Put Pravog Muslimana

PUT PRAVOG MUSLIMANA
Naslov originala: MINHADU-L-MUSLIM Recenzija: Dr. Zuhdija ADILOVI (Akida) Hfz. mr. Muhamed PORA (Ahlak) Dr. ukrija RAMI (Fikh) Urednik: Adnan PEZO Lelctor: AidaKRZI Korektor: Abdulmedid NEZO Kompjuterska obrada: SemirII Meliha II
Izdava:
Organizacija aktivne islan:ske omladine
CIP- Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 297. 13 cl-Dezairi, Ebu Bekr DabJr PUT pravog muslimana= Minbadu-1-muslim/ (prevodilac Ebu Muhamed es-Serid]. - Zenica : Organi.zacija aktivne islamske omladine, 2000. 454 str.; 24 cm Bibliografske i druge biljeke uz tekst ISBN 9958- 9622- 3 - 3 COBISS/BiH- ID 8043270
PUT PRAVOG MUSLIMANA
Ehu Bekr Dabir el-Dezairi
Prijevod:
Ebu Muhamed ES-SERID
Knjiga l
Zenica, 1421./2000.
RIJE IZDA VAA
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog
RIJE IZDAVAA
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova! Neka je blagoslov z mir na Njegovo najodabranije stvorenje, Muhammeda ;Ji!
Zahvaljujui milosti Uzvienog Allaha, u prilici smo Bosanskoj biblioteci predstaviti jednu od najpopularnijih i najitanijih knjiga u islamskom svijetu "Put pravog muslimana" (Minhadu-L-muslim), knjigu koja je nezaobilazna za svaku biblioteku. Razlog za ovakvu njenu itanost i popularnost lei u injenici to je detaljna i sveobuhvatna u obradi brojnih pitanja koja tite svakog muslimana.
Kao takva, knjiga je veoma koristan prirunik, kako za pojedinca i porodicu, tako i za svakog ko traga za znanjem. Po svojoj koncepciji, ona obraduje razliite aspekte triju temeljnih islamskih disciplina: akaida, ahlaka i fikha; disciplina koje se s pravom smatraju stubovima nae uzviene vjere i islamskog ummeta, uope. U vrijeme kada je pravog manja sve manje, a neznanja sve vie, povratak vjeri i izuavanju spomenutih disciplina se namee kao prijeka potreba. Ovo zato to narod koji tvrdi da mu je Islam vjera, ne moe biti slavan, estit ni ugledan, ukoliko istinski ne poznaje svoga Gospodara i svoju vjeru, pogotovu, ukoliko se, umjesto Boijim, rukovodi normama i zakonima donesenim od strane ovjeka, direktno suprotstavljenim univerzalnim zakonima Uzvienog Gospodara. Isto tako, narodi mogu opstati samo uz potivanje normi etike i morala, njegovanje pravde i suzbijanje nepravde medu ljudima. Dakle, narod koji eli dugo ivjeti, svoje potomke rnora nauiti da izvravaju svoje obaveze prema drugima: prije svega obaveze prema svome
RIJE IZDA VAA
Gospodaru, svojim roditeljima, starlJzma i meusobne obaveze jednih prema drugima. Ovo zato to se red u cijelom univerzumu odvija po Allahovim nepromjenljivim zakonima, a jedan od njih je da nijedna vlast, ni u jednoj zemlji, makar se ona zvala i muslimanska, nee dugo potrajati, ukoliko je zasnovana na nepravdi i korupciji, za razliku od zemlje u kojoj vlada pravda, red i zakon, makar ona bila i nemuslimanska. to se, pak, tie podruja fikha, njega je autor- vjeto se koristei vjerodostojnim argumentima, na lahak i istovremeno krajnje metodian nain - veoma znalaki, saeto i koncizno obradio u poglavljima pod naslovima "lbadat" i "Muamelat" tako da se po svome prepoznatljivom stilu, u dananjem islamskom svijetu, s pravom moe srnatrati pravim prirunikom materije koju obraduje. Cijenjenom itaocu skreemo panju da e, moda, u pojedinim fikhskim propisima primjetiti njihovu manju nepodudarnost sa hanefijskim mezheboml uz napomenu da su, po miljenju islamskih uenjaka, takve mezhebske razlike uobiajene i prihvatljive. Isto tako, skreemo panju itaocu ela znak (*) kod pojedinih fusnota upuuje na komentare i pojanjenja izdavaa i da to nisu rijei autora. Na kraju, molimo Uzvienog Allaha da ova knjiga bude od ope koristi za sve muslimane, da je upie u dobra djela i da sve one koji su, na bilo koji nain, doprinijeli njenom tampanju, obilato nagradi.' Allah je sve kadar!
Izdava
Teacl!c-r in MalJid Al Nabawl Al Shareef
~ ~J.~:0:
~ IIHII........, uvwD
Madina Munawwara Tel. a31 1 s oo

P .O.Box: 871 Saudi Arabi:a
.,..".... <tuoJIIil..l - AYI
W-J-l!LJ,w Ar v, . , ; ...1..:a.A
: ... U"
RIJE AUTORA
Dozvola za prijevod i tampanje knjige "Put pravog muslimana"
Zahvala pripada Uzvienom Allahu i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika ~. njegovu porodicu i njegove ashabe, a zatim: Dozvolio sam organizaciji "Aktivne islamske omladine" koja se nalazi u Federaciji Bosne i Hercegovine, prevoenje i tampanje moje knjige "Minhadu-l-muslim" molei Allaha Uzvienog da im da uspjeha u islamskoj da'wi u njihovoj zemlji. Amin!
Pisac:
Ebu Bekr Dabir el-Dezairi
01. Muharrem 1420. b.g.
RIJE AUTORA
PREDGOVOR ETVRTOM IZDANJU

NA ARAPSKOM JEZIKU
H vala Allahu, uz CIJU se milost zavravaju dobra djela! Neka je blagoslov i mir na, od svih ljudi, najodabranijeg ovjeka i poslanika Muhammeda, njegovu asnu porodicu i sve njegove drugove! S obzirom na rasprodaju i posljednjih zaliha prvog, drugog i treeg izdanje knjige Minhadu-l-muslim - Put pravog muslimana i njen potpun i nestanak na tritu, s jedne, i elj u mnoge brae u Islamu da do nje dodu, s druge strane, jer su u njoj pronali ono to su tol iko traili i jer im je olakala put okupljanja oko Knjige svoga Gospodara i swmeta svoga Poslanika, pa im se toliko dopala da, ve due vremena, mole da se ponovo tampa- s Boijom pomoi smo se odluili na pokretanje ovog najnovijeg, etvrtog, izdanja koje smo dopunili jo jednim poglavljem o nasljednom pravu (jeraizu), pokuali u njoj ispraviti sve ranije greke i pojasniti pojedine primjere, nakon ega je, bvala Allahu, ispala mnogo bogatija, kompletnija i sa tehnike strane dotjeranija.
Ebu Bekr el-Dezairi
RIJE AUTORA
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU NA

ARAPSKOM JEZIKU
H vala Allahu, Gospodaru svjetova, Bogu predanjih i potonjih generacija! Neka Allah Svojim blagoslovom, mirom. milou i sreom obaspe Svoga najodabranijeg stvora, posljednjeg vjerovjesnika, poslanika i naeg miljenika Mubamrneda, njegovu asnu porodicu i sve njegove drugove. Neka Allah Svojom milou i oprostom obaspe tabi'ine i sve one koji ih do Sudnjeg dana budu slijedili! Prilikom jedne rnoje posjete Maroku i poziva upuenog tamonjoj brai da se vrsto uhvate Kur'ana i Sunneta - za sva vremena i prostore, jedinog spasa za muslimane, izvor njihove snage i svakog dobra - nekoliko dobrih ljudi iz grada V ud' de, zamolilo me da za tamonju zajednicu estitih vjernika napiem jednu knjigu u vidu udbenika ili podsjetnika, u kome bi svaki estiti vjernik mogao pronai sve to ga interesira o vjerovanju, lijepom odgoju, vladanju, robovanju svome Gospodaru i saobraanju sa svojom braom, s tim da bude glavnja Allahova svjetla i clio sunca Muhammedove mudrosti, da ne izlazi iz okvira Kur'ana i Sunneta i da se, ni u kom s lu aj u , ne udaljava od ie njihova zraenja. Nisam mogao a da se, s Boijom pomoi, spomenutoj brai ne odazovem i ne ponem skicirati traenu knjigu, ili, bolje rei, eljeni udbenik, pa sam se odmah po povratku u Svetu zemlju, uz sve svoje obaveze i preokupiranost drugim poslovima, dao na sakupljanje, pisanje, prepravljanje i dotjerivanje ove knjige. Uzvienj Allah mi je neizmjerno pomogao i u tim sabatima koje sam svake sedmice odvajao od svojih dana, prepunih briga, razmiljanja i drugih obaveza, tako da sam nakon svega dvije godine rada, pred sobom imao knjigu kakvu sam elio i kakvu su zamiljala moja braa. Evo, to je ta knjiga koju predajem u ruke svoje brae u Islamu, irom svijeta. Da kojim sluajem nisam njen pisac i sakuplja, moda bib je drugaije opisao i predstavio? Vjerovatno ne bib ted io rijei da je pohvalim i jo toplije preporuim to veem broju italaca!? Ovako u se zadovoljiti sa onim to o njoj, zaista, mislim: daje to knjiga koju bi svaki musliman u svojoj kunoj biblioteci trebao imati. 9
RIJE AUTORA
Knjiga se sastoji od pet poglavlja, od kojih svako poglavlje ima vie podnaslova. Podnaslova ima dosta naroito u Poglavlju o vjerskim obredima (ibadat) i Poglavlju o uzajamnim odnosima (muam.elat). Prvo poglavlje govori o vjerovanj u (akaidu), Drugo o lijepom ponaanju (adabima), Tree o odgoju (ahlaku) , etvrto o obredima (ibadatima) i Peto o uzajamnim odnosima (muamelatima), tako da ova knjiga predstavlja svojevrsnu zbirku propisa o temeljima i ograncima islamskog vjerozakona (erijata). Zato smo joj s pravom dali naslov Put pravog muslimana. Kao takvu, toplo je preporuujemo brai muslimanima i pozivamo da je se pridravaju. Nadam se da sam, uz Allahovu slijedio valjan metod.
pomo,
prilikom njene pripreme
Tako u Poglavlju o vjerovanju (akaidu) nisam izlazio iz okvira vjerovanja kakvo su prakticirali asni preci, vodei strogo rauna o tome da su oko njegove ispravnosti saglasni svi muslimani. Ovo zato to je to, prije svega, vjerovanje Allahova Poslanika ~ njegovih drugova (ashaba), generacije tabi 'ina poslije njega, te prirodom uroeno vjerovanje Islama sa kojim je Allah slao Svoje poslanike i objavljivao Svoje Knjige. Kada se radilo o fikhslcim pitanjima, u Poglavljima o obredima (ibadat) i meusobnim odnosima (muamelat), tu nisam imao nikakvih dilema da se - u sluaju gdje nisam imao nedvosmisleni dokaz iz Allahove Knjige i Sunneta Njegova Poslanika- opredijelim za, po nama, najispravnije miljenje nekog od najpoznatijih uenjaka i imama kao to su Ebu Hanife, Malik, afija j Ahmed, neka se Uzviem Allah svima smiluje. Zato sam, bez i najmanje doze sumnje, potpuno siguran da svaki musliman koji se bude pridravao ove knjige - svejedno, radilo se o akaidu, fikhu, edebu ili ahlaku- postupa po Allahovom vjerozakonu i slijedi put kojim je iao Njegov vjerovjesnik Muhammed ~ Podsjeam cijenjene itaoce da sam s Boijom pomoi - da sam kojim sluajem htio - fik:hska pitanja u ovoj knjizi mogao obraditi po nekom od postojeih mezheba i tako se potedjeti tekoa oko prelistavanja mnogobrojnih izvora i ispravljanja najrazliitijih miljenja i shvaanja, od kojih su neka, kao to je poznato, as potpuno podudama, a as oprena.
lO
RIJE AUTORA
Medutim, moja neodoljiva elja da svu nau estitu brau muslimane vidim na jednom, zajednikom putu, na kome bi objedinili sve svoje snage, ideje, osjeaje i stremljenja i tako slono disali kao jedna dua, nagnali su me da se prihvatim ovog tekog zadatka i na sebe preuzmem tako teko breme. Hvala Allahu koji je pomogao da se ovo djelo zavri i eljeni cilj postigne. Kao i svaki drugi vjernik, utjeem se Uzvienom Gospodaru od toga da sam, u ovom svom djelu, unio bilo kakvu zlonamjernu novotariju ili uveo novi mezheb. Zato Ga molim za pomo protiv svakoga onoga ko pokuava asne sljedbenike ovoga ummeta odvratiti od puta na koji pozivam i naina ispoljavanja Islama koji zagovaram. Jer, tako mi Onoga mimo koga nema drugoga Boga, koliko mi je poznato, ni namjerno ni nenamjerno, ni svjesno ni nesvjesno, ni za jednu dlaku nisam odstupio od Allahove Knjige, Sunneta Njegova Poslanika ~ niti od miljenja po kojima su postupali imami Islama i u tome ih slijedili milioni muslimana. Osim toga, moja jedina namjera je bila da ovim pomognem da se razjedinjeni muslimani ponovo ujedine i da nakon dugog puta taj cilj uinim bliim. Gospodaru, Zatitnie vjernika i Upravitelju estiti h , uini moj rad i uloeni trud na ovoj knjizi valjanim i kod Tebe primljenim, a onima koji se je budu pridravali korisnom. Gospodaru, spasi njome koga Ti hoe od Svojih kolebljivih i smetenih robova i uputi njome na Tvoj pravi put one za koje Ti zna da su ga dostojni, jer Ti si jedino kadar to uiniti. Boe, blagoslovi i Svoj mir podari naem Poslaniku Mubamrnedu, njegovoj porodici i njegovim drugovima!
U Medini-Munevveri; 21.2.1384. = 1.7.1964. god. Pisac
Ebu Bekr Dtabir el-Dezairi
ll
+ VII- Vjerovqnje Jl Kur:'an a_sni ,, ... VIII -' Vjerov.anj~ u, Boije poslani~g, .a._s. + IX.- Vjeravanje 1l Muhammedovo. ,poslanstvo.
~
~ - VJerovltnje u Po'Sfjed-oji !fqn l ~ ~l- p kaburskim patnjam~ ~itv~nji~na ~ ~ ~ XII- Vjer.avahje~ u itllahovo odrederlje ~Xlii - O injenju ibadeta samo Allahu xiV- 'Oprlilobijanjunaklonosp "" , XV- O Allai}!Jllim prijat(!ljirrta i nji/Jollim kerametinia; i . ;"''''~o.-... iQ!anovim prijaleljima -i' :njihovim zqllludama + ::p7r- Vjerova!Jje daje ollalleza preporuivati i/bro ! ttl . ddvraati . ll o1wga to ne vlJ}ja . . . ? . . ~- .. XVII~ '!'jerovanJ.tula_J~ ob~veza vo~~li ilrug:;-v~~llah~~d Jtoslanzka !Jf,1!i su Olitr~pJodabraifl.J.'!, generacya, daJe
~ .
tlunost uve..avati islamske vode i pokoravati se 1?: muslimans(iim predstqv1zicima.
l
t
A,
O ISLAMSKOM VJEROVANJU
l. poglavlje
I - Vjerovanje u Allaha~
vo je jedno od najvanijih i najkompleksnijih poglavlja koje obraduje ova knjiga, jer se cjelokupni ivot vjernika odvija i upravlja prema njemu. Otuda je vjerovanje u Allaha ~ temelj svih temelja sveukupnog sistema ivota muslimana. Musliman vjeruje u Uzvienog Allaha u smislu da potvruje postojanje Svevinjeg Gospodara, Stvoritelja nebesa i Zemlje koji savreno zna i vidljivi i nevidljivi svijet, Gospodara i Vladara svega to postoji, da nema boga ni gospodara osim Njega, da posjeduje sva svojstva savrenstva, te da je daleko od bilo kakve manjkavosti. Ovo sve, zahvaljujui prije svega, Allahovoj uputi, a potom tradicionalnim i racionalnim dokazima.
Tradicionalni dokazi <~' dJ.) ':il) :

l. to sam Uzvieni Allah u Svojoj Knjizi govori o Svome postojanju, Svojim imenima i Svojim svojstvima i tako nedvosmisleno potvruje da je On - Gospodar svih stvorenja:
Gospodar va je Allah, koji je nebesa i Zemlju u est vremenskih razdoblja stvorio, a onda svemirom zagospodario; On tamnom noi prekriva dan, koja ga u stopu prati, a Sunce i Mjesec i zvijezde se pokoravaju Njegovoj volji. Samo On stvara i upravlja! Uzvien neka je Allah, Gospodar svjetova! (El-A'riif, 54.)
to, dozivajui Svoga vjerovjesnika Musaa, a.s., s desne strane doline, iz stabla, u blagoslovljenom kraju, veli:
Wt_;_i1 ~) tiJ1 u-f if. sVJetova! (El-Kasas,' 30.)
J1 ;t; l O Musa, Ja sam- Allah, Gospodar

14
lJ. poglavlje O ISLAMSKOM VJEROVANJU <.?jll ~~~ ;,-;i:, J:Y,.~ d Ul j1 U~~ tSf j! l Ja sam, uistinu, Allah,
drugog boga, osl.m Mene, nema; zato se samo Meni klanjaj i molitvu obavljaj- da bih ti uvijek na umu bio! (Ta-ha, 14.)
to, veliajui Sebe, Svoja imena i svojstva, veli:
~~ ~cr " )~)l 0c)l ~ ~~~+11:, ~~ r:~ ~ u~ j~ u<.?~' ~~ ~
~~ ~~~ :r.?' ::.,~:+.i, ~~~ ~ttJ, :.r.)~' ~~ ~ u~ j~ u<.?~' p, ;cu, j~~~ &JQ' JjGJ1 ~~ Y.<"")0jA .. :Ut0~ , , " <:":J, .:i, fil') .::X OI ~. L. j ~ ~r-::~ j!.r rJ yPJ - )
.;
'J'
Onje Allah- nema drugog boga osim Njega- Onje poznavalac nevidljivog i vidljivog svijeta, On je Milostiv, Samilosni! On je Allah - nema drugog boga osim Njega, Vladar, Sveti, Onaj koji je bez nedostatka, Onaj koji svakog osigurava, Onaj koji nad svim bd~ Silni, Uzvieni, Gordi, Hvaljen neka je Allah, On je vrlo visoko iznad onih koje smatraju Njemu ravnim! On je Allah, Tvorac, Onaj koji iz niega stvara, Onaj koji svemu daje oblik, On ima najljepa imena. Njega hvale oni na nebesima i na Zemlji, Onje Silni i Mudri.(El-Har, 22.-24.)
to, hvalei sfun Sebe, veli:
Tebe, Allaha, Gospodara svjetova, hvalimo, Milostivog, Samilosnog, Vladara Dana sudnjeg! (EI-Fatiha, 1.-3.)
to se nama, muslimanima obraa rijeima:
tjJ~u ~~ \Si) ;;~t) .;,
... J .....
<lt
tl
"'"' l
;-e, ~~ 0~
J
:0.
-1
Ova vaa vjera - jedina je prava vjera, a Ja sam - va Gospodar, zato se samo Meni klanjajte! (El-En bija', 92.)
to, mimo Sebe, porie postojanje drugog boga i gospodara nebesa i Zemlje:
15
J. poglavlje
Da Zemljom i nebesima upravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremeti/i bi se. Pa nek je uz.vien Allah, Gospodar svemira, od onoga to Mu pripisuju! (El-En bija', 22.)
2. to je vie od 124 hiljade vjerovjesnika i poslanika nauavala o postojanju Uzvienog Allaha, uilo o Njegovim imenima i svojstvima i kazivalo da je jedino On - Tvorac i Gospodar svih svjetova i svih stvorenja. Nema nijednog vjerovjesnika niti poslanika, a da Uzvieni Allah sa njime nije: ili govorio, ili mu slao Svoga izaslanika (meleka), ili ga na drugi nain nadahnuo da je to to mu se objavljuje, zasigurno, Allahov govor i Objava. Ljudski razum i zdrava savjest ne mogu pobiti kazivanje ovako velikog broja najodabranijih stvorenja ljudskog roda. Takoder je nemogue zamisliti da bi se ovako veliki broj pojedinaca, kroz dugu povijest ovjeanstva, mogao dogovoriti da drugim ljudima govori o neemu to sami ne znaju i u iju se istinitost nisu potpuno uvjerili, tim prije to se radi o najodabranijim, najestitiji:m, najbistrijim i najistinoljubivijim ljudima svih vremena. 3. to milioni i milioni ljudi, irom svijeta, vjeruju u postojanje Uzvienog Gospodara, pokoravaju Mu se i ine ibadet. Ako znamo da je ovjek, po svojoj uroenoj prirodi, sklon povjerovati, ak, jednom ili dvojici ljudi, postavlja se pitanje; kako onda ne povjerovati tako velikoj grupi, cijelom jednom narodu i nebrojnoj masi svijeta, tim prije to sam razum i ovjekova uroena priroda govore da nema nikakve sumnje u istinitost Onoga u koga su vjerovali, o Njemu govori li , ibadet Mu i nili i dobrim djelima Mu se nastojali, to vie, pribliiti?! 4. to milioni najuevnijih i razumom najobdarenijih ljudi ukazuju na postojanje Uzvienog Allaha, govore o Njegovim imenima i svojstvima, dokazuju da je jedino On njihov Gospodar i da On sve moe, te da Mu se, zato, i sami pokoravaju, oboavaju Ga, u Njegovo ime vole dobro i u Njegovo ime preziru zlo.
Racionalni dokazi ( ~~ 41,)':/i ):

l. Postojanje svib ovih svjetova i najrazliitijih stvorenja svjedoi o postojanju njihova Tvorca - Allaha ~. jer mimo Njega nema nikoga drugog ko tvrdi da je sve ove svjetove stvorio. Osim toga, za lj udski razum je neshvatljivo postojanje bilo ega, ma koliko ono bilo sitno i 16
1/. poglavlje
beznaajno,
bez postojanja njegova tvorca, kao to bi, recimo, bilo postojanje hrane bez onoga ko ju je spremio i skubao, ili postojanje postelje na Zemlji bez onoga ko ju je pripTemio i prostro.
Kako bi, onda, bez svoga Tvorca mogao postojati ovaj ogromni kosmos sa nebesima i bezbrojnim nebeskim tijelima: poput Sunca, Mjeseca i zvijezda sa najrazliitijim oblicima, dimenzijama i putanjama? Kako bi mogla postojati Zemlja sa ljudima, dinnima i ivotinj ama, sa tolikim razlikama u porijeklu, rasama, jezicima, osobinama i nainu spoznaje i razumijevanja? Kako bi na nj oj mogle postojati najrazliitije vrste ruda, rijeke, kopna, mora i kako bi moglo rasti drvee sa svakoj ak im plodovima, razl i itim po boji, ukusu, mirisu, obliku, osobinama i sastavu? 2. Postojanje pred nama Allahova govora, koji itamo, o kome razmiljamo i njegova zn aenja razumijevamo, dokaz su Njegova postojanja, jer je nemogue postojanje govora bez govornika i rijei bez nekoga ko ih je izrekao. Prema tome, i sam govor Uzvienog upuuje na Njegovo postojanje, tim prije to Njegov govor sadrava najvre propise koje su ljudi ikad upoznali i zakon koji je ovjeanstvu donio toliko dobra. On, takoder, sadrava najistinitije naune poglede i govori o nevidljivim stvarima i historijskim dogaajima. I ne samo to, sve o emu govori je nepobitna istina. Nijedan od propisa Njegova vjerozakona, uprkos tolikoj duini trajanja, bez obzira na mjesto i vrijeme, nije ostao neostvaren i u praksi neprimijenjen. Nijedan od tih n aunih pogleda, ak ni najsitniji detalj, nikada nije bio pobijen, niti otkrivena tajna, a da, u potpunosti, nije bila onakva kako se o njoj govorilo. Nij edan historiar, ma o kome se radilo, nikada se nije usudio pokuati da pobije neko od njegovih brojnih kazivanja, niti porei neki od historijskih dogaaj a na koji ukazuj e ili o njemu govori. Ovako mudar i istinit govor ljudski razum ne moe pripisati nikome od ljudi, jer je kao takav, jednostavno, iznad ovjeka i stupnja njegove spoznaje. Ako je, pak, nemogue da to bude ovjekov govor, iji bi drugo mogao biti, nego govor ovjekova Stvoritelja? Osim toga, Allahov govor je svojevrstan dokaz Njegova postojanja, znanja, svemoi i mudrosti. 3. Postojanje savreno preciznog sistema univerzalnih zakona stvaranja, rasta i razvoja drugih ivih bia na ovome svijetu. Sva su ona podlona ovim zakonima, po njima se ravnaju i ni ukom slu<~u iz njih ne 17
J. poglavlje
Tako npr. ovjekovo stvaranje i formiranje u utrobi majke, od kapi sje1nena, nakon ega prolazi kroz tajnovite faze razvoja, u kojima niko drugi osim Allaha nema udjela, sve dok se, na kraju, ne rodi kao potpuno, sa svim organima, formiran ovjek. Kakav je sluaj sa njegovim stvaranjem i formiranjem u utrobi majke, takav je i sa njegovim rastom i razvojem nakon rodenja, poevi od dojenja i djetinjstva, preko mladosti i srednjovjenosti , pa sve do starosti. mogu
poinj e
izai.
Kako ovi zakoni vrijede za ljude i ivotinje, isto tako vrijede, ne samo za bilje i drvee, nego i za vie sfere i nebeska tijela. Sva su ona podlona univerzalnom poretku svemira po kome se sve odvija i iz koga nita ne iskae, j er kada bi samo jedna zvijezda ili skup zvijezda iskoio iz svoje putanje, dolo bi do propasti svijeta i kraja ivota na njemu. Na osnovu gore navedenih logi ko- racionalnih i tradicionalnih dokaza, musliman vjeruje u Uzvienog Allaha i potvruje da je On Tvorac i Gospodar svega to postoji i jedini pravi Bog, kako predanjih, tako i potonjih naroda. Na osnovu takvog vjerovanja i ubjedenja upravlja se ivot muslimana u svakoj stvari.
* * *
18
J. poglavlje
O ISlAMSKOM VJEROVANJU
ll- Vjerovanje da je Uzvieni Allah Tvorac i Gospodar svega postojeeg

