izbijale tokom 17, 18. i 19. st. na podruju Bosanskog ejaleta. Ovom pitanju do sada se prilazilo najveim dijelom samo povijesno, tj. faktografski i u opim naznakama.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

10 11 12 13

168

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... karaktera (primjer Oraac kraj Kulen-Vakufa). Meutim, potrebno je naglasiti da je prognaniko-izbjeglika kriza, kada se ve pojavila, bila iskoritena na relativno elastian nain od strane sredinje i pokrajinske osmanske vlasti. To je posebno vidljivo na ovom zapadnom bosanskom odsjeku dugake bosansko-hercegovake granice. Tu je u cilju pojaavanja fortifikacijskih uporita (Ostrovica), osnivanja nekih novih (Bosanski Petrovac, Oraac) kao i za ojaavanja nekih urbanih naselja (Kulen-Vakuf)14 iskoriten onaj prognaniko-izbjegliki demografski faktor koji je bio prisiljen napustiti izgubljena podruja u Dalmaciji i Lici. Najupeatljiviji je primjer Bosanskog Petrovca gdje je oko novopodignute palanke naseljen odreen broj muslimana iz Like.15 Prema terenskim istraivanjima slinu sudbinu doivio je i Kulen-Vakuf zajedno sa svojim satelitskim naseljima seoskog tipa u koja je smjeten odreen broj fortifikacijskih objekata /uglavnom kula - grad kao G(fort) u Oracu, te Havala kao odak i fortifikacijski objekt/. Naselja Kulen-Vakuf, Havala, Oraac i Bosanski Petrovac Opa zbivanja, razvoj urbanih i poluurbanih naselja i relativno brojnih fortifikacijskih objekata nakon 1699, 1718, 1739. i 1791. god. vidljivi su na primjeru daljnjeg razvoja Kulen- Vakufa, osnivanja Bosanskog Petrovca kao palanke, podizanja niza fortifikacijskih objekata na podruju Ljutoke doline, te strategijskog osiguranja komunikacije Biha / Kulen-Vakuf Bilaj Bosanski Petrovac Klju Varcar-Vakuf (Mrkonji-Grad) Jajce. Kada su se pojavili manifestacijski oblici ope krize koju je pratila i prognaninoizbjeglika kriza, to se nastojalo razrijeiti na nain saniranja opih prilika i postizanja visokog stepena sigurnosti u graninom pojasu, posebno kroz in ojaavanja znaajnih fortifikacijskih taaka u ovom dijelu Bosanskog ejaleta.
14 15 Autor ovog lanka smatra da je Kulen-Vakuf utemeljen mnogo prije 1699. god. Vidj. Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije..., 187-189; Hamdija Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi, 36(40); Hamdija Kreevljakovi, Bosanski Petrovac. U: Enciklopedija Jugoslavije, 1 (A-B). Izd. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1955, 706707, s.v. Bosanski Petrovac; Vejsil, uri, Starine iz okoline Bos. Petrovca. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 14(1902), sv. 2, 229-255, posebno za Petrovac str. 238. Hamdija Kreevljakovi ne navodi broj naseljenika uz palanku u Petrovcu. Izraz neto upotrijebljen u navedenom kontekstu ima znaenje manjeg broja. Koliko? To je teko rei. Nema sumnje da su sredinja i pokrajinska osmanska vlast imale plan da ojaaju novoustrojenu palanku, pa nije iskljueno da su muslimani iz Like (drugim rijeima muhadiri) ovdje naseljeni planski. U ovom sluaju moglo se raditi o naseljavanju do 50-ak obitelji to bi moglo iznositi najvie oko 150 do 250 ljudi. Realnija procjena mogla bi biti oko 100 osoba. Nije iskljuena mogunost da su isti naseljenici bili ukljueni u sami in fizikog podizanja palanke, te da su ovdje, na lokaciji Bosanskog Petrovca, i ostali uz novopodignutu palanku.

ANALI GHB 2011; 40 (32)

169

Mirza Hasan eman Potrebno je naglasiti da prognaniko-izbjeglika kriza nije rjeavana izvan konteksta rjeavanja opih pitanja u ovom dijelu ejaleta. U razrjeenju opih pitanja, pa svakako i prognaniko-izbjeglike krize i razvoja fortifikacijskih objekata i ruralnih i urbanih naselja u zapadnoj Bosni, bili su angairani, prije svega, sredinja, pokrajinska i lokalna osmanska vlast na razini ejaleta, sandaka i nahija, vjerski autoriteti te stanovnitvo od ranije postojeih urbanih i ruralnih naselja i posade fortifikacijskih objekata. Navedeni initelji dali su znaajan doprinos u planskom osnivanju naselja za potrebe izbjeglih i prognanih osoba ili za njihovo privremeno smjetanje unutar ve postojeih naselja urbanog tipa.16 Meu planski osnovanim naseljima posebno su zanimljivi Kulen-Vakuf i Bosanski Petrovac. U sluaju Kulen-Vakufa bilo bi potrebno provesti ira istraivanja, meu kojima i arheoloka iskopavanja na odreenim mikrolokacijama, da bi se vidjelo da li postoje kakvi pokazatelji da se osnivanje ovog naselja stavi na poetak 17. st. Meutim, potrebno je naglasiti da je ovo naselje doivjelo vii razvojni stepen, te fortifikacijsko i znaajno demografsko (populacijsko) ojaavanje tek nakon 1699. god. Nasuprot tome, Bosanski Petrovac, po opem sudu istraivaa, osnovan je kao fortifikacijski objekt tipa palanka, da bi uz njega bilo, kao to je ve reeno, naseljeno i neto prognanih i izbjeglih muslimana iz Like. Meutim, hodologijska istraivanja na terenu, kao i drugaija (nova) interpretacija istih zajedno s dosada objavljenim podacima pokazuju, prema mome miljenju, neto drugaiju sliku osnivanja i razvoja Bosanskog Petrovca. Pri tome sami in urgentnog i interventnog osnivanja palanke Bosanski Petrovac ovdje ne dovodim u pitanje. PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC Naselje Bosanski Petrovac nalazi se na raskrsnici puteva Biha Jajce / Knin, Bosanska Krupa Knin / Jajce i Ostrovica / Kulen-Vakuf Biha / Jajce / Knin, a smjeteno je u prostranom Petrovakom polju. Pod osmansku vlast ovo podruje dolo je izmeu 1520. i 1530. god. Na prostoru jednog dijela kadiluka Novosel osmanska vlast osnovala je Petrovaku kapetaniju sa sjeditem u novoosnovanoj palanci Petrovac /Lat. 44 33 12.54 N, Long. 16 22 4.66 E/.17
16 O tome vidjeti detaljnije kod Mirza Hasan eman, Povijest, tipologija, sadraji..., u IV. dijelu u poglavlju XI. Procesi i tok utemeljenja i izgradnje naselja urbanog tipa, Vol. I, str. 396 i d. Ovdje je potrebno naglasiti i pitanje angairanja institucije vakufa u saniranju niza problema koji su se pojavili na podruju zapadne Bosne u vremenskom razdoblju od 1645. do 1791. g. Zbog ogranienog prostora u ovom lanku to pitanje se ovdje iskljuuje iz obrade. O istom pitanju vidjeti neto vie u Mirza Hasan eman, Kulen Vakuf, passim, pripremljeno za tampu. Vidj. Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije...., 180, 187; Hamdija Kreevljakovi, Stari
ANALI GHB 2011; 40 (32)

17

170

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... Pregled historijskih podataka Prema miljenju Hamdije Kreevljakovia: U 16. i 17. stoljeu nema veeg naselja na mjestu Bosanskog Petrovca. Spominje se samo Petrovo vrelo. Poetkom 18. st. nastanjeno je ovdje neto likih muslimana, sagraen grad i damija. Sredinom 18. st. organizirana je i Petrovaka kapetanija. Od 1851. Bosanski Petrovac je ispostava kadiluka Novosel. Godine 1869. preneseno je sjedite kadiluka u Bosanski Petrovac .... Od 1869. zvala se ova varo slubeno Novosel, od 1878. Petrovac, a od 1895. zove se Bosanski Petrovac.18 Hamdija Kreevljakovi takoer navodi: Petrovac spada meu mlaa gradska naselja na naoj Krajini kao i Prijedor, Kulen-Vakuf, Oraac itd. Grad u Petrovcu sagraen je za vlade sultana Ahmeda III (17031730). U gradu je bila jedna tabija i jedna kula na vie katova, a spadala je meu najvie na Krajini.19 Iz navedenog teksta Hamdije Kreevljakovia nije jasno da li je u mjestu sagraen grad kao fortifikacijski objekt /G(fort)/ ili je isto utemeljeno kao naselje urbanog tipa s fortifikacijskim objektima. Oito je autor mislio na grad kao fortifikacijski objekt - G(fort)/.20 Potrebno je naglasiti da je uz isti objekt / grad, t.j. G(fort)/ poetkom 18. st. nastanjeno [je] ovdje neto likih muslimana. Pregled razvoja prema dosadanjim miljenjima Potrebno je naglasiti da sami in (neto kasnijeg) osnivanja Petrovake kapetanije, kao i Bosanskog Petrovca u vrijeme sultana Ahmeda III potvruje komunikacijsku vanost cijelog ovog podruja pa time i Petrovakog polja.21 Takoer, na istom mjestu navodi se da je Petrovaka kapetanija osnovana
bosanski gradovi, 36(40); Hamdija Kreevljakovi, Bosanski Petrovac, 706-707, s.v. Bosanski Petrovac. Hamdija Kreevljakovi, Bosanski Petrovac, 706-707, s.v. Bosanski Petrovac; Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije..., 187-189. Hamdija Kreevljakovi koristi tri struna termina da bi odredio karakter Bosanskog Petrovca: varo, grad kao fortifikacijski objekt i grad kao urbano naselje. Zbog istog oblika rijei grad s razliitim znaenjem esto u tekstu pojedinih autora nije jasno da li se misli na grad kao fortifikacijski objekt ili grad kao urbano naselje. Naalost, dosadanji autori, u pravilu, nisu naglaavali potrebu razlikovanja termina u poetnom dijelu njihovog koritenja kao npr. grad kao fortifikacijski objekt /G(fort)/ i grad kao urbano naselje /G(urb)/. Vidj. Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije ..., 187. U radu uvijek je potrebno imati na umu dvojno znaenje slavenske rijei grad: grad kao fortifikacijski objekt - G(fort) i grad kao naselje urbanog tipa G(urb) i jasno naznaiti na to se misli kada se koristi termin grad. Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije..., 187-189.

18

19 20 21

ANALI GHB 2011; 40 (32)

171

Mirza Hasan eman poslije 1730., a prije 1753. god.22 Time bi se, uvjetno reeno, samo utemeljenje Petrovca moglo smjestiti i u godine neposredno nakon sultana Ahmeda III, tj. iza 1730. god. Meutim, ne moe se iskljuiti niti mogunost da je podizanje palanke Petrovac zapoeto ve za vrijeme sultana Ahmeda III, a da je sam in osnivanja Petrovake kapetanije pravno zavren neto kasnije, tj. iza 1730. god. Smatram da podizanje palanke Bosanski Petrovac nije moralo ekati da se formira Petrovaka kapetanija. Vanost ove komunikacijske take bila je velika. Takoer, mogue je da je Petrovac kao fortifikacijski objekt (palanka) bio i osnovan sa eljom i nastojanjem da se na ovoj lokaciji, u pozadini pograninog pojasa u zoni Ostrovice i Kulen-Vakufa, podizanjem fortifikacijskog objekta rijei, dijelom, i prognaniko-izbjegliko pitanje. Oito je postojala intencija da se pri podizanju ovog fortifikacijskog objekta iskoriste prognanici i izbjeglice koji su se na prostoru Zapadne Bosne pojavili u okviru sloenih politikih, vojnih i socijalnih zbivanja. Nastanjivanje .... neto likih muslimana oko palanke Petrovac kao da to potvruje. Odlike naselja: palanka, civilno naselje, kasnije kasaba Ve je ovdje navedeno da iz teksta Hamdije Kreevljakovia nije jasno da li je na lokaciji (mjestu) dananjeg Bosanskog Petrovca bio sagraen grad kao fortifikacijski objekt ili je isto mjesto utemeljeno kao naselje urbanog tipa s fortifikacijskim objektima. Moe se, ipak, zakljuiti da je H. Kreevljakovi mislio na manji grad kao fortifikacijski objekt - G(fort)/. To iskljuuje naselje urbanog tipa iako e se, uskoro, uz palanku pojaviti i civilno naselje. Prema Hamdiji Kreevljakoviu i Mehmedu Mujezinoviu u mjestu su postojale jedna tabija i jedna kula. Do 1992. god. u Bosanskom Petrovcu postojale su tri damije.23 Hamdija Kreevljakovi kao potvrdu da je Bosanski Petrovac mlado naselje navodi narodnu pjesmu koja, osim toga, naglaava i komunikacijsku vanost Bilajskog i Petrovakog polja na putu od Bihaa do Kljua.24 Lociranje grada i podizanje damije (ili mesdida) u njemu ili uz njega poetkom 18. st. predstavljalo je, oito, pragmatizam osmanske vlasti koja je imala potrebu da u prostranom Petrovakom polju, kojim su se protezale prometne komunikacije jo od vremena prahistorije i antike preko srednjeg vijeka,25 utemelji relativno znaajnu vojnu taku u obliku grada kao fortifi22 23 24 25 Hamdija Kreevljakovi, Nav. dj., l. c. Mehmed Mujezinovi, IEBIH, vol. III, 59; Hamdija Kreevljakovi, Bosanski Petrovac. 706-707. Hamdija Kreevljakovi, Nav. dj., 187. Isti autor navodi da su kapetani Petrovake kapetanije porijeklom bili Kulenovii iz roda inikia. Vidjeti o tome detaljnije u narednim odlomcima posveenim analizi komunikacija i progodnosti.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

172

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... kacijskog objekta, odnosno odreenih objekata kao to su jedna tabija i jedna kula koje su bile osigurane palisadama i ancima. Tome u prilog ilo je, oito, i postojanje vrel iz kojih su se stanovnici ove fortifikacijske take mogli snabdijevati vodom. Jedno od tih vrela potvreno je toponimom Petrovo vrelo.26 Kasnije podizanje damije u naselju predstavljalo bi i u ovom sluaju ispunjavanje jednog od uvjeta da bi naselje kasnije moglo stei pravni status kasabe. Iako Mehmed Mujezinovi navodi da su niani uz Srednju damiju u Bosanskom Petrovcu novijeg datuma, to je ovaj autor, oito, utvrdio na temelju situacije na terenu i oblika niana, to ne iskljuuje mogunost postojanja i odreenog broja starijih niana (iz 18. st.) koji su tokom vremena mogli propasti, biti pomjereni ili, u sluaju da su anepigrafski, upotrijebljeni kao spolia.27 Stanje naselja danas Danas Bosanski Petrovac nema nita od izvorne fizionomije naselja razvijenog uz fortifikacijski objekt (palanku). Ruenjem fortifikacijskih struktura (grada) u okviru naselja iza 1905. god., to je uinila okupacijska austro-maarska vlast, ova kasaba izgubila je svoj prepoznatljivi fortifikacijski, strukturalni i topografijski dio. U onovremenoj urbanoj strukturi i topografiji Bosanskog Petrovca, od koje nas dijeli 106. godina (u odnosu na 1905. god.), svakako su ostali prostorno, sadrajno, funkcionalno i topografijski odreeni civilni dio naselja, a moda i, direktno ili posredno, vidljivi ostaci prostorne lokacije (us)putne stanice. Kratko nakon ruenja fortifikacijskih objekata njihov prostorni poloaj bio je jasno vidljiv i odreen prema drugim dijelovima naselja. Meutim, kasnija izgradnja na ovoj naseobinskoj lokaciji imala je posljedicu da su izgubljene mogunosti ostvarivanja uvida u naseobinsku strukturu i topografiju kako palanke Bosanski Petrovac, tako i cjelokupnog starog naselja (i kasnije kasabe) Novosel, odnosno Bosanski Petrovac.

26

27

Hamdija Kreevljakovi, Bosanski Petrovac, 706; Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije ..., 193. Iako se najvei broj vrel nalazi smjeten na obroncima okolnih planinskih masiva ista su bila relativno rijetka u sredinjim dijelovima Petrovakog polja. Danas mi je nepoznata mikrolokacija Petrova vrela koje je odredilo kako smjetaj novopodignute palanke, tako i kasniji naziv naselja. Ukoliko ista palanka nije bila podignuta oko samog Petrova vrela (tj. ukoliko je spomenuto vrelo bilo smjeteno negdje dalje) moe se postaviti pitanje opravdanosti utemeljenja palanke na dotinoj prostornoj bezvodnoj lokaciji. Prema M. Mujezinoviu nedaleko od Srednje damije nalazi se prostrano groblje , u kojem ima vei broj niana, ali su [isti] novijeg datuma. Vidj. Mehmed Mujezinovi, IEBIH, vol. III, 59.

