Ivan Pernar

Mehanika novca
za one koji ele znati vie o novcu
[download]
http://www.s-p.hr/download/Mehanika-novca.pdf

1. poglavlje
Evo osobne, rekao je Ivan na ulazu u prekrajni sud u Aveniji Dubrovnik. Nije mu to bio prvi put da izlazi pred suca, meutim ovaj put nije se radilo o uobiajenom roitu, doao je na itanje presude. Hodnik na prvom katu bio je dugaak, ispred vrata sobe 109 nije bilo nikoga. Pomalo sablasnu atmosferu prekinula je zapisniarka otvorivi vrata. Uite, rekla je. Hvala, rekao je Ivan i uao u skromno ureenu prostoriju. "Izvolite sjesti", rekla je potom sutkinja i nedugo zatim pomalo rutinski poela itati presudu. "U ime Republike Hrvatske prekrajni sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Jurii, uz sudjelovanje Vlaste Janton Fereni kao zapisniarke, u prekrajnom predmetu protiv okrivljenika Ivana Pernara, zbog prekraja iz lanka 11. podstavak 5. Zakona o javnom okupljanju, povodom optunoj prijedloga PUZ, 1. PP broj 511-19-27/5-P-216-11 od 23.3.2011. g. Nakon glavne i javne rasprave odrane dana 12. travnja 2012. g. dana 16. travnja 2012. objavio je i presudio je: Okrivljenik Ivan Pernar, od oca Hrvoja, r. 14.10.1985. u Zagrebu dr. RH, OIB 24578137233, VS, nezaposlen, nekanjavan, s prebivalitem u Zagrebu, Pavlenski put br. 5 G. KRIV JE to je dana 17. oujka 2011.g. u Zagrebu, nakon odranog javnog prosvjeda na Trgu Petra Preradovia, prekinuo prosvjed obrativi se okupljenim graanima putem megafona da je slubeni dio prosvjeda zavrio i da slijedi dio koji svi vie vole, te ih upitao gdje ele ii, a nakon to se konzultirao s nekoliko osoba, ponovno se obratio okupljenim graanima putem megafona govorei 'Idemo gore', nakon ega je krenuo na elu kolone drei jedan tap transparenta ... ime je poinio prekraj iz l. 11. podstavak 5. Zakona o javnom okupljanju, kanjiv po l. 34. st. 1. t. 2. istog Zakona, pa mu se na osnovi citiranog propisa, a uz primjenu l. 37. st. 1. t. 3. Prekrajnog zakona izrie novana kazna u iznosu od 2.000,00 kn". Iako je sutkinja nastavila itati presudu, njene rijei vie nisu dopirale do njega. Za ono to je uinio nije osjeao niti najmanju krivnju ili kajanje. Naprotiv, svoju ulogu u voenju prosvjeda protiv kriminalne i marionetske vlasti smatrao je privilegijom. "ak i kada bi mogao vratiti vrijeme u nazad - opet bi isto uinio", pomislio je. Potom je prekinuo sutknju rijeima "dovoljno ste rekli, ne moram ovo vie sluati", te napustio prostoriju. 1

Izlazei, osjetio je olakanje jer je pravosudna farsa napokon bila gotova. Zavrio je jo jedan u nizu postupaka kojeg je protiv njega vodila policija. Njihov smisao bio je jasan zastraivanje i represija nad pojedincem koji se usudio izazvati i razotkriti sustav. U isto to vrijeme u studentskoj menzi na drugoj strani grada trajala je rasprava izmeu dva studenta ekonomije. Matej i Goran esto su znali raspravljati o monetarnoj politici, a problem novca kao duga inio im se kao najaktualniji. "Mislim da bi nekreditna emisija novca od strane drave dovela do hiperinflacije", rekao je Matej. "Zna li uope uzroke hiperinflacije", upitao ga je Goran. "Ekonomski udbenici ue nas da se hiperinflacija nikada ne pojavljuje dva puta na isti nain, te da je njene uzroke gotovo nemogue openito definirati", struno se izrazio Matej. "Zato se onda toliko boji nekreditne emisije novca?", opet ga je upitao Goran. "Znam da smo u doba socijalizma imali hiperinflaciju", odgovorio je. "Misli li da je to povezano sa socijalistikim drutvenim ureenjem?", uporan je bio Goran. "Vjerojatno", zakljuio je Matej. "Moram ti rei da si u krivu, nijedna zemlja 'istonog bloka' na elu sa Sovjetskim savezom nije imala hiperinflaciju osim Maarske neposredno nakon 2. svjetskog rata. tovie, do pojave hiperinflacije u njima dolo je tek naputanjem socijalizma kao drutveno-politikog ureenja. U Ukrajni je hiperinflacija trajala izmeu 1993. i 1995., u Rusiji 1992. - 1998., u Poljskoj 1989. - 1991., u Rumunjskoj 1990. - 1998., u Gruziji 1993. - 1995., a u Bjelorusiji 1994. - 1999. Drugim rijeima, hiperinflacija u socijalistikoj Jugoslaviji je prvenstveno bila 'domai' problem i posljedica elje da se usprkos looj ekonomskoj politici svima omogui da imaju dovoljno novaca. U drugim socijalistikim zemljama komunistiki reimi nisu tome teili pa je tamo vladala kronina besparica, posljedino nisu imali niti hiperinflaciju. Naime, SFRJ je kao i ostale socijalistike zemlje iz ideolokih razloga teila uspostavi industrijskog umjesto potroakog drutva. Npr. umjesto da drava potie proizvodnju traperica i tenisica, forsirala je izgradnju eliana i koksara. Umjesto da ulae u preraivaku industriju koja bi proizvodila robu iroke potronje drava je ulagala u proizvodnju oruja. Primjera radi od 1965. do 1989. na tehniku modernizaciju JNA (tenkove, minobacae, haubice, bestrzajne topove i sl.) potroeno je 15,8 milijardi dolara. Da apsurd bude vei u isto to vrijeme vladala je nestaica elementarnih namirnica poput kave, mesa, ulja i eera. Ukoliko se drava ponaa suprotno ekonomskim zakonitostima, logino je za oekivati da e biti 2

stvoreni veliki gubici, a da bi se ti gubici pokrili potrebna je velika koliina novca. Velika monetarna ekspanzija rezultirala je galopirajuom inflacijom i na kraju slomom samog samoupravnog socijalizma. Da skratim cijelu priu, Jugoslavija je imala hiperinflaciju iskljuivo radi pogrene ekonomske politike. Suludo je straiti ljude hiperinflacijom iz doba nekadanjeg socijalizma u uvjetima dananje trine ekonomije", zavrio je svoju misao Goran. "Hoe rei da uzrok hiperinflacije u doba Jugoslavije nije bila primarna emisija novca, nego izrazito velika dravna potronja?", upitao ga je Matej. "Upravo se o tome radi, ak i da drava nije mogla raditi primarnu emisiju i da se morala zaduivati kod privatnih banaka za pokrivanje deficita svejedno bi dolo do hiperinflacije", pojasnio je Goran. "Razumijem to hoe rei, hiperinflacija je posljedica goleme ekspanzije novane mase, odnosno nekontroliranog proraunskog deficita", zakljuio je Matej. "Zna li to se dogodilo u Njemakoj", upitao ga je potom Goran. "Premlad sam da bi se toga sjeao", uz smjeak je odgovorio Matej. "Od 1921. do 1924. imali su estoku hiperinflaciju. Njen uzrok kao i u socijalistikoj Jugoslaviji bio je golemi proraunski deficit - ak 88%! Prihodi od poreza pokrivali su samo 12% proraunskih rashoda. Do listopada 1923. proraunski deficit narastao je na 99%", rekao je Goran. "ini se da je stvar vrlo jasna, problem je u nekontroliranom deficitu od strane drave, a ne u nekreditnom novcu. Velik deficit dovesti e do ekspanzije novane mase i hiperinflacije bez obzira na to pokriva li drava deficit zaduivanjem ili nekreditnom emisijom novca", opet je zakljuio Matej. "Misli li i dalje da bi nekreditna emisija novca mogla dovesti do hiperinflacije?", upitao ga je Goran. "Vie ne, ukoliko drava kontrolira deficit - odnosno ukoliko deficit prorauna ne bude vei od 12%, nisu mogue niti vee stope inflacije od ciljanih, a kamo li hiperinflacija. Ono to me okira zapravo je sljedee - iako je to oito iz aviona, nijedan monetarni ekonomist ne usuuje se rei da je hiperinflacija posljedica nekontroliranog deficita, svi samo lupetaju da je uzrok hiperinflacije 'tampanje' novca. Naravno da je, ali ukoliko je deficit kontroliran jednostavno ne postoji novac koji bi mogao izazvati hiperinflaciju. Problem nije u samoj emisiji novca, tj. u njegovom tampanju nego u koliini novo natampanog novca. Ukoliko drava u jednoj godini povea novanu masu za 10%, ne moe doi do porasta cijena od 1000%. Cijene uvijek rastu u skladu sa rastom novane mase. To je jasno svakom razumnom ovjeku, pa ipak bankari strae ljude hiperinflacijom ukoliko bi vlast nad stvaranjem novca bila izmaknuta iz njihovih ruku. 3

Problem je zapravo moralne, a ne ekonomske naravi. ele nas drati u trajnom ekonomskom ropstvu i razvlastiti od imovine - to je konani cilj iskljuivo kreditnog sustava", zavrio je svoju misao Matej. "Jesi li itao znanstveni rad 'Zaustavljanje tri velike inflacije', kojeg su napisali ekonomisti Miguel Kiguel i Nissan Leviatan", potom ga je upitao Goran. "uo sam za taj rad ali nisam znao da je javno objavljen", odgovorio je Matej. "Svjetska banka ga je dugo drala pod oznakom tajnosti. Autori u njemu govore o nastanku, ali i prestanku hiperinflacije u Argentini, Brazilu i Peruu. Kao glavni uzrok hiperinflacije u sve tri zemlje autori navode prevelik proraunski deficit. Isto tako, jednom kada je deficit stavljen pod kontrolu trenutno je prestala i sama hiperinflacija. Primjer Argentine pokazuje jo jednu izrazito zanimljivu stvar, hoe li u nekoj zemlji doi do hiperinflacije ili ne, ne ovisi ak niti o ekonomskom stanju u zemlji ili dostupnosti inozemnih kredita, ve iskljuivo o veliini proraunskog deficita", rekao je Goran. "Moe li mi to pojasniti?", upitao ga je Matej. "Vrlo je jednostavno, 1989. Argentina je imala inflaciju od 5000% na godinjoj razini. Izlaz iz takve situacije pronali su u pretvaranju sredinje banke u mjenjanicu, to je posljedino dovelo do ekonomskog unitenja drave. Od poetka provoenja politike fiksnog teaja 1991., do njenog konanog sloma 2002. propao je velik dio njihove proizvodne ekonomije, a milijuni radnika ostali su bez posla. 'Stabilizacijski plan' koji rjeava problem hiperinflacije pretvaranjem sredinje banke u mjenjanicu, umjesto smanjenjem deficita ima mnoge negativne posljedice. Prva je razvlatenje drave od svog profitnog kapitala - javna poduzea prelaze u ruke stranih korporacija. Naime, privatizacija svega i svaega osnovni je uvijet za dobivanje kredita. Druga je raspad proizvodne ekonomije i porast nezaposlenosti usljed nerealnog teaja, najvie pate poljoprivreda i preraivaka industrija. Trea je teka kreditna kriza usljed neotplativosti duga unutar iskljuivo kreditnog sustava - tada propadaju i sve ostale grane ekonomije - graevinski sektor, trgovina i uslune djelatnosti. etvrta je gubitak privatne imovine i pojava ekstremnih oblika siromatva, ljudi ostaju bez stanova, kua, automobila, nemaju dovoljno sredstava za pokrivanje osnovnih ivotnih potreba. Sve je vie beskunika, prosjaka i onih koji kopaju po smeu da bi preivjeli. Peta je stagnirajua inflacija, odnosno stagflacija. 4

esta i konana je velika drutvena podjela na nekolicinu bogatih i mnotvo siromanih, jaz izmeu njih svakim je danom sve vei - nestaje srednji sloj. Kada su se nali u katastrofalnoj ekonomskoj situaciji shvatili su da rjeenje za hiperinflaciju nije pretvaranje sredinje banke u mjenjanicu, ve smanjenje proraunskog deficita. Njegovim dovoenjem u razumne okvire uinili su hiperinflaciju nemoguom pojavom. Nema velikog deficita nema hiperinflacije. Formula za uspijeh vrlo je jednostavna samo to ju politiari ne ele primjeniti", zakljuio je svoju misao Goran. "Znam da Argentina provodi ekspanzivnu monetarnu politiku i da zato ima visoke stope gospodarskog rasta, meutim nije mi jasno zato inflacija na godinjoj razini ne bi smjela biti vea od 9%", znatieljno je upitao Matej. "Struna literatura daje jasan odgovor na to pitanje. Gospodarski rast ogranien je prirodnim i ljudskim potencijalima kao i stupnjem znanja i kapaciteta za iskoritavanje tih sposobnosti. Nijedna zemlja na svijetu nije u stanju dugorono ostvarivati godinje stope rasta vee od 10%, takoer kao to se zemlja vrti oko sunca - tako se i ekonomija vrti oko novca. Upravo je novac glavni faktor koji moe omoguiti ili sprijeiti vei gospodarski rast. Naime, gospodarski rast nikada ne moe biti vei od stope inflacije. Ako je stopa inflacije 4% - gospodarski rast moe biti 2%, ako je inflacija 7% - rast moe biti 5%, ako je inflacija 9% - rast moe biti 8.5%, meutim obrnuto nije mogue. Drugim rijeima, rast ukupne koliine proizvoda i usluga mora pratiti i odgovarajua monetarna ekspanzija, u suprotnom nee biti novca za njihovu potronju i njihova proizvodnja postaje besmislena iako na tritu postoji potreba za njima. Zato je osnovna uloga ekspanzivne monetarne politike putanje u opticaj dovoljne koliine novog novca koji bi omoguio maksimalan razvoj ekonomije, odnosno punu zaposlenost i to vei prosperitet drutva u cjelini. Novac mora biti u slubi razvoja, u slubi ekonomije i olakati ovjeku ivot. U iskljuivo kreditnom sustavu novac nema tu ulogu, zato je sve vie ljudi koji govore da je 'novac zlo' ili 'izvor svih zala'. Ne shvaaju da je uzrok njihovih problema nedostatak novca, a ne novac sam po sebi, te da je rjeenje u monetarnoj reformi, a ne u ukidanju novca", rekao je Goran. "Zna li za ijedno drutvo u novijoj ljudskoj povijesti koje je ukinulo novac i vratilo se na robno-robnu razmjenu?", upitao ga je potom Matej. "Samo za jedno - Kambou za vrijeme vladavine Pola Pota", odgovorio je Goran. "uo sam za njega, ali ne znam kakvu je politiku provodio", nadovezao se Matej. 5

"Pol Pot je bio na elu izrazito okrutnog komunistikog reima iji su pripadnici bili poznati kao 'Crveni Kmeri'. Umjesto reforme monetarnog sustava baziranog na dugu - ukinuli su novac, digli u zrak zgradu sredinje banke i zatvorili sve poslovnice banaka. Potom su ukinuli privatno vlasnitvo i kapitalizam kao drutveno ureenje, te uveli neku vrstu seljakog komunizma. Htjeli su uspostaviti besklasno drutvo 'savrene harmonije' tvrdei da su privatno vlasnitvo i elja za profitom 'izvor egoizma i posljedine socijalne nepravde'. Deklarativni ciljevi Pola Pota bili su 'stvarna demokracija - ista kao dragulj' i 'pravi socijalizam'. Da bi ih ostvario, ukinuo je sve politike stranke i protjerao skoro sve ljude iz gradova na selo. Na taj nain htio je postii radikalnu transformaciju zemlje sa poljoprivredom kao temeljem ekonomije. Da bi uspjeli proizvesti dovoljno hrane za svoje potrebe - u skladu sa dravnom politikom 'samodostatnosti', cijeli je narod morao raditi u ropskim uvjetima u poljima rie koja su kasnije nazvana 'polja smrti'. Crveni Kmeri su u skladu sa svojim sloganom 'ako imamo kanale imat emo vodu, ako imamo vodu imat emo riu, ako imamo riu tada imamo apsolutno sve', organizirali radnike u 'snage'. Prvu snagu inili su neoenjeni mukarci u dobi od 15-40 godina koji su kopali kanale i gradili brane, drugu snagu inili su oenjeni mukarci i ene koji su uzgajali riu. Treu snagu inili su ljudi koji su bili stariji od 40 godina, a za zadau su imali poslove poput pletenja, izrade koara i uvanja djece. Djeca mlaa od 15 godina uzgajala su povre i perad. Svi su morali raditi izmeu 10 i 12 sati na dan, a neki ak i vie u izrazito tekim i nezdravim uvjetima. Na taj nain uklonjene su sve klasne razlike, nije bilo nezaposlenih. 1977. na dan obljetnice Kampuijske komunistike partije Pol Pot je rekao: 'Cijeli na narod, cijela naa revolucionarna armija i svi nai kadrovi ive pod kolektivnim reimom kroz sustav drutvene potpore', potom je nabrajao vladine zasluge i zakljuio govor rijeima: 'Iako jo nismo doli do takvog stupnja blagostanja, ivotni standard naeg naroda dosegao je razinu koja svima omoguava zadovoljenje svih njihovih potreba'. Ekonomski napredak njihovog reima nije bilo mogue mjeriti jer se nisu vodile statistike, nije bilo novanih transakcija niti knjigovodstva. Ljudi koji su uspjeli pobjei iz zemlje opisivali su uvjete ivota u riinim poljima kao 'spartanske'. Nije bilo duana, potanskih ureda i telefona. Ria se nejednako distribuirala, partijske voe, vojnici i radnici u tvornicama imali su dovoljno hrane, ali djeca, bolesni i stari patili su od neuhranjenosti i izgladnjelosti. Sve u svemu, dva milijuna ljudi je bilo ubijeno ili skapalo od gladi za vrijeme njihove diktature", rekao je Goran. "ao mi je tih ljudi", odvratio je Matej. "Koliko god to zvualo nevjerojatno, mora znati da i u naoj zemlji ima ljudi koji ele ukidanje 6

privatnog vlasnitva, novca, parlamentarne demokracije i openito kapitalizma kao drutvenog ureenja", sa nevjericom je ustvrdio Goran. "Nita me vie ne udi, ljudi su oajni i jednostavno ne vide izlaz iz trenutne situacije", rekao je potom Matej.

2. poglavlje
Ivan je u meuvremenu stigao kod svojih roditelja, majka ga je s nestrpljenjem iekivala. "Hoe li sve biti u redu?", zabrinuto ga je upitala. "Kao i inae", mirno je odgovorio i sjeo za stol. Ruak je upravo bio gotov i zato nije puno priao, gledao je vijesti na TV-u. Spikerica je izvjetavala o najnovijem poskupljenju javnog prijevoza za 40%, 'korekcija cijena je potrebita' - govorio je glas s TV ekrana. "Uas", komentirao je "imam uskoro dogovor s Damirom", dodao je - te potom na brzinu dovrio jelo, pozdravio se s roditeljima i krenuo prema Zapadnom kolodvoru kako bi ulovio 'jedinicu'. Nije niti sjeo u tramvaj, a poznati glas ve je opominjao: 'Ne zaboravite ZET karticu prisloniti na ureaj za registraciju prilikom svakog ulaska u vozilo'. "Koji je smisao beskonanog ponavljanja iste poruke", pitao se dok je promatrao oblinje zgrade. U tom trenutku nauo je razgovor dvoje mladih ljudi. "Oni nad nama vre pokus", s rezignacijom je rekla djevojka. "ele nas izdresirati kao pse", komentirao je mladi. "Gube vrijeme s tim psiholokim forama, ne shvaaju da ljudi ne mogu plaati veu cijenu javnog prijevoza ako istovremeno imaju sve manje novca na raspolaganju", zakljuila je djevojka. "Primjetio sam da se sve vie ljudi verca iako su kontrole sve uestalije. Jesi li moda ula za inicijativu 'Ne plaam'?", upitao ju je. "Kako da ne, imam letak njihov kod sebe", odgovorila je uz smjeak i izvadila ga iz torbe. "Daj da vidim", rekao je mladi i poeo ga itati: "Podreivanje javnog dobra privatnom interesu prijetnja je svima nama, i zato se moramo oduprijeti naplaivanju i aktivno poeti solidarizirati s drugim putnicima. Napad na jednoga u ovom sluaju je napad na sve nas. Odbijamo ponovno platiti ve plaeno. 7

Lokalne vlasti financijske probleme gradskih poduzea rjeavaju pojaanom represijom poskupljenjima, poveanjem kazni i pojaanim kontrolama. Ako nemamo novca, ne moemo se voziti tramvajem, lijeiti u bolnicama, kolovati na fakultetima. Nameu nam da nosimo teret krize za koju nismo odgovorni". "Ako sam dobro shvatila oni pozivaju sve da se vercaju i ne plaaju javni prijevoz", zakljuila je djevojka. "ini se da je tako", rekao je mladi i dodao: "Drugog izbora niti nemamo". Ivan ih je promatrao sa strane i fasciniralo ga je koliko su ljudi pritisnuti od strane kreditnog sustava, pa ipak - kao da odbijaju razmiljati o novcu na apstraktnoj razini. Svi bi htjeli da se njihov problem rijei, ali nitko ne bi da se sustav promijeni, a sve dok se sustav ne promijeni, nema niti rjeenja njihovih problema. Tramvaj je uskoro stigao do Trga bana Jelaia, a Ivan se uputio prema Damiru koji ga je ekao kod sata. "Di si buraz, ta ima novog", upitao ga je Damir. "Imao sam jednu zanimljivu raspravu", odgovorio je Ivan. "Priaj mi", rekao je Damir dok su se njih dvojica zaputila prema Kaptol centru. "Razgovarao sam s Martinom i pitao me zato je u Hrvatskoj dolo do hiperinflacije u vrijeme Hrvatskog dinara (HRD-a)", rekao je Ivan. "Pretpostavljam radi velikog proraunskog deficita", zakljuio je Damir. "Tono, radi ratnog stanja, od 91' - 94' vlada je morala puno novca troiti na obranu zemlje. Radi toga se koliina novca ubrzano poveavala i posljedino je dolo do hiperinflacije. Meutim, postojao je jo jedan uzrok - nije bilo devizne ravnotee", napomenuo je Ivan. "Hoe rei da nismo bili u stanju uvoz pokriti izvozom?", upitao ga je Damir. "Pitanje devizne ravnotee puno je sloenije, mi ni sada ne moemo izvozom pokrivati uvoz - ali svejedno imamo deviznu ravnoteu", odgovorio je Ivan. "Kako je to mogue?", upitao ga je Damir. "Jednostavno, 2010. uvezli smo robe za 110 milijardi kuna, a izvezli smo za 64,8 milijarde kuna. Pa ipak, devizni prihodi od turizma iznosili su 46 milijardi kuna, odnosno 6,24 milijarde eura. Zahvaljujui devizama od turista naa zemlja ima deviznu ravnoteu", objasnio je Ivan. 8

"Ako sam te dobro shvatio, 'stabilizacijski plan' kojim je teaj kune fiksiran za euro trebao je biti privremen, odnosno HNB je trebala prestati biti mjenjanica onog trenutka kada je rat zavrio, a strani turisti se vratili na nae more?", ponovno je upitao Damir. "Upravo se o tome radi, meutim umjesto da drava ponovno uspostavi monetarnu vlast, raznim koruptivnim radnjama ona je u potpunosti otuena. Kako bi strane financijske institucije mogle imati potpunu kontrolu nad naom dravom, kriminalno nastrojena vlada predala je u njihove ruke sve banke. Na taj nain zemlja je gurnuta u ekonomsko ropstvo. Profitirali su jedino korumpirani politiari koji nisu shvaali stravine posljedice svojih odluka", zakljuio je Ivan. "Hoe rei da je strah ljudi od nekontrolirane hiperinflacije iz vremena samoupravnog socijalizma ili domovinskog rata u potpunosti neosnovan?", upitao ga je potom Damir. "Sam donesi zakljuak", rekao je Ivan i nastavio - "drava trenutno ima deficit od samo 5-10% na godinjoj razini, a istovremeno imamo deviznu ravnoteu. Moe li u takvim uvjetima doi do inflacije od 1000% na godinjoj razini". "Tehniki je nemogue. Ne postoji novac u opticaju koji bi mogao izazvati takvu inflaciju, to je jasno kao dan. Prie o nekontroliranoj hiperinflaciji ukoliko bi se uspostavio realan teaj najobinija su propagande od strane banaka i s njima povezanih interesnih krugova", zakljuio je Damir. "Sada ti je jasno zato u kolama nema financijskog obrazovanja. Osoba koja je informirana i shvaa narav novca na vioj je razini svijesti i stupnja razmiljanja od onih koji o novcu razmiljaju samo na pojavnoj razini. Takva osoba posjeduje obrambene mehanizme uz pomo kojih se moe boriti protiv lai koje iznosi sustav. Procjepljena je s istinom, nitko ju vie ne moe uvjeriti da je iskljuivo kreditni sustav dugorono odriv i da nema nita loe u gubitku monetarnog suvereniteta", rekao je Ivan. "To shvaam, ali nije mi jasno na koji bi nain mogli legalno vratiti banke koje smo u bescjenje prodali strancima", rekao je Damir. "Sjea se kada sam govorio o monetarnoj reformi, tj. o ukidanju valutne klauzule i jednokratnoj (privremenoj) hiperinflaciji iji je cilj razbijanje kreditne krize. Veina misli da je njen jedini cilj razbijanje nelikvidnosti, deblokada blokiranih tvrtki i graana, te spaavanje dunika iz dunikog ropstva, meutim njen cilj je i podravljenje cijelog bankarskog sustava. Naime, jednom kada se ukine valutna klauzula - svi krediti biti e trenutno pretvoreni u kunske, a depoziti na deviznim raunima i dalje e ostati devizni. Drugim rijeima, imovina banke, tj. plasirani krediti biti e obezvrijeeni, a obveze banke ostati e iste budui da veina tedi u devizama. Radi niske rezerve likvidnosti i injenice da je 3/4 depozita imaginarno doi e do navale tedia na banke, a banke ih nee imati sa ime isplatiti. Doi e do uruavanja cijelog bankarskog sustava. U tom trenutku drava svim bankama koje ne mogu namiriti tedie oduzima dozvolu za rad i sanira ih, odnosno preuzima vlasnitvo nad njima", objasnio je Ivan. 9

"Pretpostavljam da ih namjerava sanirati, odnosno podmiriti obveze banaka prema tediama izravnom emisijom novca iz sredinje banke, odnosno - pretvaranjem imaginarnih depozita u realne", zakljuio je potom Damir. "Tono tako, samo imaj na umu da drava jami iskljuivo za depozite koji nisu vei od 400.000 kuna, drugim rijeima - odgovornost drave prilino je ograniena. Pojedinci i strani ulagai koji imaju milijune eura na raunima ostati e bez njih", dovrio je svoju misao Ivan. "Red je da i oni snose teret krize, ne moe se u beskonanost udarati samo po sirotinji. Siromatvo, kao i ropstvo nije prirodno stanje, ono je posljedica ljudskog djelovanja - samo ljudskim djelovanjem ono moe biti i iskorijenjeno. Zato monetarna reforma nije samo in milosra - ve i pravde, budui da je zatita ljudskog digniteta i dostojanstva temeljna zadaa svakog civiliziranog drutva. Sustav koji je postavljen na nain da nekolicina postaje sve bogatija, dok veina propada u sve veu bijedu i siromatvo naprosto je nehuman - protiv je ovjeka. Tim vie to bogatstvo te nekolicine ne proizlazi iz truda ili rada, ve iskljuivo iz njihove pozicije u piramidi moi koja je osnova financijskog sustava baziranog iskljuivo na kreditu", zakljuio je Damir. "U interesu je ljudi openito, a pogotovo srednje klase da to shvate jer e inae ostati bez imovine", komentirao je Ivan. "Sve je to meni jasno, ali ako je konani cilj monetarne reforme podravljenje bankarskog sustava i oslobaanje ljudi iz dunikog ropstva, radi ega se mora raditi inflacija? Zar ne bi bilo jednostavnije nacionalizirati banke i otpisati dugove?, upitao ga je Damir. "Zvui jednostavnije ali zapravo nije. Naime, ukoliko drava do vlasnitva nad nekom bankom doe kroz proces sanacije, tada ona odgovara samo i iskljuivo za osigurane depozite. Imaj na umu i da je HNB mjenjanica, te da su se banke morale vani zaduivati da bi plasirale kredite na domaem tritu, to znai da postoji velik inozemni dug poslovnih banaka. Ukoliko bi drava preuzela vlasnitvo nad bankama kroz klasinu nacionalizaciju, morala bi preuzeti i sve njihove obveze. S druge strane, ukoliko bi do vlasnitva dola kroz proces sanacije, tada ne bi morala namiriti inozemne kreditore", odgovorio je Ivan. "Kako je mogue da drava u procesu sanacije mora podmiriti samo osiguranu tednju, a ne i ostale obveze banke?", upitao je potom Damir. "Razlog je vrlo jednostavan - druge obveze nisu osigurane, nitko nije platio dravi ili nekoj dravnoj agenciji da jami za to da e privatne banke moi vratiti novac svojim kreditorima. Zato se kreditori uvijek osiguraju za sluaj da vjerovnik propadne, npr. kada neka poslovna banka u Njemakoj posuuje novac Grkoj, ona uplauje odreeni postotak osiguravajuoj kui kako bi se zatitila u sluaju da Grka ne moe vratiti dug. Na taj nain gubitak se prebija na osiguravajuim drutvima koja su pristala na to da osiguravaju rizine 10

kredite", odgovorio je Ivan. "Shvaam to hoe rei - da bi obveze neke banke bile otpisane ona prvo mora propasti", zakljuio je potom Damir. "Upravo se o tome radi, svakome je jasno da kreditni sustav prije ili kasnije nuno izaziva slom - bilo dunika koji ne mogu vraati kredite ili banaka koje ne mogu naplatiti svoja potraivanja. Upravo iz tog razloga - da bi se izbjegle budue kreditne krize, nuno je uvesti nekreditnu emisiju novca. Samo ona moe stvoriti dugorono odriv i stabilan financijski sustav koji bi dunicima omoguio vraanje duga, a bankama naplatu svojih potraivanja. Ljudi pri vrhu financijske oligarhije toga su itekako svjesni. Biagio Bossone bio je lan izvrnog odbora MMF-a i jedan od izvrnih direktora Svjetske banke. Na sumitu G-20 u Londonu 2009. g. bio je odreen za vou radne grupe koja je pripremala prijedloge za izlazak iz dunike krize koja je tresla vodee svjetske ekonomije. U prijedlogu kojeg je sastavio pisalo je: 'We propose a noncredit money system, where money creation is separated from lending'. Prevedeno na Hrvatski - 'Mi predlaemo nekreditni novani sustav, u kojem bi stvaranje novca bilo odvojeno od posudbe'. Njegov prijedlog je dakako odbijen, ali ne zato jer je bio znanstveno neispravan, ve zato jer bi ugrozio interese nekolicine koja trenutno ima vlast nad novcem. Ono to se naknadno dogodilo nedvojbeno je ukazalo na injenicu da 'kraljevima novca' nije do javne rasprave po tom pitanju. Biagio Bossone ubrzo je smjenjen sa svih funkcija, time je poslana jasna poruka svima koji su dio financijske oligarhije - Ili ete tititi kreditni sustav i utjeti o stvarnom uzroku kreditne krize, ili ete izgubiti svoje pozicije. Budui da preko politiara kreditni sustav pod svojom kontrolom dri i obrazovni sustav jasno je da bi se svaki autoritet koji bi odluio stati na stranu istine morao pozdraviti sa svojom karijerom. Naalost, narav ljudi je takva da se teko rastaju sa steenim privilegijama, pogotovo kada se nalaze na pozicijama moi. Tu je ujedno i sr problema, kada ti kao 'laik' pokuava ljudima ukazati na mane kreditnog sustava i na vrlo jednostavno rjeenje, oni e osporavati tvoj autoritet tvrdei da nema pojima o onome to govori budui da nisi niti strunjak za financije, niti profesor ekonomije, ne shvaajui da se te dvije grupe ljudi nikada nee usuditi stati na stranu istine, ve e utke promatrati teror koji banke provode nad ljudima. Marin kibola iz Rijeke mi je priao o tome kako je u osnovnoj koli bio izvrgnut nasilju od strane huligana, naime, grupu njegovih prijatelja lokalni huligani su prisilili da 'guraju zid'. Dok su oni 'gurali', huligani su im sugerirali da 'jae guraju', ili pak da ga pomaknu malo 'lijevo' ili 'desno'. Iako je svima bilo jasno da se zid ne mie, ovi su se morali iz 'petnih ila' truditi da ga pomaknu jer bi inae dobili batine. Na isti nain funkcionira i kreditni sustav, bankari ustraju u tvrdnji da se dug mora vratiti iako je oito da je to nemogue", rekao je Ivan. 11

"Hoe rei da nae drutvo pokuava vratiti dug na isti nain na koji grupa prijatelja pokuava pomaknuti zid?", upitao ga je Damir. "Da, badava se mue i daju sve od sebe kada to jednostavno nije mogue, to prije to shvate to bolje za njih", zakljuio je Ivan.