Musliman vrsto vjeruje da je Uzvieni Allah Tvorac i Gospodar svega postojeeg i da, mimo Njega, na cijelome svijetu, nema drugog gospodara. On tako vjeruje, zahvaljujui , prije svega Allahovoj uputi, a zatim sljedeim tradicionalnim i racionalnim dokazima:
Tradicionalni dokazi (i(lo~ll
af.) '-Ji):
l. Hvalei sfun Sebe, Uzvieni Allah, u Kur'anu, kae daje Gospodar:
~~~ ~:J .JI ~~l Hvala Allahu, Gospodaru svjetova! (El-Hitiha, J.)
' '
da je jedino On Tvorac i Gospodar nebesa i Zemlje, Uzvieni na drugom mjestu veli:
Potvrujui
~~ j t..fo~DI) ..:.>~)01 ~:J ;; j l Reci: "Ko je Gospodar nebesa i Zeml/e?"- {odgovori: "Allah!" (Er-Ra'd, 16.)
Potvrujui ~-
to jo opirnije, na treem mjestu, On u Kur'anu veli:

'
~
' ' ' ' Ul ~~ U ' . .- ' '_ ~<'JI 1 s:-;~- ~J J ..::...!'t:.:.J1 ~ J : .. J 'ul' , J ., .J ~ r : ~ (V)~Y' r- : .
ot!
P !
"'
V'::' J '
'. ~~ u1 <" !\..1 ~-r JJ
f!
_,
e r)
J)
Gospodar nebesa i Zemlje i onoga to je izmedu njih ako vrsto vjerujete, drugog boga osim Njega nema; On ivot i smrt daje - Gospodara vaeg i Gospodara vaih predaka davnih! (Ed-Duhan, 7.-8.)
Podsjeaj u i ljude na obeanje 1 da e u Njega, kao jedinog svoga Stvoritelja i Gospodara vjerovati, da e j edino Njega oboavati i da Mu nikoga ravnim nee smatrati, koje je od njih, dok su jo u kimama svojih oeva bili, uzeo, Uzvieni veli:
19
l. poglavlje !
l kada je Gospodar tvoj i~ kimi Ademovih sinova izveo potomstvo njihovo i zatraio od njih da posvjedoe protiv sebe: "Zar Ja nisam Gospodar va?" - oni su odgovarali: "Jesi, mi
svjedoimo.
11
(El-A'raf, 172.)
obavezujui
Iznosei dokaze protiv vieboaca i sami priznali, Uzvieni veli:

""' J""'
ih na ono to su
... );
0 .,B u;
''f . - , Ji ~ 0}k< A i )e -~:u ;J-/l' 'Y~) 0' :-=--')O' :.,.,~ :;. Ji

~
J
.-:
Upitaj: "Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar svemira velianstvenog? "Allah!"- odgovorie, a ti reci: "Pa zato se onda ne bojite?" (EI-Mu'minfio, 86.-87.)
ll
2. Svi vjerovjesnici i poslanici govorili su o Uzvienom Allahu kao jedinom Tvorcu i Gospodaru svega postojeeg i to, kroz lini primjer, potvrdivali. Tako je Adem, a.s., u svojoj dovi molio:
~.rt_;;j' 0-- ;yjj G:.;.)) 8 :,.ili j!),~- ~;i ,:-.l\;~ l Gospodaru naJ, sam[ smo sebi krivi, i 'ako nam Ti ne oprosti i ne smiluje
nam se, sigurno
emo
rJ
biti izgubljeni. (El-A'raf, 23.)
alei se Uzvi enom, N uh, a.s., je rekao:
\~e;:. U! ~~JJ ~L. ~~;.;J;; \~lj J~ ;...611 ~~ l Gospodaru moj,

oni mene ne slua}u i povode se 'za on.irria ija bogatstva i djeca samo njihovu propast uveavaju. (Nuh, 21.)
D rugom pri likom, On se Allahu poalio i zamolio:
~:?JI~~:;.) ~J~;. e~!)~ ~u(\\ V)J)i) ~~ 0~ y~

Gospodaru rnoj, narod moj me u la utjeruje, pa Ti meni i njima presudi i mene i vjernike koji su sa mnom spasi! (E
u'ara, 11 7.- 118.)
Molei da Svetu zemlju-Mekku uini bezbjednom i da i njegove sinove, Ibrahim, a.s., je zamolio: sauva
~..
." ,
";6J.
njega
f~DI ~ jt t.:.T:J;i1 ~~ ~~ ~~l Gospodaru moj, uini ovaj grad bezbjednim 'i sauvaj i mene i sinove moje da se klanjamo kumirima! (Ibrahim, 35.)
:;j ?-')
20
l/. poglavlje
blagodati koje mu je dao, Jusuf, a.s., je rekao :
Nabrajajui
obraajui
se Allahu dovom,
e)') ~lj ~(~: ~ ~~~~ ' ~;~~~ ~?t;~ ~:~ic.:, ~~ ~ ~1 ~ ~~

~.al~ ~r:, ~ ; J ... .r:-':11) lJ~' l) ~:, ~r , "' . o ,
Gospodaru moj, Ti si mi dao dio vlasti i nauio me tumaenju nekih snova! O Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti si Zatitnik moj i na ovom i na onom svijetu; daj da umrem kao musliman pridrui me onima koji su dobri! (JOsuf, 101.)
Musa, a.s., je u jednoj svojoj dovi zamolio:
,_,6~:;crv)J,C..: ~ ~~ ~')cn)($;r J.-;...;)<~ 0)($~~ J. e?'~~ (~ '\) ~f ~ 1:r.~J J. ~1)(~ A)J.')

Gospodaru moj, uini prostranim prsa rnoja i olakaj zadatak moj: odrijei uzao sa j ezika mog da bi razumjeli govor moj i podaj mi za pomonika iz porodice moje Haruna, brata mog!
(Ta-ha, 25.-30.)
Harun , a.s., je sinovima Israilovim rekao:
($;f1~ij c,;>;Ju ::,:;.-~1 ;.-<~~~)l Gospodar va je Milostivi,

zato slijedite rnene i sluajte JZaredenje moje! (Ta-ha, 90.)
Mol ei
za milost svoga Gospodara, Zekerijja, a. s., je zamolio:
Gospodaru moj, kosti su mi oronule i glava osijedila, a nikada nisam, kada sam Ti, Gospodaru moj, molbu uputio, nesretan bio! (Merjem, 4.)
Drugom prilikom, on je zamolio:
~ ))1 ';:>- ~f) 1~:) t,j~JJ ll ~~ l Gospodaru moj, ne ostavljaj me

sci/na, a Ti si jedini ~jea n! (El-Enbija'. 89.)
21
O ISLAMSKOM VJ EROVANJU
Odgovarajui
J ..,
J. poglavlje
na pitanje Uzvienog, Isa, a.s., je rekao:

o ..
~~)J~ 4lll lJ~\ 0r ~ L. lJ! ;..iJ ~ L. l Ja sam im samo ono govorio to si mi tl. naredio:'"Klanjajte se Allahu, i mome i
as
t.?;
.,.
svome Gospodaru!" (EI-Ma'ide, 117.)

Drugom prilikom, obraajui se svome narodu, onje rekao:
O sinovi Israilovi, klanjajte se Allahu, i mome i vaem Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah e mu ulazak u Dennet zabraniti i boravite njegovo e Dehennem biti; a nevjernicima nee niko pomoi. (El-Ma' ide, 72.)
Na vjerovjesnik Muhammed, neka su na njega i njegovu brau poslanike Allahov mir i blagoslov, u asovima nedae imao je obiaj rei: "Nema boga osim Svevinjeg i Svemilosnog Allaha! Nema boga osim Allaha- Gospodara Ara velianstvenoga! Nema boga osim Allaha - Gospodara nebesa i Zemlje i Gospodara Ara velianstvenoga ! "
(Muslim)
Svi ovi i drugi vjerovjesnici i poslanici, neka su na njih Allahov mir i blagoslov, priznavali su Uzvienog Allaha kao jedinog Tvorca i Gospodara. Podsjetimo se da su Mu se tim imenima obraali i u svojim dovama Ga molili, iako su bili: u znanju najuevniji, razumom najobdareniji, u govoru najistinoljubljiviji i, u spoznaji Allaha i Njegovih svojstava, najupuenij i ljudi na Zemlji. 3. Nepokolebljivo vjerovanje miliona najuevnijih i najmudrijib ljudi na svijetu da je Uzvieni Allah kako njihov, tako i svib drugih stvorenja jedini Tvorac i Gospodar, te priznavanje i svakodnevno dokazivanje takvog vjerovanja. 4. Nepokolebljivo vjerovanje miliona i miliona najumnijih i najestitijih pripadnika ljudskog roda daje Uzvieni Allah jedini Tvorac i Gospodar svih stvorenja i svih svjetova.
22
ll. poglavlje
Racionalni dokazi
((IQ,II
a.f,)~l ):
U zdrave, logiko-racionalne dokaze da je Uzvieni Allah jedini Tvorac i Gospodar svega postojeeg spada:
l. to je jedino On Tvorac i Gospodar svega postojeeg, budui da svaki ovjek prihvaa injenicu; da niko drugi osim Allaha, nije u stanju iz niega stvoriti bilo ta, ma kako ono bilo sitno i beznaajno, ni koliko je jedna dlaica na tijelu ovj eka ili ivotinje, ili najsitniju perku na krilu ptice, ili list na grani drveta, a da ne govorimo o stvaranju kompletnog tijela, ili ivog bia , ili manjeg ili vieg nebeskog tijela.
Na drugoj strani, Uzvieni Allah potvruje da stvaralaka mo, apsolutno, pripada samo Njemu i nikome vie. U tom smislu, On u Kur'anu veli:
~t;j, ~~ ;,D, !l~Q ~Ulj Jl;j1 j
ur l Samo On stvara i upravlja!

(Es
Uzvien neka je Allah, Gospodar svjetova! (El-A'raf, 54.)
0_,.!-. :~ l:. j ~ ;,D,) l Allah stvara i vas i ono to napravite.

Saffat, 96.)
~}ll) ..:..o i :~~~ j;;.) :f~O!) ..:..oi)..ll Ji;:. t?.J, JJ ~~ l Hvaljen neka
je Allah koji je i nebesa' i Zemlju stvorio' {tmine svjetlo dao...
(El-En'am, 1.)
On je Taj koji iz niega stvara i On e to ponovo uiniti, to je Njemu lahko; On je uzvien i na nebesima i na Zemlji; On je silan i mudar. (Er-ROm, 27.)
Zar i nj enica da je Uzvieni Allah stvorio sve to postoji, nije najbolji dokaz Njegova postojanja? Jeste, Gospodaru na, mi to
svjedoimo.
2. to jedino On daje opskrbu i nafaku, jer nema nijedne ivotinje koja po Zemlji pase, ili u vodi pliva, Hi se u utrobi skriva, a da joj Uzvieni Allah opskrbu nije dao i nadapnuo je kako da do nje doe i da se njome koristi. Poevi od 1mava, kao najsitnije ivotinje, pa sve do 23
ovjeka,
J. poglavlje
kao najsavrenije i najrazvijenije vrste, sva iva bia u svome postojanju, razvoju i ishrani su ovisna o Uzvienom AlJahu, jer jedino ih On stvara, hrani i odrava. Pogledaj ta o toj injenici Uzvieni, jasno, da jasnije ne moe biti, veli u ajetima Svoje Knjige:
(Yi)~ :;,~Gl (~~':. ;.f(T O)~ ;LJ, ~~~-" Uf( T t)~~ J~ 0G~I ~kj;
. ,
(i)l#
;j:l:b-)(n)lb:JJ IJ_P-j)(TA)I~Ai) ~J(YV)t.;;- ~ ~{.; , , ,
tl
,.
,,
Neka ovjek pogleda u hranu svoju: Mi obilnu ldu proli vamo, zatim Zemlju pukotinama rasijecamo i inimo da iz nje ito izrasta i grode i povre, i masline i palme, i bae guste, i voc~e i pia. ('Abese, 24.-30.)
l On sputa s neba kiu. Samo Mi dajemo da uz njenu pomo u parovima nie bilje raznovrsno. Jedite i napasajte stoku svoju!
(Ta-hii. 53.-55.)
Potvrujui
J J J
,
da nema boga niti gospodara osim Njega, Uzvieni veli:

'
C:) l Mi s neba sputamo kiu da imate ta pit( - vi tlme ne rnoete raspolagati, (El-Hidr, 22.); dok potvrdujui da nema Opskrblj ivaa osim Njega, veli:
o_,.:.s-'1~ .. \! ~e: ~t:..:..JI0--
(~
8)u
t:"'
~j~~~~
Na Zem(ji nema nijednog ivog bia, a da ga Allah ne hrani. On zna gdje e koje boraviti i gdje e sahranjeno biti. (HOd, 6.)
To to je neosporno dokazano da jedino Allah daje opskrbu i nafaku, samo je po sebi najbolji dokaz da je On i jedini Gospodar svih stvorenja. 3. to zdrava ljudska priroda govori i neosporno potvruj e da je Uzvieni Allah -Tvorac i Gospodar svega postojeeg. Svaki zdrav i normalan ovjek, u dubini svoje due, osjea da je, pred Svemoguim Vladarom koji ni o kome ne ovisi, slab i nemoan i da sa njim, kako On eli, raspolae i upravlja, zbog ega, bez ikakva dvoumljenja i na sav glas izjav ljuje da je Allah njegov Gospodar i Gospodar svega
postojeeg!
24
1/. poglal'/je
Tu inj enicu prihvaa svako ko ima zdrav razum i ne osporava je niko ko ima uroenu zdravu prirodu. Kur'an podsjea da je potvrda le injenice iznuena, ak, i od najokorjelijih idolopoklonika koji su, uprkos svemu , priznali da je Uzvieni Allah Tvorac i Gospodar svega postojeeg. U tom smislu, Uzvieni veli:
A ako ih upita ko je stvorio nebesa i Zemlju, oni e sigurno rei: "Stvorio ih je Allah!" - Da, Silni i Sveznajui. (Ez
Zuhruf, 9.)
A da ih upita: "Ko je nebesa i Zemlju stvorio i ko je Sunce i Mjesec potinio?"- sigurno bi rekli: "Allah!" (EI-'AnkebGt, 6 1.)
~ 0)kCAl )r -~:i1 ~:)1 ~~J~~ ~ljOI ~~ :; j_;

Upitaj: "Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar Ara velianstvenog?" "Allah!" -odgovorie. (EI-Mu'minOn, 86.-87 .)
4. injenica da je Uzvieni Allah - Vlada1 svega postojeeg, da svim upravlja i sve odrava, dokaz je da je On jedini Gospodar, jer na ovome svijetu niko od ljudi, niti drugih ivih bi a, u sutini , niim ne gospodari. Najbolji dokaz za to je da se rada i na ovaj svijet dolazi potpuno go, bez ikakve odjee i obue. Isto tako, kada umre, sa njega ne moe ponijeti nita osim efina u koje mu zamataju tijelo. Kako onda ovjek moe tvrditi da od ovoga svijeta neim, istinski, gospodari? Ako ovjek, kao najsavrenije i najodabranije stvorenje na svijetu, nije u stanju vladati niim to je na njemu, ko njime, onda, vlada? Bez sumnje, Uzvi eni Allah, jedini pravi Vladar. Ono to je reeno i kao i nj enica prihvaeno , o Allahovoj vlasti i gospodarenju nad svim pos tojeim, vai i za Njegovo upravljanje i odravanje svega to postoji. Jer, tako mi Allaha, svoj stva savrenstva kao to su: stvaranje, opskrba, vladanje, upravljanj e i odravanje su svojstva Gospodara. Njih su, kao to Kur'an asni u vie sura biljei, priznali i same kolovoe pagana-idolopoklonika. U tom smislu Uzvieni veli:
25
l. poglavlje
V- Vjerovanje u meleke, a.s.
Musliman vjeruje u Allahove ~ meleke, vjeruje da su oni Njegova najodabranija stvorenja i Njegovi najpotovaniji robovi, te da ih je stvorio od svjetla, kao to je ovjeka stvorio od sasuene ilovae, kao to je grnarija, a dinne od plamena vatre. On, zatim, vjeruje da im je ADab povjerio odredene dunosti koje besprijekorno izvravaju. Neki od njih uvaju Allahove robove i piu njihova djela, drugima je povjereno da se brinu o Dennetu i njegovim blagodatima, treima da se brinu o Dehennemu i dehennemskoj kazni, etvrtima da neprekidno, i danju i nou, slave i hvale Allaha itd. Musliman, zatim, vjemje da je Uzvieni neke od njih, kao to su Njemu bliski meleki: Dibril, Mikail i Israfil, posebno odabrao. Musliman tako vjeruje, prije svega, zahvaljujui Allahovoj ~ uputi, a zatim, imajui u vidu sljedee tradicionalne i racionalne dokaze:
Tradicionalni dokazi ((lo~ll JJ,)~!) :

l. Uzvieni Allah je z~povjedio da se vjeruje u Njegove meleke i o njima u Svojoj Knjizi rekao:
1~
t'
t':... Ul ' t( - . UU:., r..r- :W .r rr'- )

JO ; ,
~ "'
,,.
~''
,,
J)
-..!:5'') .
,,
~u:.)
,, ,
.,
.JJL '~if) '~' '. " .

, ..
A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj svijet- daleko je zalutao. {En-Nisa', 136.)
J-j~~~ 41J, 0~ J~) J~)~~) ~lt)~~~~ 0l';;

Ko je neprijatelj Allahu i melekima Njegovim i poslanicima Njegovim i Dibrilu i Mikalu - pa, Allah je, doista, neprijatelj onima koji nee da vjeruju. {El-Bekare, 98.) Mesihu nee biti zazorno da - prizna da je Allahov rob, pa ni melekima, Njemu najbliim. {En-Nisft', 172.)
34
0;p1 ~U:j, Uj JJ l~ 0h 0f ~~ ~::,J l
J. poglavlje
Upitaj: "Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ije su djelo sluh i vid, ko stvara ivo iz neivog, a pretvara ivo u neivo, i ko upravlja svim?" -"Allah!"- rei e oni- a ti reci: "Pa zato Ga se onda ne bojite?" To vam je Allah, Gospod~r va istinski! Zar poslije istine ima ita osim zablude? (Janus, 31.-32.)
***
26
l/.poglavlje
lli - Vjerovanje da je Uzvieni Allah Jedini

istinski Bog i preanjih i
potonjih naroda
( ....___j~I.J~j5A\l__jl..;~l9~._j~~i)
Musliman vrsto vjeruje da je Uzvieni Allah Jedini istinski Bog, kako predanjih, tako i potonjih riaroda, da nema drugog boga osim Njega i da je jedino On dostojan oboavanja. Tako vjeruje, prije svega, zahvalj ujui Allahovoj uputi, jer - koga On uputi, na Pravom je putu, a koga On ostavi na krivom putu, niko ga drugi ne moe uputiti - a zatim, zahvaljujui sljedeim tradicionalnim i racionalnim dokazima:
Tradicionalni dokazi ((lfJI af.~~i)
:
svjedoe
l. Uzvieni Allah, Njegovi meleki i ueni ljudi drugog boga osim Njega. U tom smislu, Uzvieni veli:
da nema
Allah
ueni
da nema drugog boga osim Njega - a i meleki i - i da On postupa pravedno. - Nema boga osim Njega, Silnog i Mudrog! (Ali 'Imran, 18.)
svjedoi
2. Uzvieni Allah to potvruje na vie mjesta u Kur'anu, gdje veli:
rY" U) s
~k{; u ~l ~l y, U! jl i.JI l Allah je- nema boga osim Njega - 'livi i Vjeni! Ne obuzima Ga ni drijeme ni
J
san!(El-Bekare, 255.)
~)l 0t.:.;..)l; J1 jl U:h-1) Ul ~l) l A va Bog -jedan je Bog!

Nema boga osim Njega, Milostivog, Samilosnog! (El-Bekare, 163.)
Uzvieni Allah je Svome vjerovjesniku Musau, a.s., rekao:
J~~ uf Ul jl U~~ ISf ~~ l Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga,

osim Mene, nema; zato se samo Meni klanjaj! (Ta-ha, 14.)
27
J. poglavlje
Naem vjerovjesniku Muhammedu ~ On je rekao:
~~ J~ 41~ U ~i~~ l Znaj da nema boga osim Allaha! (Mohammed, 19.)
Govorei
sam o Sebi, Uzvieni je rekao:
On je Allah - nema drugog boga osim Njega - On je poznavalac nevidljivog i vidljivog svijeta, On je Milostiv, Samilosni! On je Allah - nema drugog boga osim Njega, Vladar, ~veti ... (El-Har, 22.-23.)
3. Svi Allahovi poslanici pozivali su svoje narode da vjeruju u Allaha, da Ga priznaju za svoga Boga i da j edino Njega oboavaju i ine Mu ibadet. Tako je Nuh, a.s., svome narodu govorio:
~~.Ji J.~~ :u.J11_,~1 r~~ l O narode moj, Allahu se klanjajte, vi drugoga boga osim Njega nemate! (El-A 'raf, 59.)
... , J "" " ,
Kao Nuh, svojim narodima govorili su i svi ostali poslanici: Hud, Salih, uajb i drugi: O narode moj, Allahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate! Tako je Musa, a.s., sinovima Israilovim, kada su od njega zatraili da im napravi kip da ga kao boga oboavaju, rekao:
v:--'
-._
~~,
~ ~
l;:_ <:-r~:..~--.r_,
~~~, r-~ JJ, _r.rr 1 Za r da vam, pored ALLa ha, -~ '+' <-~~i
traim drugo g boga, a' On' vcis je iznad ostalog svijeta uzdigao?
(El-A'raf, 140.)
J unus, a.s., je, kajui se i
slavei
svoga Gospodara, govorio:
~tWI J. J J!~~ ~f U1 Uj U l Nema boga, osim Tebe, hvaljen neka sif Ja sam se, zaista, prema sebi ogrijeio! (El
Enbija', 87.)
Na vjerovjesnik Muhammed :JI$ u dovi poslije namaza, imao je da nema boga osim jedinog Allaha i da Mu niko nije ravan l"
obiaj rei: "Svjedoim
28
jJ. poglavlje
Racionalni dokazi (:i;J4.1\ 4!~':/i ):
l. Satna injenica to je Uzvieni Allah apsolutni Tvorac i Gospodar svega postojeeg, bez ikakve sumnje, govori da je jedino On dostojan da se oboava i da se samo Njemu ini ibadet. Jer, Gospodar kojj daje ivot i smrt, prua i uskrauje, donosi korist i doputa da se zapadne u nevolje, jedini je koji zasluuje da Ga njegova stvorenja oboavaju, da mu ine ibadet, da Mu se pokoravaju, da Ga vole, da Ga veliaju i slave, da se u Njega nadaju i da Ga se boje. 2. Ako sva stvorenja priznaju da ih je Uzvieni Allah stvorio, da im je jedino On istinski Gospodar, da ih odrava i njima upravlja, kako bi se moglo zamisliti da Njegova stvorenja, kojima je toliko potreban, mimo Njega, oboavaju nekog drugog? Poto je apsurdno da neko od stvorenja bude istovremeno i bog, neminovno je da je njihov Tvorac i Gospodar jedini istinski Bog, dostojan da se oboava i da Mu se ini ibadet. 3. Allahovo odlije svojstvima apsolutnog savrenstva, koja pripadaju samo Njemu i nikom vie, kao to su anibuti: Silni, Svemogui, Veliki, Svevinji, Onaj koji sve uje i sve vidi, Blagi, Milostivi, Samilosni, Onaj koji sve zna itd., neminovno nameu potrebu da Ga Njegovi robovi oboavaju; volei Ga i veliajui svojim srcem, s jedne, i pokoravajui Mu se svoj im tijelom i njegovim organima, s druge strane.
***
29
l.poglavlje l
IV- Vjerovanje u Allahova ~ imena i atribute
Musliman vjeruje u Allahova lli lijepa imena i atribute savrenstva, nikome ih drugom, mimo Njega, ne pripisuje, ne interpretira ih, pa da ih lii njihova znaenja, niti ih poredi sa svojstvima stvorenja, pa da ih sa njima prilagodi ili poistovjeti. Sve bi to bilo apsurdno. Naprotiv, on Uzvienom Allahu potvruje sva imena i atribute koje je Uzvieni sam za Sebe potvrdio, ili Mu ih je potvrdio Njegov Poslanik, a porie svaku vrstu nedostatka i nesavrenstva, kao to ih je, sam za Sebe, porekao Uzvieni, ili ih je porekao Njegov Poslanik. Ovo sve, na osnovu sljedeih -tradicionalnih i racionalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi (:(lo~!\ a.l.)"i~ :

l. O Svojim imertima i atiibutima, sam Uzvieni je rekao:
Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskreu Njegova imena - kako budu radili, onako e biti kanjeni! (EI-A'raf, 180.)
~t ~Cut ~ 1;~ ~ ~ ~JL.,;..) 1;)1 :, 4lll 1;)1 J-i l Reci: "Zovite:
J
f!
,.,
t#:f '
f.
'Allah' ili zovite: 'Milostivi', a kako Ga god budete zvali, Njegova su imena najljepa. (El-Isra', LIO.) On se, takoder, opisao i atributima: da sve uje, sve vidi i sve zna; da je Mudri, SiJni, Svemogui, Blagi, Onaj koji je o svemu podrobno obavijeten, Blagodarni, Milostivi, Samilosrti, Onaj koji mnogo prata; zatim da je, zasigurno, razgovarao sa Musaom, da se nadvisio nad Svojim prijestoljem, da je ovjeka stvorio Svojim rukama, da voli dobroinitelje, da je zadovoljan sa vjernicima, te da dolazi, sputa se itd. Sve ove atribute objavio je u Svojoj Knjizi i sve ih je, svojim jezikom, izgovorio Njegov Poslanik ~. 30
ll. poglavlje
O ISLAMSKOM VJEROVANJ U
2. Allahov Poslanik ~ u jasnim i sahih hadisima i vjerodostojnim predajama, izmedu ostalog, je rekao: "Allah se smije dvojici ljudi, od kojih jedan drugog ubija, a obojica e u i u Dennet." ( Munefekun alejhi) "Dehennem e, cijelo vrijeme dok se u njega bude ubacivalo, govoriti: "Ima li jo?'' - sve dok na njega Svemoni Gospodar ne stane Svojom nogom - a u drugoj verziji "stopalom" - pa e se skvriti i povikati: ''Dosta je! Dosta je!" (Muttefekun alejhi) "Svake noi, kada nastupi njena zadnja treina, na Gospodar se sputa na nama najblie nebo i govori: "Ima li ko da Me pozove, pa da mu se odazovem? Ima li ko da ta od Mene zatrai, pa da mu dam? Ima li ko da Me za oprost zamoli, pa da mu oprostim ?'' (Muttefekun
alejhi)
"Allah se vie obraduje pokajanju Svoga roba, nego kada neko od vas, (u pustinji) nade izgubljenu jahalicu." (Muslim) Za robinju koja mu je na pitanje: "Gdje je Allah?"- odgovorila: "Na nebu", a na pitanje: "Ko sam ja?"- odgovorila: ''Ti si ALlahov Poslanik" je rekao: "Oslobodi je! Ona je vjernica." Allahov Poslanik~ je, takoder, rekao: "Allah e na Sudnjem danu Zemlju , a Svojom desnicom smotati nebo i rei : 'Ja sam Vladar, gdj e su (danas) vladari Zemlje?"'
epati
3. estite generacije prvih muslimana iz reda ashaba, tabi'ina i imama, neka je Allah sa svima njima zadovoljan, u potpunosti su prihvatale i potvrdivale svojstva Uzvienog Allaha, bez ikakve njihove interpretacije, suzdravanja ili iskljuivanja njihovog vanjskog znaenja. Nije zabiljeeno da je i jedan jedini ashab interpretirao bilo koje od Allahovih svojstava, ili ga j e odbacio, ili da j e za njega rekao da znai neto drugo nego to po svojoj vanjskoj formi znai. Naprotiv, svi su oni u njih vjerovali po njihovom znaenju i vanjskom sadraju , duboko ubijeden i da svojstva Uzvienog Allaha nisu kao svoj stva Njegovih stvorenja.
etvorice
Tako je, upitan ta misli o rijeima Uzvienog: Milostivi, koji se nad prijestoljem nadvisio (Tii-hfr, 5.) - Imam Malik, Allah mu se smilovao, odgovorio: "Zna se ta zna i nadvisiti, ne zna se kako, a pitati je novotarija (bid'at)."
31
l. poglavlj~ l
Imam afija, Allah mu se smilovao, je imao obiaj rei: "Vjerujem u Allaha i u ono to je dolo od Allaha, onako kako Allah trai da se vjeruje. Vjerujem u Allahova Poslanika i u ono to je dolo od Allahova Poslaruka, onako kako je Allahov Poslanik traio da se vjeruje." Imam Ahmed, Allah mu se smilovao, u vezi Poslanikovih ~ rijei: "Allah se sputa na nama najblie nebo, Allah e se na Sudnjem danu oima gledati, Uzvieni se ud i , smije, ljuti, Uzvieni je zadovoljan, Uzvieni prezire, voli itd."- imao je obiaj rei: "Mi u to vrsto vjerujemo ne pitajui kako, niti ta to znai; tj. vjerujemo da se Uzvieni sputa i da e se vidjeti, te da se nad Svojim prijestoljem nadvisio. Medutim, mi ne znamo kako se On sputa, kako e se vidj eti, kako se nadvisio, niti ta to u sutini znai, nego znanje o tome pripisujemo Allahu koji je to rekao i objavio Svome Vjerovjesniku ~ . Mi ne protUijeimo Allahovu Poslaniku, niti Uzvienog Allaha, bez ogranienja i smisla, opisujemo drugaije nego to je sam Sebe opisao i nego to Ga je opisao Njegov Poslanik, potpuno ubijedeni da Allahu nita nije slino i da On sve uje i sve vidi."
Racionalni dokazi (:(I.A.-h i.)~i ):

l. Uzvieni Allah sam Sebe je opisao atributima i nazvao imenima. Nije nam zabranio da Ga njima opisujemo i nazivamo, ruti nam je naredio da ih interpretiramo ili shvaamo drugaije nego to ona formalno znae. Ima Ji logike i zdrava razuma, ako Ga njima opiemo, da nam se prigovara da smo Ga usporedili sa nekim od Njegovih stvorenja, pa da Njegove atribute i imena moramo interpretirati i shvaati drugaije nego to ona, po svojoj vanjskoj formi, znae? Onj koji to ine liavaju Uzvienog Allaha svih atributa i iskreu znaenje Njegovih imena, a onima koji to ine Uzvieni prijeti rijeima:
0)::; 1}t$- L. 0)-;..:;. .uCf J ~Jw J.J1 IJ~~J 4. l A
klonite se onih koji iskreu Njegova zmeria - k'ako budu radili, onako e biti kanjeni! (El-A 'rat, 180.)
2. Zar onaj ko zanijee neki od AHabovih atributa, bojei se da Ga ne uporedi sa nekim od Njegovih stvorenja, ne vidi da j e to ve uinio, a onda to pokuava porei, liavajui Uzvienog Njegovih atributa, s kojima je AUab sam Sebe opisao? Onaj ko tako radi svojim postupkom ini dva velika grijeha: prvo AUaha uporedi sa Njegovim stvorenjima, a onda Ga lii Njegovih atributa. 32
J. poglavlje
Zar u ovakvom sluaj u , nije sasvim logino . i za zdrav razum prihvatljivo da se Uzvieni Stvoritelj opie onako kako je sam Sebe opisao i kako Ga je opisao Njegov Poslanik, svakako, vjerujui da Njegovi atributi nisu slini atributima Njegovih stvorenja, niti Njegov zat (bie), zatu Njegovih stvorenja?! 3. Vjerovanje u Allahove~ atribute i Njegovo opisivanje njima ne Njegovo poredenje sa atributima stvorenja, jer zdravom razumu nije neprihvatljivo da se Uzvieni odlikuje posebnim atributima, drugaijim od atributa stvorenja, s kojima se podudaraju samo u jezikom pogledu (izgovoru), tako da Stvoritelj ima svoje, a stvorenja Svoje atribute.
znai
Kada musliman vjeruje u Allahove~ atribute i njima Ga opisuje, on niukom sluaju ne misli, niti mu pada na pamet da se, npr. Allahova ruka, u bilo kom smislu, osim u imenu, poredi sa rukom stvorenja, jer su Stvoritelj i stvorenje po svome biu, atributima i djelima potpuno drugaiji. U tom smislu Uzvieni veli:
(t):b..f ~~;J~ ;..fjcr'):J;. ;Jj~ r-Jc">~' :ill1c'>:b..f~~;.j

Reci: "On je Allah - Jedan! Allah je Utoite svakom! Nije rodio i raden nije, i niko Mu ravan nije!" (EI-Jhlas, 4.)
~~ ~~ ;J ;~ ~~l Njemu nita nije slino! On sve

itje i s've vidi. (E-Gr~, ll.)
***
33
l/.poglavlje
tog cltina iznad njih osmor{ca drati.
postavlfi. (EI-Muddessir, 31.)
;J"~ ~ r--~ rl.G(T r')y\.i" J5' d
} " .. ._ J
i;;d ~Y- ~ji d,) J.'j. ~)l A prijesto Gospodara tvoga e

(EI-Hakkatu, 17.)
i.S:JU:. Ul }~l y~i ~ G) l Mi smo uvarima vatre meleke
;. 0)G 0 _#~ ~ll:.ll) l A meleki e
..
J;
...
im ulaziti na vrata svaka: r,Mir neka je vama zato to ste trpjeli!" (Er-Ra'd, 23.-24.)
~ ~- :; :; ~ ~i 1)ti ~ ~~U1 J, J:-~ J~ ~U:J: ~~ j ti 1~:; 0.,:.J:; u~ ~r J~ Jli :!.U~~ !l0 e;:.; ;;.s:; ~~J.11 ~~ : :;:;
A kada Gospodar tvoj ree melekima: "Ja u na Zemlji namjesnika postaviti!" - oni rekoe: "Zar e Ti namjesnik biti onaj koji e na njoj nered initi i krv proljevati? A mi Tebe veliamo i hvalimo i, kako Tebi dolikuje, tujemo." On ree: "Ja znam ono to vi ne znate." (EI-Bekare, 30.)
2. Allahov Poslanik ~ bi ih, u svojoj dovi, kada bi stao da klanja namaz, spomenuo rijeima: "Boe moj , Gospodaru Dibrilov, Mikailov i Israfliov, Stvoritelju nebesa i Zemlje, koji zna i nevidljivi i vidlj ivi svijet, Ti medu Svojim robovima, u onome u emu su se podvojili, presuduje, pa mi sa dozvolom Svojom, pokai ta je istina u onome u emu su se podvojili! Ti , zaista, onoga koga hoe upuuje na Pravi put!" (Muslim)
noni
Allahov Poslanik ~ je, takoder, rekao: "Nebo se razlijee od zvonjave, a ima i zato, jer na njemu nema mjesta ni koliko eti ri prsta, a da na njemu neki od meleka ne ini seddu." (Ibn Ebu Hatim) "Kroz Bejtu-1-ma'mur svaki dan prolazi sedamdeset hiljada meleka koji vie nikada nee, ponovo, doi na red." 1 "Kada doe petak, na svaka damijska vrata stanu meleki koji zapisuju poredu, kako ko ulazi, a kada sjedne imam, smetaju knjige i pri u da uju zikr." (Malik)
-Osnova had i sn moe sc nai u Buhariji i Muslimu.
35
l. poglavlje
"Ponekad mi se melek pojavi u ljudskom liku, pa mi tako govori i ja razumijem ta kae." (Buharija) "Medu vama se uzastopno smjenjuju
(Buharija)
noni
i dnevni meleki."
ovjeka
"On je meleke stvorio od svjetla, dinne od plamena vatre, a od onoga to vam je opisao." (Muslim)
3. Veliki broj ashaba, r.a., svojim oima je vidio meleke u Bici na Bedru. Oni su skupa, vie puta, vidjeli Dibrila, a.s ., kada je donosio Objavu. Ponekad se pojavljivao u liku Dihje el-Kelbija, pa su ga, zajedno, mogli vidjeti. O tom sluaju poznat je hadis koji prenosi Omer b. el-Hattab, r.a., a u svojoj zbirci biljei Muslim. U njemu stoji da je Allahov Poslanik~ rekao : "Znate li ko je bio ovaj to je pitao?" -pa su odgovorili: "Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju." Na to im je on rekao: "Ovo je bio Dibril koji je doao da vas poui vjeri." 4 . Milioni i milioni vjernika, sljedbenika Allahovih poslanika, u svako doba i u svakom mjestu, vjeruju u meleke i svjedoe da je, bez sumnje, istina ono to su o njima prenijeli poslanici.
Racionalni dokazi (~' al~':li ):

l. Zdrav razum ne iskljuuje i ne pobija postojanje meleka, jer se pod tim ne misli na pomirenje dvije suprotnosti, kao to je istovremeno postojanje i nepostojanje neega, niti dvije iskljuivosti, kao to je npr. istovremeno postojanje mraka i svjetla. Ovo zato to vjerovanje u meleke, apsolutno, ne podrazumijeva nita od toga.
2. Ako svako ko ima 'zdravu pamet, prihvaa injenicu da djelovanje neega upuuje na njegovo postojanje, onda isto tako i viestluko djelovanje meleka potvruje njihovo postojanje. Ono se, izmedu ostalog, ogleda u tome: a) to je Objava Allahovim poslanicima i vjerovjesmcrrna, stizala preko Dibrila, a.s., meleka zaduenog za dostavljanje Objave. To je nepobitna i dokazana injenica koja sama po sebi potvruje postojanje meleka,
najee,
b) to Melek smrti sa svojim pomocrncJma, na samrti, drugim stvorenjima oduzima duu, kao to veli Uzvieni: 36
11. poglavlje
~
) .-fl
~
o ,
J .
~
) ($.1.11 ..:...:,:_!1 ~ rsu~ J_.; l Reci: "Melek smrti, koji vam
je zato ocfreden, du.e e vam uzeti, a poslije ete se Gospodaru svome vratiti. " (Es-Seddn, ll.)
e) to tokom cijelog ivota uvaju ovjeka od zla dinna i ejtana medu kojima ivi, koji ga vide, a on njih ne vidi i koji mu mogu nauditi, a on njima, ne samo da ne moe nauditi nego ponekad sam nije u stanju ni njihova se zla sauvati. Sve je to dokaz postojanja meleka koji ovjeka uvaju i tite, kao to stoji u rijeima Uzvienog:
illi
;i:-.,_. t~~ 0--) ~:li;;.:-.,_.:::_,,~.:~~ l Uz svakog od vas su
...
J ,
._
meleki, ' ispred n}'ega {iza njega '_ po Allahovom odreenju nad njim bdiju. (Er-Ra'd, ll.)
3. Nemogunost da se zbog ogranienosti ula vida neto vidi, nije nikakav dokaz da ono, doista, i ne postoji, jer i u nama vidljivom svijetu postoje mnogobrojne materijalne stvari koje se ne vide golim okom, ali se pomou raznih poveala mogu jasno vidjeti.
***
37
l. poglavlje
VI- Vjerovanje u Allahove ~ Knjige
(--J~ ~~~__:,~~i)
Musliman vjeruje u sve Knjige koje je objavio Uzvieni Allah, kao i u Suhufe koj e j e dao nekim od Svojih poslanika. On vjeruje da su sve one govor koji je Allah objavio Svojim poslanicima da kroz njega ljudima dostave Njegovu vjeru i Vjerozakon. On, zatim, vjeruje da su od svili njih najznaajnije etiri Knjige: Kur'an, objavJjen naem Vjerovjesniku Muhammedu ~ Tevrat, objavljen Allahovu vjerovjesniku Musau, a.s., Zebur, objavljen Allahovu vjerovjesnik.u Davudu, a.s., i lndil, objavljen Allahovu robu i poslaniku Isau, a.s. I na kraju, on vjeruje da je od svili spomenutih Knjiga najvaniji i najodabraniji Kur'an koji je dokinuo sve ranije vjerozakone i van snage stavio njihove propise. Ovo sve, na osnovu slj edeih tradicionalnih i racionalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi ((l o:'h 41~~~
l . Uzvieni Allah je zapovjedio da se vjeruje u Njegove meleke

rijeima:
O vjernici, vjerujte u Allaha, i Poslanika Njegova, i u Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje, i u Knjigu koju je objavio prije! (En-Nisa', 136.)
2. O njima Uzvieni govori i u sljedeim rijeima:
Allah je - nema boga osim Njega - ivi i Vjeni! On tebi objavljuje Knjigu, pravu istinu, koja prethodne potvruje, a Tevrat i Jndil objavio je jo prije, kao putokaz ljudima, a objavio je i ostale koje rastavljaju istinu od neistine. (Al i ' Imdin, 2.-4 .)
38
1/. poglavlje
--
~J ,
'
~ ,~ . : ~- ....... L:..<j, .
..;:,.; -. u-: ,- eJ.!. t:.1' ~~ ~-: i~_,~ :.., ~<j, W1 8-.f

J -~
tY"-' . ,
J'
A tebi objavljujemo Knjigu, samu istinu, da potvrdi knjige prije objavljene i da nad njima bdi. (El-Ma'ide, 48 .)
l~yj ~JJI~ Q-1) l A Davudu smo dali Zebur. (En-Nisa' , 163.)
~ 0y~ ~ ~<' ~ n~u, eJ~,~~~ JJ<'~")~~~ ~j

.; .;
~
J.p ~~
~j Ul Jj~ ~lJ(\~ O)u;. ~;. " ,, (\~t )~J.L:j, 0~ ... " , ... , _,
I Kur'an je sigurno objava Gospodara svjetova; donosi ga povjerljivi Dibril na srce tvoje, da opominje na jasnom arapskom jeziku; on je spomenut u knjigama poslanika prijanjih. (E-u'ara', 192.-196.)
~YJ ~Gl ~(\A)J)il ~~ ~ 1i;. jl l Ovo, doista, ima u listovima davnanjim, listovima Jbiahimovim i Musaovim. (El
A'Ia, 18.-19.)
3. O Allahovim Knjigama obavijestio nas je i na poslanik Muhammed ~ u svojim mnogobrojnim hadisima, od kojih navodimo samo sljedee: "Od ovog vaeg svijeta, u poredenju sa onim ta je od njega prolo, ostalo je samo koliko od ikindije do zalaska Sunca. Sljedbenicima Tevrata dat je Tevrat, pa su po njemu postupali do podne, nakon ega su popustili i oslabili, pa im je davano u istoj onoj mjeri koliko bi i zasluili. Zatim j e sljedbenicima Indila dat Indil, pa su po njemu postupali dok nije klanjana i.k:indija, nakon ega su popustili i oslabili, pa je i njima davano u istoj onoj mje1i u kojoj bi zasluili. Zatim je vama dat Kur'an, pa ste po njemu postupali sve dok nije zalo Sunce, pa vam se daje dvostruko vie nego to zasluite. Na to su sljedbenici Knjige upitali: 'Zar da se od nas manje trude, a da budu vie nagraeni? ' - pa je Allah upitao: 'Jesam li vam ikakvu nepravdu, u vaim pravima, uinio?' - 'Ne, nisi' - odgovorili su - pa je rekao: 'To je Moje dobro koje dajem onome kome Ja hou." ' (Buharija) "Davudu, a.s., je toliko bilo olakano uenje, da je znao narediti da mu se dovedu jahalice i prou iti Tevrat ili Zebur, prije nego to se osedlaju. Hranio se samo od rada svojih ruku." (Buharija) "Zaviditi se moe samo dvojici: ovjeku kome je Allal1 dao Kur'an pa ga danonono ui ..." (Buharija) 39
J. poglavlje
"Ostavio sam medu vama ono to vam, ako ga se budete drali, nee dozvoliti da poslije mene zalutate: Allahovu Knj igu i Sunnet Njegovog Poslanika." (Hnkcm i Malik) "Ne potvrdujte, ali i ne pobijajte ono to govore sljedbenici Knjige, nego recite: 'Vj erujemo u ono to je objavljeno nama i to je objavljeno vama. Na i va Bog je jedan i mi Mu se pokoravamo!'" (Buharija) 4. Milioni uenih ljudi, mudraca i vjernika irom svijeta, u svim vremenima i na svim prostorima, vrsto su vjerovali i vjeruju da je Uzvieni Allah Svojim p9slanicima objavljivao Svoje knjige i da su oni bili Njegova najodabranija stvorenja. U njima je Uzvieni objavlj ivao onoliko koliko je On htio o Svojim svojstvima, tajnama, vjerozakonu, vjeri, obeanjima i prijetnjama.
Racionalni dokazi (~1 aJ~~~):

l. ovjekova slabost i ovisnost o svome Gospodaru u odravanju, kako svoga tijela, tako i due, iziskivale su potrebu za knjigama sa tano definiranim propisima i zakonima, koji bi mu pomogli da, u skladu sa njima, njeguje i razvija odnose sa drugima i ostvari. ono to mu je potrebno za ivot, kako na ovom, tako i na buduem svijetu.
2.
Budui
da su poslanici bili svojevrsna veza izmedu Allaha -
Stvoritelja i Njegovih stvorenja i da su kao i ostali ljudi ivjeli i umirali,

da nije bilo knjiga koje su sadravale njihovo ue nje, ono bi se, nakon njihove smrti, .iskrivila i zagubilo, nakon ega bi ljudi ostali i bez poslanstva i bez spomenute veze, a to bi znailo gubljenje osnovnog cilja objave i misije poslanstva. Kako do toga ne bi dolo, bez ikakve sumnje, bilo je nuno potrebno objavljivanje Boijih knj iga. 3. Da kojim sl uajem poslanik koji je pozivao da se vjeruje u Allaha, od svoga Gospodara nije donio knjigu sa uputom i vjerozakonom, svijet bi ga poeo ugoniti u la i pobijati njegovu poslaniku misiju. I to je bio jedan od razloga objave Boijih knjiga, kako bi i one bile dokaz ljudima.
***
40
1/. poglavlje
VIT - Vjerovanje u Kur'an asni
Musliman vjeruje u Kur'an asni, Knjigu koju je Uzvieni Allah objavio Svome najodabranijem i najestitijem stvorenju, vjerovjesniku i poslaniku, naem vjerovjesnik:u Muhamrnedu ~ kao to je objavio i druge knjige, poslanicima prije njega. On, zatim, vjeruje da su njegovim propisima stavljeni van snage propisi svih ranijih nebeskih knjiga i da je Muham:medovo poslanstvo posljednje posJanstvo. Musliman, zatim, vjeruje da je Kur'an najkompletnija knjiga Boijih propisa, da onome ko je se pridrava, Onaj koji ju je objavio garantira sreu , i na ovome i na buduem svijetu, da onome ko se od nje okree i po njoj ne postupa prijeti nesreom, i na ovome i na buduem svijetu, te da je to jedina Knjiga za koju je Allah garantirao da od nje nee biti ni ta oduzeto, niti joj dodate, niti u njoj ta izmijenjeno i iskrivljeno, nego e ostati nepromijenjena sve dok pri kraju ivota na ovom svijetu ne bude Njemu ponovo dignuta. Ovo sve, zbog slj edeih tradicionalnih i racionalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi ((IQ.:'II 41"~'-:li):

l.
Govorei
, , )
o Kur'anu, Uzvieni Allah je rekao:
l~.ir~~ 0 ~ o.Y,.
t.fo 0l(,All J jJ c">.L.JI !.I~W l Neka je uzvien

J , , , ... .
.,
""-
tJ
Olwj koj( robti 'Svome objavljuje kur'an da bi svjetovima bio opomena. (EI-Furkfm, 1.)
0..J ,, 0-- ~ 0!) ~ , ,

....
,;
0\;JI \JA ~! ,
G- ji ~, "~~ ;;-;.
f ,
~ ~;;.s
~~\
O~javljujui kazt~jemo
ti ovaj Kur'a11, Mi tebi o najljepim dogaajima iako prije njega nisi doista nita znao. (Jusuf, 3 .)
41
/.poglavlje
Mi tebi objavljujemo Knjigu, samu zstmu, da ljudima sudi onako kako ti Allah objavljuje. l ne budi branilac varalicama!
(En-Nisii', 105.)
O sljedbenici Knjige, doao vam. je poslanik Na da vam ukae na mnogo ta to Vi iz Knjige kr~jete, i preko mnogo ega e i prei. A od Allaha vam dolazi svjetlost i Knjiga jasna kojom Allah upuuje na puteve spasa one koji nastoje da steknu zadovoljstvo Njegovo i izvodi ih, po volji Svojoj, iz hnina na svjetlo i na Pravi put im ukazt~je. (EI-Ma'ide, 15.- 16.)
A onaj ko bude slijedio uputu Moju, nee zalutati i nee nesretan biti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj e tekim ivotom ivjeti i na Sudnjem danu emo ga slijepim oivjeti. (Ta-hii, 123.-124.)
,
~ ~ 0-- ~;J ,, - , ... , ....J;.