ANALI GHB 2011; 40 (32)

173

Mirza Hasan eman NOVO MILJENJE O OSNIVANJU BOSANSKOG PETROVCA OPI NAZORI Komunikacijski pravci i rezultati hodologijske analize Da bi se sagledao opi sloeni kontekst osnivanja i daljnjeg razvoja Bosanskog Petrovca, potrebno je istraiti (prouiti) komunikacijski (prometni) aspekt Petrovakog polja i njegove neposredne prostorne okoline i susjednih naseobinskih aglomeracija. Navedeni aspekt moe se sagledati na temelju analize krtih povijesnih izvora, dosada objavljene literature, te autopsijom na samom terenu. Bez hodologijskog sagledavanja situacije na terenu ne mogu se provesti potpuna analiza i donijeti valjani zakljuci.28
28 U vremenskom razdoblju od 1987. do 1988. g. u saradnji s pok. dr. sc. Veljkom Pakvalinom, naunim savjetnikom Zemaljskog muzeja Bosne i Hrcegovine u Sarajevu proveo sam rekognosciranje i autopsiju terena na podruju zapadne i istone Bosne. Dio fotografskog materijala kojeg sam snimio tokom autopsije terena i rekogonosciranja navedenih podruja ukljuen je u izlobu Bosna i Hercegovina u antiko doba koja je (kao obnovljena) sveano otvorena povodom 100-godinjice osnivanja i rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1988. g. Vidj. Spomenica stogodinjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888 1988., poglavlje Nauna djelatnost Zemaljskog muzeja 1888-1988: Arheologija, str. 73 i d. Takoer, obavio sam i analizu zranih satelitskih snimaka ireg podruja Bosanskog Petrovca i Kulen Vakufa prema podacima snimljenim od 2005. g., koji su mi bili dostupni u vremenskom razdoblju od 2005. do 2011. g. zahvaljujui tvrkama / ustanovama Europa Technologies Limited (Cobham, UK), Tele Atlas, (s-Hertogenbosch, Nl), Centre National dtudes Spatiales /CNES/ - Spot Image (Paris, Fr), DigitalGlobe (Longmont, Colorado, USA), GeoEye Inc. (Herndon, Virginia, US) i Google Inc. (Mountain View, Santa Clara County, California, US) ijom poslovnom aktivnou i susretljivou su ti podaci dostupni javnosti, te tvrtki Flash Earth /Neave. com/ (UK). Naalost, iz opravdanih razloga nisam mogao koristiti austro maarske katastarske snimke (mape) ovog podruja nastale tokom geodetskog snimanja terena od 1882. g. pa nadalje. Razlog tome je to Geodetska uprava Federacije Bosne i Hrcegovine i JU Geodetski zavod Federacije Bosne i Hrcegovine u Sarajevu ne raspolau dijelom katastarskih snimaka (mapa) koje pokrivaju ire podruje Bosanskog Petrovca. Iste su dostupne u Dravnom arhivu Austrije u Beu. Analizirao sam samo dokumentaciju koja mi je bila dostupna u Geodetskoj upravi Federacije Bosne i Hrcegovine u Sarajevu, ali ista ne pokriva, kao to je navedeno, podruje o kojem je ovdje rije. Austro-maarska katastarska dokumentacija je veoma vana. Navedena dokumentacija posebno je vana za sagledavanje stanja u kojem se nalazio Bosanski Petrovac (ali i druga urbana naselja) kada je doao pod austrougarsku vlast 1878. god., a u kontekstu injenice da je austromaarska vlast 1905. razruila ovaj grad kao fortifikacijski objekt. Oito se ovdje radilo o ruenju fortifikacijskih struktura /tj. grada - G(fort)/ unutar naselja koje je ve imalo punu civilnu fizionomiju. O katastarskim premjerima i ustroju gruntovnice u Bosni i Hercegovini koje je izvrila austro-maarska vlast vidjeti Ratimir Gaparovi, Bosna i Hercegovina na geografskim kartama od prvih poetaka do kraja XIX vijeka. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH knj. 37. Sarajevo, 1970., passim (u poglavlju o izradi katastarskih karata od strane autro - maarske vlasti). O plodnoj katastarskoj i kartografANALI GHB 2011; 40 (32)

174

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... Iz analize opih geografskih odlika terena, protezanja komunikacijskih pravaca, sauvanih ostataka starih cesta i povijesnih zbivanja u 17. st. moglo bi se zakljuiti da je malo vjerovatno da sredinja i pokrajinska osmanska vlast nisu uvidjele vanost Petrovakog polja i prije poetka 18. st. Stoga bi se moglo pretpostaviti da ovo znaajno stjecite i sjecite puteva (Petrovako polje) nije moralo ekati potpisivanje mirovnog sporazuma u Srijemskim Karlovcima 1699. god. da bi u njemu poetkom 18. st. bili podignuti manje uporite (palanka) i manje civilno naselje uz nju. Vanost ovog uporita odreivali su vrijeme nastanka, drutveni kontekst i prostorni okvir njegove pojave. Kao i u sluaju Kulen-Vakufa smatram da je neto ire podruje oko lokacije dananjeg Bosanskog Petrovca bilo znaajno i prije 1699. god., pa je, shodno tome, na ovoj iroj lokaciji, tj. u neposrednoj blizini take na kojoj e biti podignuta palanka Petrovac, moglo biti utemeljeno ako ne jedno manje naselje, tada svakako (us)putna stanica znatno prije 1699. god. Ukoliko do njihovog utemeljenja (naselja ili moda samo /us/putne stanice) nije moglo doi na poetku, odnosno, u prvoj polovini 17. st., tada su oni, svakako, mogli nastati iza 1645. god. Vanost ove prostorne i komunikacijske take posebno je dola do izraaja tokom Kandijskog, Morejskog i Velikog bekog rata u 17. st. Iako samo podruje nije bilo poprite znaajnijih vojnih sukoba, nema sumnje da je odigralo znaajnu posrednu ulogu u popuni osmanskih vojnih jedinica koje su operirale u podruju Dalmacije i Like, u logistikoj opskrbi istih te u nekim drugim zbivanjima. Ono to bi trebalo jo dodati jeste mogunost da su se rubnim dijelovima ovog podruja mogli kretati i uskoci i hajduci u svojim napadima na naodreena naselja i objekte u dubini Bosanskog ejaleta.29 Stoga
skoj djelatnosti austro - maarskih vlasti u Bosni i Hercegovini svjedoi i injenica da su tokom desetljea okupacije obavljena i posebna katastarsko topografsko-kartografska premjeravanja i izrada karata bosanskohercegovakih gradova. O tome vidjeti u navedenom djelu Ratimir Gaparovia. U analizi terena koritene su i topografske karte (TK) JNA: prema preglednim listovima odgovarajue TK u razmjerima 1:100000, 1:50000 i 1:25000. Prema preglednom listu to su odgovarajue topografske karte 1:100000, svi segmentni listovi razmjera 1:50 000 koji pripadaju koordinatnom sistemu odgovarajuih TK-a za razmjer 1:100000 i svi segmentni listovi razmjera 1:25 000 koji pripadaju koordinatnom sistemu odgovarajuih TK-a za razmjer 1:50000. Brojevi navedenih topografskih karata prema preglednom listu su: Bosanska Krupa: 421-3(1-4), 421-4(1-4), Prijedor: 422-3(3-4), 422-4(3-4), Drvar: 471-1(1-4), 471-2(1-4), 471-3(2), 471-4(1-2), Glamo: 472-1(1-2), 472-2(1-2), Jajce: 473-1(1-4). U navedenom pregledu TK-a prvi brojevi bez zagrada oznaavaju brojeve topografskih karata u razmjerima 1:100000 i 1:50000, a brojevi unutar zagrada oznaavaju karte razmjera 1:25000. U navoenju sam radi ekonominosti tampe izostavio sekcijske nazive pojedinih karata razmjera 1:25000. Vidj. Hamdija Kreevljakovi, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878). Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena, Zagreb knj. 30(1935), 1, 55-178. Zagreb 1935. tampano i kao posebni otisak 1935. g., citirano prema djelu Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. II, 377, pod br. 17. za napad uskoka na Varcar-Vakuf krajem 17. st.

29

ANALI GHB 2011; 40 (32)

175

Mirza Hasan eman bi se sami in pravnog osnivanja palanke Petrovac iza 1699. god., tj. u vrijeme sultana Ahmeda III, mogao smatrati samo pravnom potvrdom vanosti lokacije na Petrovakom polju, koja je ve od ranije imala odreenu vanost, pa je na istoj mogla biti podignuta (us)putna stanica i stvarno ustrojena palanka u funkciji osiguravanja komunikacije du Petrovakog polja kao i same (us)putne stanice. Pri tome se ne moe iskljuiti niti mogunost da je nastanjivanje .... neto likih muslimana na ovoj lokaciji zapoelo mnogo prije slubenog osnivanja palanke i to u okviru i kao posljedica zbivanja nakon 1683. god. Vanost komunikacijskih pravaca odlike i mogunosti odvijanja prometa Petrovako polje predstavlja stjecite i sjecite veoma znaajnih prometnih pravaca od prahistorije, preko antike i srednjeg vijeka, osmanskog i austromaarskog razdoblja do danas. Na njemu se ukrtaju prometni pravci i ceste razliitog stepena vanosti, istraenosti i dananje ouvanosti. Ti su: prometni pravac s jadranske obale preko Knina, Bosanskog Grahova, Drvara i prevoja Otrelj u Petrovako polje, prometni pravac Biha Bilaj Petrovako polje Klju Varcar-Vakuf (Mrkonji-Grad) Jajce i dalje u srednju Bosnu s ogrankom prema Banjoj Luci, prometni pravac Petrovako polje Bilaj Kulen-Vakuf Ostrovica Lapac s ogrankom prema Lici i Kninu i dalje prema jadranskoj obali, prometni pravac Petrovako polje Krnjeua Bosanska Krupa i prometni pravac Petrovako polje Lanite Sanica Sanski most. Uporedo s tim Petrovako polje stjecite je i niza mjesnih prikljunih puteva. Moglo bi se istaknuti da je negdje do 1645., odnosno 1683. god. komunikacijski pravac preko Petrovakog polja bio naglaen u pravcu juga, tj. prema Kninu i osmanskim posjedima u Dalmaciji, te dijelom prema Lici i Bihau. Meutim, nakon zbivanja iza 1645. a posebno nakon 1699. Petrovako polje postaje iznimno vano u odvijanju komunikacije u pravcu istok zapad, tj. od podruja Lapca, Ostrovice, Kulen - Vakufa i Bihaa prema srednjoj Bosni. Iz svega navedenog moe se zakljuiti da Petrovako polje u trenucima hitnosti znatno skrauje putovanje prema srednjoj Bosni. Ovdje je potrebno naglasiti da postoji i meuovisnost i sloena povezanost (posebno fortifikacijska) izmeu Petrovakog i Bilajskog (Bjelajskog), Medenog i Bravskog polja. Jedna od odlika ovih polja jeste oskudnost u snabdijevanju vodom u njihovom sredinjem dijelu. Petrovako polje, kao i druga navedena polja, obilovalo je neto veim brojem izvora u njegovim rubnim dijelovima, te neto manjim brojem izvora u dubini polja. Stoga se moe rei da je i prisustvo vode na ovom podruju bitno utjecalo na odvijanje prometa i ustroj mree puteva. 176
ANALI GHB 2011; 40 (32)

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... U osmansko doba koriten je naslijeeni sistem prahistorijskih i antikih komunikacija koji je bio u funkciji i tokom srednjeg vijeka.30 Jednim manjim dijelom taj sistem je dopunjen mreom puteva na lokalnoj razini u osmansko doba kako bi se povezala neka nova naselja razliitog tipa koja su nastala tokom osmanske vlasti. U pravilu preuzeti sistem antikih komunikacija, po logici stvari, poklopio se s komunikacijskim zahtjevima odvijanja prometa u osmansko doba. U oba razdoblja, od antike do kraja osmanskog razdoblja, taj sistem komunikacija imao je strategijski karakter.31 On je posebno doao do
30 Vidjeti Ivo Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antiko doba. Sarajevo, 1988, poglavlje XVI Petrovako polje u rimsko doba (Deuri?), str. 257-261. I. Bojanovski smatra da je Petrovako polje bilo sjeditem jedne od antikih peregrinskih civitates (mogue Deura ?) kojoj se sredite (ini se) nalazilo oko Kolunia i Revenika juno od Bosanskog Petrovca. Up. i Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji (Dolabellae systema viarum in Provincia Romana Dalmatia). Djela ANUBiH knj. XLVII, Centar za balkanoloka ispitivanja, knj. 2, Sarajevo, 1974, za cestu Ad Imum montem Dicionum Ulcirum vidjeti str. 203 i d., za trasu navedene ceste vidj. 207 i d., za Klaudijevu cestu preko Graba u unutranjost zemlje (Via Claudia) vidjeti str. 212 i d., za lokalne prikljune puteve (Viae vicinales) vidj. str. 221 i d., za Petrovako polje vidj. str. 230. Drugim rijeima, sve to svjedoi o naseobinskim i prometnim kontinuitetima od prahistorije preko antike i srednjeg vijeka do (i tokom) osmanskog razdoblja. Za naseobinske kontinuitete i diskontinuitete, saobraaj, arheoloke lokalitete i ostatke arhitektonskih objekata na neto irem podruju Bosanskog Petrovca u vrijeme prahistorije, razdoblju rimske vlasti i srednjeg vijeka vidjeti: Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, Vol. 1: s.v. Saobraaj: A) Prahistorijsko doba, str. 151, B) Doba rimske vladavine, str. 151-160, C) Rani srednji vijek, str. 160, D) Kasni srednji vijek, str. 160-161, te Arheoloke mape u okviru navedenog Arheolokog leksikona, Regija 10, vol. 2, str. 142-151, Regija XI, vol 2, str. 159-166. Ovom prilikom iskljuuje se detaljno navoenje lokaliteta. Zainteresirani se upuuju da samostalno obave uvid u materiju relevantnu za ovaj lanak. Prostorne odlike ireg podruja zapadne Bosne znaajno su utjecale i na kasniju izgradnju eljeznice na ovom podruju. Tako je privatna industrijska eljeznica uskoga traka (0,76 m) austrijske tvrtke STEINBEIS slijedila (u najveoj moguoj meri) trasu antikih komunikacija. Jedino tamo gdje su usponi i padovi trase bili veoma strmi ova eljeznica (Steinbeisbahn) odstupala je od stare rimske trase. Ta eljeznica izgraena je za eksploataciju i izvoz drvne grae iz bosanskih uma i eljezne rude iz podruja oko Sanskog Mosta. Ista je povezivala Drvar i Prijedor, a nastavljala se na druge pruge kao to je Drvar Lika Kaldrma i dalje prema Kninu. Krak eljeznice od Knina do Drvara protezao se neto drugaijim pravcem negoli onaj antiki rimski. Da bi eljeznica izbjegla prelazak iz Strmice u podruje Bosanskog Grahova preko strmog prijevoja Grab iskoriten je za eljeznicu pogodniji prijevoj iznad Like Kaldrme. Od Drvara eljeznica se penjala uz staru rimsku trasu puta i preko Otrelja prelazila u podruje istono od Petrovakog polja. Da bi se izbjegao strmo sputanje s Otrelja i penjanje prema Lanitu eljeznica je usmjerena preko obronaka planin Klekovaa i Srnetica u podruje mjesta Srnetica odakle je ponovo izlazila na trasu rimskog puta i preko Gornjeg i Donjeg Bravskog i prijevoja Lanite vodila u ire podruje Sanskog Mosta i, potom, do Prijedora. U Srnetici se ovaj eljezniki pravac vezao za drugi eljezniki krak koji je iz spomenute stanice vodio do Jajca. Ovaj tekstualni dodatak kojeg sam dao vremenski izlazi izvan okvira osmanskog razdoblja, ali je isti potrebno navesti kako bi se razumjela komunikacijska (prometna)

31

ANALI GHB 2011; 40 (32)

177

Mirza Hasan eman izraaja nakon 1699. god. Glavne odlike tog sistema, koji e biti dopunjen i nekim drugim pravcima, te prestrukturiran po pitanju hijerarhije u osmansko doba, jesu: nastojanje da se promet odvija to je mogue kraim putnim pravcem, nastojanje da se promet odvija na to je mogue nioj nadmorskoj visini kako bi se izbjegli uinci jesenjih i zimskih klimatskih prilika na prekidanje prometa, nastojanje da se postigne najvea mogua prohodnost pravca tokom zimskih klimatskih uvjeta, nastojanje da najvie kote na prometnoj trasi imaju to niu nadmorsku visinu (iz razloga koji su ovdje navedeni), te nastojanje da se dionice u veem nagibu smanje po njihovoj duini ili prekinu odmoritem na kritinim takama. Ono to je bilo zajedniko u koritenju navedenih komunikacija tokom antike i osmanskog razdoblja jeste da se na istom komunikacijskom pravcu osigura trasa koja e se protezati kroz manje bezvodna podruja, tj. ista trasa puta vodila se u skladu s pojavom izvora u prostoru, zatim, da se trasa vodi, ukoliko je to mogue, pravcem koji je naseljen, tj. uz koji postoje naseobinske aglomeracije, te da se na odreenim jasno uvjetovanim dionicama mogu ustrojiti (us)putne stanice antike mutatio(nes) i osmanskodobne (us)putne stanice, menzil(hane) i hanovi. Ustroj (us)putnih stanica bio je posebno vaan za osiguranje znaajnih prevoja. Stoga se (us) putne stanice u pravilu javljaju i uz vane putne prevoje (npr. Otrelj, Lanite i dr.). Zahtjevi, koje je postavilo antiko putno graditeljstvo, kao to su da putni pravac mora imati to je mogue manji boni nagib putne trase i to je mogue manji radijus krivina (okuka) nisu bili istaknuti u prvi plan u osmanskom razdoblju jer se promet tada, u najveoj mjeri, odvijao tovarnim grlima, prvenstveno konjima, za razliku antikog razdoblja tokom kojeg se i na ovoj trasi promet odvijao i kolima. Potrebno je naglasiti da se dananje ceste velikim dijelom poklapaju sa starim cestama. U najveem broju sluajeva prometni pravci cesta se poklapaju 99 % a njihove trase znatno manje. Nunost cijepanja prometa na vremenske odsjeke i krae dijelove puta Ovdje je ve naglaena potreba i nastojanje da se na odreenim jasno uvjetovanim dionicama mogu ustrojiti (us)putne stanice antike mutatio(nes) i
situacija na terenu. Naime, eljeznica Drvar Prijedor (Steinbeisbahn) izgraena je, zbog teine terena kojim se protee, uz veoma velike napore i uz visoku cijenu. To upravo svjedoi o teini ostvarivanja prometa oko podruja Petrovakog polja, posebno tokom antike, srednjeg vijeka i osmanskog razdoblja. O Steinbeisbahn-u vidj. Keith Chester, The Narrow Gauge Railway of Bosnia and Hercegovina. Stenwalls. Malm, 2006, posebno Chapter Nine: Industrial Railways in Bosnia Hercegovina in the Austro Hungarian Era, str. 142 i d., posebno vidj. kartu protezanja Steinbeisbahn-a na str. 161; Ajdin Fevzija, Historija eljeznica Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2005, 51-43, 150-164.

178

ANALI GHB 2011; 40 (32)

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... osmanskodobne (us)putne stanice, menzil(hane)32 i hanovi. Sutinske razlike izmeu antikog i osmanskog razdoblja uope nema. Razlika je samo u moguim komunikacijskim prioritetima (tj. u prometnoj hijerarhiji) koji su u odreenom razdoblju mogli dati prednost nekom od putnih pravaca. Stoga, potreba za cijepanjem putovanja du odreenih prometnih pravaca na odsjeke i podizanje (us)putnih stanica, menzil(hana) i hanova na za to pogodnim lokacijama predstavlja sasvim logian slijed zbivanja naslijeen jo iz prolosti. O tome se mora voditi rauna pri donoenju odreenih zakljuaka. (Us)putne stanice i menzil(hane) kao objekti slubene vlasti i han kao privatni poslovni objekt ili objekt u vlasnitvu vakufa Potreba za cijepanjem putovanja du odreenih prometnih pravaca na odsjeke i podizanje (us)putnih stanica, menzil(hana) i hanova na za to pogodnim lokacijama u potpunosti se uklapa(la) u nain odvijanja prometa du komunikacija o kojima je ovdje rije. Iako je putovanje konjem bilo neto bre negoli putovanje u rimsko doba koje se obavljalo dvokolnim ili etverokolnim zaprenim kolima potreba za odmaranjem i cijepanjem putovanja bila je skoro identina u oba razdoblja. Cijepanje putovanja pojavljuje se relativno pravilno na dionicama puta duine izmeu 5 i 10 km, a nekada i neto malo vie ( do 15 km), to je ovisilo o kvaliteti puta, usponu, situaciji na tereni i dr. uvjetima. Moglo se oekivati da e sredinja i pokrajinska osmanska vlast obavezno ustrojiti i odravati (us)putnu stanicu ili menzil(hanu) ili e, u krajnjem sluaju /uz (us)putnu stanicu ili bez nje/, institucija vakufa (tj. neki vakif) ili neki poslovno snalaljivi pojedinac podii han tamo gdje je komunikacijski pravac prelazio preko nekih od prijevoja ili rijenih gazova. Meutim, na sadanjem stepenu istraivanja nije mi poznato da je osmanska vlast ureivala posebne (us)putne stanice kako bi se osiguralo sigurnije i dinaminije odvijanje saobraaja du prometnih pravaca na podruju Bosanskog ejaleta. Potvreno je ustrojavanje, postojanje i djelovanje menzil(hana) na nekim dionicama pojedinih puteva. Moglo bi se zakljuiti da je osmanska vlast, na naem podruju, izostavila ustrojavanje i podizanje posebnih (us)putnih stanica, ve je njihovu zadau prepustila privatnoj poslovnoj inicijativi, odnosno zamijenila ustanovom hana. Potrebno je naglasiti da je pojava hanova kao objekata u vlasnitvu vakuf izostala na podruju koje obraujem u ovom lanku. Hanovi su, koliko
32 Menzil, izv. iz ar. manzil, s osnovnim znaenjem stan, dom i konak (konaite), a estim znaenjem potanske stanice (menzilhana) na kojoj su se mijenjali potanski konji. Oblik menzila hana dao je kroz govorno saimanje (kontrakciju) uestali oblik menzilhana koji se sree na naem podruju. U posebnim sluajevima termin menzil oznaavao je i razdaljinu od jednog dana hoda (dnevni ciklus svjetla, odnosno vidljivosti) na kojoj su se obino podizali menzili, odnosno menzilhane.