3. poglavlje
Pounu i zabavnu igru Monopoly osmislila su braa Parker 1934.g. Mnoga djeca ju vole, meutim postavlja se pitanje - jesu li lekcije iz nje primjenjive i u stvarnom ivotu. Veina je odrasla u uvjerenju da jesu. Pa ipak, bez obzira na sav trud koji ulau, sve vie ljudi propada usprkos tome to daju sve od sebe da bi uspijeli. Za razliku od njih, Gerhard je kao dijete saznao gdje lei uzrok te naoko neobine pojave. Naime, oboavao je igrati Monopoly, ali esto je gubio. To je u njemu izazivalo prilinu frustraciju. Kako bi ga utjeio, otac ga je jednom prilikom pozvao u svoju radnu sobu i upitao: "Zato se toliko uznemirava oko te igre?" "Postoje ljudi koji znaju bolje upravljati imovinom i uspjeniji su u pregovaranju od mene", odgovorio je Gerhard. "Kakve to ima veze?", potom ga je upitao otac. "Bojim se gubitka u stvarnom ivotu", uzvratio je Gerhard. "To je samo igra", rekao mu je otac i nastavio - "Tvoji protivnici u igri nemaju nikakve anse protiv tebe u stvarnom ivotu". "Kako to misli?", upitao ga je Gerhard. "Vrlo je jednostavno, jesi li primjetio da u poetku igre svaki igra dobiva odreeni iznos. Uloga tog 'novca' je stvaranje privida da se novac u opticaju nalazi sam po sebi, tj. da je njegova primarna uloga razmjena dobara i usluga, a ne stvaranje duga. Zato svaki iskljuivo kreditni sustav poinje s novcem koji nije dug. Meutim, kako e drutvo stvarati nove vrijednosti, biti e potreban novi novac, ali on za razliku od poetnog iznosa nastaje iskljuivo ulaskom u dug. Budui da novac za otplatu kamate ne postoji, dug nije mogue vratiti niti u teoriji radi toga ljudi ostaju bez imovine. Tvorci igre Monopoly polazili su od pretpostavke da novi novac nastaje sam od sebe, da raste na drveu ili pada s neba, radi toga na poetku svakog kruga igrai dobivaju novi novac koji nije optereen dugom, taj novac oni koriste za kupnju zemljita i izgradnju kua ili hotela. 12

Radi emisije nekreditnog novca, nikada ne dolazi do kreditne, odnosno hipotekarne krize i nemogunosti vraanja duga. Kada bi na poetku svakog kruga igrai umjesto nekreditnog novca dobivali kredit koji bi morali vratiti uvean za iznos kamate, brzo bi shvatili da to jednostavno nije mogue i da je cijela igra prijevara. Odnosno, da banka na kraju igre sigurno dobiva, a oni isto tako sigurno gube. Jednom kada bi doli do te spoznaje odbili bi nastaviti s igrom sve dok se njena pravila ne promijene, budui da bi uvidjeli njen besmisao. Upravo nedostatak te spoznaje nama koji smo nekolicina omoguava vladavinu nad masom koja je u potpunosti nesvjesna te injenice. Izmanipulirana masa ne shvaa da novac nije u slubi opeg dobra, odnosno drutva u cjelini i budui da ga nikad nema dovoljno, meusobno se prepire oko njegove raspodjele. Ne shvaa da drutvo u cjelini nikada nee imati dovoljno novca za podmirenje svojih potreba, te da osnovni problem lei u pogrenoj regulaciji novca na razini drave, a ne u nainu na koji pojedinac njime raspolae. ak i da se novcem raspolae na najpametniji i najpoteniji nain, krediti su svejedno neotplativi, a drutvo u cjelini osueno na duniko ropstvo i ekonomsko unitenje", objasnio mu je otac. "to ako neki pojedinac koji nije dio naeg sustava to shvati i pokua drugima prenjeti tu poruku?", upitao ga je Gerhard. "Treba mu pristupiti po principu 'mrkve i batine', odnosno pokuati ga potkupiti nagradom ili ucijeniti kaznom. Budui da je veina ljudi po naravi potkupljiva ili u strahu za vlastitu egzistenciju malo je ljudi koji e se usuditi suprotstaviti naem sustavu. Takoer, ak i u sluaju da pojedinac odbije mito i ne da se zastraiti kaznom ne moe puno toga uiniti jer su svi mediji pod naom kontrolom. ak i da uspije probiti medijsku blokadu prikazati emo ga kao luaka i redikula, a budui da ljudi vjeruju medijima i ne poznaju tu osobu, malo je vjerojatno da e stati na njegovu stranu. Puno je vjerojatnije da e vjerovati politiarima koji ih godinama lau i rade budale od njih samo zato jer mediji govore da im treba vjerovati ili glasati za njih", odgovorio mu je otac. "Shvaam to hoe rei - ljudi su podloni manipulaciji i propagandi, glasati e onako kako im nai mediji kau", zakljuio je Gerhard. "Upravo se o tome radi, znanost je potvrdila da e se pojedinac povesti za veinom kako bi bio drutveno prihvaen makar time stao na stranu oite zablude. Sociolozi su svojedobno napravili zanimljiv eksperiment kako bi to dokazali. Namjestili su 10-ak 'sluajnih' ispitanika koji su upoznati s eksperimentom i znaju to odgovoriti i jednog pravog ispitanika. Svima se prikazuju dvije crte razliite duljine. Svi namjeteni ispitanici odgovaraju da su crte jednake 13

duljine, pravi ispitanik jest zbunjen, ali i on odgovara isto tj. pogreno. Sklonost prihvaanju vrijednosti koje prihvaa veina zove se konformizam. Solomon Asch, profesor psihologije postao je poznat 1950.g. nakon eksperimenta u kojem je dokazao da drutveni pritisak moe uiniti da osoba kae neto to je oita neistina. Eksperiment je napravio uz pomo 123 ispitanika. Svakog je stavio u grupu sa 5-7 'suradnika' - ljudi koji su znali smisao eksperimenta ali su ispitanicima bili prikazani kao pravi ispitanici. Ispitanicima se pokazala karta sa linijom na njoj, a potom druga karta sa linijama oznaenima sa A, B i C.

Ispitanici su trebali odgovoriti koja linija se slae s duinom linije na prvoj karti. U prva dva eksperimenta, ispitanik se osjeao oputeno jer bi on i drugi 'ispitanici' davali oit, ispravan odgovor. Solomon Asch mislio je da veina nee pristati uz neto to je oito krivo, ali su rezultati pokazali da se samo 25% ispitanika nije htjelo povesti za veinom. Ostatak od 75% se barem jednom ili vie puta slagao sa netonim odgovorom tijekom 18 testiranja od kojih je 12 bilo kritino jer su se u njima suradnici odnosno lani ispitanici redom slagali sa oito krivim odgovorima. Pokuaj zamisliti kako bi odluka veine djelovala na pojedinca u situaciji gdje odgovori nisu tako oiti", sa smjekom je dodao otac. "Hoe rei da je radi grupnog mentaliteta i kolektivizma svaki otpor kreditnom sustavu uzaludan", upitao ga je Gerhard. "Naalost ne, osim utjecaja veine na pojedinca, postoji i 'utjecaj manjine'. Iako konformizam u pravilu vodi do toga da pojedinac razmilja kao grupa, pojedinci ponekad uspijevaju promijeniti tu tendenciju i promijeniti ljude oko sebe. Takav utjecaj zove se informacijski utjecaj. Utjecaj manjine najizraeniji je kada pojedinac na jasan i oit nain objasni svoje stajalite", odgovorio je otac. 14

"Znai da je za na uspijeh potreban potpuni konformizam - tj. odsustvo ikakve opozicije?", upitao ga je Gerhard. "Da, zato jer jednom kada ljudi dou do kljunih informacija i naprave 'klik' u glavi vie ne mogu ii nazad. Nitko tko je pri zdravoj pameti i shvati problem novca kao duga nee glasati za politiare koji zagovaraju iskljuivo kreditni sustav jer je svjestan da bi takvom odlukom glasao i za svoje vlastito unitenje", zavrio je svoju misao otac.

4. poglavlje
Mogu li se u iskljuivo kreditnom sustavu nae obveze podmiriti bez ulaska u dug? Oni koji shvaaju problem novca kao duga brzo e odgovoriti da ne mogu jer je sav novac u opticaju dug, te sukladno tome netko uvijek mora preuzeti ulogu dunika kako bi drugi mogli doi do novca. Za lake razumijevanje ovog problema potrebno je shvatiti da postoje samo tri kategorije ljudi. Prvu predstavljaju oni koji ne moraju ulaziti u dug da bi doli do novca, drugu oni koji su doli do novca ulaskom u dug ali su ga isto tako i u stanju vratiti, a treu oni koji imaju dug kojeg ne mogu vratiti. Ako vi uzmete kredit od 700.000 kn i moete vratiti samo 350.000 kn onih drugih 350.000 ostati e u opticaju kao 'slobodan novac' - upravo taj novac (od loih kredita) omoguava ostalim dunicima da vrate svoje kredite iako su oni u biti tehniki neotplativi, budui da ne postoji novac za otplatu kamate. Drugim rijeima, da bi netko mogao vratiti vie nego je posudio (glavnicu + kamate), netko drugi nuno mora biti u nemogunosti vratiti i samu glavnicu kredita. Kao to postoje samo tri kategorije ljudi, tako postoje i samo dvije zablude. Prva je da novac nije dug toj zabludi najskloniji su oni koji ne moraju ulaziti u dug da bi podmirili svoje obveze, budui da se netko drugi zaduio umjesto njih. Druga je otplativost duga - toj zabludi najvie su skloni oni koji su uli u dug, ali ga ipak mogu vraati. Ljudi koji vjeruju u te dvije zablude ne shvaaju da svoj uspijeh mogu zahvaliti iskljuivo dunicima koji nisu u stanju vraati svoje kredite. Da nema njih, oni ne bi imali novac koji bi im omoguio da podmiruju svoje obveze bez ulaska u dug ili da vrate banci vie novca nego su od nje posudili. Sukladno tome, upravo loi krediti stvaraju privid da je sustav odriv (da se krediti mogu vratiti). Budui da drava ne vraa svoje kredite i uvijek ima deficit prorauna tj. vee rashode od prihoda, ona ima ulogu putanja 'slobodnog novca' u opticaj. 2011. ona je kroz deficit prorauna u opticaj nepovratno pustila 14 milijardi kuna, da nije bilo tog novca dolo bi do monetarne kontrakcije - pada novane mase za identian iznos i samim time puno bi manje dunika bilo u stanju vraati svoje kredite. 15

I ne samo to, mnogi koji su do tada mogli podmirivati svoje obveze bez ulaska u dug to vie ne bi mogli budui da bi se drava prestala zaduivati umjesto njih. Tada bi i oni shvatili da se u iskljuivo kreditnom sustavu sav promet roba i usluga odvija na kredit. Budui da su krediti tehniki neotplativi u takvim uvjetima nuno bi dolo do teke kreditne krize i gubitka privatne imovine dunika. Takav scenarij naalost nije dio neke daleke budunosti, ve naprotiv neto to se ovog trenutka odvija pred naim oima. Izglasavanjem 'Zakona o fiskalnoj odgovornosti' i prihvaanjem 'Fiskalnog pakta' politika elita pristala je na postupno smanjenje dravne potronje i istovremeno poveanja poreznog optereenja s dugoronim ciljem da drava posluje bez deficita. Kako bi taj cilj bio ostvaren marionete i kolaboratori (njihovi suradnici) rtvovati e ljude koji ive na naim prostorima. Naravno, marionete e tvrditi da smanjuju dravnu potronju i uvode nove i sve vee poreze kako bi nama bilo dobro ili pak kako bi pomogli siromanima, meutim savreno je jasno da e ukupan broj siromanih radi takve politike samo rasti. Stvarni cilj te politike je ekonomsko, a samim time i demografsko unitenje naeg naroda, a ne naa dobrobit. Ako ljudi to ne shvate na vrijeme, kreditni sustav e ih samljeti. Kljuni dio borbe protiv sustava biti e promjena u nainu razmiljanja ljudi koji ne mogu vraati kredite ili podmirivati svoje financijske obveze. Upravo tim ljudima treba objasniti da uzrok njihovih financijskih problema ne lei u njima samima, ve u sustavu koji je novac definirao kao dug. O sudbini tih ljudi ovisi sudbina cijele zemlje. Da li je netko uao u dug iz opravdanih razloga ili ne, vie nije niti bitno jer je narav problema takva da se dunici (i svi ostali skupa s njima) mogu spasiti iskljuivo kao kolektiv (zajedniki), a nikako odvojeno od njega (pojedinano). Da bi sprijeili ljude u tome da nadmudre kreditni sustav, vlasnici privatnih banaka i njihove marionete pokuati e na sve mogue naine zavaditi ljude i okrenuti ih jedne protiv drugih. Zato je isto tako vano da ljudi odbace meusobne podjele - klasne, ideoloke, vjerske i sve ostale jer e u suprotnom biti svi zajedno uniteni. Da bi se izborili za ekonomsku, a samim time i osobnu slobodu, nuno emo morati odbaciti sve meusobne razmirice i usmjeriti svoj pogled na jedno, za sve kljuno pitanje - ono o regulaciji novca. Ako u tome uspijemo, jo emo jednom u svojoj povijesti pobjediti prividno jaeg neprijatelja, samo ovaj put bez ispaljenog metka. Sve to je dovoljno da bi se izvukli iz elinog zagraljaja banaka je da ljudi na izborima glasaju protiv kreditnog sustava, odnosno za jedinu stranku koja se otvoreno protivi novcu kao dugu i stavlja to pitanje ispred svih ostalih.

16

5. poglavlje
Gledanje TV-a u pravilu predstavlja gubitak vremena, meutim jedno popodne sa 'malih ekrana' javnosti se nisu obraala uobiajena lica. Zadranka Tina Vuki - Karaole, oajna radi injenice da je porezna uprava prodala njihovu obiteljsku kuu odluila je javno progovoriti o svojem problemu. Objaavala je kako su njeni roditelji u doba privatizacije ostali bez posla i kako je njen otac otvorio automehaniarski obrt kako bi prehranio obitelj. Meutim, da bi doao do alata nunog za obavljanje posla morao je podii kredit, a i sam prostor u kojem je radio bio je unajmljen. Nakon to bi platio ratu kredita, najamninu za prostor, te podmirio kuanske trokove (hranu i reije), ne bi mu ostalo novaca za plaanje poreza i doprinosa. Upravo ta injenica u budunosti e se pokazati kobnom jer e porezna uprava naknadno radi 70.000 kn poreznog duga prodati njihov jedini dom. injenica da taj ovjek nije imao od ega platiti porez, te da gubitkom obiteljske kue njegova obitelj ostaje bez krova nad glavom nije dirnula poreznike. Uglavnom, radi duga od 70 tisua kuna, porezna uprava prodala je kuu ija je procjenjena vrijednost bila 120.000 za samo 40.000 . Da stvar bude apsurdnija, radi prethodno uzetog kredita banka je sjela na novac od prodaje kue i porezna uprava se nije naplatila niti lipe. Naime, kua je bila pod hipotekom jer je Tina Vuki Karaole kreditom uredila potkrovlje kako bi tamo mogla ivjeti sa svojim muem i djecom. Na kraju priloga, novinar je upitao tu enu "Imate li izlaza uope?", na to je ona odgovorila "Ne, mi druge nekretnine nemamo". Budui da je deloacija bila najavljena za tri dana bilo je oito da e njeni roditelji, brat, mu, te njena djeca uskoro postati beskunici. Stravina sudbina koja je zadesila njenu obitelj posljedica je toga to u iskljuivo kreditnom sustavu ne postoji novac kojim bi se obveze mogle podmiriti budui da je novac dug i da bez ulaska u dug nema niti novca. S druge strane, ako netko i ue u dug kako bi mogao podmiriti obveze vrlo vjerojatno ga nee moi vratiti jer je sustav tako zamiljen. Takoer, veina obrtnika svjesna je toga da za obveze obrta jame svojom privatnom imovinom, ali usprkos tome otvaraju obrte. Zato? Zato jer polaze od pretpostavke da e uspjeti, tj. da nee propasti. Ta pretpostavka posljedica je nepoznavanja naina na koji monetarni sustav u Hrvatskoj funkcionira, te da je stvarnost zapravo suprotna. Ukoliko se sustav ne promjeni sve nas eka sasvim izvjesna propast. Budui da veina poduzetnika/obrtnika to ne shvaa, jednom kada se nau u financijskim problemima, 17

misle da je to posljedica njihovih loih poslovnih odluka, odnosno da su oni krivi zato jer nisu imali dovoljno velik promet, mogli naplatiti svoja potraivanja ili vratiti kredite. Paradoksalno, iako sve gazi isti sustav, nema solidarnosti meu ljudima zato jer ne shvaaju da imaju zajednikog neprijatelja. Promatrajui oaj te ene, Ivan je doao na ideju da joj se javi te joj je poslao poruku preko facebook-a. Tina mu je ubrzo odgovorila i prihvatila zahtjev za prijateljstvom. "Mislim da treba napraviti ivi zid", dodala je. Ivan je na brzinu obavio par razgovora s ljudima iz stranke i njih devetero sutradan je krenulo put Zadra. Dok su ili osjeali su adrenalin i neku nevjerojatnu energiju i snagu, znali su da rade pravu stvar. Ako se ikada trebalo suprotstaviti kreditnom sustavu ovo je bio pravi trenutak. U Zadru ih je doekala psihiki slomljena i ekonomski unitena obitelj koja nije znala hoe li sutranji dan provesti u vlastitoj kui - djedovini koju su nasljedili od svojih predaka. Bilo im je nejasno zato bi nekome iz 286 kilometara udaljenog grada bilo stalo do njihovog problema, a njihovim vlastitim sugraanima ne. Gosti iz Zagreba objasnili su im da iako oni na svoj sluaj gledaju kao na osobnu tragediju da problem zapravo uope nije osobne (individualne) naravi, te da je razlog zato su oni sada ovdje zapravo u tome to isti sustav koji tlai njihovu obitelj tlai i njih same. Danijela je prva uzela rije: "Podigla sam stambeni kredit u vicarskim francima, meutim radi kreditne krize ostala sam bez posla i vie ga ne mogu vraati", potom je rije uzela Iva: "Ja sam takoer ostala bez posla i u dugu sam kojeg nemam od kuda vratiti". Potom se javio Nenad: "Ja vas razumijem jer sam u istoj situaciji kao i vi, imao smo obrt i takoer nisam imao od kuda plaati poreze i doprinose. Obrt je u meuvremenu propao, a porezna uprava mi je radi duga napravila zabiljebu nad kuom i pitanje je trenutka kada u se nai u istoj situaciji kao i vi". Tada se za rije javio Ivan i u sat vremena objasnio sr problema, te im na kraju uputio rijei: "Krivnja nije u vama, vi niste krivi zato jer prolazite kroz ovaj pakao. Problem je u sustavu koji nas sve gazi i koji nee stati dok nas sve ne uniti. Vodimo bitku protiv vremena, kada sam shvatio to se dogaa i u kojem smijeru sve ide, odluio sam djelovati prije nego i sam zavrim u blokadi, prije nego porezna uprava napravi zabiljebu i nad mojom imovinom. Va dom braniti emo kao da je i na vlastiti". Potom se za rije javio Damir: "Obitelji se svakoga dana u tiini izbacuju na ulicu, naoruana policija tjera ljude iz njihovih domova. Prag vae kue linija je sa koje nema povratka, pruati emo otpor do kraja, drati emo se zajedno kao jedan". "to ako nas policija uhiti zato jer nismo htjeli pognute glave napustiti na dom?", zabrinuto je upitala Tina. 18

"Barem emo imati gdje za spavati i to za jesti, ako je zloin braniti vau obitelj od policije i ovritelja ja sam spreman ii u zatvor", dodao je Vilibor. "U poreznoj upravi su nam rekli da je sve bilo po zakonu", rekla je potom Tinina majka i briznula u pla. "Nemojte plakati, mi ne priznajemo njihove zakone kao ni sudove koji su donjeli odluku da se vau obitelj izbaci na ulicu", opet je dodao Ivan. "Kasno je, trebate se naspavati - sutra nas eka naporan dan", rekla je potom Tina. Gosti su se potom razili i zahvaljujui susjedima koji su izali u susret svi su imali gdje za biti. Sutranji dan znaio je neizvjesnost, ne toliko za goste iz Zagreba, koliko za obitelj Vuki. Ujutro su se okupili u dnevnom boravku i tada je Miro Vuki, Tinin otac rekao: "Ovdje su letjele granate i mi smo mislili da je najgore prolo kada je rat zavrio". "Da bar", uzdahnuo je Ivan i nastavio - "najgore tek dolazi". Rije je potom uzeo Vilibor: "Puno je lake boriti se protiv vidljivog neprijatelja, kada su etnici tjerali ljude iz kua narod je bio sloan - svima je bilo jasno gdje lei problem. Danas, Hrvatska policija po nalogu Hrvatskih sudova tjera nae obitelji sa vjekovnih ognjita i svi ute. Pravosudno - represivni aparat samo je produena ruka marionetske vlasti i njegova uloga nije zatita naih prava i sloboda, ve upravo suprotno". "Stigli su", viknula je potom Danijela ulazei u dnevnu sobu. Svi su se ustresli jer su znali to slijedi, jedan za drugim izali su iz kue i drei se za ruke okruili su obiteljski dom Vukievih. Upravo su stizale dvije marice, uskoro su se pojavili i novinari. "Jednostavno su se odluili da nam daju nau kuu, nau djedovinu, jedino to imamo - na dom, da nam daju na prodaju. To se i desilo, kua se prodala i mi danas ekamo iseljenje iz nae kue", tunim glasom je rekla Tinina majka novinarki. Dok su prolaznici u nevjerici gledali kako interventna policija okruuje kuu, jedna je susjeda povikala: "Dajte u javnost, nek me zatvoru, ali ovo je jedna sramota, sramota da izbacuju pravedne ljude na cestu, pa dajmo svi ruku ovim ljudima da proivu da imaju svoj dom, kuu, dom, sramota, nemam rijei, nemam rijei, dajte u sve medije neka ljudi uju". Novinar je potom jednu staricu, susjedu iz ulice upitao: "to mislite, kako se ovo moglo dogoditi?" "Nepravda, nepravda, jer za svakog je bilo, takaju kako e tko to svoje sakriti, a oni jadni bijedni na ulicu da idu, ja nemam rijei - ja ne spavam nikako od kad se ovo njima desilo, ne spavam jer sam u oku i ja kao da se i moja kua prodaje", ona mu je odgovorila. Jedna druga je rekla: "Drugi su milijarde pronevjerili pa nikome nita, nikome nita! Oni su najbolji 19

susjedi, alila sam ih jer su proivjeli svata kroz ivot, ostali su bez posla i jedno i drugo, trebalo je hranit se - a nema od kuda. Pomogla sam im vie puta kolko sam mogla i opet u do ovdje i plakat skupa s njima". Tinina majka Vinja potom je zavapila: "Ovo je djedovina mojim unucima, moje djece, ne dam! Nee me nitko slomiti, nee mafija". U tom trenutku pojavio se sudski ovritelj okruen s 5 policijskih slubenika: "Vuki Miro", rekao je "Bokarija gradnja, ima li tko za Bokariju", dodao je (Bokarija gradnja je poduzee u Hrvatskoj na koje je kupac iz Slovenije kupio tu kuu). "Nema nitko, ekamo 15 minuta, ako se ne pojavi idemo a", rekao je. Tih 15 minuta neizvjesnosti, odnosno ekanja na to hoe li se predstavnik ovritelja pojaviti ili ne, bili su najduljih 15 minuta u ivotu tih ljudi. Svaka sekunda inila se kao sat, a tih 15 minuta kao cijela vjenost. Tina je u meuvremenu drhteim glasom davala izjavu za medije: "Uope mi vie nije jasno kome se obratiti nakon ovoga, puste udruge koje se zalau za zatitu ljudskih prava nisu se niti udostojile odgovoriti na mailove koje smo im poslali. to su zapravo ljudska prava ljudi u naoj dravi? To je samo mrtvo slovo na papiru, sada kada su trebali doi ovdje i pokazati to su to ljudska prava, na licu mjesta, nigdje nikog, ali nikog, ovo je strano". Novinar ju je potom upitao: "Moete mi rei, nekoliko stotina metara dalje je bivi ministar Kalmeta, nekoliko stotina metara dolje je budua zastupnica u Bruxellesu Ingrid Antievi - Marinovi, jeste li pokuali s njima razgovarati?" "Naravno da jesmo, mislim da bi svi koji su u naoj poziciji to uinili, on je na mjetanin i ona je naa mjetanka - ali njih nema i nije ih briga, vjerujte mi, briga ih je samo za vlast. Jedna osoba iz SDP-a, sada u rei, prije izbora kada sam joj ispriala na problem rekla je - 'Pa neete vi izai iz svoje kue, svi lanovi SDP-a Zadarske upanije doi e ispred vae kue i nee to dozvoliti'. Nakon izbora kada se sad nama ovo desilo i kada sam je kontaktirala rekla mi je - 'ao mi je Tina al takvih sluajeva kao to je va se nasluam bezbroj na dan'", odgovorila je. Jedna druga novinarka ju je potom upitala: "Je li ovih 15 minuta koje sada ekamo zapravo najduih u vaem ivotu?". "Pa je, ovo je prestrano, odnosno prethodnih 5 godina naeg ivota je cijela vjenost jer se svaki dan budimo s istom misli i legnemo s istom misli, Boe - to e biti s naom kuom", rekla je Tina i zaplakala. Dok je ona govorila, ljudi koji su stajali u ivom zidu su se tresli, na njihovo iznenaenje vie nisu bili jedini, susjedi Vukievih koji su do tada stajali sa strane stali su skupa sa njima u ivi zid, kao i par djevojaka sa Sveuilita u Zadru koje su bile dio 'Mree solidarnosti'. 20

U tom trenutku opet se pojavio ovritelj okruen policajcima i povikao: "Za ovritelja Bokarija gradnja, ima netko?", nitko se nije odazvao, potom je nastavio - "Budui da se nitko nije pojavio, dananja ovrha se odgaa". Srei tih ljudi nije bilo kraja, suznih oiju, Tinina majka je jecala: "Hvala medijima, hvala djeci iz Zagreba, hvala svima, do neba, nemam rijei, sad emo mi slaviti, hvala vam svima, svim pristunima, gospodinu Dragi ulini to nam je uveliao ovaj skup, svima hvala! Ovaj prag ostaje na, od danas ostaje na, ovo puno znal, iz mene govori dua. Ja veeras spavam u svojoj kui, nitko to ne zna to to znai! Nitko! jutros sam se digla i pitala - Boe, hou li veeras biti u svome krevetu? Hvala svima to se prisustvovali na ovom skupu, da vas nije bilo mi bi sada bili na zidiu". Suze radosnice svima su potekle na oi, nakon kraeg popodnevnog druenja i ruka (pasta uta) bilo je vrijeme za povratak u Zagreb. Tinina majka im je na odlasku rekla: "Vi ste sada moja djeca i ova kua je i vaa kua, kada god ete doi naa vrata e uvijek biti otvorena". Na putu za Zagreb jo su uvijek bili pod dojmom, jednostavno nije bilo mogue opisati taj osjeaj, to to su upravo proivjeli, to su bili s tim ljudima u trenucima kada su mislili da su sami.

6. poglavlje
Dok je obitelj Vuki prolazila kroz najtee trenutke u ivotu, na ekonomskom fakultetu u Zagrebu upravo je u tijeku bio seminar iz kolegija 'Monetarna politika'. Govorei o kreditnom novcu profesor je rekao: "Novac mora biti dug, kada se novac ne bi izdavao kao dug ne bi imao vrijednosti". Jedan student po imenu Danijel potom je upitao profesora - "Ako je golema veina depozita u bankama imaginarna, tj. ako taj novac ne postoji, na temelju ega onda banke mogu izdavati kredite?" Profesor je odgovorio: "Na temelju zaloga imovine". "Hoete rei da je pokrie za te kredite u hipoteci, odnosno imovini dunika, a ne u gotovom novcu pohranjenom u banku?", opet je upitao Danijel. "Da", kratko je odgovorio profesor. "to onda daje vrijednost novcu plasiranom kao kredit, sama injenica da je on dug ili injenica da ima pokrie u stvarnoj imovini", uporan je bio taj mladi student. "Ukoliko postoji zalog imovine banke mogu izdavati neogranienu koliinu kredita, tj. kreditnog novca. Oito je da je pokrie za taj novi novac u imovini dunika", zavrio je svoju misao profesor. "Hoete rei da je sredinja banka spremna posuditi poslovnim bankama onoliko novca koliko ga one mogu plasirati u obliku kredita ukoliko postoje odgovarajui instrumenti osiguranja?", opet je upitao. 21

"Naravno, s naglaskom na to da se u sluaju veeg iznosa kredita u pravilu trai hipoteka nad nekretninom - odnosno stvarnom imovinom dunika, tada jamci vie nisu dovoljni", objasnio je profesor. "Hvala vam na odgovoru", uzvratio je Danijel. Njegov kolega Marko, promatrao je raspravu i im je profesor nastavio s izlaganjem upitao ga je: "Zato nisi iao do kraja, zato ga nisi upitao moe li se vjeno ivjeti na dug?" "Neugodno mi je ovjeka to pitati, oito je da dunik gubi kreditnu sposobnost onog trenutka kad ostane bez imovine", odgovorio je Danijel. U tom trenutku Marko se javio za rije i prekinuo izlaganje profesora: "Oprostite profesore, ali kako to da se naa drava prije mogla zaduivati bez problema, a da sada politiari govore da se vie ne moe ivjeti na dug?" "Oito je da je sve manje imovine koju drava moe prodati, kada drava privatizira sav profitni kapital tada se vie nee moi ivjeti na dug - zato se smanjuje proraunski deficit", mirno je odgovorio profesor i nastavio s predavanjem. Za to vrijeme dvije djevojke u zadnjem redu promatrale su Danijela i Marka. "Kako njih dvojica znaju postavljati takva pitanja?", s uenjem je Barbara upitala Sanelu. "Oito je da znaju neto ega nema u naim udbenicima", odgovorila je Sanela. "Iz pitanja koja postavljaju oito je da ne koriste slubenu literaturu", nadovezala se Barbara. im je predavanje zavrilo, cure su se doetale do njih dvojice. "Bok deki", rekla je Barbara. "Otkud vi do nas?", s osmjehom na licu je upitao Danijel. "Simpa ste skroz, jeste za kavu neku?", upitala je Sanela. "Zato ne, upravo idemo u Kefu", odgovorio je Danijel. "Mislim da emo imati o emu za priati", dodala je Barbara i namignula Saneli. "Neki dan ste spomenuli izraz regulacija novca, nisam ga ba primjetila u naim udbenicima", rekla je potom. "Postoji razlog zato ga nema", odgovorio je Danijel. 22

"Kako to misli?", upitala ga je. "Stvari su u biti jednostavne, nain na koji novac ulazi u opticaj je pogrean, zapravo je sve krivo, od uloge sredinje banke i ne postojanja primarne emisije novca, do multiplikacije depozita i kredita koju rade privatne banke", odgovorio je Danijel. "Od kuda vaa kritinost prema politici HNB-a?", upitala ih je potom Sanela. "Naalost, mnogi ljudi to ne znaju, ali HNB uope nije sredinja banka ve najobinija mjenjanica", odgovorio je Danijel. "Znamo da se od 1994. vodi politika kvazi-fiksnog teaja, ali zar cilj te politike nije bio da se povea ivotni standard i kupovna mo graana?", opet je upitala. Umjesto odgovora, Danijel joj je postavio pitanje: "Da li pretvaranjem sredinje banke u mjenjanicu dolazi do uspostave devizne neravnotee, odnosno do veeg odljeva deviza od priljeva, budui da teaj vie ne odraava realne odnose u privredi?" "Sigurno da dolazi, to pokazuju primjeri svih zemalja u kojima se takva politika provodi", odgovorila je Sanela. "U sluaju da vie novca odlazi iz zemlje nego u nju ulazi sigurno bi dolo do nestaice novca, zar ne?", opet ju je upitao. "Da", odgovorila je Sanela. "Kako bi nestaica novca udruena s propau proizvodne ekonomije pomogla naoj kupovnoj moi?", nastavio je. "Oito je da drava kroz deficit prorauna pokriva tu razliku, tj. da dodajui novi novac odrava novanu masu u opticaju - na taj nain sprijeava da doe do nestaice novca", nadovezala se Barbara. "To je vrlo vana spoznaja, politika nerealnog teaja prividno je odriva iskljuivo uz postojanje proraunskog deficita koji se pokriva vanjskim zaduivanjem, zar ne?", upitao ju je Danijel. "Da", sloila se. "Zato mislite da su inozemni kreditori pristali na takav 'aranman'?", potom ju je upitao. "Shvaam to pokuava rei, profesori nas ue da su to uinili kako bi nam poveali ivotni standard, meutim njihov stvarni cilj je da nas razvlaste od imovine. Jednom kada drava ostane bez profitnog kapitala kreditori joj vie nee htjeti odobravati nove kredite, odnosno financirati politiku proraunskog deficita kojom se odrava novana masa u opticaju od uruavanja", zakljuila je Barbara. 23

"Upravo se o tome radi", rekao je potom Danijel i nastavio - "Interes veine u drutvu je gospodarski rast i socijalno pravedna drava, a taj cilj je u izravnoj suprotnosti s interesima kreditora ije interese zastupa politika oligarhija". "Ukoliko se monetarna politika ne promijeni, svi emo biti uniteni", zakljuio je potom Marko. "Moete li nam objasniti gdje lei bit problema?", upitala ih je potom Barbara. "Moemo, ali prvo proitajte ovu knjigu", rekao je Danijel i izvadio iz torbe dvije knjige 'Kako je nastao novac'. "Hvala vam, ba ste nas iznenadili", rekla je potom Sanela. Nakon to su razmjenili jo par rijei, djevojke su se pozdravile s njima i otile u menzu. U tom trenutku Marko je upitao Danijela: "Upravo si rekao da mi nemamo deviznu ravnoteu, zato Ivan onda tvrdi da imamo?". "Oboje smo u pravu, kada bi Hrvatska uistinu imala sredinju banku tada bi postojala i devizna ravnotea - kao to on tvrdi. Meutim, ukoliko je sredinja banka mjenjanica, tada je skoro sav novac koji ulazi u opticaj vanjski dug i kad tad mora biti vraen kreditorima skupa s kamatama. Kada bi se novac stvarao u naoj vlastitoj zemlji tada ne bi morali stalno vraati inozemne kredite i prestao bi bespotreban odljev deviza iz zemlje - lanci ekonomskog ropstva bili bi prekinuti. Sve dok se to ne dogodi novac e se izvlaiti iz nae zemlje, a mi se zaduivati samo zato da bi sprijeili uruavanje novane mase. Zato sam rekao da nijedna zemlja koja vodi politiku kvazi-fiksnog teaja ne moe imati deviznu ravnoteu. To je pravilo koje moe prestati vrijediti iskljuivo promjenom uloge sredinje banke", objasnio mu je Danijel. "To bi znailo da je konana posljedica kvazi fiksnog teaja ivot ispod mogunosti, budui da se s protokom vremena deficit prorauna smanjuje, a odljev novca radi ekonomskog ropstva poveava. Konana posljedica takve politike biti e gubitak dravne i privatne imovine, te pad drave i naroda u bezizlazno duniko ropstvo, odnosno potpuno ekonomsko unitenje i siromatvo za golemu veinu profitirati e jedino korumpirana nekolicina koja provodi takvu politiku", zavrio je svoju misao Marko.