.,;
:r u) ~~ ;; 0-- jko1 .y~ uu~ , )~fo y~<J

,
."
A on je, zaista, knjiga zatiena, la joj je strana, bilo s koje strane, ona je Objava od Mudroga i Hvale dostojnoga. (Fussilet,
41.-42.)
0 _,hi~ ~ IS!) }'.Ul \Jj;;..; \S~ l Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo zaista emo Mi nad njim bdjeti! (El-Hidr. 9.)
..
..
tl
....
..
2. Allahov poslanik Muhammed ~ kome je Kur'an i objavljen o njemu je rekao:"Meni j e data Knjiga i uz nju jo toliko." "Od vas je najbolji onaj ko
izuava
Kur'an i njemu drugog
pouava." (Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madl.e)
"Zaviditi se moe samo dvojici: ovjeku kome je Allah dao Kur'an, pa ga danonono ui i ovjeku kome je Allah dao imetak, pa ga danonono troi." (Buharija)
42
l' poglavlje
"Nema nijednog vjerovjesnika a da mu nisu bili dati njemu (tj. Kur'anu) slini ajeti koji su ljudima bili povjereni. Ono to je dato meni bila je Objava koju mi je Allah objavio. Nadam se da u od svih njih, na Sudnjem danu, imati najvie sljedbenika." (Muslim) "Da je kojim sluajem Musa ili Isa iv, ne bi mu preostalo nita drugo nego da mene slijedi."2 3. Milioni muslimana irom svijeta su vjerovali i vjeruju da j e Kur'an Allahova Knj iga koju je objavio Svome poslaniku Muhammedu ~. Pored toga to u njega vrsto vjeruju, oni ga itaju, ue napamet i rade po njegovim propisima i odredbama.
Racionalni dokazi(~'
i.) ':ll):
l. Iako je na poslanik Muhammed ;i bio nepismen, iako nije znao ni itati ni pisati, jer nikada nije iao niukakav mekteb ili kolu, Kur'an koji mu je objavljen sadrava razne discipline iz vie naunih oblasti, kao to su:
astronomija, historija, pravo i ratne vjetine i diplomatija. To to Kur'an u sebi sadrava navedene i razne druge naune discipline, najbolji je dokaz da je on Allahov govor i Objava, jer za ljudski razum nije shvatljivo da bi neko ko je bio potpuno nepismen i ko nije znao ni itati ni pisati, sve to mogao iz svoje glave izmisliti. 2. Uzvieni Allah, koji je Svome Poslani ku objavio Kur'an, poziva ljude i dinne da, ako mogu, od sebe izmisle neto slino Kur'anu, a zatim veli :
Ebu Ja'la u neto drugaijoj verziji.
43
l. poglavlje
Reci: "Kada bi se svi ljudi i dinni udruili da saine jedan ovakav Kur'an, oni, kao to je on, ne bi sainili, pa makar jedni drugima pomagali. " (El-Isra', 88.)
On, takoder, poziva najrjeitije i po vjetini govornitva, najpoznatije linosti medu svim Arapima da, ako mogu, izmisle deset reenica kao to su kur' anske, a ako ne mogu, da pokuaju izmisliti bar jednu reenicu, pa su pokuali i nisu uspjeli, to je bio najbolji i najjai dokaz da je Kur'an Allahov govor i da ni po emu nema ljudski, nego boanski karakter. 3. Kur'an sadri i mnogobrojna kazivanja o dogaajima koji se nisu jo bili desili. Neki od njih su se desili, i to potpuno onako kao to ih je najavio. 4. Budui da je Uzvieni Allah i drugim poslanicima objavljivao druge knjige, kao to je Tevrat Musau i Indil Isau, a.s., ne treba uditi to je Muhammedu ;! objavio Kur'an. Da li, dakle, zdrav razum iskljuuje mogunost objave Kur'ana? Ne, naprotiv, razum to namee kao nunost i potrebu. 5. Pratei kur'anska predskazanja, moe se zakljuiti da su se ona koja su se desila u potpunosti obistinila onako kako ih je predskazao. To isto vai i za njegova kazivanja o minulim dogaajima za koja se uspostavilo da su se odigrali upravo onako kako kazuje Kur'an. Ovome treba dodati da se pokazalo potpuno istinitim da su, kada god su k:ur'anski propisi, zakoni i odredbe potovani i u praksi provodeni, medu svijetom vladali mir, sigurnost, dostojanstvo, potenje i znanje. Najbolji primjer za to je period vladavine prve etvorice pravednih vladara, neka je Allah sa nj ima zadovoljan! Zar je i poslije ovoga potrebno navoditi druge dokaze da je Kur'an, doista, Allahov govor i Objava koju je poslao preko najodabranijeg ovjeka i poslanika Muhammeda ~~?
***
44
17. poglavlje
VID- Vjerovanje u Boije poslanike, a.s.
~>(.JI~J-)~.._j'-5~)
Musliman vjeruje da je Uzvieni Allah neke od ljudi odabrao za poslanike, da im je objavio Svoj vjerozakon i od njih uzeo obavezu da e ga vjerno dostaviti ljudima, kako ovi na Sudnjem danu pred Njim ne bi imali izgovora da za njega nisu znali. Musliman, zatim, vjeruje da je Uzvieni Allah Svoje poslanike, poevi od Nuha, a.s., pa sve do posljednjeg Muhammeda ~ slao sa jasnim dokazima i potpomagao mudizama. Pored toga, on vjeruje da su poslanici, iako kao i ostali ljudi j edu, piju, razbolijevaju se, ozclravljaju, zaboravljaju, prisjeaju se, ive i umiru, apsolutno i bez izuzetka najbolj a, najodabranija i najsavrenija Allahova stvorenja, te da ni ije vjerovanje nije potpuno dok u sve njih ne bude vjerovao, kako u glavnim crtama, tako i u najsitn ijim detaljima. Ovo sve, na osnovu sljedeih tradicionalnih i radonalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi (:i:lnt 4f.)~i) :

l. Gov orei o Svojim poslanicima misiji, Uzvieni veli:
) :tJ "
povjerenoj im
, ..
poslanikoj
;::.,j:-Lb.JI lplj d.ill 1 1 ~1 01 U;.~ ;L: ~ ~ ~LAJ) l Mi smo
J.
f -
.-:("
svakom narodu poslanika poslali: ''Aflahu se klanjajte, a kumira se klonite!" (En-Nahl, 36.)
~~ JJ, 01 t./'81 0--) tG~ i:JU:.i1 0-- ~ i___j, l Allah odabire

posla1iike metu melekima [ ljudimci -'Allah sve uje i sve vidi.
(El-Hadd, 75.)
-, .-:.C( , ~ ~) ~ .r.~
n J,l~ G') f') " . ~ -: ~1 1' ~.Y/ J'l e.) r t.:S- Wl~ e f IJI~
. o~. ~) ~ - - )
1
y)) ~) ~t.;,.ti1) y~j ~~~)

~~~J~ ;, s' a'a'o; rl LG~) Ji~~ ~~~a'ai :Li LG~)(\ li)l~;j
; 1 )1 ;
Q1j ;),::l'.. j 0 1~~) ~_;,
~ ~ ~~ ~ ~0: 0h
Jl: :.r.~:::-1 :_r-p:;. LG~c' , t)~ if-;
t'y.f ~l 01S'j
45
(\ \0)~<.;.
fJ'
l. poglavlje
Mi objavljujemo tebi kao to smo objavljivali Nuhu i vjerovjesnicima poslije njega, a objavljivali smo i Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i unucima, i lsau, i Ejjubu, i Junusu, i Harunu, i Sulejmanu, a Davudu smo dali Zebur- i poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i poslanicima o kojima ti nismo kazivali - a Allah je sigurno s Musaom razgovarao, o poslanicim.a koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi posl~je poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. -A Allah je silan i mudar. (En-Nisa', 163.-165.)
DL fGl\; ~ ~-, i '

, ,, ,
01'-,. i(1 ~~~ r~ JJt1 ,-=..dL, ti:.'J ci::r ~ fl'"' , J

j -
Mi smo izaslanike Nae s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terezije objavljivali, dLJ bi ljudi pravedno postupali. (El
Hadid, 25.)
~~~~ ;.;..~f ~f) ~~ ~ (}f ~) t.>;Lr ~l ;:,..)) l l Ej) ubu se, kada je' Gospodaru svome iavapio: "Mene je nevolje sna.fla, a Ti si od milostivih najmilostiviji!" (El-Enbijii', 83.)
Mi prije tebe nismo poslali nijednog poslanika koji nije jeo i po trgovima hodao. (El-Furkttn, 20.)
'J't.~.-=..L1 e:-' L>""""' y 'c_:;r:UJ- ;M smo . - .. _ ' '. z 1 Musau - devei oevid1iih znamenja dali, pa upitaj sinove Israilove kad je precima njihovim doao ... (El-Isra', 101.)
~
',;,..~\-U\"1 ~ u- ..r-.
rf"<;!
t,
'"'
'1 . ~:
~...>.Jl..S""'YJ 1 -.f.~J~.J'~J
,."_t
- ~I'Y
- :!_S'
,
't
_Jrv -.
:...tl;;...~~ .
J' '
-' .<!
--~
IS..i,;.:.1 .)\' :J
J
~\ ~~~ ~!~ ~\) ~~
~~C:JI J~ (V)~ Li~~ \JJ;_)
tl,~,
Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe, i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od Isaa, sina Merjemina, smo vrst zavjet uzeli da bi On mogao pozvati na odgovornost vjerovjesnike za ono to su govorili; a nevjernicima je On pripremio bolnu patnju. (EI-Ahzfib, 7.-8.) 2. Govorei o sebi i svojoj brai poslanicima i vjerovjesnicima, Allahov Poslanik~ je, izmedu ostalog, rekao: "Allah ruje poslao nijednog vjerovjesnika, a da ovaj svoj narod nije upozorio na oravog laca" tj. Mesiha Deddala. (Buharija i Muslim)
46
1 poglavlje /.
Muslim)
"Nemojte preferirati vjerovjesnike jedne nad drugima!" (Buharija i Kada ga je Ebu Zerr upitao o broju vjerovjesnika i poslanika, Allahov Poslanik ~ je odgovorio: "Stotinu i dvadeset hiljada, a od toga tri stotine i trinaest poslanika. "3 "Tako mi Onoga u ij oj je ruci moj ivot, da je kojim sluajem Musa iv, ne bi imao drugog izbora nego da mene slijedi." (Ahmed i EI
Bejheki)
Kada mu se neko obratio rijeima: "O najbolji stvore!" Alejbisselam je iz skromnosti rekao: "To je bio Ibrahim." "Nijednom robu ne dolikuje da kae: 'Ja sam bolji od Junusa b. Mettaa. '" (Ahmed Buharija i Muslim) U svom kazivanju o tome ta je sve doivio u noi Isdia, Allahov Poslanik ~ je, izmeu ostalog, i spriao da su se raniji vjerovjesnici i poslanici okupili i doekali ga u Bejtu-1-Makdesu (Jerusalimu), gdje im je kao imam klanjao namaz, kao i to da je na nebesima zatekao Jahjaa, Isaa, Jusufa, Idrisa, Haruna, Musaa i Ibrahima, a.s. , i ispriao ta je tamo sve vidio i u kakvom ih je stanju zatekao. Allahov Poslanik ~ je, takoer, rekao: "Allahov vjerovjesnik Davud izdravao se od rada svojih ruku." (Buharija i Muslim) 3. Milijarde ljudi, kako iz reda muslimana, tako i iz reda sljedbenika Knjige - j evreja i krana - vTsto vjeruju u Allahove poslanike, njihovu poslaniku misiju i svjedoe da su to bili najsavreniji i kod Boga najodabraniji ljudi.
Racionalni dokazi ((1~1 4i~~i ):

l. All ahova svemo i svemilost, same po sebi, iziskivale su potrebu slanj a poslanika Svojim robovima, kako bi ih upoznali o njihovu Gospodaru, uputili stazama njihove dostojnosti uloge ovjeka kao najsavrenijeg stvorenja i ostvarenja sree, kako u ivotu na ovome svijetu, tako i na Ahiretu.
fbn Hibban u skraen oj verziji.
47
J. poglavlje
ka~, st:'O~O
2.
Budui
da je Uzvieni, kako sam
.svoj_e robove,
iskljuivo sa ciljem da bi Ga oboavali:
tJ J~~) U! ~~lj ;jJI ~ G) l
Dinne i ljude sam stvorio samo zato da "illi se klanjaju (Ez-Ziirijat, 56.), to je iziskivalo i potrebu da, izmedu Svojih robova, izabere poslanike i, s vremena na vrijeme ih alje ljudima, sa zadatkom da ih podue kako e Mu se klanjati i pokoravati, jer je to bio prvorazrednj cilj zbog koga su i stvoreni.
3. S druge strane, i pitanje nagrade i kazne, kao rezultat pokornosti ili nepokornosti prema Gospodaru, iziskivalo je potrebu za slanjem poslanika i vjerovjesnika, kako na Sudnjem danu niko od ljudi ne bi mogao prigovoriti: "Gospodaru na, mi nismo znali kako se treba pokoravati, pa da bi Ti bili pokorni, niti kako se neposlunost prema tebi moe izbjei, pa da je izbjegnemo. Mi nismo krivi, pa nam danas nemoj uiniti nepravdu i kazniti nas!" Da ne bi do ovakvih i s li nih situacija dolo, u kojima bi se ljudi, pred Uzvienim Allahom, pokuali pravdati kako nisu krivi, jer nisu znali, bilo je nuno da im Allah alje Svoje poslanike. Zato On i veli:
Poslanicima koji su radosne v~jesti i opomene donosili, da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. -A Allah je silan i mudar. (En-Nisa', 165.)
***
48
1/. poglavlje
IX- Vjerovanje u Muhammedovo ~ poslanstvo
Musliman vjeruje da je vjerovjesnik koji nije znao ni itati ni pisati, Muhammed b. Abdullah b. Abdulmuttalib, iz haemijskog ogranka arapskog plemena Kurej, direktni potomak Allahovog prijatelja Ibrahima, a.s., preko njegova sina Ismaila, bio Allahov rob i poslanik, koga je On, bez obzira na rasu i porijeklo, poslao svim ljudima. Musliman, zatim, vjeruje da je sa njegovom poslanikom misijom udaren peat svim drugim poslanstvirna, da poslije njega nee vie biti poslanika niti vjerovjesnika, da ga je Allah potpomogao mudizama, te da je, kao to je njega odlikovao nad drugim vjerovjesnicima, njegove sljedbenike odlikovao nad drugim narodima. Pored navedenog, musliman vjeruje da ga je Uzvieni zaduio da voli svoga Poslanika, da mu se pokorava i da ga slijedi, te da mu je, mirno svakog drugog,_ dao najvii poloaj u Dennetu (el-vesile), rijeku Kevser, bazen Havd i hvaljeno mjesto (el-mekamu-l-mahmud), i to sve na osnovu sljedeih tradicionalnih i racionalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi ((IQ.7 i~~ i) : ll

l. Uzvieni Allah i Njegovi meleki Objavu. Uzvieni, u tom smislu, veli:
svjedoe
da mu je dostavio
\~;. ,.illt; ~J 0)'~~ i..<Jli.Jij ,., , .. ~j)~~,. J)~... J~.>~~~~ "" , "'
,;
Allah svjedoi da je istina ono to ti objavljuje, objavljuje ono to jedini On zna, a i meleki svjedoe; - a dovoljan je Allah kao svjedok. (En-Nisa' , 166.)
2. O tome da je Muhammed ~ poslan svim ljudima, da je njegova misija peat svim drugim poslanstvima, da mu se, kao posljednjem vjerovjesniku, dunost pokoravati i voljeti ga, Uzvieni veli:
>:J(:;.,. 1 ~L; s::;- ,y -.:'L. J .T" .r r- ~ ~ U 't..!'Ul '~ _ l O l" d. '''l.<' :1t; rY r- ._; . I.Y'"' yu r,
J
J,
_..
1.-!
<~~
"
),
.-.
Poslanik ;,am je ve donio Istinu od Gospodara vaeg; zato vjerujte - bolje vamje! (En-Nisa', 170.)
49
O ISLAMSKOM VJEROVA NJU
J. poglavlje
O sljedbenici Knjige, doao vam je poslanik Na - nakon to je neko vrijeme prekinuto slanje poslanika - da vam objasni, da ne biste rekli: "Nije nam dolazio ni onaj koji donosi radosne vijesti, ni onaj koji opominje! " Pa, doao vam je, eto, onaj koji donosi radosne vijesti i koji opominje. (El-Ma'ide. 19.)
WQ} e~ Uj !lt..~r C:j l A tebe smo samo kao milost svjetovima

poslali. (Et-Enbija', J07),
~13:.11 ~ ~~1::
- <""' .vL.1 ' .,~ t!~ J~ u . , r---: .J r;r.:-- j!..J " ~ Y""!. ~ r
tl ,
J
~,,
Jlt.;. r..r v. 0" l.J'1\.) 01' ~l' .;1 , . ,) )

""
. ..
J -.
-1 11
.J
~
"'
~u,
tl,..:...;; t.$, r . JJI

,
- J
On je nekima poslao poslanika, jednog izmedu. njih, da im aj ete Njegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u oitoj zabludi. (El-Dumu'a, 2.)
JJ, J.Y~ ~
, , J
l Muhammedje Allahov poslanik. (El-Feth, 29.)

, , , J , ,
#l
J) t.$.LJI !l~W l Neka je uzvien Onaj koj( robti Svome objavljuje kur'an. da bi svjetovima bio opomena. (EI-Furkan, J.)
I~..U ~QJ 0 ~ o~ ~ 0\j~\
~~tJ~) JJ, J;.~ ~J ~t,;,..J 0-- .b-i ~i~ 015- C: l Muhamm.ed

n.i.fe roditelj nijednoin od vaiih ljudi, nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik. (El-Ahzab, 40.)
~~ ~') ~JI ~:,:_it/ Blii se as i Mjesec se raspolutio!

Kamer,
(EI
1.)
uistinu, mnogo dobro dali. (EI-Kevser, 1.)
):,5j1 !lt~b~f lf! l Mi smo ti,
~') ~~ ~1_6~; 0J.-:-lj l A Gospodar tvoj e tebi sigurno dati, pa e zadovoljan biti! (Ed-Duha, 5.) l~_,:;...; ~U; ~~ ~: ::~ 0f ~l Gospodar tvoj e ti na onome svijetu hvale dostojno mjesto darovati. (El-Isra', 79.)
j_;..)tl~fj ~~~~f t_,.t.T ~..J11 s~\i l O vjernici, pokoravajte se

Allahu i pokoravajte se Poslaniku! (En-Nisa', 59.)
50
1/. poglavlje
.. ... , J
O I SLAMSKOM VJEROVANJU
J
~lJ;?I J lj:. i) ~~J ~lj) J ~~Y,.~) ~J~ l) ~J li\ 0l5' 0~ ji
t,
",.
.; ~4>--) ..J~~) .JJI::".~~~ ~--_,::,~ 0s'G) ~;cs 00 o~~)

... , # , ,, , , ... , ,
J , ,
''
L ~' !./_ - t.?' ,~r ..: - -t ~ ' ~ :~ .u...:.. ,( :

o
Reci: "Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa vaa, i ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgovaka roba za koju strahujete da nee prode imati, i kue vae u kojima se prijatno osjeate - miliji od Allaha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda priekajte dok Allah Svoju odluku ne donese!" (Et-Tevbe, 24.)
v8J ~;.1 .,::, ~ ~l Vi ste narod najbolji od svih koji se Ikada pOjavio. (Ali 'Tmran, 110.)
d '
(~ ~ J~JI 0j:.) vo'~~(~ 'JP~) ~f rs~~~)

I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas
svjedok. (EI-Bekare, 143.)

s:;~~ '<"t'.! " r- .y r ~./
aJI '!~<' u, r..r- l R ect. "Ak o ., t . u~ rAllaha vo/{te, mene slijedite; i vas e' Allah voljeti i grijehe vam
~, e~~ '~u ~ t.S~
J} ,
'#
...:'-,
oprostiti!" (Ali 'lmriin, 31.)

3. O svome poslanstvu, kao posljednjoj vjerovjesnikoj ffilSIJI svim ljudima, i obavezi pokornosti prema njemu, Allahov Poslanik ;s je, izmedu ostalog, rekao:
upuenoj
"Ja sam vjerovjesnik. Ja ne laem. Ja sam Abdulmuttalibov potomak." (Buharija i Muslim) "Ja sam bio Allahov rob i posljednji vjerovjesnik, dok je jo Adem bio zemlja."4 "Primjer mene i vj erovjesnika prije mene je kao primjer ovjeka koji je podigao kuu i lijepo je dotjerao i ukrasio, osim jednog mjesta, gdje nedostaje jedna cigla, pa ga svijet, obilazei je i divei se njenoj ljepoti, upita: - Zato nisi stavio i ovu ciglu? - Ja sam ta cigla i ja sam posljednji vjerovjesnik." (Muttefekun alejhi)
4
Buharija u Tari/zu, Ahmed i Ibn Hibban.
51
J. poglavlje
"Tako mi Onoga u ijoj je ruci moj ivot, niko od vas nee vjerovati dok mu ne budem drai od roenog djeteta, roditelja i svih drugih ljudi!
(Bu harija)
vi ui u Dennet, osi m onoga ko to odbije? - Allahov PosJanie, a ko e to odbiti? - upitali su, pa im je rekao: - Onaj ko mi bude pokoran, ui e u Dennet, a onaj ko mi bude nepokoran, ve je unaprijed to odbio." ( Buharija) "Svi "Poslanstvo i vjerovjesnitvo su prekinuti. Poslije mene, biti ni poslanika, ni vjerovjesnika." (Ahmed i Tirmizija)
nee
ete
vie
"Ja sam, mimo ostale vjerovjesnike, odlikovan sa est stvari: data mi je jezgrovitost govora, potpomognut sam strahom, dozvoljen mi je ratni plijen, zemlja mi je uinjena istom i mjestom gdje se moe klanjati, poslan sam svim ljudima i sa mnom je zavreno slanje vjerovjesnika." (Muslim i Tirmizi) "Ko je meni pokoran, pokoran je i Allahu, a ko je meni nepokoran, nepokoran je i Allahu. Ko je pokoran mome erniru, pokoran je i meni, a ko je nepokoran mome emiru, nepokoran je i meni." (Buharija) "Dennet j e zabranjen svim vjerovjesnicima, dok ja u njega ne uem i zabranjen je svi m drugim sljedbenicima, dok u njega ne udu moji sljedbenici." (Darekutni) "Ja u, ne hvalei se, na Sudnjem danu drugim vjerovjesnicima biti imam, hatib i zagovornik." (Tirmizi, Ibn Made i Ahmed) "Ja u na Sudnjem danu biti najodabraniji Ademov potomak, prvi kome e se na Sudnjem danu otvoriti kabur, prvi zagovornik i prvi ije e se zauzimanje prihvatiti" (Muslim) 4. Muhammedovu :i poslaniku misiju najavile su i ranije Boije Knjige: Tevrat i Indil. Radosnu vijest o Muhammedovu ~ dolasku nagovijestili su i raniji poslanici: Musa i Isa, a.s. U tom smislu, govorei o Isau, a.s., Uzvieni veli:
A kada Isa, sin Me1jemin, ree: "O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ije je ime Ahmed." (Es-Saff, 6.) 52
1/. poglavlje
Uzvieni, takoder, veli:
Onima koji e slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji nee mati ni itati ni pisati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu i buiilu, zapisana nalaze, koji e od njih traiti da ine dobra eljela, a od odvratnih odvraati ih, koji e im lijepa djela dozvoliti, a runa im zabraniti. (El-A ' raf, 157.)
U Tevratu je zapisano: " Podignuu im proroka izmedu njihove kao to si ti. Stavit u Svoje rijei u njegova usta, da im kae sve to mu zapovjedim. A ne bude li tko posluao Moje rijei to ih prorok bude govorio u Moje ime, taj e odgovarati preda Mnom.''5
brae,
Ova radosna vijest, sauvana u dananjem T evratu, potvruje vjerovjesnitvo i poslaniku misiju naeg vjerovj esnika Mohammeda ~ i obavezu da se on slijedi i da mu se bude pokorno. Ma kako je interpretirali i pobijali, ona je dokaz protiv Jevreja, budui da rijei Uzvienog: "Podignut u im proroka, kao to si ti"- bez ikakve sumnje- potvruju vjerovjesniku i pos laniku misiju Muhammeda ~. jer se On ovdje obraa Musau, a.s., vjerovjesniku i poslaniku i jer kao on moe biti samo onaj ko je vjerovjesnik i poslanik. Iz rijei Uzvienog: ''izmedu njihove brae" oito se vidi da se radi o Muhammedu ~. To je jo oitije iz Njegovih rijei: "Stavit u Svoje rijei u njegova usta", jer se one, s obzirom da je ponavljao i pamUo Allahov govor, tj. Kur'an, mogu odnos iti samo na naeg vjerovjesnika Muhammeda ~ . Rij e i Uzvienog: "da im kae sve to mu zapovjedim", takoder to potvruju, jer je Mubammed ~ govorio i o predskazanjima o kojima nije govorio nijedan drugi vjerovjesnik i kazivao o pojedinim dogaajima koj i su se dogodili ili e se dogoditi do Sudnjeg dana. Buharija navodi da je u Tevratu zapisano: "O vjerovjesnie, Mi smo te poslali da donese radosnu vijest, da opomene i zatiti one koji ne znaju ni itati ni pisati. Ti si Moj rob i Moj poslanik. Nazvao sam te imenom Mutevekkil koji nee biti gruba i surova srca, niti dizati viku po
Ponovljeni zakon 18. 18.-19.
53
J. poglavlje
trgovima, niti zlo uzvraati zlim, nego irokogrudno opratati. Allah ga nee usmrtiti dok sa njime ne ispravi iskrivljenu vjeru i zalutali narod, dok ne budu izgovarali: 'Nema boga osim Allaha!' i dok sa njime ne otvori zaslijepljene oi, zaglu ene ui i okovana srca." U Tevratu je, takoder, zapisano: "Nitavnim me bogom na ljubomor potakoe, razdraie me nitavilima svojim, j ja u njih ljubomornim uinit, pukom nitavnim, razdrait u ih paganskim nekim narodom!" 6 Vie je nego oito da se pod rijeima "paganskim nekim narodom" misli na Arape koji su prije Muhammedova ~ poslanstva bili toliko ogrezli u paganstvu da su ih Jevreji nazivali neznabocima. U Tevratu, takoder, stoji zapisano: "Od Jude ezlo se kraljevsko, ni palica vladalaka od nogu njegovih udaljiti nee dok ne doe onaj kome pripada- kome e se narodi pokoriti."' Ko to drugi moe biti nego na vjerovjesnik Muharnmed ~ iji su dolazak narodi toliko dugo iekivali? Kao to otvoreno priznaju, niko ga vie nije iekivao od samih Jevreja, ali ih je zavidnost to se nije pojavio meu njima, odvela tako daleko da ih je veina odbila u njega povjerovati i biti njegovi sljedbenici. U tom smislu, Uzvi5eni, u poglavlju El-Bekare, veli:
~'
;;
(;J;
~ 'J~ lj j ~ ~.. ~ t:1; 'J~;.;~' ~ e)~ Ji ~ l}lS'j ;.;;15J, ~
,; ...
"' , ,
"""'
A kada im Knjiga od Allaha dolazi, koja priznaje kao istinitu Knjigu koju imaju oni - a jo ranije su pomo protiv mnogoboaca molili - i kada im dolazi ono to im je poznato, oni u to nee da vjeruju, i neka zato stigne nevjernike Allahovo prokletstvo! (El-Bekare, 89.)
U Evanelju Muhamrneda ~ : se nalaze
sljedea
predskazanja o
dolasku
a) ''U ono vrijeme pojavi se Ivan Krstitelj, propovijedajui u pustinji judejskoj: 'Obratite se' - govorio je - 'jer je blizu kraljevstvo nebesko!'"8
6
7
- Ponovljeni zakon, 32, 21.

-
Knj iga postanka 42, 10.
Evanelje po Mateju 3, 1.-2.
54
l/.poglavlje
Pod ;-ijeima "jer je blizu kraljevstvo nebesko", bez sumnje se aludira na Muhammeda ~ i najavljuje njegovo poslanstvo, ime e se zavesti red i vlast po nebeskim (Boijim) zakonima. b) ''Kraljevstvo je nebesko slino goruiinu zrnu koje netko uze i posija na svojoj njivi. Ono je, svakako, najsitnije od svega sjemenja, ali kad uzraste, bude vee od drugog povra." 9 Ovaj opis u Uzvieni veli:
Evanelju ,
gotovo je
.. "
identian
kur' anskom opisu, gdje

.. J;
~~;.J;- c.s~u ~u ~~jt; ~th.!. e/i t-~:? r~' ~ ~) -US:j,. u , ,~ ~.,,

J
... ,
....
...
-,-,tJ/
A u /n.dilu: oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda uvrsti, i on ojaa, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajui divljenje sijaa - da bi On s vjernicima najedio nevjernke.(EI-Feth, 29.) Ovim se aludira na Muhammeda ~ i njegove ashabe. e) "V arna je bolJe da ja odem, jer ako ne odem, Branitelj nee doi k vama. Odem li , poslat u ga k vama. On e, kad doe, dokazati svijetu zabludu s obzirom na grijeh." 10 Zar i ova reenica iz Indila ne donosi radosnu vijest o dolasku Muhammeda ~? Tko bi drugi nego Muhammed mogao biti spomenuti Branitelj? Tko bi drugi, osim njega, svijetu mogao dokazati zabludu s obzirom na grijeh?! Zar on nije taj koji je poslan u vrijeme dok je cio svijet bio ogrezao u neredu i porocima i dok je paganstvo kucalo na vrata, ak i sljedbenika Knjige?! Tko je drugi nego Muhammed ~. poslije Isaova uzdignua, doao da svijet pozove ALlahu, Gospodaru nebesa i Zemlje?
Racionallli dokazi(~' af~ 'ji):

l. Je li postojala ikakva smetnja da Uzvieni Allah poalje Muhammeda kao poslanika, kada je i prije njega poslao na stotine
9
Evandeljc po Mateju 13, 3 1.-32. Evandelje po Ivanu 16, 7.-8.
10
55
J. poglavlje
poslanika i na hiljade vjerovjesnika? Ako nema nikakve logike ni vjerske smetnje, s kojim pravom se moe poricati njegovo poslanstvo i pobijati vjerovjesnika misija cijelom ovjeanstv1.1? 2 . Prilike u kojima je poslan Muhammed ~ nuno su iziskivale potrebu za poslanstvom i poslanikom, kako bi se svijetu, ogrezlom u neznanju, jo jednom, rasvijetlila istina o tome tko je njegov Uzvienj Stvoritelj. 3. Brzo irenje Islama diljem svijeta, po svim krajevima gdje su ljudi ivjeli i njegovo masovno prihvaanje, kao nijedne druge vjere, dovoljan je dokaz istinitosti Muhan1medove ~ vjerovjesnike oUsije. 4. Istinitost, valjanost i besprijekornost principa vjere, s kojom je doao Muhammed ~ i pokazivanje izvanredno dobrih i blagodarnih rezultata, najbolji su dokaz da su oru od Uzvienog Allaha i da je Mu hammed ~Njegov poslanik i vjerovjesnik. 5. uda (mudize) i nadnaravne osobine koj e je pokazao Muhammed ~ dokaz su njegova poslanstva, jer je za zdrav razum neshvatljivo da ih je mogao pokazati neko ko nije poslanik. Navest emo neka od ovih uda, onako kako su navedena u vjerodostojrum hadisima, prenesena neraskidivim lancem prenosilaca, koje pobijati moe samo onaj tko ima ogran i en razum ili tko ga uope nema: 5/1. Na njegovu ~ molbu, raspolutio se Mjesec. Naime, EL-Velid b. el-Mugire i drugi nevjernici iz plemena Kurej, zatraili su da im Muhamrned ~kao dokaz svoje tvrdnje da je on vjerovjesnik i poslanik, pokae neko udo, pa se Mjesec raspolutio na dva dijela, tako da je jedna polovina ostala iznad brda, a druga ispod. Na to im je Vjerovjesnik ~ rekao: "Posvjedoite!" Jedan od njih je, kazujui o tome, rekao: "Vidio sam Mjesec izmedu dva usjeka brda" - tj. brda Kubejs. Kurej evii su se, poslije toga, raspitivali kod stanovnika drugih krajeva da jj su i oni vidjeli rascjepljenje Mjeseca, pa su im rekli da jesu i opisali im kako su to vidjeli. Potom je Uzvieni Allah objavio:
l;i-:;cr)~ :- ~ r_. 1))!:; 1;:.;:. ~1 (,;.j!)<, )~l~~:; ~.J1 ~;~ , ,

".
_,;
56
1 poglavlje /.
O ISLAMSKOM VJER OVANJ U
Blii se as i Mjesec se raspolutio! a oni, uvijek kada vide udo, okreu glave i govore: "arolija neprestana!" Oni ne vjeruju i povode se ~a prohtjevima svojim. (El-Kamer, 1.-3.)
5/2. U Bici na Uhudu, Katade je ranjen u oko, tako da mu je ispalo i razlilo se po obrazu. Vidjevi to, Allahov Poslanik ~ ga je uzeo i vratio na mjesto, pa je zamladilo i bilo ljepe nego ranije. 5/3. U Bici na Hajberu, Alija b. Ebu Talib je dobio teku upalu oiju, pa mu je u njih puhnuo Allahov Poslanik ~ te su ozdravile kao da im nita nije bilo. 5/4. U Bici na Bedru, Ibn el-Rakem je slomio potkoljenicu, pa j e u nju puhnuo Allahov Poslanik ~ te je istog momenta zamladila, tako da uope nije imao bolova. 5/5. Jednom prilikom, Allahovu Poslaniku ~ pribl iio se jedan beduin, pa ga je upitao: "Beduine, kuda si krenuo?" "Svojoj kui" odgovorio mu je. Na to ga je Allahov Poslanik ~ upitao: "Bi li da ti pokaem neto to ti je pree i bolje?"- pa ga je upitao: "A ta je to?" Reci: "Svjedoim da nema boga osim jednog i jedinog Allaha, kome niko nije ravan i da je Muharnmed Njegov rob i poslanik!" - odgovorio je. Na to je bedu in upitao: "A tko e ti potvrditi da j e istina to to kae?" -pa mu je Allahov Poslanik ~ pokazujui na jedno drvo na kraju doline, rekao: "Ovo drvo" - na to je ono, rasijecajui zemlju, prilo i stalo pred njega, pa je od njega Allahov Poslanik ~ tri puta zatraio da posvjedoi, pa je posvjedoi lo, onako kako je rekao. palminog panja za Poslanikom ;m glasom koji su uli svi prisutni u Poslani kovoj ~ damij i . Desilo se to, kada ga je Allahov Poslanik ~ ostavio i poeo da hutbu, umjesto sa njega, dri sa novopostavljene minbere. Naime, kada se Allahov Poslan ik ~ prvi put popeo na minberu, umjesto na panj palme, sa koga je dotada drao hutbu, panj se od alosti rasplakao i poeo cviliti kao steona kamila i nije prestao sve dok mu nije priao Poslanik ~ i na njega stavio svoju plemenitu ruku.
516. Cviljenj e i
pla
517. Allahov Poslanik ;! zamolio je Allaha da pocijepa J(j srino carstvo (kao to je on pocijepao njegovo pismo), pa mu se carstvo raspalo i pocijepalo. 5/8. Allahov Poslan i k ~ zamol io je Allaha da Abdullahu b. Abbasu da razumijevanje i pronicljivost u vjeri, pa je, kada je porastao, Abdullah b. Abbas bio najvei uenjak ovog Ummeta.
57
l. poglavlje
519. Allahov Poslanik~ je zamolio Allaha da povea j elo, pa se od samo jedne mjerice jemena hljeba najelo vie od osamdeset lj udi. 5/10. Allahov Poslanik~ je zamolio Allaha da mu povea vodu, pa je poveao. Tako je na dan Hudejbije, kada je svijet bio iscrpljen eu, Allahov Poslanik ?j uzeo anak preostale vode i poeo uzimati abdest. Vidjevi to, svijet se oko njega okupio i rekao mu: "Nemamo vie nimalo vode, nego to to je ostalo u tvome anku." Na to je Allahov Poslanik ~ stavio ruku u anak, pa su iz njegovih prstiju, poput vrela, potekli mlazovi vode od kojih su se svi napili i uzeli abdest, a bilo ih je oko hiljadu i pet stotina dua. 5/11. Allahov Poslanik ~ j e u noi Israa i Mirada, otiao iz Mesdidu-1-Harama u Mekki u Mesdidu-1-Aksa u Jerusalimu, odatle se uspeo na najvie nebeske sfere, sve do Sidrei-Muntehaa i vratio se nazad u svoju postelju, a da nije osjetio nikakvu hladno u. 5112. Kur'an asni, Knjiga u kojoj se nalaze: vijesti o dogaajima prije nas, najave o onome ta e se desiti poslije nas, presuda o naim meusobnim sporovima, uputa i svjetlo, najvea je Poslanikova ~ mudiza, za sva vremena, vjeni dokaz njegova vjerovjesnitva, potvrda istinitosti i nepobitni argument ljudima, sve dok Allah Zemlju ne da u naslijede Svojim robovima. Kur'an je, dakle, najvea mudiza i najjai dokaz koji je dat naem Vjerovjesniku ~. U tom smislu, Allahov Poslanik :i je rekao: "Nema nijednog vjerovjesnika a da mu nisu bili dati, njemu (tj. Kur'anu) slini ajeti koji su ljudima bjlj povjereni. Ono to je dato meni bila je Objava koju mi je Allah objavio. Nadam se da u od svib njih, na Sudnjem danu, imati najvie sljedbenika."
***
58
1/. poglavlje
X- Vjerovanje u Posljednji dan
(.f-l''r~~___;~~i)
Musliman vjeruje da ovaj svijet ima svoj kraj, da e doi trenutak i posljednji dan u kome e se ovaj svijet zavriti, te da e, poslije toga, nastupiti drugi ivot na onom svijetu, kada e Uzvieni Allah, kako bi poloili raun za svoj a djela, ponovo proiviti i sakupili sva stvorenja, dobroinitelje nagraditi vjenim uivanjem u Dennetu, a grijenike kazniti poniavajuom kaznom u Dehennemu. Musliman, zatim, vjeruje da e ovome prethoditi znakovi i predznaci Smaka svijeta, kao to su: pojava Mesiha Deddala, izlazak Jeduda i Meduda, silazak Isaa, a.s., izlazak ivotinje (dabbetu-1-erd), izlazak Sunca sa zapada itd., da e se, poslije toga, puhnuti u rog, usljed ega e sve zagluiti i pomrijeti, te da e se, nakon toga, ponovo, puhnuti u rog, kada e svako biti proivljen i ustati pred Gospodarom svjetova. On, zatim, vjeruje da e se svakome pruiti knjiga njegovih djela, da e neki svoju knjigu uzeti desnom, a neki lijevom rukom, da e biti postavljena vaga, da e se polagati raun, da e biti postavljen sirat, te da e se, nakon toga, stanovnici Denneta nastaniti u Dennetu, a stanovnici Dehennema u Dehennemu. Musliman vrsto vjeruje u sve navedeno, na osnovu slj edeih tradicionalnih i racionalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi ((IA:JI ;J.)~i) :

l.
Govorei
o ovome, Uzvieni veli:
tl}-~1) JU;JI J~ d.~ ~J ~)(l i)0~ Qs-~ l Sve to je na Zemlj(prolazno je, ostaje samo Gospodar tvoj, Velianstveni i Plemeniti. (Er-Rah man, 26.-27.)
..::..YJI u;\.)~ JS'(ii)0JJJGJI ~ :::._..
,J , ,
J-S
.J
""
., ""'
-.
0;;,.; ~~) ~ ?;)
J.\.il
:!J.Y 0-- A~~) ~~ ~~;

J.W1
"'1
-. -
Nijedan ovjek prije tebe nije bio besmrtan; ako ti umre, zar e oni dovijeka ivjeti? Svako ivo bie smrt e okusiti! Mi vas stavljamo na kunju i u zlu u dobru i Nama ete se vratiti. (El
Enbija', 34.-35 .)
59
J. poglavlje
""' .l /
.l ...
~ ~:,) ;. !J: e.
"
L: 0~ ;:.; ~ J.~) Ji Ji 'J~ ;; 01 lJ~ d-:il' ~)

.... / "" }
=' }
"" '
......
.)"::-!.
, JJ,
Nevjernici tvrde da nee biti oivljeni. Reci: "Hoete, Gospodara mi moga, sigurno ete biti oivljeni, pa o onom to ste radili, doista, biti obavijeteni!" - a to je Allahu lahko. (Et
Tegatmn, 7.)
Kako ne pomisle da e oivljeni biti na Dan veliki, na Dan kada se ljudi zbog Gospodara svjetova dii! (EI-MutaffifUn, 4.-6.)
~l ~ ~~) ~' t} ~~ ~ ~~ u
rY. ~?) l ... i upozorio na Dan. kada e se sakupiti- u koji nema nikakve sumnje. Jedni e u Dennet, a drugi u Dehennem. (E-iira, 7.)
Fi'
Kada se Zemlja najeim potresom svojim potrese i kada Zemlja izbaci terete svoje, i ovjek uzvikne: "ta joj je?" - toga Dana e ona vijesti svoje kazivati jer e joj Gospodar tvoj narediti. Toga Dana ljudi e se odvojeno pojaviti da im se pokau djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra vidjee ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla - vidjee ga.
(Ez-Zilzal, 1.-8.)
''' 2-L' ._:..L'i i y.. .) , , t }
L ' J " , -G"' i ~ ~ - J

,
2).;'' ' G"' 1 :6iu.:J1 .) ~- ) ,

) ,
~
f,
J'
'
'J
~
..
'lJ 0i Ul 0
~
.J
'
'
'
J~
J\;..~
t:..
, ,
.j
'-rt>,
~:::..S ' \ l';._. :.:_:.j'. e::~' l I":~U:-1 U~ )
u-=-
u"
,:_r'-l
r-
""6"'
\.......
U 2.1'' uL1 v---.~ ..

