BieiroteKa Fontes ‘Gor rte ZDRAVKO ZIDOVBC. ons DRABAN MILONIC HAG ane ae PLU TARH. ‘i UE! PANTO PROPETA USP aw IVOTOPISIPLUTARH I NJEGOVI »USPOREDNI ZIVOTOPISI« © Plutarhovu Zivot Na _pitanje koje razdoblje u poviesti govjeéanstva smatra ‘ajsretnijim jedan je ugledni britanski poviesitar odgovario da je to bilo vrijeme viadavine careva Antonina tt Rim, Ne racunajudi posljednjega, krvoZednog tiranina Komodsa, ta je dinastijavladala od 98. ‘do 180. godine ne. a satinjavali su je Trajan, Hadrijan, Antonin Pijo (po kome su nazvani Antoninima) i Marke Aurelie ‘Mode nas ta) odgovor nesumnijivo kompetentnog struénjaka iznens it, mozemo prema njemu imat rezerves ostaje ipl njenica da je poslije kevavity gradanskih bocbi akon Neronove sinrtl 68. i 69. godine te relativns smirivanja za careva Flavijevaca (Vespazijana, Tita i Domicijana) uti gotovo stotinu godina golema rimsika dzave dotivjela blagostanje Kakvoga dotad nije bilo: mir i red unutar sranica, sigurnost prema vanjskim nepnijateljima, ekonomski pro- vat pragen razmahom umjetosti sve su to canake jednog tistina sretnog razdoblja, posjedajega takvog u Zivotu dugoyjeke drzave kkoja Ge otada postupno slabiti pod udarcima unutragnjih nereda i vanjskih neprijatelja pa najzad, nekih isto godina kamije, i potpuno Klonut U.to vrijeme rimska knjizevnost dozivijava ponowno bujanje stvaraladiih shaga: Plinije Mladi, Marcial, Juvenal, Tacit samo st najznafanijaimena jednog veoma plodnog perioda. Zacudo, ta] se polet relatvno slabo odrazio u grékoj knjizevnosti Koja se ~ mozda ‘uz Diona iz Prose ~ moze pohvaliti samo jedaim veik Phutarhom iz Heroneje, kao sto eu sijedeéo) generacit opetjedini ~zoatajaiji psc biti satricar Lukijan iz Samosate (Koji wz t0 | nije pravi Grk). Anonimni autor spisa O usvisenom, Koji je vjerojatno vio w 1. stn. e., s tugom ée konstarati da je ckonomski procvat ddoveo do stinja tromostt dubs w kojem vise nema svelleih znscae- vac. Moa je to doista razlog slabe produkctvaosti grcke knjidemno- sis povetka nate ere, a modda su raziozi drugi. U svakom sluts}, Plutari je jedno od posiiednjih vel imens’ dokrséanske grtke literature, ako vee ne dubinom ili originalnoscu, a ono svakalko firinom interesa erudicijom i, nadasve, opsegom svoga dela.‘ PUCTARHINJEGOML-USFOREDNI2WVOTOMSY. [Nemamo pouzdanih podataka ni za Plutarhovu godina rodenja ai smart. U spisu O natpisu E u Delfina sam kage da je kao made ‘ajedno s uitelem Amoniem i bratom Lamprijom bio u Delfima kad je Neron posjetio to prorotéte. Kako je Neron bio tamo god. 6167, a prema grckom shvaéanju vkao mladicx znailo bi de Ptarh tada jo nije napunio 20 godina ali da nije imao ni mnogo manje, zakljuduje se da je Th. Mommsen s pravom pretportavio da se Plutath rodio izmedu 46, i 48. Kroniter Eusebife svedoti nam di je god. 119. Plutarh jos bio Ziv: kao starac bio je imenovan za vepitropax, Gréke, Epitrop tetko moze biti upravitel), Kako 0 tumate neki autori. Ali svakako nemamo razloga sumnjati da je te godine Plutarh jot bio na zivots. Buduei da iz njegovibspisa Droizlai da mu nije poznato dovrsenje nekih gradevina i dvadesetih godina drugog. stoljeca (Hdrjanov kip uw Delfima, obnovieni Olimpijejon'u: Ateni) kao i okolnost da aije uvréten u_popise dugovjekife, sve to govori da je umro neposredno posije 120, Ima doduse misljenja da se rodio ranije (oko 40) i da je umzo Kasaije (25-29. Rodio se u gradicu Heroneli, na zapadnojsranici Beoije prema Fokidi, u stednjo} Gréko). Heroneja je bila maleno mjestance, ali popriste nekoliko znatsjnih bitaka. Ondje su 447. Beocani pobijedii ‘Ateajane i tako ih zauvjek lili nade w dominacijy nad susjednom Beotiom; god. 338. ondje je Filip Makedonski unistio poslednje nade u oGuvanje gréke samostalnosti: a godine 86. ta je Lucije Komnelije Sula pobijedio Arhelai, vojskovodu Mitridata VI, i-time je Greka definitivne ostala u sferirimskog utjecala ‘Plutarh je potekao iz ugledne obiteliiako