7. poglavlje
Nakon to se iz Zadra vratio u Zagreb Ivana je na facebook-u ve ekalo mnotvo poruka. Jednu od njih napisala je jedna djevojka iz Dalmacije. "Potovanje! Piem vam zato jer sam proitala vau knjigu 'Kako je nastao novac'. Sa 5 godina ostala sam bez oca radi ciroze jetre, unitio ga je alkohol. Sa 22 godine ostala sam i bez majke, u tom trenutku ostala sam sama i bez ikoga. 24

Mislila sam da je sve gotovo i da se ne moe nastaviti dalje. U to vrijeme vodila sam ugostiteljski obrt, sve do ljeta 2009. promet je bio zadovoljavai i mogla sam bez problema podmirivati sve svoje obaveze. Tada je polagano poeo padati promet, a rashodi su istodobno porasli - poveao se PDV, poskupila struja, a dobavljai su digli cijene i skratili rokove plaanja. Kako je kreditna kriza uzimala maha poeli su padati i proraunski prihodi, zbog toga su uestalo poele dolaziti inspekcije traei male propuste i nepravilnost u radu s ciljem da mi udare novanu kaznu. U takvim uvjetima vie jednostavno nije bilo mogue podmirivati obveze na vrijeme, pokuala sam spasiti obrt, ali to nije bilo mogue. Nakon to su mi iskljuili struju i vodu, zatvorila sam ga. Nakon to sam proitala tvoju knjigu shvatila sam da je uzrok pada prometa i istodobnog rasta cijena umjetno izazvana kreditna kriza, meutim - ja to tada nisam znala. Krivila sam sebe mislei da loe vodim posao. Tako sam, nakon oca i majke, ostala i bez posla. Pitala sam se - to sada? Cijela ova situacija me i psihiki dotukla. Traila sam rjeenje unutar sustava, nadala sam se da e mi drava kao obrtniku koji je nekada uredno poslovao i podmirivao svoje obveze pomoi, ali uzalud. Kao podstanar, bez novca, s blokiranim raunom i 250.000 kn duga poreznoj upravi i dobavljaima mislila sam da je suicid jedino rjeenje. Ne shvaajui nain na koji kreditni sustav funkcionira prvo sam otila u banku kako bi dobila kredit s kojim bi podmirila dug, meutim odbili su me im su vidili da nemam imovine na sebi. Ubrzo su mi poeli prijetiti dobavljai kojima sam bila duna i u tom trenutku pronala sam spas, ne u sustavu koji me ostavio na cjedilu ve u Isusu Kristu. On mi je dao obeanje i nadu da e uvijek biti uz mene i da me nikada nee ostaviti. Predala sam svoj ivot u njegove ruke i tada su se poele dogaati promjene u mom ivotu. Osjetila sam duhovnu borbu dobra i zla. avao me stalo tlaio s krivnjom i osudom - 'ti si kriva za sve', 'unitila si samu sebe', 'nitko ti ne moe pomoi', dolazile su mi svakakve misli. U tom trenutku, pronala sam posao u stanici za otkup zlata, bila sam zahvalna Bogu to sam dobila bilo kakav posao, ali mi je bilo strano gledati s kakvim problemima ljudi dolaze. Kreditni sustav ih je prisilio na to da prodaju obiteljsko zlato kako bi preivjeli. Kao i ja, ostali su bez posla i u dugu, s blokiranim raunom i kreditno nesposobni - drugog izlaza nisu imali. Jednom je dola ena i skinula svoj vjenani prsten, to joj je bilo zadnje od zlata ali nije imala novaca da 25

kupi kruh svojoj djeci. Jedna druga ena imala je karcinom i HZZO joj nije htio podmiriti punu cijenu lijeka, rekli su joj da nema novaca i da bi platila lijek prodala je obiteljsko zlato. Zadnje to joj je ostalo, jer novca vie nije imala. Ljudi su oajni, sve ee nose i zubno zlato. Donose navlake u kojima su porculanski zubi i onda ja moram kljetima vadit te zube i oistit kompletno zlato, svaku mrvicu. Ljudi u prosjeku imaju 4-5 zlatnih navlaka, kada doe netko sa veom koliinom, npr. 60 - pretpostavljam da je grobar jer obian ovjek teoretski ne moe imati vie od 32 navlake, a u pravilu ih ima puno manje. Svaki komad zlata oznaen je s tri brojke, 14-karatno zlato ima oznaku 585, 18-karatno 750, 20-karatno 833, 21-karatno 900, 22-karatno (u pravilu zubno) 916, 23-karatno 986, a 24-karatno 999 (od 1000), to znai da je istoa tog zlata 99,9%. U poetku bi se znala zabuniti, jednom sam otkupila 8-karatno (333) zlato, koje zapravo nije bilo zlato jer se radilo samo o pozlati. Jako je tanka linija izmeu zlata niske istoe i biunterije tj. pozlate. Da ne duljim dalje, u tom trenutku nisam shvaala svoju ulogu u svemu tome. Vidjela sam da neto ne tima, ali nisam znala to. Traei neto o vama naila sam na vau knjigu 'Kako je nastao novac', itala sam je na poslu i to je najudnije ta etri sata koliko mi je trebalo da ju proitam nitko se nije pojavio da proda zlato. okiralo me to da se netko poput tebe bavi politikom. Kada sam proitala knjigu, shvatila sam da je sve to govori istina, te osjetila da mora doi do promjene. Da nisam samo ja u problemu, da se neto mora mijenjati i zato bi se htjela prikljuiti Savezu za promjene. Zahvaljujui poreznoj upravi koja me radi lihvarskih kamata i dalje dri u dunikom ropstvu i injenici da radim na otkupu zlata, svjesna sam toga da istovremeno radim za kreditni sustav, a ujedno sam i njegov rob. Teko mi je raditi taj posao znajui da zaraujem na tuoj nesrei. Duh Sveti osvjedoio me da to to radim nije ispravno, ali nemam drugog izbora. Malo ljudi shvaa da kreditni sustav ima duhovnu pozadinu, te da oni koji se nalaze u njegovoj pozadini slue avlu. Rije Boja nauila me istini, Isus Krist je put, istina i ivot, meutim isto tako nauila me i to je to la i odakle ona dolazi. U Ivanu 8,44 Isus kae da je avao laac i otac lai, te da on otpoetka nije stajao na strani istine. Novac kao dug samo je jo jedan od naina na koji avao manipulira ljudima i upravlja njihovim ivotima. U obitelji unosi nezadovoljstvo i nemir, radi njegovih lai raspadaju se obitelji. Umjesto da novac slui ljudima, ljudi slue novcu - spremni su sve za njega uiniti. Poeli su se mijenjati na gore, okrutni su jedni prema drugima, isfrustrirani su i ogoreni, teko im je uti istinu. 26

Nemaju vremena za Boga, sve im se vrti oko novca i toga kako e vratiti kredite, koji se zapravo niti ne mogu vratiti. Mnogi od njih na kraju e i umrijeti u dugu i u grijehu. Ja ne elim takvu sudbinu za na narod, elim da se ljudi obrate Bogu i tako dobiju vjeni ivot. Isus je dao svoj ivot kako bi mi mogli biti slobodni. U Galaanima 5,1 apostol Pavao kae da nas je Bog oslobodio kako bi mogli ivjeti u slobodi, te nas izriito upozorava da ne dopustimo nikome da nas opet upregne u jaram ropstva. Ne elim i dalje biti avolji rob i raditi za kreditni sustav, ne elim vraati neotplativi dug i zaraivati na tuoj nesrei. elim biti slobodna, deblokirana i raditi normalan poten posao. Upravo iz tog razloga ti se i javljam. Moj um je sada slobodan i u potpunosti razumijem nain na koji avao manipulira ljudima. elim da ljudi zakorae u slobodu koju im Krist nudi. Nije volja Boja da ljudi ive u ropstvu, meutim Bog ljudima daje slobodnu volju. Oni su svojim izlaskom ili neizlaskom na izbore omoguili da vlast dobiju stranke koje zagovaraju novac kao dug, zato i ivimo u dunikom ropstvu. Samim time, Bog nije kriv za njhove probleme, zahvaljujui neznanju, pasivnosti i nezainteresiranosti za istinu dozvolili su da la zavlada u njihovim ivotima. Umjesto da slue ivome Bogu, odluili su sluiti financijskom sustavu baziranom na kreditu. To je bio in njihove slobodne volje i nitko ih na to nije prisilio. to je najgore od svega, mnogi od njih i dalje misle da su slobodni. Neinformirani su, ne znaju da u Rimljanima 6,16 pie da smo robovi onome kome se pokoravamo, tj. kome sluimo. Sve dok veina nee htjeti stati na stranu istine ivjeti emo u ropstvu, da stvar bude gora, veina koja glasa za novac kao dug svojim izborom ne ukopava samo sebe, ve i sve nas ostale koji ne elimo ivjeti u dunikom ropstvu i raditi za kreditni sustav. Prihvativi Isusa i istinu, ja sam svoj izbor uinila, sada je red i na njima. Isus je bio zarobljen i odbaen kako bi mi mogli biti slobodni i prihvaeni. Prije nego sam stala na Boju stranu moj najomiljeniji grijeh je bio laganje, to je bio dio mene jer je tada avao upravljao mojim ivotom. Stalno sam lagala, imala sam potrebu da preuveliam kako bi istaknula sebe ili se dokazala pred drugima. Podmetala sam la kao istinu, na kraju sam i povjerovala u nju jer je ona imala mo nadamnom. Vie nema jer sam upoznala istinu i ona me oslobodila. U Ivanu 8,33 Isus kae - 'Upoznati ete istinu i ona e vas osloboditi', a u nastavku kae - 'Ako vas ja oslobodim, uistinu ete biti slobodni'. Srce me najvie boli kada vidim ljude koji vide i uli su istinu, ali i dalje robuju lai. Ljudi ne ele prihvatiti istinu jer se boje promjena, boje se dii svoj glas jer svaki put kada ga dignu bivaju uutkani. Ovim svjedoanstvom prije svega svjedoim za Krista jer je on smisao mog ivota, a na tebe apeliram 27

da uvijek trai istinu i vrsto se za nju uhvati kada ju pronae. Ona je jedino to tebe i sve nas ostale moe spasiti. Helena". Nakon to je proitao poruku bio je duboko ganut iskrenou te djevojke koja je teila Bogu, ali je radi kreditnog sustava njen ivot bio pretvoren u pakao. Kako bi ju ohrabrio, napisao je: "Draga Helena, hvala ti na tvojoj poruci jer vidim da je od srca. Nema vee radosti od spoznaje istine, ali naalost mnogi je nikada nee upoznati i zato e propasti. Dio ljudi jednostavno nema ljubavi prema njoj i to je najalosnije od svega. Moli Boga za mene da me uva, volio bi itati Bibliju i vie provesti vremena s njime u molitvi, ali jednostavno nemam vremena. Zna i sama kako je to, moramo stalno neto raditi samo zato da bi preivjeli iz mjeseca u mjesec. Dodat u te u nau grupu na facebooku i bila bi mi ast ako bi htjela prihvatiti mjesto na naoj izbornoj listi kada budu bili izbori. Samo iskreni ljudi koji vole istinu i spremni su cijelim srcem stajati na njenu stranu mogu uiniti razliku u ivotima naih opljakanih, zaduenih i osiromaenih sugraana. Pokvareni, nepoteni i korumpirani politiari koji nas godinama varaju i kradu, bilo izravno ili preko kreditnog sustava ne mogu to uiniti. Zato je dunost svakog ovjeka koji shvati nain na koji taj olo unitava nau dravu i narod da uini svoj dio u borbi ka konanom osloboenju naeg naroda iz ropstva, bez obzira bilo ono mentalno, fiziko ili duhovno. Pozdrav u nadi da emo se jednog dana i uivo sresti. Ivan."

8. poglavlje
Veina politiara u svojim predizbornim kampanjama koristi uobiajene parole u kojima obeavaju sve i svata, meutim ameriki predsjednik Lyndon Johnson odluio je napraviti korak dalje od ustaljene prakse. Njegov predizborni spot iz 1963. uope se nije osvrtao na to to e uiniti ako postane predsjednik, ve naprotiv - ukazivao je na ono to bi se moglo dogoditi ako ne bude izabran. Spot poinje pomalo idilino, zelenom livadom i djevojicom od jedva 5 godina koja u ruci dri cvijet. U jednom trenutku ona poinje trgati latice sa cvijeta i istovremeno ih broji - jedan, dva, tri i tako dalje do devet kada dolazi do kraja budui da njen cvijet ostaje bez latica. U trenutku kada ona trga zadnju laticu ozbiljan muki glas poinje s odbrojavanjem u nazad - devet, osam, sedam i tako dalje do nule. Tada se kadar u kojem je djevojica zamjenjuje kadrom koji prikazuje eksploziju nuklearne bombe. 28

Isti glas potom upozorava birae da je puno toga, pa ak i ivot svih nas na kocki ukoliko ne izau na izbore i glasaju za Lyndona Johnsona. Koliko je njegova kampanja zastraivanja bila uspjena svjedoi injenica da je uskoro bio izabran za 36. po redu predsjednika SAD-a. Pa ipak, umjesto da osigura mir za ameriki narod i zatiti ga od ratnog stradanja upravo je on bio predsjednik koji je gurnuo ameriku mlade u pakao Vijetnama. 1963. tamo je bilo samo 16.000 amerikih vojnika, a na kraju njegovog mandata 1968. vie od pola milijuna. U tom besmislenom ratu ivote je izgubilo njih 58.220. To je bila cijena prihvaanja lane teze o tome kako je rat zapravo mir, te da slanje mladih ljudi u smrt ima za cilj postizanje mira. Na isti nain, zastraivanjem i lanim tezama sustav i dalje upravlja umovima ljudi. Zato je u tome tako uspjean? Zato jer je strah jaka emocija kojom se moe manipulirati, strah dovodi do toga da ljudi donose odluke na temelju osjeaja, a ne injenica. Kako bi ljude drao u stalnom strahu sustav koristi propagandu - vrstu jednostrane komunikacije iji je cilj manipulacija nad neinformiranom veinom. Uz pomo lanih informacija sustav navodi ljude na krive zakljuke i odluke. Glavno obiljeje propagande jest da ljudi iji se um oblikuje nisu svjesni toga da netko pokuava utjecati na njih i njihovo ponaanje. Jednom kada shvate u pravilu je kasno, dobar primjer za to predstavlja stalno ponavljanje teza o nunosti daljnjeg zaduivanja i ouvanja kreditnog rejtinga. Bivi KGB-ovac Yuri Bezmenov svojedobno je objasnio da je cilj propagande promjena percepcije stvarnosti tako da ljudi usprkos svim dostupnim informacija nisu u stanju doi do razumnih zakljuaka koji bi bili u interesu njih i njihovih obitelji. Tu vrstu psiholokog rata nazvao je 'velikim pranjem mozga' koje se odvija u etri faze. Prva je demoralizacija, ona traje od 15-20 godina. Zato tako puno? To je minimum vremena potreban da bi se promjenio nain razmiljanja jednog narataja. Npr. inozemni kreditori putem medija uvjeravaju na narod da je glup, nesposoban, lijen, rastroan, previe plaen, a premalo radi i slino. Te da moe opstati iskljuivo ako se podredi pripadnicima vie rase tj. narodu koji je od nas navodno bolji i pametniji (npr. Njemcima, Talijanima, Maarima, Srbima, Kinezima - potpuno nebitno). Druga faza je destabilizacija - promjenom uloge HNB-a, odnosno ukidanjem primarne emisije novca i pretvaranjem sredinje banke u mjenjanicu stvoreni su svi preduvjeti za unitenje nae ekonomije. Trea faza je teka kreditna i ekonomska kriza kao nuna posljedica takve politike. 29

etvrta faza je 'normalizacija', to je cinian izraz za gubitak suvereniteta odnosno podreenje nae zemlje 'superdravi' zvanoj Europska unija. Izmanipuliranoj veini i danas je teko objasniti da su problemi u naoj dravi primarno vezani uz pogrenu regulaciju novca, te da je kratkotrajna hiperinflacija koja brie unutarnji dug jedini nain da se kreditna kriza zaustavi. Najjednostavniji nain da se to uini je dodavanje jedne nule na novanice, drava to radi tako da povea plae/mirovine/naknade svim korisnicima dravnog prorauna 10 puta. Zajedno sa naglim poveanjem novane mase treba voditi rauna o tzv. anti-inflacijskim (stabilizacijskim) mehanizmima koje treba aktivirati jednom kada se krene sa monetarnom reformom. Bitno je za napomenuti da je hiperinflacija u Hrvatskoj (1991. - 1993.) bila posljedica prethodno objanjenog spleta nesretnih okolnosti - ratnog stanja i deficita platne bilance radi gubitka deviznog priljeva od turizma. Po svojoj naravi ta hiperinflacija (1991. - 1993.) bila je najslinija onoj u Izraelu 1980. - 1986. zbog toga to je u oba sluaja njen uzrok bio velik proraunski deficit (kao posljedica ratnog stanja) udruen s deficitom platne bilance. Razlika je samo u tome to je deficit platne bilance kod nas bio povezan s gubitkom deviznih priljeva od turizma, a u Izraelu kao posljedica dvije naftne krize i naglog skoka cijene nafte. Pitanje koje se najee postavlja jest: "A to je sa plaama onih koji se nalaze u privatnom sektoru?" Odgovor je jednostavan, vlada odreuje iznos minimalne plae ovisno o neijoj strunoj spremi. Ako je minimalna plaa u lipnju 2012. bila 2814 kn, to znai da nakon dodavanja nule na novanice ona ne moe biti manja od 28140 kn. Na taj nain - poveanjem iznosa minimalne plae vlada titi radnike od samovolje poslodavaca. Upitno je samo treba li ona biti nagla ili ju treba provesti kroz par mjeseci. Budui da je iz psiholokog aspekta bolje da inflacija traje to krae, moj je savjet da ona bude snanija i nagla (kroz mjesec/dva), umjesto umjerenija i dugotrajnija (kroz 6 mjeseci). Drugo pitanje koje ljudi esto postavlja jest "Kako e ona utjecati na kupovnu mo ljudi?" Osobno poznajem puno prezaduenih graana, svima njima inflacija e doi kao melem na ranu. Pokuajte zamisliti osobu sa stambenim kreditom od 1.000.000 kn, uz dodavanje samo jedne nule na novanice dug te osobe realno bi pao pomalo nevjerojatnih 10 puta. Sredstva koja su prije hranila nezasitni kreditni sustav trenutno bi bila osloboena i umjesto da odlaze u banku vraala bi se nazad u ivu ekonomiju. Na taj nain trenutno bi se poveala potronja graana, ali i prihodi poduzea kojima bi iao taj novac. S druge strane, mnogi su graani u blokadi trenutno njih 230.000 tisua i njihov broj stalno raste. Za 30

mnoge od njih to bi znaio izlaz iz agonije i opet ponavljam oslobaanje likvidnih sredstava. Njihove plae i mirovine vie ne bi odlazile na plaanje neotplativih dugova, ve bi bile usmjerene ka ivoj ekonomiji. Tree pitanje koje se esto postavlja jest: "Kako bi inflacija utjecala na poduzea?" Da bi razumjeli to prvo morate shvatiti da se u iskljuivo kreditnom sustavu sav protok roba i usluga odvija na kredit. To znai da su skoro sva poduzea u dugu, te da znaajan dio njihovih prihoda (cca 20%) odlazi na otplatu duga i pripadajuih kamata. Druga posljedica nestaice novca u iskljuivo kreditnom sustavu je nemogunost naplate potraivanja (nelikvidnost). Jednokratnom inflacijom rjeile bi se dvije muhe jednim udarcem, poduzea bi se istodobno uspijela rijeiti duga i naplatiti svoja potraivanja. Takoer, poveana potronja graana promjenila bi trend realnog pada prometa u realan rast prometa to bi stvorilu potrebu za novim zapoljavanjem i samim time padom nezaposlenosti. Drugim rijeima, monetarna reforma nije usmjerena samo prema fizikim osobama, ve i prema pravnim. Osim poveanja novane mase jedini faktor koji moe utjecati na rast cijena je korekcija teaja kuna/euro. Ukoliko doe do realnog slabljenja kune od 20%, veina poduzea to nee niti osjetiti jer im se rast trokova usljed promjene teaja kompenzira osloboenjem od duga. Sa druge strane budui da novac vie ne odlazi na otplatu kredita ve ga graani troe (daju njima), svima e realno porasti promet. Takoer, kako bi potaknula domau proizvodnju, drava mora uvesti dvojnu stopu PDV-a, tj. smanjiti PDV na domae proizvode i usluge sa 25 na 10%. etvrto pitanje jest sljedee: "to e drava uiniti kako bi drala cijene pod kontrolom?" To je ujedno i kljuna stvar, drava nee i ne smije dozvoliti da rast cijena vode, struje i plina bude vei od 70%, drugim rijeima, njihova cijena mora pasti barem 30% u odnosu na trenutnu. Tj. vratiti se na onu prije poskupljenja. Npr. Ako je vaa plaa 4000 kn, a raun za struju 150 kn/mj, nakon 10X inflacije, plaa bi vam porasla 1000% (na 40.000 kn), a raun za struju samo 700% (na 1050 kn) U biti drava vam ne bi smanjila cijenu reija nego bi ih samo vratila na staro, prije poskupljenja koja je uinila marionetska vlada. Ukoliko se ne napravi monetarna reforma nee biti mogue zaustaviti kreditnu krizu (masovne blokade i ovrhe), trend propadanja poduzea i gubitka radnih mjesta, te potaknuti domau proizvodnju i potronju. Takoer, umjesto klasine inflacije koja je posljedica rasta novane mase, nastaviti e se stagnirajua inflacija udruena sa mjerama tednje. U tom sluaju eka nas daljnje smanjenje plaa i uvoenja novih i sve veih poreza koji e nuno dovesti do jo dublje kako kreditne tako i ekonomske krize, te daljnjeg pada potronje. 31

Drugim rijeima ulazimo u zaarani krug restriktivne monetarne politike, rezanja proraunskog deficita, poveanja poreza, neotplativih dugova, gubitka radnih mjesta i imovine itd. Peto i konano pitanje jest sljedee: "to sa onima koji imaju uteevinu?" Odgovor je jednostavan, ukoliko na vjestima vidite da je Savez za promjene dobio izbore, pourite idui dan do prve poslovnice vae banke i podignite svu svoju uteevinu, ali ju dakako prije toga promjenite u devize (eure, franke, dolare) i uvajte ju doma. Tako e ona biti zatiena od naknadnog sloma bankarskog sustava i inflacije. Pitanje za kraj: "to sa svima nama koji nismo u dugu niti imamo uteevinu, to da radimo ako na vijestima vidimo da je Savez za promjene dobio izbore?" Tada brzo u banku i dignite to vei kredit, s njim uredite vau kuu/stan, kupite neku nekretninu/dionice, pokrenete vlastiti posao, ispeglajte kreditne kartice i usreite vae blinje - ideja je bezbroj :)

9. poglavlje
esto puta ljudi znaju rei da su sve stranke i politiari isti, meutim - je li tome uistinu tako? "to kaete na to da organiziramo rotilj", napisao je jednom prilikom Tino u Glavnoj grupi SP-a na facebooku. Nije trebao puno ekati na odgovor, dobrovoljaca je bilo i vie nego dovoljno. Sutradan naveer u dvoritu jedne obiteljske kue na Trenjevci okupilo se dvadesetak lanova. "Sretan sam da smo se napokon okupili na jednom mjestu", uz smjeak je rekao Ivan i pozdravio prisutne. "I nama", rekla je Danijela. "Ja jo uvijek ne mogu vjerovati da postoji ovakva stranka", s nevjericom je komentirao Hrvoje. "Imam stambeni kredit na 30 godina i da nema vas ne bi vidio izlaz iz trenutne situacije. Prihodi su mi pali, a rata kredita porasla je sa 4.500 na 7.000 kn. Da ne znam istinu i dalje bi krivio sebe za nastalu situaciju", nadovezao se Zvonimir. "Uskoro e biti lokalni izbori, hoe bit na naoj listi?", upitao ga je Ivan. "Prije sam bio apolitian i kada bi mi netko spomenuo politiku, zaklimao bi glavom. Jednostavno me nije zanimala - znao sam da tko god doe na vlast, da se za nas obine ljude nita nee promjeniti. 32

Meutim, to je bilo prije nego sam spoznao istinu. Sada znam zato moja obitelj pati i gdje se nalazi rjeenje za trenutnu situaciju", odgovorio je. "Znai odgovor je 'Da'?", upitao ga je Ivan. "to se mene tie, mene politika i dalje ne zanima, niti mi se prepucava s politiarima iz ostalih stranaka, meutim - kreditni sustav stavio me pred zid i zapravo mi oduzeo mogunost izbora. Kada bolje razmislim, prisilio me na to da postanem politiki aktivan jer sam shvatio da je to jedini nain da skinem banku s vrata", s gorinom u glasu je odgovorio. "Haha", glasno se nasmijala Nada i dodala - "Nisi jedini koji se iz tog razloga nalazi u Savezu za promjene". "Ti nisi u dugu?", Zvonimir ju je potom upitao ozbiljnim glasom. "Ne, ali radim u kafiu i gazda me stalno ganja zbog malog prometa. Ni napojnice nisu to su nekad bile, svi imaju prazne novanike", odgovorila je. "Neki se ljudi i dalje boje hiperinflacije", uz smijeh je dodao Tino. "To je zato jer ne shvaaju da postoji razlika izmeu jednokratne i kronine hiperinflacije. Inflacija u Jugoslaviji 80-ih bila je prirodna posljedica promaene gospodarske politike. Budui da partijski vrh nije htio mijenjati oito pogrenu politiku, hiperinflacija je bila kronine naravi i dovela je do pada kupovne moi za veinu graana. S druge strane, hiperinflacija koju mi elimo napraviti namjerno je izazvana, a njen uzrok prvenstveno je monetarne naravi tj. ekspanzija novane mase. Ona dolazi u trenutku viegodinje kreditne i ekonomske krize, koju prati stagnirajua inflacija - jeziva pojava koja ini da cijene ubrzano rastu iako ljudi imaju sve manje novca. Takvu vrstu jednokratne hiperinflacije napravili su Kostarika 1982. i Filipini 1984. Budui da je obije zemlje u tom trenutku tresla teka kreditna kriza vladi kojoj se tresla stolica bilo je oito da postoji samo jedan nain da oslobodi dunike iz ropstva i prekine stagnirajuu inflaciju. Posljedica te jednokratne hiperinflacije bilo je poveanje kupovne moi graana, odnosno bolji ivotni standard za golemu veinu, a ne pad kupovne moi kao to je bio sluaj kod kronine hiperinflacije u Jugoslaviji. Ljudi to ne shvaaju, jednostavno im ne ide u glavu da na drugi nain nije mogue zaustaviti kreditnu krizu i pomoi im da izau iz ove oajne situacije. Ne shvaaju da se hiperinflacija radi zato da bi im se pomoglo i povealo njihovu kupovnu mo, a ne zato da bi imali jo manje nego imaju sada". 33

"Hoe rei da je neinformiranost glavni uzrok njihovog straha?", opet ga je upitao Tino. "Upravo se o tome radi, ne shvaaju da postoje dvije vrste hiperinflacije, te da jednokratna, za razliku od kronine vodi ka poveanju njihove kupovne moi", zavrio je svoju misao Ivan. "Nemoj mi zamjeriti ali imam jo jedno pitanje, prije si govorio da bi trebalo sljediti primjer Argentine i uetverostruiti novanu masu, a u zadnje vrijeme govori da bi trebalo dodati nulu na novanice i tako udeseterostruiti novanu masu. Moe li nam objasniti kako je dolo do promjene tvog stava?", upitao ga je Tino. "S 22 godine prikljuio sam se borbi za prava ivotinja, bilo mi je ao uvjeta u kojima ive, te sam neko vrijeme u potpunosti apstinirao od mesa. U to vrijeme upoznao sam dvije grupe boraca za prava ivotinja, jedni su bili welfaristi, a drugi abolicionisti. Prvi su traili bolje uvjete za ivotinje na farmama, dulje lance i vee kaveze. Za razliku od njih abolicionisti su traili da se ivotinje oslobode iz ropstva i puste na slobodu. Htjeli su da izrabljivanje prestane u potpunosti, a ne da se nastavi u malo boljim uvjetima. Meutim, da se vratimo na ekonomiju, etverostruka inflacija bila bi dovoljna da se patnja i agonija dunika zaustavi, ali bi se izrabljivanje svejedno nastavilo. Istina je da bi dug prestao biti neotplativ, ali bi i dalje znaajan dio prihoda dunika iao na njegovu otplatu. S druge strane, ukoliko bi inflacija bila deseterostruka, tada bi izrabljivanje prestalo u potpunosti. Slikovito reeno, dunici bi bili 'puteni s lanca', a vrata kaveza u kojem su se do tad nalazili bila bi irom otvorena", odgovorio mu je Ivan. "Kako to da si se odluio za ovo drugo rjeenje?", upitala ga je potom Nada. "Nakon to sam uo Danijelino iskustvo, tada mi je bilo jasno da je vrag odnio alu i da te ljude treba spasiti", rekao je Ivan i potom zamolio Danijelu da nastavi. "Evo barem ukratko da vas upoznam s mojom ivotnom priom. Ja i moj izvanbrani suprug bili smo podstanari 4 godine i vlasnik stana nam je otkazao najam. Budui da se u tom trenutku u istoj zgradi nudio jedan drugi stan u najam, mi smo se odluili preseliti u njega. Meutim, nedugo nakon toga gazda se predomislio i odluio ga prodati. Budui da smo mi ve bili u njemu - ponudio ga je nama na otkup. To je bilo 2008., tada nisam znala da su krediti neotplativi i da e zemlju uskoro pogoditi teka kreditna kriza. Bili smo podstanari i nismo razmiljali o regulaciji novca, ve o tome da plaamo za svoje, a ne da bacamo pare u vjetar, 2011. oboje smo ostali bez posla, a rata kredita nam je u meuvremenu porasla sa 3200 na 4800 kn. Iako svakodnevno aljem molbe za posao ne mogu ga pronai, nemam nikakva primanja i da nema obitelji koja mi pomae ne bi imala od ega za ivjeti. Reije ne plaam, vodu, komunalije, stambenu 34

priuvu - nita osim struje. Raun mi je blokiran, a osim stambenog kredita od 100.000 CHF, imam i jedan nenamjenski od 120.000 kuna. Dug po VISA revolving kartici mi je 20.000 kn, a uz sve to imam i minus na tekuem raunu od otprilike 18.000 kn. Unutar trenutnog sustava ne vidim rjeenje, jedino da opljakam banku i tako doem do novca s kojim bi podmirila dug. Radi duga me stalno zovu iz banke, pa sam zato promjenila i broj mobitela, onda su nazvali moju susjedu i rekli joj da im se javim hitno da e mi restrukturirat kredit. Ja sam im odgovorila da je to besmisleno jer bez obzira na nain otplate taj dug ne mogu vratiti. Imam ker od 9 godina i trudim se, borim se ali mi je teko. Nekada se ujutro probudim i nemam to za pojesti, jednom me ker pitala - 'Mama, to ima za doruak?' Morala sam otii do roditelja kako bi joj imala to dati za jesti. elim da inflacija pojede kredite i da ova kreditna kriza napokon prestane, da mogu opet raditi i zaraivati. Ne elim biti rob banke, elim biti slobodna. Trenutni sustav je okrutan - korumpirani politiari su sve rasprodali, nakrali se, gurnuli nas u neotplativ dug, digli poreze i na kraju - zatvorili pipu. Ovako se dalje ne moe ivjeti, Savez za promjene jedino je to mi daje nadu da e moje djete jednog dana moi normalno ivjeti. Moj pogled na novac u potpunosti se promjenio, sada svaki dan razmiljam o nunosti ispravne regulacije novca i pokuavam tu istinu podjeliti s drugima. Da sam barem prije sve to znala! Inae, imamo i jamca za kredit kojem banka svaki mjesec uzima treinu plae - 1500 kn, ali usprkos tome dug i dalje raste. Ukoliko se ne napravi monetarna reforma i taj jamac e biti doivotan rob neotplativog duga. Novac kao dug prijavara je od koje korist ima samo nekolicina bankara i politiara, svi ostali njihovi su taoci. to prije ljudi to shvate, prije emo biti slobodni. Vjerujem da e ljudi otvoriti oi, ali naalost mnogi e to uiniti tek kad osjete na svojoj koi. Biti e zainteresirani za promjene tek kada ostanu bez svega i nau se u situaciji iz koje nema izlaza", rekla je Danijela. "Vjerujem da vam je sada svima jasno zato treba dodati nulu na novanice", nadovezao se Ivan. Vesela druina potom je nastavila s neobaveznim razgovorom dugo u no.