J~ G" .J , ..
J"'.
.r->-
l '.:l$) 'T' ...
Zar oni ekaju da im meleki dodu, ili kazna Gospodara tvoga, ili neki predznaci od Gospodara tvoga? Onoga Dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dodu, nijednom. ovjeku nee biti od koristi to to e tada vjerovati, ako prije n~je vjerovao, ili ako nije, kao vjernik, kakvo dobro djelo uradio. (El-En'fun, 158.)
60
1 poglavUe /.
~~~l}~ :_,..L~ll 0f r~~i$::; y">~fi1 ~~l)~ G-~f r~:ic. J:,i)l (:i:J '~!)
0p;u
l kada dade vrijeme da oni budu kanjeni, Mi emo uiniti da iz zemlje izide jedna ivotinja koja e im rei da ljudi u dokaze Nae nisu uvjereni. (En-Nerol, 82.)
~Jl'
.,
yp')<" 1)0~ y:b- JS"" ::r. ;J.::, e:;.. e::, cY-4 ~ ~~l r.? . ,. " " "" .. .. .
., J"
l
1..
'~
"
lJ~ ::r-~1 ~~~ ~G ~ b~ j;JI
"
,;
".
I kad se otvore Jedud i Medud i kad se budu niz sve strane sputali i priblii se istinita prijetnja, tada e se pogledi nevjernika ukoi ti. (El-Enbija', 96.-97 .)
~ ~~) ~ ,~.:: ~u~; 0~(0A)0~ t_,;~ J
",
' ,,., - e; rl~ ~if'' , , ~~>t~~~~~/ J.l y ;o L:Jj l_,lt.;)(oV)0J~
/$
..
u:b.. u~~ ~./->
..
~ j!) Ci . )J# y">~fi1 ~ ~U; ~ d;;J ;G Jl)( o'\ )J::I;_.~ ~ ~ 0)-:.f lli ~Ul , ,
A kad je narodu tvome kao primjer naveden sin Merjemin, odjednom su oni, zbog toga, zagalamiti i rekli: "Da li su bolji nai kumiri ili on?" A naveli su ti ga kao primjer samo zato da bi spor izazvali, jer su oni narod svadalaki. On je bio samo rob koga smo Mi poslanstvom nagradili i primjerom za pouku sinovima Israilovim uinili - a da hoemo, mogli bismo neke od vas u meleke pretvoriti da vas oni na Zemlji naslijede; - i onje predznak za Smak svijeta, zato nikako ne sumnjajte u nj! (Ez-Zuhruf, 57.-61.)
l u rog e se puhnuti, i umrijee oni na nebesima i oni na Zemlji, ostae samo oni koje bude Allah odabrao; poslije e se u rog po drugi put puknuti i oni e, odjednom, ustati i ekati. I Zemlja e svjetlou Gospodara svoga zasjati i Knjiga e se
61
l. poglavlje !
postaviti, vjerovjesnici i svjedoci e se dovesti, i po pravdi e im se svima presuditi, nikome se nee nepravda uiniti; svako e dobiti ono to je zasluio, jer On dobro zna ta je ko radio. (Ez
Zumer, 68.-70.)
Mi emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa se nikome krivo nee uiniti; ako neto bude teko koliko zrno goruice, Mi emo za to kav1iti ili nagraditi. A dosta j e to emo Mi raune ispitivati. (EI-Enbija', 47.)
(\
t)o~lj JS"~ B"'~ J~l) ~~ul~)(\ i)o~l) wr ~~~~Cf ~~~

, ,, ., , , ,
_.j
#"
., J
f!
.,
tl
J.
., .,.
~ 8-I:.it)<' i)~')~~~ ;o,:-;-.;')<' O)~')' :. :i:,~~ ,. "., , , ,,

J
J
;
~ ~ll 0 j.p-;J ""' ~~(\V)~~ ,, ~:,; ~~ J.'j. ~J 4J~~ ~~ , , , ~ } } } } } l 'f~ ~ J ' ~ J !<' '\)ts.L:s' 'J~')I rJLA J_,4 ._.:! ~1.:5"" ~l-'' ;:_; \.:.tj( \A)yt;:. , -, ., .,, , , , , ,
('l'i)i;;l~ ~_,kj ('I'T)a.J~ b,_ J('f \)~1~ ~~t}~('(. )c,.s!~ Jlt l ,( A. , ~e.....:., ~1.:5"" - - , . - e:!' 4.Jwt r- ~~!~,-, t.:..: u.:;. ,Y.r J r.,<' t:ut r --t', -- - ~ . - tf_J i f J(H)_._ -(T Y)~WI ~LS-- ~li( Ti)~~ e: !~~ ~)(T O)~~~)~ ~li
,
'~'
tl
,,
tl
,.
f_
t1
JJ
J;;;
~):., ~~ ~(r' )~fo ~J~('( '\)J.~~ ~('l' A)~C: J;.~~~ ~l , ,::.r.J: u0LS-- t(i'f)~~~ ~~~~ 0~ ~~~ll J,. ~(i\) JJ~ , , , , ,.,.,
<rt)~' rQ. ~ ~ u:,crr)_
A kada se jednom u rog puhne, pa se Zemlja i brda dignu i od jednog udara zdrobe, toga dana e se Smak svijeta dogoditi i nebo e se razdvojiti - tada e labavo biti - i meleki e na krajevima njegovim stajati, a prijesto Gospodara tvoga e toga elana iznad njih osmorica drati. Tada ete ispitivani biti, i nijedna tajna vaa nee skrivena ostati: onaj kome se knjiga njegova u desnu ruku njegovu da - rei e: "Evo vam, itajte knjigu moju, ja sam vrsto vjerovao da u raun svoj polagati." I on e biti u ivotu zadovoljnom, u Dennetu predivnom, iji e plodovi nadohvat ruke biti. "Jedite i pijte radosni, za ono to ste u danima minulim zaradili! " A onaj kome se di knjiga u lijevu ruku njegovu rei e: "Kamo sree da mi knjiga moja ni
62
lt. poglavlje
data nije i da ni saznao nisam za obraun svoj! Kamo sree da me je smrt dokrajila - bogatstvo moje mi nije od koristi, snage moje nema vie!" - "Drite ga i u okove okujte, zatim ga samo u vatri pri.ite, a onda ga u sndire sedamdeset lakata duge veite, jer on u Allaha Velikog nije vjerovao i da se nahrani nevoljnika - nije nagovarao." (El-Hakka, 13.-34.)
jS' ~
,
._,
d-fJ ?(i A)~ ~~~ Jy ~~? ~Qjl) ~~ 2J.!~~ (V . )~ ~ Jjf ~ ;j..J~ ~f ./i~ (i'\)~ J l:_;.) j;. t;_f ~ ~ ~.lij 1~1 ;j.~l ~~(V\)(;;,;;: t:l;.. 2.1.;'~ JP Jl5' ~~/J ll~~ J~j
J
....
,, J
"
"""
""
""'
.;,.._ J
..".
".
,,
,,
.,.
tl
,",
#_
""'
""
...
i$
~ ~ J.:.jl.l;JI
l tako Mi Gospodara tvoga, Mi emo i njih i ejtane sakupiti, zatim emo ih dovesti da oko Dehennema na koljenima klee, a onda emo iz svake skupine izdvojiti one koji su prema Milostivom najdrskiji bili, jer Mi dobro znamo one koji su najvie zasluili da u njemu gore. l svaki od vas e do njega stii! Gospodar tvoj se sigurno tako obavezao! Zatim emo one koji su se grijeha klonili spasiti, a nevjernike emo da u njemu na koljenima klee ostaviti. (Merjem, 68.-72.)
2. O Posljednjem danu Allahov Poslanik rekao:
~
je, izmedu ostalog,
"Smak svijeta nee nastupiti, dok ovjek ne proe pored kabura drugog ovjeka i ne kae: 'Kamo sree da sam na njegovu mjestu!"'
(Ahmed, Bubarija i Muslim)
"Smak svijeta nee nastupiti, dok se ne ispuni deset predznaka: ulegnue zemlje na Istoku, ulegnue zemlje na Zapadu, ulegnue zemlje na Arapskom poluotoku, pojava dima, pojava Deddala, pojava ivotinje (dabbetu-1 -erd), pojava Jeduda i Meduda, izlazak Sunca sa zapada, pojava vatre iz Adena koj a e tjerati ljude i silazak Isaa, sina Merjernina." (Muslim) "DeddaJ e se pojaviti u mome Ummetu i u njemu ostati etrdeset ..., pa e Allah, u liku slinom Urvi b. Mesudu, poslati Isaa, sina Merjemina koji e ga onemoguiti i ubi ti. Poslije toga, ljudi e sedam godina ivjeti u miru i takvoj slozi da izmedu dvojice nee biti neprijateljstva. Zatim e Allah, iz pravca ama, poslati svje povjetarac koji e svakoga na Zemlji, ko u srcu bude imao i koliko trun dobrih djela i 63
l. poglavlje
imana, usmrtiti; ak i kada bi se neko od vas zavukao u planinu, krenuo bi za njim i slijedio ga sve dok ga ne bi stigao i usmrtio. Poslije toga e ostati samo najgori ljudi koji nee, niti potovati ono to valja, niti osuivati ono to ne valja, nego e kao ptice letjeti za zlom i prohljevima i jedni drugima, kao hijene, in i ti zlo. Nakon toga e im se prikazati ejtan i upitati ih: 'Hoete Jj me posluati?' - pa e ga upitati: 'ta nam nareuje?' Naredie im da oboavaju kumire, pa e ga posluati i u svojim kuama udobno ivjeti i uivati. Zatim e se puhnuti u rog, pa niko nee ostati, a da njegov glas nee uti i vrat ispraviti. Prvi ko e ga uti bie jedan ovjek koji e popravljati i glinom zamazivati korito za svoje deve, pa e od straha umrijeti, prvo on, a onda i ostali ljudi. Zatim e Allah, poput rose, spustiti sitnu kiu od koje e poeti nicati ljudska tijela. Zatim e se u rog ponovo puhnuti, pa e, odjednom, ustati i ekati . Zatim e se zauti glas: 'O ljudi, izaite pred Gospodara svoga! Zaustavite ih, oni e biti pitani!' Zatim e se rei: 'Izdvojte stanovnike Dehennema!' - pa e se rei : ' Od koliko?' 'Od svake hiljade devet stotina devedeset i devet!' - odgovorie se. To je Dan koji e djecu sijedom uiniti i kada e se noge splesti." (Muslim) "Smak svijeta doivjee samo najgori ljudi." (Muslim) "Izmedu dva puhanje u rog e proi etrdeset. Poslije toga e Allah sa neba spustiti vodu pa e oni poniknuti kao to nie zelen. Od ovjeka e, prethodno, sve istruhnuti, osim jedne kosti -korijen repa. Od njega e se, na Sudnjem danu, ponovo formirati ovjek. " (Muslim) "O ljudi, vi ete se, sigurno, pred svojim Gospodarom okupiti bosi, goli i neosunneeni. Zar ne, prvi ovjek koji e biti obuen , bie Ibrahim, a. s.? Zar ne, neki ljudi od moga Utnrneta e biti dovedeni i izdvojeni na lijevu stranu, pa e rei: 'Gospodaru, to su moji prijatelji! ', a On e mi rei : 'Ti ne zna kakve su sve novotarije, poslije tebe, uveli."' (Muslim) "Rob na Sudnjem danu svojim nogama nee moi kroiti, dok ne bude pi lan za etiri stvari: za svoj ivot - u emu ga je potroio, za svoje znanje - kako je radio, za svoj imetak - kako ga je stekao i potroio i za svoje tijelo - kako ga je iskoristio." (Muslim i Tinnizi) "Moj bazen (havd) je prostran koliko mjesec dana hoda. Voda mu je bjelja od mlijeka, miris ugodniji od mousa, a pehari su mu kao zvijezde na nebu. Ko se sa njega napije, njkada vie nee oednj eti." 11
11
Buharija, Muslim, Ibn Made, Hakcm i Tirmizi.
64
1/. poglavlje
Sjetivi se dehennemske vatre, Aia, r.a., se jednom prilikom rasplakala, pa ju je Allahov Poslanik ii upitao: "ta te je rasplakalo?" "Sjetila sam se dehennemske vatre i od straha zaplakala" - odgovorila je i upitala: ''Hoete li se vi na Sudnjem danu sjetiti svoje eljadi?" - pa joj je odgovorio: "Na tri mjesta, niko se nikoga nee sjetiti: kod terezije, dok ne vidi hoe li ili nee pretegnuti njegova dobra djela, kod dijeljenja knjiga, dok ne vidi hoe li mu njegova knjiga pasti u desnu ili lijevu ruku, ili iza leda, i kod Sirata, kad se postavi izmedu dva kraja dehennemske provalije, dok preko nje ne prede." 12 "Svaki je vjerovjesnik za svoj ummet uputio neku dovu. Ja sam svoju dovu pohranio za efa'at svoga Ummeta." "Ja sam, ne hvalei se, najodabraniji Ademov potomak. Ja sam, ne se, prvi kome e se na Sudnjem danu raspuknuti zemlja. Ja sam, ne hvalei se, prvi koji e imati pravo da se zauzme i prvi ije e zauzimanje biti primljeno. Ne hvalei se, u mojoj ruci e na Sudnjem danu biti bajrak zahvalnosti."
hvalei
"Ko tri puta zamoli za Dennet, Dennet e za njega zamoliti: 'Boe, uvedi ga u Dennet! ' - a ko tri puta zamoli spas od Dehennema, Dehennem e za njega zamoliti: 'Boe, spasi ga od Dehennerna!"' 13 3. vrsto vjerovanje miliona Allahovih robova, medu njima vjerovjesnika, poslanika, najmudrijih, najuevnijih i najestitijih ljudi u Posljednji dan i u sve to se, vezano za njega, spominje.
Racionalni dokazi(~' 4f~'il):

l. Allahova ~ mo da, nakon njihove smrti, stvorenja ponovo proivi, jer njihovo proivljenje nije tee od prvobitnog stvaranja iz
niega.
2. U ponovnom proivljenju i nagradi ili kazni za uinjena djela, nema nita to bi se kosilo sa zdravim razumom, jer zdrav razum odbacuje samo ono to je apsurdno, kao to bi, recimo, bilo podudaranje dviju suprotnosti ili oprenosti, a u to, ni po emu , ne spada pitanje proivljenja i nagrade ili kazne za uinjena djela.
1 2
13
Ebu Davud ga ocjenuje kao hasen. Tirmizi, Ib n Made, En-Nesai i Ibn Hibban.
65
J. poglavlje
3. Za Boiju mudrost koja se oituje u Njegovom upravljanju Svojim stvorenjima i ogleda u svakom aspektu ivota, bilo bi apsurdno da ljudi poslije smrti ne budu ponovo proivljeni, da se sa ovozemaljski m jvotom sve zavri i da svako, prema onome to j e zasluio, ne bude nagraen za dobro i kanjen za zlo koje je uinio. 4. Ovozemaljski ivot sa svim svojim blagodatima i nedaama koje ga prate, najbolji su dokaz postojanja drugog ivota na onome svijetu, na kome e pravda, dobrobit, savrenstvo, srea i nesrea biti stvarne i daleko potpunije, jer srea i nesrea na ovome svijetu, u poredenju sa onim svijetom, predstavljaju samo sliku ogromne palae ili nepreglednog perivoja na malom paretu papira, u odnosu na njihovu stvarnu veliinu u naravi.
* **
66
1/. poglavlje
O ISLAMSKOM VJEROVANJ U
XI - O kaburskim patnjama i uivanjima
Musliman vjeruje da su kaburska uivanja i patnje, kao i ispitivanja od strane dvaju meleka istina, i to, na osnovu sljedeih, tradicionalnih i racionalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi ((trJt i.i'~~i) :

l. Govorei o kaburskim patnjama i uivanjima, Uzvieni Allah je,
u Svojoj Knjizi, rekao:

yllS. lj J:,J ~~4~1) ~Y,.) e)}.~ ~u:JI lJ~ J.~l ~'j;. :,~ t>] jlj
, ,
" l
};
... ,
...
~i~, ~ JJ, ... ,
0t, ~~~e.;~~ :!JJ~ (O )J!;jl ..

, , , ,
A da si samo vidio kako su meleki nevjernicima due uzimali i po licima ih njihovim i straga udarali: "Iskusite patnju u ognju! To je za ono to ste rukama svojim pripremili, jer Allah nije nepravedan robovima Svojim!" (EI-Enfal, 50.-51.)
;.-<:..i;, ly.- f-l ~~~ ~~~ ~u:Jij ~~~ ~~~ J, J ~lk.ll :,~t>] )J) ~0 ~ ~:, j;j,? ~~ Js- 0)); ~~~~~yi~ 0:,-;J r~'
l
J '
,.
,,
...
:J
...
~dy:. ~~])o/ J~f ~81;:. t::.S- t>~l) IS_,~!:,. ~)('\i)0J~
~r~.~j ::r.~' ~~,:~\~t>)~:,~~~:~\~ t>)~:, ~~_,ii;,~~~:,

...
e)~:;~ ~ ~
JP) ~ F
". ,
:lAJ ~lS'). r-~
., ... }
A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama, kada meleki budu ispruili ruke svoje prema njima: "Spasite se ako moete! Od sada ete neizdrljivom kaznom biti kanjeni zato to ste na Allaha ono to nije istina iznosili i to ste se prema dokazima Njegovim oholo ponaali. " A doi ete nam pojedinano, onakvi kakve smo vas prvi put stvorili, napustivi dobra koja smo vam bili darovali. "Mi ne vidimo s vama boanstva vaa koja ste Njemu ravnim smatrali, pokidane su veze medu vama i nema vam onih koje ste posrednicima drali." (El-En'am, 93.-94.)
67
I. poglavlje
~yi~ J10J;:,; ~ ,;/; r-+:'\:~.f Njih emo na dvostruke muke

staviti, a zatim e bitt u veliku patnju vraeni. (Et-Tevbe, IOI.)
~I.WI :U 0:,&-~ JT 1~; ~Ul (_,Af fY.j ~ej I)J.p ~lc 0~fi )JI
J ' ' ' '
'.- f'
'
' f'
Oni e se ujutro i naveer u vatri priti, a kada nastupi as: "Uvedite faraonove Ljude u patnju najteu!" (Gafir, 46.)
Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovome i na onome svijetu, a nevjernike e u zabludi ostaviti; Allah radi to
hoe. (Ibrahim, 27.)
2. O kaburskim patnjama i uivanjima Allahov Poslanik izmedu ostalog, rekao:

uje
je,
"Zaista e robu, kada ga stave u kabur, napuste njegovi prijatelji i klepet njihove obue, doi dva meleka, sjesti pored njega i upitati: 'ta si govorio o ovom ovjeku - Muhammedu ~ - ko je on?' Vjernik e rei: 'Svjedoim da je on Al1ahov rob i poslanik' - pa e mu se rei : 'Pogledaj u svoje mjesto u vatri! Allah ti ga je, zbog toga, zamjenio mjestom u Dennetu'- pa e pogledati i obadva svojim oima vidjeti. Dvolinjaku i nevjerniku e rei: 'ta si ti o ovom ovjeku govorio, ko je on?' - pa e odgovoriti: 'Ne znam, govorio sam to i ostali svijet.' Na to e mu se rei: 'Niti si znao, niti slijedio.' Zatim e se udariti eljeznim maljevirna pa e toliko povikati, da e ga, na sve strane, svi uti, osim ljudi i dinna." "Kada neko od vas umre, i jutrom i navee, pokazivat e mu se njegovo mjesto. Ako bude od stanovnika Dehennema, pokazivat e mu se mjesto u Dehennemu i govoriti: 'Ovo je tvoje mjesto sve dok te, na Sudnjem danu, Allah ponovo ne proivi."' (Buharija) U svojoj dovi, Allahov Poslanik ~ je molio: "Boe, utjeem Ti se od patnje u kaburu, patnje u vatri, od iskuenja u ivotu i na samrti i od iskuenja Mesiha Deddala!" (Buharija)
Prol azei pored dva kabura, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Njih dvojica su na mukama, a ne zbog velikog grijeha." Zatim je rekao: "Jedan od njih dvojice je irio klevetu, a drugi se nije uvao mokrae." (Buharija)
68
11. poglavlje
3. Milioni i milioni najuevnijih i najestitijih ljudi i vjernika, kako iz reda Muhammedovih :J$ sljedbenika, tako i ranijih naroda, vjerovali su u kabursku patnju i uivanje i sve to se o tome pripovijeda.
Racionalni dokazi (:(lo.ll aS~':li ):

l. To to ovjek vjeruje u Allaha, meleke i Posljednji dan, neminovno namee potrebu da vjeruje i u kabursku patnju, uivanje i sve to je u vezi sa tim, tim prije to i vjerovanje u Allaha, meleke i Posljednji dan spada u vjerovanje u gajb (nevieno). Zato, onome ko vjeruje u jedan dio onoga to je gajb (nevieno), zdrav razum nalae da povjeruje i u drugi dio. 2. Kaburske patnje i uivanje, zajedno sa ispitivanjem od strane meleka, ni po emu nije neto to je za zdrav razum neshvatljivo i apsurdno. Naprotiv, zdrav razum to prihvaa i potvruje. 3. Dok ovjek spava, esto moe sanjati stvari koje su mu drage, u njima uivati i naslaivati se, pa mu je ao ako ga neko probudi, i obrnuto, moe sanjati stvari koje mu nisu drage i koje ga mogu teko pogoditi, pa mu je drago ako ga neko probudi. Ovu vrstu uivanja i patnje u snu, dua istinski preivljava i duboko se doima, to niko i ne pobija. Kako se onda mogu pobijati patnja i uivanje u kaburu koje su snu potpuno sline?
***
69
l. poglavijel
Xll - Vjerovanje u Allahovo odreenje

c.).MJIJ ,.w~__:,~-yi)
Musliman vjeruje u Allahovo odreenje (sudbinu) i Njegovu mudrost i volju. On vjeruje da se na svijetu nita ne dogaa, ak ni djela koja podlijeu ljudskoj volji, a da nisu u skladu sa Allahovim znanjem i odredenjem. On, zatim, vjeruje da je Uzvieni Allah potpuno pravedan u Svome odreenju i mudar u Svome upravljanju, da Njegova mudrost slijedi Njegovu volju, da biva ono to On hoe, a ne biva ono to On nee, te da, osim sa Uzvienim, nema moi ni snage. Sve ovo na osnovu sljedeih, tradicionalnih i racionalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi (:(lo;)\ 4f"f;il):

l.
,
Govorei
.,
o Svome odreenju, Uzvieni Allah veli:
j~ ~8.1;:. ~;;.
) , J.,
J5' tr1 l Mi sve s mjerom stvaramo. (El-Kamer, 49.)
#l J
r_,L.; j~ Ul ~)! C) ~17- li~ U! ~;}- 0-- 01) l I ne postoji nita ije
riznie ne posjedujemo, a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno. (El-Hidr, 21 .)
.1 ur~ ru-- . ._,\Es' t./ ut. t"' ' rt./ u- cu t./ ~ rJ' ~L,..r e - 0 ,: rJ' . ~ -) f.)-t .. . . 0 r.
,
~
~JJ, ~2JJ;
"
Nema nevolje koja zadesi Zemlju i vas, a koja nije, prije nego to je damo, zapisana u Knjizi - to je Allahu, uistinu, lahko. (El
Hadid, 22.)
..Ut 0~~ Ul ~ 0-- ~L,.:.f e l Nikakva nevolja se bez Allahove volje

ne logodi. (Et-Tegabun, ll.)
~ ~ ~}lb ~C) 0L-:..;1 l I svakom ovjeku emo ono to uradi o vrat privezati. (El-Isra', 13.)
.f
' J..--S)
70
1/. poglavlje
Tevbe, 51.)
Reci: "Dogodie nam se samo ono to vam Allah odredi, On je Gospodar na." I neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju! (Et
U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna ta je na kopnu i ta je na moru, i nijedan list ne opadne, a da
On za nj ne zna. (El-En'am, 59.)
~~~ ~~ ~~ :L!.!~~ U! 0 J>-8 ~) l A vi ne moete nita htjeti ako

to' Allah, Gospodar svjetova, nee! (Et-Tekvlr, 29.)
0)~ ~ 2..W':,! ~~G~;.~~-. ::r...J1 011 A oni kojima smo jo

prije lijepu nagradu obeali, oni ce oi njega daleko biti. (El
Enbija', 101.)
..U~ ll! :-; ll ~~ ,.8. ~ ~ ~ &.~ .)! ll~) l A zato nisi, kad si u vrt svoj uao, rekao: "Maallah! -mo}e samo u Allaha!" (El-Kehf, 39.)
tJ
, ""' J
eJ
""'
~~\Sl~ ~f U~(,$~~~~~) l Mi ne bismo na Pravom putu bili da nas Allah nije uputio. (El-A 'raf, 43.)
2. O Allahovom odreenju
Poslanik~ je,
izmedu ostalog, rekao:
"Svako se od vas, prvo, u utrobi svoje majke, etrdeset dana oblikuje od kapljice sjemena, zatim isto toliko bude ugruak, a zatim isto toliko bude gruda mesa, nakon ega mu se poalje melek da u njega udahne duu i odredi mu etiri stvari: prepie opskrbu, koliko e ivjeti, ta e raditi i da li e biti sretan ili nesretan. Tako mi Onoga, mirno koga nema drugog boga, neko od vas moe initi djela svojstvena stanovnicima Denneta, toliko da mu on (tj. Dennet) za lakat bude na dohvat, pa da ga sudbina preduhitri i uini neto to ine stanovnici vatre, pa da u nju ude, i obrnuto; neko od vas moe in iti djela svojstvena stanovnicima vatre, toliko da za lakat bude na njenom rubu, pa da ga sudbina preduhitli i u ini neto to ine stanovnici Denneta, pa da u njega ude." (Muslim)
Savjetuj ui
"Mladiu, kazau ti nekoliko savj eta: uvaj Allaha, pa e i On tebe uvati! uvaj Allaha, nai e Ga da je uvijek ispred tebe! Kada moli,
Abdullaha b. Abbasa, Allahov Poslanik
je rekao:
71
J. poglavlje
moli Allaha! Kada trai pomo, trai je od Allaha! Znaj, kada bi se cijeli svijet iskupio da ti neto pomogne, da ti ne bi mogao pomoi vie nego to ti je Allah odredio, i da, kada bi se iskupio da ti neto naudi, ne bi mogao nauditi vie nego to ti je Allah odredio! Pera su presahla i mastilo se na listovima osuilo." (Tirmizi) "Prvo to je Allah stvorio, bilo je pero kome je naredio: 'Pii!' - pa je pero upitalo: 'Gospodaru, a ta da piem?' - na to mu je rekao: 'Pii sve to e se do Sudnjeg dana desiti!"' (Ahmed i Tinnizi) "Prepirali su se Ade~n i Musa, pa je Musa rekao: 'Ademe, ti si nas, kao otac, razoarao i izveo iz Denneta.' Na to mu je Adem rekao: 'Musa, zar ti, koga je Allah odabrao, s tobom razgovarao i Svojom ti rukom Tevrat napisao, prigovara meni za neto to mi je Allah odredio na etrdeset godina prije nego me je stvorio?!' Tako je Adem nadgovorio Musaa." (Muslim)
Opisujui ta je iman, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Da vjeruje u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Posljednji (Sudnji) dan i da vjeruje da je i dobro i zlo sudbinom odredeno."
(Muslim)
"Trudite se koliko hoete, samo znajte da tamo gdje mu je sueno ! " (Muslim)
svako
prokriti
put do
"Zavjetovanjem se ne moe promijeniti sudbina." 14 "O Abdullah b. Kajs, hoe li da te poduim rijeima koje spadaju u dennetsku riznicu? (To su rijei) 'La havle vela kuvvete illa billahi '/ 'Nema snage oi moi, osim u Allaha!'" (Muttefekun alejhi) Onome ko mu je rekao: "Kako hoe Allah i ti" - Allahov Poslanik je rekao: "Reci: 'Kako hoe samo Allah!"' (En-Nesai) 3. Vjerovanje u Allahovo odreenje, mudrost i volju od strane stotina miliona najuevnijih, najmudrijih i najestitijih Muhammedovib ~sljedbenika i njihovo vrsto ubjeenje da Allah unaprijed zna sve to je odredeno i perom zapisano, da e u Njegovu carstvu biti samo ono ta On hoe, da biva ono to On hoe, a ne biva ono to On n ee, te da je perom zapisano sve to e se do Sudnjeg dana desiti.
11 ' -
Hadis biljee gotovo sve zbirke.
72
1/. poglavlje
Racionalni dokazi (~t i,)~t ):
l. Nita to je vezano za Allahovo odreenje, htijenje, mudrost, volju i upravljanje, za razum nije neprihvatljivo. Naprotiv, zdrav razum, osvjedoen njihovim oitim djelovanjem u univerzumu, to nuno nalae. 2. Vjerovanje u Allaha i Njegovu svemo, nuno vjerovanje u Njegovo odredenje, mudrost i volju.
namee
3. Ako jedan arhitekta, na paretu papira, moe napraviti projekat neke palae, odrediti dinamiki plan njegovog izvoenja, a potom pristupiti radovima i, u predvienom roku, projekat palae sa papira, tano onako kako ga je nacrtao, realizirati u stvarnosti, kako se Allahu moe osporavati injenica da je unaprijed, sve do Sudnjeg dana, zapisao sudbinu svijeta i da e, zahvaljujui Svojoj svemoi i znanju, dati da bude, tano, onako kao to je unaprijed odredio? Kako, kada se zna da Uzvieni Allah sve moe?!
***
73
J. poglavlje
XIII - O injenju ibadeta samo Allahu
Musliman vrsto vjeruje da je jedino Uzvieni Allah istinski Bog, kako minulih, tako i potonjih naroda, da je On Gospodar svib svjetova i da nema drugoga boga osim Njega. Zato Ga i oboava i jedino Njemu, i nikom vie, ini sve vrste propisanog ibadeta. To znai da, kada musliman moli, moli samo Allaha, kada trai pomo, trai je samo od Allaha i kada se zavjetuje, zavjetuje se samo Allahu. Isto tako, sva njegova djela, poevi od onih nutarnjih poput: strahopotovanja, nade, pokajanja, ljubavi, velianja i pouzdanja, pa preko vanjskih vidova ibadeta kao to su: namaz, post i hadd, sve do borbe na Allahovom putu, posveena su jedino Uzvienom Allahu i nikome vie. Ovo sve, na osnovu sljedeih, tradicionalnih i racionalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi (~lA:JI ;J~~~ :

l. Uzvieni Allah j e naredio da se ibadet jasno vidi iz rij ei Uzvienog:
ini
samo Njemu. To se
~~ti ISt U! LJ! U l Nema boga osim Mene; zato se samo Meni
klanjaj!
(Ta-ha:13.)
'
~_;,~ti Z$41) l I samo se mene bojtef(El-Bekare, 40.)
-'
<,?~I(Y \ )0 ~ r-~ ~ ~ ;j.~l) ~ c,>~l ~~