ANALI GHB 2011; 40 (32)

179

Mirza Hasan eman mi je poznato, na ovom podruju zapadne Bosne funkcionirali kao poslovni objekti gostinjskog tipa.33 Moglo bi se zakljuiti da su hanovi preuzeli ulogu i zadau kako (us)putnih stanica, tako, jednim manjim dijelom, i menzila, odnosno menzilhana. Stoga u ovom lanku koristim termine (us)putna stanica i han pri emu izjednaavam samo njihovu prostornu pojavu i funkciju, ali ne i porijeklo i vlasnitvo. Opa potreba za podizanjem novih fortifikacijskih objekata Reorganizacija prilika u Bosanskom ejaletu nakon 1699. podrazumijevala je, pored ostalog, i obnavljanje postojeih i podizanje novih fotifikacijskih objekata. Novi fortikacijski objekti podizani su na za to potrebnim lokacijama koje su odraavale taktike i strategijske nazore branitelja zapadne Bosne u davno vrijeme. Postojei kao i novi fortifikacijski objekti imali su vie zadaa. Prije svega imali su zadau ovladavanja i nadzora nad odreenim geografskim prostorom u cilju postizanja taktike i strategijske dubine prostora koji dri pod svojom vlau, zatim postizanje kontrole nad odvijanjem saobraaja du komunikacija koje se proteu navedenim podrujem u cilju mogunosti dovlaenja i preusmjeravanja vojnih jedinica i osiguravanja logistike i prometa du tih komunikacija, kao bitnog initelja vojne sigurnosti i ekonomije, te zadau rjeavanja odreenih socijalnih pitanja u graninom pojasu ejaleta. Ova posljednja zadaa bila je slojevita. Ista je podrazumijevala rjeavanja pitanj popune posada u postojeim i novopodignutim fortifikacijskim objektima, pitanj osiguranja odreenog broja stanovnika u koje se moe imati povjerenje - stanovnitva koje se u pravilu naseljavalo uz fortifikacijske objekte radi (po) jaavanja odbrane istih u sluaju potreb, te u nekim sluajevima rjeavanje pitanja prognaniko-izbjeglike (muhadirske) krize na nain naseljavanja muhadira unutar postojeih ili novopodignuti fotifikacijskih objekata. Sluaj Bosanskog Petrovca govori da se muhadiri bili naseljeni uz palanku Petrovac. Iz svega navedenog moe se zakljuiti da se istraivanju fortifikacija i naseljenih mjesta na podruju zapadne Bosne moe pristupiti kroz promatranje njihovog prostornog, komunikacijskog i socijalnog aspekta. Naravno, ni u jednom trenutku ne moe se i ne smije zanemariti i vojni (odbrambeni) aspekt fortifikacija, te demografski aspekt naselja. Fortifikacijski objekti, bez obzira kada su bili podignuti, mogu se sagledavati i s druga dva, nita manje znaajna, aspekta koja nisu predmet obrade u ovome lanku. Ista predstavljaju posebna podruja istraivanja ovih objekata. To su vojni i odbrambeni aspekt
33 Vidj. Hamdija Kreevljakovi, Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini. Djela Naunog drutva NR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje istorijsko-filolokih nauka, knj. 8(1957). Sarajevo, 1957, citirano prema djelu Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. III, 241-369.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

180

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... izgradnje i funkcioniranja tih objekata u operativnoj upotrebi, te graditeljski, odnosno arhitektonski aspekt podizanja istih. Strategijski pravac Lapac - Ostrovica Kulen Vakuf Bilaj Bosanski Petrovac Podruje zapadne Bosne oduvijek je imalo veliku komunikacijsku i vojnu vanost tokom njene historije. Nakon zbivanja tokom Kandijskog i posebno Morejskog i Velikog bekog rata (tj. iza 1699.), ovo podruje postalo je iznimno vano za ouvanje osmanske vlasti na podruju Bosanskog ejaleta. Povijesno uoblienje Triplex Confinium-a34 kao veoma bliske take susreta interesa Venecije, Osmanskog i Austrijskog carstva imalo je za posljedicu da su fortifikacijski objekti i naselja uz njih, kao to su Lapac, Ostrovica, Kulen Vakuf, Oraac, Bilaj, lokacija budueg Bosanskog Petrovca (kao i udaljeni Biha i Bosanska Krupa), iznenada dobili na vanosti. Navedena mjesta uporedo s tim dobila su i obavezu odbrane granice. Kako o podruju Ostrovica - KulenVakuf - Ljutoka dolina govorim iscrpno na dugom mjestu,35 ovdje bih elio naglasiti da su stari grad Bilaj36 i naselje (ili vie manjih naselja) uz navedeni
34 Nova mletako-austrijsko-osmanska tromea (prostorna taka susreta triju linija razgranienja) odreena je mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine. Taka dodira triju drava nalazila se na koti Medveak (sada Medvea Glavica), na vrhu Debelog Brda, sjeveroistono od Knina. Vidjeti Eref Kovaevi, Granice Bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj republici po odredbama Karlovakog mira. Sarajevo, 1973, 116 i, posebno, biljeka 1. O pitanjima vezanim za Triplex Confinium vidjeti neto vie kod Drago Roksandi, (ed.). Microhistory of the Triplex Confinium. International Project Conference Papers 1 (Budapest, March 21-22, 1997). CEU Institute on Southeastern Europe. Budapest, 1998; Drago Roksandi, Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti, 1500.-1800. (Triplex Confinium or on Borders and Regions of Croatian History, 1500-1800.). Barbat. Zagreb, 2003; Mirela Slukan, Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma - Cartographic Sources for the History of the Triplex Confinium - Kartographische Quellen zur Geschichte des Triplex Confinium. Hrvatski dravni arhiv - Zavod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb, 1999. Vidjeti Mirza Hasan eman, Kulen Vakuf, passim, pripremljeno za tampu. Grad /G(fort) i istoimeno selo Bilaj, poznat i pod imenom Bjelaj. Od osnivanja Petrovake kapetanije pripadao je istoj. Utvrenjem je zapovijedao dizdar u rangu age. Vidj. Marko Vego, Nav. dj., 11, s.v. Bilaj; H. Kreevljakovi, Kapetanije...., 187,189; Hamdija Kreevljakovi, Prilozi povijesti bosanskih gradova...., 173-174; H. Kreevljakovi, Stari bosanski gradovi, 468; Vejsil uri, Starine iz okoline Bos. Petrovca, 233-234; Rade Lopai, Biha i Bihaka Krajina, Zagreb, 1890, dodatak XI, 305. Vanost Bilaja / Bjelaja potvruje i njegovo uestalo spominjanje na ranim geografskim kartama. Detaljnu analizu starih karata koje pokrivaju podruja sjeverozapadne i zapadne Bosne, te toponomastiku analizu s katalogom dao je Midhat Kozlii. U navedenim kartama veoma esto se spominje utvrenje Bilaj to svjedoi o njegovoj velikoj vanosti. Vidj. Midhat Kozlii, Regiones flumina ..., passim. Pojava toponima Bilaj u navedenom djelu data je kako slijedi: K-049, J. Bussemacher, Sklavonija, Hrvatska, Bosna i ire podruje Dalmacije,

35 36

ANALI GHB 2011; 40 (32)

181

Mirza Hasan eman

Kln, poetak 17. st.. Crno bijela verzija karata K-050 i K-51, str. 147, isjeak lijevog sredinjeg dijela, s.v. Welay; K-050, J. Bussemacher, Sklavonija, Hrvatska, Bosna i ire podruje Dalmacije, Kln, poetak 17. st.. Kolorirana inaica K-049, str. 148, s.v. Welay; Detalj sa K-50, istovjetno s K-051, str. 149, sl. 71, s.v. Welay; K-051, J. Bussemacher, Sklavonija, Hrvatska, Bosna i ire podruje Dalmacije, Kln, poetak 17. st.. Kolorirana inaica K-049, str. 150, s.v. Welay, i segment sa K-051, str. 151, sl. 71, s.v. Welay; K-055. N. Sanson dAbbeville Stariji, Karta oblasti od Austrije do zapadne Bosne, Pariz, 1657, str. 161, s.v. Welay; K-060. M. Stier, Karta Kraljevine Ugarske i njezino razgranienje sa susjednim zemljama, Nrnberg, 1664, str. 173, s.v. Velaij, str. 174, sl. 76., detalj sa K-060, s.v. Velaij; K-061. I. Lui, Dananji Ilirik, Amsterdam, 1668. Kolorirana inaica K-61, str. 186, s.v. Bilay, vei isjeak sredinjeg lista. Karta predstavlja crno bijelu inaicu od K-062, str. 185, s.v. Bilay, str. 187, sl. 89, segment sa K-062, s.v. Bilay; K-063, G. Sanson DAbbeville, Italija i okolne regije. Pariz, 1672, isjeak iz sredinjeg dijela izvornika, str. 190, s.v. Welay; K-064. G. Sanson DAbbeville, Kraljevina Ugarska, Transilvanija, Slavonija, Bosna, Hrvatska i Dalmacija. Rim, 1688., Donji sredinji dio originala, str. 191, s.v. Velai; K-065. G. Sanson DAbbeville, Kraljevina Ugarska. London, 1694, donji sredinji dio originala u boji, str. 192, s.v. Velay; K-068. G. Cantelli da Vignola, Kraljevstvo Bosna i njezine provincije. Rim, 1689., lijevi godnji dio izvornika, karta je crno bijela verzija K-069, str. 205, s.v. Bilay; K-069. G. Cantelli da Vignola, Kraljevstvo Bosna i njezine provincije. Rim, 1689., karta je kolorirana verzija K-068, str. 206, s.v. Bilay, str. 207, sl. 94, segment sa K-069, s.v. Bilay; K-070. G. Cantelli da Vignola, Hrvatska i zadarsko podruje. Rim, 1690., karta je crno bijela inaica K-071, isjeak sredinjeg dijela originala, str. 208, s.v. Velay; K-071. G. Cantelli da Vignola, Hrvatska i zadarsko podruje. Rim, 1690., karta je kolorirana inaica K-070, str. 209, isjeak sa K-071, str. 210, sl. 95,s.v. Velay; K-078. V. M. Coronelli, Karta Podunavlja. Venecija, 1696., lijevi gornji dio originala, str. 227, te na isjeju K-078, str. 228, sl. 111, s.v. Balgey (?); K-79- F. De Witt, Karta Ugarske i susjednih zemalja. Amsterdam, 1688., vei isjeak sredinjeg dijela originala, str. 230, s.v. Welay; K-105. M. Seutter, Nova i tana karta kraljevstava i regija Dalmacije, Hrvatsek, Slavonije, Bosne, Srbije, Istre, Dubrovake Republike i susjednih pograninih podruja. Augsburg, 1709, original u boji, str. 358, segment s K-105, str. 359, sl. 192, s.v. Velay; K-107. M. Seutter, Karta podruja Kranjske i Istre do Bosne. Augsburg, 1744., original je djelomino koloriran, str. 361, s.v. Belai; K-108. M. Seutter, Nova i tana karta Maarske i susjednih oblasti. Augsburg, 1744., original je koloriran, str. 362, s.v. Velay; K-109. M. Seutter, Karta razgranienja Austrijske Carevine i Osmanskog Carstva prema mirovnom ugovoru u Poarevcu 21. jula 1718. Augsburg, 1744., original je koloriran, str. 364, s.v. Belai, karta jasno donosi i spomen Bjelajskog polja (Belaisko Polie), ali ne donosi spomen Petrovca. Petrovac na posljednjoj navedenoj karti jo nije oznaen - mogue da je ve bio u toku podizanja. Autor karte o tome nije morao imati podatke ili je iste mogao imati, ali nije bio siguran u prostorni poloaj Petrovca, pa je isti iz tog razloga mogao biti izostavljen; K-115. G. de LIsle V. M. Coronelli - G. G. de Rossi J. B. Nolin, Karta junoslavenskih podruja. Amsterdam, 1720., original je u boji, karta jasno donosi i spomen Bjelajskog polja (Belaisko Polie), ali ne donosi spomen Petrovca, str. 396, vei isjeak str. 397, sl. 228, ui isjeak str. 398, sl. 229; K-117. J. B. Homann i njegovi nasljednici, Karta Kraljevine Bosne, te dijelova Hrvatske, Dalmacije, Slavonije, Ugarske i Srbije. Amsterdam, 1739., original je u boji, str. 405, s.v. Ve?ay i sa spomenom Bjelajskog polja (Belaisko Polie); Karta Maximiliana Schimeka, 1788., segment, str. 427, sl. 251, s.v. Vaillay, Belaisko Feld, Petrovaz i Vacup (s nekim nejasnoama oko dupliranja toponima Lapaz, Ostroviz, Vacup, i Belai, te pojedi-

182

ANALI GHB 2011; 40 (32)

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... fortifikacijski objekt (grad), novopodignuta palanka Bosanski Petrovac37 s neposrednim civilnim naseljem uz nju, te druga naselja rasprena na podruju Petrovakog, Bilajskog, Medenog i Bravskog polja, dobila posebnu ulogu u odbrani komunikacije koja je iz podruja Bihaa i Ostrovice, te podruja dananjeg Bosanskog Grahova i Drvara38 vodila u srednju Bosnu. BOSANSKI PETROVAC KONTEKST I SLIJED OSNIVANJA NOVOG FORTIFIKACIJSKOG OBJEKTA I RAZVOJ CIVILNOG NASELJA Na temelju sagledavanja strategijskih, taktikih, komunikacijskih, fortifikacijskih i drugih vojnih potreba i odlika Petrovakog polja moe se sagledati mogui kontekst osnivanja novog fotifikacijskog objekta palanke u ovom polju te ojaavanja nekih drugih objekata u njegovoj neto iroj okolini. Palanka Bosanski Petrovac nastala je u sloenim prilikama iza 1699., a in njenog osnivanja, razvoja i kasnijeg prerastanja u kasabu nije bio nita manje sloen, a niti je upitan. Taj in promatram u neto drugaijem kontekstu nego to
nanim navoenjem toponima Hermania Monaster /= manastir Rmanj/ koji su smjeteni dosta nisko ispod sredine karte). Na jednoj od navedenih karata spominje se i utvrenje Petrovac to svjedoi o njegovoj relativno kasnoj pojavi na kartama. Vidj. Midhat Kozlii, Nav. dj., str. 435, sl. 257 pojava toponima Petrovac u navedenom djelu data je kako slijedi: Karta Maximiliana Schimeka, 1788., segment, str. 427, sl. 251, s.v. Vaillay, Belaisko Feld, Petrovaz i Vacup; Karta H. Kieperta iz 1870. g., isjeak gornjeg lijevog dijela, str. 435, sl. 257, jasno donosi toponime Oraschatz, Perkosh, Navala /Havala/, Bjelaj, Petrowatz, Bravsko Polje, Jasenowaz i dr. Karta u opim crtama donosi i najvanije komunikacijske pravce o kojima je ovdje (u lanku) rije. Putni pravac preko prijevoja Grab (na putu iz Knina u Bosansko Grahovo), podruja Bosanskog Grahova i Drvara i prijevoja Otrelj vodi iz pravca Knina u zalee Ostrovice, Kulen Vakufa i Bihaa, pa je njegovo zatvaranje, odnosno kontroliranje iz Bilaja i palanke Bosanski Petrovac imalo veoma veliku (strategijsku) vanost. Ukoliko navedeni putni pravac ne bi bio uspjeno zatvoren na prijevoju Grab, odnosno du komunikacije do Otrelja isti se mogao uspjeno zatvoriti i na samom Otrelju. Upravo komunikacijski, ali i vojni razlozi, smjetali su staru rimsku naseobinu (mutatio) u podruje sela Bara smjetenog ispod prijevoja Otrelj, na junom rubu Petrovakog polja. U ovo selo ja smjetam i ranu pojavu (us)putne stanice, a mogue i osmanskodobne menzilhane, u Petrovakom polju. Stanovnici sel Bara i susjednog Kolunia imali su zadau potpomaganja odvijanja prometa preko prijevoja Otrelj, a sami smjetaj (us)putne stanice (bilo u selu Bara bilo u Koluniu) kao da je predodredio pojavu nove palanke budueg Bosanskog Petrovca na susjednoj prostornoj lokaciji. Njena uloga (tj. palanke) bila je fiziko osiguranje prometa du komunikacija i vojno osiguranje /kontrola/ nadzora nad Petrovakim poljem, susjednim poljima (Bilajsko, Medeno i Bravsko) i strategijskim prijevojima Otrelj, Lanite, Risovac Krnjeua (u pravcu Bosanske Krupe), te prijevoja Vrtoe Prkosi (smjetenih na neto nioj nadmorskoj visini) koji nadzire komunikaciju u pravcu Bihaa, Kulen Vakufa i Ostrovice.