35

10. poglavlje
Libanon je zemlja razliitosti, oduvijek je to bila. Meu svim tim razliitostima postoje dva naina ivota, prvi je mirni suivot, a drugi je rat jednih protiv drugih. 1982. Izrael je iskoristio meusobnu neslogu Libanonaca, a sredite junog Libanona Jabal Amel prvo se nalo na udaru Izraelske agresije i okupacije. Ulaskom Izraelske vojske u Libanon poeo je teror nad njegovim stanovnicima, zemlja je napadnuta sa svih strana - kopna, mora i zraka. Usprkos vanjskog agresiji, ljudi su i dalje bili razjedinjeni i demoralizirani, nitko nije znao to initi. U meuvremenu su Izraelski tenkovi stigli do Bejruta. Tek u Khaldehu, malom mjestu na ulazu u juni Bejrut zapoeo je pravi otpor. Njegovi predvodnici bila su dvojica mladia - jedan je imao 26, a drugi samo 22 godine. Kako to da su njih dvojica vjerovali u to da otpor ima smisla? Odgovor je zapravo jednostavan, bili su svjesni toga da je ivot u izbjeglitvu ponienje, te da je svaka vrsta egzistencije bez slobode ravna smrti. Stariji od njih Abbas al- Musawi bio je jedini koji se usudio pristupiti ljudima koji su naputali domove u strahu od nadolazeeg agresora i zamoliti ih da ostanu, da ne idu stopama beskunika Palestinaca. Ljudi su ga uskoro zavoljeli i stali uz njega - i on uz njih. Upravo je on bio ideoloki pokreta otpora protiv Izraelske okupacije. Otpora koji e nakon dugih 18 godina borbe zavriti povlaenjem Izraelske vojske iz Libanona 2000. godine. Pa ipak, za razliku od vidljive okupacije, protiv nevidljive - one monetarne puno se tee boriti. Kada je Abbas al- Musawi ukazivao ljudima koji su bjeali pred Izraelskim tenkovima na injenicu tko je neprijatelj, svatko normalan mu je vjerovao. S druge pak strane, kada mi ukazujemo ljudima na to da je na neprijatelj kreditni sustav, mnogi nam ne vjeruju ili se tome smiju. Da stvar bude gora, upravo oni koji su najvie na udaru kreditnog sustava (sirotinja) najvie vjeruju propagandi sa 'malih ekrana' i svojim glasovima nagrauju stranke koje ga zagovaraju i tite. Mentalno su nesposobni da shvate kako pogrena regulacija novca nuno vodi besparici i dunikom ropstvu, a ne 'punim novanicima i dugom ivotu, a ne ivotu na dug', te da je potpuno svejedno tko doe na vlast ukoliko se regulacija novca ne promjeni. Ta, nama oita injenica njima je skrivena - oni ju jednostavno ne vide. Zasljepljeni su lanim obeanjima koja im plasiraju korumpirani politiari putem masovnih medija. Vjeruju novinama i televiziji ne shvaajui da uloga medija nije njihovo informiranje, ve oblikovanje njihovog uma u 36

skladu s interesima manipulatora. Drugim rijeima, da bi ljudi bili izvana slobodni, prvo moraju biti osloboeni iznutra. Moraju slomiti okove mentalnog ropstva koji se nalaze u njihovim glavama. Moraju odbaciti lani izbor kojeg im nameu masovni mediji, te poeti razmiljati svojom glavom kako bi bili u stanju donjeli odluke koje su u skladu s njihovim interesima. Princip glasanja za 'manje od dva zla', odnosno ideja u glavama biraa da od dva loa izbora jedan nije tako lo kao drugi, najobinija je la i obmana. Ona polazi od pretpostavke da zlo nuno mora pobjediti, tj. da stranka koja se bori za njihovu dobrobit mora izgubiti. Ljudi koji prihvate tu vrstu izbora moraju znati da je to zapravo lana dilema, budui da nijedan od sugeriranih izbora ne nudi rjeenje za njihov problem. Cilj te manipulacije je navesti ljude na logiku pogreku, tj. stvoriti privid da postoje samo dvije opcije, iako zapravo postoji barem jo jedna. Ta lana dilama na koju su birai nasjeli zapravo je puka kopija eksperimenata Solomona Ascha. Kao i ispitanici u njegovim eksperimentima, birai redom zaokruuju krivi odgovor iako u ovom sluaju postoji (lana) mogunost izbora izmeu dva kriva odgovora. Ne shvaaju da je iz perspektive manipulatora potpuno svejedno za koja od ta dva se oni odlue, budui da se u oba sluaja izrabljivanje nastavlja. Zato to rade teko je objasniti, naime velika je razlika izmeu ispitanika iz Aschevih eksperimenata i biraa, budui da za povodljive ispitanike nije bilo nikakvih neposrednih posljedica. Za razliku od njih birae koji su podlegli konformizmu eka ekonomsko unitenje. to je najtraginije od svega, taj krivi izbor koji e donjeti birai e smatrati svojim vlastitim - ne shvaajui da on uope nije njihov, ve da im je nametnut. Ta zabluda, da biraju za sebe neto to je za njih odabrao netko drugi naopasnija je zabluda. Uistinu, mentalno ropstvo najgora je vrsta ropstva, za razliku od fizikog iz njega nije mogue izai bez informacijskog utjecaja.

11. poglavlje
Mnogi zagovornici prihvaanja eura kao zajednike valute znaju rei da emo se moi jeftinije zaduivati jednom kada odbacimo kunu kao nacionalnu valutu. Koliko je to opasna zabluda najbolje svjedoi primjer panjolske, zemlje koja se 2002. odrekla monetarnog suvereniteta (vlastite valute) i prihvatila euro. Umjesto ekspanzivne monetarne politike sa niim poreznim stopama, odabrali su restriktivnu 37

monetarnu politiku s veim poreznim optereenjem. Takoer, monetarna okupacija zajedno s nerealnim teajem nuno dovodi do deficita platne bilance, odnosno do toga da vie novca iz zemlje izlazi nego u nju ulazi. Konana posljedica takve politike je nestaica novca i uruavanje cjelokupne ekonomije. Poduzea propadaju, a broj nezaposlenih stalno raste. Zbog takve politike najvie pate mladi, u srpnju 2012. bez posla je bilo njih ak 53%. Radi kreditne krize kao nune posljedice pogrene regulacije novca samo u zadnje 4 godine (2008. 2012.) banke su na ulicu izbacile 150.000 obitelji koje nisu bile u stanju vraati 'jeftine' kredite. Da stvar bude traginija, deloacije su postale toliko uobiajena pojava da su mediji prestali o njima izvjetavati. Tijekom 2011. godine, dnevno ih je u prosjeku bilo 150. Naalost, ovo je tek poetak velike tragedije. Umjesto da shvate da takva politika vodi njih i njihove obitelji u propast, birai u panjolskoj i dalje glasaju za politiare koji zagovaraju novac kao dug i euro kao zajedniku valutu. Kako je to mogue? Zato bi netko glasao za vlastito unitenje? Odgovor je oit, ne shvaaju gdje lei uzrok problema, tj. da je jedini izlaz iz trenutne situacije odbacivanje eura, pretvaranje svih kredita u pesose (prijanju valutu), te naknadna inflacija koja bi preko noi izbrisala unutarnji dug. Samo na taj nain mogue je spasiti radna mjesta i domove ljudi koje sati, dani, tjedni ili mjeseci dijele od gubitka krova nad glavom. Kako bi mogli jo lake razumjeti to se dogaa dobro je za proitati oprotajnu poruku koju je napisao Grki umirovljenik Dimitris Christoulas neposredno prije samoubojstva 4. travnja 2012. "Tsolakoglova vlada unutila je sve nade za moje preivljavanje koje sam bazirao na poteno zaraenoj mirovini za koju sam odvajao tijekom 35 godina radnog staa. Budui da mi moje godine ne dozvoljavaju dinamino reagiranje (iako da brat Grk uzme kalanjikov, ja bi stajao iza njega), vie ne vidim druge solucije osim asnog kraja moga ivota kako ne bi morao kopati po kantama za smee da bi preivio. Vjerujem da e mladi ljudi bez budunosti jednog dana uzeti oruje i objesiti izdajice nae domovine na trgu Syntagma (gdje se nalazi Grki parlament), kao to su i Talijani Mussolinija 1945." Potom se zaputio na trg Syntagma, gdje je povikao - "Ovo nije samoubojstvo, oni su me ubili", nakon ega je povukao obara pitolja i tako prekinuo svoj ivot. Napomene radi, Georgios Tsolakoglou bio je na elu marionetske vlade u Grkoj koja je bila postavljena od strane Njemakog okupatora za vrijeme 2. svjetskog rata. Oito je shvatio da je Grka vlada upravljana iz vana i da ne donosi odluke koje su u skladu s interesima Grkog naroda, ve inozemnih kreditora koji su zapravo stvarni vladari njegove zemlje. 38

Ni dva mjeseca nakon samoubojstva Dimitrisa Christoulasa, ivot si je oduzeo 60-godinji muziar Antonis Perris, prije nego je skoio u smrt sa petog kata napisao je: "Problem je bio u tome to nisam znao da e mi trebati novac, zato jer je ekonomska kriza dola tako naglo. Iako sam prodao sve to sam imao i dalje nemam novaca da kupim hranu, a na kreditnoj kartici sam doao do limita". 13. lipnja 2012. ak troje ljudi si je oduzelo ivot, 36-godinji nezaposleni taksist ubio se skokom s balkona u zapadnoj Ateni, 75-godinji umirovljeni ininjer i otac dvoje djece iz puke si je pucao u glavu nasred krianja ulica Himarras i Eleftherotrias u sjevernoj Ateni, u oprotajnoj poruci napisao je je da su ga u smrt otjerali dugovi i vladino poveanje poreza. Trei koji se ubio toga dana bio je farmer s Krete koji se otrovao pesticidima. Njihov in bio je posljedica dubokog oaja i nezadovoljstva vladinom politikom. Tijekom samo jednog mjeseca od kraja listopada do kraja studenog 2011., posao je izgubilo 126,062 ljudi. Drugim rijeima, 4200 ljudi je dnevno ostajalo bez posla. U listopadu 2012. nezaposlenih Grka bilo je 1,168,761. Naalost, umjesto da vlada uvidi da politika nerealnog teaja udruena s mjerama tednje nuno vodi u ekonomsko unitenje, ona ju nastavlja i tako svakim danom Grka sve dublje tone. Umjesto da izau iz monetarne unije, prestanu se zaduivati i ponu tiskati vlastiti novac, Grci su odluili nastaviti sa zaduivanjem i odravanjem nerealnog teaja. Meutim, da bi dobili nove kredite morali su pristati na 40.000 novih otkaza u dravnom sektoru, privatizaciju skoro svih javnih poduzea, poveanje PDV-a i uvoenje poreza na nekretnine. Kamo taj put vodi svima je jasno. U Italiji, zemlji koja je prelaskom s lire na euro takoer pristala na monetarnu okupaciju i nerealan teaj stanje je takoer dramatino. Generoso Armenante, 49-godinji nezaposleni zatitar iz Salerna, napustio je dom nakon to je ruao sa enom i pronaao skriveno mjesto gdje se objesio. Pored njega pronali su oprotajno pismo u kojem je pisalo: "Odluio sam se na ovakav kraj jer sam nesposoban. Ne mogu ivjeti bez posla". Istog dana kao i on ubilo se jo dvoje ljudi, 60-godinji poduzetnik iz Milana objesio se nakon to nije uspio reprogramirati dug. a nezaposleni graevinski radnik pucao si je u prsa. I on je iza sebe ostavio poruku: "Ne mogu ivjeti bez posla". Drastino poveanje broja samoubojstava takoer je nuna posljedica pogrene regulacije novca. Samospaljivanje jednog obrtnika ispred zgrade porezne uprave u Bologni bio je povod za prosvjed ena rtava suicida na tom istom mjestu. Tiziana Marone, ena obrtnika koji se spalio izjavila je: "Giuseppe se ispriao u pismu zato jer nije mogao vratiti svoj dug. To je bio Giuseppe, jako dobar ovjek". Ono to je zajedniko svim ekonomskim samoubojicama injenica je da su smatrali sebe odgovornima za gubitak posla ili nemogunost vraanja duga. Bili su u potpunosti nesvjesni injenice da ih je u smrt otjerao kreditni sustav, a ne vlastita nesposobnost. 39

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatsku eka sudbina Italije, Grke, panjolske i Slovenije. Drugim rijeima, eka nas ekonomsko unitenje. Mladi nee imati posla i novaca, te e radi toga biti prisiljeni napustiti zemlju. Marionetska vlada ii e do kraja u svom planu da nas uniti, nakon poreza na drugu nekretninu, usljediti e porezi i na prvu. Ljudi e ostajati bez djedovine jer nee imati novaca da plate te poreze. Drugim rijeima, nakon demografskog unitenja naeg naroda, eka nas i gubitak imovine. Ukoliko se ljudi na vrijeme ne osvjeste na narod e nestati, a s njime i na jezik i kultura.

12. poglavlje
Svatko od nas se prije ili kasnije nae u prilici da pomogne svome blinjemu. Jedna takva prilika pojavila se i pred Ivanom kada ga je kolega Janko kudar iz Gornje Stubice pozvao da se pridrui berbi u njegovom obiteljskom vinogradu. Takav poziv se ne odbija, pomislio je Ivan i obeao Janku da e doi. Meutim, nije doao sam, u berbu je pozvao i svog prijatelja Damira. Janko ih je doekao na eljeznikoj stanici i uskoro su se zaputili prema njegovoj obiteljskoj kui kako bi ostavili stvari. "Ekipa nas eka kod spomenika Matiji Gupcu", rekao je u jednom trenutku Janko. "Nismo znali da je druenje ve u tijeku", dodao je Ivan. "Kako da ne, morate vidjeti pogled od tamo", uzvratio je Janko. Kada su doli do spomenika Ivan i Damir su se iznenadili, pred njima je stajao golemi bronani kip sa istim takvim kamenim postoljem. "Tko je to napravio?", upitao je Damir. "Poznati kipar Antun Augustini", odgovorio je Janko. "Moe li nam rei neto vie o njemu?", znatieljan je bio Damir. "Kako da ne, ispred sredita Ujedinjenih naroda u New Yorku nalazi se njegov spomenik 'Vjesnica mira', isto tako napravio je i spomenik rtvama faizma u Addis Abebi u Etiopiji", rekao je Janko i dodao - "Idemo sjesti na klupice iznad spomenika". "Pozdrav svima", rekao je Damir kad su stigli do ostatka ekipe. "Pozdrav i vama", prvi je uzvratio Matija. 40

"Lijepo je ovo mjesto", dodao je Ivan okrenuvi se prema zalazeem suncu. "Najljepe na svijetu", rekao je potom Janko i upitao ih - "Jeste li spremni za berbu sutra?" "Jo pita!", uzvratio mu je Borna. "Ne bojite se inspekcije?", bocnuo ih je Ivan. "Otkad je berba postala opasan posao?", upitao ga je Janko. "Drava je zakonom zabranila susjedima i prijateljima da si meusobno pomau u berbi, proglasili su to 'radom na crno' kanjivim sa 10-30 tisua kuna. Nedavno je u Iloku policija skupa sa inspektorima rada upala na berbu groa. Beraima je bilo nareeno da odloe kare, potom su svi legitimirani kao da se radilo o kriminalcima", odgovorio je Ivan. "Naa tradicija njima ne znai nita", ogoreno je rekao Janko. "ele nam udariti i porez na imovinu, oni tvrde da je luksuz imati klet i vinograd", nadovezao se Matija. "Taj zakon je sulud, ljudi su oduvijek pomagali jedni drugima. Zapravo, nitko ne bere sam budui da berba predstavlja puno vie od samog branja groa. To je drutveni dogaaj kada se susjedi, rodbina i prijatelji meusobno drue i upoznaju. Zapravo, nitko to ne smatra uobiajenim radom. Ljudi ne idu u berbu zato da bi radili ili zaradili novac, ve zato da bi se podruili sa prijateljima i upoznali nove ljude", dodao je Janko. "Kako god bilo, oito je da vlada donosi zakone na tetu ljudi", rekao je Ivan. "Smjena je cijela ta pria, kako su ljudi uope mogli glasati za te spodobe. Trebamo se politiki angairati i prestati biti pasivni, samo tako moemo promijeniti zakone u nau korist", zakljuio je Janko. "Nisu krivi ljudi ve mediji koji su ih izmanipulirali. Da su mediji iznosili istinite informacije umjesto propagande, siguran sam da birai ne bi glasali za taj olo", dodao je Damir. "Novac je toliko bitna stvar u ivotu, a ljudi uope ne razmiljaju o njemu", ustvrdio je Janko. "Sve to vi govorite stoji, ali mui me jedna stvar. Nedavno sam na televiziji ula kako mi ne moemo tiskati vlastiti novac zato jer nemamo zlato, je li to istina?", znatieljno je upitala Petra. "Naravno da nije, novac odavno nema pokrie u zlatu", kratko je odgovorio Ivan. "Moe li mi rei neto vie o tome?", opet je upitala. "Razvoj monetarnog sustava iao je otprilike ovako. Prvo je postojala robno - robna razmjena, potom 41

su kao sredstvo razmjene bili prihvaeni plemeniti metali - zlato, srebro i bakar, potom papirnati novac koji je imao pokrie u tim plemenitim metalima, te konano papiranti novac koji nije imao nikakvo pokrie, tj. novac kojeg je sredinja banka mogla stvarati iz niega (ex nihilo). Oni koji tvrde da bi naa sredinja banka trebala imati zlatne rezerve kako bi mogla stvarati novac ive u prolosti. Vjerojatno su zaboravili da po tom pitanju postoji konsenzus svih relevatnih autoriteta jo od 1971. kada je 'zlatni standard' defintivno ukinut", objasnio je Ivan. "Zato onda poteu to pitanje?", upitala je Petra. "Ne vjerujem da se radi o neinformiranosti, budui da svaki student ekonomije zna da novac vie nema metalno pokrie. Vjerojatnije je da se radi o svjesno izgovorenoj lai s ciljem dezinformiranja ire javnosti. Gledano iz psiholokog aspekta, rije je o tzv. 'crnoj propagandi'", odgovorio je Ivan. "Koji su glavni argumenti protiv zlatnog standarda?", upitao je potom Janko. "Prvi je taj da su svjetske rezerve zlata nejednako rasporeene. Uvjetovati ponudu novca dostupnou zlata znailo bi ograniiti razvoj svih zemalja koje nemaju vlastite rudnike zlata. Drugi je taj da zlatni standard ograniava gospodarski rast, budui da bi rast ekonomije trebao pratiti i rast novane mase. Kako je zlato rijedak metal, usljed nestaice novca bila bi ograniena mogunost ekonomije da stvara vie kapitala i raste. Trei je da bi zlatni standard ograniio mogunost drave da intervenira u sluaju kreditne krize, budui da ne bi bilo mogue pustiti u opticaj dovoljnu koliinu novca potrebnu da se zaustavi kreditna kriza. etvrti je da ukupna koliina iskopanog zlata na zemlji nije vea od 142.000 tona. Ta koliina zlata premala je da bi sluila za novanu bazu, tim vie to se samo 20% zlata nalazi pohranjeno u sredinjim bankama. 57% od ukupne koliine zlata posjeduju privatne osobe u obliku nakita, 16% razni ulagai u obliku poluga i zlatnika, a 12% od ukupnog zlata koristi se u industrijske svrhe. Drugim rijeima, ak i kad bi novac imao zlatnu podlogu, sredinje banke ne bi mogle iskoristiti ukupnu koliinu zlata kao podlogu za novac, ve samo 1/5, odnosno 28.400 tona, budui da nemaju vie zlata na raspolaganju", odgovorio je Ivan. "Sada mi je savreno jasno zato su sve zemlje svijeta odbacile zlatni standard", s olakanjem je rekla Petra. "Samo istina ima mo da oslobodi ljude od iracionalnog straha. Naa je zadaa da ju prenesemo svojim blinjima i tako ih zatitimo od lai koje plasiraju zagovornici dunike doktrine", napomenuo je Ivan. "Mislim da je vrijeme za rastanak, sutra nam valja rano ustati", rekao je u tom trenutku Janko. 42

"Svi smo umorni", dodao je Damir. "Teke su ovo teme", sloio se Ivan. Janko ih je potom autom odvezao do svoje vikendice. Nakon kraeg razgovora uputio se prema kui svojih roditelja, a Ivan i Damir smjestili su se svaki u svoj krevet. "Damire, zar nije radost to to imamo jedni druge?", retoriki ga je upitao Ivan. "Svega ovog ne bi bilo da ne postoji naa stranka, toliko sam dobrih ljudi tu upoznao, ini mi se i da mnogi doive unutranju promjenu kada shvate o emu govorimo", rekao je Damir. "U pravu si, sustav nas od malena ui da smo jedni drugima neprijatelji i da uspijeh jednog pojedinca iskljuuje uspijeh drugog. Da bi netko dobio, netko drugi nuno mora izgubiti - to je nain na koji razmilja veina. Da stvar bude gora, unutar iskljuivo kreditnog sustava to i jest tako. Netko nuno mora ui u dug, da bi netko drugi mogao imati novac. Isto tako, nije mogue ostvariti dobit, bez da netko drugi bude na gubitku. Da stvar bude apsurdnija, u takvom sustavu dobit ostvaruju gotovo iskljuivo banke, svi ostali su manje vie na gubitku. Profitirati moe jedino nekolicina povezana s bankarskim sustavom, tj. korumpirani politiari koji sve to vrijedi predaju u ruke stranim bankama i korporacijama povezanim s njima, dok istodobno sve vie tlae i poniavaju na narod. Budui da golema veina ljudi to ne shvaa, oni redom glasaju za te iste politiare. Potpuno su nesvjesni toga da su sva njihova obeanja, ukljuujui i ona o socijalnoj pravdi, drutvenoj odgovornosti, pravednijoj raspodjeli drutvenih dobara, ekonomskom oporavku, novim radnim mjestima, punim novanicima i friiderima, redovitim plaama i slino tek puka propaganda bez ikakvog temelja u stvarnosti. Najvie me rastuuje to mnogi to ne ele razumijeti, kada im neki zagovornik kreditnog sustava govori o borbi protiv korupcije oni naivno misle da se on uistinu bori protiv korupcije, ne shvaajui pritom da korupcija nije samo rezultat ili sporedni efekt kreditnog sustava, ve njegov sastavni dio. Iz njega proizlazi velika podjela na nekolicinu privilegiranih i golemu veinu obespravljenih, na nekolicinu koja ima sve i mnotvo koje nema nita. Da stvar bude nevjerojatnija, upravo ta obespravljena i osiromaena veina redovito daje svoj glas strankama koje zagovaraju novac kao dug. Zato je tome tako? Siromanim i neobrazovanim ljudima najlake je manipulirati zato jer oni o novcu razmiljaju iskljuivo na pojavnoj razini. Ne shvaaju da se novac ne stvara potenim radom, ve iskljuivo neijim ulaskom u dug. Zato nisu u stanju vidjeti bit problema i prstom pokazati na glavni uzrok njihove patnje. Umjesto da svoj bijes usmjere na kreditni sustav, oni se ljute na politiare koji su iznevjerili svoja 43

obeanja, potpuno nesvjesni toga da su oni tek puke marionete u rukama kreditnog sustava. Kada ih razoara jedna marioneta, mediji im ponude drugu koja im kao i prva daje lana obeanja i uvjerava ih da e sve krenuti na bolje jednom kada se zamjene stranke na vlasti i naprave kadrovske krialjke", zavrio je svoju misao Ivan. "Trebamo uiniti sve da informiramo ljude oko sebe o tome to se dogaa", zabrinuto je rekao Damir. "Nema nam druge ako elimo biti slobodni", sloio se Ivan i utonuo u san. Sutranji dan za njih je bio pravi izazov. Nakon to su dorukovali, krenuli su prema trsovima. Uzeli su kare i kaete u ruke, te krenuli brati groe svaki na svojoj strani reda. Usput su ga zobali i smijali se. Nisu bili sami, osim njih berbi se odazvalo jo 70-ak ljudi. "Ovo je ivot", rekao je Ivan. "Da se barem ee ovako druimo", dodao je Damir. "Kako je lijepo kad su ljudi sloni", nastavio je Ivan. "Zamisli kad bi svatko brao sam za sebe, bespotrebno bi se namuili", rekao je Damir. "Hvala Bogu da Janko postoji", dodao je Ivan brstei pritom jedan slatki grozd. Nakon to su zavrili sa svojim redom bili su iznenaeni. Iako je vinograd bio prilino velik, pola je ve bilo obrano. "Jo jedan red pa smo gotovi", s osmjehom je rekao Damir. Tako su nastavili s berbom i u manje od 2 sata posao je bio gotov. "Hoete popit neto s nama", upitao ih je potom Matija. "Hajde da probam kudarovo vino", rekao je Ivan i uzeo au bijelog vina. "Boe mili", pomislio je - "Ovo je udesno". I uistinu, vino je bilo odlino, lako se pilo - pomalo prelako. "Tko ne pije nije s nama", viknuo je Borna. "Nema nam druge nego piti", sloio se Damir. I tako se vesela druina okrijepila prije ruka. Uskoro su svi sjedali za stolom, izbor je bio izmeu svinjskog peenja s krumpirima i juneeg gulaa. Damir je uzeo peenje, a Ivan gula. 44

"Inae izbjegavam meso, ali ovo bi bila grehota izbjei", rekao je Ivan dok je grabio gula. Kad su bili gotovi pridruili su se grupi mladih ljudi koja je razgovarala za susjednim stolom. Na njihovo iznenaenje, rasprava o novcu ve je bila u tijeku. Jedan mladi u radnikom odijelu govorio je o tome kako mu je radi valutne klauzule rata kredita za auto porasla s 900 na 1600 kn. Potom je rije uzeo jedan drugi mladi - po zanimanju stolar. Objasnio je kako je ena od njegovog kolege s posla bila jamac jednom ovjeku za kredit. Taj ovjek se ubio i sada je cijeli kredit na njoj, skoro cijela plaa joj odlazi na otplatu tueg duga. Uasna situacija sloili su se svi. Potom je trei mladi uzeo rije, objasnio je kako radi u graevini, te kako je sve tee naplatiti obavljeni posao. Novca jednostavno nema dovoljno, bio je zajedniki zakljuak. "Bit e sve gore", rekao je potom Janko i nastavio - "Moja majka radi u policiji kao raunovoa, radi mjera tednje oduzeli su joj 1000 kn naknade za prijevoz. Veli i da su mnogi policajci u kreditima, nikome nije lako". "Cijene rastu, a meni je plaa pala", rekla je potom jedna djevojka. "Neete vjerovati to se meni dogodilo", rekao je potom jedan mladi i nastavio - "Dok sam bio s tatom u kleti, do nas je doao lokalni naelnik opine i rekao nam da emo morati platiti naknadu za legalizaciju objekta i porez na tu nekretninu. Nije nas pitao imamo li novaca da to platimo". "Zato su tako okrutni prema nama?", ogoreno je upitala jedna druga djevojka. "Odgovor je jednostavan", ukljuio se u raspravu Ivan - "Vlada je marionetska, odnosno upravljana iz vana. Umjesto vlastitom narodu slui stranim bankama. Inozemni kreditori nisu budale, ako je netko spreman izdati vlastiti narod, mogao bi izdati i njih. Zato sluganska vlast ima stalnu potrebu za dokazivanjem lojalnosti. Na poznati knjievnik Ivan Aralica tu je pojavu opisao ovim rijeima: "Sluga je najgori gazda. Potkupljiv je jer mu od dobiti ovisi drutveni ugled, a neumoljiv jer pred nadreenima mora posvjedoiti upravljaku sposobnost, on ne preza ni od ega da bi se s jedne ljestvice sluganstva popeo na drugu, ne marei zato to se istovremeno sputa niz ljestve ljudskih vrijednosti". Tako je bilo uvijek kroz povijest. U doba Turaka mnogi su izdali vlastiti narod i sluili okupatoru. U narodu se takve zvalo 'poturicama'. Za njih se govorilo da su gori od Turaka - "Ako bi Turin bio krvav do lakata, poturica bi bio do ramena". Njihova svirepost proizlazila je iz stalne elje za dokazivanjem odanosti. Isti obrazac ponaanja postojao je i u nacistikim logorima smrti. Kako bi lake upravljali logoraima, nacisti su meu njima odabrali svoje poslunike koji bi u zamjenu za razliite pogodnosti poput vlastite sobe, civilne odjee ili hrane bili spremni initi najgora zlodjela nad svojim blinjima. 45

Zahvaljujui njima, nacisti su mogli s relativno malim brojem ljudi kvalitetno upravljati velikim sustavima poput logora sa 200.000 ljudi. Njih su drugi logorai mrzili jednako kao i same naciste budui da su bili izrazito okrutni, pogotovo kada bi u blizini bili SS-ovci. Sve to su inili kako bi opravdali svoje privilegije za koje su bili spremni premlaivati, pa ak i ubijati ostale logorae. Heinrich Himmler, zapovijednik SS-ovih odreda smrti ovim je rijeima opisao psihologiju tih opakih ljudi: "U trenutku kada postane Kapo, on vie ne spava sa ostalim zatvorenicima i odgovara za svoj rad nadreenima. Ukoliko oni nisu zadovoljni s njim, vie nije Kapo i tada mora ii nazad u barake sa ostalim logoraima. On zna da e ve prve noi biti premlaen na smrt od njih". Da ne duljim previe, marionetska vlada nerjetko je okrutnija prema vlastitom narodu od samog okupatora, zato je nuno ukazati ljudima na stvarni uzrok trenutnog stanja u dravi". "Nemamo puno vremena, kada dou lokalni izbori moramo se organizirati, sloiti izborne liste i pozvati ljude da glasaju protiv sustava to ih dri u ropstvu", rekao je Janko. "Eh da, zaboravio sam na neto", rekao je potom Ivan i iz torbe izvadio 15 knjiga 'Kako je nastao novac', te ih razdjelio prisutnima. "Mala pomo za borbu protiv kreditnog sustava", uz osmijeh je dodao Janko. "Hvala ti za sve", rekao je Borna. "Hvala vama!", uzvratio je Ivan i potom nazdravio prisutnima.