:1 ""'
..
J.,
J tSl ..
...
ll
J ".,
..
IJMI
~81 ~li
;O
~~~~ ~ ~e/t;"~ :01 ~ Jjii) "~ >'01) 61~ :f~UI ;._.<J fo:
.........
tl
""'
tl
J ,; ,
.:>;_LJ ~i) 1~1::Ui ~ 1~ ili ~ uj!
;l
,,
J ,#
O ljudi, klanjajte se Gospodaru svome, koji je stvorio vas i one prije vas, da biste se kazne sauvali; koji vam je Zemlju uinio posteljom., a nebo zdanjem; koji s neba sputa kiu i ini da s njom rastu plodovi, hrana za vas. Zato ne inite svjesno druge Allahu ravnim! (El-Bekare, 21.-22.) .
lli1
U~ j~ UZf ~ti /Znaj da nema boga osim Allaha! (Mohammed, 19.)

74
1/. poglavlje
~_1:i1 ~~ Y" ~~ J...J~ l,.:_:.~ l Zatrai utoite u Allaha, jer On, u{stinu, sve uje'i sve zna! (Fussilet, 36.)
0;.y:j j-~ JJ,)$.) l I neka se vjernici samo u Allaha pouzdaju!

(Et:Tegabun, 13.)
2. Kazujui o tome kako je samo On dostojan da mu se ibadet ini, Uzvieni veli:

::..j:-lkll 1~1) Wl IJ~I 01 ll;.~ ..::1
j) ~ ~:u.!) l Mi smo svakom narodu poslanika poslali: "Allahu se klanjajte, a kumira se klonite!" (En-Nahl, 36.)
,l
J .
~~: l.
_...,
4J ~~l u~) ~):;i~ ~J' .~.,~~~~j;)~;U:J~ ~ ~

najvru
Onaj ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha - dri se za vezu, koja se nee prekinuti. (EI-Bekare, 256.)
t.~_J
~~ trf ut~ jl, um.:J\~ c.f: Y' J,~ r .J v; ~ v; t..:.Jf ~-J J - . ; . . ,.
Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: "Nema boga osim Mene, zato se Meni klanjajte!" (EI
Enbija', 25.)
l Reci: "Zar od mene traite da se neKom drugom, osim ALlahu klanjam, o neznalice!" (Ez-Zumer, 64.)
~!.l~!) ~!.l~! l Tebi se klanjamo i od Tebe pomo traimo!
(El-Fati ha: 5 .)
,t
$ , " "
0 _,kt;jl ~ ~f t}J/U JJ, ~f j
,
J
U\ ll~ ;J~ U .Vl IJ.J~I 01 ~~~~S'~ ,y

!./,~
. J~ -lj
J ~'t
t e ~
.,
tfo ~('\ v; S:j)~ ~u:JI Jp.
',
:;,...
"",
._ , 1
On alje meleke s Objavom, po volji Svojoj, onim robovima Svojim kojima hoe: "Opominjite da nema boga osim Mene i bojte Me sef" (En-Nahl, 2.)
3. U smislu gore navedenog, u mnogobrojnim prilikama, govorio je i Allahov Poslanik ~:
aljui Muaza b. Debela u Jemen, rekao mu je: "Neka prvo na to e ih pozvati bude: da oboavaju samo Uzvienog Allaha!" (Muttefekun alejhi)
75
l . poglavlje
Muazu je, izmedu ostalog, rekao: ''Muaze, zna li ta su robovi duni prema Allahu?" - pa je rekao: "To najbolje zna Allah i Njegov Poslanik!" Na to mu je odgovorio: "Da samo Njega oboavaju i da Mu nikoga ne smatraju ravnim!" Abdullahu b. Abbasu, r.a. , je rekao: "Kada moli, moli samo Allaha, a kada trai pomo, trai je samo od Allaha!" Onome ko mu je rekao: "Kako 'Kako hoe samo Allah!'" (En-Nesai)
hoe
Allah i ti" - rekao je: ''Reci:
Jednom drugom prilikom je rekao: "Ono to se za vas najvi e bojim je mali irk." "A ta je to mali irk, Allahov Poslanie?" - upitali su, pa im je rekao: "Licemjerje. Kada na Sudnjem danu, Allah bude nagraivao ljude za njihova djela, licemjerima e rei: 'Idite onima pred kojima ste se na dunjaluku pretvarali, pa vidite hoe li vas oni nagraditi! "' 1 ~ Kada je Poslanik ~ proui o rijei Uzvienog:
J!, 0 J~::". L;4~f ~Y.~:; ~~~J t1W t l Oni pored Allaha bogovima smatraju sveenike svoje i monah e svoje (Et-Tevbe, 3 1.),
Adijj b. Ratim je rekao: "Allahov Poslanie, ali mi ih ne oboavamo" - pa ga je Allahov Poslanik :i upitao: "Zar vam oni ne dozvoljavaju ono to je Allah zabranio, pa to dozvoljavate, i zar vam ne zabranjuju ono to je Allah dozvolio, pa to zabranjujete?" "Jeste" odgovorili su, pa im je rekao: "Eto, to je njihovo oboavanje!"
(Tirmizi)
Kada su neki ashabi povikali: "Hajdemo Allahova Poslanika zamoliti da nam pomogne protiv ovog dvolinjaka (koji je bio medu njima i uznemiravao ih)", Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ne moli se pomo od mene, nego od Allaha!" (Taberani) "Ko se mimo Allaha zakune nei m drugim, pripisao Mu je druga." 16 "Zaista je druga." 17
15
16
17
aranje
i noenje talismana i amuleta pripisivanje Allahu
Had is navodi Ahmed i ocjenjuje ga kao hasen. Had is navodi Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen. Hadis navode Ahmed, Ebu Davud i drugi i ocjenjuju ga kao ha.c;cn.
76
11. poglavlje
Racionalni dokazi {a;l.WI af~~~):
l. To to je Uzvieni Allah jedini Tvorac i to jedino On daje opskrbu (nafaku), upravlja i slobodno raspolae sa svim to postoji, neminovno navodi na zakljuak da se jedino Njemu smije initi ibadet i nikom vie. 2. Sva stvorenja su Allabovi robovi i svako je o Njemu ovisan. Zato niko od njih ne moe biti bog, dostojan da mu se, uz Uzvienog Allaha, i ni ibadet. 3. Najbolji dokaz da neko ne zasluuje da se moli, da se od njega trai, da mu se zaklinje i na njega oslanja, jeste injenica da kada se zamoli, od njega pomo ili zatita zatrai - nije u stanju odazvati se niti pruiti potrebnu pomo ili zatitu.
pomo
***
77
J. poglavlje
XIV - O pridobijanju naklonosti

(LJI ~ .) .
Musliman vjeruje da Uzvieni Allah voli dobra djela i estite postupke, a medu Svojim robovima najvie one koji su najdobrostiviji. On, takoder, vjeruje da Uzvieni poziva Svoje robove da Mu se to vie nastoje pribliiti, zadobiti Njegovu ljubav i umiliti Mu se. Zato Mu se pokuava to vie pribliiti i svojim dobrim djelima i lijepim rijeima umiliti, usrdno Ga molei: Njegovim lijepim imenima, uzvienim atributima, vjerovanjem u Njega i Njegova Poslanika i pokazujui svoju ljubav prema Njemu, Njegovu Poslaniku ~.Njegovim estitim robovima i vjernicima, uope. Musliman se, zatim, Uzvienom Allahu nastoji pribliiti, kako obaveznim, tako j dobrovoljnim ibadetima, kao to su: namaz, zekat, post i hadd, s j edne, i izbjegavanjem onoga to mu je Allah zabranio, s druge strane. Uz sve to, on Uzvienog Allaha nikada ne preklinje ugledom nekog od Njegovih stvorenja, niti djelima nekog od Njegovih robova, jer tudi ugled i tuda djela nisu njegova zasluga, da bi ih, kod Allaha, mogao upotrijebiti kao sredstvo za postizanje svojih ciljeva. Zato Uzvieni Allah Svojim robovima i nije propisao da Njegovu naklonost trae tuim djelima j zaslugama, nego dubokom vjerom i sopstvenim dobrim djelima. Ovo sve, na osnovu sljedeih, tradicionalnih i racionalnih dokaza:
Tradicionalni dokazi ((IQ!JI 4f~~l) :

l.
Kazujui
o gore navedenom, Uzvieni Allah veli:
~:;. CJLaJI pl) :. ~611 ;..u:Jt ~ ~~ l K Njemu se diu lijepe

rijei, i dobro djelo On prima. (Fatir, lO.)
J
t,;.JG:, 1 _p1 ..;...Qdl ::,_. 1 j.:JI ~ ~li l O poslanici, dozvoljenim i ) _,.15' Lijepimjelini.a se hranite i dobra djela inite! (El-Mu'miniln, 51.)
,l:
JIIJ
l.{
0:>-JLaJI 0-- ~l G.:,;..) J ~U~f) l U milost Nau ga uvedosmo; on je, doista, od onih dobrih. (EI-Enbija', 75.)
78
l/. poglavlje
, ,. ., ) ""' H
4J..:..,.)l1 4! 1~1) ;_u, 1~1 1_,t.i J...i.ll ~t; l O vjernici, Allaha se bojte i nastojte' Mu se umiliti! (EI-Ma'ide, 35.)
y)f ~~ ~) r;.~ 0~ 0;.~ ~.J11 Oni kojima se oni m.ole sami trae naina kak.o e se to vie Gospodaru svome pribliiti.
(El-Isra', 57 .)
J!
,
Allaha vol{te, mene lijedl.te~ i vas e Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!" (Ali 'lmran, 31.)
~ r ~J r-~ J~~: " '~.,.. 1 ' . r- .y'~. '"'. ' " Wl . e:..._~ I.I.J"'-:J~ ;.u, '-'r.>'-'! r- u. v-- l Recz. "Ako
.)
".,
,.
J.~UI e;. ~~ J~}l ~l) cjyf ~ Gi t; l Gospodaru na, mi u 'ono to Ti objavljuje vjerujemo i mi Poslanika slijedimo, zato nas upii medu vjernike! (Ali 'Imran, 53.)
J"-'
' ~.::--J
." ,
G J~ 8 .
.,1
~u ' .r:: G~ C::."t r-~-.J ll-i L>l L>LCW ,_p\S: t.:.)~ 8.....:. 8') G'.J ..J .J~ r u, e 8-:- 8lZ:.. G. -- YJ ,~f.
.,1 , , -; , , - , , ,
"
....::
'(
"
Gospodaru na, mi smo uli glasnika koji poziva u vjeru: 'Vjemjte u Gospodara vaeg!'- i mi smo mu se odazvali. Gospodaru na, oprosti nam grijehe nae i predi preko hrdavih postupaka naih, i uini da poslije smrti budemo s onima dobrima. (Ali 'Trnriin, 193.)
,_,;tS--~ 0:,~ ~ci~ 0)~ 0:~' ,)~~)

,
4: ~;;ti~' ;cu, ~)
L>~
Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima, a klonite se onih koji iskreu Njegova imena - kako budu radili, onako e biti kanjeni! (EI-A'raf, 180.)
y ) 1 ~\)l Ve ini seddu i nastoj da se Gospodaru svome )

pnblii! (EI-'Alek, J9.)
2. U smislu gore navedenog, Allahov Poslanik ostalog, rekao:
~
Je, izmedu
"Allah je lijep i prima samo ono to je Jijepo." (Muslim, Tirmizi i Ahmed)

"Sjeti se Al laha u blagostanj u, pa e se i On tebe sjetiti kada bude u nevolji !" 18
18
..
H adis navodi Tinnizi i ocjenjuje ga kao sahih.
79
J. poglavlje
Allahov Poslanik ~ je prenio da je Njegov Gospodar rekao: "Moj Mi se rob ne moe pribliiti niim draim, od onoga to sam mu stavio u obavezu. Moj Mi se rob ne prestaje pribliavati dobrovoljnim ibadetom (nafilama), sve dok ga ne zavolim." (Muttefekun alejhi) Allahov Poslanik ~ je, takoder, prenio da je njegov Uzvieni Gospodar rekao: "Ako Mi se priblii za pedalj, Ja se njemu pribliim za lakat, ako Mi se priblii za lakat, Ja se njemu pribliim za seanj (razmak rairenih ruku), a ako prema Meni krene hodom, Ja prema njemu krenem
urei." (Bu harija)
Na gore navedeno, upuuje i Poslanikove ~ kazivanje o trojici drugova koji su se od kie skonuli u jednu peinu u planini, na ijem se ulazu obruila i zaustavila jedna velika stijena, tako da nisu mogli izai. U takvoj situaciji, jedan od njih j e rekao ostaloj dvojici: "ta mislite kako bi bilo da se sjetite nekog dobrog djela koje ste u ime Allaha uinili i da Ga time zamolite? Moda bi je (stijenu) u to ime uklonio?!"- tako da je svaki od njih zamolio Allaha: prvi u ime dobroinstva prema svojim roditeljima, drugi u ime ostavljanja onoga to je Uzvieni Allah zabranio, a trei u ime vraanja tueg prava (baka), nakon to ga je uveao - pa se stijena uklonila, tako da su mogli zdravi i itavi izai iz peine. (Muttefekun alejhi) Allahov Poslanik :ije, takoder, rekao: "Naj blie to rob moe biti svome Gospodaru je dok je na seddi." 19 "Boe moj, molim Te svakim imenom kojim si Sebe nazvao, u Svojoj ga Knjizi objavio, nekoga od Svojih stvorenja njemu poduio, ili ga kod Sebe skrivenim zadrao, uini Kur'an asni: proljeem moga srca, svjetlom mojih prsa, razbojem moje alosti i prestankom moje brige i tuge!" 20 "Ovaj je zaiskao najuzvienijim Allahovim imenom (lsmu-1-a'zam) kojim- kada god Mu se obrati- dadne i- kada god se zamoli- uslia." 3. Gdje god se u Kur'anu asnom, spominju dove i umiljavanja vjerovjesnika, svugdje se vidi da su to inili pomou AHabovih imena i atributa, s jedne, te vrstog imana i dobrih djela, s druge strane, a nikako
pomou neeg treeg.
19
Muslim i drugi.
20
- Hadis navodi Ahmed sa dobrim lancem prenosilaca.
80
J. poglavlje
Tako je Jusuf, a.s., u svome obraanju Allahu, zamolio:
~f yP~u,:; ~')O' ~~ ~:~u, c~-/s ~ '-?:::-ie:; ~~ ~

-. - '~L.
:.ti ~)
,~_if- ~ .~-~o' ~ r..?::-) ' ~y
'.r:Ul') d:U1 ~ -_J J"'
Gospodaru moj, Ti si mi dao dio vlasti nauio me tumaenju nekih snova! O Stvoritelju nebesa i Zemlje, Ti si zatitnik moj na ovome i na onome svijetu; daj da umrem kao musliman i pridrui me onima koji su dobri! (Jusuf, 101.)
J unus, a.s., je u svojoj dovi zamolio Allaha rijeima :
~\.):JI J t}l 2.JJ~ ~~ U[ :J! U l Nema boga, osim Tebe, hvlljen neka si~ a ja sam se zaista ogrijeio prema sebi! (El Enbija', 87 .)
$
0--
l~
_.,.,,,
Musa, a.s., je Allaha zamolio rijeima:
~ ~ J ~~ ~ :- . f l:. ~! ~) l Gospodaru moj, ja sam sam sebi zle/ nanio, 'oprosti mi! l Cfn mu oprosti.(EI-Kasas, 16.)
~~) J~ ~~ ~l l Molim Gospodara svoga i Gospodara

vaega da me zatiti! (Gafir -El-Mu'min, 27.)
Ibrahim i Ismail, a.s., Allaha su zamolili rijeima: ~ ' , ~ :. ::i, .,.:;" t ~~ ~~ ..:...; ~~ G ~ \:.;J l Gospodaru nas, pmm od nas, Jer T{, uistinu, sve tqe' i sve zna! (El-Bekare, 127.)
J
, o
Adem, a.s., i Hava su Allaha zamolili rijeima:

~_,...GJI
o
0-- :J.,s:.J t.:;..)) 8

, "
:,ili~ 01) t:.:-A.i t.::.l.J; ~) l Gospodaru

... o
'f "
'
nak, samo smo sebi krivi, {ako nam Ti ne oprosti i ne smiluje nam se, sigurno emo biti izgubljeni. (El-A'rlif, 23.)
Racionalni dokazi (:(Iki\ al~~~):

l. injenica da j e Gospodar bogat, a rob siromaan, neminovno iziskuje potrebu da se siromani i nemoni rob umiljava bogatom i svemoguem Gospodaru i da od Njega trai ono to mu je potrebno: zatitu od onoga ega se boji i naklonost koju toliko prieljkuje.
81
J. poglavlje
2 . injenica da rob zasigurno ne zna koja sve djela i koje rijei njegov Gospodar voli, a koj e prezire, neminovno iziskuju potrebu da njegovo umiljavanje Gospodaru ostane u granicama prakticiranja lijepih rijei i dobrili djela, s jedne, i izbjegavanja runih rijei i loih djela, s druge strane, onako kako je propisao Allah ~ i obj asnio Njegov
Poslanik ~ -
3. i njenica da tudi ugled i tuda dobra djela, nisu zasluga niti plod sopstvenog truda, neminovno navode na zakljuak da se u njihovo ime ne moe traiti Allahova naklonost, jer tudi ugled -ma koliko on bio velik ne moe posluiti drugoj osobi za njeno umiljavanje Uzvienom A!Jahu. Medutim, ako je neko svojim radom, imetkom, ili na bilo koji drugi nain, doprinio tuem ugledu, onda u to ime moe zamoliti Allaha, jer se to ubraja i u njegovu zaslugu i djelo sopstvenih ruku, svakako pod uvjetom da je to uinio u ime Uzvienog Allaha i postizanja Njegovog zadovolj st va.
** *
82
l/. poglavlje
XV - O Allahovim prijateljima i njihovim kerametima,

i ejtanovim prijateljima i njihovim
zabludama
~~.J.__)~\ .. y).J~\..\f.J~\ .. y)~)

I - Allahovi prijatelji:
Musliman vjeruje da Uzvieni Allah, medu Svojim robovima, ima posebno odabrane miljenike koji Mu robuju, ine ibadet i u svemu se potpuno pokoravaju. Takve je On poastio Svojom ljubavlju i darovao nekim od Svojih kerameta. On je njihov Gospodar-Zatitnik koji ih voli i u Svoje drutvo priziva, a oni Njegovi miljenici koji Ga vole, veliaju, Njegovim se zapovijedima pokoravaju i od drugih trae da isto ine, Njegovih se zabrana klone i drugima zabranjuju da ih ine, vole ono to On voli i preziru ono to On prezire. Kada Allaha zamole, On im udovolji, kada pomo i utoite zatrae, On im ih prui. Musliman vjeruje da su Allahovi miljenici vjernici i bogobojazni ljudi koje i na ovome i na buduem svijetu ekaju poasti i svakojake radosti, zatim da su svi vjernici Allahovi miljenici, s tim da se njihovi stepeni, zavisno od vrstine imana i bogobojaznosti, razlikuju. To znai da, sve to su neiji iman i bogobojaznost vri, njegov poloaj kod Uzvienog Allaha je vii, a poasti obilnije i raznovrsnije. Najodabraniji medu Allahovim miljenicima su Njegovi poslanici i vjerovjesnici, a onda iza njih vjernici, svakako prema vrstini imana. Musliman vrsto vjeruje da su kerameti (udotvorstva) koja Allah preko njih pokazuje, kao to je: uveavanje male koliine hrane u veliku koliinu, iscjeljenje bolova, lijeenje bolesti, gaenje kroz more, neizgaranje u vatri itd., j edna vrsta mudiza (uda), s tim to su mudize vezane za izazov/ 1 a kerameti nisu . I na kraju, musliman vrsto vjeruje da u najvee keramete spada ustrajnost u pokornosti Uzvienom Allahu na taj nain da se izvrava ono to je vjerom nareeno, a kloni onoga to je zabranjeno. Ovo sve na osnovu sljedeih dokaza:
21
hoete
Allahov Poslanik fi je govorio: "ta mislite, ako vam pokaem to i to udo, li mi vjerovati, jer ako ne povjerujete, Allah e vas, nakon pokazivanja uda, kaznili."
-
83
l. poglavljel
l.
Govorei
o Svojim miljenicima i njihovim kerametima, Uzvieni
Allah veli:
(l 1)~
A I}L"') lpT J-~1( 1 '1)0}-;.s_;..;. J:, r!:lc 0:,_;:. Ll~~ :~:,f 0~ ul

niega
~-~:j, j:,JI; ~~~~~~J~ U~~Ul~) tJ~I ~~~ ~ lS~I ~

l neka se
ne boje i ni za im neka ne tuguju Allahovi tienici, oni koji budu vjerovali i koji se Allaha budu bojali, za njih su dobre vijesti i na ovome i na onome svijetu - A Allahove rijei niko ne moe ivnijeniti - to e, zaista, veliki uspjeh biti.
(Janus, 62.-64.)
J}J1 J1 ..;...~: ~~~~ : ,_. ~ _;.:.:. lpT J...Ut J) ~~ l Allah je zatitnik onih
koji vferuju i On ih iivodi iz tniina na svjetlo.(El-Bekare, 257.)
0)~:h U! ~Jld)f 0! ~~w:,f 1}G G) l Oni nisu njegovi uvari (tj.

Mesdiau-l~Haiama),' uvari njegovi trebaju biti samo oni koji se Allaha boje, ali veina njih ne zna. (El-Enfiil, 34.)
0::-J~I
J'fi ;) ;:_,..t.:SJ, J) <.>li'~~ )j 01 l Moj zatitnik je Allah
koj{ Knjigu objavljuje i On se o dobrima brine. (El-A ' riif, 196.)
~llb~0--~!;~l);~,~~~a..JJS' l Tako bi da
oivratimo od rljega izdajstvo i blue{, jer }e on uistinu bio Na
iskreni rob. (Jusuf, 24.)
;)t,bL 6:1c. 2Ji ~ <.>.)~ 01 l Ali, ti, doista, nee imati nikakve vlasti nad robovima 'Mo}im'. (El-Isra', 65.)
; :.:.Jii ,l;,~ Jf ~-;4 J~ ~j~~~~) yl~l 4fj L+.lC. j;:.; &

.JJI~ i f
$
Kada god bi joj Zekerijja u hram uao, kod nje bi hrane naao. "Odakle ti ovo, o Merjema?"- on bi upitao, a ona bi odgovorila: "Od Allaha. " (Ali 'Imran, 37.)
~ 0~ tAG<' i. )9~' ~~J~ ~f ~~< '"'"')~~~~:.,JJ. 0~)
e, t 1)~1 ~ 0L5-- ~i u:,Gc, ir)~ ; ) ~_;j, ~: ;~i~c, i , )~:LJ,

0 :-J , J, dt; . ;. ii
.r"-:-! p~
-- . ~
84
1/. poglavlje
l Junus je bio poslanik. I on pobjee na jednu ladu prepunu i baci kocku i kocka na njega pade, i riba ga proguta, a bio je zasluio prijekor, i da nije bio jedan od onih koji Allaha hvale, sigurno bi ostao u utrobi njenoj do Dana kada e svi biti oivljeni.(Es-Saffat, 139.-144.)
~~ ~~ ~.?'J.J('I' t)lif" ~ 0~ ~JJ J_'?J \JI ~ ~ ~~~G ~ ~=- '"( ,('~ o G,. d.' 11 1~ ~d ~l - I$J'J t.l,r' J~('( ) -, . . J ~ , ,
l melek j e, koji je bio nie nje, zovnu: "Ne alosti se, Gospodar tvoj je dao da nie tebe potok potee. Zatresi palmino stablo, posue po tebi datule svjee, pa jedi i pij i budi vesela!"(Merjem, 24.-26.)
"
}.
'
"O vatra " - rekosmo Mi - "postani hladna, i spas Ibrahimu! " l oni htjedoe da mu postave zamku, ali ih Mi onemoguismo.(EI
Enbija' , 69.-70.)
J~ ~~ tS:;r ~~(<\)~ ~41 ~ ,;tS-- ~}1:; ~<J, y~f 0i ;- ~- :.

, , t , ... " , " , ,
rr
J$- ~;,a;C' )ID~ IS;10-- 8 ~) C~ ~~ 0--81 tt 1)w ,~~ , .. , , ;Jo~~( ' ' )l;~ ~ ~l ~ ~~~i
Misli li ti da su samo stanovnici peine, ija su imena na ploi napisana, bili udo medu udirna Naim? Kada se nekoliko momaka u peini sklonilo pa reklo: "Gospodaru na, daruj nam Svoju milost i prui nam u ovom naem postupku prisebnost!" Mi smo ih u peini tvrdo uspavali za dugo godina, a poslije smo ih probudili. (El-Kehf, 9.-12.) 2. O Allahovim miljenicima i njihovim kerarnetima, svoga Gospodara, Allahov Poslanik ~ je rekao:
prenosei
....
od
"Ko prema Mom miljeniku neprijateljski postupi, Ja u mu rat objaviti. Moj Mi se rob ne moe pribliiti niim draim. od onoga to sam mu stavio u obavezu. Moj Mi se rob ne prestaje pribliavati dobrovoljnim ibadetom (nafilama), sve dok ga ne zavolim. A kada ga zavolim , postanem uhom njegovim kojim slua, okom njegovim kojim gleda, rukom njegovom kojom hvata i nogom njegovom kojom hodi. 85
l. poglavlje
Ako Me zamoli, sigurno u mu dati, a ako od Mene zatitu zatrai, sigurno u mu je pruiti."22 "Ja u se, sigurno, za Svoga milj enika osvetiti, kao to se sveti. razbjenjeli lav." "Allah medu ljudima ima i takvih (miljenika) kojima Allahom zakunu, sigurno zakletvu ispuniti." (Muttefekun alejhi)
e,
ako se
"I medu minulim narodima prije vas bilo je nadahnutih ljudi. Ako je medu mojim sljedbenicima (Ummetom) iko takav, onda je to sigurno Omer." (Muttefekun alejhi)
"Doj ei svoje dijete, jedna ena je ugledala zgodna viteza i zamolila: 'Boe, daj da i ovo moje dijete bude kao on!' Na to se dijete okrenulo prema njemu, pogledalo ga i reklo: 'Boe, ne uini me da budem kao to je on!"'(Muttefekun alejhi) To to je ovo dojene progovorila bio je keramet i za dijete i za njegova roditelja.
U sluaju Durejda el-Abida i njegove majke koja je rekla: "Boe, daj da ne umre dok mu ne pokae lica bludnica!" - pa ju je Allah poastio i usliao njenu dovu, tako to je njen sin Durejd - kada su ga optuili da je neko vanbrano dijete njegovo - upitao novoroene: "Ko je tvoj otac?" - pa je odgovorilo: "oban." Ovo je jo jedan sluaj kada je novoroene progovorila, ovaj put da bi se pokazao keramet Durejda el-Abida. (Buharija) Ranije smo naveli sluaj trojice drugova koji su se sklonili u peinu iznad ijeg se izlaza otisnula i zaustavila velika stijena od koje nisu mogli izai, pa su u ime svojih dobrih djela zamolili Allaha da je ukloni, pa im je Allah, da bi pokazao njihov keramet, dovu usliao i oslobodio im izlaz, te su iz peine izali zdravi i itavi. (Muttefekun alejhi) O ovome govori i Poslanikove ~ kazivanje o monahu i djeaku, gdje je sa djeakom koji je kamenom pogodio i ubio ivotinju koja je bila zaprijeila put i svijetu nije dala da prolazi. Dalje se kae da je vladar, na sve mogue naine, pokuavao ubiti djeaka, ali mu to nikako nije polazilo za rukom. Tako ga je bacio sa visoke planine u provaliju, pa nije umro, a zatim u more, pa se ni u njemu nije utopio, nego je iz njega izaao zdrav i vratio se na svojim nogama. Sve je ovo bilo da bi se pokazao keramet esti tog djeaka koji je vrsto vjerovao u Allaha. (Buharija)
ispriao sluaj
22
Muslim
86
1/. poglavlje
oima
3. Na hiljade uenih i pouzdanih ljudi kazuje kako su se svojim uvjerili u bezbroj sluajeva u kojima su se pokazali kerameti Allahovih miljenika. Tako se pripovijeda: 23 kako su meleki nazivali selam Imranu b. Husajnu, r.a., kako su Selrnan el-Farisi i Ebu Derda, r.a., jeli iz posude, pa je posuda- ili hrana u njoj - slavila i zahvalila Allahu, kako se kod Hubejba, r.a., dok je kao zatvorenik bio kod murika u Mekki, nalazilo svjee grode u vrijeme dok ga nigdje drugo u Mekki nije bilo, kako se Uzvieni Allah, kada god bi Ga zamolio El-Bera b. Azib, r.a., odazivao i usliavao ono za to Ga je preklinjao. Tako Ga je u Bici na Kadisiji zamolio da muslimanima uini dostupnim vratove vieboaca i da on bude prvi ehid koji e u bici pasti, pa je bilo onako kako je zamolio, kako je Omer b. el-Hattab, drei hutbu sa rninbere u Medini, povikao: "Sarija, dri se brda! Sarija, dri se brda!"- zapovijedajui u bici svome vojskovoi Sariji. Sarija je u o njegov glas i sa vojskom se popeo na brdo, to je bio kljuni momenat za postizanje pobjede nad vieboakim neprijateljem. Kada se Sarija vratio u Meinu, Omeru i ashabima, r.a. , je ispriao kako je uo i posluao njegov glas, kako bi El-Ala b. el-Hadremi u svoj oj dovi zamoHo rijeima: "Ja 'Alimu, ja Hakimu, ja 'Azimu!" - pa bi mu dova bila usliana da je sa svojom etom mogao u more zagaziti, a da se pri tome ne ukvase ni sedla na njihovim konjima, kako je Hasan el-Basri prokleo nekog ovjeka koji ga Je uznemiravao, paje ovaj istog momenta pao na zemlju mrtav, te kako je jednom ovjeku iz plemena en-Nah'a na putu crkao magarac, pa j e uzeo abdest, klanjao dva rekata namaza i zamolio Allaha da mu oivi magarca, pa ga je oivio, da bi on zatim na njega natovario svoje stvari i nastavio put. Ovakvih i
oevidaca.
slinih
kerameta bili su svjedoci hiljade, ako ne i milioni
23
-Veinu, nie navedenih kerameta biljee vjerodostojne zbirke.
87
J. poglavlje!
II - ejt~novi prijatelji
Musliman, takoder, vjeruje da, i medu ljudima, ejtan ima svojih prijatelja kojih se domogao, njima zavladao, naveo ih da zaborave da se sjeaju Allaha, pa ih navraa na zlo, uliva im neistinu i ini gluhima da ne uju istinu i slijepima da ne vide oite dokaze, do te mjere da su mu potinjeni i njegovim zapovijedima pokorni. On ih- prikazujui im runa djela lijepim, a lijepa runim- navodi na zlo i oarava neredom, dotle da postaju neprijatelji Allahovih miljenika i njihova suta suprotnost, protiv kojih se svim silama bore; jer jedni prema Allahu pokazuju naklonost, a drugi neprijateljstvo, jedni Ga vole i gledaju kako e Ga zadovoljiti, a drugi, neka je na njih Allahovo prokletstvo i gnjev, mrze i gledaju kako e Ga rasrditi. ejtanovi prijatelji ostaju neprijatelji Allahu i Njegovim miljenicima, ak i u sluaju da pokau natprirodne sposobnosti; da lete u zraku ili hodaju po vodi, jer to moe biti samo rezultat ili: Allahova zavoenja onih koji Mu se suprotstavljaju, ili ejtanove obmane onih koji se sa njim prijateljuju. Potvrda toga su sljedei dokazi:
l.
Govorei
o tome, Uzvieni Allah veli:
Allah je zatitnik onih koji vjeruju i On ih izvodi iz tmina na svjetlo, a onima koji ne vjeruju - zatitnici su ejtani i oni ih odvode sa svjetla u tmine; oni e biti stanovnici Dehennema, oni e u njemu vjeno ostati. (El-Bekare, 257.)
A ejtani navode tienike svoje da se s vama raspravljaju, pa ako biste im se pokorit~ i vi biste, sigurno, mnogoboci postali.
(EI-En'am, 121.)
88
1 poglavlje /.
A na Dan kada On sve sakupi: "O skupe ejtanski, vi ste mnoge ljude zaveli!" - "Gospodaru na" - rei e ljudi, tienici njihovi - "mi smo jedni drugima bili od koristi i stigli smo do roka naeg koji si nam odredio Til" - "Vatra e biti prebivalite vae"- rei e On- "u r~joj ete vjeno ostati, osim ako Allah drukije ne odredi." (El-En' fun, 128.)
; ; ~)=~~~~)(li)~~
ti~ trlk.:-:, ti~ ~t:;_), i~;;;_;.;;:;.)

J J- "
0J~r-t'~ 0~)~,, l '

J :' J
Onome ko se bude slijepim pravio da ne bi Milostivog veUao, Mi emo ejtana natovariti, pa e mu on nerazdvojan drug postati; oni e ih od Pravoga puta odvraati, a ljudi e misliti da su na Pravome putu. (Ez-Zuhruf, 36.-37.)
0;.J; U~.ill ;Qjf ~QJI ti.;,. LJ1l Mi smo uinili ejtane zatit
niima onih koji ne vjeruju. (El-P.'raf, 27.)
l Oni, mjesto Allaha, ejtane za zaftitnilie uzimci}u i misle da lobro rade. (El
A'raf, 30.)
0J~ ~~ 0~) -ll1 J J~ 0-- ;Qji ~~~ 1JW1 ~l
~j;:.~) ~.4;;; ~ ~ 1;") :tr)~\:-:..)) l Mi smo im bili odredili loe drugove koji su im lijepim prikazivali ono to su uradili i ono to e uraditi. (Fussilet, 25.)
A kada smo rekli melekima: "Poklonite se Ademu!" - svi su se poklonili osim Iblisa, on je bio jedan od dinna i zato se ogrijeio o zapovijest Gospodara svoga. Pa zar ete r~jega i porod njegov, pored Mene, kao prijatelje prihvatiti, kad su vam oni neprijatelji? (El-Kehf, 50.)
2. U vezi sa gore navedenim postoji i vie vjerodostojnih predaja od Allahova Poslanika ~ : Ugledavi blistavu svjetlicu na nebu kako pada (meteor), Allahov Poslanik ~ je upitao svoje drugove: "ta ste za ovakvo neto govorili u dahilijjetu da je?" - pa su mu odgovorili: "Govorili smo da je
89
J. poglavlje !
umro ili se rodio neko od velikana." Na to je on rekao: "Ne, nije to. Ona ne pada ni zbog ije smrti, niti rodenja, nego meleki koji nose Ar, kada Allah odredi da neto bude, ponu veliati i slaviti Allaha, zatim to od njih preuzmu stanovnici neba koj i su nie njih, zatim stanovnici neba koji su nie ovili, i tako redom sve dok velianje i slavljenje ne dopre do stanovnika ovog neba, koji upitaju meleke koji nose Ar: 'ta j e to odredio na Gospodar?' -pa ih obavijeste. Zatim se isto ponu raspitivati stanovnici svakog neba, sve dok vijest ne doe do nama najblieg neba, gdje gadani svjetlicarna, ejtani prislukuju vijesti i dojavljuju ih svojim prijateljima. Ono to na ovaj nain kau je istina, samo to (uz istinu) dodaju (lai)."24 Upitan ta misli o vraarima, Allahov Poslanik ~ je odgovorio: "Nisu oni nita." Pa su ga upitali: "Da, ali nam oni ponekad neto kau to, zaista, bude tako?" Na to je on rekao: "To je rije istine koju ugrabi dinn i doapne je u uho svoga prijatelja, dodajui uz nju stotinu lai."
(Bu harija)
Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Nema od vas niko, a da nema svoga druga (koji ga stalno prati)." (Muslim) Allahov Poslanik ~ je, takoder, rekao: "ejtan krui ovjekom kao to krv krui krvnim sudovima. Stijesnite mu prolaze postom!"25 3. Na stotine hiljada osoba, u svim vremenima i prostorima, svjedoci su udnih ejtanskih rabota sa svojim prijateljima. Nekima od njih ejtan donosi najrazliitija jela i pia, nekima obavUa svakodnevne poslove i potrebe, nekima donosi vijesti o dogaajima koji e se tek dogoditi, nekima neda da im naudi oruje, nekima se prikazuje u liku dobrog ovjeka u ije ime trae pomo, sve sa ciljem da ih to vie obmane, zavede i navede na pripisivanje Allahu sudruga. Ima i takvih koj e je ejtan u stanju odnij eti u daleke zemlje, ili mu iz njih dovesti odredene osobe, ili donijeti ono to mu je potrebno i slino, to je u mogu nosti prkosnih ejtana i pokvarenih dinna. Do ovakvih i slinih ejtanskih stanja, dolazi zbog pokvarenosti ovj ekove due i uputanja u svakojaka zlodjela, inj enj a nereda na Zemlji, nevjerstva i grijeha, daleko od istine, dobrostivosti, vjere, bogobojaznosti i estitosti, pri emu ovjek, u pokvarenosti svoje due i ogrezlosti u zlu, moe pasti tako
24
25
-Muslim, Ahmed i drugi.

-
Hadis se, u neto drugaijoj verziji, nalazi i u zbirkama od Buharije i Muslima.
90
jJ. poglavlje
nisko da se u zlu i pokvarenosti srodi sa svijetom zlih duhova i ejtana. A kada do toga doe, izmedu njega i ejtana se sklopi prijateljstvo, pa jedan drugoga ponu inspirirati zlim mislima i, koliko god mogu, potpomagati. Zato e, kada im se na Sudnjem danu rekne: u-i~' ~ ;J"~I :ti 0J1 -;.=.::4 l O skupe ejtanski, vi ste mnoge ljude zave?( (El:En'am, 128.) ,- njihovi tienici iz reda ljudi odgovoriti: ~ 1 :'...;;- t::- :- -l l Gospodaru na, mi smo jedni drugima bili od koristi.(El-En'fun, 128.)
Lt
to se, pak, tie razlike izmedu kerameta Allahovih miljenika i stanja ejtanskih prijatelja, ona se vidi iz ovjekova stanja i naina ponaanja. Ako je ovjek vrst vjernik, bogobojazan, te formalno i praktino privren Allahovom vjerozakonu (Serijatu), natprirodni postupci i udotvorstva koja pokazuje su Allahovi kerameti koje preko njega daje, a ako je zlotvor, pokvarenjak, daleko od bogobojaznosti, ogrezao u svakojakim grijesima, nevjerstvu i sklon 6njenju nereda na Zemlji, natprirodni postupci i udotvorstva koja pokazuje, su svojevrsno zavoenje ili rezultat usluga koje mu ine njegovi ejtanski drugovi i njihovi pomagai.
***
91
J. poglavijel
XVI - Vjerovanje da je obaveza preporuivati dobro i odvraati od onoga

to ne valja
(~l___!'~~_,~_,_,J.~_,.~I~..J.Y.~--.J\.;~i)
l - O obaveznosti preporuivanja bra i odvraanja od onoga to ne valja
Musliman vjeruje da je dunost svakom punoljetnom, uraunJjivom i zrelom vjerniku, koji zna ta je dobro, a vidi da se ono ne ini, traiti od drugih da ga ine. Isto tako, ako vidi da se ini ono to ne valja, duan je to, u granicama svojih mogunosti, sprij eiti i pokuati svojim rijeima ili djelima izmijeniti. Musliman, takoder, vjeruje da je to, poslije vjerovanja u Allaha, jedna o.d njegovih najpreih dunosti, budui da ju u Kur'anu Uzvieni spominje zajedno sa vjerovanjem:
ine
Vi ste narod najbolji od svih koji se ikad pojavio: traite da se dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u Allaha vjerujete. (Ali 'Imran, IlO.)
sljedeih
Ovo sve, na osnovu dokaza:
tradicionalnih, racionalnih i
logikih
Tradicionalni kazi (:(lii:ill i,)~f) :

l. Uzvieni Allah to nareuje rijeima:
~:,J?' ~ 0*) ~)~~
- (
""
""
, e)
)';t;)?' Jl e);~ ~l ~ ~J
, ,
~~ l
'
'
;)~,~
J neka medu vama bude onih koji
e na dobro pozivati i traiti da se ini dobro, a od zla odvraati. (Ali 'Imran, 104.)
2. Govorei o Svojim miljenicima koje titi i pomae, Uzvieni kae da u takve, izmeu ostalog, spadaju oni koji na dobro pozivaju, a od zla odvraaju, pa veli:
92
1/. poglavlje
One koji e, ako im damo vlast na Zemlj~ molitvu obavljati, i milostinju udjeljivati i koji e traiti da se ine dobra djela, a odvraati od nevaljalih. (EI-Hadd, 41.)
A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju, i molitvu obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. (Et
Tevbe, 71.)
Prenosei rijei Svoga miljenika Lukmana, a.s., Uzvieni veli da je ovaj svoga sina savjetovao rijeima:
~ ~~ 0~ ~Gof~ Js. ~~J
P' y. ~~J ~);J~ ~fj ~~~ ~t :;\i

~;a, ry,.
O sinko moj, obavljaj molitvu i trai da se ine dobra djela, a od hrdavih i strpljivo podnosi ono to te zadesi dunost je tako postupiti! (Lukman, 17.)
odvraaj Prebacujui
krivicu sinovima Israilovim za poinjene brojne grijehe,
Uzvieni veli:
l~ t::~~ ~--; 0' ~J ;JJI; ~~ ~ ~~;.~ ~ ~ lJ~ J.~l ~

,
0~ 1)\5' ~
::.,.4 ~fo ~ y_ 0~G; U 1 )ts'(VA)0JJ.:;.i 1 )\S'j
...
..
Jezikom Davuda i /saa, sina Merjemina, prokleti su oni od sinova lsrailovih koji nisu vjerovali - zato to su se bunili i uvijek granice zla prelazili: jedni druge nisu odvraali od grjenik postupaka koje su radili. Runo li je zaista to kako su postupali! (El-Mfu'de, 78.-79.)
Govorei o sinovima Israilovim, Uzvieni na drugom mjestu kae kako je spasio one koji su traili da se i ne dobra djela, a od nevaljalih odvraali i kako su propali oni koji to nisu inili:
93
J. poglavlje
Mi izbavismo one koji su od nevaljalih djela odvraali, a tekom kamom kaznsmo grenike, zato to su stalno u grijehu bili. (El-A'raf, 165.)
3. Traenje da se eme dobra djela naredio je i Allahov Poslanik~ rijeima:
odvraanje
od nevaljaHh,
''Ko od vas vidi neto nevaljalo, neka ga promijeni svojom rukom, a ako ne moe, onda svojim jezikom (rijeima), a ako ni to ne moe, neka ga osudi svojim srcem, ali je to najslabiji iman!" (Mus)jm) "lli ete traiti da se ine dobra djela i odvraati od nevaljalih, ili svakog momenta oekujte da vam poalje kaznu, pa ete Ga moliti i preklinjati, ali vam se n ee odazvati."26 4. rekao:
Govorei
o gore navedenom, Allahov Poslanik
je, takoder,
"Nema toga naroda koji je ogrezao u grijesima, ako u njemu ima i onih koji su kadri takvo stanje osuditi i promijeniti, pa to ne ine, a da se nad njim nije nadvila Allahova kazna koju, samo to nije - na njih sve zajedno- sruio. "27 Zamoljen od strane Sa'lebe el-Habeije da mu protumai rijei ~ , Uzvienog: ~:bl l~! J;. :; ~;:a;. U l Ako ste na Pravome putu, nee vam nauditi onaj koji je 'zalutao. (EI-Mfi'ide, 105.) Allahov Poslanik ~ je rekao: "Sa'leba, trai da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaj ! Kada vidi da se za pohlepom srlja, za prohtjevima povodi, za dunjalukom najvie tri i svako najvie do svoga miljenja dri, povedi rauna o sebi i mani se svijeta, jer vas ekaju (teka) iskuenja, poput mrkle noi, kada e onaj, koji se vrsto bude pridravao onoga ega se vi danas pridravate, imati nagradu koliko pedeseterica vas." Na to je neko upitao: "Allahov Poslanie, valjda (koliko pedeseterica) njih?" - pa je rekao: "Ne, nego vas, jer vi (danas) imate onih koji su vam spremni pomoi u dobru, a oni nee imati. "28
26
27
-.
- Hadis navodi Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen.

-
Hadis navodi Tirmizi i ocjenjuje ga kao haseo.
28
- H adis navodi Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen.
94
!1. poglavlje
Allahov Poslanik ~ je, takoer, rekao: "Prije mene Allah nije poslao nijednog vjerovjesnika nijednom narodu, a da meu svojim sunarodnjacima nije imao pomagae i prijatelje koji su se drali i rukovodili njegovom praksom. Zatim bi, poslije njih, doli drugi koji bi govorili ono to nisu radili i radili ono to im nije nareeno. Ko se protiv takvih bude borio svojom rukom vjernik je. Ko se protiv njih bude borio svojim jezikom (rijeima) vjernik je. Ko se protiv njih bude borio svojim srcem i on je vjernik. Manje od toga nema imana ni koliko je zrno goruice." (Muslim) Upitan koja je vrsta dihada najbolja, Allahov Poslanik odgovorio: "Rije istine izgovorena pred nepravednim vladarom." 29
~
je
Racionalni dokazi ((141th 4l~~i ):

l. Kroz praksu i promatranje je dokazano da se bolest koja se zanemari i na vrijeme ne lijei, stalno pogorava i iri po cijelome tijelu, pa ju je, nakon to se zapusti i proiri po cijelome tijelu, teko lijeiti. Isti je sluaj i sa nevaljalim djelima, ako se ostave i ne pokuaju promijeniti, jer se ljudi - malo po malo - na njih naviknu, tako da ih ponu initi svi redom, i malo i veliko, pa ih j e tada teko promijeniti i iskorijeniti, a ako se to ne uspije, njihovi poinioci zasluuju Allahovu kaznu koja ni u kom sluaju nee izostati, jer ona stie po Allahovim zakonima u kojima nema nikakve promjene:
U Allahovim zakonima ti nikada nee nai prom:iene, u Allahovim zakonima ti nee nai odstupanja. (Fatir, 43.)
2. Kroz praksu je dokazano da kua, kada se neko vrijeme zapusti, ne isti i iz nje ne izbacuju otpaci i smee, postane neuslovna za stanovanje, jer se u njoj , zbog neprovjetravanja i nagomilavanja otpadaka i prljavtine, proire svakojaki bacili i bolesti. Isto tako, kada se zanemari zajednica vjernika i. dozvoli da u njoj nevaljale pojave uzmu maha; da se ne odvraa od runjh djela i da joj se ne preporuuje dobro, nee dugo trebati pa da njeni lanovi postanu zloesti i u dui pokvareni, do te mjere da meu sobom nee osuivati ono to ne valja i
29
Hadisje sahih i biljee ga Ibn Made, Ahmed i Ncsai.
95
O ISLAMSKOM V JEROVANJU
preporuivati
J. poglavlje!
ono to valja, a kada se to desi, vie nee biti sposobni ivjeti valjanim i estitim ivotom , zbog ega e Allah, na ovaj ili onaj nain, dati da propadnu, jer odmazda Gospodara tvoga je, zaista, estoka (El-Burfid, 12.) i jer je Allah silan i strog. (Ali ' Imran, 4.; EI-Ma'ide,
95.; Ibrahlm, 47.)
3. Kroz iskustvo je dokazano da se ljudskoj dui, ako se navikne, i ono to je runo i nevaljalo, vremenom uini lijepim i prirodnim. Takav je sluaj i sa preporuivanjern drugima dobrih djela i njihovim odvraanjem od nevaljalih. Jer, kada dobra djela i pozivanje da se ona ine, makar i nakratko, iz prakse izostanu, i svijet e ih, ubrzo, prestati ini ti, i umjesto njih, poeti initi ono to ne valja. Isti je sluaj i sa nevaljalim djelima; ako se na vrijeme ne ponu mijenjati i u korijenu sasijecati, nee trebati dugo vremena pa da uzmu maha i postanu normalna pojava, kada u oima onih koji ih ine, ne samo da nee izgledati nevaljala, nego e misliti da su dobra djela, a to je - ne daj Boe da do toga doe - stanje kada su vid i razum potpuno pomraeni. Zbog toga su Uzvieni Allah i Njegov Poslanik ~ naredili da se od drugih trai da ine dobra djela i da se od nevaljalih odvraaju, stavljaj ui to u strogu dunost svakom muslimanu, kako bi se sauvala njihova istoa, estitost i ugled medu pripadnicima drugih vjera i naroda.
II-
Utivost
umijee
Olzoga ko poziva na dobro i
odvraa
od zla
l. Onaj ko trai da drugi ine dobra djela, a da se nevaljalih klonu, kao prvo, mora dobro biti upuen u smisao onoga to trai, biti potpuno siguran da je ono to trai da se ini po erijatu dobro djelo i da je u praksi zapostavljeno, s jedne, te biti upuen u smisao onoga to ne valja, od ega odvraa i to eli promijeniti, uz potpunu prethodnu uvjerenost da se djela koja su po erijatu nevaljala i zabranjena, doista ine, s druge strane.
2. Onaj ko trai da drugi ine dobra djela, a da se nevaljalih klonu, sfun mora biti poboan i bogobojazan i nipoto ne smije initi ono to zabranjuje, niti izostavljati ono to trai da se ini, jer Uzvieni Allah, u tom smislu , veli:
0)::; J e 0)); ~ ,;.._;1~.J, ~4 l o vjernici, zato jedno govorite, a drugo radite? A k.ako je Allahu mrsko kad govorite rijei koje djela ne prate! (Es-Saff, 2.)
96
1/. poglavlje
,
~
0}kf ili y~l 0;;; ~)~i 0'.;-:J) ~~,. ~lnl 0)~\;1 , , . ,
''i
., )
f )
"' "
..
J ,(
Zar da od drugih traite da dobra djela ine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete? (El
Bekare, 44.)
3. Onaj ko trai da drugi ine dobra djela, a da se nevaljalih klonu, mora biti lijepe naravi, odisati blagou, utivo i njeno traiti da se ine dobra djela i isto tako odvraati od nevaljalih, strpljivo podnositi mogue uvrede od onih koje odvraa od onoga to ne valja i ne ljutiti se na uznemiravanja od onih od kojih trai da se ine dobra djela, te prelaziti preko svega toga i opratati, kao to veli Uzvieni:
~yUI (fo ~ ~~ 0~ 2J.;C.f ~ ~ ~1) rd' ;}- 4JI) ~JfJ~ /f)

Trai da se ine dobra djela, a odvraaj od hrdavih i strpljivo podnosi ono to te zadesi- dunost je tako postupiti. (Lukman, 17.)
4. Onaj ko trai da drugi ine dobra djela, a da se nevaljalih klone, ne smije se sluiti ubodenjem kako bi se uvjerio da se hrdava djela, zaista, ine, jer niko, pa ni onaj ko hoe da zna da li se nevaljala djela ine, nema pravo druge u njihovim kuama uhoditi, razotkrivati ih da bi se uvjerio ta se ispod njihove odjee krije, niti dizati poklopac da vidi ta je u posudi, budui da je Zakonodavac naredio da se tude sramote pokrivaju i da je zabranio da se drugi uhode i prislukivaju. U tom smislu, Uzvieni veli:
l~ U) l I ne uhoditejedni druge! (EI-Hudurat, 12.) Istim rijeima uhodenje je zabranio i Allahov Poslanik ~ koji je, jednom drugom prilikom, rekao: "Ko pokrije sramotu muslimana, Allah e pokriti njegovu i na ovome i na onome svijetu." (Muslim)
5. Onaj ko trai da drugi ine dobra djela, a da se nevaljalih klone, onoga koga eli posavjetovati da ini dobra djela, prvo mora poduiti ta su dobra djela, jer, moda ih ne ini zato to ne zna da su dobra. Isto tako, onoga koga eli odvratiti od hrdavih djela, prvo mora upoznati sa tim da to to ini ne valja, jer, moda to ini zato to ne zna da ne valja. 6. Onaj ko trai da drugi ine dobra djela, a da se nevaljalih klone, duan je to initi na lijep i utiv nain, i tek -kada onaj od koga se trai da radi dobro to ne ini, ili onaj ko se odvraa od hrdavih djela, ne prestaje da ih ini - treba lijepom i blagom rijeju pristupiti podsjeanju
97
l. poglavlje
na dokaze koji u vjerozakonu stoje, kako one koji podstiu i ulijevaju nadu, tako i one kojima se prijeti i ulijeva strah. Ako i nakon toga izostane poslunost, osoba kojoj se obraa e se ukoriti i izgnliti rijeima, a ako ni to ne bude koristilo, protiv poinilaca hrdavih djela e se primijeniti sila, a ukoliko to ne bude mogue, zatrait e se pomo od vlasti ili prijatelja. 7. U sluaju da onaj ko trai da drugi ne ine nevaljala djela, se za svoj ivot, imetak ili ast, ne bude u stanju otkloniti ih svojom rukom (silom), ili svojim jezikom (rijeima) , ili vie ne mogne podnositi uvrede i uznemiravanja, nevaljalo djelo e osuditi svojim srcem, postupajui po rijeima Allahova Poslanika ~: "Ko od vas vidi neto nevaljalo, neka ga promijeni svojom rukom, a ako ne moe, onda svojim jezikom (rijeima), a ako ni to ne moe, neka ga osudi svojim srcem, ali je to najslabiji iman !" 30
bojei
***
30
Muslim
98
!1. poglavlje
