Sie sind auf Seite 1von 13

PREDMET I ZADACI SKOLSKE PEDAGOGIJE PREDMET SU PITANJA IZ OBLASTI VASPITANJA I OBRAZOVANJA U SKOLI. TO SU: STRUKTURA I REALIZACIJA NAST.

PLANOVA I PROGRAMA(KURIKULUMA), TEORIJA-SKOLE, ORGANIZACIJA NASTAVE, V-0 PROCES U SKOLI, INTERPERSONALNI ODNOSI U SKOLI, SARADNJA PORODICE I SKOLE, ULOGA STRUCNIH I RUKOVODNIH ORGANA, ULOGA I ZADACI STRUCNIH SARADNIKA U SKOLI, PROFESIONALNA ORIJENTACIJA I USMERAVANJE, METODOLOGIJA PEDAGOSKIH ISTRAZIVANJA U SKOLI. ZADACI SK PEDAGOGIJE SU PROMENLJIVI I ZAVISE OD STEPENA RAZVIJENOST DRUSTVA, ISTRAZIVANJA U SKOLI. ZADACI SK PEDAGOGIJE SU:(OPSTI ZADACI) 1. DA SE BAVI SISTEMATSKIM PROUCAVANJEM NASTANKA I RAZVOJA SKOLE. 2. DA PROUCAVA ZAKONITOSTI IZGRADNJE I USAVRSAVANJA V-0 SISTEMA. 3. DA PROUCAVA I UNAPREDJUJE TEORIJE SKOLE, NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA, TEORIJU NASTAVE S CILJEM UNAPREDJENJA OBRAZOVANE PRAKSE. 4. DA SE BAVI PROUCAVANJEM SKOLE KAO ZIVOTNE SREDINE, NJENOG OKRUZENJA, PROSTORA I OPREME, UNAPREDJIVANJEM HIGIJENSKOZDRAVSTVENE ZASTITE UCENIKA. 5. DA PROUCAVA I UNAPREDJUJE ORGANIZACIJU NASTAVE I OSTALIH PODRUCJA RADA SKOLE, INTERPERSONALNE ODNOSE UNUTAR NASTAVNICKIH I UCENICKIH KOLEKTIVA, GRUPA. 6. DA UNAPREDJUJE ODNOSE NASTAVNIKA I UCENIKA, NASTAVNIKA I RODITELJA. 7. DA UNAPREDJUJE ULOGU RUKOVODECIH STRUCNIH ORGANA SKOLE, PROFESIONALNU ORIJENTACIJU I INFORMISANJE UCENIKA U ZAVISNOSTI OD DRUSTVENIH POTREBA I MOGUCNOSTI ZAPOSLJAVANJA. 8. DA PROUCAVA I UNAPREDJUJE ULOGU MAS MEDIJA U V-0 SISTEMU 9. DA PRATI TRENDOVE SRODNIH PED DISCIPLINA. KONKRETNI ZADACI 1. UNAPREDJIVANJE V-0 PRAKSE U VEZI SA OBLICIMA RADA, NAST. METODA I SREDSTVIMA 2. FORMIRANJE RADNIH NAVIKA, RACIONALNO UCENJE, OSPOSOBLJAVANJE ZA SAMOOBRAZOVANJE.

