Filozofski fakultet u Rijeci Odsjeka za kulturalne studije Diplomski studij Mediologija Naziv kolegija: Antropologija svakodnevice Nositelj kolegija:

dr. sc. Hajrudin Hromadi Studentica: Mia Njavro

Svakodnevni ivot i feministika teorija Dorothy Smith

Rijeka, 2012.

Uvod

U seminarskom radu htjela bih predstaviti poetak razvoja feminizma, koji je kroz svoj rast i razvoj dobivao mnoge epitete, od drutvenog pokreta, politike aktivnosti, dijela sociologije, uvijek s prizvukom 'radikalan'. Michael Maffesoli, francuski sociolog orijentiran na prouavanje svakodnevice u suvremenim drutvima, izjavio je:

There is no hell against which we must fight, nor a heaven we must buttress: there is no unique god with a necessary counterpart. We are confronted by a pantheon which incarnates the plurality of our lived experience. In this is all the tragedy and all the uncertainty of social existence. Here indeed we find what we might call confrontation with destiny1.

Feministika kritika svakodnevice bavi se upravo konfrontacijama sa svakodnevnim ivotom zbog injenice kako je privatna svakodnevna sfera (bila) orijentirana prema eni marginaliziranom subjektu drutva. Poseban dio rada posveen je teoretiziranju Dorothy Smith kao autorici koja se nakon kolovanja na Berkley sveuilitu u potpunosti posvetila izuavanju sociologije sa standpoint stajalita ili stajalita ene. Njezine teorije o odnosima moi pokazuju kako ena nije dovedena u istu razinu s mukarcem u domenama znanosti, svakodnevice i posebice znanosti kao to je sociologija.

'Nema pakla protiv kojeg se moramo boriti, niti neba kojeg moramo poduprijeti: ne postoji jedinstveni Bog s potrebnom zamjenom. Mi smo suoeni s panteonom koji utjelovljuje veinu naeg ivotnog iskustva. U to je sve tragedija i sve nesigurnost drutvenog postojanja. Ovdje smo doista pronali ono to bismo mogli nazvati konfrontacijom sa sudbinom.' Iz 'Critiques of Everyday life', M. Gardiner, 2000., str, 180.

Svakodnevni ivot i feminizam Feminizam predstavlja granu sociologije i drutveni pokret koji je na posve drukiji nain odredio socioloke discipline. Kretao se unutar svakodnevnog ivota i time na vie naina utjecao na socioloke discipline. Najposredniju vezu feminizam ima sa svakodnevnim ivotom, to se posebno ogleda u radovima Dorothy Smith. S jedne strane veza je u smislu teorijskog promiljanja, s druge u smislu iskustvenog istraivanja. Smith cilja u pravo na tu domenu, smatrajui kako je iskustveno zanemarena. Feministika teorija predstavlja dio novog oblika izuavanja koji implicitno ili formalno prezentira uopeni, vrlo iroki sistem ideja o osnovnim karakteristikama drutvenog ivota i ljudskog iskustva shvaenog sa enskog stajalita, te je usredotoena na enu na tri naina: 1. Kao osnovni predmet istraivanja jest situacija ene u drutvu, 2. Teorija raspravlja o enama kao o osnovnim subjektima u procesu istraivanja ili prouava svijet s povlatenog stajalita o poloaju ena u svijetu, 3. Feministika teorija je kritika i aktivistika zato to se sa enske pozicije trudi stvoriti bolji svijet za ene. Razlikuje se od veine sociolokih teorija jer predstavlja djelovanje interdisciplinarne zajednice koja ukljuuje ne samo sociologe. Ono bitno u cjelokupnom razvoju feministike teorije jest kritika shvaanja drutva, elja za promjenom socijalnog svijeta u pravce za koje se vjeruje kako su vie ispravni i humaniji. Takoer, budui da je feministika teorija relativno radikalna, veina sociologa uope je ne ukljuuje u svoj rad, jer se smatra bliom politikom aktivizmu (Ritzer : 1990). Feminizam pokazuje kako je drutveni ivot uvjetovana cjelina bihevioralnih procesa, socijalnih institucija i struktura i neprekidnog procesa definiranja svakodnevnih situacija. Feministika teorija ne razdvaja te razliite orijentacije prema socijalnom ivotu, nego sintetizira razliite teorijske orijentacije u jednu socijalnu teoriju.