XVD - Vjerovanje da je obaveza voljeti drugove Allahova Poslanika ;i, da su oni najodabranija generacija, da je dunost uvaavati islamske voe i pokoravati se muslimanskim predstavnicima
~i_, ~ ~IJ_,-J'-:'b...Db.;.~.'-:'~~_j~~i)
(~IJ_,.io~_,~\k_,~l~iJ>~.:.:-)_,
Musliman vjeruje da je dunost voljeti drugove Allahova Poslanika ~i lanove njegove porodice i biti duboko ubije en da su oni, u odnosu na ostale vjernike-muslimane, odabraniji, da se meusobno u vrlinama razlikuju, i da su, to su prije primili Islam, na viem stupnju odabranosti. Musliman, zatim , vjeruje da su medu njima najodabraniji etvorica prvih halifa, i to ovim redom: Ebu Bekr, O mer, Osman i Alija -neka je Allah sa njima zadovoljan - zatim desetorica kojima je, jo za ivota, Allahov Poslanik ~ obeao Dennet, a to su: etvorica spomenutih halifa, zatim Talha b. U bejdullah, Zubejr b. el-Avvam, Sa'd b. Ebu Vekas, Se'id b. Zejd, Ebu Ubejda Amir b. el-Derrah i Abdurrahman b. A vf. Poslije njih dolaze ues nici Bitke na Bedru, zatim oni kojima je, mimo spomenute desetorice, obean Dennet, a to su: Fatima ez-Zehra, nj eni sinovi Hasan i Husejn, Sabit b. Kajs, Bilal b. Rebbah i drugi, a zatim oni koji su na Hudejbiji, Allahovom Poslaniku t dali zakletvu na vjernost, a bilo ih je hiljadu i etiri stotine - neka je Allah sa svima zadovoljan ! Musliman, zatim, vjeruje da je dunost uvaavati, cijeniti i potovati vode Islama, te se utivo pona~ati pri spomenu njihova imena, a to su: imami i najistaknutiji uenjaci u vjeri, kao to su: u enj aci u kiraetu, fikhu, hadisu i tefsiru, iz reda tabi 'ina i tabi 'i tabi'ina, neka im se Allah svima smiluje i sa njima bude zadovoljan! Musliman, takoder, vjeruje da je dunost pokoravati se predstavnicima muslimanske vlasti, potovati ih i uvaavati, boriti se na njihovoj strani, klanjati za njima i ne dizati se protiv njih. Dakle, prema svakoj od gore navedenih kategorija, pored lijepog i utivog odnosa, musliman irna posebne obaveze, i to kako slijedi:
99
J. poglavlje
I - Odnos prema drugovima A llahova Poslanika :Ji i njegovoj porodici:

l. Musliman je duan voljeti drugove Allahova Poslanika ~ i lanove njegove porodice, jer ih vole Allah ~ i Njegov Poslanik ~ tim prije to sam Uzvieni veli da ih voli i da oni vole Njega:
Allah e sigurno dovesti ljude koje On voli i koji Njega vole, prema vjernicima ponizne, a prema nevjernicima ponosite; oni e se na Allahovu putu boriti i nee se niijeg prijekora bojati. (EI-Ma'ide, 54.), dok opisuj ui ih, na drugome mjestu za njih veli:
- " r6~! ~e.;_~ JlASJI JJ- s-1~f ~ ::r-.i.lt) 4lll J~~~ l Muhammedje
J _,. .,.
""
Allahov Poslanik, ci njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni medu sobom. (Feth, 29.)
o svojim drugovima, Allahov Posl anik ~ je rekao: ''Zaklinjem vas Allahom, pazite na moje drugove! Nemojte ih uzimati za metu (napada) poslije mene, jer: onaj ko ih voli, voli ih zato to voli mene, a onaj ko ih mrzi, mrzi ih zato to mrzi mene, ko njih uznemirava, uznemirava i mene, a ko uznemirava mene, uznemirava i Allaha, a onoga ko uznemirava Allaha, Allah samo to nije uzeo." (Tirrnizi) 2. Musliman vrsto vjeruje da su drugovi Allahova Poslanika :fi i lanovi njegove porodice od svih drugih vjernika-muslimana najodabraniji, jer je, hvalei ih, za njih Uzvieni rekao:
Govorei
Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede dobra djela inei, a i oni su zadovoljni Njime; za njih je On pripremio dennetske bae kroz koje e rijeke tei, i oni e vjeno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh. (Et-Tevbe, 100.)
Govorei
vrijeajte
o svojim drugovima, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ne moje drugove, jer kada bi neko od vas potroio zlata koliko je
100
1/. poglavlje
brdo Uhud, ne bi zasluio koliko je neko od njih zasluio. Ne bi zasluio ni pola, koliko je on zasluio."31 3. Musliman vjeruje da je od svih drugova Allahova Poslanika :1, Ebu Bekr es-Siddik, apsolutno, najodabraniji i da u vrlinama iza njega slijede: Omer, zatim Osman, a zatim Alija - neka je Allah sa svima zadovoljan - jer je sam Allahov Poslanik ~ rekao: "Da sam od svojih sljedbenika nekoga uzeo za svoga prisnog prijatelja, sigurno bih za njega uzeo Ebu Bekra, ali on mi je brat (u vjeri) i drug." (Buharija) Ibn Omer, r.a., je govorio: "Jo za Vjerovjesnikova ~ ivota smo govorili: 'Ebu Bekr, pa Omer, pa Osman, pa Alija' to je Vjerovjesnik ~ uo i nae rijei nije osporio." (Buharija)
U tom smislu je i sam Alija, r.a., rekao: "Poslije vjerovjesnika,

najbolji od ovoga Ummeta su: Ebu Bekr, a zatim Omer. Da hou, po imenu bih spomenu0 i treeg - tj. Osmana - neka je Allah sa svima zadovoljan!"
4. Musliman je duan vjerovati i priznavati njihove vrline i pohvalne osobine, izreene jezikom Allahova Poslanika !l kao to su
sljedei sluajevi:
Dok je sa Ebu Bekrom, Omerom i Osmanom stajao na brdu Uhudu, brdo se zatreslo, pa mu je Allahov Poslanik ~ rekao: "Uhude, smiri se! Na tebi stoji Vjerovjesnik, vjerni prijatelj (Siddik) i dvojica ehida." (Buharija) Allahov Poslanik i je Aliji rekao: "Hoe li biti zadovoljan da mi bude ono to je Harun bio Musau?" (Bubarija) Za Fatirnu je rekao: "Fatima e, medu (svim) stanovnicima Denneta, biti najodabranija ena." (Buharija)
Za Zubejra b. el-A vvama je rekao: "Svaki vjerovjesnik je imao svoje uenike - havvarijjine. Moj uenik je Zubejr b. el-Avvam." (Buharija)
Za Hasana i Husejna je rekao: "Boe moj, zavoli ih, jer ih ja volim!" (Buharija)
31
Hadis sa hasen senedom biljei Ebu Davud.
101
J. poglavlje
Za Abdullaha b. Omera je rekao: "Abdullah je

(Buharija)
estit ovjek."
Zejdu b. Harisu je rekao: "Ti si na brat i na tienik." (Buharija) Daferu b. Ebu Talibu je rekao: "Po izgledu i naravi meni." (Buharija) Bilalu b. Rebbahu je rekao: "U Dennetu sam ispred sebe klepet tvoje obue." (Buharija)
uo
slian
si
Za Salima, osloboenog Ebu Huzejfina roba, Abdullaha b. Mesuda, Ubejja b. Ka'ba i Muaza b. Debelaje rekao: "U ite Kur'an od etvorice: Abdullaha b. Mesuda, osloboenog Ebu Huzejfina roba Salima, Ubejja b. Ka'ba i Muaza b. Debela!" (Buharija) Za Aiu, r.a., je rekao: "Aia je bolja od ostalih ena, kao to je popara bolja od ostalih jela." (Buharija) Za ensarije je rekao: "Kada bi se ensarije uputile kroz neku dolinu ili planinu, i ja bih krenuo dolinom kuda su se uputile ensarije. Da nije Hidre, i ja bih bio jedan od ensarija." (Buharija) Za ensarije je, takoder, rekao: "Ensarije moe voljeti samo vjernik, a mrziti samo licemjer. Ko njih voli, voli ga Allah, a ko njih mrzi, i njega mrzi Allah!" (Buharija) Za Se'ida b. Muaza je rekao: "Zbog Se'id b. Muazove smrti, zatresao se Ar." (Buharija)
Za Usejda b. Hudajra se govorilo da bi, kada bi sa nekim od
kue,
drugova Allahova Poslanika i, po mrkloj noi, izaao iz Poslanikove ispred njih ilo svjetlo i osvjetljavalo im put, a kada bi se rastali, sa njima bi se razdvojile i svjetlo. (Buharija)
"'"'
Ubejju b. Ka'bu je rekao: "Allah mi je naredio da ti prouim: lJ~ J...UI ::,s::i tJ l Nisu se nevjernici ... (El-Bejjine, l.), pa ga je ovaj upitao: 'Je li me spomenuo po imenu?' - pa mu je rekao da jeste, na to je Ubejj briznuo u pla." (Buharija) .. J "..
Za Halida b. el-Velida je rekao da j e "Allahova isukana sablja."

(Bu harija)
Za Hasana je rekao: "Ovaj moj sin je gospodin. Moda e Allah,
jednoga dana, preko njega izrniritj dvije skupine muslimana." (Buharija) 102
1/. poglavlje
Za Ebu Ubejdu je rekao: "Svaki narod ima sv.oga vjernog uvara, a na vjerni uvar, o narode, je Ebu Ubejda b. D errah." (Buharija) Neka je Uzvieni Allah sa svima zadovoljan i neka im da da i oni budu zadovoljni!
5. Musliman je duan ne spominjati njihove propuste i ne

komentirati njihove meusobne sporove, rukovodei se rijeima Allahovog Poslanika ~: "Ne vrijeajte moje drugove!", "Nemojte ih uzimati za metu (napada) poslije mene!" i "Ko njih uznemirava, uznemirava i mene, a ko uznemirava mene, uznemirava i Allaha, a onoga ko uznemirava Allaha, Allah samo to nije uzeo!"
6. Musliman je duan potovati supruge Allahova Poslanika ~ vjerovati da su sve edne i estite, nastojati prema njima biti blagonaklon i drati da su od njih najodabranije Hatida, ki Huvejlidova i Aia, ki Ebu Bekrova. Sve ovo je duan , jer Uzvieni veli:
~~( ~ljjfj ~f ::,.. ~~~ Jjf ~~ l Vjerovjesnik treba biti

prei vjernicirrta nego
oni s'ami sebi,
a ene njegove su - kao
majke njihove. (EI-Ahzab, 60.) II- Odnos prema imamima u kiraetu, hadisu i fikhu
l. Musliman je duan voljeti spomenute uenjake, moliti Allaha da im se smiluje i oprosti i priznavati im zaslugu, jer su pohvalno spomenuti u rijeima Uzvienog:
~ 1j.p~) ~.+~~ ~~ ~~ 0GP. ~;.J1~.JI j J~Oij l Allah je zadovoljan i svima onima koji ih stijeae dobra djela inei, a i oni su zadovoljni s Njime. (Et-Tevbe, 100.), kao i u rijeima Allahova Poslanika~: "Od vas su
najbolji oni iz moje generacije, zatim oni koji e doi iza njih, a zatim oni koji e doi iza ovih."(Muttefekun alejhi), a veina najpoznatijih uenjaka kiraeta, hadisa, fikha i tefsira ivjela je u tri generacije koje je po dobru spomenuo Allahov Poslanik ~ Pored navedenog, treba podsjetiti da Uzvieni Allah hvali one koji mole za oprost svojoj brai koja su ih, ranije, pretekla u vjeri:
l Gospodaru na, oprosti nama i bral nafoj koja ' su ,nas' u vjeri pretekla! (EI-Har, l O.), to znai da
musliman, kada moli za oprost, moli za sve vjernike i vjernice. 103
LA!.~~ IS_;:;...,. ~..Ul GIY:,~J 8 ~~ ~"J
,_
J. poglavlje
2. Musliman je duan, gore spomenute uenjake, spominjati samo po dobru, ne traiti mahane u njihovim rijeima i miljenju, znati da su se iskreno i svojski trudili da dodu do najboljih rj eenja, zbog ega im, pri spominjanju njihova imena, pokazuje duno potovanje. Pored navedenog, duan je cijeniti njihovo miljenje vie nego miljenje kasnijih u enjaka filcha, tefsira i hadisa, i ne odbacivati njihovo miljenje, osim ako se ono kosi sa tekstom Kur'ana, rijeima Allahova Poslanika ~. i njegovih drugova - neka je Allah sa svima njima zadovoljan! 3. Musliman j e duan vjerovati da su pisana djela etvorice imama: Malika, afije, Ahmeda i Ebu Hanife i njihova miljenja o pitanjima iz oblasti vjere, fikba i erijata, prvenstveno uzeta iz Allahove knjige i Sunneta Njegovog Poslanika ~. te da u njihovim djelima i rjeenjima nema nita, a da nisu razumjeli iz spomenuta dva temelja vjere, ili iz njih - u sluaju da u njima nije bilo konkretna teksta, aludiranja i naznake - na osnovu dedukcije i analogije, nisu izveli. 4. Musliman je duan vjerovati da je daiz (dozvoljeno) pridravati se rjeenja koja je, po pitanju fikha i vjere, napisao bilo koji od ovih velikana i da je postupanje po njima u skladu sa Allahovim zakonom (erijatom), ukoliko se ona ne kose sa jasnim tekstom Allahove knjige i vjerodostojno prenesenom praksom (Sunnetom) Njegova Poslanika ;t, jer su Allahov i Poslanikov govor prei od bilo ijeg drugog, ma o kome se radilo. U tom smislu, Uzvieni veli:
se ni na to dok ne upitate Allaha i Poslanika Njegova!

Hudurfit, l.)
.J;.;) JJ, (,s=4;;.; 1 Ulp T~..J1 ~li l O vjernici, ne odluujte ;li

(El
l~ij ~ ~45 ~) ~J~ ~li1 G) l Ono to vam Poslanik kao nagradu da to uzmite, a ono to vam zabrani ostavite! (EI
J;.)
Har, 7.)
,.,
;1 0-- o;,:JI ~ 0~ r (;.f ~j.,.)) all ~ L~) G j:. Ll) i f):J 0LS' ~J 0
' J J J --
,; , ,,_, #' ,
Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svome nahodenju postupe. (El
Ahzab, 36.)
Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ko na svoju ruku uradi neto to nam nije nareeno, nee mu biti primljeno." (Muttefekun alejhi) 104
!1. poglavlje
Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Niko od vas nee (potpuno) vjerovati, dok ne bude potpuno naklonjen prema onome sa ime sam ja doao. " 32 5. Musliman je duan vjerovati da, kao ljudi, i oni mogu biti u pravu i pogrijeiti. Moe se desiti da i neko od njib po odreenom pitanju pogrijei, ali ne namjerno- Boe sauvaj -nego iz neopreza, zaborava ili nedovoljnog poznavanja odredenog pitanja. Zato se musliman tvrdoglavo ne dri samo miljenja jednog od njili, ne uvaavajui miljenja drugih. Naprotiv, on se moe pridravati miljenja bilo koga od njih, ali ne moe odbacivati ni miljenja drugih, osim ako se ona kose sa Allahovim ili Poslanikovim ~rijeima . 6. Musliman je duan imati razumijevanja za njihova neslaganja u miljenju oko pojedinih, sporednih, vjerskih pitanja i vjerovati da njihovo neslaganje nije zbog nepoznavanja problema, niti zbog pristrasnosti u svome miljenju, nego: ili zbog toga to neko od njib za odredeni badis nije bio uo, ili je smatrao da je dati hadis derogiran, ili je uo za neki drugi hadis kome je dao prednost, ili ga je drugaije razumio od ostalih, jer - sasvim je mogue da jednu te istu rije svako od njih razumije drugaije. Tako je, npr., imam afija - Allah mu se smilovao - iz rijei Uzvienog: ~L:...J1 ~U'} l ili ako ste dodirn.uli ene (En-N isa' , 43.), zakljuio da apsolutno svaki dodir ene kvari abdest, i da se zbog dodira ene abdest mora obnoviti, dok su drugi razumjeli da se pod navedenim rijeima misli na spolni odnos, te da zbog samog dodira ene, nije obavezno obnavljati abdest, osim ako se kroz dodir imala namjera za neto vie, ili se kroz njega osjetio uitak. Moda e se neko ovdje zapitati: "Zato se afija nije predomislio, odrekao svoga razumijevanja navedenog ajeta i sloio sa ostalim imamima i tako stavio taku na neslaganje u ovom Ummetu po ovom pitanju?" Odgovor se sastoji u tome da mu -kao imamu - ni u kom sluaju, nije bilo dozvoljeno od svoga Gospodara razumjeti neto, u to nije imao ni najmanjeg traka sumnje, a onda se predomisliti i takvo miljenje ostaviti, samo zato to je to neki drugi imam drugaije razumio i shvatio, jer bi to znailo prihvaanje ovjekovih rijei, a ostavljanje Allahovib, a to je kod Uzvienog jedan od najteih grijeha.
32
- Hadis biljei Nevevi i ocjenjuje ga kao hascn-sahih. Medutim, u svome komentaru Nevevijioe zbirke od eterdeset hadisa, Ibn Redeb ga ocjenjuje kao daif.
105
l. poglavlje!
Svakako, - da se kojim sluajem njegovo razumijevanje spomenutog leur' anskog teksta, kosi sa jasnim tekstom Kur'ana i Sunneta - on bi morao prihvatiti jasni dokaz njihova teksta i promijeniti svoje razumijevanje spomenute rijei, iji dokaz nije jasno i nedvosmisleno slovo Kur'ana i Sunneta, jer da jeste, o njemu se ne bi sporiJa ni dvojica obini h sljedbenika ovog Ummeta, a kamoli njegovi imami.
III- Odnos prema predstavnicima muslimanske vlasti

l. Musliman vjeruje da je duan pokoravati se predstavnicima muslimanske vlasti, i to na osnovu rijei Uzvienog:
O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vaim! (En-N isa', 59.), kao i na osnovu rUei Allahova Poslanika ~: "Sluajte i pokoravajte se, ak i kad bi vam za emira bio postavljen rob-Abesinac, sa glavom kao bobicom crnog groa!" (Buharija); i "Ko je pokoran meni, pokoran je i Allahu, a ko je nepokoran meni, nepokoran je i Allahu. Ko je pokoran mome emiru, pokoran je i meni, a ko je nepokoran mome emiru, nepokoran je i meni." (Buharija)
Medutim, ukoliko pokornost prema njima znai nepokornost prema Allahu, musliman ne misli da im se duan pokoriti, jer se pree pokoriti Allahu nego njima, kao to se vidi iz rijei Uzvienog: J J~ d ~.r_ a:! U) l ...i da ti nee ni u emu to je dobro poslunost odr{cati (El:Mumtehine, 12.), i rijei Allahova Poslanika ~: "Obavezna pokornost je u onome to je dobro." (Muttefekun al ej hi) "Nema pokornosti stvorenju, ako to znai nepokornost Stvoritelju."33 "Nema pokornosti u nepokornosti Allahu." (Muttefekun alejhi) "Musliman je duan sluati i pokoravati se, svialo se to njemu ili ne, ukoliko se od njega ne trai da poini grijeh, a ukoliko se od njega trai da poini grijeh, nije duan posluati, niti se pokoriti." (Muttefekun
alejhi)
33
- H adis biljee Ahmed i Hakim. H akim ga ocjenjuje kao sahih.
106
jJ. poglavlje
2. Musliman vjeruje da mu je zabranjeno dizati se protiv predstavnika muslimanske vlasti i otkazivati im pokornost, jer bi to znailo nepokornost prema vladaru muslimana, a to je Allahov Poslanik ~ najstroije zabranio rijeima: ''Neka se onaj - kome se kod njegova emira neto ne svia - strpi, jer e svako ko, i za jedan pedalj, izae iz pokornosti prema svome vladaru, umrijeti kao neznaboac!s. (Muttefekun alejhi) Drugom prilikom, AHabov Poslanik ~ je rekao: "Onoga ko poniava vladara, ponizit e Allah."34 3. Budui da red i nered u jednom narodu (urnmetu) zavisi od toga da li su njegovi predstavnici estiti ili pokvareni, musliman je duan za svoje predstavnike moliti od Allaha da im da da budu estiti, pravedni, mudri i uspjeni. a da ih sauva od zla i pogrenih poteza. Takoder je duan prijateljski ih savjetovati, vodei rauna da ih pri tome ne ponizi i ne uvrijedi, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Vjera je prijateljsko preporuivanje", a upitan: "ega?" - odgovorio je: "Naklonosti prema Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, vodama muslimana i muslimanima, uope." (Muslim) 4. Musliman je duan na njihovoj se strani boriti i iza njih klanjati, i ako ine ono to je zabranjeno, ukoliko to nije otvoreno nevjerstvo, jer je Allahov Poslanik ~. upitan o pokornosti prema nevaljalim emirima, odgovorio: "Sluajte i pokoravajte se, jer oni su duni raditi ono to se njima nareuje, a vi ste duni raditi ono to se vama nareuje." (Muslim)
ak
U tom smislu, od Ubade b. Samita se prenosi da j e rekao: "Allahovu Poslaniku ~ smo se zakleli da emo ga sluati i biti mu pokorni: i u onome to nam je milo i u onome to nam je mrsko, i kad nam je teko i kad nam je lagodno, te da pretpostavljenima neemo odbijati nareenje. Tom prilikom je dodao: 'Osim ako vidite otvoreno nevjerstvo, za koje od Allaha imate oit dokaz."'
***
34
Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen.
107
O PRA VILIMA liJEPOG PONAANJA
2. poglavlje
I - Pravila lijepog ponaanja pri donoenju odluke

( 91~\;\)
usliman duboko vjeruje da je donoenje odluke (nijjeta) od velikog znaaj a i da, kao takva, odluka ima ogromnu ulogu u svim njegovim djelima, svejedno - bila ona vezana za vjerske obrede ili svakodnevne, ovosvjetske poslove. Ovo zato, to se sva djela upravljaju prema odluci i u zavisnosti od nje, manje ili vie, bivaju dobra ili hrdava. Zato musliman vjeruje da sva njegova djela moraju bjti zasnovana na valjanoj odluci, prvo, rukovodei se rijeima Uzvienog:
M
'
~~ J.:UI j~ il1 1 J',;:J J1 lJ) Gj l A nareeno im je da se samo Allahu ' lilanjaju, dd Mu lskreno, kao pravovjemi, vjeru ispovUedaju. (EI-Bejjioe, 5.)
J-jJI ~~ ~l ~~ 0 ~~~ J! Ji l Reci: "Meni se nareuje da se
,. i
. ,
klanjam Allahu iskreno Mu ispovijedajui vjeru. "(Ez-Zumer, ll.),

a potom rije i ma Njegova Poslanika ~: "Djela su prema namjerama i svakome naumio." (Muttefekun alejhi)
ovjeku
pripada ono to je
"Allah ne gleda u vae izglede i vae irnetke, nego u vaa srca i vae namjere." (Muttefekun alejhi) Dakle, kroz srce se gleda kakve su koja ovjeka podstie na djela.
ije
namjere, jer namjera je ta
Allahov Poslanik ;i je, takoder, rekao: "Onome ko naumi da uini neko dobro djelo, pa ga (neto omete da ga) ne uini, bie upisana nagrada (kao da gaje i uinio) . " (Muslim) Dakle, dovoljna je samo i iskrena namjera da se uini neko dobro djelo, pa da nagrada za njega bude upisana. Sve ovo zbog vanosti iskrene namjere.
110
1 poglavlje 2.
O PRA VILIMA LIJEPOG PONAANJA
Allahov Poslanik ~je, drugom prilikom, rekao:

"etiri su vrste ljudi: ovjek kome je Uzvieni Allah dao i znanje i imetak, pa sa svoj im znanjem upravlja svojim imetkom i ovjek koji govori: 'Da mi je Uzvieni Allah dao ono to i njemu, i ja bih radio kao to on radi.' Njih dvojica su po nagradi isti. Zatim ovjek kome j e Allah dao imetak, a nije znanje, pa sa imetkom nepromiljeno postupa, i ovjek koji govori: ' Da mi je Allah dao ono to i njemu, i ja bih radio kao to on radi.' Njih dvojica su po kazni isti." 1
I iz ovog primjera se vidi da e se za namjeru da se uini dobro djelo biti nagraeno, kao da se ono i uinilo, a za namjeru da se uini neto nevaljalo bit e kanjeno, kao da je to loe djelo i uinjeno. Dakle, i kazna i nagrada, u oba sluaja, iskljuivo zavisi od namjere. Allahov Poslanik ~ je na Tebuku rekao: "U Medini ima ljudi koji su, iako su u Medini, bili sa nama sve dok smo: doline prevaljivali, srupali na mjesta koja nevjernike ljute, davali prilog i trpjeli glad." Na to je neko upitao: "A kako to Allahov Poslanie?" - pa je rekao: "S prij eio ih je opravdan razlog, pa su u svojoj dobroj namjeri bili sa nama." 2 Dakle, lijepa namjera je ta koja je onome ko je izostao sa pohoda, osigurala isn1 nagradu kao i onome ko je u njemu uestvovao, tj. da neborac bude nagraen kao i borac na Allahovom putu. Allahov Poslanik ~ je, takoder, rekao: "Kada dvojica muslimana jedan na drugoga potegnu svoje sablje i ubica i ubijeni e u dehennemsku vatru.'' Na to je neko upitao: "Allahov Poslanie, znamo zato ubica, ali zato i ubijeni?" -pa je odgovorio: "Zato to j e i on htio ubiti svoga dmga." (Muttefekun alejhi) Ovakvim odgovorom izjednaena je pokvarena namjera i zla elja ubice koji je zasluio dehennemsku vatru i namjera ubijenog, jer da nije bilo njegove zle namjere, bio bi dennetlija. U gore navedenom smislu, Allahov Poslanik ~ je jo rekao: "Onaj ko se oeni uz mehr (vjenani dar) koji nema namjeru isplatiti je bludnik, a onaj ko uzme pozajmicu ne mislei je vratiti je kradljivac." 3
1 2
Sened hadisa je dobar i biljei ga Ibn Made.

Ebu Oavud i Bu harija. Ovdje je had is naveden u skraenoj verziji.
Hadis biljei Ahmed. Biljei ga i Ibn Made, samo u skraenoj verziji u kojoj sc spominje pozajmica, ali ne i mehr.
3
-
111
2. poglavlje
Iz ovoga se vidi da je zbog loe namjere, ono to je mubah, postalo haram, ono to je daiz, zabranjeno, a ono to je nesmetano, ometana.
Sve ovo potvruje ispravno shvaanje muslimana da namjera irna veoma veliku ulogu i znaaj. Zbog tako velike vanosti namjere, on gleda da sva njegova djela budu sa iskrenom i valjanom namjerom. Isto tako, on vodi rauna da ne ulae svoj trud u djela bez ikakve namjere ili u djela sa nevaljalom namjerom. Ovo zato to dobro zna da je valjana namjera duh i temelj valjanih djela, te da njihova valjanost i nevaljanost ovise o valjanosti i nevaljanosti njegove namjere, s jedne strane, i da su djela bez namjere djela nepotrebnog i omraenog licemjerstva, s druge strane. Kao to musliman vjeruje da je valjana namjera uvjet i sastavni dio valjanog djela, on isto tako vjeruje da namjera nije puko izgovaranje rijei: "Ja odluih da.. . ", niti puka pomisao u sebi, nego poticaj iz dubine srca za injenje dobrih djela, pribavljanje ope koristi, spreavanje tete, trenutane ili one koja e tek doi, te iznad svega, usredsredenost na dobra djela, u elji da se stekne Allahovo zadovoljstvo i bude pokorno Njegovoj zapovijed i. Kada musliman vjeruje da mubah djelo zahvaljujui lijepoj namjeri prelazi u dobro djelo za koje sljeduje nagrada (sevab) i da dobro djelo, ukoliko mu nedostaje valjana namjera, prelazi u hrdavo za koje sljeduje kazna, on ne smatra da istovremeno i lijepa namjera in nepokornosti pretvara u i n pokornosti. Tako, recimo, onaj ko za neiji bater ogovara drugoga, ini grijeh koji je odraz nepokornosti prema Uzvienom Allahu. Zato mu - po njemu - lijepa namjera, ni u emu nee pomoi. Isti je sluaj i sa onim koji sa haram imetkom pravi damiju. On za svoje djelo nee imati nikakve nagrade. Takav je sluaj i sa onim koji zalazi u none klubove, prisustvuje priredbama plesa i razvrata, ili kupuje kartice igara na sreu (lutriju) s namjerom da na taj nain pomogne humanitarne projekte, borbu na Allahovom putu i sl. U svim tim sluajevima, onaj ko se u takve rabote uputa je grjean i nepokoran Allahu, i kao takav zasluuje kaznu, a ne nagradu. Takoder je grjean i nepokoran Allahu i onaj ko iz ljubavi prema njima, na kaburima dobrili ljudi podie kubbeta, u njihovo ime a ne u ime Allaha kolje kurbane ili se zavjetuje, ak i ako je mislio da to ini sa lijepom namjerom, jer sa lijepom namjerom u dobro djelo prelazi samo ono to je mubab i dozvoljeno initi, a ni u kom sluaju i ono to je zabranjeno (haram).
***
112
12. poglavlje
ll - Utivost u
O PRA VILIMA LIJEPOG PONA~AN}A

ophoenju
sa Allahom tW
( ~Jy..~.li\C::'-:'bl'l)
Musliman uvijek treba imati na urnu bezbrojne blagodati, darove i milost kojima ga Uzvieni Allah neprestano obasipa, od momenta zaea od kapljice sjemena u utrobi majke, pa sve dok se ne susretne sa svojim Uzvienim Gospodarom. Zato se na njima, svojim jezikom, treba zahvaljivati Uzvienom Allahu , slaviti Ga, veliati i hvaliti, onako kako samo Njemu dolikuje, s jedne, i sve organe svoga tijela staviti u slubu poslunosti i pokornosti Njemu, s druge strane. Sve ovo, kao znak utivosti u svome ophoenju sa Uzvienim Allahom, jer bi poricanje blagodati i odricanje zasluge Dobroinitelju za Njegovu dobrostivost i naklonost bila svojevrsna neodgojenost onoga kome su date. U tom smislu, Uzvieni Allah veli:
JJ,~~ 0-- ;..-~ C) l Od Al/ahaje svaka blagodat koju uivate. ~En-Nahl, 53.) '
U.~ U .J._j, L:;.,; IJ~1 ~; 01) l Ako vi budete brojali Allahove blagodati, neete ih 'nabrojatl. (En-Nahl, LS.)
J J'}..'<J U) J lJ~l) ;J-j~f J Jj~~ l Sjeajte se vi Mene, i Ja u se vas sjetiti., i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte
neblagodarni biti! (EI-Bekare, 152.)
Musliman vodi rauna o tome da njegov Gospodar, u svakom momentu, zna sve o njemu i stanjima kroz koja prolazi, tako da mu se srce ispunjava strahopotovanjem, a dua osjeajem dostojanstva i potovanja prema Njemu, pa ga je stid biti Mu nepokoran, a sram proturjeiti Mu i izlaziti iz okvira poslunosti. To ini iz utivosti u .ophoenju sa Uzvienim Allahom, jer je svjestan da je nepristojno i neutivo da rob svome Gospodaru, u Njegovu prisustvu i na Njegove oi, uzvraa neposlunou, nevaljalim djelima i runim postupcima. U tom smislu, Uzvieni veli:
1~1}! ~ :ti)(\ i)l~~j JJ 0y'} U~ G l ta vam je, zato se Allahove sile ne bojite,'a On vas postepeno stvara?! (NOh, 13.-14.)
~JJW C) 0J~ C ~l Allah zna ta tajite, a ta javno iznosite.
(En'-Nahl, 19.5
113
O PRAVIUJ'IrlA LIJEP(IG PONAANJA
2. poglavlje
,
l~ ... ~~ 8' Ll'
J..&.::,_. 0 p Ll) - ::,_. t. I_,B G) ,0~ t}, 0 ./J G) 01) , , , "", t , , , ""' ) ) ' ) ) ~CJ\ l} Ll) Jo~UI J o> J \A!.. d 2..1;~ :J y fi G) y 0~ ->! . .. , "" , " , , ,
~.;
.J
..,J
ta goci. ti vano inio, i ta god iz Kur'ana kazivao, i kakav god vi posao radili, Mi nad vama bdijemo dok god se time zanimate. Gospodaru tvome nije nita skriveno ni na Zemlji ni na nebu.
(Janus, 61.)
Sve to musliman vie razmilja o Uzvienom Gospodaru, sve vie uvida da je njegov Gospodar nad njim svemoan, da ga dri za tjeme, da od Njega ne moe pobjei, da Mu ne moe umai, da mu od Njega nema spasa ni izlaza, nego da od Nj ega pobjegne Njemu, pred Njim padne niice, svoje pitanje preda Njemu i pouzda se u Nj ega. To je znak ovjekove odgojenosti i utivosti u ophoenju sa svojim Stvoriteljem, jer ni po emu nije lijepo bjeati od Onoga od koga se ne moe pobjei, pouzdavati se u onoga ko je sam nemoan i oslanjati se na onoga ko nema nikakve snage ni moi . U tom smislu, Uzvieni veli:
~~ 1.:.i ~ U! a.;'1~ 0-- G l Nema nijednog ivog bia koje nije u vfcist(N}egovoj: (Had, 56.)
0;. :r..if t. ;.-<J J! JJ1 J! lJ~ l Zato pourite Allahu, ja sam vam
od N/ega' da vas}avno'upozorim. (Ez-Zarijat, 50.)
~:?
;J5 0! l_,.l)'p ..Ul ~J l A

J '" ' - ,
u Allaha se pouzdajte, ako ste
vjernici! (Ef-Ma'ide,-23.) Musliman, zatim, u svim svojim poslovima, razmilja o Allahovoj dobrostivosti, naklonosti i milosti, kako prema njemu, tako i prema ostalim stvorenjima, pa od svega toga prieljkuje jo vie. Zato Mu se obraa iskrenom dovom, moli i umiljava se lijepim rijeima i dobrim djelima, to, takoder, predstavlja znak njegove odgojenosti i utivosti u ophoenju sa svojim Gospodarom. Drugim rijeima, znak je neodgojenosti ne nadati se u svoj jo vei udio u milosti koja sve obuhvaa, biti beznadean u dobrostivost koj a sav svijet obasipa i njenost koj a sve to postoji proima. U tom smislu Uzvieni veli:
~:;.
. J5'
)
~)~~)-A milost Moja obuhvaa sve. (El-A'raf, 156.)

' '
o.>~~ Wl Allah je dobar prema robovima Svojim. 1
(E-t1ra, 19.)
~~ ~:,~ ~ 1./
'
::; U) l Ine gubite nadu u milost Allahovu! (JOsuf, 87.)
JJ, ~~ 0-- IJL~;f Ul Ne gubite nadu u Allahovu milost! (Ez-Ziimer, 53.)

'
'
114
12. poglavlje
Musliman, zatim, razmilja o tome kako je njegov Gospodar silan, kako se estoko zna osvetiti i brzo raune svesti. Zato Ga se uva, tako to Mu je pokoran, i pazi, tako to vodi rauna da prema Njemu ne bude neposluan, to je svojevrstan znak odgojenosti i utivosti u ophoenju sa AlJahom ~. jer ko ima imalo pameti, dobro zna da nije lijepo da se jadni i nemoni rob neposluna i nepravedno odnosi prema Silnom, Snanom i Svemoguem Gospodaru koji veli:
JI) 0-- <lj J~ 0-- ~ ~) ~ ;:_,; u..; 1,.;. r~ L.l1 l~!) l A kada Allah hoe' la jeaan narod kazni, mlw to ne moe' sprijeiti; osim Njega nema mu zatitnika. (Er-Ra'd, ll .)
""
,.,
...
;f
;o
,
~.d d.~ J1; 01 l Odmazda Gospodara tvoga e, zaista, uasna

bfti! (El-Burild, i2.)
rli=ll J~ )!_?!.tilj l A Allah je silan i strog. (Ali 'Imran, 4.)

' '
'
'
Muslimanu se, zatim, kada razmilja o svojoj nepokornosti prema Allahu i izlasku iz okvira poslunosti, ini kao da ga, samo to nije stigla Njegova prijetnja i samo to se na njega nije sruila Boija kazna, kao da je ona tu, pred njegovim vratima. S druge strane, kada je Allahu pokoran i kada se pridrava Njegova Zakona (propisa erijata), ini mu se kao da Njegovo obeanje, samo to se nije obistinilo i kao da ga je platom Svoga zadovoljstva zaogrnuo. Kada je Allahu pokoran, musliman o Njemu ima lijepo miljenje, a lijepo miljenje o svome Gospodaru, najbolji je znak odgojenosti i utivosti, za razliku od loeg miljenja o Allahu, kada se ovjek osili, postane nepokoran svome Gospodaru, izlazi iz okvira pokornosti, ili - to je jo gore - misli da njegov Gospodar ne zna ta on radi, ili da ga nee kazniti za njegove grijehe, iako veli:
Ve zato to ste vjerovali da Allah nee saznati mnogo tota to ste radili. I to vae uvjerenje, koje ste o Gospodaru svome imali, upropastilo vas j e, i sada ste nastradali. (Fussilet, 22.-23.)
Isto tako, u ophoenju sa Allahom, nije lijepo i pristojno da Ga se i bude Mu pokoran i da, istovremeno, misJi da ga za njegova dobra djela nee nagraditi, ili da njegova djela pokornosti i ibadeta nee primiti, tim prije to Uzvieni veli:
ovjek uva
115
2. poglavlje
;)JJWt ;Jo 2J.:l:,G ~) illt ;_;.;.:.;.) ~~~) illt ~ ~) l Oni koji se Allahu i Poslair.fku Njegovu budu pokoravali, koji se Allaha budu bojali i koji od Njega budu strahovali - oni e postii ono to budu eljeli. (En-Niir, 52.)
,
l.l~
J .... )
Ko uradi dobro djelo, bie desetorostruko nagraen, a ko uradi hrdavo djelo, bie samo prema zasluzi kanjen, i nee im se uiniti nepravda. (El-En'am, 160.)
Onome ko uini dobro, bio mukarac ili ena, a vjernik je, Mi dati da proivi lijep ivot i, doista, emo ih nagraditi boljom nagradom nego to su zasluili. (En-Nahl, 97.)
emo
Ukratko, ovjekova zahvalnost na blagodatima svoga Gospodara, osjeaj stida zbog sklonosti ka nepokornosti Njemu, iskreno pokajanje, pouzdanje u Njega, nada u Njegovu milost, osjeaj straha od Njegove kazne, Hjepo miljenje o Njemu, uvjerenje da e On ispuniti Svoje obeanje i nad onim nad kirn On hoe, iskaJiti Svoju prijetnju, sve su to znaci ovjekove odgojenosti i utivosti u svome ophoenju sa Allahom. U zavisnosti od toga koliko se navedenog vrsto pridrava i koliko o svemu tome vodi rauna, rastu i njegov stepen, visina poloaja, ugled i poasti, tako to postaje dennetlijom, Allahovim miljenikom i tienikom, objektom izliva Njegove milosti i mjestom sputanja Njegovih blagodati, a to je maksimum to musliman, u svome ivotu, moe poeljeti i zamoliti. Boe, podari nam Svoju zatitu i ne lii nas Svoje panje! Boe, uvedi nas u drutvo, kod Tebe odabranih, o Gospodaru svih svjetova!!!
***
116
12. poglavlje
m - Pravila lijepog odnosa prema Allahovu

govoru- Kur'anu asnom
Musliman vjeruje u svetost Allahova ~ govora i njegovu odabranost nad svim drugim vrstama govora. On vjeruje daje Kur'an asni Allahov govor, da mu je la strana, bilo s koje strane, da onaj ko njime govori, istinu zbori, da onaj ko po njemu sudi, pravdu sprovodi, da su oni koji se sa njim drue-kod Allaha-u drutvu odabranih i da e on i koji ga se pridravaju uspjeti i ono to ele postii, a oni koji od njega glavu okreu, propasti i nastradati. muslimana u uzvienost, svetost i odabranost Allahove Knjige, jo vie uvruju rijei svake pohvale, izreene od strane najodabranijeg i najestitijeg stvorenja, onoga kome je ona dostavljena i objavljena, naeg miljenika, Muhammeda b. Abdullaha, Allahova Poslanika - neka j e na njega, njegovu porodicu i njegove drugove Allahov mir i blagoslov- u kojima, izmeu ostalog, stoji:
"Uite
zagovara." Ubjeenje ovjeka
Kur'an, jer
(Muslim)
on na Sudnjem danu onome ko ga

izuava
ui,
biti
"Od vas je najbolji onaj ko

poduava."
Kur'an i njemu drugog
(Buharija)
"Oni koji se drue sa Kur'anom, u drutvu su sa Allahom i sa svitom Njegovih probranika."4 "Srca, zaista, hrdaju, kao to brda gvode." Upitan: "Allahov Poslani e, a kako se iste?" - odgovorio je: ''Uenjem Kur'ana i sjeanjem na smrt." 5 Jednom prilikom, Allahovom Poslaniku ~ doao je, sav zajapuren, jedan od zakletih protivnika i rekao: "Muhammede, proui mi neto iz Kur'ana!"- pa mu je prouio:
4
- J-ladis biljee Nesai, Ibn Made i Hakim. Sened had isajc hasen.
- Sencd hadisaje daif, a navodi ga Bejbeki u djelu
~l
117
O PRA VIUMA LIJEPOG PONAANJA

, .,. . J.
f~
2. poglavlje
"$
1-J( C.' 'l' ~~ l/~Jl.f.rc.?_:~J~ .' '!" " :11 .) Gl' t.:..;."( J:WL "IS ~l c,.>-;-J~J: }J, ~ ru~
Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini, i da se blinjima udjeljuje, a razvrat i sve to je odvratno i nasilje zabranjuje. (En-Nahl, 90.)
AJlahov Poslanik ii nije bio jo ni zavrs10, kada ga je njegov zakleti protivnik - sav zauen i zbunjen, ljepotom rijei i, dotada. nevienom dubinom znaenj a, impresioniran snagom njihova izraza i zapanjen, na njega, ostavljenim dojmom- zamolio da mu ih jo jednom ponovi, nakon ega, njegova genijalnost i prirodna nadarenost za retoriku, nije mogla, a da ne prizna i potvrdi nedostinost i svetost Allahova govora, doslovno izjavivi: ''Tako mi Allaha, u njemu ima neto slatko, a na njemu neto, neodoljivo, ljupko; kao da mu je u podnoju zeleno lie, a gore svakojaki plodovi. Ovako neto, ne izgovara ovjek!" 6 Zbog svega navedenog, musliman je duan, ne samo pridravati se onoga to Kur'an dozvoljava i zabranjuje, nego i potovati pravila lijepog odnosa prema Kur'anu i nastojati se to vie odgajati prema njemu. Prilikom uenja Kur'ana, duan j e pridravati se sljedeih pravila:
l. Uiti ga najljepe to moe biti: pod abdestom, okrenut prema Kibli i sjedei pristojno.
2. Uiti ga po tertilu i ne uriti, jer ga cijela ne treba prelaziti za od tri noi i tri dana, imajui na umu da je Allahov Poslanik j rekao: "Onaj ko (cijeli) Kur'an proui za krae od tri noi, nije ga razumio. " 7
krae
Allahov Poslanik ~ je Abdullahu b. Omeru, r.a., naredio da svakih sedam dana po jednom, proui cijeli Kur'an. (Muttefekun alejhi) Takoder su po jedanput, svakih sedam dana, cijeli Kur'an, imali i: Abdullah b. Mesud, Osman b. Affan i Zejd b. Sabit, AJlab sa njima bio zadovoljan.
obiaj prouiti
- Sluaj navode Ibn Derir et-Taberi i Bejheki. Bejheki mu sencd ocjenjuje kao hasen. Protivnik o kome se govori bio je El- Velid b. ei-Mugire.
Hadis biljee autori sunen-zbirki. Tirmizi ga ocjenjuje kao sahih.
118
12. poglavlje
3. Drati se skrueno za vrijeme u enj a, biti tuan i plakati, a ako se ne moe plakati onda uiti planim glasom, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Uite Kur'an i plaite, a ako ne moete plakati, onda se pravite da plaete(~. uite planim glasom)!"8 4. Kur'an uiti to ljepim glasom, jer je Allahov ''Uljepavajte Kur'an svojim glasovima!"9 Allahov Poslanik ~ je, takoder, rekao: ''Nije na onaj ko se ne trudi da
alejhi)
''Niemu i nikome Allah nije dozvolio ono to je dozvolio Vjerovjesniku koji melodino u i Kur'an." (Muttefekun alejhi)
melodino ui
Poslanik ~
rekao:
Kur'an." (Muttefekun
5. Uiti Kur'an tiho, ukoliko se boji oholosti, popularnosti ili ometanja drugog u namazu, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Onaj ko glasno ui Kur'an je kao i onaj koji javno daje sadaku.", a opepoznato je da je sadaku poeljno davati tajno, osim ako se javnim davanjem ne eli postii neki drugi cilj, kao to je, recimo, podsticanje drugih da to isto rade. Takav je sluaj i sa uenjem Kur'ana.
jae dojmi
6. Nastojati to vie razmHljati o onome to se ui, da se uenje to srca, i da se to vie razumiju znaenj a i tajne Kur'ana.
7. Voditi rauna i pri uenju ne biti od onih koji su nemarni i koji rade suprotno onome to u Kur'anu stoj1, jer to moe dovesti do samo prok tinjanja, tako to npr. uei Kur'an izgovara: ~.)~Sj\ ~ JJ, i~ :l~ l Allaj1ovq pro~lets,tvo na one koji neistinu govore! (Ali 'Imran, 61.), ili ::r:,Jll2JI ~ JJI ~ l Neka Allahovo prokletstvo stigne one koji nepravdu il1ef(HOd, is.), ime sam sebe proklinje, ukoliko je laac ili nepravednik. Koliko je opasno okretati glavu od Allahove Knjige i mirno nje zaokupljati se n eim drugim, najbolje pokazuje u Tevratu zapisana sljedea pria u kojoj se Uzvieni Allah Svome robu obraa rijeima: ''Moj robe, zar Me se nimalo ne stidi? Kada ti - dok putem hodi, od nekog od tvojih prijatelja stigne pismo - ti ga to bre uzme,
8
-Hadis sa dobrim senedom biljei Ibn Mad e.

- Hadis biljee Ahmed, Ibn Madc, Nesai i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih.
119
O PRAVILIMA UJEPOG PONAANJA
2. poglmlje
zaustavi se, sjedne pored puta i, da ti ta od njega ne bi promaklo, paljivo, od slova do slova, proita svaku njegovu rije. A pogledaj u ovu Moju Knjigu koju sam ti poslao; kako sam ti u njoj sve jasno- do u detalje - objasnio, koliko sam ti samo puta u njoj ponovio, da o onome to u njoj pie dobro razmisli?! A ti, od nje glavu okree. Pa jesam li to kod tebe manje vrijedan od nekog od tvojih prijatelja?! Moj robe, kada ti dode, da sa tobom posjedi, neko od tvojih prijatelja - sav mu se preda: doeka ga vedra lica, napregne ui, i svim srcem nastoji da uje svaku njegovu rije , a ako neko drugi progovori ili ti neto zasmeta, da ga dobro ne uje, odmah mu da znak da prestane. A evo Mene, doao sam da te posjetim i s tobom porazgovaram, a ti, uporno, od Mene glavu okree. Pa jesam li to kod tebe manje vrijedan od nekog od tvojih prijatelja?!" 8. Truditi se da se okiti vrlinama onih koji su, kod Allaha, u drutvu odabranih i da to vie poprimi njihovih osobina. U tom smislu, Abdullah b. Mesud, r.a., je rekao: "Onaj ko ui Kur'an prepoznaje se: po neprospavanim noima, dok drugi spavaju, po danima provedenim u uenju, dok se drugi svakojako zabavljaju, po plau, dok se drugi smiju, po pobonosti, dok drugi lumpuju, po utnji , dok drugi o svemu i svaemu naglabaju, po skruenosti, dok se drugi prave vani i po sjeli, dok se drugi vesele." Muhammed b. Ka'b je imao obiaj rei: ''Nekada smo uaa Kur'ana prepoznavati po utilu lica." - aludirajui na njegove neprospavane noi i duge none nafile. Vuhejb b. Verd je kazivao da je neki ovjek upitan: "Zar preko noi dovoljno ne spava?"- odgovorio: "Ljepote Kur'ana ne daju mi sna." Zunnun je u stihovima lijepo rekao: "Svojim obeanjima i prijetnjama Kur'an ne da da oi , no i ma i
noima,
kapke zatvore,
Jer, dobro su razumjele rijei Vladara Svevinjeg pred kojim se vratovi ponizno povijaju."
* **
120
12. poglavlje
O PRA VILI MA LIJEPOG PONAANJA
IV - Pravila lijepog odnosa prema Allahovom
Poslaniku ~
Musliman iz dubine svoje due vjeruje da se prema Allahovu Poslaniku ~ duan odnositi kako najljepe i najpristojnije moe biti, i to zato:
l. to je Uzvieni Allah, jasno i nedvosmisleno, svakom vjerniku i vjernici naredio da se prema Njegovom Poslaniku lijepo i utivo odnose,
rijeima:
se ni na to dok za to ne up{tate Allaha i Poslanika Njegova!

(El-Hudurat, l.)
J J.-.)j
JJ1;,sJ; ;;; 1;.~ U1 ~.J1 4~4 l O vjernici, ne odluujte _,t.T
O vjernici, ne diite glasove svoje iznad Vjerovjesnikova glasa i ne razgovarajte s njim glasno, kao to glasno jedan s drugim razgovarate, da ne bi bila ponitena vaa djela, a da vi i ne primijetite. (El-Hudurat, 2.)
<>~~)i ~~ ;;..;l~~~ ~ji ~l ~;..; ~ ~1;.-i 0;,.J; J-~1 0~
..
~~
111'
..
#t
"
..
#t
r-~G ? fj ~~ ~
One koji utiavaju glasove svoje pred Allahovhn Poslanikom- a to su oni ija je srca Allah prekalio u estitosti - eka oprost i nagrada velika. (El-Hudurfit, 3.)
J>-\)~~ :,Jj(t)0~ u;J>? ~~~~ :')) ~ ~)~~ J-~10~ . ~ i ( -. -: l5j ~ il ' ~

("'T
..
..
,J
...
.r.- u
r:-, e T"'
J .
Veina onih koji te dozivaju ispred soba nije dovoljno pametna. A da su se oni strpjeli dok im ti sam izade, bilo bi im bolje. (El
Hudurat, 4.-5.)
121

,J ,.
2. poglavlje
J "
,.a_:;-;._.~"\$.~~ J;-}1 "l$.~ l~ Ul Ne smatrajte Poslanikov poziv upuen vama kao poziv koji vi jedni drugima upuujete!
(En-NOr, 63.)
...
j;. ~~~ rJ ~~ ff ~ ~ l}tS' ~~~J ~_;.~) ~~ l_f;TJ-~1 J~}JI t:f~

J ! ...... oy..l~
Pravi vjernici su samo oni koji u Allaha i Njegova Poslanika vjeruju, a koji se, kada su s njim na kakvom vanom sastanku, ne udaljavaju dok od njega doputenje ne dobiju. (En-Nfir, 62.)
Oni koji od tebe trae doputenje, u Allaha i Poslanika Njegova, doista, vjeruju. l kad oni zatrae doputenje od tebe zbog kakva posla svoga, dopusti kome hoe od njih! (En-Nfir, 62.)
~~~:,.,;J.:.. ;s,;.._;~~
~
J , ,
t/.;
::;.1;:w J;.}' ~v ,:,~ 1 J.~' ~li _f;T