13. poglavlje
"Ne postoje greke. Dogaaji sa kojima se susreemo, bez obzira na to koliko oni bili neugodni, nuni su kako bi nauili ono to trebamo nauiti", napisao je svojedobno poznati Ameriki pisac Richard Bach. Upravo na tu misao naiao je Neven itajui njegovu knjigu 'Most preko vjenosti'. Gledajui kroz prozor svoje obiteljske kue kroz glavu mu je prolazila bujica misli. "Sada mi je jasno zato sam morao proi kroz sve ovo", pomislio je. Sluaj njegove obitelji naalost nije izoliran, kako bi mogla urediti stambeni prostor njegova majka morala je podii kredit, meutim ureenje je na kraju kotalo puno vie nego je u poetku planirano pa je zato podigla jo jedan kredit. Uskoro se nala u kreditnom ropstvu. Kao i golema veina ljudi bila je u potpunosti nesvjesna naina na koji funkcionira monetarni sustav baziran iskljuivo na kreditu. Nije shvaala da uloga kredita u takvom sustavu nije da pomogne ljudima, ve naprotiv - da ih uniti i pretvori u robove. Za razliku od majke koja je imala posao, Neven usprkos injenici da je zavrio dobru kolu nije uspijevao doi do posla. Iako je davao sve od sebe da ga pronae, posla jednostavno nije bilo. 46

"Kako onda izai iz duga?", upitao se. Budui su ostali bez novaca, HEP im je iskljuio struju, da stvar bude gora - nisu imali niti za hranu. Radi oajne situacije i nakupljenog stresa zavrio je i na psihijatriji. Nakon to je psihijatru objasnio problem u kojem se nalazi, psihijatar ga je pogledao i rekao mu - "Evo vam recept, uzmite ove tablete i osjeati ete se bolje". Pa ipak, usprkos posjetu psihijatru i tabletama koje je uzimao nije osjeao nikakvo olakanje. Problemi koji su ga muili i dalje su bili tu, zapravo - bili su sve gori. "Mora postojati rjeenje", pomislio je i poeo traiti uzrok tekog ekonomskog stanja u kojem se nalazio. Zahvaljujui facebook-u bio je u kontaktu s Ivanom, itajui njegove statuse imao je osjeaj da on razumije probleme u kojima se veina ljudi nalazi, te upozorava na injenicu da e stanje biti sve gore ukoliko se vladina politka ne promjeni. Meutim, za razliku od ostalih politiara Ivan je ukazivao na jo neto. Govorio je o problemu novca kao duga i neotplativosti kredita unutar iskljuivo kreditnog sustava, te o nerealnom teaju kao glavnom uzroku sloma proizvodne ekonomije i visoke stope nezaposlenosti. "Moda on ima odgovor na moje pitanje", pomislio je i pozdravio Ivana preko privatne poruke. Ivan mu je uzvratio pozdrav i zamolio ga da proita njegovu knjigu - 'Kako je nastao novac'. "To je ono to me zanima", pomislio je Neven i krenuo s itanjem. Iznenadilo ga je to to su stvari o kojima Ivan govori toliko oite i jednostave, a opet skrivene od ire javnosti. Uskoro mu je poslao poruku: "Ivane, proitao sam tvoju knjigu i mogu ti rei da je odlina i hvala ti jer mi je posloila kockice u glavi. Do sada sam na sve probleme gledao odvojeno, nisam ih povezao. Donekle znam od prije kako funkcionira iskljuivo kreditni sustav zato jer mi je majka u takvoj situaciji. Jo jedanput hvala, sad mi je sve kristalno jasno". "Jel te smijem zamoliti da proita i drugu knjigu to sam napisao?", upitao ga je potom Ivan. "Naravno", uzvratio je Neven. "Zove se Mehanika novca", dodao je Ivan i poslao mu link za nju. Nakon to je proitao i drugu knjigu Neven vie nije imao dvojbe. Bilo mu je j asno da je za izlazak iz ropstva nuno na izborima nadglasati politiare koji zagovaraju novac kao dug i protive se inflaciji koja jede kredite. Nakon par razmjenjenih reenica, Ivan ga je pozvao na prvi idui sastanak - Neven je pristao bez imalo oklijevanja. Iako je ranije prezirao politiku i politiare bilo mu je i vie nego jasno da Savez za promjene i ljudi okupljeni u njemu nisu dio sustava koji zlostavlja i poniava njegovu obitelj. Vrijeme do sastanka brzo je prolo, a susret s ostalim lanovima stranke dodatno ga je osnaio. Spoznaja da nije sam dala mu je vjetar u lea. Razgovor je tekao leerno i oputeno, prialo se o 47

nunosti izlaska na lokalne izbore i izgradnji stranake infrastrukture. U jednom trenutku Ivan ga je upitao: "Koji je bio smisao tvog ivota prije i nakon to si shvatio sve ove stvari?" "Prije sam mislio da moj ivot nema smisla, tek sada moj ivot ima smisao", Neven je odgovorio. "Postoji li ikakva ansa da svoj ivot posveti privatnim interesima ili si se odluio boriti protiv kreditnog sustava do kraja?", potom ga je upitao. "Odluio sam se boriti za dobrobit drutva, odnosno za slobodu. Bez slobode ivot nema smisla", Neven je odgovorio. "Bi li ikada razmiljao na nain kako sada razmilja da kreditni sustav nije ponizio tebe i tvoju obitelj i na kraju te 'na silu' doveo do ove teme", opet ga je upitao. "Vjerojatno ne, jer ne bi bilo potrebe da traim uzrok problema koje nemam", mirno je odgovorio. "Imam jo samo jedno pitanje", nastavio je Ivan - "Kada bi mogao vratiti vrijeme u nazad i da postoje dva puta, jedan u kojem tvoja obitelj ne bi bila u problemu i ti bi ostao u neznanju i drugi put tijekom kojeg bi morao ponovno proivjeti sve probleme koje si imao, ali koji bi te na kraju doveo do spoznaje, kojim bi iao?" "Odabrao bi ovaj kojim sada idem, kreditni sustav me ponizio do te mjere da je od mene napravio ovjeka koji e ga sruiti jednog dana", hladno je odgovorio. "Oprosti mi na znatielji i to te pitam ovako pred svima, ali postoji li novac koji bi mogao djelovati na tebe da promjeni miljenje o novcu kao dugu?", opet ga je upitao. "Prije sam na novac gledao kao na predmet oboavanja, danas je on za mene samo stvar i nita vie. Dakle, takav novac ne postoji", odgovorio je. "Ispriat u vam jedan dogaaj", rekao je potom Ivan - "Razgovarao sam s jednim ovjekom i on me pitao imam li koga da mi uva lea tj. bojim li se da me ne ubiju. Ja sam mu rekao da ne zato jer je ideja ve vani, a ideju se ne moe ubiti". "Smjeno je sve to", rekao je potom Neven i nastavio - "Sustav se do sada natezao s tobom uz pomo policije i prekrajnog suda, vezali su te ko zvijer i vozili u marici. Nisu shvaali da se bore protiv istine, a ne protiv tebe i da se istinu ne moe zatvoriti ili novano kazniti". "Upravo se o tome radi, bezbrojna uhienja za vrijeme protuvladinih demonstracija zavravala su ispitivanjima u policijskoj postaji. Ispitivali su me policajci u uniformi i civilu, pa ak i u odijelu - i sve je zanimalo tko stoji iza mene. Nisu vjerovali da je moj motiv za pokretanje protuvladinih demonstracija bila spoznaja o regulaciji novca. Rekli su mi da ele znati imena, da im nisam ja problem ve ti koji stoje iza mene. Tek tada sam shvatio koliko je mona ideja koju zastupamo", rekao je Ivan. 48

Meni je najvei izazov bio prenjeti tu poruku svojim blinjima, rekao je potom Goran i nastavio "Mjesecima sam tati pokuavao objasniti da je monetarna reforma jedini nain da se izvuemo iz ove teke situacije, ali jednostavno me odbijao sluati. Bio je zaluen SDP-om, mislio je da e zemlja krenuti na bolje jednom kada oni dou na vlast. Odluio me sasluati tek kada se razoarao u njihovu politiku. Tada sam ga upozorio na injenicu da je u kreditu, objasnio mu da taj sustav dugorono vodi u propast i da ne elim da mora to osjetiti na vlastitoj koi da bi shvatio. Nedugo nakon toga u firmi su mu najavili smanjenje plae, taj dogaaj uvjerio ga je u ozbiljnost mojih rijei". "Drugom prilikom e nam priati o tome", prekinuo ga je Ivan i usmjerio po gled na Vedrana. "Danas je meu nama jedan bivi djelatnik kreditne agencije", rekao je. "Bit e ovo zanimljiv sastanak", dodao je Vilibor. "Zanima nas tvoje iskustvo", rekao je Damir. "Sluajno sam se naao u svemu ovome", rekao je potom Vedran i na stavio "Hitno su mi trebali novci i nisam znao di bi ih uzeo, prvo sam razmiljao ii u kod kamatara, ali poto su oni traili velik postotak i zalog imovine u duploj cifri nego to sam ja traio novce, odustao sam od te ideje. Preko kompia sam saznao za jednog ovjeka koji radi kredite za 'nezaposlene' i tako, upoznao sam se s ovjekom i on mi je rekao da nema smisla da diem kredit, da mi je bolje radit na izdavanju kredita". "Kako to misli za 'nezaposlene'?", upitao ga je Ivan. "Radi se o ljudima koji nisu imali posao ali bi im mi krivotvorili dokumentaciju, tako da ispadne da su zaposleni. Uz pomo te lane dokumentacije naknadno bi im bili izdavani krediti tak je ilo. Nalazili smo ljude, jednostavno doe do ovjeka - vidi da je jadan. Proee se po gradu, vidi ba po ovjeku da treba hitno novac, da je nezaposlen, i to... ponudi mu... 'Gle reko' mogu ti sredit kredit, ne mora radit, ne mora nita, samo je bitno da nema velikih dugova i to je to'. Bili su toliko oajni, nije im bila bitna niti cifra, samo da dobiju neku lovu u ruke. Radili su se krediti do 50.000 kn, znai dizalo se 50.000 kn s tim da je taj ovjek koji je dizao dobio 30% - znai 15.000 kn. Ovo ostalo se dijelilo, veza u banci plaala se 12.000 kn, ja sam dobivao 5.000 kn (10%) itd. Ti ljudi unitili bi si ivot, dignu 50.000 kn, a moraju vratiti 80,000 to je jednostavno nemogue. im si digo' gotovo. Meutim, ljudi su trebali novac, nisu niti razmiljali o tome u to ulaze, posljedice ih nisu zanimale. Ja sam ih nagovarao, morao sam to mi je bio posao. Dobio sam ak i papir na kojem je pisalo to im trebam re najvie smo ih vukli s priom da su kamate jeftine, isplati vam se, vraati ete to bez 49

problema, mjesena rata vam je 100 eura, a sve je to bila la. to je najgore, ljudi bi mi vjerovali. Da sam ja njima rekao o emu se radi, ja bi najebao od svojih onih koju su bili iznad mene. Jedva jedvice sam se izvukao iz toga, bilo mi je ao tih ljudi, nisam to mogao vie gledati. Sjeam se jednog ovjeka koji je imao uspjenu firmu, sve, meutim radi krize je upao u dugove, bio je duan poreznoj i zaprijetili su mu zapljenom imovine. Kako bi vratio dug digao je veliki kredit u nadi da e ga moi vratiti od budueg poslovanja. Tada je bilo gotovo, banka mu je uzela sve, imao je i kuu i vikendicu i auto, ma sve to ovjek moe poeljeti on je imao sada nema nita, beskunik je. Jedan drugi mladi digao je kredit jer nije imao posla i novaca, najgore od svega bilo je to nije rekao svojima doma. Saznali su za to tek kad je ovrha dola, kad su doli ovritelji da mu uzmu stvari, isti tren on je morao svu svoju robu pokupiti i izai iz kue. On vie ne ivi doma, banka je razorila njegovu obitelj. Nikakva koliina rada ne moe ga spasiti iz duga, du g je neotplativ. To je bilo prije godinu ili dvije, sad vi raunajte kolke su to kamate, koliko je taj kredit nekada trebalo vratiti, a koliko sada. Beskunik je, ivot mu je uniten do bola, a mlad deko, kao i veina onih koji su dizali kredite. To su bila djeca od 18-25 godina, mladi ljudi, nezaposleni koji zapravo jo ni neznaju to su krediti. Obrazovni sustav nita ih nije nauio. Za razliku od ljudi koje sam upropastio ja sam odlino zaraivao, po danu ako sam imao 7-8 kredita, raunajte 10% od svakog kredita, to je 35 - 40.000 kn. Tjedno sam bez problema znao stavljati u dep 10.000 eura. Kad dobije takvu lovu, ne zna kud e s novcima, kupovao sam sve i svata, imao sam to sam god htio. ak me to najvie i dralo, nisam iz bogate obitelji, to je za mene bilo neto novo. Kad sam dovoljno zaradio odluio sam se povui iz toga i pokrenuti vlastiti posao kupio sam jednu firmu i poeo sa uvozom informatike opreme i dijagnostikih ureaja. Meutim, propao sam, ljudi su uzimali robu na bjanko zadunice i nisu plaali, banke su me stisnule, da sam traio plaanje unaprijed ne bi imao kome prodati jer nitko nema novaca. Jednostavno mora pristati na odgodu plaanja, a jasno je da ne postoji novac kojim bi se to platilo. Iako mi je kreditni sustav donio veliku zaradu, na kraju kada sam se htio baviti potenim poslom, vidio sam da opet ne ide. Svo to vrijeme kad sam imao novaca, ivio sam s curom na stanu, meutim im je cura vidjela da nemam vie novaca, maknula se, bilo je gotovo. Uasna situacija, preko noi sam postao beskunik, da nije bilo jedne jako, jako dobre ene i dalje bi bio beskunik. Ta ena me spasila, dala je meni i bratu da koristimo veliku kuu i samo moramo struju plaat i to je to. Da nema nje, ne znam gdje bi proveli zimu, ivjeli bi kao kloari. Zahvaljujui Savezu za promjene, ja danas shvaam kako funkcionira monetarni sustav, da generira dug koji je neotplativ. Ljudima treba rei da ne diu kredite, da ne nasjedaju na propagandu. Kredit nije izlaz, to je samo ulaz u jo vee govno. Ljudi koji su silom prilika preuzeli ulogu dunika nisu krivi za to, mi smo im zamazali oi s tim listom papira i s tim rijeima koje smo im rekli. Te rijei dobio sam od svog nadreenog i on mi je rekao da ih nauim na pamet, to e re svakom ovjeku i to je to. Te iste rijei danas sluam na televiziji od istih onih politiara koji Ivana nazivaju redikulom i budalom. 50

Da bi manipulirali ljudima, oni koriste medije. Mediji su njihovi, to god oni govore, to govore po nareenju onoga koji ima vlast nad novcem, a to je kreditor. Ono to mi gledamo na vijestima nisu informacije nego ista propaganda. Pogledaj vijesti, i prije i poslje vijesti su reklame za kredite. Mediji govore ljudima da nam krediti omoguavaju dobar ivot, da ine ivot lakim, da rjeavaju probleme. Ali kako ivot moe biti laki kad ti digne 50.000 kn, a mora vratiti 80.000? Napravi si skoro pa duplo vei dug nego si digao. Dunika doktrina je prijevara, novac bi trebao proizlaziti iz rada, a ne iz duga. U monetarnom sustavu kojeg zagovara marionetska vlada, to mi vie radimo i stvaramo to smo vie u dugu izlaza nema. Iako me politika nikada u ivotu nije zanimala, sada me zanima zato sam se prikljuio Savezu za promjene. Nijedna druga stranka ne gleda taj problem, niti jedna ne govori o novcu. Gledam u zadnje vrijeme koliko je novca otilo iz Hrvatske, a mi i dalje imamo veliki dug. Hrvatska se mora istrgnuti iz ekonomskog ropstva, to je jedini izlaz inae nas eka unitenje, svi emo propasti. Ljudi ne shvaaju da meunarodni kreditori ne daju nama novac da bi nama bilo dobro, ve da isisaju jo vie novca od nas. Ljudi imaju iluzije o kreditnom sustavu, najvie radi televizije, tamo im govore da diu kredite, da je to dobro za njih, a taj put vodi u propast. Nitko o tome ne pria, svi ute, a one koji hoe neto rei njih se zaustavi kao to su tebe Ivane pokuali, ali hvala Bogu tu si i dalje". "Idemo do kraja, znam da moemo pobjediti sustav. Istina je preoita da ju ljudi ne bi mogli shvatiti, ovo je proces koji nije mogue zaustaviti", zakljuio je potom Ivan.

14. poglavlje
Nakon to je sastanak zavrio prisutni su se razili svaki svojim putem. Ivan i Kristijan krenuli su prema rnomercu. Postoji li uope alternativa uspostavi realnog teaja, odnosno devalvaciji kune?, Kristijan ga je upitao. Jedina alternative klasinoj devalvaciji koju mi zagovaramo je tzv. interna devalvacija, odgovorio je Ivan. Prvi put ujem za taj pojam, uzvratio je Kristijan. Stvari su u biti jednostavne. Nerealan teaj kune ini uvozne proizvode jeftinijima nego bi oni trebali biti. Na taj nain ljudima je omogueno da kupuju vie uvozne robe nego bi to bilo mogue u uvjetima realnog teaja. Meutim, takvo stanje nije dugorono odrivo i nuno se nameu samo dvije mogunosti - ili e doi do korekcije teaja ili e se ljudima smanjiti plae. Rezanje plaa, odnosno smanjenje cijene rada zove se interna devalvacija. 51

Kada se tebi kao zaposleniku plaa smanji za 20%, npr. sa 5000 na 4000 kuna, ti si doivio internu devalvaciju od 20%. U iskljuivo kreditnom sustavu s centralnom bankom kao mjenjanicom, internu devalvaciju nije mogue izbjei jer usljed nestaice novca i sve veeg optereenja privrede dugom poslodavci nuno moraju smanjivati plae radnicima kako bi mogli opstati na tritu. Zapazi jo neto, za radnika koji ostane bez posla, a samim time i bez plae, interna devalvacija iznosi 100% budui da je ostao bez ikakvih primanja. Drugim rijeima, realan pad plae nije mogue izbjei bez obzira na to bio teaj realan ili ne. Pitanje je samo hoe li ljude zadesiti klasina ili interna devalvacija. Mi se zalaemo za klasinu s jednokratnom hiperinflacijom koja bi ih rjeila duga - na taj nain njihova bi kupovna mo zapravo porasla. S druge strane, ukoliko ne doe do korekcije teaja, eka ih interna devalvacija koja e im nuno smanjiti kupovnu mo i oteati vraanje duga jer e im rate kredita ostati iste, a plae pasti, objas nio je Ivan. To bi znailo da se ljudi trenutno nalaze na udaru interne devalvacije s jedne strane i stagnirajue inflacije s druge, zakljuio je Kristijan. Upravo se o tome radi plae padaju, a cijene rastu. ivot je svakim danom sve tei i takvo e stanje potrajati sve dok se ne napravi monetarna reforma, dodao je Ivan. ao mi je ljudi koji pate, a ne shvaaju gdje se nalazi uzrok njihove patnje. Kada bi barem ove informacije mogle doi do njih, nadovezao se Kristijan. Ako se ljudi ne probude iz stanja masovne hipnoze ostati e doivotni robovi kreditnog sustava, da stvar bude gora svoje e dugove ostaviti djeci. Ovaj sustav je okrutan, ljudi se raaju i umiru u dugu, a nitko se ne pita zato je tome tako", rekao je Ivan. "Neki dan sam priao s prijateljem koji studira na ekonomskom fakultetu i pokuao mu objasniti da ivimo u ekonomskom ropstvu, ali on me uporno uvjeravao da je nae trite slobodno, te da svi imamo jednaku priliku za uspijeh", rekao je potom Kristijan. "Zeznuo si se, trebao si mu pristupiti na pojavnoj razini", s osmjehom mu je uzvratio Ivan. "Kako to misli?", upitao ga je Kristijan. "Upravo na tom pitanju najlake je dokazati svu apsurdnost financijskog sustava baziranog na dugu", rekao je Ivan i nastavio - "Povjesno iskustvo nam govori da planska ekonomija kao takva nije dobra ideja, tj. da ima mnogo mana. Prvi problem pojavljuje se ve u 'startu' budui da nije mogue sve isplanirati. 52

Npr. nestaica rezervnih djelova posljedica je toga to nitko nije planirao kva rove na strojevima. Takoer oni koji planiraju proizvodnju ne mogu utjecati na potranju za proizvodima, ve samo pretpostaviti to bi potroai htjeli. Ako pogrijee, dolazi do nestaice ili vikova odreenih proizvoda. Jedini nain da se procjeni to drutvo uistinu eli jest da se privatnim poduzeima dozvoli da koriste svoje resurse i meusobno se natjeu s ciljem zadovoljenja potreba potroaa. Ukoliko drava oduzme resurse privatnim poduzeima i direktno investira bez da se obazire na signale sa trita nuno dolazi do krenja zakona ponude i potranje, a to rezultira gospodarskim slomom. Tako se opet vraamo na primjer Jugoslavije, kako je mogue da je dolazilo do nestaica elementarnih namirnica poput ulja ili eera? Oito je da su proizvodni resursi bili usmjereni na potroaima nepotrebne stvari poput oruja. Upravo nestaica osnovnih namirnica i kronina hiperinflacija koja je pratila plansku ekonomiju doveli su do raspada Jugoslavije. Partijski vrh nije shvaao da najvei neprijatelj Jugoslavije nije izvan zemlje, ve unutar nje same, a protiv unutranjeg neprijatelja moglo se boriti samo promjenom ekonomske politike. Budui da je partijski vrh do kraja ustrajao u pogrenom planiranju na kraju je oruje koje je trebalo biti usmjereno protiv imaginarnog neprijatelja iz vana bilo usmjereno protiv domaih potroaa. Meutim, opet bezuspjeno jer su rat isplanirali isti oni koji su planirali i ekonomiju. To je dovelo do velikog stradanja i patnje na obije strane. Pogledaj npr. Vukovar, to je simbol stradanja naeg naroda, ali ujedno i srpske vojske koja je silom pokuala ui u taj grad i pritom izgubila velik broj ljudi. Zamisli kako su se osjeale obitelji rezervista ija su djeca mobilizirana i poslana u smrt samo zato jer je netko iz partijskog vrha to tako odluio. Krajinski Srbi takoer su izvukli 'deblji kraj', zahvaljujui direktivi iz Beograda do kraja su ustrajali u oruanoj pobuni koja je na kraju dovela do masovnog egzodusa Srba s tih podruja. Ista tragina sudbina, tj. gubitak vlastitoga doma, pa i ivota zadesio je i mnoge Hrvate, kao i muslimane u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, ali i Srbiji, a sve zato jer su ljudi nasjeli na medijsku manipulaciju. Srbi su povjerovali u Miloevievu ratnu propagandu, a vlada u Zagrebu odgovorila je istom mjerom. Sve to je bilo dovoljno da zlo uspije jest da dobri ljudi ne uine nita. Slijepo pokoravanje autoritetima jo jedan put u povijesti dovelo je do nezapamenih zloina i ljudskih tragedija. Rata se sjeam kao dijete. Teko je opisati te osjeaje, imao sam 6 godina i bio sam izloen ratnoj propagandi, kako sam reagirao? Zamrzio sam Srbe, na isti nain kako je netko meni isprao mozak, mozak je bio ispiran i Srbima, uvjeravali su ih da su Hrvati njihovi neprijatelji i da je miran suivot nemogu. Danas znam da je sve to bilo izreirano. Oruani sukob u Jugoslaviji bio je dogovoren od strane meunarodnih kreditora, nema drugog naina da se objasni suzdranost meunarodne zajednice u tom sukobu. Bez preutnog pristanka zapada taj rat se ne bi mogao voditi, Miloevi se ne bi usudio ii sam protiv svih, oito je da mu je netko uvao lea. 53

Jednom kada su Hrvatska, Srbija i BiH bile uvuene u rat bilo je u potpunosti izvjesno da e doi do raspada monetarnog sustava u sve tri drave. Danas je situacija sljedea - Hrvatska i Srbija imaju centralnu banku kao mjenjanicu s kvazi-fiksnim teajem, centralna banka BiH takoer je mjenjanica ali s fiksnim reimom, a Slovenija, Crna Gora i Kosovo uveli su euro kao svoju slubenu valutu, te se na taj nain u potpunosti odrekli monetarnog suvereniteta. to to znai u praksi? Sve navedene zemlje potresa stravina kreditna kriza i besparica, nezaposlenost raste, a sav profitan kapital preuzeli su stranci. U Srbiji je situacija posebno dramatina, tam o je radi duga bankama milijun nekretnina pod hipotekom. Sve su ea samoubojstva dunika i jamaca, koji svi redom sebe smatraju odgovornima za svoju bezizlaznu situaciju", rekao je Ivan. "Zato mi sve to govori?", upitao ga je potom Kristijan. "Pitanje je bi li mi sada razgovarali da nema Duana, zamisli apsurda njegova obitelj je pobjegla iz Krajine za vrijeme Oluje i predstavlja manjinu Srba koji su se vratili. U Zagreb je doao radi studija i traio je stan, preko 'Njukala' je naao mene i tako smo postali cimeri. Budui da sam ja ve tada poeo shvaati kako funkcionira monetarni sustav pokuao sam tu poruku prenjeti njemu. On me okirano sluao i kad je shvatio to mu pokuavam rei rekao mi je da moram to prenjeti i drugima, prvo sam poeo raditi youtube videe, potom prosvjede protiv vlade, nakon toga sam osnovao stranku i napisao ve dvije knjige na temu regulacije novca. Ono to ti hou rei jest da Duana volim kao vlastitoga brata i da bi dao svoj ivot za njega i da je radi medijske manipulacije i propagande uniteno ve dovoljno ljudskih ivota. Ljudi moraju shvatiti da Hrvati i Srbi nisu jedni drugima neprijatelji i da imamo zajednikog neprijatelja koji se nalazi izvan zemlje. To mnogima zvui nevjerojatno ali to je naprosto tako", odgovo rio mu je Ivan. "Oprosti, ali jo uvijek mi nisi objasnio kako pristupiti prijatelju na 'pojavnoj razini'", pokuao ga je na temu vratiti Kristijan. "Nemoj mi zamjeriti na digresiji", rekao je Ivan i nastavio "Trina ekonomija je ona u kojoj se odluke vezane za proizvodnju i distribuciju dobara donose prema zakonu ponude i potranje. Kao to vidi, u nas to nije sluaj. Evo ti jednostavan primjer, zakon ponude i potranje kae da e u sluaju nepromjenjene ponude, a smanjene potranje cijena nekog proizvoda ili usluge nuno pasti. Meutim, to se kod nas dogaa, iako ljudi u duanima sve manje kupuju, cijene sve bre rastu. To je rezultat stagnirajue inflacije, ta neprirodna pojava nuna je posljedica pogrene regulacije novca. Evo ti jo jedan apsurdan primjer. Iako je broj beskunika sve vei, cijene nekretnina u stalnom su padu. Kako je mogue da potreba za adekvatnim stambenim prostorom bude vea nego ikada, a da ljudi istovremeno nemaju kome za prodati ili iznajmiti svoje kue ili stanove koji im zjape prazni. Oito je da se radi o neloginosti, ta pojava neprirodna je kao i uloga novca u kreditnom sustavu". "Nedavno sam imao prilike itati jedan lanak na net.hr portalu, naslov je bio 'Gradska sirotinja preplavila puke kuhinje', u njemu su pisali o fenomenu tzv. urbanog siromatva, odnosno o ljudima koji ive u gradovima, imaju relativno dobro ili visoko obrazovanje, ali su ih gubitak posla, 54

nemogunost da pronau drugi, krediti i visoki reijski trokovi gurnuli u siromatvo i bezizlaznu situaciju. Najvie su pogoeni podstanari, mnogobrojne obitelji, obitelji nezaposlenih roditelja i jednoroditeljske obitelji", rekao je Kristijan. "Zanimljivo je to to si spomenuo, trend urbanog siromatva posljedica je kreditne krize i stagnirajue inflacije, tj. istovremene nestaice novca i rastuih trokova ivota. To se vidi iz aviona, meutim, da li je net.hr moda napisao koju rije o zajednikom uzroku svih tih pojava?", upitao ga je Ivan. "Zato me pita kad zna da nije, zna i sam da se svi masovni mediji bave iskljuivo posljedicama, a ne uzrokom problema u dravi", odgovorio je Kristijan. "Nada umire zadnja", sarkastino je dodao Ivan i nastavio "Neki dan sam itao o tome kako vlada ini sve da rijei problem nezaposlenosti, nema to nisu pokuali, od davanja potpora za struno usavravanje nezaposlenih osoba, do davanja poticaja za zapoljavanje. Vlada ak daje i poticaje za samozapoljavanje, oslobaa poslodavca plaanja svih doprinosa na plau, pokree javne radove, omoguava zapoljavanje mladih za plau od 1600 kn, kao i osnivanje poduzea za 10 kn. Sve mogue i nemogue mjere, meutim, sve te mjere unaprijed u osuene na propast jer se ne bave uzrokom, ve iskljuivo posljedicama pogrene regulacije novca", objasnio mu je Ivan. "Zato ih onda provode ako znaju da njima nee rijeiti problem nezapolenosti?", upitao ga je Kristijan. "Razlog je jednostavan, te mjere su propagandne naravi. One imaju za cilj stvoriti privid da vlada ini sve kako bi se taj problem rijeio. U stvarnosti, vlada ini sve kako bi ljude trajno drala u neznanju, siromatvu i beznau. Kako bi u tome uspijela koristi razne oblike cenzure, pogotovo na 'javnoj televiziji', svaki novinar koji bi se drznuo baviti pitanjem regulacije novca trenutno bi bio smijenjen sa svoje funkcije. Umjesto strunih, na kljuna mjesta stavljaju se iskljuivo podobni ljudi. Umjesto da informiraju, proreimski mediji ispiru mozak ljudima". "Ponekad me uznemiri svojim odgovorima", rekao je Kristijan. "To su sve surove injenice", rekao je Ivan i nastavio "Pred naom zemljom je i demografska katastrofa, brakova i novoroene djece sve je manje, ljudi bjee iz zemlje, obitelji se raspadaju. Tijekom 2007. godine biljeili smo 19 razvoda na svakih 100 sklopljenih brakova, a 2012. skoili smo na ak 28 razvoda na 100 novih brakova. Jednostavnom metodom podjele novih brakova s brojem razvoda postaj e oito da se 2007. raspadao svaki peti brak, a danas svaki trei. Oito je da za tako dramatinu i statistiki znaajnu promjenu ne moemo kriviti ljude, odnosno promjenu u ljudskom ponaanju. Veina ljudi eli imati brak i obitelj, ali sustav im to ne dozvoljava. Bezizlazna ekonomska situacija mnoge je dovela i do mentalnog sloma. Sve je vie onih koji zbog neizvjesnosti za svoje radno mjesto, plau ili osnovnu egzistenciju padaju u depresiju, poseu za 55

alkoholom i dolaze do ruba s kojeg je lake skoiti u smrt. Nedavno je u Bujama ovjek skoio sa zgrade opinskog suda. Prije samoubojstva povikao je 'Dosta mi je suda i ovrha', ostanak bez posla oito ga je slomio kao i Mladena Mladenovia, radnika Gredelja koji je nakon najave ministra gospodarstva o steaju njegovog poduzea otiao kui i pucao si iz pitolja u glavu", rekao je Ivan. "uo sam da je i on bio u kreditu", komentirao je Kristijan. "A tko danas nije u kreditu?", retoriki ga je upisao Ivan. "Sve ee itam u novinama o tome kako se ljudi ubijaju radi duga, svi ti ljudi rtve su kreditnog sustava", s gorinom je dodao Kristijan. "Naa je dunost da ih informiramo, oni moraju znati da nisu krivi za situaciju u kojoj se nalaze", rekao je Ivan. "Sjea se to je rekao Neven, njega je istina izvukla iz depresije. Umjesto da okrivljuje sebe, odluio se boriti protiv novca kao duga", nastavio je Kristijan. "Teko je opisati radost ovjeka kojeg tlai kreditni sustav onog trenutka kada sazna za istinu", rekao je Ivan. "To je uistinu oslobaajue iskustvo", sloio se Kristijan i nastavio "Rat koji politiari i masovni mediji vode protiv zdrave pameti unaprijed je izgubljen. Svaka la ima rok trajanja, pa tako i ona o odrivosti kreditnog sustava". "Sada dolazimo do razjanjenja misterija o tome imamo li mi u Hrvatskoj plansku ili trinu ekonomiju", rekao je Ivan i nastavio - "Planska ekonomija podrazumjeva sustav organizacije i upravljanja na temelju odredbi i upravnih odluka iz centra vlasti. Tko je u Hrvatskoj 'centar vlasti'?" "Inozemni kreditori", hladno je odgovorio Kristijan. "To bi znailo da oni donose sve odluke o proizvodnji, jel tako?", opet ga je upitao. "Naravno, drava ne moe izravno financirati ili kreditirati proizvodnju novcem iz sredinje banke, samo privatne banke mogu donjeti odluku da e financijski podrati ili ne neki projekt. Taj projekt moe biti od koristi za zajednicu, ali ako banka u njemu ne vidi svoju korist od njega nee biti nita", odgovorio je Kristijan. "Odlina misao, da li na taj nain privatne banke imaju i monpol nad distribucijom sredstava?", Ivan ga je upitao. "Naravno", odgovorio je Kristijan. "Da li privatne banke monetarnom ekspanzijom ili kontrakcijom uzrokuju dizanja i padanja burzi, rast ili slom trita nekretnina ili najjednostavnijim rjenikom reeno odluuju li one o uspijehu ili propasti nekog poduzea ili gospodarstva u cjelini?", nastavio je svoju misao Ivan. 56

"Ispada da je tako", sloio se Kristijan. "Ako drava nema vlast nad putanjem novca u opticaj, da li to znai da je vlast nad no vcem privatizirana i zapravo monopolizirana od strane privatnih banaka?", opet ga je upitao. "Da", sloio se Kristijan. "Da li to znai da mi zapravo ivimo u planskoj ekonomiji upravljanoj od strane inozemnih kreditora kao stvarnih nosilaca vlasti u naoj zemlji?", nastavio je Ivan. U tom trenutku Kristijan je zastao, sada mu je bilo savreno jasno da ne ivimo u trinoj, ve planskoj ekonomiji kojom upravljaju strane privatne banake. "Vidim da uti, jo jedno pitanje za tebe", rekao je potom Ivan . "Da li se interesi ljudi koji ive u naoj zemlji i inozemnih kreditora slau ili se suprotstavljaju?" U tom trenutku Kristijan se sjetio nedavnih poruka MMF-a naoj vladi: - morate privatizirati dravnu imovinu, - morate smanjiti proraunske rashode sukladno Zakonu o fiskalnoj odgovornosti (provesti fiskalnu konsolidaciju), - morate napraviti internu devalvaciju (smanjiti plae i dati otkaze). Potom je odgovorio: "Oito je da se suprotstavljaju". "Ako je oito da ljudi ne ele da se te mjere provedu, to im je initi?", Ivan ga je upitao. "Jedini nain da se izvuku iz monetarnih kara koje dre kreditori jest da glasaju za politiare koji su protiv novca kao duga, odnosno da glasaju za Savez za promjene, u suprotnom e biti oguljeni do kosti i stjerani na prosjaki tap", odgovorio je Kristijan. "Ako ele imati pune novanike i rjeiti se duga, zapravo niti nemaju puno izbora", sa smjekom je dodao Ivan. "Treba natiskati novac i dati ga ljudima. Nema drugog naina za izlazak iz financijske krize", zavrio je svoju misao Kristijan. "Brzo ui", rekao je potom Ivan. "Stvari su u biti jednostavne, nema tu neke velike filozofije", dodao je Kristijan. "I to to kae", rekao je Ivan i zaustavio se kod prosjaka u Juriievoj ulici. "Nemam ba vremena, mora doma uiti", rekao je potom Kristijan. 57

"Sve znam", rekao je Ivan. Tako su se njih dvojica razili, a pria o novcu dobila jo jedno poglavlje.