3. UVODJENJE NOVIH TEHNIKA I POSTUPAKA VREDNOVANJA UCENICKIH ZNANJA I POSTIGNUCA,IZRADA INSTRUMENATA. 4. PRACENJE MOTIVACIJE UCENIKA ZA SKOLSKI RAD. 5. STVARANJE POSVOLJNE PEDAGOSKE KLIME ZA USPESNE MEDJULJUCKE ODNOSE NASTAVNIKA I UCENIKA U SKOLI. 6. PRACENJE PRILAGODJAVANJA UCENIKA PRI PRELASKU IZ NIZIH U VISE STUPNJEVE SKOLE. 7. STRUCNO USAVRSAVANJE NASTAVNIKA I STRUCNIH SARADNIKA 8. VODJENJE DOKUMETACIJE O V-0 RADU SKOLE, I PRIMERENOSTI NASTAVE PSIHOFIZICKIM SPOSOBNOSTIMA UCENIKA. MESTO SKOLSKE PEDAGOGIJE U SISTEMU PEDAGOSKIH NAUKA SHVATANJE SK PEDAG I NJENOG PREDMETA PROUCAVANJA, MOGUCE JE U KONTEKSTU OPSTE PEDAGOGIJE. SEMA KOJU JE DAO N. POTKONJAK 1.ISTORIJA PEDAGOGIJE 1.OPSTA ISTORIJA PED 2. NACIONALNA IST PED 2. OPSTA PED 1.PORODICNA 2.PREDSKOLSKA-METODIKA VASPITNOG RADA SA PREDSKOLSKOM DECOM 3.OSNOVNO SKOLSKA-SREDNJOSKOLSKA-VISOKOSKOLSKA-DIDAKTIKAMETODIKE 4.POZIVNA 5.PED SLOBODNOG VEMENA 6.INTERNATSKA 7.PEDAGOGIJA ODRASLIH-SKOLSKA ANDRAGOGIJA-VOJNA PEDAGOGIJAPRIVREDNA ANDRAGOGIJA-PENOLOSKA ANDRAGOGIJA-ANDRAGOGIJA SLOBODNOG VREMENA 8.SPECIJALNA PEDAGOGIJA-SURDOPEDAGOGJIA-TIFLOPEDAGOGIJAOLIGOFRENOPEDAGOGIJA-LOGOPEDSKA PEDAGOGIJA-ORTOPEDAGOGIJA. SEMA PREMA DIETRIK T. PEDAGOGIJA OPSTA PEDAGOGIJA POSEBNE PEDAGOGIJE-PREDSKOLSKA, SKOLSKA(TEORIJA SKOLE, TEORIJA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA, TEORIJA NASTAVE), PORODICNA, SOCIJALNA, POGONSKA .

SKOLSKU PED ODREDJUJU TRI BITNA POLJA: TEORIJA SKOLE, TEO KURIKULUMA I TEO NASTAVE. SKOLSKA PED JE PEDAGOSKA DISC KOJA SE BAVI OPSTOM ORGANIZACIJOM
RADA SKOLE. ZA USPESNU REALIZACIJU NASTAVE U SKOLI VAZNA SU SAZNANJA D KOJIH DOLAZI PEDAGOGIJA, PSIHOLOGIJA, SOC, FILOZOF,.... SKOLSKA PED JE U PRVOM REDU PPOVEZA SA PEDAGOSKIM NAUKAMA: DID, OPST PED, METODOLOGIJOM PED IST,... ODNOS SKOLSKE PED SA DRUGIM PED DISCIPLINAMA JE DVOSMERAN, ONE MEDJUSOBNO RAZMENJUJU REZULTATE DOBIJENE ISTRAZIVANJIMA.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

NAJVAZNIJA PODRUCJA PROUCAVANJA SK PED SU: TEORIJA SKOLE T NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA DIDAKTICKA T FAKTORI V-O SISTEMA INTERPERSONALNI ODNOSI U SKOLI SKOLA I DRUSTVENA SREDINA METD PED ISTR U SKOLI

TEORIJE SKOLE(SKOLSKE ORGANIZACIJE) Teorije skole odredjuju opste zadatke i v-o funkciju skole kao institucije uopste, tj celokupnu skolsku organizaciju. ONA NAUCNO TUMACI ODREDJENE POJNOVE I CINJENICE KOJE SE KORISTE U SK PEDAGOGIJI. TEORIJA SKOLE, KURIKULUMA I DIDAKTIKE SE BAVE SKOLOM I V-0 PROCESOM U NJOJ ALI ONE TO PROUCAVAJU SA RAZLICITIH ASPEKTA. UNUTAR SKOLSKE PED SE RAZLIKUJU TRI POLJA: POLJE DIDAKTIKE, KURIKULUMA I TEORIJE SKOLE. TEORIJA SKOLE OBRADJUJE SLEDECA PITANJA: -SISTEM SKOLSTVA KAO DRUSTVENI PODSISTEM -ODNOSE SKOLE I DRUSTVA -PRIHVACENOST SKOLE OD UCENIKA, RODITELJA, NASTAVNIKA, UPRAVE SKOLE, SKLOSKIH VLADSTI, TJ DRUSTVA U CELINI -PREUZIMANJE, SIRENJE I UNAPREDJIVANJE IDEJA ODREDJENE SKOLSKE ORGANIZACIJE -SAZNANJA O PRAKTICNIM EFEKTIMA SKOLE I NJIHOVIM UTICAJEM NA DRUSTVENE ODNOSE, RAZVOJ NAUKE, TEHNIKE I TEHNOLOGIJE -RAZMATRANJE ORGANIZACIONE STRUKTURE RAZLICITIH MODELA SKOLE -RAZVOJ UCENJA U SKOLI -ODNOS UCENIKA I NASTAVNIKA TEORIJE SKOLE SU SE ISTORIJSKI MENJAL: EMPIRISTICKE, RACIONALISTICKE, NATURALISTICKE, POZITIVISTICKE I DR.