$ ,.
.. , , "
...
.....
~.J .J~
'
} ,
. dlJ\ lt
u:
l '
J~
~ ~ l l~
' : L. i' r u; ft"' J
,;
,.
O vjernici, kad hoete da se s Poslanikom posavjetujete, prije savjetovanja milostinju udijelite. To je za vas bolje i ist~je. A ako nemate - pa, Allah, zaista, prata i samilostan je. (El
Mudadele, 12.)
2. to je Uzvieni Allah vjernicima naredio da se Poslaniku pokoravaju i da ga vole, rekavi:
J;.~\ \~t, a111~f l_f;T J.lil 4~\i l O vjemici, pokoravajte se Allahu i ' pokoravajte se Poslaniku, i ne nitite djela svoja!
(Muhammed, 33.)
~''::_,,lS:." ' ''i o 'i. , -~'t,;:.; -. r-:. . ~) G.r+=;t .J ,-( .y- 0r: -Ll-,..Ul'_)..b...1i , ,, t ...
~ ..
r .... ,
, ..
Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snade. (En-NOr, 63.)
l~u t&.
...
;,sQ C) ~J.b:..; J;.}l.;.sli1 C) l Ono to vam Poslanik da

J J
.;J ";.
to uzmite, a ono to vam zabrani ostavite! (El-Har, 7.)

122
12. poglavlje
Reci: "Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas grijehe vam oprostiti!" (AJi 'Imran, 31.)
Allah voljeti i
Drugim rij eima, prema onome kome se dunost pokoravati i prema

kome se zabranjeno suprotstavljati, mora se lijepo odnositi i utiv biti.
3. to ga je Uzvieni Allah odredio za vodu i sudiju u sporovima,

rijeima:
i. !ll) ~ LI'GI ~ ~ J;j4 ~~~ ~1 d;J lf! l Mi tebi objavljujemo

K11jigu, ,samu istinu, dei ljudima , sudi:f onako kako ti Allah objavljuje! (En-N isa', 105.)
;;~1~f ~U) ;.ti, J)~;. 6~~ ~~ 0fj l I sudi im prema onome to

Allah objavljuje i ne- povodi se za prohtjevima njihovim! (EI
Ma'ide, 49.)
.l
<l
1' " ..".
? ~
., . ~
'.?,
J l ...l.>.c.J lJ ~ )-- , , , } , J ; - r-' ~ .;>:'-"'

... ;
l,
<A-ll
'
-:,,~J
...
" -
...
-,
.!J
- ~
.. J -,l " u . J lJ ~ ,
~Y-
.J)
,,. l" UJI
w.:..; ,~)~ - .~i- ~'-"=t.:..

,
,
l tako Mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernici dok za sudiju u sporovima meusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u duama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. (En-Nisa', 65.)
~u' r~') :u11 ;.:;. .:>l5'" ~e.;.
<tl
r.;.
<tl
~~ ~;.~ ~
t5J 0l5'" :w
J ,
...
, ...
Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu. (El-Ahzab, 21.)
Nije potrebno ni naglaavati da zakoni i propisi, po logici zdrava

laZUma, nalau da se pred vodom i sudijom koji te zakone provodi mora
liti pri stojan i
utiv.
4. to je Uzvieni Allah, rijeima Svoga Poslanika ~ vjernike obavezao da svoga Poslanika vole, jer je Njegov Poslanik rekao: "Tako lli O noga u ijoj je ruci moj ivot, niko od vas nee vjerovati dok mu le budem drai od roenog djeteta, roditelja i cijeloga svijeta."
{Muttefekun alejhi)
123
2. poglavlje
Drugim rijeima, prema onome koga je dunost voljeti, mora se pristojno i uti vo odnositi i sa njim ljubazan biti. 5. to mu je Uzvieni Gospodar dao ljepotu tjelesne grade, estitost karaktera, istou due i savrenstvo linosti i to je, kao takav bio, apsolutno, najljepe i najsavrenije stvorenje. A ko je takav, kako se prema njemu moe odnositi nego lijepo i utivo ?! Ovo su samo neki od razloga - a ima ih jo mnogo - koji vjernika obavezuju da se prema Allahovom Poslaniku ~ odnosi krajnje u tivo i kako najljepe moe biti. Ali, u emu se spomenuta utivost i pristojnost u ophoenju sa Allahovim Poslanikom ~ sastoji i kako se ona postie? Eto ta bi svaki musliman trebao znati. Utivost i pristojnost u ophoenju sa Allahovim Poslanikom ~ u najkraim crtama, ogleda se u:
l. Pokornosti prema njemu, ugledanju na njega i slijedenju njegovih stopa u svim poslovima vezanim, kako za ovaj, tako i za onaj svijet.
velianju
2. Nedavanju prednosti nad njim u ljubavi, naklonosti, odanosti i nikome drugom, ma ko on bio i ma o kome se radilo.
3. Pokazivanju ljubavi i naklonosti prema onome kome ih je on pokazivao, a nepodnoljivosti prema onome kome ju je on pokazivao, te zadovoljstva sa onim s im je on bio zadovoljan, a nezadovoljstva sa onim s ime je on bio nezadovoljan. 4. Pokazivanju znakova potovanj a i njegova imena, ili njegovih vrlina i osobina.
velianja
prilikom spomena
5. Vjerovanju u sve to je rekao, bilo to vezano za vjeru, ovaj svijet, svijet gajba, ivot na ovome svijetu, ili ivot poslije smrti, na onome svijetu. 6. Oivliavanju njegove prakse (Sunneta), ispoljavanju njegova vjerozakona (Serijata), prenoenju njegove poruke i provoenju njegovih savjeta. 7. Sputanju glasa kod njegova kabura i u njegovoj damiji, ukoliko se imadne sree i asti posjetiti njegova damija i stati pored njegova kabura - neka je na njega, njegovu porodicu i sve drugove Allahov mir i blagoslov!
124
12. poglavlje
8. Pokazivanju ljubavi i naklonosti prema estitima kao to ih je i on pokazivao, s jedne, a osude i neprijateljstva prema bezbonicima, s druge strane. Ovo su samo neki od vidova utivosti i pristojnosti u ophoenju sa Allahovim Poslanikom ~koje musliman uvijek nastoji, kako najljepe i najpotpunije moe biti, ispotovati i u praksi odrati, jer o njima zavisi hoe li i koliko e biti sretan i pravi vjernik. Molimo Uzvienog Allaha da nam podari lijep odgoj i pristojnost u ophoenju sa naim Vjerovjesnikom ~ da nas uini njegovim sljedbenicima, prijateljima i pornagaima, da mu budemo pokorni i da nas ne ostavi bez njegova efa'ata. Allahumme, amin!
* * *
125
2. poglavlje
V- O pravilima lijepog odnosa prema dui
-
e~~c:~b}ll___})
M usliman vjeruje da nj egova srea u ivotu, i na ovome i na onome svijetu, zavisi od toga koliko je i kako odgojio i oistio svoju duu, jer ako je ona pokvarena, prljava i nevaljala, ni on nee biti sretan. Dokaz za ovo su rij ei Uzvienog:
~G~:;. yt;:. ~)('\ )~L'j:;. ~f G l Uspjee samo onaj ko je

oisti,
a ~ie izgubljen onaj koje uprlja. (E-ems, 9.-10.)
it,j, 0 );:.~ u :;
:o' y iY,f ~ c_fu utP 1_,~,:; ~4~ 1jk ::r-~1 0~

, ,.. ,; ... # ,. ,. ,
~~ ~.p.. ~ ~(t )~~~ l$;.s~~) ~~l ~ ~ J:.;,jl ~ J>.

UvW~I l~j I~T ;j. .JI) ( t ')~lkll l$ ;.J ~:15-) ,_;1 ~ji dJ ').
,; " ,
o_,~t;:. ~ ~ ~~ yG.::,r ~)' ~) u~ u ~
,;;
,;
., l
<l
" ,
Onima koji dokaze Nae budu poricali i prema njima se budu oholo odnosili - kapije nebeske nee se otvoriti, i prije e deva kroz iglene ui proi nego to e on.i u Dennet ui. Eto, tako emo Mi grjenike kazniti. U Dehennemu e im leaji i pokrivai od vatre biti. Eto tako emo Mi nevjernike kazniti. A oni koji budu vjerovali i dobra djela inili - Mi nikog ne zaduujemo mimo njegovih mogunosti - bie stanovnici Denneta, u njemu e vjeno ostati. (EI-A'raf, 40.-42.)
Tako Mi vremena, ovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strp/je1~je. (EI-'Asr, 1.-3.)
Allahov Poslanik ~ je rekao: - "Svi ete vi u i u Dennet, osim onoga ko to odbije?" - "Allahov Poslan ie, a ko e to odbiti?" - upitali su, pa im je rekao: "Onaj ko mi bude pokoran, ui e u Dennet, a onaj ko mi bude nepokoran, ve je unaprijed to odbio." (Buharija) 126
Iz. po8lavlje
O PRA VILIMA LIJEPOG PONAA N.!A
Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Svaki ovjek je 1rgovac svojom duom, tako da postaje, ili njen osloboditelj, ili upropastitelj." (Muslim) Musliman, takoder, vjeruje da se dua isti lijepim imanom i dobrim djelima, a kvari i prija nevjerstvom i grijesima. U tom smislu Uzvieni
veli:
~~-: 11 ~~ ~c.;J1 0~ ~~ ~
,~
..
f wj::, ~Q1 ~~ o~l ~::,

~--
..,.
l obavljaj molitvu poetkom i krajem dana, i u prvim asovima noi! Dobra djela, zaista, ponitavaju hrdava. (Hud, 114.)
0;._~ 1;LS- e ~p~ JI~

njihova. (El-Mutafftffin, 14.)
J l Ono to su radili prekrilo je srca
Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kada vjernik poini neki grijeh, na njegovu se srcu pojavi crna mrlja. Ako se pokaje, prekine ga dalje initi i ponovo zamoli da Allahu bude naklonjen, srce e mu se oistiti, a ako ga idalje nastavi initi, i mrlja e se poveavati sve dok mu ne zahvati cijelo srce." 10 To je koprena o kojoj se govori u rijeima Uzvienog:
0;.._~ 1 e ~p ~ JI~ tiS- l A nije tako! Ono to su radili )l.Sprekrilo je srca ~jihova. (El-Mutaffifiin, 14.)
Zato je Allahov Poslanik ~ rekao: ''Boj se Allaha, ma gdje bio! Kad pogrijei, uini dobro djelo, pa e dobro djelo izbrisati nevaljalo. Lijepo postupaj sa drugima!" (Ahmed, Tirmizi i Hakim) Zbog svega navedenog, znajui da mu nema nita pree, musliman neprekidno radi na odgajanju i ienju svoje due. ini to tako to se navikava na lijepo vladanje, isti od svih vrsta prljavtine i pokvarenosti , koje se ogledaju u nevaljalim shvaanjima, rijeima i djelima, danonono se bori protiv njenih sklonosti prema onome to ne valja, u svakom momentu j e preispituje, potie na dobra djela, nagoni na pokornost i, istovremeno, svim silama odvraa od zla i onoga to ne valja. Kako bi se dua valjano odgojila i
sljedei koraci: ois tila,
sve ovo moraju pratiti
10
Hadis biljee Ncsai i Tinnizi. Tirmizi ga ocjenjuje kao hasensahih.
127
2. poglavlje
A-Pokajanje
(~jJI):
Pod pokajanjem se podrazumijeva: prestanak sa grijesima, kajanje za ranije uinjene grijehe i vrsta odlunost da se oni ubudue nikada vie nee ponoviti. U tom smislu, Uzvieni veli:
O vi koji vjerujete, uinite pokajanje Allahu iskreno, da bi Gospodar va preko runih postupaka vaih preao i da bi vas u dennetske bae, kroz koje rijeke teku, uveo. (Et-Tahrim, 8.) o vjernici, da Giste postigli mo to elite! (En-Nfu, 3 1.) Allahov Poslanik ~ je rekao: "O ljudi, Allahu se pokajte, jer i ja se, po stotinu puta na dan , kajem Allahu." (Muslim) "Ko se Allahu pokaje, prije nego to Sunce izae sa zapada, Allah e mu pokajanje primiti." (Muslim) "Uzvieni Allah e, sve dok Sunce ne izae sa zapada, preko noi pruati Svoju ruku, ne bi li se pokajao onaj ko grijei danju, a preko dana pruati Svoju ruku, ne bi li se pokajao onaj ko grijei nou." (Muslim) "Allah se obraduje pokajanju Svoga roba-vjernika, vie nego ovjek koji se sa svojom jahalicom, natovarenom hranom i vodom, nade u opasnoj pustinji, pa zaspi i, kada se probudi, vidi da mu je jabalica pobjegla, te se da u potragu za njom sve dok ga ed ne savlada, a onda kae: 'Vratiu se na mjesto gdje sam bio i tamo lei da umrem' - pa se vrati i, stavivi glavu na podlakticu, legne da umre, a onda se probudi i pored sebe ugleda svoju jahalicu sa opskrbom, hranom i vodom. Allah se obraduje pokajanju roba-vjernika, vie nego to se ovaj obraduje svojoj jahalici i opskrbi." (Muttefekun alejhi) Pripovijeda se da su meleki estitali Ademu kada mu je Allah primio pokajanje. 11
11
~ ;.L1 ~ ~p~l ~ ~ ~~ J11}.}J l I svi se Allahu pokajte,
Hadis navodi Gazalija u svome djelu El-lhja.
128
j1.poglavlje
B-Samokontrola
ubjeenje