37

38

ANALI GHB 2011; 40 (32)

183

Mirza Hasan eman je to do sada injeno i nastojim rekonstruirati aktivizam koji je bio usmjeren na osnivanje, sadrajno - funkcionalno strukturiranje i prostorno - topografsko postvarenje nove palanke, te govorim o njenom kasnijem pravnom statusu. Potreba za fortifikacijskim objektom na podruju oko Petrova vrela Iz analize opih prilika i odlika komunikacija koje su ovdje ve izloene namee se logian zakljuak da su osmanska pokrajinska i lokalna vlast bile svjesne potrebe da se na ovom komunikacijskom podruju izmeu Kljua, Bosanske Krupe, Bihaa, Kulen-Vakufa (i Ostrovice), te podruja Bosanskog Grahova podigne jedan fortifikacijski objekt koji bi kontrolirao ovo prometno stjecite i sjecite puteva. Njegovo prostorno smjetanje u prometno sredite Petrovakog polja bilo je sasvim logino i oekivano. Podruje Bosanskog Petrovca - stjecite i sjecite prometnih pravaca Na prostorno pozicioniranje take tog budueg fortifikacijskog objekta u znatnoj mjeri su utjecali komunikacijski pravci, gustina i uestalost odvijanja prometa, potreba za jaim povezivanjem srednje i zapadne Bosne i mogunost dopreme vojnih jedinica i pruanja logistike podrke iz srednje Bosne u podruje zapadne Bosne. Sve su to razlozi za ustroj fortifikacijskog objekta nove palanke (budueg Bosanskog Petrovca). Meutim, moe se i treba se postaviti pitanje da li je u kontekstu postojanja sloenog sistema komunikacija i (us)putnih stanica, menzilhana i hanova podizanje palanke na mjestu dananjeg Petrovca predstavljalo in ex novo ili se u tom inu mogu naslutiti i sagledati neki topiki, naseobinski, komunikacijski i funkcijski kontinuiteti koji u novim prilikama dobijaju i svoju mjesnu taktiku i iru strategijsku odrednicu novo fortifikacijsko postvarenje u obliku palanke? Drugim rijeima, moe se i treba postaviti pitanje da li je na podruju Petrovakog polja postojala neka od (us)putnih stanica, menzilhana ili, ak, han, koji su mogli odrediti, tj. utjecati da se ba na mjestu dananjeg Bosanskog Petrovca utemelji novi fortifikacijski objekt palanka (Bosanski) Petrovac? Odnosno, da li je samim inom osnivanja palanke pod njeno okrilje podvedena neka ve postojea (us)putna stanica? Ili, tavie, da li je kojim sluajem na prostoru dananjeg Bosanskog Petrovca u 17. ili poetkom 18. st. ve postojala (us)putna stanica koja je odredila buduu vanost ove prostorne take na putnom pravcu izmeu srednje i zapadne Bosne i Dalamacije i Like? Da li je u inu osnivanja palanke Petrovac bilo iskoriteno postojanje neke ranije (us)putne stanice na istoj lokaciji? Na temelju analize terena i prometnih prilika pretpostavljam da je na irem podruju dananjeg Bosanskog Petrovca ve tokom 17. st. moglo doi do osnivanja jedne manje (us)putne stanice koja 184
ANALI GHB 2011; 40 (32)

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... nije morala imati pravni status i odlike jedne menzil(hane). Blizina Petrova vrela, priblino sredinji poloaj unutar istoimenog polja, kao i protezanje okolnih komunikacija nudili su povoljnu lokaciju i mogunost snabdijevanja vodom na mjestu dananjeg Bosanskog Petrovca. Zato se sam in osnivanja palanke na ovoj lokaciji mora promatrati u kontekstu sloenih raznorodnih prilika ovog prostora u davnim vremenima. Potreba za prekidom putovanja na odreenim dijelovima puta Potrebe za prekidom putovanja na jasno odreenim dionicama du Petrovakog polja radi sloenosti kretanja ovim prometnim pravcom nisu neupitne. Preostaje da se take prekida putovanja odrede u prostoru i vremenu, te da se promatraju u prostornom i kronologijskom odnosu prema taki na kojoj je utemeljena palanka Petrovac. Potrebe za prekidom putovanja morale su za posljedicu imati osnivanje (us)putne stanice ili hana na za to pogodnoj lokaciji. S druge strane i sama velika udaljenost izmeu Bihaa i Kljua39 (115 km) upravo je zahtijevala razbijanje puta na vie dionica to je podrazumijevalo postojanje najmanje est (us)putnih stanica od kojih bi najmanje jedna bila smjetena na podruju dananjeg Petrovakog polja, tanije na priblinoj lokaciji dananjeg Bosanskog Petrovca.40 Pojava (us)putne stanice na mjestu dananjeg Bosanskog Petrovca ne bi iskljuivala pojavu drugih (us)putnih stanica na za to odgovarajuim lokacijama du navedenih komunikacijskih pravaca. Potreba za postojanjem (us)putnih stanica, menzil(hana) i (ili) hanova Iz svega navedenog oito je da je postojala potreba ustrojavanja (us)putnih stanica, menzilhana ili hanova na komunikacijskim pravcima koji su doticali Petrovako polje. Pojava nekih toponima koji u svom nazivu sadre rije han svjedoi o odvijanju prometa preko ovog prometnog pravca i prevoja (Lanite) od Kljua u pravcu Bosanskog Petrovca, Sanice, Kulen-Vakufa, Bihaa i podruja dananjeg Drvara i Bosanskog Grahova, te o cijepanju cjelokupne trase puta na niz manjih dionica (odsjeaka) koji se mogu lahko savladati. (Vidj. sl. 1 i tab. 1) Jedan takav toponim je Pudin han (u dananjem selu Vela-

39 40

Marko Vego, nav. dj., 56, s.v. Klju na Sani. Iz analize rasporeda hanova na putnom pravcu od Kljua do Bihaa moe se vidjeti da je njihova uestalost relativno velika (najmanje 8 hanova na navedenom pravcu). Vidjeti detaljnije analizu u ovom tekstu, te u djelu Hamdija Kreevljakovi, Hanovi i karavansaraji ...., citirano prema djelu Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. III, 241-369.

ANALI GHB 2011; 40 (32)

185

Mirza Hasan eman gii41 na udaljenosti od 5-6 km sjeverozapadno od Kljua). Drugi toponim je Han Glio u selu Kop(l)jenica, koji je bio smjeten u relativnoj blizini take na kojoj je bio podignut Pudin han.42 Smjetaj hanova, odnosno (us)putnih stanica i (ili) hanova na ovim lokacijama je razumljiv u kontekstu postojanja dva stara putna pravca koji su se iz navedenih sel, odnosno od navedenih hanova, protezali prema sjeveru i preko obronaka planine Grme izbijali u podruje mjesta Sanica (oko 9 km od sela Velagii preko podruja dananjih sel Kop(l)jenica i Prisjeka), te u podruje rijeke Sane ( oko 13 km od sela Velagii preko podruja dananjih sel Gornji i Donji Ramii, Sejarii, Fazlii / Sadikovii i Pei) do mjesta dananjih sel Gornji i Donji Kamiak. Potrebno je naglasiti injenicu da su Han Glio i Pudin han bili prostorno smjeteni u relativnoj blizini izvora Grabovac u Aniima (zaselak Kop/l/jenice).43 Na ovom
41 Na podruju sela Velagii sauvani su ostaci koji svjedoe o postojanju na ovoj lokaciji rimskog naselja i kasnoantike bazilike, te srednjovjekovnog groblja. Vidjeti Arheoloki leksikon, vol. 2, reg X, 10.191, s. v. Velagii 1, Klju, te Arheoloku mapu, vol. 2, reg. X, s. n. 191 (mapa Doba rimske vladavine); Klju, Arheoloki leksikon, vol. 2, reg. X, 10.192, s. v. Velagii 2, Klju, te Arheoloku mapu, vol. 2, reg. X, s. n. 192 (mapa Srednji vijek). U blizini Pudina hana, tj. Velagia, nalaze se toponimi Kajino vrelo i Jezera vanost kojih je bila znaajna za utemeljenje hana na ovoj lokaciji. Na prostoru sela Kop(l)jenica pronaeni su ostaci rimskog naselja. Ovaj lokalitet poznat je i pod imenom Han Glio. Vidjeti Arheoloki leksikon, vol. 2, reg X, 10.116, s. v. Kop(l) jenica (Han Glio) 2, Klju, te Arheoloku mapu, vol. 2, reg. X, s. n. 116. Nije jasno da li se ovdje radi o istom hanu (tj. o Pudinom hanu) koji je mogao mijenjati vlasnike, pa se time mijenjao i njegov naziv. Toponim Pudin han jasno je vezan za selo Velagii i nalazi se sjeverno od zaselaka Tievii i Hadii. Bio je smjeten tano u blizini sjecita dananjih komunikacija Klju Bosanski Petrovac i Klju Gornji i Donji Kamiak Sanski Most. Nasuprot tome Kop(l)jenica predstavlja skup zaselaka meu kojima se danas najvie istie zaselak Anii koji se razvio uz vrelo Grabovac na putu prema Sanici. Stari put preko Lanita izbijao je kroz Kop(l)jenicu u podruje Ania. Anii su udaljeni oko 1,2 do 1,5 km od zaseoka Donji Vojii koji predstavlja najzapadniji zaselak Velagia. U podruje dananjeg sela Anii moglo bi se, uz odreenu suzdranost i opreznost, locirati Han Glio. Udaljenost izmeu Pudina hana i Ania iznosi oko 3,3 do 3,5 km. Kako s prijevoja Lanite vodi stari put preko sela Kop(l)jenica i Velagia za Klju to se moe pretpostaviti da su na udaljenosti od oko 3,5 km u prolosti postojala dva hana koja su djelovala u blizini raskrsnica puteva Klju Bosanski Petrovac i Klju Gornji i Donji Kamiak Sanski Most, odnosno Klju Sanica. Prema tome, toponimi Han Glio i Pudin han bili bi razliiti toponimi smjeteni u neposrednoj blizini od oko 2 km. Koncentracija hanova na ovoj vanoj prometnoj raskrsnici upravo svjedoi o potrebi cijepanja putnih pravaca na manje dijelove kako bi se isti lahko savladali. To je bilo vano posebno tokom kasnih jesenjih, zimskih i ranih proljetnih dana. Prostorne odnose izmeu hanova moe se uoiti detaljnom analizom podataka koje donosi Hamdija Kreevljakovi, te autopsijom na terenu. Vidj. Hamdija Kreevljakovi, Hanovi i karavansaraji...., passim, te priloenu kartu (mapu) rasporeda hanova. Hamdija Kreevljakovi u svom radu o hanovima i karavansarajima u podnaslovu teksta navodi i hanove na putnom pravcu Han aavica Klju Bosanski Petrovac Biha duina kojeg je bila 115 km. Na tom putnom pravcu H. Kreevljakovi, nakon Kljua,
ANALI GHB 2011; 40 (32)

42

43

186

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... putnom pravcu iz Kljua prema Petrovcu veoma vanu taku predstavljao je prijevoj Lanite44 savlaivanje kojeg je putnike vodilo u podruje sel Donje (sa zaseokom Klenovac) i Gornje Bravsko da bi se, potom, preko sela Kapljuh
navodi, izmeu ostalih, i Dervin han kojega, prema priloenoj karti, smjeta na podruje izmeu Kljua i prijevoja Lanite, tanije na podruje dva ovdje ve spomenuta toponima: Pudin han u Velagiima i Han Glio u selu Kop(l)jenica. Meutim, H. Kreevljakovi ne obrauje Dervin han u pregledu hanova, pa nije jasno na koju tanu lokaciju ubicira ovaj objekt. Da li se isti han nalazio na podruju na kojem je bio smjeten Pudin han ili Han Glio u Kop(l)jenici? Kako H. Kreevljakovi samo navodi ovaj han u popisu hanova na navedenom putnom pravcu, a istog u tekstu lanka ne obrauje, teko se moe neto vie rei o Dervinom hanu. Moe se samo pretpostaviti da je taj han mogao biti smjeten na jednoj od navedenih loakcija u selima Velagii ili Kop(l)jenica, te da je isti mogao postojati pored Pudinog hana ili Hana Glio. Postoji i druga mogunost, a ta je da je Dervin han, u stvari, predstavljao jedan od dva spomenuta hana (Pudin han ili Han Glio), ali pod imenom drugog vlasnika. Ova druga mogunost podrazumijevala bi promjenu vlasnitva nad jednim od navedenih hanova (tj. diskontinuitet u vlasnitvu nad hanom), te razliita vremenska razdoblja u kojima su koritena dva naziva za isti han. Meutim, o tim mogunostima H. Kreevljakovi nita ne govori. U daljnjim istraivanja ta pitanja vlasnitva, kao i tanu ubikaciju navedenog hana trebalo bi preciznije odrediti. Vidjeti Hamdija Kreevljakovi, Hanovi i karavansaraji ..., citirano prema djelu Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. III, str. 306-309, 358-359, te priloenu kartu rasporeda hanova u Bosni i Hercegovini. U kontekstu razmatranja ovdje navedenih pitanja potrebno je naglasiti dvije injenice: da H. Kreevljakovi selo Donje Bravsko naziva Kljuko Bravsko, te da nita detaljnije ne govori o hanu Kokoro, niti napominje da se isti nalazio u selu Gornje Bravsko. Selo Donje Bravsko nekada se naziva i Klenovac, oito prema drugom nazivu za vrelo poznato pod imenom aran, a koje se nalazilo u ovom zaseoku. Donje Bravsko smjeteno je u neposrednoj blizini prijevoja Lanite na putu za Klju. elim naglasiti da sam analizu i komentare o hanovima na podruju od Vrtoa do Bihaa izloio u knjizi o Kulen-Vakufu. Vidjeti Mirza Hasan eman, Kulen-Vakuf, passim, pripremljeno za tampu. Prijevoj Lanite ne predstavlja uobiajeni tip prijevoja kod kojeg prometni pravac spaja dvije take na nioj nadmorskoj visini preko take (prijevoja) smjetene na visokoj nadmorskoj visini. U ovom sluaju putni pravac protee se od sela Donje Bravsko koje se nalazi na nadmorskoj visini 747 m preko prijevoja Lanite na kojem se put postepeno sputa do zaseoka Anii (Han Glio ?) u Kop(l)jenici na visini 370 m i dalje do Pudina hana na visini 353 m. Satelitsko mjerenje putnih tras (stare rimske ceste, eljeznike pruge Steinbeisbah, te nove ceste) pokazalo je konstantni pad od Donjeg Bravskog prema Pudinu hanu. Srednja izmjerena visina (u prijevoju) od 717 m zabiljeena je na raskrsnici novih puteva zvanoj Lanite (smjetenoj ispod uzvisine 743 m prema podacima na topografskoj karti, a 750 m prema satelitskom mjerenju). Nasuprot tome, stara rimska cesta protezala se neto drugaijom trasom preko Babine doline i na njoj su zabiljeene povoljne kote u padu sa 747 preko 729 i 704 na 700 m. Na kraju Babine doline sa blage zaravni novijeg naziva Pilana na visini od 700 m (nalazi se ispod kote 752 m) put se sputao u Kop(l)jenicu. Stari rimski put koriten je i u osmansko doba za kretanje ovim putnim pravcem i savaladavanje prijevoja Lanite. Isti se protezao u relativnoj blizini (na udaljenostima ispod 800 m) izvora Radojkova lokva, imrakovac i Plijekovac smjetenim na samom prijevoju, te zvor Toak i Petrova voda na padinama prema Kop(l)jenici.

44

ANALI GHB 2011; 40 (32)

187

Mirza Hasan eman (zaseoci Stankovii Latinovii) u zapadnom dijelu Bravskog polja izbijalo u Bosanski Petrovac. Kako je udaljenost izmeu Bosanskog Petrovca i Kljua oko 40 km, savlaivanje tog pravca zahtijevalo je njegovo cijepanje najmanje na dva dijela, posebno u zimskom razdoblju i sloenim prometnim uvjetima. Stoga se u podruju sel Gornje (s rasprenim zaseocima u pozadini koji uobliuju selo Jasenovac) i Donje Bravsko45 (s istonim dijelom poznatim pod imenom Klenovac) moralo putovanje prekinuti. Upravo na ovom podruju potrebno je traiti kako antiku i srednjovjekovnu, tako i osmanskodobnu (us) putnu stanicu ili samo han. Tako je u Gornjem Bravskom potvreno postojanje jednog hana poznatog pod imenom Kokoro han (na lokalitetu Uzelac),46
45 Sela Gornje i Donje Bravsko nalaze se na podruju Bravskog polja. Pod selom Gornje Bravsko podrazumijevam naselje na padinama Grmea, koje se razvilo u podnoju uzvisine Jasenkin grad (1250 m) i kote 1097, a na mjestu na kojem e kasnija austro maarska pruga Steinbeisbahn izbijati iz Srnetice u ovo selo. Njegova lokacija odreena je geografskim koordinatama naznaenim u ovom lanku u tabeli 1. Stanovnici sela Gornje Bravsko smatraju da se njihovo selo protee na zapad sve do Peanaca i Janjila smjetenih ispod kota Gradi (1116) i Vuiji vrh (1182), inae obronaka Crnog vrha (1603) na Grmeu. Cijelo ovo podruje od Peinaca do Gornjeg Bravskog sela naziva se i Jasenovac. Razliito poimanje opsega sela Gornje Bravsko, kao i koritenje razliitih toponima stvara zbrku na terenu i u praenju literature koja obrauje ova podruja. Pri mjerenju pojavljuje se problem kako izabrati taku mjerenja kod sela koja su uzduno rasprena. Vidj. Hamdija Kreevljakovi, Hanovi i karavansaraji ...., citirano prema djelu Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. III, str. 358-359. Oko prostornog smjetaja Kokoro hana u Gornjem Bravskom postoji dosta nejasnoa. U ovom trenutku nije jasno da li je isti han bio u samom sreditu sela Gornje Bravsko ili se nalazio neto izvan sela prema Donjem Bravskom ili, nasuprot tome, prema Kapljuhu. Iz nekih podataka moglo bi se zakljuiti da se spomenuti han nalazio prema Donjem Bravskom, a iz drugih zapadno od zaseoka Klenovac koji predstavlja najistoniji dio Donjeg Bravskog. Iz Klenovca se u pravcu istoka izlazi iz Donjeg Bravskog i ulazi u prijevoj Lanite. Kako se, prema nekim podacima, Kokoro han nalazio na lokalitetu Uzelac koji je dosta zapadno od sredita Gornjeg Bravskog stoga nastaje zbrka u topografskom odreenju Kokoro hana. U cilju pomirenja podataka isti sam smjestio u sredite Gornjeg Bravskog sela, to smatram loginim inom. Razlog tome je pojava toponima Uzelac dosta zapadno od Gornjeg Bravskog i injenica da u ovom trenutku ne raspolaem podacima o postojanju drugog toponima pod imenom Uzelac ili podatkom o promjeni vlasnitva nad odreenim zemljitem to bi na taj nain dovelo onomastikon Uzelac dosta zapadnije od Gornjeg Bravskog i pretvorilo ga u novi toponim. elio bih naglasiti jednu mogunost koja je kao posljedicu imala navedenu nejasnou. Naime, pitanje je ta su dosadanji istraivai smatrali pod selom Gornje Bravsko. Da li samo usku lokaciju dananjeg sela ili neto ire podruje koje bi se protezalo daleko prema Kapljuhu (tj. do sela Peanci i Janjila)? U ovom posljednjem sluaju lokalitet Uzelac bio bi sastavni dio sela Gornje Bravsko. Up. Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem ..., 215-217; Philipp Ballif, Rimska cesta iz Prologa preko Donjeg Unca i Petrovca u Dolinu Sane. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH 3(1891), knj. 4, 395-404; Philipp Ballif, Rmische Strassen in Bosnien und der Herzegovina. I Teil., Wien, 1893, 12-16; Esad Paali, Antika naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 1960, 10-12.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

46

188

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... a neto dalje na zapad nalazio se Han Kapljuh u istoimenom selu.47 Potvreno je i postojanje odreenih hanova u samom Bosanskom Petrovcu48 te Gladnog hana u Vrtoama (u blizini Bjelaja i Prkosa) na putu prema Bihau.49 Iako je veina navedenih hanova bila u funkciji tokom 19. st. ili na samom poetku 20. st. njihova pojava svjedoi o potrebi cijepanja komunikacijskih pravaca na manje dionice i podizanja hanova. Posljedino tome moe se pretpostaviti i ustrojavanje (us)putnih stanica, menzilhana i hanova na za to pogodnim i odreenim lokacijama (udaljenostima). Meutim, izgleda da je osnivanje slubenih menzilhana izostalo na ovom podruju. Ako su ivot i kretanje navedenim komunikacijskim pravcima u 19. i poetkom 20. st. zahtijevali podizanje hanova na navedenim lokacijama tada se moe zakljuiti da je potreba za istima bila u 16., 17. i 18. st., ako ne vea, tada svakako jednaka onoj krajem 19. i poetkom 20. st. ini se da su opi prostorni razmjetaj (raspored) hanova, ipak, odredile komunikacije koje su vodile u Bosanski Petrovac ili istjecale iz njega. Unutar Bosanskog Petrovca nekoliko zabiljeenih hanova imalo je znaajnu ulogu u osiguranju smjetajnih kapaciteta Bosanskog Petrovca i osiguranju nesmetanog odvijanja prometa. Iz priloene tabele moe se vidjeti da je zrana udaljenost izmeu lokacij na kojima su se nalazili hanovi oko 6 km. U praksi, tj. tokom putovanja, ta udaljenost se poveavala na 8 do 10 km zbog injenice da se putevi nisu protezali pravolinijski i da su meu njima postojale i odreene visinske razlike to je poveavalo meuudaljenost. Navedene udaljenosti posebno su bile vane tokom zimskih uvjeta u odvijanju prometa, koji su oteavali prohodnost. Ako se uzme u obzir mogunost da se u tako sloenim uvjetima prevali udaljenost najvie od 18 do 24 km (u toku zimskog dnevnog prirodnog svjetla u trajanju od 9 do 10 sati) tada se moe zakljuiti da je podizanje hanova na pojedinim dionicama puteva na udaljenosti od oko 8 do 10 km predstavljalo sigurnosni in rasporeivanja hanova, a time svakako i (us)putnih stanica na prihvatljive udaljenosti koje su jamile sigurnost odvijanja putovanja. U ljetnim danima ritam odvijanja prometa bio je neto dinaminiji pa je, s obzirom na trajanje dnevnog prirodnog svjetla (14-15 sati), mogunost prevaljivanja dueg puta bila oekivana i logina. (Vidj. sl. 1 i tabele 2 i 3) Kako je putnik, pjeak, tokom jednog sata u tekim uvjetima mogao prijei najvie 5 km, tada je za prevaljivanje udaljenosti izmeu dva hana trebalo
47 Hamdija Kreevljakovi, Nav. dj. vol. III, str. 358 Iz svega navedenog vidi se da su se uz prijevoj Lanite na Kljukoj strani nalazili Han Glio i Pudin han (ukljuujui i Dervin han ma gdje se on mogao ubicirati), a na strani od Bosanskog Petrovca nalazili su se Kokoro han i Han Kapljuh, te hanovi u samom Bosanskom Petrovcu. Hamdija Kreevljakovi, Nav. dj., III, str. 359. Hamdija Kreevljakovi, Nav. dj., l. c.