15. poglavlje
"Fora je to kad shvati kako sustav funkcionira", rekao je Damir Vladimiri dok su dorukovali. "Hoemo pozvati Ivana da nam se pridrui?", upitala je Vladimira. "Pusti ga da spava, umoran je ovjek", mirno je uzvratio Damir. U spavaoj sobi trosobnog stana u panskom jo uvijek je spavao Ivan. U tom trenutku zazvonio j e telefon, Damir se javio. "Dobar dan, jel' Ivan kod kue", upitao je muki glas s druge strane ice. "Je, svi smo tu", odgovorio je Damir. "Jel moemo ja i ena navratit do vas?", opet je upitao. "Doite za 20 minuta", odgovorio je Damir. "Moe, vidimo se", rekao je glas s druge strane ice i linija je bila prekinuta. "Tko je to bio?", upitala je Vladimira. "Susjedi s prvog kata, oni to su u stambenom kreditu", mirno je odgovorio Damir i dodao "Treba ga probuditi", te krenuo po Ivana. "Dolaze nam susjedi", rekao mu je dok se Ivan jo rastezao u krevetu. Uskoro su svi zajedno bili za stolom. "Ti kue stvari", rekao je u jednom trenutku Ivan i odlomio dva reda okolade koja je stajala na stolu. "Da, i ja sam se iznenadio kada sam vidio da shvaaju problem novca kao duga. Tvoja knjiga stvarno ini uda", dodao je Damir. "Zanimljivo je kako nitko od autoriteta ne eli sudjelovati u javnoj raspravi po tom pitanju, komentirala je Vladimira. Nedugo zatim na vratima stana pojavio se mlai brani par. Damir im je otvorio vrata i zaelio dobrodolicu. Doli smo zato jer su nam javili iz banke da ne ele produiti moratorij na kredit, rekao je Ervin. Gadna situacija, ako se ne varam sada ste im duni jo vie nego prije, komentirao je Ivan. 58

Da, a nita se nije promjenilo, kada bolje promislim sada smo u goroj situaciji nego smo bili, dodala je Josipa. Koliko vam jo vremena treba da shvatite da su krediti neotplativi u trenutnom sustavu, upitao ih je Ivan. Shvatili smo na vlastitom primjeru ali i dalje traimo rjeenje unutar sustava, odgovorio je Ervin. Mislite li da nam udruga Franak moe pomoi?, upitala ih je potom Josipa. Teko, rekla je Vladimira. Kako to mislite?, upitala ju je Josipa. Teko zato jer zagovaraju novac kao dug, odgovorila je Vladimira i pritom im pokazala sljedeu fotografiju:

"Da li ju prepoznajete?", potom ih je upitala. "Kako da ne", rekao je Ervin i dodao "Vidio sam ju na njihovim slubenim stranicama". "Primjeujete li da oni ele da dunici bankama vrate duplo vie novca nego su od njih posudili? Kako je to mogue ako novac za otplatu kamate ne postoji?", opet ih je upitala. "Pa nikako, ali nije mi jasno zato oni ne govore o problemu novca kao duga ako se uistinu radi o udruzi za zatitu prava dunika?", pomalo iznenaeno ju je upitala Josipa. 59

"Evo da se i ja ukljuim u raspravu", rekao je potom Ivan i nastavio "Bio sam na jednom njihovom sastanku i upitao ih upravo to pitanje. Znate kako su reagirali?" "Ne, ali nas zanima", rekla je Josipa. "Rekli su mi da novac mora biti dug i da o tome ne namjeravaju raspravljati, te me pritom optuili za samopromociju", s nevjericom je dodao. "Jesu li htjeli uope razgovarati o toj temi?", upitala ga je potom Josipa. "Ma kakvi, pokuao sam ja s njima jo jednom, ali takoer bezuspjeno", odgovorio je. "Na koji nain?", upitao ga je Ervin. "Pokuao sam im objasniti da valutna klauzla na kredite postoji zato jer je HNB mjenjanica i da sve dok se to ne promjeni nije mogue ukinuti valutnu klauzulu. Meutim, oni su me grubo prekinuli i zapravo je tako prekinut svaki dijalog s njima. Koliko sam ja shvatio oni bjee od svake argumentirane rasprave na tu temu", objasnio je Ivan. "Zato se dre tako?", upitala ga je Josipa. "Ljudi na vrhu njihove organizacije rade za sustav, shvatio sam to onog trenutka kada su mi rekli da se meu njihovim lanstvom nalazi mnogo HDZ-ovaca, SDP-ovaca, HDSSB-ovaca, Laburista, ali i lanova ostalih politikih stranaka koje rade za kreditni sustav. U tom trenutku mi je bilo jasno da je udruga Franak nita vie nego produena ruka kreditnog sustava, upravo iz tog razloga zagovaraju novac kao dug i ne ele dotaknuti pitanje uloge nae sredinje banke", odgovorio je Ivan. "ula sam od nekih njihovih lanova da e nam biti bolje kada uemo u EU, jer e tada navodno biti nie kamate na kredite", nastavila je Josipa. "Sve je to puka propaganda, jadni ljudi ne znaju da u sluaju provoenja politike nerealnog teaja nuno dolazi do deficita platne bilance, te samim time nije mogue vratiti niti glavnicu kredita, a kamo li kamate. Zavrit emo kao Grka i ostale zemlje june Europe koje vode politiku precjenjenog teaja", pokuao joj je objasniti Ivan. "Kako to da se Njemci kako-tako dobro dre unutar EU?", potom ga je upitala. "Kada je uveden euro on nije odraavao realnu snagu valuta svih zemalja eurozone, ve je uzeta neka prosjena, srednja vrijednost. U tom izraunu najvie su nastradale june zemlje Europske unije jer je prihvaanjem eura njihova valuta postala precijenjena. S druge strane, Njemaka marka (DEM) je bila podcijenjena prilikom prelaska na euro i tu lei klju cijele zagonetke. Dok ostatak eurozone vodi politiku precijenjenog teaja i zato ekonomski propada, Njemaka vodi politiku podcjenjenog teaja i ini sve to moe da zadri ostale zemlje unutar eurozone kako bi imala kamo plasirati svoje proizvode jednostavnim rijenikom reeno, radi se o prikrivenom ekonomskom 60

izrabljivanju", objasnio joj je Ivan. "Nevjerojatno!", rekla je potom Josipa. "A to si mislila, da nas ele uvui u eurozonu kako bi nama bilo dobro?", s osmjehom ju je upitao Ivan. "Zapravo i nisam, ali tako nam stalno govore na televiziji", odgovorila je. "Nemoj vjerovati svemu to izlazi iz te kutije", rekla joj je potom Vladimira. "Ne vjerujem, ali kako da zauzmem ispravan stav po tom pitanju kada se na javnoj televiziji nikada ne moe uti drugo miljenje, druga strana, rije uvijek dobivaju isti ljudi koji rade za isti sustav. Ponekad se dodue meusobno i posvaaju, ali ne po ovim pitanjima tu su uvijek jedinstveni", razoarano je odgovorila Josipa.

16. poglavlje
Pokuajte zamisliti grad okruen nasipom, njegovi graani ive normalnim ivotom sve dok jednog dana nasip ne popusti, a voda poplavi njegove ulice, kue, trgove i parkove. Uglavom, iz relativno mirne i sreene situacije grad se 'preko noi' pretvori u mjesto nezapamene elementarne nepogode i ljudske tragedije. Naalost, ovaj scenarij nije imaginaran, on se uistinu dogodio 2005. g. u New Orleansu (SAD). Budui da nasip nije bio dovoljno vrsti da izdri nalet uragana 3. kategorije, popustio je na 50 mjesta, to je dovelo do pogiblje 1464 ljudi i goleme materijalne tete. U trenutku kada je 80% grada bilo pod vodom, svima je bilo jasno da ne postoji rjeenje na osobnoj razini. Da bilo kakav trud pojedinca da 'ispumpa' vodu iz svog dvorita ili kue ne moe rjeiti problem poplave. Prva stvar koju je drava uinila da pomogne tim ljudima bio je popravak oteenih nasipa, naknadno se krenulo s ispumpavanjem vode i za manje od mjesec dana grad je opet bio suh. Ono to je oito u primjeru New Orelansa bilo je to da je samo intervencija drave mo gla spasiti zajednicu od unitenja. Meutim, za razliku od stanovnika New Orleansa, nai sugraani ne znaju da na osobnoj razini rjeenja nema, te da ih kao i rtve poplave moe spasiti iskljuivo intervencija drave. Nikakav rad, trud, tednja, dizanje novih kredita za prebijanje starih, reprogram poreznog duga, rasprodaja djedovine ili bilo koja druga mjera na osobnoj razini, ne moe spasiti graane od katastrofe koja dolazi. 61

Da bi drutvo uvidjelo nunost monetarne reforme nuno je upoznati ga s nehumanom ulogom drave ukoliko je njena osnovna zadaa zatita interesa meunarodnih kreditora, a ne vlastitog naroda. Dakle, u sluaju da je vlada marionetska, uloga drave nije zatita osoba (graana), ve iskljuivo privatnog kapitala u rukama stranih banaka. To je upravo suprotno od onoga u to ljudi vjeruju. Drava ne titi ljude i narod, ve bogatu vladajuu elitu (i njihovo vlasnitvo). Meunarodni kreditori koji upravljuju dravom daju lano uvjerenje ljudima da sami biraju svoje predstavnike i vladu putem izbora, meutim stvarna vlast nikad se ne mijenja ona je stalno u rukama onih koji su privatizirali novac. Politiari koji se prividno izmjenjuju na vlasti, samo su lutke na koncu. Graani biraju kandidate koje su bankari nominirali putem masovnih medija, meutim svi medijski pogurani kandidati provoditi e istu politiku. Potpuno je svjedeno koji od njih bude izabran jer se svi nalaze u podreenom odnosu spram manipulatora. Na taj nain vlast je oduzeta narodu i time je prekren 1. lanak Ustava koji kae da je Hrvatska 'demokratska drava' u kojoj 'vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih graana'. Budui je vlast uzurpirana, tj. oduzeta iz ruku naroda, narod vie nije slobodan nalazi se u ekonomskom ropstvu. Ekonomski sustav baziran na kreditnom novcu nuno vodi nejednakosti, oskudici, nudi, prisili i eksploataciji. Zbog svoje naravi on se nikada ne bi mogao odrati bez institucionalnog nasilja kojeg marionetska vlast provodi uz pomo represivnog i pravosudnog aparata. Onaj tko kae da nasilje ne osjea, ili je pripadnik vladajue klase ili tek dobro izdresirana radilica. Institucionalno nasilje moemo podjeliti u tri osnovne kategorije : - primjenu sredstava prisile nad onima koji se ne ele pokoriti zapovjedi policijskog slubenika / nalogu suda - novane kazne - zatvorske kazne / liavanje slobode Meutim, nasilje ne predstavlja sam in fizikog ili psihikog nasilja, ve i samu prijetnju njegove uporabe. Odnos u kojem jedna strana pod prijetnjom u porabe sile utjee na odluke druge strane, nasilan je odnos. To je odnos u kojem se nalaze sve rtve pogrene regulacije novca. Ukoliko pojedinac nema novaca da plati struju, djelatnici HEP-a e ga iskljuiti s elektro-distributivne mree. Ukoliko se on suprotstavi toj mjeri, oni e pozvati policijske slubenike koji e osigurati provoenje te mjere. Ukoliko se suprotstavi policijskim slubenicima, biti e priveden i ovisno o stupnju otpora lien slobode na krae ili due vrijeme. Ukoliko dunik nema novaca da vrati kredit, banka e mu zapljeniti imovinu. Ukoliko dunik dobrovoljno ne napusti svoj dom, banka e podii tubu protiv njega i na osnovu sudske presude traiti 62

njegovo iseljenje. Ukoliko se ne pokori sudskoj presudi, sud e zatraiti asistenciju policije, te e biti nasilno deloiran. Ukoliko pojedinac nema novaca da podmiri neku novanu obvezu njegov raun biti e blokiran, bez njegove suglasnosti i to je neka vrsta nasilja, tim vie to odvjetniki trokovi nerjetko nadmauju sam iznos duga. Ukoliko radnici ne ele pustiti steajnog upravitelja u tvrtku koja ne moe podmirivati svoje obveze, takoer e biti uhieni ili rastjerani od strane policije. Ukoliko seljaci radi nemogunosti podmirenja svojih obveza izraze nezadovoljstvo vladinom poli tikom na nain da izau traktorima na ulice i blokiraju prometnice, takoer e biti rastjerani od strane policije. Uglavnom, kreditni sustav nije samo nepravedan, on je i nasilan budui da koristi silu kako bi slomio svoje rtve. Meutim, policijska represija nema za cilj samo slamanje fizikog otpora, ve i slanje poruke ostatku drutva o tome kako je svaki otpor uzaludan, te da se svakom zahtjevu reima treba bezuvjetno pokoriti. Bitno je za napomenuti da kreditni sustav ponekad stvara privid dijaloga , pa dozvoli svojim rtvama kupnju vremena, ali konanu sudbinu dunici ne mogu izbjei - prije ili kasnije ostati e bez svoje imovine.

17. poglavlje
Okrutnost marionetske vlade prema vlastitom narodu teko je zamisliti bez uvida u njeno postupanje prema rtvama neotplativog duga. 8.11.2012. uao je u povijest kao dan kada je policija nasilno deloirala Zadarsku obitelj Vuki iz njihovog doma. Scene u kojima policija po podu povlai Tinu Vuki ule su u kolektivnu podsvijest naeg naroda. Za sam dogaaj saznao sam od kolegice Daniele Jerbi kojoj je Tina javila da su primili novo rjeenje o deloaciji. Teko je opisati osjeaje koje sam u tom trenutku imao jer sam tragediju te obitelji doivljavao prilino osobno. Strah od gubitka vlastitog doma najvei je uas koji jednu obitelj moe pogoditi i od trenutka mojeg saznanja za navedenu deloaciju, pa sve do dolaska na lice mjesta osjeao sam duboki unutranji nemir. Tek susretom s obitelji osjetio sam mir i olakanje. Prvi je u Zadar stigao na kolega Dam ir Trnai. Naknadno smo (tri dana uoi deloacije) doli Neven Glogovi i ja. Teko je opisati osjeaje koje obitelj na udaru kreditnog sustava ima kada shvati da nije sama i da postoje ljudi koji ih razumiju i ele im pomoi. Naa oekivanja bila su prilino optimistina u tom trenutku, vjerovali smo da e sutkinja Dubravka Novakovi odgoditi deloaciju pod pritiskom javnosti, meutim kao to je slijed buduih dogaaja 63

pokazao odgode nije bilo i sve albe obitelji Vuki bile su odbijene. Pravno gledan o bile su iscrpljene sve mogunosti ostao je samo ivi zid. No uoi deloacije kuu su napunili aktivisti iz cijele Hrvatske, od kojih su veina ujedno bili i lanovi Saveza za promjene, jedine stranke u zemlji koja govori o ovom problemu. Sjeam se 'posljednje veere' uoi same deloacije, priali smo dugo u no i to je najbitnije, dali smo rije obitelji da emo ju braniti svojim tijelima, te da neemo dozvoliti da budu deloirani. Te veeri Damir, Neven i ja spavali smo u istoj sobi i svi smo se pitali isto pitanje. Hoe li reim ii na masovno uhienje ili e odustati od deloacije kada vidi 25 ljudi pred kuom. Vjerovali smo da e nam prisutnost medija pruiti kakvu-takvu zatitu od policijske intervencije. Naalost, umjesto da pod pritiskom javnosti odustane od deloacije, reim se ponio izrazito kukaviki. Pokuao je prikriti ono to e uskoro uiniti na nain da zabrani civilnom stanovnitvu i novinarima prilaz kui, odnosno prolaz cijelom duinom ulice u kojoj ive Vukievi. Sama blokada poela je u 7 ujutro kada je dom obitelji Vuki opkolilo 70-ak interventnih policajaca. Nikada neu zaboraviti prizor kada je Tina Vuki drei u rukama jednog blizanca povikala okupljenim policajcima: "SRAMITE SE!" Jedva je susprezala suze vodei ga u vrti. Nakon toga par djevojaka krenulo je prema policajcima nosei u rukama maslinove granice simbol mira, kako bi im ukazale na to da mi nismo njihovi neprijatelji i da se protivimo svakoj vrsti nasilja. Policijski slubenici odbili su prihvatiti maslinove granice uz poruku civilima da se udalje od njih. Nakon to se Tina Vuki vratila kui mobitelom je nazvala saborsku zastupnicu SDP -a Ingrid Antievi Marinovi molei ju za pomo. Ovo su bile Tinine rijei: "Gospoo Ingrid Antievi Marinovi pitam vas... vi nam ne moete pomoi... to je pravomono... gdje su ovdje ljudska prava gospoo Antievi... gdje je pravo policije da ne dozvoljava ljudima da pristupe kui, ni novinarima, ni novinarima ne pristupaju... sad vi meni recite zato? Pa jeste vi b orac za ljudska prava?... Ja sam vama glas dala gospoo Antievi, ja sam vama glas dala, nikad vie... vi se ne moete mijeati u sudske odluke... A recite vi meni kao pravnica odakle pravo policiji da ne dozvoljava novinarima da priu kui preko javne povrine, odakle im to pravo?... Za to se vaa stranka zalae? Koji je njen program bio prije izbora? Izbacivanje deveterolane obitelji na ulicu? ... Jeste vi svjesni da se ovdje kri nae ustavom zajameno pravo na dom?... Zato vas ponovno pitam odakle pravo policiji da zabrani medijima da dou do kue, jel to ista cenzura?.... Vi ne znate?... Oni kau da postupaju po nalogu, po ijem nalogu oni postupaju?... Sud? Koga da tamo pitam, vi znate sve u naem sudu?... Znai, onaj tko vodi ovrhu ima pravo zabraniti pristup medijima?... to se moe traiti? Ono to mi je vaa kolegica ministrica Opai poslala u pismu puka kuhinja i prenoite, eto to se moe traiti i nita vie. Zar se tako rjeavaju problemi?... Ja vas sada pitam, gdje su ovdje ljudska prava, gdje je ono to ste obeali pred izbore? Dostojanstven ivot Hrvatskom narodu... A niste obeali 64

da se ne moete mjeati u sudske odluke?... A tko donosi zakone?... Aha, vi donosite zakone, ali ih ne primjenjujete, sad prebacujete lopticu na sud..." Razgovor je uskoro prekinut i Damir je zamolio Tinu da nam kae sve to joj je ova rekla. "Da nije na njoj da donosi odluku, da e odluku donjeti sud, da ona ne zna zato policija ne dozvoljava novinarima i puanstvu da slobodno pristupe na javnoj povrini ona to ne zna", odgovorila je Tina. "Tko zna onda?", pitao je potom Damir. "Pa nitko u ovoj dravi od naih politiara nita ne zna jer gledaju samo svoje interese. To je elita koja nikada nije ivjela naom kategorijom ivota...", rekla je Tina i nastavila: "Opljakali su nas, tjeraju nas iz Hrvatskog doma van! Sram ih bilo! Srba smo se bojali, sad se bojimo unutarnjeg neprijatelja, sto put je gori od Srbina, majku im njihovu to su nam napravili od Hrvatske drave. to rade Hrvatima i graanima Hrvatske drave... Ali nee majku im njihovu, nee, ima nas vie nego njih... kunem se Bogom!". Svjestan toga da se cijeli dogaaj prenosi uivo putem interneta (zahvaljujui slobodnom novinaru Franzu Lukiu koji je postavio live-stream) i da ovu dramu promatra cijela Hrvatska, a u svjetlu injenice da policija nije htjela propustiti medije blizu kue obratio sam se javnosti sljedeim rijeima: "Policija ne eli da vi vidite ono to e ona napraviti, policija e ovdje uhapsit sve ove ljude vezat ih lisicama, to je ono to Hrvatska javnost ne smije vidjeti! Zato je novinarima zabranjen ovdje pristup, zato da ne bi vidjeli vi to e oni tu uiniti i kakva e sredstva prisile uiniti nad ovim ljudima. To vam je demokracija, to su vam ljudska prava i to vam je sloboda medija i govora u naoj zemlji". Jedan stariji susjed obitelji Vuki potom se nadovezao: "Gladni smo bili, edni smo bili, al ovo doivit od Hrvatske... bez struje, bez vode, u njihovom podrumu je bilo po 50 ljudi cili rat (skrivali su se od granata), ovo im je za nagradu". U tom trenutku svi su poeli skandirati: "ivjela Hrvatska! ivjela Hrvatska!", te potom nastavili s pjesmom: "Moja domovina, moja domovina Ima snagu zlatnog ita, Ima oi boje mora, Moja zemlja Hrvatska. X2 Vratit u se moram doi, tu je moj dom Moje sunce, moje nebo. Tisue generacija noas ne spava, Cijeli svijet je sada sa nama". Potom smo nastavili sa skandiranjem: "Svi smo vi Vukii, svi smo mi Vukii, danas mi sutra vi, svi smo mi Vukii..." 65

Tada je Tina preuzela inicijativu i zapjevala: "Mislili su neki da nas nee biti, Ni veselje svoje nisu znali kriti, Raselit nas triba da nas manje ima, Nisu tu ni bili tad e rei svima. Tko na tvrdoj stini svoju povijest pie, Tom ne moe nitko prolost da izbrie, Varaju se ki ne misle tako, to se krvlju brani ne puta se lako". Potom je Senka upan zapjevala: "Tu je moj dom, tu je ostalo sve u kui kamenoj moje matere. Tu je moj dom, tu je u dui moj mir U kui kamenoj ja u ostati". Potom smo nastavili sa skandiranjem: "Svi za jednoga, jedan za sve svi za jednoga, jedan za sve" Budui da je puno ljudi pratilo deloaciju putem live streama i da je postalo preoito da je na djelu policijska cenzura, tj. da je reim privremno suspendirao slobodu medija, po licajci su ipak na kraju odluili pustiti novinare. Tina im je potom dala sljedeu izjavu: "Mislim da je to sramota sramota sudstva koja je zabranila ljudima da dou ovdje se s nama solidarizirati jer ovom sustavu nije u interesu da se ljudi solidariziraju. Ovom sustavu je u interesu da ljudi jedan drugom okrenu lea, da nas strae da nas dre pod akom, kako bi mogli provoditi svoju mo. Ja vam sada kaem da je ovaj dom mikro prikaz makro stanja u Hrvatskoj dravi gdje se zbog nenaplativog duga naa imovina i na Hrvatski dom prodao strancu - to je ono to eka cijelu nau Hrvatsku. Zato smo tu, da pruimo otpor i nedajmo se ljudi, nedajmo se da nam to rade - jer kad nepravda postane zakon, tada otpor postaje dunost. I nedajmo nepravdi da vlada! I volim vas ljudi i vas i ove kojima nedaju doi, SRAM IH BILO, SRAM IH BILO! Gospoa Antievi kae da je danas u Briselu, a ula sam da je maloprije prola jer ivi u ulici ispod. Svi bjee, prikrivaju tragove, gledaju svoje guzice politika elita koja nikada nije ivjela naom kategorijom ivota, koja ne zna to danas znai biti Hrvatski graanin. ivjeti u strahu od kredita, u strahu od rauna za reije koji kao ja koja imam etvro djece kupujem djeci cipele na etri rate, na 66

kredit, kad proe zima onda im kupim ljetne, opet na kredit jesmo se za to borili?" Potom se okrenula prema policijskim slubenicima i uputila im sljedee rijei: "Vi ste Hrvati, proli ste, znate jako dobro, niste brojevi i ljudi ste. Ljudi ste i molim vas, jeste Hrvati i jeste se i vi borili za Hrvatsku dravu i zato vam hvala. Hvala vam ljudi moji i alosno je to sada morate iseljavati Hrvata iz svoga doma zbog stranca kriminalca jer su dozvolili da stranci kriminalci dolaze u nau dravu. Kupit e je cijelu, prodat e je i vae domove e prodati, unititi e vam obitelji. Svi vi imate obitelji i djecu, ne daj Boe da vam se ovo desi. Uvijek sam se pitala kako je onim ljudima u ratu koji su bili protjerani iz svojih domova. Kako je to ljudi napustiti svoj dom, kako je to kad vam otkidaju duu i protjeraju vas neprijatelji. Hvala Bogu vratili ste se svi u svoje domove, vratiti emo se i mi vjerujte mi, jer pravda mora pobjediti, jer je Hrvatska ljubav velika. Skinite ljudi znake, niste vi brojevi, vi ste svi Hrvatski branitelji, nemojte dozvoliti ovo, nemojte dozvoliti da nas netko opet razara i unitava, molim vas ljudi. Jeste se za ovo borili, volim vas ljudi, volim vas, ne okreite mi lea, svi ste vi ljudi i svi ste vi propatili". Uglavom, Tina je pokuala moliti za milost policijske slubenike u slubi marionetske vlasti. Takav postupak, kasnije e se pokazati bio je uzaludan. Zato? Zato jer policijski slubenik nema vlastitu volju niti donosi ikakve odluke. On nije tu da bi razmiljao ve da bi izvravao zapovijedi. Odnos policije i marionetske vlasti najbolje oslikava odnos lutke i lutkara. Lutkar moe biti skriven ili vidljiv publici. Lutkar moe upravljati lutkom neizravno koristei konac, tapove ili ice, ili izravno vlastitom rukom na nain da svoju ruku stavi u lutku. Meutim, pitanje koje se postavlja jest na koji nain politiari upravljaju policajcima? Oito je da se policajci kreu, govore i izvravaju zapovijedi bez da ih netko pritom navlai koncima, gura, govori umjesto njih i slino. Odgovor na to pitanje je - NOVAC! Oni to rade zbog novca i za novac su spremni napraviti to god im manipulator naredi ukoliko je to zakonito. Bitno je imati na umu da je manipulator napravio zakone koji mu omoguavaju da ini nepravdu ljudima. Na isti nain na koji politiari upravljaju policajcima, bankari upravljaju politiarima, samo je u tom sluaju manipulator skriven. Naime, iza odluke policije da rastjera radnike, uhiti prosvjednike ili deloira obitelji iz njihovih domova jasno je da stoje politiari budui su oni ti koji donose zakone i odluuju o njihovoj primjeni. Meutim, iza odluke da se radnicima da otkaz, da se ljude gurne u stanje agonije da ne vide vie drugog izlaza osim onog na ulicu ili pak postavljanja monetarnog sustava na nain da dug bude 67

neotplativ ljudi ne vide bankare u pozadini, ve misle da su te odluke takoer donijeli politiari . Tu lei korjen cijelog problema, drutvo zapaa probleme s kojima se suoava, ali se cijelo vrijeme obraa na krivu adresu. Umjesto sa manipulatorom, cijelo vrijeme komuniciraju sa lutkama i ude se zato im lutke ne izau u susret i ne rijee njihove probleme. Pritom ne shvaaju da lutke nisu tu da bi izvrile njihovu volju, ve volju manipulatora. Zato drutvo, ukoliko eli izai iz 'zaaranog kruga' mora prestati upuivati svoje molbe policajcima koji rastjeruju prosvjednike ili politiarima koji kroje i provode nepravedne zakone, te se poeti obraati izravno onima po ijem nalogu se provodi teror nad ljudima. Jedini politiari kojima bi se graani trebali obraati su oni koji nisu marionete jer samo oni mogu ispuniti zahtjeve graana budui su u stanju razmiljati svojom glavom i donositi odluke u korist drutva (graana), a ne privatnih banaka koje ih dre u ropstvu. Sve dok to ne shvate, ljudi e lupati glavom o zid. Upravo to se dogodilo par trenutaka kasnije kada su Tinu Vuki, poput kakve ivotinje ulicom Jure Kastriotia Skenderbega u Zadarskim Arabansima vukli isti oni policajci koje je par trenutaka ranije molila za milost. Dakle, vratimo se na samu deloaciju. U jednom trenutku, graani su pokuali proi ulicom J. K. Skenderbega kako bi doli do kue obitelji Vuki, meutim policajci im to nisu dozvolili usprkos tome to ulica predstavlja javnu povrinu, a graani po zakonu imaju pravo na slobodno kretanje po istoj. Nakon toga, Tina Vuki pokazuje dokumente novinarima i objanjava im da je sutkinja Dubravka Novakovi odrala etri sudske drabe za njihovu kuu, te da je etvrta na kojoj je kua ujedno i prodana bila nezakonita budui po zakonu nekretina ne moe ii na javnu drabu vie od tri puta. Par minuta kasnije deloacija je i formalno poela kada je ovritelj u pratnji policije pristupio domu obitelji Vuki. Miro Vuki kao ovrenik odbio je primiti rjeenje o provoenju ovrhe, na to je ovritelj rekao da e mu biti naknadno poslano potom. 'Samo na koju adresu?', sarkastino ga je upitao Miro Vuki. Na to pitanje nije dobio odgovor. Potom je usljedilo pitanje: "Je li ovrhovoditelj tu - Bokarija gradnja?". Budui da nije bio prisutan, ovritelj je rekao da se eka 15 minuta. Nakon par minuta neizvjesnosti zauo se glas 'doao je' i kao u filmovima pojavio se tip sa iltericom i sunanim naoalama. Slovenac Boris Maselj doao je kao opunomoenik Bokarija gradnje. Nedugo nakon toga ovritelj poziva aktiviste ivog zida da se maknu od ulaza u kuu, na to se oni ogluuju. Policija potom mie novinare sa mjesta dogaaja kako ne bi mogli iz blizine snimati policijsku brutalnost. Potom se pojavljuje policajac s megafonom i govori: "Graani upozoravam vas...", dok je on govorio 68

aktivisti su poeli vikati 'buuu' i ostatak nismo mogli razumijeti. Tada kree navlaenje, policija skae na graane i poinje ih upati iz ivog zida. Drali smo se jedni za druge, ali policija je bila jaa. Jednog po jednog bacali su nas u maricu. "Prijavite ga za napad, traite ga broj znake", dobacio je kolega Damir Trnai jednom od naih aktivista u trenutku dok ga je policija razvlaila, potom je nastavio: "Ovo je faizam, ovo nije demokracija", u tom trenutku jedan od policijskih slubenika krenuo je na Tinu Vuki na to je ona poela vritati i dok je vritala Damir je povikao: "Jel' ovo demokracija, oe nas ovo u Europskoj uniji ekat? Je li ovo sigurnost i povjerenje koje policija nudi. Ako imate imalo ljudskosti u sebi zato ovo radite?". Tada su krenuli na njega na to im je on rekao: "Kaete radite svoju dunost samo, jel vaa dunost da ovako postupate prema ljudima. Gledam vas u oi, moj otac se borio za ovu zemlju, zar vi mene sad hapsite?" "Mr u kurac", povikao je u tom trenutku policajac i uz pomo svojih kolega odnio ga u maricu. Ta psovka dotaknula je i jedno zanimljivo pitanje, naime prekrajni zakon propisuje kaznu za osobu koja vrijea slubenu osobu prilikom obavljanju dunosti, ali ne i za slubenu osobu koja vrijea prilikom obavljanja iste. Put u kuu sada je bio slobodan.