to nie bile najugled- nija ni najobrazovania obit!) u gradu, kako taisle neki. Njegov 86 pradjed Nikarh joi sjecao bitke Kod Akcija. Plutazhor djed Lampri- Jy Goviek Ziva duha, neiscrpne energie | liroka obrazovanja, jeje $e u Plutashovim difalozima kao i njegov otac Aristobul, koji je ipak bio u pozadini,u seni djeds i Piutazhove brage, Lamprie | Timona, eoji su éesti sudioniciw razgovorima i raspravamsa. Ne spominje se rmajka, pe to mote biti indicia da je rano uma, Za svog djeda Plutarh Kae da je bio »maitovit i pun dobrih pritae. Poznavao je liiegnika Filo iz Amie, koji je upozmaa rasko8 Kleopatrina i Antonijeva dvora 2a vijeme studija medicine Aleksandrji. Dakako, Filota je morao biti matno star od dieda Lamprie, ali cone iskljucuje aihovo moguce poznanstvo. ‘Medu tv. etickim spisima satuvano je devet knjga Pluterhovih Symposiaka problemata, sto se najbolie mode prevest kao Cashanja us éalcw, Tu Plutarhbiljeti o Gemu se sve razgovaralo na »impest jimae kojima je sam prisusvovao. Simposi} je rieé 2a. Kolu je Poznato da ju je tesko prevest Posie abjeda ih vetere uklonilo bi PLUTARIINBCOVI-UsPOREDN2IVOTORSH 7 se jelo a stola i preslo bi se na desert uz pige. Uz to redovno st se Vodili razgovori na raze teme a atmosfera je bila opuitens Premda su u Plutarhovo vrijeme Zene sudjelovale pri glavnom ‘objedu, na simposjima njih nije bilo. Simposi je kao tema poznat i iz ranije eréke knjizevnosti (Plawon, Ksenofont) ai kasnije (Atene) PPlutarhove su teme razgovora redovno trivjalne pa je prvenstveno znatenje njegovih Caskaniav oslikavanju sredine i stuacije u kojoj je Plutarh 2ivio jer u njegovim Caskayjina sudjelujustvarne, povijesne ofobe, « medu njima i njegovi pristelii i rodaci i sam autor, Plutarh je pravio biljeSke o tome $10 se govorilo. Jednom Keasnije pozvao ga je njegov odlignirimski priate) Sosje Senecion dda u znak svog prijtejstva knjizevno obradi te billeske »po ugledu nna Platona, Kecnofonta, Atistotela i druges. Phutarh je to acini, a ‘munogi od ajegovih Buichih spisa zapravo su temeliije easpravliene teme ra2govora na simposijima, PPolovica simposia odigrava se u kudi Plutarhove porodice u ‘Heroneli ostaliu Korinta, Delfima, Elid (na edgovarajuéim grékim grams istmijskim, pitjskim i olimpiskim), pa u Aidepsu na Ebel, 1 Pats i Rimv. Glavni nedostatak Plutarhovih Cashanja, w eenma Se ralikuju npr. od Platonova, Koji posebno smeta danainjeg Gtaoca, njihova je neodredenost u’pojedinostima u Kojima bismo Zeleli preciznost. No razumljivo je da Putarhu nije bilo do toga jer on pike 2a prijateje Koji su bili osobno prisutni pa im je akontekst« bio ovolino poznat. Drug je nedostatak Plutarhova Osobaa skromnost i diskretnost zg koje on osebi daje veoma malo podataks, premda je bio sudionik wu tim razgovorima. Tako mi o njemu ne znsmo ‘mnogo, ne zaamo kako mu je izgledala kus nit kako e izgledao on. sam, Igrom slaeaja nije nam sacavan nijedan Phutarhor portret, ak it idealziani, Kakvi su bil esti w antic. [Ne zmamo amogo nti o njegovu obrazovanju. U Ateni ge su stjecalvige cbrazovanje mlad judi iz éitave Gréke, sluseo je akademigara Amonia, s leojim ga zaecno nalazimo kasnie iw Daelfima, Tko je stvarno bio taj Amonije nije pouzdano utvrdeno, Opéenito se smatra da je to poznati Amonije iz Lamptre za koga znamo da je pisa0 O srsenicima i sreama gdje on uglavnom govori © vjerskim pitanjima. Moguce je ida je Plutarhov velik interes za Felis potekao od Amonijeve poduke. S druge strane, neobicno je da Prutarh nigdje ne spominje zmameniea knjigusvog utili, a ima Findieija da je Amonie iz Lamptre vio mnogo ranije. Svakako, vec ‘po iment ocito je Amonijevo egipatsko porjeklo. Treba pretpostavti da je Plutrhova obitelj bila imucna i da je divjela od prihoda $ imanja. Tnage bi bilo nemoguce da se sinovi u Coliko| meri posvete neproduktivno) aktivnosti kakva je Knjizeynost Ffilozobje. Materialna sigurnost omogucavaa je Plata i njegovoj