Tema svakodnevnog ivota ponovo je probuena meu sociolozima upravo kad se pojavljuje i poetak izuavanja feminizma, posebno se oituju u slinosti teorijski relevantnih oblija. Panja se fokusira na pitanja odnosa feministikih inovacija i konstruiranja sociologija svakodnevnog ivota, potom feministiko naslijee u sociologiji 'svakodnevice' mogunost irenja teoretiziranja iste kroz put feminizma (Gardner : 2000). Bitna povezanost feminizma i svakodnevnog ivota upravo se ogleda u, kako je Lefebvre zove, 'privilegiranom akteru svakodnevice' - eni. On spol stavlja u binarne opozicije javnog i privatnog, racionalnog i emocija, proraunatosti (ekonomija, drutveni uspjeh i slino) i ljubavi, kulture i prirode, duha i tijela, povijesti i repetitivnosti, stvaranje novog i reprodukciju postojeeg, istaknutu individualnost i anonimnost, diskurs i neartikuliranost te u konanici aktivnost i pasivnost (Lefebvre : 1988). Feministike teorije uoavaju povezanost ene i feministike sociologije kroz pravce diskurzivnog identificiranja ene kroz prirodu. Meutim, feministika teorija svakodnevice razmatra se u odnosu enskog pokreta kao politikog i njegovog suodnosa s teorijom. Svijest o odnosu spolova u drutvu nije dola iz sociologije, ve izvana iz feministikih teorija i feministiko-politikog djelovanja (Papi : 1989). Feminizam kao jedan od novih drutvenih pokreta (uz rasni, etniki i seksualni pokret) od ezdesetih godina naovamo utjee na drutvene znanosti. Sociologija putem tih novih praksi doivljava preobraaj taj pokret postaje intiman, na mikro razini; novi segmenti, u ovom sluaju spol, postaju aktivni subjekt diskursa a time i donose novo razumijevanje svojih problema i problema odnosa moi u drutvu (Papi : 1989). Feministika dijalektika oznaava logiku teorije koja se najbolje shvaa kao radikalan oblik dijalektikog miljenja, nain miljenja ukorijenjen u pretpostavkama koje se nalaze unutar feminizma kao svjetskog pokreta i unutar enskog iskustva. Jezgra ove dijalektike je sociologija znanja, koncept koji svijet vidi kao mjesto povlatenih polazita aktera koji su nejednako situirani u socijalnoj strukturi. Ti akteri oblikuju svoja znanja na temelju svojih situiranih iskustava i interesa. Feministi su identificirali tri bitne grupe - vlasnike, radnike, zatim ene, iji su ivotni uvjeti i odnosi jednih s drugima samo djelomino oblikovani ekonomskim iniocima. Prema tome, ispitujui razlike izmeu ena, feministi su otkrili postojanje mnogostrukosti razliito situiranih grupa ena (Ritzer : 1990).

Kritikom dominantnog diskursa 'veine' potkopava se univerzalna istina, i time se prikriva stvarno stanje odnosa moi. Pokreti poput 'enskih', odnosno feminizam, poinju utjecati na humanistike znanosti kulturalne studije, antropologiju, psihologiju, povijest no najvie na sociologiju, jer postavljaju nove granice izmeu razliitih disciplina (pojam rada, kritika, epistemoloko i metodoloko pokretanje). Stvari se mogu gledati i obratno novim pokretima pomogla je upravo sociologija, jer kroz poimanje vlastitog (enskog) identiteta dolazi se kroz politiko djelovanje (u odreenom smislu). Fokus poimanja prebacuje se na enu na nain da one postaju centar prouavanja, sredinji subjekt, locirane su u svakodnevnom ivotu kroz kritinost, aktivizam i druge revolucionarne zahtjeve. Papi navodi kako su pokreti za osloboenje ena utjecali na svakodnevicu u dva pravca: Organizacijski, gdje su se osnivale sekcije, konferencije o enskim pitanjima, odnosi spolova, poetak enskih studija ezdesetih i sedamdesetih godina Tematski / pojmovno, gdje se inzistira na pitanju odnosa spola u svakodnevnom ivotu, uvodi se ensko oite, kritiziraju se socioloki pojmovi (Papi : 1989, 13). Sociologija svakodnevnog ivota je, ako nije zanemarivala vano pitanje rodnih podjela, onda stvarala predrasude i stereotipe te dijelila muko i ensko na javno i privatno, pri emu prva sfera pripada mukarcima, a druga enama (tzv. malestream2 sociologija) Unutar sociologije feminizam preobraava misao na ono to Smith navodi kao otkrie enskog pokreta, gdje ene ive u intelektualnom, kulturnom i politikom svijetu iz kojeg su donedavno bile iskljuene ili priznate samo na marginama (Smith :1987). enski studiji i feministika teorija spajaju teorijski i praktini trenutak oslobaanja ene, pa se prema tome feminizam moe gledati i kao politiki pokret, a ne teorijom unutar sociologije. Na svakodnevnom planu mogu se primijetiti afiniteti izmeu feministike teorije i praktinosti svih oblika sociologije svakodnevnog ivota, nevezano za teorijski dio. Sociologija svakodnevice karakterizira promatranje mikro-fenomena ivota, s druge strane feminizam okruuje aktere koji su (bili) nemoni. Obje teorije ine 'nebitne' stvari 'bitnima'. Dorothy Smith rekla je kako postoji problem u tome to sociologija nema jezika kojim bi se izrazila dalje od svojih mogunosti upravo u spajanjem s feminizmom stvara diskurs kojeg su mnog i autori nazvali 'mo slabih', jaanje identiteta onih koji su hegemonijski rodno i kulturalno na nekim niim razinama.
2