48 49

ANALI GHB 2011; 40 (32)

189

Mirza Hasan eman najmanje 2 (u nekim sluajevima ak 3) sata, ovisno o prilikama na putu. Neto povoljnija situacija bila je u sluaju jahaih konja koji su mogli prijei i 9 do 10 km tokom jednog sata. U sluaju teretnih konja situacija je bila znatno sloenija s obzirom da su bili znatno optereeni, te da su se na pojedinim dionicama puta kretali u usponu ili u padu, a to je uslonjavalo i usporavalo njihovo kretanje. Potrebno je naglasiti da je najvea gustina hanova uporavo na najteim dionicama puteva, tj. oko planinskih prijevoja. Razlog tome je nastojanje da se u sluaju prekida putovanja zbog loih vremenskih prilika veem broju putnika (s ili bez tovarnih grla stoke) na raspolaganju za smjetaj nae vei broj hanova. Pretpostavljeni poloaji (us)putnih stanica: sel Bara ili Koluni i (ili) Petrovo vrelo na prostornoj taki dananjeg Bosanskog Petrovca U kontekstu postojanja navedenih hanova, koji mogu posluiti i kao (us) putne stanice, a uz njih se su se mogle pojaviti i menzilhane,50 potrebno ja razmotriti i pojavu moguih (us)putnih stanica na podruju Petrovakog polja, u pravcu protezanja nekih drugih komunikacija, posebno onih na podruju sel Koluni i Bara na junom dijelu navedenog polja. Komunikacijska i fizika sigurnost su dva od vie razloga za mogue smjetanje (us)putne stanice na mjestu sela Koluni i, posebno, sela Bara. Potrebno je naglasiti da su obronci planine Osjeenice, koja se protee jugozapadno od Bosanskog Petrovca, onemoguavali izravniju komunikaciju prema Kulen-Vakufu ve se ista odvijala pravcem Bara Koluni Bilaj Vrtoe / Prkosi Kulen Vakuf. Odnosno, ako se kretalo prema Bilaju iz pravca Kljua preko Kapljuha komunikacija se odvijala pravcem Kapljuh lokacija dananjeg Bosanskog Petrovca Medeno polje Bilaj Vrtoe / Prkosi Kulen-Vakuf.51 Meutim, ovdje je potrebno analizirati i komunikaciju Bilaj Koluni Bara Otrelj Drvar koja je, svakako, prahistorijska s rimskim intervencijama u
50 Potrebno je naglasiti mogunost pojave poklapanja i prostornog (topikog) smjetaja rimskih mutationes i osmanskodobnih (us)putnih stanica, menzilhana i hanova na komunikacijskim pravcima koji se ovdje obrauju. O tome se do sada nije raspravljalo - koliko mi je poznato nitko se do sada nije posebno bavio ovim pitanjem. Ovaj komunikacijski pravac jednim dijelom bio je udvojen pri emu je svojom junom trasom doticao selo Koluni. Vidj. Marko Vego, Nav. dj., s.v. Koluni. Postojanje srednjovjekovne crkve u Koluniu, ostaci koje su do danas sauvani, svjedoi o naseljenosti ovog podruja i tokom srednjeg vijeka. Moe se pretpostaviti kontinuitet naseljavanja podruja sela Koluni i u rano osmansko doba. Vidj. Petar Mirkovi, Manastir Panaur (u petrovakom kotaru). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i hercegovine u Sarajevu 1(1889), sv. 1, 12-15; Ivanka Nikolajevi, Zvonici crkava u Koluniu i Jajcu. Starinar n.s. 20(1969), 249-254; . Belagi, Steci. Kataloko-topografski pregled. Sarajevo, 1971, 102.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

51

190

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... cilju njenog poboljanja da bi ista potom bila koritena i u srednjem vijeku. Njen odsjeak od Drvara do sel Bara i Koluni, tj. do take gdje je izbijala u Petrovako polje, predstavljao je dio magistralnih rimskih puteva od Salone (Solin) i Jadera (Zadar) do rudarskog podruja u dolini rijeke Sane (tj. dio je ceste Via Claudia).52 Svi njeni lokalni odsjeci koriteni su i tokom srednjeg vijeka i osmanskog razdoblja. Moe se zakljuiti da je njen lokalni i sporedni odsjeak Kulen-Vakuf Bilaj Koluni Bara bio, jednim dijelom, naputen kao magistralni pravac (izgubio je na primarnoj vanosti) od poetka 18. st., tj. nakon sudbonosnih zbivanja do 1699. god. Putni pravac pomjeren je, prema mome miljenju, iz Bilaja na novu prometnu taku novoustrojenu palanku (Bosanski) Petrovac, odnosno Novosel, odakle je preko Kapljuha dalje nastavljao prema Kljuu. Mogui razlozi za to su: nesigurnost odsjeka komunikacije na dijelu Bilaj Koluni Bara, koja se mogla pojaviti (ukazati) tokom ratnih zbivanja izmeu 1683. i 1699, te tenja da se putni pravac iz Bihaa i Kulen-Vakufa za Klju, Varcar-Vakuf i Jajce skrati koliko je to mogue. Stoga je putni pravac bio protegnut od podruja Bilaja ravno prema prema prostornoj taki na kojoj lei dananji Bosanski Petrovac i dalje prema Kapljuhu i prevoju Lanite koji vodi ka Kljuu. Mogue je da je jedna (us) putna stanica bila podignuta na podruju sel Bara ili Koluni (inae neto rasprenog uzdu komunikacije koja se protezala uz sjeverne padine planine Osjeenice).53 Moe se pretpostaviti da podruje navedenih sela, nakon zbivanja u vremenu od 1683. do 1699. nije vie smatrano u dovoljnoj mjeri sigurnim, pa se u trenucima reformi i reorganizacije ejaleta pretpostavljena (us)putna stanica mogla pomjeriti iz navedenih sel prema taki dananjeg Bosanskog Petrovca - uz palanku ije je podizanje bilo planirano. Takoer, potrebno je naglasitit da se komunikacija preko Petrovakog polja, ali i u drugim sluajevima, odvijala najee rubnim dijelovima (ivicama) polja, tj. putevi su se protezali uz obronke planinskih masiva iz kojih su izbijali brojni izvori vode. Na taj nain putnici su se mogli snabdjeti vodom i po potrebi potraiti zaklon.54 Takoer, moe se pretpostaviti da je put od
52 53 Up. Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem cesta..., 212. Po svemu sudei to je stara prahistorijska, antika i srednjovjekovna tradicija. Vidjeti I. Bojanovski, Bosna i Hercegovina u antiko doba, 257 i d.; I. Bojanovski, Dolabelin sistem ..., 212 215, 230, s. n. 3, te Arheoloki leksikon, ll. cc. Vidj. i Marko Vego, Nav. dj., 57, s.v. Koluni. Kao to je ve reeno potrebno je naglasiti da je komunikacijski pravac Bilaj - Bosanski Petrovac jednim dijelom bio udvojen pri emu je svojom junom trasom doticao selo Koluni. Vidj. Marko Vego, Nav. dj., 57, s.v. Koluni. Komunikacija otvorenim prostorom nije bila omiljena. Osim toga, izbjegavanje putovanja preko polja najkraim putem, tj. pravolinijskim pravcem, produavalo je putne pravce za 20 do 40 % udaljenosti. Meutim, potrebno je naglasiti da su putovanja preko otvorenog prostora polj s odreenog aspekta pruala mogunost izbjegavanja zasjeda i iznenadnih napada (to je esto

54

ANALI GHB 2011; 40 (32)

191

Mirza Hasan eman Kolunia iao prema prevoju Lanite pored lokacije dananjeg Bosanskog Petrovca. S druge strane, putni pravac iz sela Bara, koji je iao direktno na selo Kapljuh i preko Gornjeg i Donjeg Bravskog i prijevoja Lanite do Kljua i Varcar-Vakufa, pomjeren je jednim dijelom, kao to je ve reeno, od poetka 18. st. (ako ne ak i neto ranije) na novoustrojernu palanku Petrovac u temeljima koje bi se moglo traiti postojanje neke ranije (us)putne stanice na ovoj prometnoj taki. Drugi dio navedene komunikacije u sluaju urnog putovanja od Bosanskog Grahova i dananjeg Drvara preko Otrelja u pravcu prijevoja Lanite nije morao doticati Petrovac ve je iz sela Bara mogao starim putem proslijediti u pravcu sel Kapljuha i Gornjeg Bravskog i dalje kako je ovdje navedeno. Drugi razlozi za ustroj palanke u Petrovako polju su, svakako, i prometne metrike naravi. Udaljenost izmeu Bihaa i Kljua55 koja iznosi oko 115 km upravo je zahtijevala razbijanje putne trase na vie odsjeaka (dionica) to je podrazumijevalo podizanje odreenog broja (us)putnih stanica i (ili) hanova od kojih je najmanje jedna mogla biti smjetena upravo na podruju dananjeg Bosanskog Petrovca ili u njegovoj neposrednoj okolini (na podruju sel Bara ili Koluni). Zbog vanosti komunikacije koja se protezala po sredini Petrovakog i Bilajskog polja u odreenom povijesnom trenutku odlueno je da se usred Petrovakog polja podigne grad /G(fort)/ kao fortifikacijski objekt, tj. palanka. U grad /G(fort)/ ili pored njega ili pod njegovo okrilje podvedena je i hipotetika (us)putna stanica koja je do tada mogla postojati na istoj lokaciji ili je ista mogla biti pomjerena iz sel Bara ili Koluni na lokaciju Bosanskog Petrovca. Uz novi grad (palanku) naseljeno je, kako je ve reeno, neto prognanih i izbjeglih muslimana iz Like. Hipotetika (us)putna stanica koja je mogla biti smjetena upravo u neposrednoj okolini dananjeg Bosanskog Petrovca na lokalitetu Bara ili Koluni promatrana u kontinuitetu komunikacija i rasporeda rimskih mutaiones, u kontekstu prilika u 17. i poetkom 18. st., te sa aspekta sigurnosti mogla bi biti smjetena prije u selu Bara negoli u selu Koluni. Ovom prilikom potrebno je naglasiti da se selo Bara nalazi izvan komunikacijskog pravca Varcar-Vakuf Klju Lanite Gornje i Donje Bravsko Kapljuh Bilaj Vrtoe Biha (s odvojcima iz Vrtoa za Prkose, Kulen-Vakuf, Ostrovicu, Lapac i Oraac). Taj pravac od poetka 18. st. dobio je na vanosti. Stoga je, prema mom miljenju, bilo potrebno podvui postojeu hipotetiku (us)putnu stanicu smjetenu u selu Bara ili Koluni pod okrilje novoustrojene palanke na mjestu Bosanskog Petrovca. Moe se pretpostaviti i to da je nova palanka mogla biti osnovana
kada se put protee uz obronke planinskih masiva), ali su istovremeno sobom nosila i nemogunost pronalaska prikladnog zaklona. Marko Vego, Nav. dj., 56, s. v. Klju na Sani.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

55

192

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... na mjestu ve postojee druge (us)putne stanice razvijene na mjestu dananjeg Bosanskog Petrovca uz Petrovo vrelo uporedo s postojanjem pretpostavaljene (us)putne stanice u selu Bara ili Koluni.56 Podvlaenje postojee hipotetike (us)putne stanice s podruja sel Bara ili Koluni pod okrilje palanke Petrovo vrelo (budui Bosanski Petrovac) znailo je njeno fiziko preseljenje na novu lokaciju i gaenje ili njen daljnji opstanak uz znatno smanjenje njenih sadraja i funkcija na staroj lokaciji (Bara ili Koluni). Zbog blizine prevoja Otrelj57 vanost sela Bara, kao mogue take smjetaja hipotetike (us)putne stanice ili hana, nikada nije prestala postojati sve do modernizacije ovog puta 60-ih i 70-ih godina 20. st. Podizanje fortifikacijskog objekta palanke: zadaci, sadraji, funkcije i znaaj Osnivanje novog fortifikacijskg objekta palanke Petrovo vrelo, odnosno Bosanski Petrovac u sreditu Petrovakog polja moe se promatrati u kontekstu njenog poloaja, ali i njenih sadraja, funkcija i zadaa. Ista je imala funkciju osiguranja komunikacijskih pravaca to u vojnoj terminologiji znai osiguranje mogunosti dopremanja vojnih jedinica i neometanog odvijanja vojne logistike Osmanskog carstva iz srednje u zapadnu Bosnu te mogunost kontroliranog povlaenja u pravcu srednje Bosne. Kao takva palanka je imala veliki znaaj. Odnos novog fortifikacijskog objekta (palanke) prema komunikacijama i pretpostavljenoj (us)putnoj stanici Palanka Petrovo vrelo (Bosanski Petrovac) imala je i funkciju osiguranja prometa ovim vanim dijelom strategijskog komunikacijskog pravca srednja Bosna zapadna Bosna, te mogunosti prelaska s jedne komunikacije na drugu komunikaciju u pravcu Bosanske Krupe, Bihaa, Glamoa, Bosanskog Grahova, Knina, Kulen-Vakufa i Ostrovice. Ona je takoer, kao objekat vojnog karaktera i znaaja, pod svoje okrilje mogla staviti i pretpostavljene (us)
56 Nalazi rimskih ostataka na lokaciji dananjeg Bosanskog Petrovca upuuju na takvu mogunost, ali sigurnih potvrda za to nema. Neke rimske nalaze na ovom lokalitetu zabiljeio je Vejsil uri. On za Bosanski Petrovac kae: U samoj varoi nalazi se ruevina vrste tvrave iz turskog doba. Prilikom gradnje vodovoda nalo se nie tvrave vrlo esto rimskih opeka i crvenkastog komaa od cemente. Nasluuje se, da je u okolici petrovakoj leala rimska postaja Persetis. Tu se je naao jedan rimski novac. Vidj. Vejsil uri, Nav. dj., 238. Prijevoj Otrelj je na nadmorskoj visini 1031/1035 m i isti je teak za savladavanje, posebno u zimskim uvjetima, iznad njega uzdiu se uzvisine Klekovae planine: Otrelj s 1388 i Lom s 1532 m visine.

57

ANALI GHB 2011; 40 (32)

193

Mirza Hasan eman putne stanice o ijem moguem postojanju svjedoi postojanje hanova izmeu Lanita i Vrtoa. Pitanje topikog kontinuiteta (us)putne stanice Iz svega navedenog mogle bi se zakljuiti, naravno hipotetiki, dvije mogunosti. Prva je da je palanka Petrovo vrelo osnovana na taki (dananjeg Bosanskog Petrovca) na kojoj su mogli ve od ranije postojati (us)putna stanica ili han, pa bi u tom sluaju Bosanski Petrovac imao topiki kontinuitet od (us)putne stanice preko palanke do u kasniji status kasabe. S druge strane palanka Petrovo vrelo mogla je biti osnovana na taki (dananjeg Bosanskog Petrovca) na kojoj nije morala od ranije postojati (us)putna stanica ve je na ovu novu vanu taku mogla biti preseljena ve od ranije postojea (us)putna stanica s poloaja sela Bara ili, eventualno, Kolunia. Na taj nain preseljena (us)putna stanica podvedena je pod funkciju i jurisdikciju novoustrojene palanke Petrovo vrelo (Bosanski Petrovac). U tom sluaju ova palanka ne bi imala topiki kontinuitet od (us)putne stanice podignute na lokaciji dananjeg Bosanskog Petrovca ve samo funkcionalni kontinuitet (us)putne stanice preseljene na ovu lokaciju - na lokaciju palanke Petrovo vrelo, ali i (us)putne stanice na novoj lokaciji na lokaciji palanke Petrovo vrelo. Nova palanka ostvarila je svoj naseobinski kontinuitet do kasnijeg statusa (pravnog poloaja) kasabe Novosel (Bosanski Petrovac) s inom razvijanja civilnog naselje pod njenim okriljem. Time se otvaraju mogunosti pojave (i izuavanja) bipolarnog topikog ustroja (us)putne stanice i palanke na prostornoj taki unutar Petrovakog polja na nain da obje imaju topiki kontinuitet (us)putna stanica palanka) ili topiki diskontinuitet () kroz mogunost podvoenja postranice (lateralno) smjetene (us)putne stanice pod okrilje palanke. Ovo posljednje znailo bi prekid topikog kontinuiteta (us)putne stanice i njeno pomjeranje uz novu palanku. Time se pojavljuje dvojni odnos palanke i (us)putne stanice bez obzira na nain nastanka i izvorno mjesto (topos) (us)putne stanice. Uvoenje odreenog broja prognanika i izbjeglica (muhadira) pod okrilje palanke i (us)putne stanice imalo je za posljedicu uslonjavanje drutvenih odnosa na ovoj prostornoj taki, pojavu (izrastanje) civilnog naselja uz palanku i (us) putnu stanicu te postepeno ekonomsko jaanje ovog novoustrojenog naselja. Na kraju, moglo bi se govoriti o trojnom ustroju Bosanskog Petrovca koji je izrastao iz palanke, (us)putne stanice i civilnog naselja u kasniju kasabu. (Vidj. sl. 2) Ma kakav bio slijed zbivanja na podruju Petrovakog polja moe se zakljuiti da je na prostoru ovog polja morala postojati bar jedna (us)putna sta194
ANALI GHB 2011; 40 (32)