SA ASPEKTA UTICAJA NA SAVREMENU SKOLU, NAJZNACAJNIJE SU SLEDECE TEORIJE SKOLE: -DUHOVNONAUCNA-PSIHOANALITICKA-INTERAKCIJSKA-STRUKTURALNO FUNKCIONALNA-ISTORIJSKOMATERIJASLISTICKA-KRITIKE SKOLE KAO TEORIJE SKOLE DUHOVNO-NAUCNA TEORIJA SKOLE KRAJEM XIXv POCETKOM XXv JAVIO SE POSEBAN PRAVAC U PEDAGOGIJI tzv. Filozofska ped, ciji su predstavnici DILTAJ V.,E. SPRANGER, A.LIT I KERSHE SHTANER. ZASTUPALI SU RAZLICITE FILOZOFSKE SISTEME. TEZILI SU DA AFIRMISU DUHOVNE VREDNOSTI BURZOASKE KULTURE, DA OBRAZOVANJE I VASPITANJE PROZNU TOM LULTUROM, KOJA JE U TO VREME BILA U KRIZI. BILI SU IDEOLOSKI PREDSTAVNICI KLASNOG POLOZAJA KRUPNE BURZUAZIJE, ZBOG CEGA JE NJOHOVA PED IMALA REAKCIONARNI DRUSTVENI KARAKTER.BERLINSKI FILOZOF VILHEM DILTAJ JE U OKVIRU OVOG UCENJA RAZVIOMPOSEBAN PRAVAC U PED TZV DUHOVNO-NAUCNA PED. NJEGOV OSNOVNI PROBLEM ISTRAZIVANJA JE DUSEVNO DUHOVNI CVET COVEKA. SVET PRIRODE JE SUPROTSTAVIO SVETU ISTORIJE. PREDLOZIO JE METOD SHVATANJA. SHVATANJE SOPSTVENOG UNUTRASNJEG SVET MOZE SE IZVRSITI METODOM INTROSPEKCIJE-SAMOPOSMATRANJA. SHVATANJE TUDJEG SVETA MOZE SE POSTICI PUTEM UZIVLJAVANJA, PREZIVLJAVANJA, SAOSECANJA. DUHOVNO NAUCNA PED, KAO PED PRAVAC, RAZVIO SE POSLE PRVOG SV RATA, A NASTAVLJEN JE POSLE DRUGOG. U OVIM PERIODIMA, DUHOVNO NAUCNA PED JE BILA NAJUTICAJNIJA U NEMACKOJ PED. OSNOVNE POSTAVKE DUHOVNO NAUCNE PED: 1. I skazuje se kao nauka o ped praksi. Bavi se istrazivanjem pitanjavezanih za uspesan rad skole-nastavni program I planovi rada ,razvoj decijeg misljenja. 2. D uhovno naucna ped skolu posmatra sa isorijskog stanovista, kako bi izvrsila uticaj na sadasnje stanje u skoli. 3. S voje ucenje temelji na razredjenoj metodologiji ciju sustinu cini istorijsko sistematska metoda u okviru koje se razlikuju sledeci postupci:

a)savremena zbivanja u vaspitanju istrazuju se kroz istoriju. Na pr proucavanjem radne skole u nemackoj XXv, mogu se shvatiti misli I dela pestolocija.