18. poglavlje
to se dalje dogaalo s nama i Vukiima ispriati u kasnije. Sada bi se htio osvrnuti na jedan narodni izraz Pirova pobjeda. 279. pr. Krista u bitci kod Askula dolo je do sukoba izmeu Rimljana, s jedne i Pira, epirskog kralja i njegovih saveznika, s druge strane. Ovo je bila jedna od bitaka za kontrolu provincije 'Velike Grke', odnosno junog dijela Italije. Pir je na kraju pobjedio, meutim cijena pobjede bila je takva da od nje zapravo nije bilo koristi. Poslje te bitke Pir je rekao reenicu kojom e ui u povijest: "Jo jedna ovakva pobjeda i izgubio sam". Drugim rijeima, policija je uspjela uhititi sve nae aktiviste i ui u dom Vukievih, ali po koju cijenu? Scene u kojima policija rastee nae kolege, kako Tinu Vuki poput kakve ivotinje vuku po ulici i kako Vinja Vuki plae pred kamerama cijelog su dana bile prikazivane na televiziji. Njihova osobna tragedija sada je postala predmet interesa cijele zemlje, a problem koji je do tada bio skriven (deloacije radi neotplativog duga) odjednom je postao vidljiv svima. Bankari su toga trenutka bili osvjedoeni u istinitost sljedeih Isusovih rijei: 69

"Nema nita prekriveno da nee biti razotkriveno, niti ima ita skriveno da se nee saznati. Stoga, ono o emu se govori u tami uti e se na svijetlu i to god se u tajnosti apue na ui biti e propovjedano sa krovova kua", Luka 12, 2-3. Udruga ivi zid tom je akcijom dobila nevjerojatan medijski prostor i priliku da uperi prstom na kreditni sustav kao uzronika socijalne katastrofe na pomolu. I ne samo to, poeli su nam se javljati ljudi iz cijele Hrvatske kako oni koje kreditni sustav eli deloirati, tako i oni koji ele biti dio otpora. Prva stvar koju jedni i drugi dobiju u ruke nakon to nam se jave jest knjiga 'Kako je nastao novac'. Naime, ideoloki otpor prethodi svakom drugom otporu i bez njega otpor nema vrstin u i stabilnost, slino kui bez temelja. Takoer, policijska brutalnost radi onaj 'klik' u ljudima nakon kojeg vie nema povratka. Da pojasnim na to mislim navesti u primjer kolege iz Splita kojeg je policija ubacila u maricu pred mojim oima. Budui smo mi ostali ve zauzeli sjedea mjesta, njega su bacili na pod. Ono to je potom rekao ostavilo me bez teksta. Njegove rijei bile su citiram: "Sada znam koji je smisao mog ivota". Onog trenutka kada marionete kreditnog sustava primjene silu nad ljudima koji imaju spoznaju novca kao duga, oni dobivaju osvjedoenje iz prve ruke o naravi dotad zamiljenog neprijatelja. U tom trenutku kreditni sustav skida masku i pokazuje svoje pravo lice. Njegovo lice demonsko je, oni koji ga jednom ugledaju boriti e se protiv njega dok su ivi. Razlog zato sam napisao ove dvije knjige lei upravo u toj injenici vidio sam njegovo lice. Bio sam prislukivan i praen, uhiivan 18 puta esto pod lanim optubama, pritvaran, izvoen na sud, novano kanjavan i blaen u medijima na najgore mogue naine. Naime, kreditni sustav zna da nema argumenata kojima bi pobio teze koje iznosim, pa stoga umjesto da se suoi s njima napada mene osobno. Meutim, kreditni sustav nije polazio od predpostavke da medijski napadi na mene, ne samo da nee rezultirati mojim odustajanjem od borbe protiv marionetske vlasti (tada HDZ-ove), ve e fokus sukoba preseliti s pojavne razine na apstraktnu, s pitanja raspodjele novca na njegovu regulaciju, a samim time i s marionete na manipulatora. Budui mi kreditni sustav nije dao da se u fair-play igri borim protiv njegovih lutaka, nije mi ostalo drugo nego boriti se protiv njega samoga. Pitanje koje se postavlja jest zato nisam odmah iao na sukob s manipulatorom? Odgovor je jednostavan bilo me strah. Bio sam svjestan toga tko nam je neprijatelj kao i Kennedyevih rijei o njemu. Bojao sam se za vlastiti ivot. Tek kada me poteno iamarao, izvrijeao, ponizio, a na kraju putem onog idiota na Cvjetnom trgu i pljunuo u lice napravio sam 'klik' u svojoj glavi. Tek tada sam odluio rei istinu pod svaku cijenu. 70

Kreditni sustav boji se istine jer je svjestan njene naravi (Ivan 8,32), kao i toga odakle dolaze sve njegove lai (Ivan 8,44). Sada je istina vani i dostupna svima, ona je ujedno i najvei jamac moje sigurnosti jer stvarni neprijatelj kreditnog sustava nisu ljudi, ve spoznaja koju oni imaju. Sada i da me ubiju, spokojno u lei u grob jer znam da sam uinio svoju dunost prema svojoj domovini i narodu. Nego, vratimo se mi na Vukie. Uvijek kada se staje u ivi zid okupljeni primaju upute o tome kako se ponaati, to e policija pokuati uiniti i kakav e biti slijed dogaaja. Meutim, ono to e se dogaati s Vukiima nitko nije mogao predvidjeti. Nakon kraeg zadravanja u policijskoj postaji svi smo puteni na slobodu. Na izlasku iz PP doekalo nas je par autiju s ljudima koji nisu mogli proi policijsku barikadu, ali su svjedoili deloaciji. Vele oni nama vodimo vas Vukiima. "Kako njima?" - pitao sam se. Kad smo doli u njihovu kuu vidjeli smo hrpu ljudi koji jedu i piju i nije nam bilo jasno to se dogaa. Izgledalo je kao neko slavlje. to se dogodilo? Predstavnik kupca kue nije osigurao adekvatan prijevoz i smjetaj za njihove stvari. Umjesto da ovritelj zbog toga odgodi deloaciju budui ju nije bilo mogue provesti, on je sugerirao predstavniku ovrhovoditelja i ovreniku da se nagode i tako je Miro Vuki pristao izai iz svoga doma u roku 20 dana. Meutim, uskoro je obitelj kontaktirao odvjetnik Zvonimir Hodak i ponudio im besplatnu pravnu pomo. Uvidom u zemljine knjige otkrio je ono to e nas uskoro sve okirati. Slovenac Bla Sotlar koji ih je upravo pokuao deloirati vie nije bio vlasnik kue budui je istu u meuvremenu prodao Slovenki Urki Kos. Samim time nije imao pravne osnove da ih deloira. Na preporuku odvjetnika Hodaka ostali su u svojoj kui i tamo ive do trenutka pisanja ovog teksta. Sada nova vlasnica kue Urka Kos mora sudskim putem traiti njihovo ponovno iseljenje. Kada e biti novi pokuaj deloacije nitko ne zna. Da sumiramo neuspijela deloacija obitelji Vuki za nas je bila trostruka pobjeda. Ideoloka zato jer smo ukazali na problem neotplativosti duga i okrutnost kreditnog sustava, moralna zato jer je Slovenac razotkriven kao prevarant budui im je htio prodati kuu koju je ve prodao i deloirati i h iako za to nije imao pravne osnove, i konano socijalna jer je obitelj ostala u svojoj kui. Samim time, masovno uhienje naih aktivista i medijska bura koja se oko toga digla bilo je nita vie od Pirove pobjede za kreditni sustav. Ako ostvare jo koju takvu pobjedu, biti e zasigurno razotkriveni i tada emo svi zajedno u jedan glas povikati car je gol!

19. poglavlje
Masovno uhienje naih aktivista i obrana doma obitelji Vuki oznaili su poetak nove ere u povijesti nae drave. Od sada na dalje obitelji na udaru banaka vie nisu bile same. 71

Prva idua akcija ivog zida bila je obrana doma obitelji Cvjetkovi. Najzanimljivije od svega bilo je kako su saznali za nas. Kao i tisue drugih obitelji i oni su se nali u situaciji da ne mogu vratiti kre dit. Banka ih je zbog toga htjela izbaciti na ulicu. Otac obitelji bio je na sudu molei suca da odgodi deloaciju njegove ene i petero djece. Sudac je bio hladan, rekao mu je da vani eka njegovu odluku. Uavi u kafi u neposrednoj blizini suda, otvorio je novine, nakon par stranica naiao je na naslov: 'Ukoliko vas deloiraju zovite nas ivi zid'. Vie nije imao to za izgubiti, nazvao nas je i objasnio svoju situaciju bio je petak, a deloacija je bila zakazana za ponedjeljak. "Hoete li braniti moj dom", upitao je Damira. Nije trebao dva put pitati. Naa solidarnost spram njegove obitelji bila je apsolutna i bezuvijetna. Meutim, jo uvijek je ekao odluku suca. Sudac je odluku uskoro i donio, ali ne onakvu kakvu smo oekivali. Umjesto da odbije ili prihvati njihov zahtjev za odgodom, sudac mu je rekao da e odluku o odgodi donjeti na dan deloacije. "To je stari trik", objasnio mu je Damir. "Kako bi obitelj drali u lanoj nadi suci esto kau da e odluku o odgodi donjeti na dan deloacije. Budui su ljudi po naravi optimisti i do zadnjeg trenutka vjeruju u to da nee ostati bez krova nad glavom, oni lano misle da nee doi do deloacije. Stvarni smisao te mjere jest da se obitelj ne pripremi za najgori scenarij". Meutim, za razliku od drugih obitelji koje doekuju ovritelje, Cvjetkovii su bili itekako spremni. Gdje lei tajna njihove dobre pripremljenosti? U njihovoj odluci da se jave nama! Najvei problem s kojim se suoavaju obitelji koje banke deloiraju jesu njihovo istovremeno neznanje i neiskustvo. Neznanje o nainu na koji funkcionira monetarni sustav i neiskustvo o nainu na koji se provodi deloacija postupanje suda, policije, medija, banke (ovrhovoditelja) itd. Oni ne znaju male tajne poput odluke o odgodi deloacije na dan zakazane ovrhe. Takvih informacija naprosto nema u slubenoj litaraturi. S druge strane, kod veine ljudi prisutan je strah od policije, taj strah najei je razlog zato ljudi mirno naputaju svoje domove. Kako to da ga mi u ivom zidu nemamo? Odgovor na to pitanje krije se u znanju koje sam stekao prilikom brojnih uhienja za vrijeme prosvjeda protiv HDZ-ove vlade. To znanje prenio sam ostalim kolegama i tako im pomogao da se oslobode straha. Naime, meni je prekrajni sud izdao mjeru zabrane kretanja ne samo Gornjim gradom, ve i trgom bana Jelaia. Budui bi prosvjedna kolona svaki put prolazila trgom bana Jelaia, policija bi me nakon svakog prosvjeda uhitila zbog krenja te mjere. 72

Meutim, nikada u prisutstvu medija ili ostalih prosvjednika, ve iskljuivo kada bi sam ili u prisutstvu nekolicine ljudi bio na putu prema doma. Tada sam shvatio da represivni aparat krije svoju narav i izbjegava ju pokazivati u javnosti. Samim time, sabotae deloacija predstavljaju idealan instrument otpora, ako policija eli izbaciti obitelj na ulicu, morati e napraviti masovno uhienje pred mnotvom kamera. Meutim, nisu im problem samo kamere, nego i injenica da vie nisam sam. O emu se radi? Za vrijeme prosvjeda policija bi me esto uhiivala pod lanim optubama, prekrajni sud bi me naknadno oslobodio krivnje, ali bi mi policajci tim inom uspjeli ukrasti dragocijeno vrijeme. Jedno takvo uhienje dogodilo se u trenutku dok sam davao intervju novinarima Slovenske televizije. To se dogodilo u pol bijela dana i tada nije bilo nikakvih prosvjeda u tijeku. Jednostavno su se pojavili i rekli da moram u maricu, potom su me satima drali u postaji da bi me na kraju odveli u pritvor na Oranice. Idue jutro pred sucem prekrajnog suda sluao sam nevjerojatnu optunicu uhien sam zbog organizacije neprijavljenog prosvjeda. "Kakvog prosvjeda?", upitao sam suca i objasnio mu da se nije radilo ni o kakvom prosvjedu, te da osim mene i dvojice novinara koju su uzimali moju izjavu nitko drugi nije bio prisutan. Sudac me dakako oslobodio optube i pustio iz pritvora, ali mi je policija doslovce oduzela 24 sata mog ivota. Da stvar bude gora, u javnosti su me predstavljali kao klauna koji ne zna to hoe i incidentnu osobu koja samo eli biti uhiena. OK, rekao sam sebi hoete igrati prljavo? Moe, ali sada e vae lai biti razotkrivene. Jesam li ja samo klaun i incidentna osoba eljna pozornosti vidjeti emo na prvoj iduoj deloaciji. U emu je trik diskvalifikacija na osobnoj razini mogua je jedino ukoliko je osoba koja prua otpor kreditnom sustavu usamljena u tom inu. Da sam pred kuom Vukia bio sam i jedini uhien, mediji bi me opet prikazali kao luaka, osobu eljnu pozornosti i upitnih namjera, ali zahvaljujui ostalim ljudima u ivom zidu koji su tamo stajali i bili uhieni skupa sa mnom to vie nije bilo mogue. Ovome je bitno nadodati da me policija svojim gotovo svakodnevnim uhienjima ne samo oslobodila straha kojeg sam do tad osjeao spram njih, ve i nauila njihovom nainu razmiljanja. Npr. jedna od osnovnih stvari koja razlikuje policajce od ostalih ljudi jest ta da normalni ljudi kad vide da neto to rade ne donosi rezultate, odnosno ne djeluje prestati e s tim i traiti novi nain za rjeavanje problema. S druge strane, policajci e se stalno vrtiti u krug i ponavljati istu stvar oekujui drugaiji rezultat. Bezbroj puta sam im u policijskoj stanici objanjavao da me svojim uhienjima nee uvjeriti da odustanem od prosvjeda, te da ta uhienja nemaju smisla budui da samo potvruju sve ono to sam do tad mislio o sustavu, te time zapravo samo jaaju moje uvjerenje u nunost njegovog ruenja. Bezbroj puta sam im na pitanje 'tko te plaa' odgovorio da me nitko ne plaa i da razlog zato 73

prosvjedujem lei u tome to je HDZova vlada korumpirana i radi za banke, ali oni bi me nakon svakog uhienja opet pitali isto pitanje. Da stvar bude gora, nekad bi nakon mog odgovora da me nitko ne plaa doveli drugu osobu koja bi mi postavila isto pitanje i dobila isti odgovor, onda treu i opet isto pitanje i isti odgovor. ak sam im i skicirao ulogu HNB-a kao mjenjanice, pokuao objasniti da novac za otplatu kamate ne postoji i da su krediti neotplativi, ali uzalud. 'Nas ne zanima to, nas zanima tko tebe plaa', opet bi ponovili. U jednom trenutku osjeao sam se kao u ludnici, vjerujem da je to zato jer veina policajaca moe razmiljati o novcu samo na pojavnoj razini. Nalost, nekad mi se ini da su policajci mentalno nesposobni razumjeti ovo to priamo, volio bi da to nije tako i da sam u krivu. Volio bi da razumiju i napokon prestanu sudjelovati u injenju zla svome vlastitom narodu, kojem pripadaju i kojeg bi trebali tititi, a ne zlostavljati. Meutim, iako ne shvaaju novani tok, kod obitelji Vuki nauili smo ih velikoj lekciji. Stara mudrost kae da bi neprijatelja mogao pobjediti prvo ga mora dobro upoznati. Mi smo njih dobro upoznali, kao i one za koje rade. Shvatili smo da su nasilne deloacije radi neotplativog duga najslabija karika u njihovoj prii, te da je to zapravo jedini nain da se drutvu ukae na gorui problem. Podsvjesno, vjerojatno i oni shvaaju da su se dali uvui u zamku. Policajci tono znaju to ne smiju napraviti pred kamerama, a kod Vukia su upravo to napravili. Kada vide ivi zid pred vratima neije kue, muka im je jer znaju to ih eka u sluaju da krenu na ljude. Zbog toga je policijski zapovjednik prva osoba koja e od suca zatraiti odgodu deloacije u sluaju da ne bude ve prethodno odgoena. Kolko god to zvualo apsurdno, policajci se zapravo vie boje nas nego mi njih. Glavni razlog za takav odnos snaga lei u injenici da smo mi izrazito motivirani za pruanje otpora budui shvaamo pozadinu problema. Za razliku od nas, policajcima je pripala uloga korisnih idiota kreditnog sustava, koji zapravo niti ne znaju koji je smisao onoga to rade osim da zarade plau. Novac zaraen na takav nain prljav je novac slian onome kojeg je zaradio Juda Iskariotski za izdaju Isusa. Taj novac sa sobom nosi osjeaj krivnje bez obzira na duhovno stanje onog koji ga prima (Ivan 13,2). Meutim, vratimo se mi na sluaj obitelji Cvjetkovi, gdje se krije tajna njihove dobre pripremljenosti za nadolazeu deloaciju? Svakako ne u njima samima, ve u injenici da su se za pomo obratili na pravu adresu. Onog trenutka kada su nas nazvali, organizacija otpora prela je u nae ruke. Trenutno je javljeno aktivistima iz cijele zemlje da e za tri dana u Zagrebu biti deloacija po nalogu banke, objavljen je lanak na stranici naoj sa sudskim rjeenjem, te su kontaktirani svi mediji. 74

Zato se mediji pojavljuju na svim deloacijama u kojima sudjeluju nai aktivisti? Razlog je jednostavan senzacionalizam, medije zanima utilo, scene u kojima se policija obruava na mirne graane i trpa ih u maricu prevelik su mamac za njih da bi mu mogli odoljeti. Meutim, vjerojatno se pitate kako to da kreditni sustav ne cenzurira takvu vrstu vijesti? Razlog je opet jednostavan, masovni mediji vie nemaju monopol nad prenoenjem informacija. Prva stvar koja se radi na svakoj deloaciji je dizanje 'live-streama' tako da ljudi iz cijelog svijeta mogu uivo pratiti to se dogaa na terenu bez obzira na (ne)prisutstvo ostalih medija. Druga stvar je uivo javljanje o tome to se dogaa putem nae facebook stranice. Kada masovni mediji ne bi pratili deloaciju, ne samo da bi nama dali monopol na prenoenje senzacije, ve bi nam dali i monopol na interpretiranje dogaaja. Takvo to oni si ne mogu dopustiti. Iz tog razloga oni uvijek prate deloacije, ali daju komentare koji skreu pozornost ljudi na pojavnu razinu problema. Na toj razini razlog za deloaciju uvijek je u tome to su ljudi ostali bez posla ili jer im posao nije dobro iao. Analiziraju se postupci suca koji je donio odluku o deloaciji, kao i postupanje policije prema nama. Pravi razlog deloacije neotplativost duga pri trenutnoj regulaciji novca nikad se ne spominje. Meutim, vratimo se mi na Cvjetkovie. U trenutku kad je dola policija, pred kuom je ve bilo vie od stotinu ljudi barem 4 puta vie nego u Zadru. Sve je bilo spremno za ponavljanje ve vienog scenarija. U tom trenutku '5 do 12' dolazi vijest sa suda 'odgoena je deloacija'. Kreditni sustav ipak je neto nauio, mozak koji se krije iza kreditnog novca ovog je puta bio pametniji nije se dao uvui u 'zamku'. Pobjeda je opet bila na naoj strani, usljedilo je slavlje. Obitelj Cvjetkovi bila je druga po redu koju smo spasili ivim zidom. Meutim, to jo nije sve - nakon to su se razili novinari, policija i nai aktivisti, na vrata Cvjetkovia pokucao je potar nosei plavu kuvertu sa suda. U njoj je bilo rjeenje u kojem je pisalo da se deloacija ne odgaa. Drugim rijeima, naa pretpostavka bila je tona, sud ih je planirao deloirati, rano ujutro su ak poslali i rjeenje o provoenju deloacije, ali nakon to su se pojavili nai aktivisti telefonski su je otkazali. Iako je bilo oito da je deloacija otkazana zbog djelovanja ivog zida, a ne pravnih prigovora odvjetnice obitelji Cvjetkovi mediji su odgodu deloacije prikazali kao pravnu pobjedu. ak su u studio naknadno zvali odvjetnike da komentiraju pravnu stranu cijele prie. Time su jo jednom pokazali svoju manipulativnu ulogu i spremnost da javnosti pokau sve sve osim istine.

75

20. poglavlje
Ni manje od mjesec dana nakon obrane doma obitelji Cvjetkovi za pomo nam se obratila obitelj Frlan. Kao i u prethodnom sluaju deloacija je bila zbog kredita ovaj put Zagrebake banke. Moete samo zamisliti kakva je bila atmosfera u njihovoj kui. Prva pomo ko ju dajemo obitelji psiholoke je naravi. Kaemo im da vie nisu sami u toj borbi i da emo biti uz njih do samog kraja. To im puno znai. Pokuajte zamisliti da ste u njihovoj koi, da ste ispucali sve pravne mogunosti i da bez obzira na sve sporove koje vodite s bankom sud donosi rjeenje o deloaciji i odbija sve albe. Osjeate se poput osuenika na smrt koji je dobio datum kada e umrijeti. Sva nada sada je izgubljena. U tom trenutku, kada je stjerana uz zid, obitelj shvaa da sustav nema rjeenja za njihov problem, tek tada obitelj shvaa u kojoj je mjeri sustav naprijateljski nastrojen prema njoj. Tek tada ona osjea emocije kao i vi koji itate ovu knjigu to je taj trenutak kada shvatite da ste prevareni. U tom trenutku, kada se ini da je sve izgubljeno u vau kuu dolaze vama nepoznati ljudi i kau: 'Nita nije gotovo, mi smo uz vas!' Budui da obitelj tijekom prvog susreta s nama jo uvijek ne razumije problem novca kao duga, ona ne moe razumijeti na in solidarnosti. Ona ne moe razumijeti zato smo ju mi oslobodili krivnje kada su je svi osudili. Osjea se kao da je pomilovana, kao da je dobila 2. ansu. Osjea se kao ona bludnica iz evanelja po Ivanu (8,10) koju je svjetina htjela kamenovati. U trenutku kada je oekivala smrt, dolazi Isus i oslobaa ju osude. Zato se svjetina s kamenjem razila? Zato jer ih je Isus tri stiha ranije upozorio na injenicu da su i oni sami natrpani grijesima i da osuujui nju zapravo osuuju i sebe. Kreditni sustav ponaa se na isti nain kao i svjetina s kamenjem. Prvo izvodi rtvu pred suca i izigrava lanog moralistu: 'Nisu vratili kredit', 'ostali su duni', 'treba ih deloirati' i sl. Potom, nakon to ga se suoi s istinom daje petama vjetra iz straha od vlastite osude. Zapazite, ne iz milosra ili samilosti prema rtvi, ve samo i iskljuivo zato jer ZNA da krivnja za nastalu situaciju zapravo lei na NJEMU! Znaju banke da ljudi nisu krivi za to to ne mogu vratiti kredite, ali ljudi koje banke stiu to ne znaju i zato imaju krivi pristup. Mole banku za milost umjesto da slubeniku koji utjeruje dug upute sljedee rijei a) Znam da je novac dug b) Znam da je dug neotplativ c) Znam da je sustav postavljen na nain da se naem u ovoj situaciji d) Znam da va cilj nije naplata duga ve uzimanje moje imovine e) Dosta ste sa mnom manipulirali 76

f) Zovem ivi zid To je jedini jezik kojeg banka razumije. Meutim, vratimo se mi na deloaciju Frlana. Ovaj put sustav nas je htio nadmudriti. Ve u 7 ujutro policija je opkolila njihovu kuu, ali bez uspijeha jer su nai aktivisti ve bili u njoj. 'to e sada uiniti?', pitao sam se. Moram rei da je svemu to e se kasnije dogaati kumovala i naa naivnost. Naime, iako smo bili svijesni da policajci nisu nai prijatelji uspjeli su zadobiti nae povj erenje. Glumili su dobre namjere, priali s nama, ak bili i oputeni. Na trenutak sam poeo gledati na njih kao i na ostale ljude. Meutim, sve je to bila jedna velika la, u trenutku kada se nas 15 -ak nalazilo izvan ograde zaletili su se na nas u pokuaju da nam onemogue povratak u kuu. Iako su drugi uspjeli preletiti preko ograde, kolega Adel Avdi i ja ostali smo s vanjske strane. U tom trenutku dogoditi e se ono famozno natezanje na ogradi koje je na youtube -u pogledalo 35.000 ljudi. U emu je bila kvaka? Policija je znala da bi naim preventivnim uhienjem otrica otpora bila otupljena, kao i moju ulogu u cijeloj prii. Meutim, na kolega Reep Ibraim, tada voza u Taxi Cammeu takoer je toga bio svjestan, te je odluio napraviti nevjerojatnu stvar. Kako bi me oslobodio, krenuo je prema dvojici policajaca s moje desne strane i poeo plesati rukama prema njima. Ne shvaajui njegovu namjeru oni su zagrizli mamac i krenuli prema njemu s namjerom da ga uhite u emu su i uspjeli, ali su pritom pustili mene i tako mi omoguili da se othrvam dvojici trumfova s moje lijeve strane i prebacim preko ograde nazad u dvorite Frlanovih. Tim inom osim Reepijevog uhienja nita nisu postigli, ali su zato razotkrili svoju podmuklu narav. Tako je poela 'opsada' Frlanovih, idui sati proli su u relativnoj neizvjesnosti. Zanimljiva je bila i utnja medija koji iako su znali za 'live-stream' nisu htjeli prenositi to se tamo zbiva sve do 10 sati za kada je bila zakazana deloacija. Mediji su oekivali brzi rasp let, ali umjesto toga usljedila su 3 sata apsolutne neizvjesnosti, kao i opsadna situacija oko same kue koja je na trenutke liila na talaku krizu (zbog velikog broja interventnih policajaca oko kue). I ovaj put, kao i u sluaju Vuki sve je bilo spremno za jo jednu blamau policije. U tom trenutku uo se povik iz mase koja je bila s druge strane ograde i kojoj policija nije dala prii kui 'ODGOENA JE!'. Kakvo je to bilo oduevljenje meu nama. Jo jedna obitelj bila je spaena, kakvo olakanje! Taj osjeaj ne moe se opisati, on se mora osjetiti. Scena koja e se potom dogoditi podsjetila me na ruenje Berlinskog zida. Onog trenutka kad su policijske barikade bile maknute svjetina je navalila prema kui. Meutim, bez obzira na slavljeniko raspoloenje znao sam to me eka im izaem iz kue uhienje i pritvor. Mirela Frlan zato me nije pustila da idem pjeke kui ve me povezla autom. Nedugo zatim, na Zagrebakoj aveniji presreo nas je civilni auto, ali u njemu nisu bili civili. Izvukli su me iz auta, pretresli i priveli. Nakon uhienja i ostalih formalnosti odveli su me u pritvor, meutim osmijeh s moga lica nisu mogli skinuti. 77

Obitelj Frlan bila je spaena, policijska podmuklost razotkrivena, angaman 100 interventnih policajaca pokazao se uzaludnim, a neuspjeni pokuaj njihove deloacije bio je tema dana u svim medijima. Idueg dana nakon sasluanja kod suca na prekrajnom sudu u Aveniji Dubrovnik bio sam puten. Istog trena krenuo sam kod Frlanovih, kada su me ugledali na vratima zavladala je radost Ivaneee!!! Osjeao sam se kao dijete jer su me ti ljudi podsjetili na ljubav moje majke. Odmah sam nazvao Damira i Duana i upitao: 'Deki gdje ste? Doite kod Frlana'. Teko je to opisati jede, pije, smije se, a samo par trenutaka ranije izvodili su svjedoke protiv tebe. Pa ipak, to je kola koju sam ve odavno proao, bilo je to moje 18. uhienje. Moda se jednog dana u policiji pitaju koji je smisao tih uhienja, na koji nain ona djeluju na mene i na kraju da li represijom mogu promjeniti moja uvjerenja i stavove. Sada bi se htio osvrnuti na glavni problem u cijeloj ovoj prii fenonem zla jer je upravo zlo ono to e uskoro zadesiti obitelj Frlan kada ih sudac Bojan Bugarin odlui u tajnosti (bez najave) deloirati. Kada kaem da je kreditni sustav zlo i da se od njega ne moe oekivati ita dobro, neki se pitaju jesam li moda pretjerao. Moje duboko uvjerenje je da nisam, a sada u objasniti i zato. Znam da e ovo to u sada napisati mnogima zvuati kao teorija zavjere ali svejedno u to napisati. Postoje tri vrste udruenja u koja se ljudi ukljuuju. Djelovanje jednih je javno i njihovi motivi nisu skriveni. Primjer takvog udruenja je drutvo planinara, njihova djelatnost (planinarenje) je javna i njihov motiv je ljubav prema prirodi. Djelovanje drugih je javno, ali su njihovi motivi skriveni. Primjer takvog udruenja su udruge za ljudska prava iji je primarni motiv isisavanje novca iz dravnog prorauna, a ne borba za prava ljudi. Meutim, postoji i trea vrsta udruenja ije djelovanje NIJE javno i iji motivi su skriveni. Takva udruenja zovu se tajna drutva. lanovi tajnih drutava u slubi su onih koji su privatizirali novac. Oni koji su privatizirali novac takoer su lanovi tajnih drutava, ali se nalaze na viim hijerarhijskim razinama unutar njega. Osobe u vodstvu svih politikih stranaka zastupljenih u saboru takoer su lanovi tajnih drutava, kao i oni koji upravljaju masovnim medijima. Kada se meusobno sastaju oni su prijatelji jedni drugima jer je njihov cilj isti kontrola nad drugim ljudima i njihovo materijalno i duhovno unitenje. Oni koji su napustili tajna drutva kau da se unutra dogaaju razni okultni obredi, te da je Lucifer (Sotona) bog kojeg oni oboavaju. Ja se toga nisam dosjetio, ve samo govorim to kau ljudi koji su bili s njima, s napomenom da neki autori poput Davida Ickea idu i korak dalje i kau da oni ne samo da slue demonima, ve su njima i opsjednuti, tj. da demoni koriste njihova tijela kao vozila. Politiare koji su lanovi tajnih drutava moemo lako prepoznati po tome to stalno lau i svojim laima unitavaju druge ljude. 78