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... nica ili han, koja je igrala znaajnu ulogu u sigurnosti putovanja ovim krajem. Da li je ta (us)putna stanica bila podvedena pod okrilje novoustrojene palanke ili ne u ovom trenutku ostaje za daljnja istraivanja i diskusiju. Meutim, ako bi se iskljuilo bilo kakvo sudjelovanje neke hipotetike (us)putne stanice u osnivanju palanke Petrovo vrelo (Bosanski Petrovac), mora se naglasiti da je uskoro po njenom osnivanju ista palanka postala stjecite putnika i prometa, tj. dobila je i funkciju (us)putne stanice. Po uobiajenom slijedu dogaaja uz ojaano uporite koje u sebi objedinjuje utvrenje i (us)putnu stanicu obino se poinje razvijati i civilno naselje. U takvim sluajevima palanka u svom razvoju i naseobinskoj strukturi, te prostornoj topografiji obino sadri i manju prostornu i sadrajnu cjelinu koju naseljava i ini civilno stanovnitvo koje se naselilo u neposrednoj blizini samog utvrenja. Civilno naselje s vremenom poinje predstavljati znaajan sadrajni, funkcionalni i mikro - topografijski dodatak ojaanom uporitu. Stoga se moe rei da su i neka druga manja naselja na podruju Bosanskog ejaleta tokom neto mlae faze svog razvoja po svome karakteru mogla predstavljati kombinaciju palanke58 i (us)putne stanice. Slino se, po svemu sudei, odvija58 Palanka, tur. Osnovno znaenje termina je manje vojno utvrenje osigurano opkopom, odnosno jarkom - ancem (anac, izv. iz njem. Schanze, die, rije ima znaenje zida izvedenog od zemljanog nasipa, s opkopom nastalim uoblienjem zemljanog nasipa, te s drvenim konstrukcijama tipa palisade). Potpuni sistem utvrenja kod palanke podrazumijeva i podizanje palisada kao sastavnih sadraj jednog utvrenja pogodnih za odbranu istog. Palanke su podizane u okviru sistema graninih utvrenja Osmanskog carstva. Karakteristine su za podruje sredinjeg i sjeverozapadnog Balkana, ali se termin pojavljuje i izvan ovog podruja (npr. u Ukrajini). Palanka kao vojno utvrenje po svojoj osnovnoj zamisli odgovara prostornom podizanju i plasiranju u ravniarsko predjelu. Meutim, podizane su i u podrujima koja se ne odlikuju ravnicama, tj. na odreenoj manjoj uzvisini. Izgradnja palanak podrazumijevala je osiguravanje brisanog prostora oko pristupa ancevima (arampovima) i palisadama. Potrebno je naglasiti da su neke od palanaka svojim znaajem privukle i odreen broj civilnog stanovnitva koje se naselilo u neposrednoj blizini samog utvrenja, bolje reeno u njegovom predgradskom (predpalanakom), a u nekim sluajevima i u njegovom suburbijalnom poloaju (lat. suburbium = podgrae). Pri tome je potrebno naglasiti da u takvim sluajevima termini predgradski (predpalanaki) i suburbijalni ne oznaavaju visinsku razliku izmeu palanke i uz nju razvijenog civilnog naselja ve vie prostornu dvojnost same palanke kao fortifikacijskog objekta i civilnog naselja u njenoj neposrednoj blizini. Stoga se na temelju navedenih odlika moe govoriti o udvojenom naseobinskom karakteru palanake: vojnom (fortifikacijskom) i civilnom (polu-urbano naselje). U odreenim sluajevima i civilno naselje nastalo uz palanku moglo je podii odreene manje fortifikacijske gradnje (anceve i palisade) kako bi se zatitilo od mogueg napada neprijatelja. Tokom vremena palanka je mogla prerasti u naselje polu-urbanog tipa. Kao takva obino se u nekim izvorima naziva i maarskim terminom varo. U nekim primjerima koristi se termin varoica kako bi se istaknuo polurbani karakter palanke. Tokom svog kasnijeg razvoja neke od palanaka mogle su stei i pravni status kasabe. Vidj. Bratoljub Klai, Veliki rjenik stranih rijei. Zora, Zagreb, 1972, 965, s.v. palanka. Uporedi i Hamdija Kreevljakovi,

ANALI GHB 2011; 40 (32)

195

Mirza Hasan eman lo i u Petrovakom polju. Civilno naselje se prostorno smjestilo uz postojee vojne instalacije palanke Petrovo vrelo (vojna posada /manji garnizon/, kula i tabija), koje je osmanska vlast, svakako, morala instalirati na ovoj znaajnoj lokaciji. Na temelju reenog moglo bi se zakljuiti da su naseobinsku strukturu i prostornu topografiju Bosanskog Petrovca inili palanka, (us)putna stanica i civilno naselje.59 Meutim, trenutno ne postoje podaci iz kojih bi se moglo pouzdano zakljuiti da li je civilno naselje nastalo i razvijalo se uporedo s podizanjem palanke ili je ono neto mlae od same palanke. Bosanski Petrovac - sadraji, funkcije, struktura i topografija naselja Nakon 1699. god. u znatno izmijenjenim prilikama vanost pretpostavljene (us)putne stanice (bez obzira na to gdje se ona nalazila) i novopodignute palanke znatno je porasla, pa je isto naselje uskoro moglo stei pravni status kasabe. Meutim, kako su iza 1699. nastupile politika, ekonomska i drutvena kriza koje su donijele i krizu institucije vakufa, i sprijeile da ova palanka i (us)putna stanica uz nju uskoro iza 1699. izrastu (prerastu) u neto izrazitije naselje s pravnim statusom kasabe. Izostajanje ranog prerastanja Bosanskog Petrovca u kasabu nije moralo onemoguiti da ovo naselje, moda, doivi neto znaajniji rast (razvoj) do poetka 19. ili, bolje reeno, do sredine 19. st. Naime, izbijanje krize koja se manifestirala svakoliko, nedostatak financijskih sredstava koja bi bila izdvojena za podupiranje razvoja ovog naselja i izostanak znaajnijeg aktivizma institucije vakufa na ovoj lokaciji kao i, u izvesnoj mjeri, periferni poloaj u kojem se naselje nalo iza 1699. onemoguili su njegov znaajniji razvoj kao civilnog naselja s urbanim odlikama. Meutim,

59

Kapetanije ...., 21. Rije palisade prisutna je i u engleskom (palisade) i njemakom (Palisade, die) jeziku. Rije ima znaenje drvene ili eljezne ograde ili zida razliite visine upotrijebljenih u funkciji odbrambeih struktura. Za palanke, ali i druge tipove naselja vidj. Mirza Hasan eman, Povijest, tipologija, sadraji..., Vol. II, poglavlje XIV Terminologija, tipologija i klasifikacija gradova procesi rasta i dijakronija gradova, str. 678, podpoglavlje 1.3.2. Osmanska naseobinska terminologija i odgovarajua tipologija, str. 693, podcjelina 1.3.2.B, Terminologija i tipologija utvrenja i naselja nastalih unutar ili uz utvrenja, str. 696. Kao primjer moe se navesti Derventa. Vidj. Adem Handi, Postanak i razvitak Dervente u XVI stoljeu. Prilozi Instituta za istoriju 10/2(1974),111-133. Sarajevo. Objavljeno i u djelu Studije o Bosni. Istanbul, 1994, 213-233; Hamdija Kreevljakovi, ELU, Tom II, JLZ, Zagreb, 1962, 37, s.v. Derventa; Hamdija Kreevljakovi Hamdija Kapidi, Podaci o tvravama u Derventi i Travniku iz poetka XIX stoljea. Nae starine 4(1957), 211-212; Mirza Hasan eman, Povijest, tipologija, sadraji,...., Vol. I, 307, 406, Vol. II, 556, 597, 693, 695, 720, 721, 734-735, 741, 749-750, 887, Vol. III, 1086, te Vol. IV, ilustracija / shema A 17. Shema je raena na temelju analize razvoja kasabe Derventa.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

196

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... kasniji tok zbivanja ipak je, pred kraj osmanske vlasti, ovom naselju donio priznanje statusa kasabe. Prema nalazima sa terena, podacima iz literature i na temelju metode rada per analogiam moe se dati priblina rekonstrukcija razvoja Bosanskog Petrovca kao fortifikacijskog objekta i civilnog naselja. Bosanski Petrovac razvio se na zaravni Petrovakog polja na stjecitu i sjecitu komunikacijskih pravaca i puteva iz srednje Bosne u zapadnu i jugozapadnu Bosnu te Dalmaciju i Liku. Komunikologijski aspekt Petrovakog polja kao da je odredio karakter Bosanskog Petrovca kao fortifikacijskog objekta. Umjesto da je, npr., fortifikacijski ojaala neku od prahistorijskih gradina kojima obiluje Petrovako polje i na taj nain omoguila izdizanje tvrave kao prostorne dominante i ustrojavanje podgraa (suburbium) koje bi na sebe preuzelo neke prometne i civilne sadraje i funkcije, pokrajinska osmanska vlast odluila se na drugaije rjeenje. ini se da bi fortifikacijsko ojaavanje neke od prahistorijskih gradina, koje su inae smjetene na rubnim dijelovima Petrovakog polja, ostavilo takav fortifikacijski objekt izvan novog komunikacijskog pravca koji se protezao sredinom Petrovakog polja. Stoga se pokrajinska osmanska vlast odluila za podizanje fortifikacijskog objekta na zaravni, tj. na brisanom prostoru. Tako je odabrana lokacija zahtijevala i primjenu tehnik fortifikacijskog uvrivanja na ravnom (brisanom) terenu. U pravilu je to bila kombinacija palanke ojaane palisadima i anevima. Prema iznesenim miljenjima na ovoj lokaciji moglo se oekivati postojanje (us)putne stanice ili podvoenje neke oblinje (us)putne stanice pod okrilje i funkcionalno djelovanje te topografijsko strukturiranje novoustrojene palanke. Kako bilo da bilo na ovoj prometnoj lokaciji od poetka 18. st. razvila se sloena (polivalentna) naseobina posebnih sadraja, funkcija, strukture i topografije. Ta naseobina je po svom osnovnom karakteru bila fortifikacijski objekt tipa palanka, ali je ista izmijenila svoj osnovni karakter inom podvoenja (us)putne stanice pod svoje okrilje i naseljavanjem odreenog broja civilnih stanovnika. Stoga se moe rei da je palanka imala osnovnu funkciju usporavanja kretanja potencijalnog napadaa iz razliitih pravaca, a u cilju prikupljanja novih snaga u pozadini i njihovog pregrupiranja i prebacivanja u zonu Petrovakog polja sa zadatkom presijecanja i onemoguavanja daljnjeg odvijanja napada u pravcu srednje Bosne. Palanka Bosanski Petrovac imala je i jasno odreene fortifikacijske sadraje i objekte tipine za palanke koji su imali funkciju osiguravanja otpornosti ove take od eventualnog napada do trenutka stizanja pojaanj koja bi razbila njenu opsadu. Iz opisa koji je dao Hamdija Kreevljakovi moe se vidjeti da je palanka Bosanski Petrovac imala jednu tabiju i jednu kulu (najviu na Krajini) te odreen broj arampova (aneva) i palisada. Takvi sadraji daju joj i odreeni oblik, odnosno
ANALI GHB 2011; 40 (32)

197

Mirza Hasan eman topografijsku strukturu. Kako je na ravnom terenu odbranu odabrane take mogue najbolje organizirati krunim ili pravokutnim ustrojem fortifikacijskog objekta, moe se zakljuiti da je palanka Bosanski Petrovac imala, najvjerovatnije, pravokutnu tlocrtnu osnovicu. Palanka je po dubini, oito, bila strukturirana sa sredinjim dvoritem u srcu kojeg se izdizala visoka kula. Dvorite je imalo i komunikacijsku funkciju jer je omoguavalo pristup zidinama (palisadama) koje su zatvarale ovu fortifikacijsku taku i anevima koji su se nalazili ispred palisada i prijeili pristup spomenutim zidinama. Takva prostorna struktura objekta podrazumijevala je i ureivanje najmanje jednog ulaza (tj. vrata) u palanku. U cijeloj strukturi palanke isticala se i jedna tabija. Ista je najvjerovatnije bila okrenuta prema Bilaju i Vrtoama, tj. u pravcu sjeverozapada. Iz tog pravca se i oekivala mogua prijetnja, pa su tabija i topovi palanke, najvjerovatnije, bili postavljeni u navedenom pravcu.60 Nakon austrijskog forsiranja rijeke Une kod sela Klisa i podsjedanja Ostrovice, Kulen-Vakufa i Havale, te napredovanja dijela austrijske vojske na ovom sektoru u pravcu Bilaja, dolo je do odlune bitke kod ovog starog grada (Bilaja). Bosanski branitelji na elu s vojskovoom Ali-begom Osmanpaiem dana 19. jula 1737. porazili su pod Bilajem austrijsku vojsku u njenom pohodu na Bosnu na ovom odsjeku ireg ratita. U tom znaajnom sukobu poginuo je i sam Ali-beg. Iz ratnih zbivanja oko Bilaja bosanski branitelji ovog starog grada i naselja pod njim, kao i posada palanke Petrovac (ukoliko je ista ve tada postojala)61 izvukli su pouno iskustvo. Pravac prema Vrtoama i Prkosima bio je jasno odreen kao pravac iz kojeg se moe oekivati mogui novi napad neprijatelja. Stoga se moe pretpostaviti da je i ta jedina tabija kojom je raspolagala palanka Petrovac svakako bila okrenuta u pravcu Vrtoa i Prkosa. Ako bi se cijela stvar promatrala neto vie kritiki moglo bi se, hipotetiki, pretpostaviti da je, moda, upravo nakon bitke pod Bilajem dolo, ako ne do osnivanja, tada svakako do punog fortifikacijskog ureenja palanke Petrovac.62 Ova pretpostavka nije u suprotnosti s pretpostavljenim
60 61 O stanju u ovoj palanci 1833. g. vidjeti Hamdija Kreevljakovi, Prilozi povijesti bosanskih gradova...., 173. Hipotetiki gledano bitke pod Ostrovicom (oko Kulen-Vakufa i Havale) i pod Bilajem 1737. g. mogle su upravo inicirati podizanje jedne palanke na podruju dananjeg Bosanskog Petrovca. Ova hipoteza ima mjesta jer ne postoji taan datum podizanja palanke Petrovo vrelo (Bosanski Petrovac). Bitke za Ostrovicu, Kulen Vakuf i Bilaj predstavljale su dio irih austrijskih operacija protiv Osmanskog carstva glavnina kojih je bila uspjerena na zaposijedanje Banja Luke. Za boj pod Banja Lukom vidjeti Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije...., 187; Hamdija Kreevljakovi, Bitka pod Banjom Lukom 4. VIII 17137. Kalendar Narodna uzdanica br. IV(1936), 91-113, Sarajevo (vidj. i Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. IV, 5-21); Adem Handi,. Bosanski namjesnik Hekim oglu Ali paa. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vlau 5(1954-1955),
ANALI GHB 2011; 40 (32)

62

198

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... postojanjem (us)putne stanice na mjestu dananjeg Bosanskog Petrovca. Pretpostavljeno integriranje (us)putne stanice, razvijene na istoj prostornoj taki kao i palanka ili razvijenoj na nekoj drugoj susjednoj taki i podvedenoj pod okrilje palanke, moglo je imati za posljedicu strukturiranje (us) putne stanice unutar same palanke ili izvan palanke u njenom neposrednom okrilju, tj. u neposrednoj blizini zidina palanke. Podatak kojeg donosi Hamdija Krevljakovi da je uz palanku nastanjeno [je ovdje] neto likih muslimana potvruje in uslonjavanja strukture palanke. To se esto dogaalo u historiji i razvoju pojedinih palanaka. Doseljavanje civilnog stanovnitva uz palanku podrazumijevalo je njegovo prostorno smjetanje i ivljenje (obitavanje) izvan same palanke na za to najpogodnijoj taki. Glavni uvjet bio je da civilno stanovnitvo inom svog nastanjivanja uz palanku ne bi ometalo osnovnu funkciju palanke. U sluaju palanke Bosanski Petrovac to se i desilo. Civilno naselje, razvijeno iz jezgre likih muslimanskih muhadira, tokom vremena raslo je doseljavanjem drugih civila, podizanjem hanova te zanatskih i trgovakih radnji da bi na kraju preraslo u kasabu. Opa topografija palanke Bosanski Petrovac moe se odrediti prema metodologiji per analogiam. Grafiki prikazana ona bi izgledala kako slijedi. Iz sheme njene strukture mogu se zakljuiti i faze njenog razvoja. (Vidj. sl. 2) Podizanje damija u urgentno osnovanim naseljima urbanog tipa rane damije u Bosanskom Petrovcu U osmanskodobnim naseljima urbanog tipa podignutim od 15. st. do 1878. god. u pravilu bila je podizana i (najmanje) jedna mjesna damija. Ista je predstavljala obavezujui naseobinski sadraj i arhitektonski objekt, a nastajala je ili aktivizmom sredinje osmanske vlasti ili djelovanjem institucije vakufa, odnosno znaajnog mjesnog vakifa kao to je ve reeno.63 Damija u naseljima urbanog tipa pojavljuje se u skladu s opim principima razvoja islamskog povijesnog grada. Ti principi potivani su u potpunosti i u sluaju Bosanskog Petrovca, ali na poseban nain i u neto izmijenjenom slijedu dogaanja. Bilo
135-181, posebno 155, Sarajevo, 1955; Enes Pelidija, Banjaluki boj iz 1737. g. uzroci i posljedice. Sarajevo, 2003. Ne smiju se iskljuiti mogunosti da je u nekim poluurbanim naseljima damija mogla nastati (biti podignuta) i djelovanjem mjesnog demata. O tome vidjeti Mirza Hasan eman, Povijest, tipologija, sadraji..., u IV. dijelu u poglavlju X. Drutveni imbenici znaajni za utemeljenje i razvoj grada, podpoglavlje Damije nastale nakon 1699. g. do kraja 18. st., koje su podizane u novosonovanim mjestima kao damije za muhadire nakon teritorijalnih i naseobinskih gubitaka Osmanskog carstva u Maarskoj, Slavoniji, Hrvatskoj i Dalmaciji, s.v. Ahmedije, Vol. 1, str. 323 i d., posebno 349 i d., te Vol. IV, sheme A 11 Nastajanje i razvoj damije i mahale i A12 Nastajanje i razvoj damije i mahale na temelju djelovanja vakufa / vakifa.

63

ANALI GHB 2011; 40 (32)

199

Mirza Hasan eman bi uobiajeno da je novo naselje svoje postojanje i daljnji razvoj zapoinjalo osnivanjem i podizanjem mjesne damije. Meutim, potrebno je naglasiti, da se u nekim sluajevima zbog hitnosti ustrojavanja i podizanja novog naselja moglo odstupiti od uobiajene procedure. Podizanje damije moglo se odvijati uporedo s podizanjem naselja ili se njeno podizanje odvijalo neto sporije negoli to se podizalo samo naselje. Nastanak Bosanskog Petrovca imalo je vie posebnosti koje se tiu pitanja podizanja (mjesne) damije. U raspravama o pitanja osnivanja i razvoja Bosanskog Petrovca potrebno je razumijevati situaciju na terentu, tj. na podruju Petrovakog polja, pa ak i neto ire, te na samom mjestu (taki) budueg Bosanskog Petrovca. Na temelju analize situacije na terenu i poznatih podataka, moe se pretpostaviti, kao to je ve reeno, da je na mjestu dananjeg Bosanskog Petrovca mogla biti prvo utemeljena (us)putna stanica, koja je na ovu lokaciju mogla biti pomjerena iz sel Bara ili Koluni, ili pak izvorno utemeljena na mjestu dananjeg Bosanskog Petrovca. Takva (us)putna stanica nije morala, a niti izriito trebala imati damiju.64 Smatra se da je prva damija u Bosanskom Petrovcu bila podignuta upravo nakon 1699. god.65 Moe se rei da je ista, svakako, bila podignuta s inom izgradnje grada /G(fort)/, tj. osnivanja palanke i naseljavanja prognanika i izbjeglica poetkom 18. st., kako to navodi Hamdija Kreevljakovi. Meutim, nisu poznati okviri, nain i tano vrijeme nastanka te prve damije. Kada je u pitanju prouavanje mjesnih damij Bosanskog Petrovca, ali i u sluaju drugih naselja, potrebno je voditi rauna o hronologijskom slijedu njihova nastajanja, o njihovom karakteru i moguoj atribuciji nekom od drutvenih initelja koji su ih dali podii. U poetku to je mogao biti mesdid ili manja damija podignut (-a) za potrebe vojne posade palanke i kao takvi predstavljali su vojniki mesdid ili vojniku damiju. Situacija se mijenja s postepenim prerastanjem palanke i pretpostavljene (us)putne stanice u civilno naselje. U sluaju da je ovdje pretpostavljena (us)putna (karavanska) stanica ve od prije postojala na mjestu dananjeg Bosanskog Petrovca ista je mogla imati i mesdid smjeten u jednoj od prostorija same stanice. Nasuprot tome, u sluaju da je pod okrilje palanke preseljena (us)putna stanica iz podruja sel Bara i Koluni, moe se postaviti pitanje na koji nain su putnici zadovoljavali svoje potrebe za vjerskim objek64 Postoje skromne indicije o mogunosti postojanja nekih arhitektonskih objekata na mjestu dananjeg Bosanskog Petrovca u antiko doba. Meutim, nije sigurno da se tu radi o rimskoj (us)putnoj stanici jer je ista, po svemu sudei, bila smjetena u okviru rimske naseobine potvrene u selu Bara. Vidj. Vejsil uri, Nav. dj., 238; Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem..., 214-215. Vidj. Mehmed Mujezinovi, Nav. dj., l. c.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