STRUKTURALNO-FUNKCIONALNE TEORIJE KOLE OD PARSONSA DO FENDA Dva glavna zastupnika strukturalno-funkcionalne teorije razlikuju se po tome to Talcot Parsons nudi sveobuhvatno vaede okvire, a Merton tei samo teoriji, iji su djelokrug i vanost ogranieni. Sredinja glavna tema strukturalno-funkcionalnih teorija je funkcija odgoja u sauvanju strukture drutva pomodu daljnje predaje sustava vrijednosti i normi idudoj generaciji i socijalno formiranje linosti. Doprinos kolskog razreda socijalizaciji i podjeli (Parsons) Po Parsonsu,time to djeca i mladi prolaze stupnjeve socijalizacije( obiteljosnovna kola-srednja kola), oni usvajaju osnovne vrijednosne orijentacije uloga odraslih i prema stupnju uspjeha svrstavaju ih u strukture uloga odraslih. Funkcija kolskog razreda lei u njegovom doprinosu socijalizaciji i podjeli. kolski razred doprinosi preuzimanju orijentacije uspjenosti time to se u osnovnoj koli uspjesi diferenciraju po opdem stupnju, a u srednjoj koli po kvalitativno razliitim tipovima uspjenosti. Doprinos kole uenju normi (Dreeben) Prema Dreebenu mlad ovjek treba tijekom procesa socijalizacije nauiti: djelovati samostalno i snositi odgovornost za to

preuzimati po vlastitoj volji zadade po mjerilima vrijednosti koje je sam postavio smatrati se jednakim s drugima obzirom na odreena obiljeja u djelovanju u poslovnim i javnim situacijama unijeti samo povremeno obiljeja vlastite osobe relevantna za datu situaciju, a samo djelomino obradati pozornost na mnogostrukost obiljeja drugih osoba koje u njoj sudjeluju.

Nadalje, Dreeben kae da kola nudi paradigmatine situacije u kojima se mogu nauiti svi standardi ponaanja. kola zahtijeva postizanje rezultata bez tue pomodi i snoenje odgovornosti za to, kola donosi mjerila za rezultate koje treba ostvariti. Glavna postavka Dreebena sastoji se u tome da norme neovisnosti, uspjenosti, univerzalnosti i specifinosti ne moraju biti nauene u obitelji. Uenici moraju stedi iskustvo u koli, a to je iskustvo razliito u pojedinim razredima.. Teorija kole Helmuta Fenda Glavno djelo Helmuta Fenda je knjiga Teorija kole-1980. Fend definira kolske sustave kao " institucije drutveno kontrolirane i utemeljene socijalizacije". Fend poglavito istie dvostruku zadadu procesa socijalizacije u koli te reprodukcije drutva i stvaranja linosti. " kolske sustave moglo bi se prikazati kao mjesta u kojima se zbiva sistematska resubjektivizacija kulturnih objektiviranja".( Fend, 1980, Teorija kole,str. 7) Fend nadalje raspravlja o drutvenoj funkciji kolskog sustava. On shvada sustave obrazovanja kao institucije za racionalizaciju procesa uenja, Pritom razlikuje globalno planiranje (makroorganizacija) i fino planiranje (mikroorganizacija) od planiranja procesa uenja. Fend doprinosi empirijski utemeljenoj teoriji kole time to on ne opisuje samo univerzalne poglede na kolski ivot, ved prikazuje i razliite oblike kolske stvarnosti. Po Fendu najvanije je da se umjesto teorijskih spekulacija o koli, treba staviti empirijsko upoznavanje problema, i da se ljudsko djelovanje ne moe degradirati na sluanje funkcionalnih imperativa.

ZAKLJUAK

Za odgojnoznanstvenu teoriju kole od velikog su znaaja i prilozi susjednih znanosti (u ovom sluaju sociologije) jer su se neke funkcije i strukture kole upravo zbog toga poele zapaati. Strukturalno -funkcionalni pristup osigurao je integracijski prilog raznih znanosti u prouavanju kole.