Malestream kombinacija mainstream(sredinji, glavni, standardni tok) i male (mukarac) kako bi se ukazalo na raspodjelu moi (http://www.wordnik.com/words/malestream)

Feministike teoretiarke i teoretiari, posebice Smith, poimaju svakodnevni ivot na razliite naine, ne koriste se klasinim, temeljnim pitanjima za izuavanje svakodnevice. Umjesto tog, oni idu beyond domene svakodnevice. Svakodnevica se postavlja u dva suprostavljena poloaja: konflikt / senzualnost, kritinost / nekritinost, svakodnevica kao izolirana / globalna sredina te svakodnevica kao univerzalni / partikularni fenomen. Naini na koje je feministika teorija utjecala na razmiljanje o svakodnevnom ivotu postavlja se u dvije stavke: 1. Novi odnosi koji skreu panju na nevidljive sfere drutvenog ivota, privatnost, dom, obitelj, neka mikro znaenja svakodnevnog ivota ene. Ovo feministiko promiljanje potakla je knjiga Drugi spol Simone de Beauvoir ili djelo o enskoj situaciji3 Beauvoir opisuje enu kao ljudsko bie u potrazi za vrijednostima u svijetu vrijednosti iju je strukturu nuno potrebno poznavati. Ona tvrdi, radikalno, kako se ena ne raa, ve postaje i to u razliitim ivotnim domenama, od filozofije pa sve do religije, no takoer i u svakodnevici ivota, dakle u svakoj sociolokoj sredini gdje se ena konstituira kao ena - spol (subjektivno ili objektivno). 2. S druge strane, feministika teorija utjee epistemoloki na promjene standarda ka pogledu iznutra, iz osobne, enske perspektive. Tu se tek pokazuje koliko malih sitnica svakodnevnog diskursa utjee na konstruiranje ene u filozofskim i ostalim kategorijama, gdje, postoji mogunost nastajanja enske inferiornosti. Sociologija ne ignorira samo enu, ve ukupnost privatne atmosfere odnosa. Oakley obuhvaa vaan pravac antropologije svakodnevice u domainstvu, a tie se iskljuivo ena neplaeni rad u domainstvu (Oakley : 1974). Tu se najbolje oituje standardna socioloka podjela rad / dokolica, koja esto slui za polazite za analizu svakodnevice. Tu su ene na razliite naine uhvaene u zamku vjenog rada domainstva, dok dokolica pripada mukarcu4.

http://www.marxists.org/reference/subject/ethics/de-beauvoir/2nd-sex/introduction.htm, de Beauvoir je knjigu napisala ve 1949. godine, te se smatra jednim od zaetaka djela modernog feminizma 4 http://www.annoakley.co.uk/index.php?option=com_content&view=article&id=20&Itemid=2, Oakley je koristila anketno ispitivanje na 40 domaica te time dobila rezultat koji je pokazao kako veina ena koje rade neplaeni posao u domainstvu se osjea tjeskobno, usamljeno i manje vrijedno.

ene funkcioniraju kao relacijski elementi za mukarce jer su liene vlastitog identiteta pa refklektiraju muki identitet. ene oznauju manjak, a mukarci mogu ostvariti vlastiti identitet gdje je ena samo patronimijska razmjena. Za Levi Straussa, unutar strukturalne antropologije ne postoji rodoskvrnue kao drutvena injenica, nego kulturalna fantazija, a slui i za naturaliziranje heteroseksualnog maskuliniteta. Butler tvrdi kako takav tabu pozicionira maskulinitet u sredite diskursa (Butler, 1990 : 54).