65

200

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... tom. Da li su u okviru (us)putne stanice imali za tu namjenu ureenu posebnu prostoriju kao mesdid ili im je na raspolaganju bio mesdid ili manja damija podignuti za potrebe vojne posade unutar palanke? S razvojem civilnog naselja uz palanku i pretpostvaljenu (us)putnu stanicu pojavila se nunost zadovoljavanja potreb civilnog stanovnitva za vjerskim objektom. Na koji nain je to pitanje rijeeno ostaje do danas nejasno. Moe se samo pretpostaviti da su stanovnici civilnog naselja mogli koristiti pretpostavljeni mesdid u okviru (us)putne stanice ili mesdid ili manju damiju podignut (-u) za potrebe vojne posade unutar palanke. Stoga u sluaju Petrovake damije do danas nije jasan njen razvojni put. Nije mogue rei da li se ovdje radi o objektu (mesdidu ili manjoj vojnoj damiji unutar same palanke) koji je bio podgnut istovremeno sa samom palankom? Druga mogunost je da je neto kasnije, inicijativom osmanske vlasti u ve profiliranom sloenom naselju Bosanski Petrovac (sloenom od palanke, (us)putne stanice i civilnog naselja), bila opodignuta nova damija koja bi, kao takva, predstavljala mjesnu damiju. injenica da je mjesna damija u Bosanskom Petrovcu u svom neposrednom prostornom okruenju imala groblje (mezaristan) iskljuuje mogunost da bi ta damija mogla predstavljati vojniku damiju koja je bila podignuta unutar same palanke.66 Unutar palanke u skuenom prostoru nije se moglo pojaviti groblje. Stoga damija u Bosanskom Petrovcu predstavlja vjerski objekt koji je nastao izvan palanke u okvirima civilnog dijela naselja. Prema miljenju Hamdije Kreevljakovia: U 16. i 17. stoljeu nema veeg naselja na mjestu Bosanskog Petrovca. Spominje se samo Petrovo vrelo. Poetkom 18. st. nastanjeno je ovdje neto likih muslimana, sagraen grad i damija. .....67 U vezi s istom damijom nameu se logina pitanja: Kada je tano i od strane koga bila podignuta ova damija?68 Pojavom objekta (nove) damije i njegovim pozicioniranjem unutar civilnog dijela naselja funkcija vojnog mesdida ili manje vojne damije unutar palanke mogla se tokom vremena izgubiti (ugasiti). Stoga bi u daljnjim istraivanjima bilo poeljno ralaniti ovo pitanje. Istovremeno, potrebno je naglasiti da se inom osnivanja civilnog naselja osjeala i potreba za podizanjem damije namijenjene njegovim stanovnicima, to je i uinjeno u nama danas nepoznatom vremenu (godini). Dotada, tj. do ina podizanja mjesne damije,
66 67 68 Takvo groblje nalazi se uz Srednju damiju. Vidj. Mehmed Mujezinovi, IEBIH, vol. II, 59. Hamdija Kreevljakovi, Bosanski Petrovac, 706-707, s.v. Bosanski Petrovac; Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije..., 187-189. Podizanje damije u Bosanskom Petrovcu ...Poetkom 18. st. .... potrebno je promatrati kritiki i u kontekstu razmiljanja iznesenih u ovom lanku.

ANALI GHB 2011; 40 (32)

201

Mirza Hasan eman u ranom naselju /u poetku njegovog razvoja, oito, na razini posebnog tipa sela podignutog uz (us)putnu stanicu/ mogao se koristiti neki od stambenih objekata kao mesdid. Tek neto kasnije mogla je unutar naselja biti podignuta i prava damija. U tom sluaju u naselju su mogle postojati dvije damije od kojih je ona koja je bila podignuta prva predstavljala vojniku damiju (ili mesdid). Ova posljednja bila bi, uvjetno reeno, civlina damija.69 Danas ostaju otvorenim pitanja vremena podizanja mjesne damije u Bosanskom Petrovcu i njene mogue atribucije instituciji slubene osmanske vlasti ili nekom od do danas nepoznatih vakifa. Meutim, izostanak znaajnog vakifa u sluaju bosansko-petrovake damije ne bi nas trebao iznenaditi. Kako je oito da je samo naselje nastalo kao posljedica vojnih intervencija osmanske vlasti, to svjedoi o kasnijem naseobinskom razvoju Bosanskog Petrovca. Izostajanjem djelovanja znaajnijeg vakifa na drutvenoj i graditeljskoj sceni novog naselja moe se zakljuiti da je nova mjesna damija mogla nastati jedino na dva naina: kroz akciju podizanja od strane pokrajinskih osmanskih vlasti, tj. sredstvima iz dravnog budeta ili kroz zajedniku akciju mjesnog demata. Nije iskljuena niti mogunost podizanja navedene damije zajednikom akcijom pokrajinske osmanske vlasti i mjesnog demata. Ve spomenuta pojava kriz, nedostatak financijskih sredstava koja bi bila izdvojena za podupiranje razvoja ovog naselja i izostanak znaajnijeg aktivizma nekog od vakif (institucije vakufa), te u izvesnoj mjeri periferni poloaj Bosanskog Petrovca u 18. st. kao da su onemoguili njegov znaajniji razvoj i brzo izrastanje u urbano naselje tipa kasaba. Stoga se danas na temelju raspoloivih podataka moe pretpostaviti da je mjesna damija u Bosanskom Petrovcu bila podignuta sredstvima drave uz odreeno sudjelovanje mjesnog demata, ali i vojne posade palanke za potrebe civilnog naselja, putnika, pa i same palanke. Pojava mjesne damije s grobljem u haremu svjedoi da ona nije prostorno bila podignuta unutar same palanke kao vojnog objekta. Stoga je njeno podizanje u okvirima novopodignutog civilnog naselja predstavljalo in rjeavanja potreb civilnih stanovnika i putnika. U neto irem razmatranju razvoja Bosanskog Petrovca moe se pretpostaviti mogunost da su mesdid ili damija, koji su bili podgnuti unutar okvira palanke za potrebe njene vojne posade kasnije, s inom naseljevanja civilnog stanovnitva i prerastanja palanke u kompleksno naselje, mogli biti obnovljeni i proireni u obliku standardnog tipa damije koju se nalazi u ovom naselju sredinom 19. st. Taj in obnove i proirenja mogao je biti zajedniko djelo mjesnog demata i vojne posade palanke. Meutim, pojava groblja (mezaristan) u neposrednom prostornom okruenju damije govori da se tu radi o
69 Vidj. Mehmed Mujezinovi, Nav. dj., l. c.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

202

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... objektu podignutom izvan fortifikacijskih struktura i prostornih okvira palanke i na taj nain opovrgava pretpostavljenu mogunost. Zajedniko djelovanje mjesnog demata i vojne posade palanke na podizanju (nove) damije moe se pretpostaviti, ali bi u tom sluaju objekt nove damije bio podignut (smjeten) izvan okvira same palanke, tj. u okviru civilnog naselja. Sve to je ovdje navedeno o prvoj civilnoj damiji u Bosanskom Petrovcu moglo bi, uvjetno reeno, odrediti i karakter vjerskog objekta podignutog za potrebe vojne posade palanke. Oito se tu radilo o vojnom mesdidu smjetenom u nekoj o prostorija palanke. Da se je radilo o posebnom vjerskom objektu damiji (u punom znaenju ove rijei) isti bi kao arhitektonski objekt bio jasno odreen u prostoru (mikrotopografiji) palanke i isti bi, po svemu sudei, kao takav i preivio ak i ruenje fortifikacijskih struktura palanke 1905. god. U tom sluaju u trenutku uspostave austro- maarske vlasti bilo bi zabiljeeno postojanje najmanje dviju damija70 u Bosanskom Petrovcu od kojih bi jedna u svome nazivu, svakako, nosila neku naznaku njene vojnike tradicije. Kako je novopodignuta damija bila namijenjena stanovnicima civilnog naselja, osoblju palanke i korisnicima hanova, to se nije osjeala potreba da se naglaava da je damija podignuta dravnim sredstvima. iteljima Bosanskog Petrovca to je bilo poznato. S obzirom na vrijeme ustroja palanke, kao i na razvoj civilnog naselja uz nju i izrastanje hanova unutar njega prva (civilna) damija u Bosanskom Petrovcu ne bi mogla biti atribuirana sultanu Ahmedu III (1703-1730). Naime, za podizanje palanke i razvoj civilnog naselja u okviru kojeg je ista damija bila i podignuta, kao i za podizanje hanova, trebalo je odreeno vrijeme. Time se izlazi iz vremenskog okvira vladavine sultana Ahmedu III, tj. godina 1730. predstavlja bi terminus post quem, odnosno terminus ante quem non za osnivanje civilne damije u Bosanskom Petrovcu. Dakle, spomenuta damija nastala je iza 1730. god. Preostale dvije damije u Bosanskom Petrovcu nastale su, najverovatnije, tokom (prije krajem) 19. i poetkom 20. st. Sve to je ovdje navedeno razlog je da prva civilna damija u Bosanskom Petrovcu do danas nije odreena kao objekt kojeg je dao podii neki od osmanskih sultana ili poznatih vakif. Drugim rijeima prva civilna damija u Bosanskom Petrovcu jo uvijek se ne moe atribuirati nekom od osmanskih sultana ili vakif. U svakom sluaju Bosanski Petrovac, kao i oblinji Kulen-Vakuf, imao je u svojoj naseobinskoj strukturi mjesnu damiju kao temeljni drutveni sadraj i arhitektonski objekt. Bez ovog objekta Bosanski Petrovac u mlaim razdobljima svog razvoja ne bi mogao stei pravni status kasabe. Meutim, inje70 Mehmed Mujezinovi navodi postojanje tri damije u Bosanskom Petrovcu, ali ne navodi vrijeme njihovog nastanka. Vidj. Mehmed Mujezinovi, Nav. dj., l. c.

ANALI GHB 2011; 40 (32)

203

Mirza Hasan eman nica da je Bosanski Petrovac relativno rano imao podignutu mjesnu damiju nije ovom naselju donijela i pravni status kasabe. Ovaj visoki naseobinski stepen Bosanski Petrovac je stekao znatno kasnije u izmijenjenim politikim, ekonomskim i drutvenim prilikama. Bosanski Petrovac tokom svoje historije uvijek se nalazio u posebnom poloaju. Zakljuak Opa zbivanja na podruju zapadne Bosne od poetka 17. do sredine 19. st. utjecala su na utemeljenje i daljnji razvoj Bosanskog Petrovca kao naselja nastalog i razvijanog u sloenim politikim, vojnim, ekonomskim i drutvenim prilikama.71 Bosanski Petrovac moe se promatrati kao naselje fortifikacijskog karaktera osnovano kao palanka a koje se tokom vremena razvijalo do pravnog statusa urbanog naselja tipa kasaba - najverovatnije u prvoj polovini 19. st. Meutim, geografski poloaj Bosanskog Petrovca u okvirima Petrovakog polja i njegove okoline govori i o njegovom prostornom znaaju u prolosti kao vanom za odvijanje saobraaja izmeu sredinje i zapadne Bosne, te izmeu zapadne i sjeverne Bosne i Dalmacije i Like, prvo u u okvirima Bosanskog ejaleta a potom izmeu Bosanskog ejaleta i novoosvojenih podruja Mletake republike i Austrijskog carstva. Stoga se moe zakljuiti da je osnivanje palanke na poloaju dananjeg Bosanskog Petrovca iza 1699. uinjeno na temelju postojanja (us)putne stanice, osnivanje koje je bilo nuno i koje bi se moglo vremenski odrediti znatno prije 1699. Uinjeno je to zbog potrebe nesmetanog odvijanja prometa ovim putnim pravcem, kako zbog sigurnosnih, tako i vremenskih (klimatskih) razloga. Pri tome je potrebno naglasiti da se poloaj (us)putne stanice mogao nalaziti na istoj prostornoj taki kao i budua palanka Bosanski Petrovac ili na odreenoj prostornoj udaljenosti od nje. Ista stanica mogla je biti pomjerena s poloaja sel Bara ili Koluni (gdje je izvorno mogla postojati od poetka 17. st., posebno iza 1645.) na lokaciju Bosanskog Petrovca. Prometna vanost ireg poloaja Bosanskog Petrovca moe se pratiti od prahistorije, te preko antikog i srednjovjekovnog razdoblja do osmanskog doba.

71

Pitanja sloenih procesa urgentnih urbanih intervencija osmanske vlasti na podruju Bosanskog ejaleta nakon zbivanja u Srbiji iza 1860.god. obradio sam u posebnom radu. Vidj. Mirza Hasan eman, Urgentne urbane intervencije osmanske vlasti na podruju Bosne i Hercegovine nakon 1860. godine. U: Centres and peripheries in ottoman architecture Rediscovering a Balkan Heritage - Centri i periferije u osmanskoj arhitekturi: ponovno otkrivanje balkanskog naslijea. Edited by Maximilian Hartmuth. Published by Cultural Heritage without Borders, Stockholm Regional Office Sarajevo. Sarajevo, 2011, 136-151.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

204

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... Razvoj Bosanskog Petrovca moe se promatrati od podizanja (osnivanja) (us)putne stanice na moguim lokacijama Petrovakog polja (lokacija samog Petrovca, te sel Bara ili Koluni) preko podizanja fortifikacijskog objekta tipa palanka, doseljavanja (naseljavanja) civilnog stanovnitva uz palanku do relativno kasnog uoblienja urbanog naselja tipa kasaba. in ranog utemeljenja (us)putne stanice na poloaju dananjeg Bosanskog Petrovca poetkom 17. st., najverovatnije iza 1645. god., sugeriraju tok politikih i vojnih zbivanja te vanost ovog poloaja u okviru prostornih i klimatskih odlika ireg podruja. Drutveni initelji koji su odredili i znatno utjecali na utemeljenje i razvoj ovog naselja bili su: sredinja i pokrajinska osmanska vlast koja je na ovoj prostornoj taki nastojala podii i osigurati znaajno fortifikacijsko utvrenje tipa palanka, trgovaki sloj koji je na putu iz srednje i zapadne Bosne prema Dalmaciji i Lici zahtijevao pouzdanu (us)putnu stanicu, te odreen broj prognanika i izbjeglica (muhadira) koji su se, ako ne prije tada svakako nakon ratnih zbivanja zavrenih mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. god. u odreenom broju naselili uz palanku u izgradnji (od poetka 18. st.). Ukoliko se prihvati hipotetiko postojanje (us)putne stanice na podruju Petrovakog polja i prije 1699. god., a na to upuuju prometne prilike i hodologijska analiza terena, tada bi se moglo pretpostaviti da je in naseljavanja prognanika i izbjeglica oko pretpostavljene (us)putne stanice (ma gdje ona bila smjetena u okvirima Petrovakog polja) mogao zapoeti ve iza 1645. i posebno od 1683/84. god. Meutim, komunikacijska vanost Petrovakog polja prema Dalmaciji i Lici iz pravca srednje i zapadne Bosne nuno sugerira mogue postojanje i (us)putne stanice na ovoj lokaciji ak u poetku 17. st. Nije mi elja da bez sigurnih podataka smjetam podizanje (us)putne stanice na ovoj lokaciji u poetke 17. st. Kako je osmanska vlast konsolidirana tokom druge polovine 16. st. na prostoru Dalmacije i kako je podruje zapadne Bosne dolo pod osmansku vlast od kraja 16. st., sasvim je logino i opravdano oekivati povezivanje zapadne Bosne i Dalmacije te zapadne Bosne i novoosvojenih osmanskih posjeda u Hrvatskoj (mislim prvenstveno na podruje Like). Osiguranje vlasti na navedenim podrujima zahtijeva i osiguranje nesmetanog odvijanja prometa du prometnih pravaca. Sigurnost prometa zahtijeva i onovremena ekonomija, a o vojnim razlozima za isto ne treba niti govoriti. To su razlozi zbog kojih pretpostavljam da je ve poetkom 17. st. dolo do ustrojavanja (us)putne stanice na podruju Petrovakog polja na jednoj od lokacija koje su ovdje ve spomenute (sama lokacija budue palanke Petrovac ili sel Bara i Koluni). Isti razlozi, pored onih drugih koji su takoer vani, podupiru moje miljenje da je i Kulen-Vakuf osnovan poetkom

ANALI GHB 2011; 40 (32)

205

Mirza Hasan eman 17. st. kao (us)putna stanica na veoma vanom prijelazu preko rijeke Une u podnoju i pod okriljem tvrave Ostrovica. 72 Ovdje je posebno potrebno raspraviti mogunost i obim sudjelovanja posebnih drutvenih initelja u utemeljenju i razvoju Bosanskog Petrovca. To je institucija vakuf i nositelja im pojedinih vakif. Na temelju dosadanjih saznanja moe se zakljuiti da krti povijesni izvori i epigrafiki elementi pronaeni na uem podruju Bosanskog Petrovca kao naselja ne daju elemente za zakljuivanje o angairanju pojedinih vakif, odnosno institucija vakuf u osnivanju i razvoju ovog naselja. Meutim, moe se, per analogiam, zakljuiti da je sredinja osmanska vlast, zasigurno, rjeenje niza pitanja oko uvrivanja i funkcioniranja granice Osmanskog carstva na podruju zapadne Bosne stavila u zadatak i domen lanova porodice Kulenovia (ali i lanova nekih drugih porodica, koji su obnaali dunosti dizdara u brojnim utvrenjima). Izostavljanje djelovanja institucije vakuf u sluaju Bosanskog Petrovca je ve objanjeno. Pri tome je potrebno jo naglasiti da u bremenitim vremenima 18. st. niz pitanja (prvenstveno onih iz domena odbrane i popravka postojeih i podizanja novih fortifikacijskih objekata) nije rjeavan kroz instituciju vakufa, ve izravnim angairanjem pokrajinske vlasti prema uputama one sredinje i uz esto prisilno angairanje lokalnog stanovnitva. Zahtjevi za hitnim rjeavanjem problema na granici i obnova starih i podizanje novih fortifikacijskih objekata uz nju nisu dozvoljavali da se dugim administriranjem prestrukturira uvjetovani zemljini posjed u onaj tipa mulk73 kako bi isti mogao postati temelj vakufa i postvaren u razliite objekte koji bi svojim karakterom mogli biti u funkciji odbrane zapadne Bosne tokom ovih tekih desetljea 18. st. Sredinja osmanska vlast djelovala je preko pokrajinske vlasti direktnim angairanjem na podizanju niza objekata vanih za odbranu
72 Navoenje drugih razloga za osnivanje Kulen - Vakufa u ovom lanku se iskljuuje. Vidj. Mirza Hasan eman, Kulen-Vakuf, passim, pripremljeno za tampu. Ovdje elim posebno naglasiti potrebu ustrojavanja dva pristupa u izuavanju naseobinskih kontinuiteta na podruju Kulen - Vakufa. Jedan pristup predstavlja izuavanje razvoja predosmanskih naseobinskih aglomeracija na podruju Ljutoke Doline i mogueg predosmanskog naselja na podruju dananjeg Kulen Vakufa i Havale. Drugi pristup predstavlja izuavanje razvoja osmanskodobnih naseobinskih aglomeracija na podruju Ljutoke Doline i samog osmanskodobnog naselja na podruju dananjeg Kulen - Vakufa i dobro utvrenog begovskog odaka na Havali. Mulk, odnosno milkijet (mulkijet), (tur. mlk, ar. mulk), puno (isto) osobno i neuvjetovano vlasnitvo nad nekretninama - privatni posjed, imanje, svojina, nekretnine kojima vlasnik moe neogranieno raspolagati. Isto znaenje imaju i izrazi mulkijet, odnosno milkijet (tur. mlkiyyet / milkiyyet). in preoblikovanja uvjetovanog zemljinog posjeda u neuvjetovani bio je ozakonjavan i obznanjivan izdavanjem posebnog dokumenta mulkname. Iz mulkovnih sredstava ustrojavao se vakuf.
ANALI GHB 2011; 40 (32)