PSIHOANALIZA KOLE KAO INSTITUCIJE: NATRAG SVE DO FREUDA Psihoanaliza, koju je utemeljio Sigmund Freud, bavi se promatranjem ljudskog ponaanja i doivljavanja, odnosno nastankom pogrenog razvoja i ispravljanje socijalnog ponaanja. Psihoanaliza prua bitan prilog razumijevanju odnosa kole i drutva. Ona razmatra instituciju kole kroz 3 dimenzije. To su: -zahtjevi to ih drutvo postavlja na kolski sustav -prisila uenja i postizanje uspjeha -organizacijska podjela na razrede,predmete i nastavne sate Tri bitna zahtjeva postavljena koli su: struna kvalifikacija, razvoj individualno dudoredne linosti, graanska poslunost Sa psihoanalitikog stanovita, injenica daje kola kao sustav i danas strukturirana prisilno, dovodi do toga da ona razvija prisilne strukture linosti koje su odreene manje "ja" djelovanjem, a vie " naglaavanjem sebe".

Naelo uspjenosti i solidarnosti U skladu sa Freudom, problemi se ne namedu kao neurotska, ved kao normalna bolest i djeluju kao logino utemeljeni.Ovdje se spominje diskrepancija izmeu stvarnog ivota i ophoenja meu ljudima i prianja o idealnim vrijednostima po kojima se ustvari najmanje ivi.To je nesvjesno varanje samog seba. Impulse poput netolerancije, mrnje, izrabljivanja, uskogrudnosti itd. treba pomodu prenaglaavanja suprotnih vrijednosti udaljiti od svijesti, No oni i neeljeni ulaze u na nain djelovanja.Takvi mehanizmi obrane ne mogu rijeiti probleme.

Uitelji i uenici sa slinim prisilno-neurotinim strukturama obrane prihvatit de sve to kao realnost.Naelo u kojem se pojavljuje netolerancija,koja predstavlja udaljavanje od svijesti,treba traiti tamo gdje se djeluje suprotno od objavljenih rijei. Kao u koli tako i u drutvu uspjenost nije neto zajedniko, ved ba suprotno-to je konkurentska borba.Time se samo ponovo oivljava zavist i suparnitvo.Dok uspjenost bude povezana sa suparnitvom i natjecanjem,ljubav prema blinjemu ostaje samo rije. " Cilj uenja solidarnosti" (Richter, Lernziel Solidaritet, 1974) umjesto uspjenosti na raun drugih mogud je u koli samo prikazivanjem o nesvjesno doivljenom suparnitvu.

ZAKLJUAK kola sjedne strane proizvodi ono stoje drutvu potrebno za odravanje njegove strukture, a drutvo stvara tip kole koja to omogudava. Oboje ini izraz cjelokupnog sustava koji je sklon prisilnoj hijerarhizaciji. Psihoanaliza otkriva nesvjesne procese koji odreuju ponaanje pojedinca, institucija i drutva u cjelini. INTERAKCIONIZAMI TEORIJA KOLE: MEAD I DJELOVANJE KOLSKIH AKTERA

U interakcijskom pogledu, kola je ustanova odreena ponaanjem svih svojih lanova, a slui predaji socijalnih dobara. Pravo na stjecanja socijalnog dobra stjee se kroz borbu za priznanje u kojoj sudjeluju svi lanovi institucije.

Temeljni teorijski pojmovi Temeljne teorijske pojmove interakcionizma razvio je u okviru simbolikog interakcionizma u S.A.D.-u G.H.Mead poetkom 20.stoljeda. To su sljededi pojmovi: interakcija i identitet institucije i socijalna kontrola ivotopis i karijera

stigmatiziranje i etiketiranje

Po ovoj teoriji oblici kolske organizacije i oblici meudjelovanja pojavljuju se esto kao izvor problema. Problemi koje uvjetuje kola suuju mogudnost uenika da se ponaaju u skladu s normama. U sklopu interakcionizma moemo nadi neke preporuke za uitelje, a to su: 1. Uitelj bi se trebao koristiti uvidima u mehanizme etiketiranja i primjenjivati ih tako da karijera njihovih uenika krede ne prema dolje ved prema gore. 2. Uitelj bi trebao pokloniti vie pozornosti interakcijskim zbivanjima prije svega promiljanjem znaaja vlastite uloge pri nastanku i razvoju upadljivog kolskog ponaanja,npr. slabog uspjeha. 3. Za izbjegavanje nepotrebnih negativnih stigmatizacija koje uvijek nastaj u tamo gdje ljudi zajedno ive u uvjetima skupno prihvadenih pravila,preporua se da se etiketiranje nikada ne usmjerava na linost u cjelini. 4. Uitelj bi trebao biti svjestan toga da velik dio znanja i teorija na temelju kojih oblikuje svoj svakodnevni struni rad moe osnaiti njegovu sigurnost ponaanja.