Feministkinje kritiziraju koncept podjele privatno i javno, jer je ta podjela konstrukt zainteresiranosti, a ne neutralna slika stvarnosti odnosa roda. Uzevi u obzir privatna pitanja (koja su vie moralna nego politika) drava kao javno ulazi u sferu privatnog uz prisutnost patrijahalnih pitanja i patrijahalne ideologije. Drava kreira obitelj kao ustanovu u kojoj se potinjava ena. Dakle, po Papi, privatna je domena predvidljiva, podruje drutvenosti u kojem se nalazi ena, dok je javno bitno, muko, dominira vlast, autoritet i druge kategorije superiornosti (Papi : 1989). Meutim, buenje enske svijesti, ovu privatnu sferu poinje nametati kao bitnu, jedna od glavnih toaka feminizma jest stavljanje privatnog u politiki zanimljiv trenutak koristei uloge ideologije, otkriva se nekoherentnost sociolokih teorija i istraivanja u drutvenim pretpostavkama o spolnim ulogama ( na primjer, pedesetih, kada je ena 'stjecala' brakom status svog mua). enski identitet se budi izvlaenjem upravo neplaenog enskog rada na svjetlo dana novih sociolokih razmatranja; ignoriran ak i od marksistikih teorija, enski rad izlazi iz privatne sfere aspekt feministike sociologije svakodnevnog ivota ulazi u epistemoloki aspekt gdje feminizam potkopava sociologiju kao vrijednosno neutralnu nauku i stavlja je u poziciju nunog reformiranja. Feminizam u centar svog izuavanja stavlja ne enu, ve enski nain ivota, interese i aktivnosti. Nekada objektivnost u sociologiji sada postaje proirena idealistikim. Abbott i Wallace predlau 'ruenje' konvencionalne sociologije: Integracijom ena i spola kao promjenjivih unutar sociologije Separatizam ili sociologija za ene, koju stvaraju ene Rekonceptualizacija ili ponovno ukupno promiljanje sociologije

enska perspektiva kao takva sr je svakog feministikog pristupa drutvu, pa se dijeli na postulate: Upotreba teorija koje obuhvaaju raznolikost iskustava razliitih ena iz razliitih svakodnevnih situacija (klasa, kultura i slino) Istraivaki problem ne moe se odvojiti od same svrhe istraivanja, pa se prema tome posljedice moraju uzeti u obzir Istraivai i sudionici u istoj su istraivakoj sferi, dakle ne postoji automatizam izmeu feministike perspektive istraivanja i neke odreene metode /tehnike istraivanja (Abbott, Wallace, 1997, Ideologies of sexual difference : xiv) Predstavnice feministike teorije ili teoretiarke stanovita (standpoint theorists) kao to su Nancy Hartsock, Alison Jaggar, Sandra Harding i Dorothy Smith, tvrdile su kako drutvene znanosti moraju biti usmjerene ka enskom epistemolokom, povlatenom standpointu. Tvrdnja za to lei u potlaenosti enskog spola, gdje se enama onda otvara iri, obuhvatniji pogled na drutvenu stvarnost. enska perspektiva proizlazi upravo iz svakodnevne, proivljene stvarnosti ili - enskog iskustva. Same teoretiarke potaknute su vlastitim proivljenim iskustvom neravnopravnosti u svakodnevnim situacijama. Ako se uzme u obzir teorija koja se kree iz sociolokog predznanja koje ima jaku osnovu u iskustvenoj evidenciji ili kao iskustvo pojedinanog aktera, za svaki konstrukt spoznaje mora postojati mogunost ravnopravnog ukljuivanja u istraivanje, a ne da postoji kategorija podreenog spola.