U jednom trenutku svog ivota imao sam priliku susresti se s predstavnikom masonske loe to sam i prihvatio budui je taj susret bio moj prvi izravan kontakt s predstavnikom manipulatora. Kakav je osjeaj to? Odlian, jer sam po prvi put mogao normalno s nekim razgovarati. Za razliku od prijanjih sugovornika iz policijske postaje ovaj se nije pravio glup i 5 puta postavljao i sto pitanje. Nisam mu morao objanjavati problem novca kao duga jer ga je shvaao jo bolje od mene, i kljuna stvar prema meni se odnosio s potovanjem. Meutim, iako me uvaavao kao sugovornika traio je od mene da mu se pokorim. Osnovna razlika izmeu njega i policijskih slubenika je u tome to policijski slubenici kao instrument slamanja otpora koriste 'batinu' nasilno liavanje slobode i pritvaranje, a predstavnik masonske loe 'mrkvu' - novac i drutveni poloaj. Slian nain komunikacije Sotona je imao i sa Isusom, s napomenom da je s njim komunicirao izravno (ne putem posrednika) i obrnutim redosljedom. Biblijski izvjetaj kae da mu je prvo ponudio 'mrkvu' u pustinji: 'Potom ga avao odvede na vrh planine i pokae mu sva kraljevstva ovoga svijeta i svu slavu njihovu. I ree mu sve u ti ovo dati ako e mi se pokloniti i oboavati me' (Matej 4,8-9). Budui ga je Isus 'otpilio', odluio ga je 'pripitomiti' batinom. To su one rune scene u kojima se svjetina pod avoljim utjecajem ruga Isusu. Biblijski izvjetaj kae da su Isusa prvo skinuli skoro do gola i bievali, potom mu na glavu stavili krunu od trnja, te ga pljuskali i pljuvali prije nego li su ga doveli do brda Golgota i tamo razapeli. avao je mislio da je Isusovom smru rijeio svoje probleme, meutim u svojoj zloi i mentalnoj ogranienosti nije shvatio da je Bog upravo od njega napravio najveu budalu u svemiru. Naime, Bog je jasno dao do znanja da je plaa za grijeh smrt i budui su svi sagrijeili (prestupili barem jednu od Bojih 10 zapovijedi), svi su lieni vjenog ivota. Na koji nain onda udovoljiti zahtjevu pravde koje je postavio, a istovremeno spasiti ljude. Dosjetio se rjeenja, on sam e uzeti ljudsko tijelo i umrijeti umjesto nas grenika, a oni koji vjerom prihvate njegovu smrt umjesto svoje vlastite biti e spaeni. Meutim, poiniti suicid bilo bi suludo kakav bi primjer ostavio svojim uenicima. S druge strane, ako bi umro prirodnom smru to ne bi bilo 'to'. Trebalo mu je neto puno bolje, stoga je odluio govoriti istinu o Bogu onima koji ju najvie mrze vjerskim voama koji su vjeru pretvorili u izvor zarade, pritom gurnuvi svoje vjernike u propast. Upravo ti ljudi, osjetivi se ugroenima od njegove nauke koja je nudila besplatno spasenje svima koji ga ele primiti, stalno su mu 'visili za vratom' i pokuavali mu nauditi. Na kraju su potkupili jednog od njegovih uenika i organizirali namjeteno suenje koje nije imalo za cilj dokazivanje njegove eventualne krivnje, ve odbacivanje njegove nauke. Najvei Isusovi neprijatelji tijekom njegove kratke ovozemaljske slube nisu bili grenici, ljudi u problemima, kurve, poreznici u slubi marionetske vlasti (idovi su koristili rimski novac), pa ak ni 79

razbojnici. Naprotiv, upravo s tim ljudima on se najvie druio. Na pitanje zato se drui s njima odgovarao bi da takvima najvie treba Boja milost budui su oni najvie u problemu. Mnogi od tih ljudi odbacili su prijanji nain ivota, apostol Matej prije nego je prihvatio Isusa za Spasitelja imao je ulogu slinu naem ministru financija - silom je otimao novac sirotinji. Da ne duljim dalje svojim propovjedanjem Isus si je 'osigurao' mueniku smrt. Na taj nain uao je u povijest (podjelio vrijeme na ono prije i poslje njega), ispunio zahtjev Boanske pravde, pokazao svima koliko ih Bog voli (da je umro umjesto njih), ali i privukao mnotvo sljedbenika na svoju stranu. Da je avao znao ime e rezultirati njegova muenika smrt (Ivan 12,32), nikad mu ne bi priredio razapinjanje. Meutim, vratimo se mi na moj susret s predstavnikom masonske loe. to mi je ponudio novac i medijski prostor za politiku kampanju, zauzvrat je traio da se ne bavim pitanjem regulacije novca, te da se nateem s ostalim marionetama na razini raspodjele. Ne mogu ga tono citirati, ali ovo je u sutini bila njegova poruka svejedno mi je kako e se novac rasporeivati, bitno mi je samo da mi zadrimo vlast nad njim. Na to sam mu rekao da ga razumijem, budui je i meni svejedno kako e se novac rasporeivati puno je bitnije tko ga stvara. Osnovni problem zapravo nije njegova raspodjela, ve njegova regulacija dodao sam. U tom trenutku, shvativi da me ne zanima raspodjela (pojavna razina), odnosno mito za utnju rekao mi je: 'To je naa ponuda, ako ju odbije mogao bi snositi posljedice'. 'Kakve posljedice?', upitao sam ga. 'Tema kojom se bavi opasna je i mogla bi te stajati ivota', odgovorio je. U tom trenutku shvatio sam da njegove namjere prema meni nisu bile dobre i da je njegova ponuda zapravo bila ucjena. Time je otkrio jednu jako vanu stvar ljudi ne slue tom sotonskom sustavu samo zbog materijalne koristi, ve i iz straha. to znai da lanstvo u masonskoj loi sa sobom povlai element prisile, ne smije se priati o regulaciji novca. Toliko o 'slobodi' o kojoj tako rado govore. 'Bratstvo', 'druba', kako god ga nazvali, otvoreno je prema vama i prijateljski nastrojeno samo ako ste spremni sluiti sustavu koji sve ostale ljude, ali i vas same dri u ropstvu budui mu se i vi, kao i svi ostali morate pokoravati. Zato se ljudi onda prikljuuju tajnim drutvima? Vjerojatno zato jer ne shvaaju da manipulator ima puno veu korist od njih, nego oni od njega. Mentalno su na razini raspodjele, ne shvaaju da je raspodjela nebitna, budui se sav novac bez obzira na raspodjelu kad-tad mora vratiti nazad manipulatoru. Ukoliko ste slobodni zidar razmislite i o ovome - zato je Sanader u zatvoru? Zato jer su marionete (lutke) potrona roba. Jednom kada ga je manipulator iskoristio za zadanu ulogu vie mu nije b io potreban. To je pola odgovora, druga polovica odgovora jest da je previe znao. Kada se to dvoje zbroji 80

(nisi im vie potreban + previe zna) jasno je da subina lutaka najvie razine nije blistava. Samo lud ovjek moe pristati na takvu ulogu. Poruka koju mi je uputio taj lik zapravo je bila: Ili e biti naa lutka, ili te nee biti. Takav nain komunikacije slobodan ovjek ne moe prihvatiti, upravo zato je ideja slobodnog zidarstva nespojiva s idejom slobode budui prvo iskljuuje drugo. 'Na taj nain neemo razgovarati', odgovorio sam mu nakon kraeg razmiljanja. 'Je li to tvoja konana odluka?', upitao me. 'Da', odgovorio sam. Tako je na razgovor zavrio. Sada se vraamo na sluaj Frlan. Kreditni sustav je spreman uiniti sve kako bi zatakao problem. Sukladno tome, njegove marionete progurale su ovrni zakon koji omoguava tajne deloacije. O emu se radi? Naelo ravnopravnosti stranaka u postupku postoji jo od rimskog prava. To naelo zapisano je i u naem ustavu koji kae da su pred zakonom svi jednaki. Meutim, pred ovrnim zakonom nisu svi jednaki budui on dozvoljava da se o datumu i vremenu deloacije obavijesti samo ovrhovoditelj, a ne i ovrenik, odnosno samo jedna od strana u ovrnom postupku. Samim time - on je protuustavan i diskriminacijski. Taj nakaradan zakon u praksi je rezultirao tajnom deloacijom obitelji Frlan dva mjeseca nakon prvog pokuaja nasilne deloacije. Sudac Bojan Bugarin shvatio je da ivi zid predstavlja nepremostivu prepreku izbacivanju ljudi na ul icu, pa se dosjetio naina na koji ga zaobii. Policija je iznenada opkolila kuu jednog jutra u 6 sati i na licu mjesta uruila nalog za iseljenje. Meutim, ta deloacija na kraju je bila sve samo ne tajna budui su svi mogui mediji izvjetavali s lica dogaaja o tome kako policija poput Gestapa bez najave dolazi i izbacuje ljude na ulicu. Tako je kreditni sustav jo jednom pokazao svoje runo lice. to se tie same tajne deloacije, ona je jednim dijelom rezultat i naeg neiskustva. U sluaju kada sudac odbije sve albe i ustraje na tome da se obitelj deloira, ne treba ii na 'jokera' zvanog zdravstveno stanje. Naime, ovrni zakon dozvoljava da se u ime loeg zdravstvenog stanja ovrenika deloacija odgodi, ali samo jednom. Ukoliko je oito da sudac ima namjeru deloirati ljude treba ga pustiti da poalje interventnu policiju na ivi zid, bolje je to nego da ih naknadno tajno deloira. Ne govorim to bez razloga, svako policijsko nasilje rezultira jo veim otporom i broj ljudi u ivom zidu, kao i spoznaja o novcu kao dugu ubrzano rastu. Onog trenutka kada se u ivom zidu nalazi 300 ljudi 81

deloacija postaje tehniki neizvediva. Ne samo da je prevelika grupa za uhienje, ve je to i prejak udarac za marionetsku vladu. Imajte na umu da je uhienje 25 ljudi kod obitelji Vuki rezultiralo medijskom bombom, sada pokuajte zamisliti to bi predstavljalo uhienje 10 puta vee grupe.

21. Poglavlje
Misli koje u s vama sada podjeliti pale su mi na pamet nakon razgovora s jednom samohranom majkom u stambenom kreditu. Nakon to je proitala KNN, shvatila je problem novca kao duga i njegovu neotplativost, te me upitala onako iz znatielje: 'Jeste li vi ljeviari?' - nije joj bilo jasno u koju bi nas politiku grupaciju svrstala. Na trenutak sam se zamislio budui mi je bilo jasno to eli rei (da smo na strani ljudi, a ne financijske oligarhije), meutim moj odgovor bio je ne. Evo zato... Lijevo birako tijelo najee predstavlja socijalno ugroene ljude, pritom ne mislim na one u vrhu SDPa, ve na njihovog prosjenog biraa. SDP, ali i druge lijeve stranke znaju da e birai po prirodi stvari naginjati u lijevo to e socijalna (ekonomska) situacija u zemlji biti gora. Meutim, sirotinja ne shvaa da SDP, Laburisti i njima slini ne tee uspostavi socijalne drave (drutva blagostanja), ve dravi socijalnih sluajeva (drutvu bijede i siromatva). Budui je sirotinja 'programirana' da razmilja o novcu samo na pojavnoj razini, ljeviari ih hrane priama o 'pravednijoj' raspodjeli. Dakako, oni ne namjeravaju preusmjeriti milijarde koje trenutno odlaze meunarodnim kreditorima u ruke siromaha, ve je njihov cilj iskorijeniti srednju klasu. Sada se postavlja pitanje, koji je cilj istrebljenja srednje klase? Odgovor je jednostavan suzbijanje svakog otpora kreditnom sustavu. Naime, kreditni sustav zna da otpor reimu nee doi od strane beskunika i skupljaa boca, ve onih koji imaju kakvu-takvu normalnu egzistenciju. Npr. svoj vlastiti dom, vikendicu na moru, auto i slino. Te ljude kreditni sustav preko svojih marioneta predstavlja sirotinji kao 'klasne neprijatelje' tvrdei da je uzrok njihovog siromatva (toga to su ostali bez svoga doma, to su nezaposleni, to im plaa kasni, to ne mogu vratiti kredite i sl.) u tome to ti ljudi (srednja klasa) snose premalo porezno optereenje i da e jednom kada se po njima udari novim i veim porezima siromani imati bolji ivot. Naravno, to je daleko od istine budui da te mjere ne samo da ne doprinose boljem ivotu sirotinje koja iz dana u dan sve tee preivljava, ve i guraju mnoge pripadnike srednje klase u kategoriju siromanih (nezaposleni/podstanari). Stvarni cilj 'klasne borbe' dakle nije preusmjeravanje kapitala kojeg ima srednja klasa u ruke siromanih, ve u ruke financijske oligarhije banaka i s njima povezanih institucija, odnosno ele s imovinom srednje klase napraviti isto ono to su napravili s dravnom (nekad drutvenom) imovinom. 82

Naravno, kada bi to javno rekli, nitko normalan ne bi glasao za njih, ali budui da sirotinja ne shvaa problem novca kao duga, oni u svojoj bijedi, tuzi i oaju prihvaaju tu retoriku, izlaze na izbore i glasaju za SDP, Laburiste i sline. Iz tog razloga odbacujemo koncept 'klasne borbe' koju nam kvazi ljeviari serviraju kao lijek za trenutno stanje u dravi. Lijek koji oni nude, zapravo je otrov iji je cilj izazvati duboke drutvene podjele, okrenuti ljude jedne protiv drugih i skrenuti pogled drutva sa stvarnog uzroka naih problema. Naa stranka Savez za promjene stoga odbacuje nae svrstavanje u lijevi politiki spektar iako zapravo nema stranke u Hrvatskoj koja je vie naklonjena ljudima openito, a sirotinji pogotovo. Sada vam elim otkriti jednu tajnu. Dugi niz godina, odnosno cijelu mladost do 24. godine razmiljao sam o novcu samo na razini raspodjele. Budui dolazim iz srednje klase, imam svoj vlastiti stan, roditelji mi imaju kuu na moru, imam neto novaca u dionicama itd., smatrao sam da su porezi veliki, a samim time i moji prihodi manji radi siromanih. U svojoj ludosti i ogranienosti mislio sam da su siromani ljudi, odnosno oni koji po prirodi naginju ljeviarenju moji neprijatelji. Zato? Zato jer klasni rat nije jednosmjeran, ne pokuava se samo sirotinju okrenuti protiv srednje klase, ve i obrnuto - srednju klasu protiv siromanih. Tu nastupaju HDZ, HSLS i ostale stranke s druge strane politikog spektra. Kao to se nekog siromaha uvjerava da sam ja njegov neprijatelj zato jer posjedujem vlastiti stan i nisam podstanar, tako se i mene uvjerava da je taj siromah moj neprijatelj jer se porezi na imovinu navodno uvode radi siromanih i sl. Tek nakon to sam shvatio na koji nain kreditni sustav vri raspodjelu kapitala, mogao sam promjeniti nain razmiljanja i shvatiti da kreditni sustav ne samo da okree ljude jedne protiv drugih, ve ih istovremeno i jedne i druge izrabljuje. Srednju klasu mrcvari velikim porezima, a sirotinji daje premalo novaca. U stvarnosti tonemo i jedni i drugi, srednja klasa ostaje bez imovine i prelazi u kategoriju 'siromanih', a siromani postaju ekstremno siromani beskunici, skupljai boca, prosjaci itd. Jedini koji profitiraju od propagiranja 'klasne borbe' zapravo su bankari i politiari bilo lijevi ili desni, socijalisti ili konzervativci, laburisti ili liberali koji rade za kreditni sustav. Kada kaem ljudima da glasaju za Savez za promjene, ne govorim to radi sebe, ve radi nji h samih. Da sam htio, mogao sam sklopiti 'deal' s kreditnim sustavom i onom masonu stisnuti ruku i zgrabiti lovu, a ne riskirati svoj ivot i natezati se sa trumfovima po deloacijama. Da me zanimala pojavna razina novca, unovio bi svoje znanje, a ne ga besplatno dijelio drugima.

83

Ako bez obzira na sve mislite 'svi su politiari isti' - pa smo samim time i mi korumpirani, nemojte se ustruavati javiti nam se prvom prilikom kada ovritelji pokucaju na vaa vrata, u trenutku kada vam bude najgore - kada kreditni sustav doe po svoj danak. Tada ete shvatiti da marionete kreditnog sustava koje rade za ovaj ljudoderski sustav nikada nee stati pred prag vaeg doma. Mi za razliku od njih hoemo, ne samo zato da bi dobili va glas nego i zato jer je to nae duboko uvjerenje. Tada ete shvatiti da svi politiari nisu isti. Naa je jedina elja da se u to ne uvjerite na osobnom iskustvu, ne radi nas samih, ve radi vas jer znamo kroz to prolaze obitelji koje branimo.

22. Poglavlje
Tko je krivac za nastalu situaciju? U mnogim drutvima postoji obiaj svaljivanja krivnje na odreenu osobu ili grupu. Kada se pojave problemi svjetina trai odgovornost. Zapazite, ne prije nego se pojave, nego tek KADA se pojave. Meutim, to nije glavni problem - gdje se on nalazi rei u kasnije, sada elim citirati poznatog TV voditelja Kreimira Miaka: U seriji Obitelj Soprano ef te mafijake obitelji jednom prilikom ljutito objanjava svojim potinjenima kako ta njihova stvar (mafija) oduvijek funkcionira na isti nain. Ustrojena je, rekao je, poput piramide po kojoj novac ide prema gore, a sranja prema dolje. Slikovito i tono. Za istinu je uvijek potrebno malo rijei. Niti trunke drugaije nije niti sa svjetskom financijskom mafijom. Jer ona je upravo to, udrueni zloinaki pothvat, neka nikoga ne zavaravaju akademske titule i lijepa odijela. Po kakvima su, uostalom, poznati i mafijai iz filmova. Zato vam ovo govorim? Manipulator je genijalan um, on se u potpunosti maknuo od pitanja raspodjele, on ne ide na izbore i ne pojavljuje se u medijima. Na taj nain, on je odgovornost za sva sranja koja se dogaaju prebacio na svoje lutke. Kako e problemi biti sve vei, tako e lutke koje je on postavio biti pod sve veim pritiskom. U jednom trenutku kada vidi da je neka lu tka u toj mjeri omraena od strane naroda da je rizino i dalje ju drati na isto j poziciji, on pomjea karte i stavi novu lutku. Meutim, bez obzira na zamjenu lutke, problemi su i dalje tu. Ljudi su i dalje nezadovoljni. to on tada radi? Iako je savreno jasno gdje lei korijen problema, on sugerira medijima i novoj lutki da rtvuju staru lutku i sve probleme svale na nju. Na taj nain nova lutka je kupila vrijeme i simpatije od naroda, a manipulator je uspio sakriti svoju odgovornost za nastalu situaciju. Sanader je bio slobodan zidar i nije bio rtvovan zato jer je krao, budui je sustav sam po sebi lopovski, ve iskljuivo zato jer je netko trebao snositi odgovornost za kreditnu krizu i sva sranja koja su dola s njom. Obrazac se potom ponovio i na Kosorici, lutki koja je dola nakon njega i koja mu je zabila no u lea. I ona je dobila nogom u guzicu jednom kada vie nije bila potrebna, kao to e i Karamarko i Milanovi i sve druge lutke nakon njih. To je modus operandi, odnosno obrazac ponaanja Gospodara lutaka (Master of puppets). Lutke su za njega nita vie od potrone robe koju se iskoristi, potroi, a potom odbaci kao staru krpu od koje vie nema koristi. 84

Sada bi se htio vratiti na glavni problem. Ljudi odgovornost za probleme u dru tvu svaljuju na lutke koje sjede u vladi iako te lutke za njih nisu odgovorne, budui je manipulator taj koji je donio odluke koje su izazvale probleme - one su samo provele njegovu volju. Drugaije nisu niti mogle jer je on taj koji ima apu na lovi, a samim time i poziciju da njima upravlja. Isto tako, ljudi za svoje financijske probleme nikad ne krive pogrenu regulaciju novca, ve iskljuivo one koji novac rasporeuju. Iako bi se slini, ako ne i identini problemi pojavili ak i u sluaju da je raspodjela najpotenija. Kreditni sustav postavljen je na nain da netko mora izvisiti, pitanje je samo tko e preuzeti ulogu gubitnika. Tek kada to shvatite jasno vam je zato ljudi doive razoaranje svaki put kada vide da nova lutka (za koju su glasali), nastavlja s politikom prethodne lutke (protiv koje su glasali). Oni naprosto nisu svjesni toga da se iza obije lutke krije ista glava i da je potpuno svejedno kome daju glas sve dok on ide nekoj od lutaka iz manipulatorove kolekcije. Oni naivno misle da e druga lutka provoditi drugaiju politiku, meutim - svaki put se iznova razoaraju. Na kraju izgube vjeru u demokratski sustav i prestaju izlaziti na izbore. Ne vide u tome vie smisao jer znaju da je svejedno za koga glasaju budui e politika ostati ista. Meutim, je li problem u izbornom sustavu, predstavnikoj demokraciji i politiarima ili u njima samima? Tko je krivac za to to oni uvijek glasaju za lutke? Je li ih netko tjerao da glasaju za njih? Nije, odgovornost za njihov pogrean izbor lei u njihovoj povodljivosti, budui slijepo vjeruju masovnim medijima i ne ele se informirati o stvarnom uzroku naih problema. Kada bi to uinili bilo bi im jasno kao dan za koga treba glasati ako ele da se vladina politika promjeni. Meutim, netko e na to rei: Kako moe kriviti birae za nastalu situaciju, dio krivnje zasigurno lei i na politiarima. Naalost, koliko god se netko na mene sada naljutio moram vam rei da politiari uope nisu krivi, oni se samo prilagoavaju ukusu biraa. Oni znaju problem (pogrena regulacija novca), ali isto tako dobro znaju da birae monetarna reforma ne zanima. S druge strane, ja kad sam ga shvatio, odluio sam uiniti sve to je u mojoj moi da ga prenesem drugima, meutim, opet problem - birae zanima samo pojavna razina novca. O emu se radi, imao sam prilike sresti par iskrenih ljudi iz drugih stranaka. Jednu enu iz HSLS -a koja kui ovaj problem i koja je odbila biti dio nae stranke iz banalnog razloga. Savez za promjene i ovo o emu mi priamo, koliko god to bilo bitno - birae naalost uope ne zanima. Ako bi stala iza nae stranke i priala nau priu, ne bi imala anse na izborima. Jedan drugi, meni osobno drag ovjek, HDZ-ov je donaelnik jedne male opine na moru. Budui ga poznajem od djetinjstva priao sam mu jednom prilikom i upitao ga: Biste li htjeli da vam poklonim knjigu KNN? On me na to potapao po ramenu i rekao: Ve sam ju proitao, znam sve, meutim 85

objasnio mi je: Kada bi izaao iz HDZ-a i poeo ljudima priati o regulaciji novca i tome zato smo u krizi proglasili bi me ludim i mogao bi se oprostiti sa svojom politikom karijerom. Gdje dakle lei problem? Politiari koji se nalaze na poziciji moi imaju relativno lagodan ivot. Oni problema u ivotu nemaju, njima plaa ne kasni, niti brinu o tome kako e doi do love. S druge strane, ako bi priali o regulaciji novca bili bi izbaeni iz svojih matinih stranaka, a prelaskom u Savez za promjene ne bi nita dobili budui birae ne zanima naa pria. Dakle, oni razmiljaju ovako: Ako birae ne zanima regulacija novca i nemaju namjere glasati za stranku koja se zalae za monetarnu reformu, zato bi ja riskirao svoju karijeru i poloaj. Meni je u ivotu dobro, ako biraima ne smeta kreditni sustav i politika koja iz njega proizlazi, ne smeta ni meni. Tako razmilja golema veina onih kojima je dobro unutar kreditnog sustava. Da ste vi koji ovo itate kojim sluajem menaer u nekoj banci i da imate plau od 20.000 kn, velika je vjerojatnost da ni vi ne bi dizali paniku oko regulacije novca iz istog razloga - vama je u ivotu dobro. Ako se oni koje banke deloiraju ne bune zbog loe regulacije, zato bi vi dizali frku oko toga. Stoga se opet postavlja pitanje: Gdje onda lei problem?. Odgovor je - u ljudskoj naravi i tome da je u prirodi goleme veine ljudi ii linijom manjeg otpora. Politiari koji su na vlasti refleksija su biraa koji su za njih glasali, budui i jedni i drugi imaju isti nain razmiljanja - briga ih je samo za sebe - ako je njima samima dobro nije ih briga za druge. Birai bi htjeli drugaije politiare i drugaiju politiku, ali se oni sami ne bi htjeli promjeniti. Do promjene u politici moe doi tek onda kada doe do promjene u nainu razmiljanja biraa. Ta promjena poinje spoznajom o problemu, uloga ove knjige je osvjestiti birae o posljedicama pogrenih odluka, te im ukazati na liniju veeg otpora kao jedinog puta u bolju budunost. U suprotnom, ako birai nastave glasati sami protiv sebe, ponoviti e istu greku kao i izmanipulirana masa koja je skandirala Pustite Barabu, raspnite Isusa. Drugim rijeima, glasati e za onoga koji ih eli pokrasti, a ne za onoga koji im eli pomoi. U narodu se kae - svaka roba ima svoga kupca. Sve dok e birai kupovati la, nepopularnu istinu e se odvaiti govoriti samo najhrabriji, odnosno samo oni koji su interes zajednice stavili ispred svoga osobnog interesa. Svi koji o novcu razmiljaju samo na pojavnoj razini, a to je golema veina, nikada nee ii van s priom o regulaciji novca ak i da je razumiju. Svjesni su toga da bi tim inom pali u nemilost manipulatora i njegovih lutaka, te da ih nogom u guzicu ne bi utnuo samo kreditni sustav, ve i njihov vlastiti narod. Vidjeli su to se meni dogodilo, dobio sam nogom u guzicu i od kreditnog sustava i od bira a na izborima. Sukladno tome, oni su spremni braniti la sve dok ne vide da su birai spremni stati na stranu istine. Jednom kada se istina prouje i kada ju birai shvate nastati e lavina, meni je pripala ast da bacim prvu grudu. 86

Mnogi ljudi u povijesti naeg naroda borili su se za slobodu, neki plugom, neki maem, a neki pukom. Za razliku od njih ja sam kao instrument otpora odabrao olovku i papir, te svoje vlastito tijelo. Da nisam nastavio s otporom prezreo bi njihovu rtvu jer oni u smrt nisu ili sebe radi, ve radi generacija koje e doi. Svoj ivot smatrali su manje vrijednim od nae slobode. Na isti nain, mi koji na deloacijama stajemo u ivi zid i tako pruamo otpor kreditnom sustavu rtvujemo sebe radi buduih narataja koji e doi. Vidjeli smo istinu i nismo mogli odoljeti njenoj ljepoti. Sukladno tome, izmeu sluenja marionetskoj vladi i vlastitom narodu, mi smo odabrali vlastiti narod. to ete vi uiniti sa spoznajom koju ste dobili stvar je vaeg slobodnog izbora. elja naeg sr ca je da stanete uz nas i da drei se za ruke zajedno krenemo na put prema slobodi.

POGOVOR
Nakon to proitate moje prve dvije knjige i vie vam je nego jasno da je nain na koji je kapital rasporeen u naem drutvu sve samo ne poten i pravedan. Meutim, s razlogom nisam ulazio u pitanje nepravedne raspodjele kapitala jer sam znao ono to i vi sada znate da ona nije uzrok problema, ve posljedica monetarne segregacije drutva na nekolicinu vjerovnika i nepregledno mnotvo 'prinudnih dunika', odnosno ljudi koji se u dugu ne nalaze svojom voljom ili slobodnim izborom, kao to mediji esto pokuavaju prikazati, ve im je ta uloga nametnuta samom injenicom da je novac dug i da se bez novca naprosto ne moe ivjeti u suvremenom svijetu. Kada piem protiv ljeviara i komunista, to ne radim zato jer osuujem iskrene i potene ljude koji su svoje ivote posvetili borbi za radnika prava, tj. za slobodu i bolji ivot radnike klase. Upravo suprotno, ti hrabri ljudi ne samo da nisu moji neprijatelji, ve i na sebe samog gledam kao na jednog od njih. Takvu retoriku koristim iskljuivo zato da bi raskrinkao lane ljeviare, one koje masovni mediji guraju na TV ekrane kako bi obmanjivali radniku klasu priama o 'pravednijoj raspodjeli' i boljem ivotu siromanih i obespravljenih ljudi, a sami ive 'kao bubreg u loju'. Moete ih prepoznati po tome to nikada nisu nosili lisice na svojim rukama, bili blaeni od strane masovnih medija ili stajali u ivom zidu. Ti ljudi nikada nee govoriti o novcu kao dugu kao glavnom uzroku nejednake raspodjele kapitala u naem drutvu. Ti ljudi, bolje reeno te moralne nakaze znaju da to e kreditni sustav vie mrcvariti ljude vee e biti njihovo glasako tijelo, a samim time i bolji izborni rezultat. Oni ne nose radnika odijela niti imaju izmuene ruke budui da od 'potenog rada' kako esto znaju 87

tepati nisu nikada niti ivjeli. Sada vjerojatno moete razumjeti zato Isusovi neprijatelji nisu bili ljudi u problemima, ve vjerska oligarhija koja je manipulirala njihovim osjeajima radi svog osobnog probitka. Na isti nain, nai neprijatelji nisu iskreni ljeviari i komunisti koji glasaju za SDP, Laburiste, 'Zelene' ili neku drugu 'lijevu' opciju. Ti ljudi su samo rtve reimske propagande i vlastite neinformiranosti. Tim ljudima, koji su nerjetko i sami u problemu prvima treba pristupiti s ljubavlju i osjeajem za njihovu patnju, pritom ih ne osuujui za stanje u kojem se nalaze. to se tie desnog birakog tijela koje mrcvare HDZ, HDSSB i razni HSP-ovi, njima je najtee objasniti da problem nisu iriline ploe, nacionalne manjine ili komunisti. Na alost, gledaju u prolost i zbog toga nisu u stanju vidjeti sadanjost. Ne shvaaju da stranke desne opcije manipuliraju njihovim osjeajima na isti nain kao i SDP sa ljeviarima. Oni ne koriste domoljublje kao instrument za izgradnju boljeg drutva u budunosti ili ispravljanje nepravde koja se naem narodu dogaa u sadanjosti, ve nas stalno vraaju u prolost koju ne moemo promjeniti. U toj prolosti ive i mnogi Srbi koji ne shvaaju da do boljeg poloaja njihovog naroda nee doi ako glasaju za SDSS, budui je SDSS samo produena ruka kreditnog sustava i suradnik marionetske vlasti koja svojom politikom ne izrabljuje samo Hrvatski narod ve i sve ostale nacionalne manjine koje ive u naoj zemlji. Iako smo se u prolosti esto nalazili na suprotstavljenim stranama, Hrvati i Srbi podjednako su bili rtve propagande koju je gurala nekolicina, kao i uvijek ne za dobrobit naih naroda ve svojih vlastitih guzica. Iz tog razloga naa je dunost pruiti ruku pomirenja i oprosta jedni drugima, ne s ciljem negiranja patnje kroz koju smo i jedni i drugi prolazili u prolosti, ve s ciljem uklanjanj a patnje s kojom se suoavamo u sadanjosti. Nemojte se zavaravati, isti sustav koji tlai Hrvate u Hrvatskoj tlai i Srbe u Srbiji. Marionetske vlade u obije zemlje slue istom manipulatoru i njegov je cilj nastavak nae meusobne netrepeljivosti jer zna da nas na taj nain moe drati u trajnom ropstvu. to se tie stranaka centra HSS-a, HNS-a, HSLS-a, ZA GRAD i slinih. One prividno zastupaju interese graanstva, odnosno seljaka, meutim stanje kako u gradu, tako i na selu nikada nije bilo gore. Slue li te stranke interesu manipulatora i uskom stranakom vodstvu ili naem narodu zakljuite sami. Ista stvar je i sa svjetonazorskim strankama poput HRAST-a iji glasai ne shvaaju da prijetanja tradicionalnom braku nisu seksualne manjine nego kreditni sustav. Upravo je katastrofalno ekonomsko stanje glavni uzrok kako raspada obitelji, tako i malog broja brakova i djece. Za kraj, zavriti u s rijeima Martin Luther Kinga: 'I have a dream', odnosno imam san da emo 88

jednog dana biti slobodni. Hoemo li uistinu i biti ovisi o vama i vaoj odluci, mi koji smo odluili biti dio otpora tu smo odluku ve donijeli. Statistiki podaci 30.11.2013. u blokadi je bilo 296.117 graana, a njihove nepodmirene obveze iznosile su 23,04 milijarde kuna. Podatak o broju ovrha nad nekretninama takoer je okantan (u stalnom porastu). Prema podacima HGK 2006. g. ovreno je bilo samo 319 nekretnina, a 2013. pomalo nevjerojatnih 6773. Ako se broj ovrenih nekretnina podjeli s brojem dana u godini, 2006. je bilo ovreno 0,87 nekretnina dnevno (manje od jedne), a 2013. ak 18,5 nekretnina dnevno. To znai da je broj ovrenih nekretnina u navedenom razdoblju porastao 21 put! Epidemija deloacija tek dolazi budui zbog tromosti pravosudnog sustava ti ljudi jo nisu doli na red za odstrel (dobili rjeenje s datumom deloacije). Oito je da je rast broja ovrenih nekretnina posljedica krive regulacije novca, a ne loih odluka na razini pojedinca jer se rast od 2100% u 7 godina ne moe objasniti naglom promjenom u ljudskom ponaanju.

89

U trenutnom sustavu udio loih kredita moe samo rasti!

Kamata na kredit uvijek je dva do tri puta vea od kamate na tednju.

90

Sadraj

1. poglavlje ................................................................................................................................................ 1 2. poglavlje ................................................................................................................................................ 7 3. poglavlje .............................................................................................................................................. 12 4. poglavlje .............................................................................................................................................. 15 5. poglavlje .............................................................................................................................................. 17 6. poglavlje .............................................................................................................................................. 21 7. poglavlje .............................................................................................................................................. 24 8. poglavlje .............................................................................................................................................. 28 9. poglavlje .............................................................................................................................................. 32 10. poglavlje ............................................................................................................................................ 36 11. poglavlje ............................................................................................................................................ 37 12. poglavlje ............................................................................................................................................ 40 13. poglavlje ............................................................................................................................................ 46 14. poglavlje ............................................................................................................................................ 51 15. poglavlje ............................................................................................................................................ 58 16. poglavlje ............................................................................................................................................ 61 17. poglavlje ............................................................................................................................................ 63 18. poglavlje ............................................................................................................................................ 69 19. poglavlje ............................................................................................................................................ 71 20. poglavlje ............................................................................................................................................ 76 21. Poglavlje ............................................................................................................................................ 82 22. Poglavlje ............................................................................................................................................ 84 POGOVOR ................................................................................................................................................ 87

91