RADIKALNA KRITIKA KOLE KAO TEORIJA KOLE? PERSPEKTIVE KULTURNE REVOLUCIJE KOD FREIREAIILLICHA Zanimanje za kritiku teoriju kole Sa znanstvenim argumentima raspravlja se o tzv, deskolarizaciji( Illich i Freire) Taj je pristup u sebi saeo mnotvo raznih kritikih teorija.Ciljevi i okviri planiranja daljnjeg razvoja vezani su za znanstveni sud strunjaka dok svakodnevna iskustva onih koji sudjeluju sve vie gube na vanosti. Na razvoj se gleda kao na ekstrapolaciju iz prolosti, kao na kvantitativno nastavljanje postojedeg (vede jedinstvene organizacije, stroe diferenciranje, vie osobnog i materijalnog zalaganja, produljenje vremena rezerviranog za uenje i ivotnu dob, ue specijaliziranje sadraja uenja i mogudnosti uenja.)

Reformom jednog podruja u naem sluaju obrazovanja, trebali bi se rjeavati globalni drutveni problemi koji se ire daleko iznad tog podruja. Promjena (humaniziranje) kole treba najprije krenuti od svakodnevne problematike uenika,uitelja i roditelj a. koli valja pridavati vedu vanost kao prostoru iskustva i ivota nego njezinu toboe drutveno dugotrajnom djelovanju. kolsko je uenje gotovo trajno i neometano odreeno filozofijom odgoja nesposobnosti i nedostatka. Umjesto da se omogudi samostalno i samoodgovorno djelovanje dola je elja za uvoznim savjetovanjem i stranom brigom. Kritika kole Freirea i Illicha Radikalna kritika kole Paula Freiera (Brazil) i Ivana Illicha (Meksiko) pojavila se krajem 1960.-ih godina, a u 70-im je privukla pozornost svijeta. Freire ni Illich ne mogu se opisati kao teoretiari kole u uem smislu. Kritiku javne obvezne kole iz perspektive uenja Freiera i Illicha moemo svesti na sljedede kritike: 1. kolska nastava sastoji se od socijalno kontroliranog uenja i ivota kojeg drugi odreuju. Posljedice nisu dobri uspjesi, ved sve veda apatija i agresija. 2. Za proces uenja prijeko potrebna osobna povezanost onog koji ui i onog koji pouava nadoknauje se institucionalnom odgovornodu. 3. kole slue prije svega bogatima i privilegiranima. Njihovo javno financiranje oblik je regresivnog oporezivanja. Plada ih drutvena vedina, a pruaju prednost manjini. 4. U mjeri u kojoj se ira okolina ne moe vie uiniti prostorom iskustva i djelovanja, uenje postaje pedagokim i didaktinim zadatkom koji se monopolizira u koli. Cilj Freireova rada je buenje svijesti (osvjedivanje), nadvladavanje " kulture utnje" koja moe nastati, kako iz velike gospodarske ovisnosti i izrabljivanja (u Tredem svijetu), tako i u razvijenom svijetu iz velike institucionalne ovisnosti i otuenosti. Freire vidi" uitelje" i" uenike" kao partnere u dijalogu o zajednikoj istini.