Standpoint pristup Dorothy Smith(iz Critiques of Everyday Life)

Dorothy E. Smith je, tijekom posljednjih nekoliko desetljea, oblikovala osebujnu i javno feministiku kritiku postojeih sociolokih metoda, teorija i praksi, vodei se za karakteristikama svakodnevnog ivota i njegovog odnosa spram rodnih socijalnih iskustava i praksi. Na London School Of Economics tijekom pedesetih godina , potom u Berkeley sveuilitu u Kaliforniji (gdje je i doktorirala) stekla je obrazovanje i interes u disciplinama sociologije. Upravo je kolovanje u Berkeleyju bilo kljuno za njezin intelektualni razvoj kljunim aspektima i pitanjima roda u sociologiji. Bitno je napomenuti kako je to sveuilite, kljuna toka novih previranja u sociologiji tijekom pedesetih pa sve do 1970. Godine, usmjerilo Smith ka mikro-orijentiranim

teoretiarima svakodnevice kao to su ameriki simboliki interakcionist George Herbert Mead, francuski marksist i fenomenologist Maureice merelay-Ponty te Erving Goffman, pionir razmatranja sociologije kao 'dramaturke'. Radikalnost koju je Smith pokretala donosila je sa sobom i frustraciju trenutnom situacijom unutar postojeih institucionalnih struktura, ono to e kasnije nazvati ' odnosi vladanja ili relations of ruling'; znaenje ijeg se ukratko moe objasniti time kako mukarac kontrolira bitni obrazovno, odgojno, zdravstveno, politiki i ekonomski sustav, to zapravo marginalizira ili ne obraa panju na enske interese i tenje. Takoer tvrdi kako ortodoksna sociologija igra vanu ulogu u uvrivanju postojee strukture maskuline moi i privilegija. Prema Smith, sociologija sama stvara 'surogat' drutvenog svijeta i potvruje ve postojeu sliku obrazaca moi i autoriteta. Tijekom kolovanja na Berkleyju, Smith izjavljuje: 'Htjela sam da sociologija kae istinu, meutim mislim da nije znala kako. Stvarnost svakodnevnog ivota ljudi odlazila je preko iega o emu bi sociologija mogla govoriti. Postala sam preokupirana udnom razdiobom sociologije od lokalnih aktivnosti ivota ljudi5.' (1994: 54) Smith smatra kako sociologija treba stavljati moralno politike izazove i konstantno usmjeravati na poremeaje i neugodne istine o poretku moi postojeim asimetrijama moi, ukorijenjenim u hijerarhijama spola, klase, roda te rase, a od strane instituacija koje lee na liberalnim idejama slobode i jednakosti prilika.

Dorothy Smith na temelju svojih radova stvara temelj za teoriju 'sociologije za ene'. Svoj pristup u sutini dijeli na tri dijela: Kritiko ispitivanje odnosa izmeu znanja i institucionaliziranih oblika snage, posebice ogledno u mainstream sociologiji Pokuaj iskrivljenja enske pozicije u sociologiji, gdje pak kritizira rodnu pristranost u osnivanju sociologije Za bolje ispitivanje praksi svakodnevnog ivota, potrebno je zamijeniti sociologiju uionice i knjige s vezom sa svakodnevicom (Smith: 1994: 54).

Sociologija i odnosi moi Postoji odreeni put kojeg spaja Smith koristei pojmove 'svakodnevni ivot' i 'kulturna teorija'. Teoretiari poput Goffmana, Garfinkela, Heideggera, Heller i Smith nose se
5

I wanted sociology to tell the truth, but I came to think that it didnt know how. The realities of peoples daily lives were beyond anything

sociology could speak of. [I] became preoccupied with sociologys strange divorce from the local actuality of peoples lives (1994: 54).