73

206

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... ovog pograninog podruja. Institucija vakufa, ma koliko ona vana bila, dinamikom svog ustroja i djelovanja nije mogla pratiti izrazitu dinamiku zbivanja na podruju Ljutoke doline i Petrovakog i susjednih polja tokom 18. st. Stoga se izostajanje djelovanja institucije vakufa u sluaju Bosanskog Petrovca moe smatrati sasvim razumljivim. Meutim, poznato je da su Kulenovii na podruju Kulen-Vakufa djelovali i kroz instituciju (personalnog ili porodinog) vakufa. Moglo bi se rei da pojava vakufa Kulenovia u 18. st. na podruju Kulen-Vakufa predstavlja izuzetak koji potvruje pravilo (izostanak izrazitijeg djelovanja institucije vakufa na podruju Ljutoke doline i Petrovakog polja tokom 18. st.). Izuzimajuu pojavu vakufa Kulenovia u Kulen-Vakufu treba promatrati u kontekstu vanosti pograninog poloaja Kulen-Vakufa i cijele Ljutoke doline (nalazili su se prvi na udaru iz pravca susjedne Austrijske carevine), kao i personalne vanosti Mahmud-pae Kulenovia (ivio je oko 1722. god.). Nije iskljueno angairanje lanova porodice Kulenovi tokom 18. i poetka 19. st. i na uvrenju palanke Petrovo vrelo (Bosanski Petrovac) i uz nju razvijenog civilnog naselja. injenica da su kapetani Petrovake kapetanije vodili svoje porijeklo iz porodice Kulenovia upravo to potvruje. Moglo bi se, dodue neto slobodnije, zakljuiti da je sredinja osmanska vlast upravo ovo kljuno podruje granice u zapadnoj Bosni (podruje oko Ostrovice i Kulen-Vakufa, odnosno komunikacijskog podruja Ljutoke doline) i pristupa toj granici iz sredinje Bosne preko Kljua, Bilajskog i Petrovakog polja stavila pod zapovjednitvo kapetan iz ire porodice Kulenovia.74 Summary URGENT URBAN INTERVENTIONS BY OTTOMAN AUTHORITIES IN WESTERN BOSNIA AND THE QUESTION OF THE FOUNDATION OF THE SETTLEMENT OF BOSANSKI PETROVAC The text deals with the time and the ways in which the settlement of Bosanski Petrovac was founded in West Bosnia. The material is placed within the wider framework of events in the 17th and 18th centuries and the territorial and settlement losses experienced by the Ottoman Empire in its wars against Venice and the Austrian Empire. Bosanski Petrovac is seen as
74 Tako su Kulenovii bili prisutni u odaku Kulenovia u Starom selu kraj Varcar-Vakufa (katastarska opina Bilajce pokraj Mrkonji-grada) i u Jajcu kao dizdari jajake tvrave. Vidj. Hamdija Kreevljakovi, Kule i odaci u Bosni i Hercegovini. Nae starine 2(1954.),71-96. Sarajevo, citirano prema Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela, vol. II, 488; Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije..., 1954, 158-160, 1980, 156-158.

ANALI GHB 2011; 40 (32)

207

Mirza Hasan eman a new settlement which, according to prevailing views, emerged as a result of urgent urban policy interventions by the Ottoman authorities in the wake of the Treaty of Karlowitz in 1699. The author analyses the spatial location of Bosanski Petrovac and communication routes which traversed Petrovako polje before drawing certain conclusions. According to the authors findings, Bosanski Petrovac grew from a road station, which may have been established before 1699, to a palanka-type fortification, to a small settlement around the palanka, to the later urban settlement of the kasaba type. Its establishment and development was considerably influenced by its geographical location and the course of events from the early 17th till the 19th century. LITERATURA Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, Vol. 1-2, Arheoloke karte 1-4. Izd. Zemaljski muzej BiH. Sarajevo, 1988. Ballif, Philipp. Rimska cesta iz Prologa preko Donjeg Unca i Petrovca u Dolinu Sane. Glasnik Zemaljskog muzeja BiH 3(1891), knj. 4, 395-404. Ballif, Philipp. Rmische Strassen in Bosnien und der Herzegovina. I Teil, Wien, 1893, 12-16. Basler, uro. Enciklopedija likovnih umjetnosti, Vol. III. Izd. JLZ, Zagreb, 1964, 261, s.v. Kulen Vakuf. Belagi, efik. Steci. Kataloko topografski pregled. Sarajevo, 1971. Bojanovski, Ivo. Bosna i Hercegovina u antiko doba. Sarajevo, 1988. Bojanovski, Ivo. Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji (Dolabellae systema viarum in Provincia Romana Dalmatia). Djela ANUBiH knj. XLVII, Centar za balkanoloka ispitivanja, knj. 2, Sarajevo, 1974. Chester, Keith. The Narrow Gauge Railway of Bosnia and Hercegovina. Stenwalls. Malm, 2006. eman, Mirza Hasan. Urgentne urbane intervencije osmanske vlasti na podruju Bosne i Hercegovine nakon 1860. godine. U: Centres and peripheries in ottoman architecture Rediscovering a Balkan Heritage - Centri i periferije u osmanskoj arhitekturi: ponovno otkrivanje balkanskog naslijea. Edited by Maximilian Hartmuth. Published by Cultural Heritage without Borders, Stockholm Regional Office Sarajevo. Sarajevo, 2011, 136-151. eman, Mirza Hasan. Povijest, tipologija, sadraji, funkcije, struktura i topografija grada u Bosanskom ejaletu od 15. st. do 19. st. Disertacija. Institutum Studiorum Humanitatis (Graduate School of Humanities), Ljubljana, Vol. 1-4, Ljubljana, 2005. 208
ANALI GHB 2011; 40 (32)

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... uri, Vejsil. Starine iz okoline Bos. Petrovca. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 14(1902), sv. 2, 229-255. Fevzija, Ajdin. Historija eljeznica Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 2005, 51-43, 150-164. Gaparovi, Ratimir. Bosna i Hercegovina na geografskim kartama od prvih poetaka do kraja XIX vijeka. Djela Akademije nauka i umjetnosti BiH knj. 37. Sarajevo, 1970. Handi, Adem. Bosanski namjesnik Hekim oglu Ali paa. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vlau 5(1954-1955), 135-181. Sarajevo, 1955. Handi, Adem. Postanak i razvitak Dervente u XVI stoljeu. Prilozi Instituta za istoriju 10/2(1974),111-133. Handi, Adem. O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI stoljeu (uloga drave i vakufa). Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vlau, Orijentalni institut, 25(1975), 133171. Sarajevo, 1977. Referat podnesen na znanstvenom skupu 2. Internationale Arbeitstagung fr vorosmanische und osmanische Studien odranom u Hamburgu od 05. do 10. septembra 1976. g. lanak je naknadno dopunjen za objavljivanje u Prilozima za orijentalnu filologiju). Godine 1976. lanak je objavljen na njemakom jeziku, vidj. Adem Handi, Aspekte der Entwicklung osmanischer Stdte Bosniens im XVI Jahrhundert. Sdostforschungen 38(1978), 41-49. Izd. R. Oldenburg, Mnchen. Objavljeno i u djelu Studije o Bosni. Istanbul, 1994, 111-142, Handi, Adem. Vakuf kao nosilac odreenih dravnih i drutvenih funkcija u Osmanskom carstvu. U: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke 9-10(1983), 113-120. Sarajevo. Objavljeno i u djelu Studije o Bosni. Istanbul, 1994, 143-150. Handi, Adem. Studije o Bosni. Istanbul, 1994. Kapidi, Hamdija. Vidj. Kreevljakovi, Hamdija Kapidi, Hamdija. Kovaevi, Eref. Granice Bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj republici po odredbama Karlovakog mira. Sarajevo, 1973. Kozlii, Midhat. Regiones flumina Unnae et Sanae in veteribus tabulis geographicis Unsko sansko podruje na starim geografskim kartama. (Izbor karata, planova i veduta u kontekstu historije Unsko sanskog podruja od kraja 15. do poetka 18. stoljea). Nacionalna i univerzitetska biblioteka, Sarajevo Arhiv Unsko sanskog kantona, Biha. Sarajevo Biha, 2003. Kreevljakovi, Hamdija. Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878). Zbornik za narodni ivot i obiaje Junih Slavena, Zagreb knj. 30(1935), 1, 55-178. Zagreb 1935. tampano i kao posebni otisak 1935. g. 209

ANALI GHB 2011; 40 (32)

Mirza Hasan eman Kreevljakovi, Hamdija. Kulen Vakuf. Narodna uzdanica, kalendar za 1936. g. = 4(1936), Sarajevo, 1935, 116-137. Kreevljakovi, Hamdija. Bitka pod Banja Lukom 4. VIII 17137. Kalendar Narodna uzdanica br. IV(1936), 91-113, Sarajevo. Kreevljakovi, Hamdija. Prilozi povijesti bosanskih gradova pod Turskom. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vlau, Orijentalni institut, Sarajevo 2(1951), 115-184. Kreevljakovi, Hamdija. Stari bosanski gradovi, Nae starine 1(1953), 7-45, Sarajevo. Kreevljakovi, Hamdija. Kapetanije u Bosni i Hercegovini. Djela, knj. 5. Nauno drutvo NR Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1954, 1980. Kreevljakovi, Hamdija. Kule i odaci u Bosni i Hercegovini. Nae starine 2(1954.),71-96. Sarajevo. Kreevljakovi, Hamdija. Bosanski Petrovac. U: Enciklopedija Jugoslavije, 1 (A-B). Izd. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1955, 706707, s.v. Bosanski Petrovac. Kreevljakovi, Hamdija Kapidi, Hamdija. Podaci o tvravama u Derventi i Travniku iz poetka XIX stoljea. Nae starine 4(1957), 211-212. Kreevljakovi, Hamdija. Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini. Djela Naunog drutva NR Bosne i Hercegovine, Odjeljenje istorijsko filolokih nauka, knj. 8(1957). Sarajevo, 1957. Kreevljakovi, Hamdija. Enciklopedija likovnih umjetnosti, Vol. II, JLZ, Zagreb, 1962, 37, s.v. Derventa. Kreevljakovi, Hamdija. Izabrana djela I-IV. Sarajevo, 1991. Lopai, Rade. Biha i bihaka Krajina. Mjestopisne i poviestne crtice. Zagreb, 1890, 1943. Mirkovi, Petar. Manastir Panaur (u petrovakom kotaru). Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i hercegovine u Sarajevu 1(1889), sv. 1, 12-15. Mujezinovi, Mehmed. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, vol. I-III, Sarajevo, 1974-1982, Vol.I-III, Sarajevo, 1998. Nikolajevi, Ivanka. Zvonici crkava u Koluniu i Jajcu. Starinar n.s. 20(1969), 249-254. Paali, Esad. Antika naselja i komunikacije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 1960, 10-12. Pelidija, Enes. O prilikama u Bosanskom ejaletu u prvih godina 18. stoljea. Prilozi Instituta za istoriju godina 15 broj 16(1979), 197-204. Sarajevo. Pelidija, Enes. Prilike u Bosanskom ejaletu uoi tursko-mletakog rata 17141718. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vlau, Orijentalni institut. Sarajevo, 37(1987), 159-172. Sarajevo, 1988. 210

ANALI GHB 2011; 40 (32)

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... Pelidija, Enes. Bosanski ejalet od Karlovakog do Poarevakog mira (16991718). Sarajevo, 1989. Pelidija, Enes. Bosanski ejalet od 1593. god. do Svitovskog mira 1791. god. U: Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata. Izd. Bosanski kulturni centar. Sarajevo, 1998, 133-172. Pelidija, Enes. Banjaluki boj iz 1737. g. uzroci i posljedice. Sarajevo, 2003. Roksandi, Drago. (ed.). Microhistory of the Triplex Confinium. International Project Conference Papers 1 (Budapest, March 21-22, 1997). CEU Institute on Southeastern Europe. Budapest, 1998. Roksandi, Drago. Triplex Confinium ili o granicama i regijama hrvatske povijesti, 1500.-1800. (Triplex Confinium or on Borders and Regions of Croatian History, 1500-1800.). Barbat. Zagreb, 2003. Slukan, Mirela. Kartografski izvori za povijest Triplex Confiniuma - Cartographic Sources for the History of the Triplex Confinium - Kartographische Quellen zur Geschichte des Triplex Confinium. Hrvatski dravni arhiv - Zavod za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest, Filozofski fakultet u Zagrebu. Zagreb, 1999. Spomenica stogodinjice rada Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1888 1988. Vego, Marko. Naselja bosanske srednjevjekovne drave. Sarajevo, 1957.

ANALI GHB 2011; 40 (32)

211

Mirza Hasan eman

Slika 1. Pregled znaajnijih puteva, fortifikacijskih objekata, naseljenih mjesta i hanova na podruju prometnog pravca Klju Kulen Vakuf

Slika 2. Shematski prikaz zamiljenog razvoja Bosanskog Petrovca.

212

ANALI GHB 2011; 40 (32)

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... Tabela 1. Pregled geografskih koordinata i apsolutnih visina znaajnih mjesta koja se spominju u lanku.
Mjesto / topos taka mjerenja Bara Biha Bilaj / Bjelaj Bosanski Petrovac Donje Bravsko = Klenovac Drvar Gornje Bravsko = Koroko han Jajce Gornji i Donji Kamiak Han Glio = Anii (?) Kapljuh Klju Koluni Kulen Vakuf Lanite Mrkonji Grad Otrelj Prkosi Pudin han = Velagii Sanica Vrtoe Lat. Lat. 44 30' 59.60'' N Lat. 44 48' 53.65'' N Lat. 44 34' 51.86'' N Lat. 44 33' 12.54'' N Lat. 44 32' 49.97'' N Lat. 44 22' 25.55'' N Lat. 44 32' 56.33'' N Lat. 44 20' 23.96'' N Lat. 44 39' 22.85'' N Lat. 44 33' 55.12'' N Lat. 44 33' 55.04'' N Lat. 44 31' 59.23'' N Lat. 44 31' 18.99'' N Lat. 44 33' 42.10'' N Lat. 44 33' 15.03'' N Lat. 44 24' 58.43'' N Lat. 44 28' 33.40'' N Lat. 44 37' 0.5'' N Lat. 44 33' 21.20'' N Lat. 44 37' 8.96'' N Lat. 44 38' 9.10'' N Long. Long. 16 23' 29.71'' E Long. 15 52' 19.3'' E Long. 16 11' 1.18'' E Long. 16 22' 4.66'' E Long. 16 36' 49.09'' E Long. 16 23' 8.07'' E Long. 16 34' 43.92'' E Long. 17 16' 2.49'' E Long. 16 46' 2.79'' E Long. 16 42' 27.53'' E Long. 16 26' 36.08'' E Long. 16 46' 48.19'' E Long. 16 20' 17.71'' E Long. 16 5' 20.73'' E Long. 16 39' 41.96'' E Long. 17 5' 6.17'' E Long. 16 24' 2.61'' E Long. 16 7' 1.42'' E Long. 16 44' 28.02'' E Visina nad morem 666 226 733*/627 658 743 470 795 380 394 370 790 420*/258 665 302 747 -700** 580 1031 733 390

* Visina stare tvrave

Long. 16 38' 56.69'' E 210 Long. 16 10' 39.79'' E 663 ** Visina na poetku i kraju prijevoja

Tabela 2. Pregled zranih i putnih prostornih udaljenosti na podruju Zapadne Bosne znaajnih za razumijevanje poloaja Bosanskog Petrovca.
Polazna taka mjerenja: mjesto Bara Bara Bara Zavrna taka mjerenja: mjesto Kapljuh Koluni Otrelj Zrana udaljenost u km 7,05 3,98 4,48 Udaljenost najkraim putem u km 7,50 4 5

ANALI GHB 2011; 40 (32)

213

Mirza Hasan eman


Biha Bilaj (Bjelaj) Bilaj (Bjelaj) Bilaj (Bjelaj) Bilaj (Bjelaj) Bilaj (Bjelaj) Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Donje Bravsko = Klenovac Donje Bravsko Donje Bravsko Donje Bravsko Donje Bravsko Gornje Bravsko = Koroko han Klju Klju Klju Klju Koluni Kop(l)jenica /Anii Lanite Lanite Lanite Pudin han Pudin han Pudin han Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Koluni Kulen Vakuf Prkosi Vrtoe Bara Bilaj (Bjelaj) Donje Bravsko = Klenovac Drvar Gornje Bravsko = Koroko han Jajce Kapljuh Klju Koluni Kulen Vakuf Lanite Mrkonji Grad Otrelj Prkosi Vrtoe Gornje Bravsko = Koroko han Kapljuh Klju Pudin han Sanica Kapljuh Kop(l)jenica Lanite Mrkonji Grad Pudin han = Velagii Otrelj Sanica Donje Bravsko = Klenovac Gornje Bravsko = Koroko han Kapljuh Gornji i Donji Kamiak Lanite Sanica 48,72 14,25 13,15 8,56 6,57 6,08 4,72 14,25 19,62 20,17 16,81 75,34 6,17 32,50 4,24 22,19 23,23 59,02 9,08 21,30 17,56 2,73 13,49 13,05 10,16 8,51 10,99 7,01 9,72 27,69 3,84 6,11 6,97 3,81 6,43 17,16 12,27 6,48 10,08 50 15 15 15,5 7 6.5 5,4 15 22 26 19,5 94 7,5 38 4,5 30,5 25,5 66 10,4 23 21 3 14 16 11,5 9,5 11 7,5 13 28 5 6,5 8 4 6,65 18 14 7 10,5

214

ANALI GHB 2011; 40 (32)

Urbane intervencije osmanske vlasti na podruju zapadne Bosne i pitanje... Tabela 3. Pregled zranih i putnih prostornih udaljenosti izmeu pojedinih naselja i hanova na prometnom pravcu od Varcar Vakufa (Mrkonji Grad) preko Bosanskog Petrovca do sela Vrtoe.
Polazna taka mjerenja: mjesto Bilaj (Bjelaj) Bosanski Petrovac Bosanski Petrovac Donje Bravsko Han Glio = Anii Han Glio = Anii Han Kapljuh Klju Klju Klju Kokoro han Gornje Bravsko Lanite Lanite Lanite Lanite Pudin han Pudin han Zavrna taka mjerenja: mjesto Gladni han Vrtoe (br. 5 na slici 1) Gladni han - Vrtoe Han Kapljuh (br. 4 na slici 1) Kokoro han - Gornje Bravsko (br. 3 na slici 1) Klju Pudin han (br. 1 na slici 1) Bosanski Petrovac Han Glio = Anii (br. 2 na slici 1) Lanite Pudin han (selo Velagii) Han Kapljuh Donje Bravsko Klenovac istoni dio Donjeg Bravskog Kokoro han - Gornje Bravsko Han Kapljuh Han Glio = Anii Kokoro han - Gornje Bravsko Zrana udaljenost u km 6,08 17,56 6,17 2,73 7,01 2 6,17 7,01 9,72 3,84 10,99 3,81 3 6,43 17,16 2 12,82 Udaljenost najkraim putem u km 6,5 21 7,5 3 7,5 2 7,5 7,5 13 5 11 4 3,2 6,65 2

ANALI GHB 2011; 40 (32)

215