Za razliku od Freiera, Illichevi protuprijedlozi ciljaju u dva smjera: na inverziju institucionalnih struktura, te na povrat uenja u svakodnevne ivotne i radne sredine. Opdenito, Paulo Freire i Ivan Illich opseno kritikuju organizirano kolsko uenje sa stajalita humanistike psihologije, psihoanalitike perspektive, interakcijske analize, analize institucije i sa politikog stajalita. Iz njihove kritike moemo izdvojiti niz praktinih oslonaca za reformu kolskog uenja. kole se moraju izmijeniti iznutra da se sterilini ugoaji razreda i kolskih zgrada zamjene i premjeste u drutvenu i prirodnu okolinu uitelji moraju sakupljati iskustva na drugim podrujima, kao uitelji mogu se zaposliti i strunjaci iz razliitih podruja veza uitelja i uenika ne treba poivati na podreenosti i nadreenosti kolsko znanje ne mora biti nevano za osobno uenje, zajedniko djelovanje i drutveni razvoj. Po Illichu, kola je " povijesno preivjela". Glavni izazovi za poboljanje su uenje koje de potaknuti osobne promjene u sklopu socijalnih, kulturnih i gospodarskih izazova naeg vremena. Ti izazovi su zatita prirodnog okolia, osiguranje mira, pravda po cijelom svijetu, potraga za novim stilom ivota i novim oblikom drutvene podjele rada. - pitanje teorije nastavnog plana i programa-kurikuluma pitanja teorije kole Ova tri pitanja razliito se odnose prema koli. Sa didaktikog stanovita kolska se pedagogija smatra znanodu o analizi i planiranju obrazovanja u zateenim okvirima. Didaktika perspektiva dalje prelazi u teoriju kurikuluma-teoriju nastavnog plana i programa. U teoriji kurikuluma kola ne eli staviti uitelja samo u poloaj da zadane sadraje i metode uenja pretvara u svoje pouavanje ved se preko toga bavi znanstvenim ispitivanjem i novim odreivanjem sadraja i metoda kolske pouke.

Kada didaktika teorija i teorija kurikuluma dou do svojih granica,kolu treba istraiti pedagoki kao drutvenu instituciju.Tada se stie do kolsko teorijske razine kolske pedagogije. Na toj tredoj stepenici kolska pedagogija se bavi ulogom kole kao institucionalne prisile sustava kole kao dijela drutvenog sustava u njezinom znaenju za proces odgoja i pouavanja. Ovo su djelomine teorije koje se nadopunjavaju i tako pokrivaju podruje pedagoke znanosti o koli. Teorija kole izdvojeno obrauje odnos kole i drutva. Po Benneru teorija kole se treba baviti: - vezom izmeu dravno utvrenih zahtjeva za rezultatima i unutarkolskog procesa socijalizacije s povratnim djelovanjem nezaposlenosti mladih na spremnost za uenje i rad u zavrnim razredima srednjih kola pozitivnim, kao i negativnim pedagokim posljedicama vezanim sa inovnikim statusom uitelja - mogudnodu da se unutar postojedeg kolskog sustava pokrenu novi pedagoki razvoji Nastavni plan je kolski dokument u kom se u obliku tabele propisuju: vaspitno-obrazovna podruja, odnosno predmeti redosled uenja podruja ili predmeta po razredima i semestrima nedeljni broj asova za pojedino podruje, odnosno nastavni predmet Nastavni program kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redosled nastavnih sadraja konkretizacija nastavnog plana Nazivi pojedinih delova nastavnog programa predmetno podruje - npr. Internet nastavna celina - npr. Izrada veb strana nastavna tema - npr. Liste nastavna jedinica - sadraj koji se prelazi za 1 nastavni as ili blok-as Okvirni nastavni plan i program kolski dokument koji, za odreeni stepen i vrstu obrazovanja, s pravom javnosti propisuje ili verifikuje dravni prosvjetni organ Utvruje se:

svrha vaspitanja i obrazovanja za odreeni stepen i vrstu obrazovanja, nastavni plan s spiskom obaveznih i izbornih nastavnih predmeta i sa oznakom nedeljnog broja nastavnih asova za svaki nastavni predmet, raspoloivi nedeljni fond nastavnih asova za neobavezne predmete doputeno nedeljno opteredenje uenika kratki opis (smernice) sadraja obrazovanja za svaki obavezni nastavni predmet kadrovski i materijalno-tehniki uslovi potrebni za ostvarenje nastavnog plana i programa uslovi upisa uenika nain ocenjivanja za svaki nastavni predmet Plan i program izvoenja nastave kolski dokument koji se izrauje u odreenoj koli konkretizuje elemente okvirnog plana i programa Operativni nastavni program izrauje ga predmetni nastavnik prilikom pripreme za nastavu za odreenu kolsku godinu polazedi od svojih iskustava, poznavanja uenika, dogovora s nastavnicima srodnih nastavnih predmeta,... planira raspored nastavnih celina, tema i jedinica te dinamiku njihove realizacije tokom kolske godine