sa svakodnevicom na nain da je smjetaju u specifian fokus. Svakodnevno postaje problematino, prigodno za izuavanje te usmjereno na neto drugo. 'Socijalna organizacija objektivnog znanja, koje je bitna sastavnica odnosa vladajueg suvremenog kapitalizma dio je analize gdje Smith postavlja sredinji princip postojei aparat moi prikazuje drutveni svijet na nain koji im odgovara za vlastite drutvenopolitike interese. Upravo u tim postavkama teorija, njezin rad ima slinosti sa postrukturalistikim argumentima kako postoji bliska, ak i nuna veza izmeu moi i znanja. Tom orijentacijom pribliava se radu Michaela Foucaulta6. Disciplina sociologije tvrdi kako je pristup objektivnom znanju drutvenog ivota sazdan od istrage stvarnih drutvenih dogaaja i procesa. Meutim, Smith nalae kako sociologija ne prati stvarno stanje drutva (mikrorazinu) ve sloj drutvenih konstrukcija koje su uklonjene ili skrivene iz svakodnevnih podruja drutvenog iskustva, ono generalno. S druge strane, Rosaldo koristi feministiku teoriju kako bi je uklopio u socijalnu antropologiju drutvenih znanosti; tvrdi kako postoji 'usamljeni etnograf' koji je idealan nepristran, objektivan i sveznaju. Meutim primjeuje kako je taj lik muki. ( Rosaldo :1993). Smith pak objektivnost, apstraktnost i neutralnost, te 'odnose vladanja' koristi upravo kako bi dokazala potlaenost marginalizirane ene sociologinje ( ili znanstvenice uope). 'Ako sociologija promatra drutvo, drutvene odnose i ljudske ivote kao da moemo stajati van njih, ignorirajui partikularna lokala mjesta u svakodnevici u kojima ivimo svoje ivote. Ona ne pretendira objektivnost na osnovu svoje sposobnosti govorenja istine, ve na osnovu svoje sposobnosti iskljuivanja prisutstva partikularnih subjektiviteta' (Smith, 1987: 2). Jedinstveno podudaranje oznaava karakteristinu formu vladajuih odnosa u drutvu, koji tee ka smjetanju u apstraktne, uopene kategorije, ignorirajui svakodnevicu iz perspektive ene. Takva sociologija, iako se bavi univerzalnim, obiljeena je rodno te time i pristrana. Tako Smith stvara sociologiju sa stanovita ene svakodnevicu promatra kao problematinu, u smislu vlastitog suoavanja sa situacijom (ak za sebe tvrdi kako je u jednom trenutku, kombinirajui sveuilinu profesoricu i majku, sebe smatrala dvostrukom linosti). Tu je primijetila i kako sociologija nudi jo vie sredstava za prouavanje i promiljanje kroz sve aspekte determiniranja svakodnevnih konteksta vienja (Smith : 1987).

http://www.generation-online.org/p/pfoucault.htm, Foucaultova torija moi te odnosa moi i znanja; takoer se bavio pitanjima seksualnosti.

Bezlinost i apstrakcija vladajueg naina miljenja povezane su sa mukim principima jer se veliinom mukarci u drutvenoj stvarnosti kreu u ne-lokaliziranom prostoru, u kojem ene imaju tono odreene uloge posredovanja ili balansiranja izmeu modusa djelovanja i konkretnih formi o kojima isti ovisi. enski rod umee se izmeu apstrahiranih modusa i lokalnih partikularnosti i time olakava mukarcima snalaenje u kontekstu.

Zakljuak

Za razliku od standardne sociologije, unutar sociologije Dorothy Smith ulazi se u 'drugu' egzistenciju, ona taj svijet vidi kao problematian, te tvrdi kako smo u samom fokusu istog. Karakteriziraju ga drutveni odnosi koji se mogu gledati samo izvana, jer iznutra, iz fokusa, nisu uoljivi (Smith : 1987). Poimanje svakodnevnog ivota kao problematinog ili podruja iz kojeg izniu pitanja, budui kako on nije ni transparentan ni oigledan. Koncept Dorothy Smith iako je smjeten u feministike okvire, pokazuje slinost sa jednim binarnim stajalitem veine istraivaa svakodnevnog ivota, pogotovo u kontekstu najsuvremenijih istraivanja.

LITERATURA:

Abbott, Pamela, Wallace, Claire: An Introduction to Sociology: Feminist Perspectives, Routledge, London and New York, 1997.
Butler, Judith: Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity, Routledge, New York and London, 1999. Gardiner, Michael: Critiques of everday life, Routledge, 2000.

Lefebvre, Henri: Kritika svakidanjeg ivota, Naprijed, 1988. Oakley, Ann: The Sociology of Housework, Oxford: Martin Robertson, 1974. Papi, arana: Sociologija i femnizam. Suvremeni pokret i misao o osloboenju ena i njegov utjecaj na sociologiju, Beogras, iic ssos, 1989. Ritzer, George: Froniters of Social Theory: The new sytheses, New York, Columbia University Press,1990. Rosaldo, Renato: Culture and Truth: The Remaking of Social Analysis, London, Routhlege, 1993. Smith, Dorothy.: The Every day World as Problematic: A Feminist Sociology, Boston: North eastern University Press, 1987. Smith, Dorothy. A Berkeley Education: Gender and the Academic Experience: Berkeley Women 19521972, Lincoln, University of Nebraska Press, 1994. Ostali izvori: http://www.wordnik.com/words/malestream http://www.marxists.org/reference/subject/ethics/de-beauvoir/2nd-sex/introduction.htm http://www.annoakley.co.uk/index.php?option=com_content&view=article&id=20&Itemid=2 http://www.generation-online.org/p/pfoucault.htm