(~1}1) :
Musliman b1iljivo prati svoju duu i nastoji joj usaditi vrsto da u svakom trenutku njegova ivota nad njom bdije Uzvieni Allah koji zna sve njene tajne, sva njena djela i djela svih dmgih ljudi. Na taj nain dua se zaokuplja razmiljanj em o Allahovoj veliini i savrenstvu, osjeajem prisnosti pri Njegovu spominjanju, mira u pokornosti prema Njemu, enje za Njegovom bliskou i elje da, mimo svakoga drugog, jedino prema Njemu bude upravljena. Na tu se vrstu iskrene predanosti misli u rijeima Uzvienog:
::.,_;..:: Y,.) JJ ~) rLf : ,:._. ~~ ~f ~) l Ko je bolje vjere od

olwga ko
se iskreno preda Allahu, inei jo i dobra djela? (En

;:;)
ini
Nisa', 125.)
~~~ ~Jf\ ~r : ~ ' ~ ~ ;,.) ~~ J~ ~:, r~

Onaj ko se sasvim preda Allahu, a uz to uhvatio se za najvru vezu. (Lukman, 22.)
dobra djela,
To je upravo ono na to Uzvieni Allah poziva u rijeima:
~J~j;._~ ~f J
J , .. , " ,
Co
~ Jl1 0f \~lj l l imajte na umu da Allah
zna ta je 'u du!ama vaim, pa Ga se priuvajte! (EJ-Bekare, 235.)

~) ~ l.llS' all 0! -Allah, zaista, stabw nad vama bdi. (En-Nisa', 1.)
to god ti vano inio, i to god iz Kur'ana kazivao, i kakav god vi posao radili, Mi nad vama bdijemo dok god se time zanimale.
{Jfin US, 6J .)
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Da oboava Allaha kao da Ga vidi, jer, iako ti Njega ne vidi, On tebe sigurno vidi."
(Monefekun alejhi)
To je isto ono ega su se, na stazama svoga uspona, drali asni preci ovog Ummeta i njime krijepili svoje due, sve dok se, potpuno, u gore navedeno nisu uvjerili i postigli stepen Allahu bliskih robova. Evo nekoliko primjera koji to potvruju: 129
2. poglavlje
Upitan: "ta u obaranju pogleda ovjeku najbolje pomae?" Dunejd, Allah mu se smilovao, odgovorio je: "Tvoja spoznaja da Onaj koji te vidi, uvijek vidi ono to gleda prije tebe." Sufjan es-Sevri je rekao: ''Dri se samokontroliranja pred Onim za koga nema nepoznatog, nadaj se u Onoga koji ispunjava obeanje i uvaj se Onoga koji moe kazniti!" Ibn Mubarek je nekom ovjeku rekao: "ovjee, samokontroliraj se pred Allahom!" - pa ga je ovjek upitao ta je to samokontrola, na to mu je on odgovorio rUeima: "~udi kao da stalno vidi Uzvienog Allaha!" Abdullah b. Dinar je priao: "Krenuo sam sa Omerom b. el Hattabom za Mekku, pa smo se umorili i sjeli pored puta da se odmorimo. Utom je, do nas, sa brda siao jedan pastir, pa mu je Omer rekao: 'Pastire, prodaj nam jednu ovcu od ove stoke !' - pa mu je pastir rekao: 'Ona je (tude) vlasnitvo.' Na to mu je Omer rekao: 'Reci svome &ospodaru da ju je pojeo vuk?' - pa ga je sluga upitao: 'A gdje je Allah?' Cuvi to, Omer se rasplakao, otiao kod slugina gospodara, od njega ga otkupio i potom ga oslobodio." Ptipovijeda se da je neki dobri ovjek naiao pored jedne druine koja se naljecala u bacanju strijele, a jednog od njih je zatekao kako, podalje od njih, sam sjedi, pa je, elei da ga neto upita, poao prema njemu, na to mu je ovaj rekao: "Spominjanje Allaha je poeljnije." Na pitanje: "Zato si sam?" - odgovorio je: "Sa mnom je moj Gospodar i dvojica mojih meleka", na pitanje: "Ko je od ovih prvi?"- odgovorio je: "Onaj kome Allah oprosti?'', a na pitanje: "Kuda vodi ovaj put?" pokazao je prema nebu, a zatim ustao i otiao. Pripovijeda se da j e Zulejha, kada je .ula kod Jusufa, a.s., ustala i pokrila lice svoga kipa, pa j oj je Jusuf, a.s., rekao: "ta ti je? Stidi se da te vidi nepokretni kip, a ne stidi se da te vidi Vladar Silni?" Kako je neko u stihu lijepo rekao: Ako se nekada osarni, nipoto ne reci: "Sam sam!" ve
reci: "Sa mnom je Onaj koji me stalno prati!"

niti da e sve za to se zna proi.
Nipoto ne pomisli da Allah u svakom momentu ne prati, Zar ne vidi da je dananji dan najbri prolaznik i daje za one koji vide, sutranji dan tako blizu? 130
12. poglavlje
C-SamoobraunavaTZje (~~1) :
Budui da musliman, u ivotu na ovome svijetu, danonono radi za svoju sreu i uivanje u Allahovim blagodatima i zadovoljstvu na onome svijetu, i da je ovaj svijet sezona radova iji e se plodovi tamo ubirati, on na svoje ob aveze mora gledati kao trgovac na glavnicu svoga kapitala, a na nafile kao na profit koji poveava njegovu glavnicu, s jedne, a na grijehe i prijestupe kao na gubitak u trgovini, s druge strane. Zato, na kraju svakog dana, musliman mora sjesti, sam sebe obraunati za poslove u tome danu i odmah ukoriti svoju duu i izvriti svoje obaveze- ukoliko vidi da se proputeno moe nadoknaditi - a ako ni to ne bude dovoljno, onda to nadomiriti nafilama, a ako i nafile budu manjkale, onda i njih nadomiriti. S druge strane, ukoliko vidi daje, zbog poinjenih zabrana na gubHku, mora se iskreno pokajati , zamoliti Allaha da mu oprosti i dobrim djelima nadomiriti ono to je pokvario.
naina da
To je ono to se pod samoobraunavanj em podrazumijeva i jedan od se dua popravi, odgoji i oisti. U tom smislu Uzvieni veli:
~~ , ..
d.IJ1 ~!... Jl1 1)1) ,..W, ~~ ~ :,..ir :}8) Jl1 1)1 1_,ti ::.r..J1~4 "
' 0P
'
O vjernici, Allaha se bojte, i neka svaki ovjek gleda ta je za sutra pripremio i Allaha se bojte jer On dobro zna ta radite. (El-Har, J 8.) U ' ovom ajetu se rijeima Uzvien og~ p) "i neka svaki ovjek gleda" nareuje preispitivanje ta je ovjek pripremio za dolazee sutra.
. .
~;.J;;~ 0J..}JI ~ ~ JJ1 lJ}) l l svi se Allahu pokajte, o vjernici, da lJiste postigli ono lo elite! (En-NOr, 31.)
Allahov Poslanik ~ j e rekao: "Ja se, po stotinu puta na dan , kajem i molim Allaha da mi oprosti." 12 Omer, r.a., je rekao: "Obraunavajte se sami sa sobom, prije nego to budete pitani !" 13 O njemu - neka je Allah sa njime zadovoljan - se
J!
12
13
Hadis u ovoj verlij i biljei Ebu Dnvud.
- U tom smislu Tirmizi biljei hadis sa hasen senedom u kome je Vjerovjesnik ~ rekao: "Pametno je onaj ko preispita svoju duu i radi za svoje dobro poslije smrti, a nemoan je onaj ko slijedi prohtjeve svoje due i uprkos tome gaji nadu u dobro kod Allaha."
131
O PRA V/UMA LIJEPOG PONAANJA
2. poglavlje
pripovijeda da bi, kada bi pala no, uzeo tap i njime se poeo udarati po nogama, pitajui sam sebe: "ta si danas uradio?" O Ebu Talhi, r.a., se pripovijeda da je, kada je jednom prilikom. zauzet svojim vrtom propustio namaz, u ime Allaha, uzeo i dao ga kao sadaku. Nema sumnje da je to u inio nakon dugog preispitivanja i korenja samoga sebe. 14 Od Ahnefa b. Kajsa se pripovijeda da bi znao prii svijei i na njen plamen staviti svoj prst sve dok ne osjeti estinu vatre, kada bi sam sebi rekao: "Ahnefi u , ta te je navelo da tada i tada uini to i to?!" O nekom dobrom ovjeku se pripovijeda da je, poavi u borbu, strastveno pogledao neku enu, pa je digao ruku i sam sebi prolio oko rekavi mu: "Pogledalo si u ono u to nisi smjelo!" Pripovijeda se da j e jedan drugi ovjek, naiao pored sobe i pomislio: "Vidi, kada je ova soba napravljena?"- pa se okrenuo i svojoj dui rekao: "Pita me za ono to se tebe ne tie. Kazni u te sa postom od godinu dana." Zarekao se i postio godinu dana. se pripovijeda da je jedan dobri ovjek imao obiaj izai napolje i po najveoj egi hodati, govorei sam sebi: "Kuaj, i znaj da je dehennemska vatra jo ea! Zar da se preko noi samo izleava, a preko dana besposlii?" O nekom se ovjeku pripovijeda da je jednog dana podigao glavu i na tarasi kue ugledao neku enu u koju je strastveno pogledao, pa se zarekao da vie nikada u ivotu u nebo nee pogledati. Eto kako su asni preci ovog Ummeta sami sebe preispitivati, svoje due za propuste ukoravali, obavezivali ih na bogobojaznost i zabranjivali im ono to je zabranjeno, rukovodei se rijeima Uzvienog:
t>)l:.ll ~ GJI 0~c t
t ",.. - ""
Takoer
)tS*' ;}' ~' ~:, ~~ ru; 0~ ;;. ~~:,

". .. ,
..-: t
A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i duu od prohtjeva uzdrao, Dennet e boravite biti sigurno.
(En-Nftzi'at, 40.-41.)
14
Sluaj je zabiljeen u sahih-zbirci.
132
12. poglavlje

) :
D-Borba protiv samog sebe ( o.llll~l
Musliman mora znati da je njegov najzakletiji neprijatelj njegov nefs koj! po ~vo~?t~:U:~dJ- naginj:, ~lu, bj~~i od dobra i navodi na ono t~ n.e ValJa: "_,:.J4 o;L.-ll ~~ 01 ~ L..:.J l Ja ne pravdam sebe, ta dusa Je sklona' zlu~ (JUsuf, 53.) Kao takva, ona voli oputenost, stalno bi da se odmara, sklona je besposlienju i lahko se povodi za prohtjevima, iako joj je u tome smrt i nesrea.
C.S.rJ
Musliman koji to zna, pripreman je za borbu protiv sopstvenog nefsa, spreman da joj objavi rat, protiv nje uperi oruje i odluno se suprotstavi njenim nerazumnostima i prohtjevima na taj nain to ju naljera na aktivnost, kada osjeti da joj se odmara, to joj uskrati, kada joj se otvore prohtjevi, to ju kori i grdi, kada se pokae neposlunom, natjera da uradi ono to nije uradila i nadoknadi ono to je propustila. On je tako prevaspitava i odgaja sve dok se ne smiri i ne postane potpuno ista i estita, tj. dok ne postigne cilj u borbi sa njom, jer Uzvieni veli:
~l
z6og Nas baril{ Mi

(El-' Ankebfit, 69.)
IJJJ.t;. J..U'(, l One koji se budu sigitmo, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani onih koji dobra djela ine!
emo,
eJ Jl1 ~{, 1?'. r+!-4-i q
Kada se musliman, u ime Allaha, bori protiv svoje due kako bi je prevaspitao, odgojio, oistio i smirio i kako bi bio dostojan Allahovih poasti i zadovoljstva, on sasvim dobro zna da su tim stazama, prije njega, _prolazili i svi drugi estiti vjernici. Zato ih nastoji slijediti i na tome putu u stopu pratiti. Kao prvo, on zna da je Allahov Poslanik ~ znao toliko dugo ostati na nonom namazu da bi mu otekle noge i kada je upitan, zato to ini odgovorio: "Zar ne elim biti zahvalan rob?" 15 Zar od ovakve borbe ima
vee?!
Priajui o Allahovom Poslaniku ~ i njegovim drugovima, Alija, r.a., je rekao: "Zapamtio sam Muhammedove ~ drugove, i tako mi Allaha, ne vidim da je iko na njih nalik. Osvitali su nepoeljani, zaputeni, blijedih lica od nespavanja i provedenih noi na seddi, namazu ili uenj u Kur'ana, as stoj ei na nogama, a as sputenih ela na
15
Hadis biljee Buharija i Muslim.
133
O PRAVIUMA UJEPOG PONAANJA
2. poglavlje
zemlju. Kada bi spomenuli Allaha, njihali bi se kao to se njie drvee na vjetru i iz oiju lili suze da bi njima natopili svoju odjeu." Ebu Derda, r.a., je imao obiaj rei : "Da nije tri stvari, ne bih vie imao volje za ivotom ni jednog dana, a to su: e u ime Allaha u podnevnoj egi, sedda u gluho doba noi i druenje sa ljudima koji biraju lijepe rijei kao to se biraju zreli plodovi." Omer b. el-Hattab, r.a., je zbog proputene ikindije u dematu ukorio sam sebe i zbog toga, kao sadaku, dao komad zemlje koji je vrijedio dvije stotine hiljada dirhema. Abdullah b. Omer, r.a., bi, kada bi po danu propustio namaz u dematu, po cijelu sljedeu no proveo klanjajui. Jednom prilikom je okasnio klanjati akam sve dok se na nebu nisu pojavile dvije zvijezde (Venera i Jupiter), paje zbog toga oslobodio dva roba. Alija, r.a., je imao obiaj rei: "Neka se Allah smiluje ljudima za koje drugi misle da su bolesni, a nisu bolesni nego iscrpljeni od neprespavanih noi u borbi sa samim sobom." Allahov Poslanik ~ je rekao: "Najbolji ljudi su oni koji dugo ive i uz to dobra djela ine." 1 6 Uvejs el-Kareni - Allah mu se smilovao -je imao obiaj rei : "Ovo je no za ruku'" i po cijelu no provesti na ruku'u, a sljedee noi rei: "Ovo je no za seddu" i po cijelu no provesti na seddi. 17 Sabit el-Bunani, Allah mu se smilovao, je kazivao: "Zapamtio sami takvih ljudi od kojih bi neki, toliko dugo nou klanjali, da bi znali od umora pasti i puui doi do postelje, a drugi opet, toliko dugo na kijamu stajati da bi im noge otekle i u ibadetu se toliko iscrpiti da, kada bi im se reklo da je koliko sutra Smak svijeta, to nimalo ne bi njihovu vjeru pojaalo . " Kada bi dola zima, on bi se popeo na kunu tarasu i gore, gdje bi mu hladnoa Tazbijala san, klanjao noni namaz, a kada bi dolo ljeto, klanjao bi na ardaku, gdje mu je vruina razbijala san. Za neke od asnih predaka se pripovijeda da su umrli dok su bili na seddi.
16
17
Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen. Navedeni primjeri uzeti su iz Gazalijina djela El-Ilija.
134
12. poglavlje
Mesrukova supruga, Allah mu se smilovao, je priala: "Mesruk je, uvijek, od dugog stajanja na kijamu imao nateknute noge. Tako mi Allaha, znala sam, dok bi on klanjao, stati iza njega i, od saaljenja na njega, plakati." Medu estitim precima ovog Ummeta bilo je i takvih koji bi, kada bi napunili etrdeset godina ivota, smotali svoju posteljinu i na nju vie ne bi nikada legli. O jednoj estitoj, slijepoj eni iz generacije asnih predaka, po imenu Adza, se pripovijeda daje imala obiaj, kada bi nastupilo vrijeme pred zoru (sehur), tunim glasom moliti rijeima: "Boe, Tvoji poboni robovi budni su proveli mranu no, u iekivanju Tvoje milosti i oprosta u ovo doba. Boe, samo Tebe molim i nikoga vie da me ui ni od onih iz prve grupe odabranih, da me, kod Sebe, uvede u drutvo probranih i pridrui Tvojim dobrim robovima. Ti si od milostivih Najrnilostiviji, od velikih Najuzvieniji i od plemenitih Najplemenitiji!" - a zatim bi pala na seddu i kroz pla molila sve do zore.
***
135
O PRA VIUMA UJEPOG PONAANJA
2. poglav/j~
VI - O utivosti i lijepom odnosu prema

drugima
(Ji-IL~\~\~)
l - Odnos prema roditeljima:
Musliman vjeruje da je prema svojim roditeljima duan biti dobrostiv, pokoran i posluan, ne samo zato to su oni uzrok njegova dolaska na svijet ili to su mu pruili dobro na koje im treba uzvratiti, nego i zato to mu je Uzvieni Allah naredio da prema njima bude pokoran i posluan. S druge strane, obavezu dobroinstva i panje djeteta prema svojim roditeljima, Uzvieni je stavio odmah iza obaveze da samo Njega oboava i ibadet Mu ini. U tom smislu Uzvieni veli:
t t:..:..~f r.;-' !l~~ :.l~ 1~ trG-l~ 0:u(il_- ~~~ J,~ ,J ).;; uf 2.1!... ~) --c-i, . -. ; ) , ~ , .Y ~) -~ . .J e. G.. G ~')e" i)'l~.; u~ ~j) t::..~ u-.,~(~ y; lli ~~
( ' ..s' LSI~J ../ J c.r) ~all' 'JJJI ~~- ::._1~ . ,~.J::"-1" ..J J' 0"
,
.. ,
Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobroinstvo inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: "Uh!" - i ne podvikuj na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: "Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali!" (El-Isra', 23.-24.)
J, :,..~1 01 ~l$. r.}... ~L.a.;) ,).) t.fo ~) .:_; , ,_

.. f_ ) ,
'(
~:..;.. , , , 0W~I ~)) ~:.Uiy

.;
~l Jl ~:Ulj) , - ,. , ,
Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim Majka ga nosi, a njeno zdravlje t1pi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni e se svi vratiti. (Lukmfm, 14.)
Upitan od nekog ovjeka, ko mu je najprei da prema njemu lijepo postupa, Allahov Poslanik ~ je odgovorio: "Tvoja majka." Upitan: "A ko onda?"- odgovorio je: "Tvoja majka." Upitan: "A ko onda?" - opet je odgovorio: "Tvoj a majka." Upitan: "A ko onda?" - odgovorio je: ''Tvoj otac." (Muttefekun alejhi) 136
j2. poglavlje
Allahov Poslanik ~ j e, takoder, rekao: "Allah vam j e najstroije zabranio neposlunost prema majci, dr-ne daj, zakopavanje enske djece, a uinio vam odvratnim ula-kazala, preesto zapitkivanje i upropatavanje imetka." (Muttefekun alejhi) U da vam kaem koji su n aj vei grijesi?" "H oemo, Allahov - povikali su, pa im je rekao : "Pripisivanje Allahu druga i neposlunost prema roditeljima." Rekao je to naslonjen, a zatim je sjeo i rekao: "A zar ne, i la i lano s vj edoenje! A zar ne, i la i lano svjedoenje!" - ponavljajui to toliko da je Ebu Bekr rekao: "Pomislio sam: 'Kamo sree, da hoe prestati!'" (Muttefekun alejhi)
Poslanie." "H oete
"Dijete se roditelju ne moe oduiti drugaije osim kad bi ga nalo kao roba, pa ga otkupilo i oslobod il o." (Muttefekun alejhi) Abdullah b. Mesud, r.a., je rekao: "Upitao sam Allahova Poslanika ~: 'Koje je Allahu djelo najdrae?' - pa mi j e rekao: 'Dobroinstvo prema roditeljima.' - 'A koje onda?' -upitao sam, pa mi je rekao: 'Borba na Allahovom putu."' Nekakav ovjek je doao Allahovom Poslaniku ~ i zamolio ga da i njemu dozvoli da pode u borbu na Allahovom putu, pa ga je upitao: "Jesu li ti ivi roditelji?" - "Jesu."- odgovorio je, pa mu je rekao: "Ostaru sa njima pa se bori!" (Muttefekun alejhi) Jedan ensarij a je doao i upi tao Allahova Poslanika ~ : "Allahov jesam.li poslije smrti svojih roditelja, jo neto duan prema njima?"- pa mu je odgovorio: "Jesi, duan si prema njima etiri stvari: klanjati im denazu, moliti za njihov oprost, ispuniti njihovo obeanje, paziti na nj ihova prij atelja i odravati rodbinske veze sa njihove strane. To si jo od dobroinstva prema njima duan poslije njihove smrti."
Poslanie,
(Ebu Davud)
Allahov Poslanik ~ je jo rekao: ''U najbolju vrstu dobroinstva spada da ovjek poslij e svoga oca, pazi na njegove prijate lje." (Muslim) Kada musliman prizna svoje dunosti prema roditeljima i u potpunosti ih- u ime Allaha- izvrava, pored navedenog on se pridrava isljedeih pravila lijepog odnosa prema njima:
l. Pokorava im se u svemu to mu nareuju ili zabranjuju, izuzev u stvarima koje bi znaile nepokornost prema AHabu i krenje Njegova vjerozakona, jer nema pokornosti stvorenj u, ma o kome se radilo, ukoliko bi lo znailo nepokornost prema Stvoritelju, kao to veU Uzv ieni:
137
O PRA VILIMA UJEPOG PONAANJA
2. poglnvlje
A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj i prema njima se, na ovome svijetu, velikoduno ponaaj! (Lukman, 15.)
U tom smislu, Allahov Poslanik ~je rekao: "Kada je rije o pokornosti, misli se na pokornost u dobru." "Nema pokornosti stvorenju, ukoliko to Stvoritelju."
znai
nepokornost prema
2. Potuje ih, uvaava njihovo miljenje, pred njima govori sputenim glasom, paljivo prema njima postupa, ne podvikuje na njih, ne die svoj glas nad njihovim, ne prolazi ispred njih, voli ih vie nego svoju enu i djecu, ne obraa im se po imenu, nego rijeima: "Oe!" i "Majko!" i nikuda ne putuje bez njihove dozvole. 3. Pazi ih i prema njima, to vie moe, ini sve vrste dobroinstva, brani ih, oblai, vodi ljekaru kada se razbole, uva ih od uznemiravanja i, ako je potrebno, za njih sve rtvuje, pa i sopstveni ivot. 4. Odrava rodbinske veze sa njihove strane, za njih upuuje dove Allahu, moli Ga da im oprosti grijehe, izvrava njihova obeanja i pazi njihove prijatelje.
ll- Odnos prema djeci:

Musliman vjeruje da roditelj prema svojoj djeci ima odredene obaveze koje treba valjano ispuniti i pravila odnosa prema njima po kojima je duan postupiti. Otac je prema djetetu duan: izabrati mu valjanu majku, dati mu lijepo ime, sedmi dan po njegovu roenju zaklati mu kurban (akiku), osunnetiti (obrezati) ga, biti prema njemu paljiv i samilostan, izdravati ga, lijepo ga odgojiti, voditi rauna o njegovoj naobrazbi, poduiti ga uenju Islama, nauiti ga kako e izvravati islamske obaveze, svejedno radilo se o farzovima, sunnetima ili adabima, a kada odraste, muko dijete oeniti, a ensko udati, i dati mu da bira hoe li ivjeti sa njim ili samostalno i sam svojim rukama graditi sopstvenu budunost. Ovo sve, na osnovu sljedeih dokaza iz K ur' ana i Sunneta: 138
1 poglavlje 2.
l. Uzvieni Allah veli:
O PRAVILIMA LIJEPOG PONAANJA
j ~)~1 ~) ~G~I ;..:j jf ~1) ~~tS'

,
;JJ:.- ~;uji ;;.:'J C.1~1)j
J J ;:J~ ,
~J:.S') ~J.J .. ..
Majke neka doje djecu svoju pune dvije godine onima koji ele da dojenje potpuno bude. Otac djeteta je duan da ih prema svojim mogunostima hrani i odijeva.(EJ-Bekare, 233.)
O vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre ije e gorivo ljudi i kamenje biti, i o kojoj e se meleki strogi i snani brinuti, koji se onome to im Allah zapovjedi nee opirati, i koji e ono to int se naredi izvrliti.(Et-Tahrim, 6.)
U navedenom ajetu Uzvieni Allah ovjeku nareuje da svoju eljad od vatre, i to tako to e Allahu biti pokorni, to opet podrazumijeva poznavanje stvari u kojima Allahu duguje pokornost, a to se postie jedino uenjem . B udui da je dijete ovjekovo eljade, navedeni ajet je dokaz da je otac duan svoje dijete poduavati, odgajati, usmjeravati i upu ivati na dobra dj ela i pokornost prema Allahu i Njegovu Poslaniku, a odvraati od nevjerstva, grijeha, neposlunosti, nevaljalih dj ela i svakojakil1 zala, kako bi ga sau vao od vatre.
uva
U prvom ajetu: ~~Uji ~'J C.Cu1)1j - Majke neka doje djecu svoju.... je dokaz da je otac duan izdravati svoje dij ete, jer se u njemu izdravanje dojilje djeteta stavlja u obavezu njegova oca. U tom smislu, Uzvieni na drugom mjestu veli:
tJlf.[ ~;.,. ~;uji 1_,8; U) l J ne ubijajte djecu svoju iz straha od neimaltine! (El-Isra', 31.)
,
,.
, ,
)~
"
2. Upitan koji su grij esi najtei, Allahov Poslanik ~ je odgovori o: "Da Allahu koji te j e stvorio pripie druga, da ubije svoje dijete, iz straha da s tobom ne jede i da poini preljub sa enom svoga komije."(Muttefekun alejhi) Dakle, umjesto da se ubijaju, djeci se mora ukazivati samilost, saosjeanje i briga za njihovo tijelo, razum i duu. 139
2. poglavlje
Govorei o ak:iki djeteta, Allahov Poslanik :i je rekao: "Akika koja se kolje sedmi dan po djeakovu roenju je zalog za njegov ivot. Na taj dan djetetu se daje ime i brije glava." 18
U tom smislu, Poslanik je j o rekao: "U Islamu je prirodno pet stvari: obrezivanje djeaka, brijanje stidnih mjesta, potkresivanje brkova, rezanje noktiju i uklanjanje dlaka ispod pazuha."
"Poasti te
i lijepo odgojite svoju djecu, jer vaa su djeca va dar." 19
"Kada darivate svoju djecu, darivajte ih podjednako. Da sam ikoga posebno izdvojio, izdvojio bih ene." 20 "Traite da vaa djeca od sedam godina klanjaju, a onu od deset godina na namaz nagonite silom i razdvajajte ih u postelji!" 21 U eser predaji se navodi da je otac duan valjano odgojiti svoje dijete i dati mu lijepo ime. Omer, r.a., je rekao: "Otac je duan svoje dijete nauiti itati i pisati, gaati (strijelom) i hraniti ga halal lokmom." On je, takoder, rekao: "Uroen e osobine (geni) su nasljedne. Zato se enite i udajite u krilu estitih!" svoju djecu kako im je za majku odabrao jedan beduin je u stihu rekao:
Podsjeajui estitu
enu,
Prvo dobro koje sam vam uinio je da sam vam za majku odabrao estitu enu, plemenitog roda.
III- Odnos prema
brai:
Musliman vjeruje da se prema svojoj brai treba odnositi isto toliko paljivo kao i prema svoj im roditeljima i djeci. Mlada braa duna su se prema starijoj odnositi kao prema roditeljima, a starija prema mladoj kao roditelji prema svojoj roenoj djeci. U tom smislu Allahov Poslanik ~ je rekao:
18
19
20
21
- Hadis biljee autori sunen-zbirki. Tinnizi ga ocjenjuje kao sahih.

-
Hadis sa daif sencdom navodi Ibn Made. Hadis biljee Bej heki, Taberani. Za njegov sen ed Hafiz kae da je hase n. Hadis biljee Ebu Davud i Tinnizi. Tinnizi ga ocjenjuje kao hnsen.
140
1 poglavlje 2.

brai
"Dunosti starijeg brata prema mJadoj prema svome djetetu ."22
su kao dunosti oca
"Budi dobrostiv prema svojoj maJCI i svome ocu, zatim prema svojoj sestri i svome bratu, a zatim prema svome blinjem i blinjem!"23
IV- Odnos prema

branih
branom
drugu:
Musliman vjeruje u obavezu meusobnog lijepog odnosa izmedu drugova i da svaki od njih prema drugome ima svoja prava dunosti. U tom smislu, Uzvieni veli:
i;,.~;~ Jb:-}Jj 0 J;.:..J~ ~<,?.JI ~ l One imaju isto toliko prava' ko[iko l dunosti, prema zakonu - samo, muevi imaju prednost pred njima zajedan stepen. (EI-Bekare, 228.)
U navedenom kur'anskom ajetu svakom od branih drugova potvrena su njegova meusobna prava i dunosti, samo to su mueva, za jedan stepen vea.
0+lJ
U svome govoru na Oprosnom haddu, Allahov Poslanik ~ je, izmedu ostalog, rekao: "Vi prema svojim enama imate prava i dunosti i vae ene prema vama imaju prava i dunosti."24 Neka od ovih, uzajamnih prava i dunosti izmedu suprunika su zaj ednika, a neka posebna. Zajednika su:
l. Vjernost (6.j\...'i1 ) Svaki od suprunika duan je prema svome drugu biti potpuno vjeran i odan. Ni jedan od njih svoga branog druga, ni u em u , ne smije iznevjeriti, jer suprunici su kao dva ortaka izmedu kojih u svim pojedinostima zajednikog ivota mora vladati potpuno povjerenje, iskrenost i odanost.
22
Had is je daifi navodi ga Bejhcki.
23
24
- Hadis biljei Hakim. Njegova osnova nalazi se i u sahih i sunen-zbirkama.

-
Hadis biljee autori suncn-zbirki. Tinnizi ga ocjenjuje kao sahih.
141
2. poglal'lje
2. Ljubav i samilost (u--)l
J o~ }1)
Svaki od suprunika duan je prema svome drugu gajiti iskrenu ljubav i samilost i, koliko god moe, nastojati da one cijelog ivota budu uzajamne, potvrujui rijei Uzvienog:
-
C~) ;;~; ~ ~) ~~'P ~1))1 ~ ~ ~ ~ 0i ~Iii~)
,"..
J ..
"'
I jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmedu vas uspostavlja Uubav i samilost. (Er-Ram, 21.)
Dokazujui i u praksi rijei Allahova Poslanika ;i: "Ko prema drugima nije samilostan, n ee ni drugi prema njemu biti samilosni." 25
3. Uzajamno povjerenje (a.b~l U!ll) Svaki od suprunika duan je prema svome drugu gajiti maksimalno povjerenje, ne dozvoljavaj ui da ga, kada je njegov brani drug u pitanju, obuzima ni najmanji traak sumnje u njegovu iskrenost i dobronamjernost. imajui na umu rijei Uzvienog:
~f:-1 0;_.:?-il LJ1 l Vjernici su samo braa. (El-Hudurat, 10.) i rijei Njegovog Poslanika ~: "Niko od vas nee (u potpunosti, kako treba) vjerovati, dok svome bratu ne bude elio ono to eli sam sebi."26
Ovo zato, to brana veza vjernike jo vie povezuje, zbliava i jaa. Na taj nain, svaki od suprunika u svome drugu vidi sam sebe. Kako je onda mogue da neko, sam u sebe, nema povjerenja, da sam sebi ne eli dobro i da sam sebe vara?! 4. Uzajamno uvaavanje (..;WI yb':/1) Svaki od suprunika duan se prema svome drugu utivo i lijepo odnositi, doekivali ga vedra i nasmijana lica. njenim i lijepim rijeima. cijeniti ga i potovati, jer takvo ophoenje izmedu suprunika Uzvieni
nareuje rijeima:
lS -
Hadis sa sahih senedom biljei Taberani. Buharija, Muslim i drugi
26
142
j2. poglavlje
J
'
J~~~J~l$.) l S njima lijepo ivite! (En-Nisa', 19.)

'
'
U tom smislu, Allahov Poslanik ;J. kae: "Primite kao obavezu da ete se prema enama ljubazno odnositi." (Musljm)
Ovo su samo neka, od uzajamnih prava i obaveza branih drugova kojih se moraju strogo pridravati, jer se kao takve spominju i u rijeima Uzvienog:
Kako biste mogli i oduzeti to kad ste jedno s drugim ivjeli i kad su one od vas vrstu obavezu uzele. (En-Nisa', 21.)
~ 0 p ~UJI 0)
, J "
:1
;,-G J.;:u!11:,:_.:r LJ) l J ne zaboravite ela jedni

' , ,. ,
prema drugima velikoduni budete, ta Allah zaista vidi ta radite. (El-Bekare, 237.) to se, pak, tie posebnih prava i dunosti svakog od suprunika i pravila lijepog ophoenja sa svojim branim drugom, ona se u najkraim crtama mogu svesti na: a) Dunosti mua prema eni: Mu je prema svojoj eni duan
l. Lijepo prema njoj postupati,
slj edee: pridravajui
se rijei Uzvienog:
JJ~~ ~J~l$.) l S njima lijepo ivite! (En-Nisa', 19.) tj. kada jede, dati l njoj da jede, kada sebi kupi novo odijelo, kupiti i njoj, a ako se boji njene neposlunosti, pokuati je, onako kako je Allah naredio, odgojiti lijepim savjetom i blagom rijei, bez psovki i vrijeanja, dok se ne pokori ine bude posluna. U suprotnom, od nje e se u postelji rastaviti, a ako ni to ne pomogne, pribjei e i udaranju, s tim to je ne smije udarati po licu, niti joj nanijeti teku povredu, proliti krv, slomiti nogu ili ruku i onesposobiti bilo koji organ tijela. Ovo sve, pridravaju i se rijei Uzvienog:
143
2. poglavlje
A one ijih se neposlunosti pribojavale, vi posavjetujte, a onda se od njih u postelji rastavite, pa ih udarite; kad vam postanu poslune, onda im zulum ne inite! (En-Ni sa', 34.) i rijei Allahova Poslanika ~ koji je upitan: "ta je svako od nas prema svojoj eni duan?" - odgovorio: "Da joj da da jede, kada i ti jede, da joj kupi novu odjeu, kada ju sebi kupi, da je ne udara po licu, da je ne nakazi i da se od nje, samo kod kue, odvaja u postelji." 27
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je jo rekao: "Zar ne, vae ene imaju pravo da ih lijepo oblaite i hranite?!" Jednom drugom prilikom je rekao: "Vjernik nema pravo mrziti vjernicu jer, ako mu se kod nje ne svia jedna osobina, svia mu se druga." 2. Ukoliko ne zna, poduili je osnovnim uenjima vjere, ili joj dozvoliti da sama odlazi i prisustvuje predavanjima na kojima e n auiti ono to ne zna. Ovo zato, to njeno poznavanje vjere i naina odgoja due nije nita manje vano od njene potrebe za jelom i pi em, jer Uzvieni Allah veli:
1~\.i r<#>l) r<.:...,Q;I 1-'.i 1_,.:--T ::r..u1 ~il.i / 0 vi koji vjerujete, sebe i porodice svoje uvajte od vatre! (Et-Tahrim, 6.) i jer ena spada u porodicu koju
} .t
l 1 (
J
J;
lt
treba sauvati od vatre, i to vjerovanjem i dobrim djelima, a valjanih dobrih djela, uinjenih u skladu sa erijatom, nema bez znanja i poznavanja vjere. U tom smislu, Allahov Poslanik ;i je i rekao: "Primite kao obavezu da ete se prema enama ljubazno odnositi, jer one su kod vas zarobljenice."(Muttefekun alejhi), a ta ljepe i ljubaznije moe bili nego svoju enu pod u iti onome to e joj pomoi da uvrsti svoju vjeru i ustraje u estitim djelima? 3. Obavezati je da ivi u skJadu sa uenjem Islama i da se ponaa u duhu islamskih propisa, zabraniti joj da se otkriva, nepropisno oblai i mijea sa mukarcima s kojima nije u srodstvu (tj. koji joj nisu mahrem). Osim toga, mu je duan o svojoj eni voditi brigu, osigurati joj dovoljnu zatitu, ne dozvoliti joj da se- kada je u pitanju vjera i ponaanje- pokvari, ne poputati joj, pa da pone kriti ono to j e naredio Allah i Njego\ Poslanik, ili - ne daj Boe - odavati se razvratu, jer on je taj koj i je za nju odgovoran i za ouvanje njene estitosti zaduen, rijeima Uzvienog:
27 -
Hadis sa haseo senedom biljei Ebu Davud.
144
12. poglavlje
~Ul 0;1~ J~}l l Mukarci vode brigu o enama (En-Nisa', 34.) i rijeima Njegova Poslanika ~: "ovjek je pastir u svojoj porodici i, kao
J;,
takav, odgovoran je za svoje stado." (Muttefekun alejhi)
4. Pravedno postupati sa njom kao i sa njenom inoom, ukoliko ju ima, tj. osigurati im podjednako lijep ivot; hranu, pie, odjeu, stan i
pravedan raspored noenja u njihovim posteljama, s jedne, i ni u emu navedenom ne odstupati, inei jednoj od njih nepravdu, s druge strane, jer je to Uzvieni Allah najstroije zabranio rijeima:
~~f ~ L: jf ~~1) 1)~ til ~ 0~ l A ako strahujete da neete pravedni biti, onaa saino sa jednom; ili - eto vam onih koje posjedujete. (En-Nisa', 3.)
i jer je Allahov Poslanik~ vjernike zaduio da prema njima budu pravedni i dobrostivi rekavi: "Medu vama j e najbolji onaj ko je prema svojoj porodici najdobrostiviji, a ja sam, od vas sviju, prema svojoj porodici najdobrostiviji."28
5. Ne otkrivati pred drugima njene tajne i ne spominjati njene mahane, tim prije to je on taj kome je ona povjerena i to ju je, kao takav, duan uvati i tititi, postupajui po rijeima Allahova Poslanika :_i: "Najgori ovjek, kod Allaha na Sudnjem danu, bie onaj koji se povjeri svojoj eni, pa se i ona povjeri njemu, a onda ode i pred drugima razotkrije njenu tajnu." (Muslim) b) Dunosti ene prema muu ena je prema svome muu duna sljedee:
l. Pokoravati mu se u svemu, osim u sluajevima gdje bi to nepokornost prema Allahu. U tom smislu, Uzvieni veli:
znailo
~ ~ 1_;.; ili ;..-<:.....:J.f 0~ l Kad vam postanu poslune, onda

protiv njih koraka. nikakva ne poduzimajte.(En-Nisa', 34.)
Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kada mu svoju enu pozove u postelju, pa ne doe, i na nju ljut zanoi, cijelu je no, sve dok ne svane, proklinju meleki." (Muttefekun alejhi)
28
- Hadis sa hasen senedom biljei Taberani.
145
O PRA VILIMA LIJEPOG PONAA_N_JA __ _ _ __ _ __ _ p_ogl_a-'vlje _ ____ _ 2--=-. -=- '---'
Drugom priliko.n, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Da sam ikome naredio da nekome padne na seddu, naredio bih eni da padne na seddu svome muu."~) 2. uvati, kako muevu, tako i svoju ast i obraz, ne rasipati njegov imetak, brinuti se o njegovoj djeci i drugim kunim poslovima, imajui na umu rijei Uzvienog:
41l1
- ~ l:.; ~ ~\..kj~ ~Gu ~~L....::.:J!j l Zbog toga su estite . ..

.,;
tene 'posluJne l za vrijeme muevljeva odsustva vode brigu o onome o emu trebaju brigu voditi, jer i Allah njih titi. (En
Nisi\', 34.)
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "ena je uvar mueve kue i djece." (Muttefekun alejhi) "Vi imate pravo ne dozvoliti im da vau postelju dodirne onaj ko vam se ne svia i da u vau kuu ne uputaju onoga koga ne elite." 3. Boraviti u kui svoga mua i iz nje izlaziti samo sa njegovim znanjem i dozvolom, drati oboren pogled, govoriti sputenim glasom, uvati ruke od nevaljalih djela, jezik od bestidna govora i prostakluka, biti utiva i paljiva prema muevljevim roacima, s njima lijepo postupati kao to i on postupa, jer ako prema njegovim roditeljima i roacima ne postupa lijepo, ne postupa ni prema svome muu. U tom smislu Uzvieni veli:
J)G, ~t;j, e~;;,.~ u:,~;;~ 0:,.._j:, 1 u kuama svojim

boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte /(EI-Ahzab, 33.)
....
~/ ~ l$.ill ~ J)il4 lli l l na sebe pab~ju govorom ne sfreiie, pa da u 'napast dode onaj ije je srce bolesno! (El Ahzab, 32.)
, .
;;.:,a;..;
...,
Jjii10-- '"./-J4 ~~ W1 ~U l Allah ne voli da se o zlu glasno govorE. tEn-Nisa', 148.) '
29 -
Hadis biljee Ebu Davud, Hakim i Tirmizi. Tirmizi ga ocjenjuje kao sahih.
146
12. poglavlje
/.,.., , , J ....

,
~
e u~~! 0<~ Uj ~J';~) ~l:a.;r ~ 0:/;,~; ~~~J')

~A1
A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionako spoljanje.
(En-Niir, 3 1.)
aJ
Allahov
Poslanik~ je
rekao:
"Najbolja ena je ona koja te, kada ju pogleda, obraduje, kada joj naredi, poslua, a kada si od nje odsutan, pazi da sauva svoju estitost i tvoj imetak!"30 "Ne branite AHabovim robinjama da odlaze u damiju. Kada nekoga od vas zamoli ena da joj dozvolite da ode u damiju, nemojte joj braniti!" (Musli m i Ahmed) "Dozvolite enama da na none namaze idu u damiju!" 31
V- Odnos prema rodacima ( y J\!~1 (::' y~~') :
Kao to pazi svoje roditelje, djecu i brau, musliman isto tako pazi i svoju rodbinu, svejedno; bili oni sa majine, ili oeve strane. U tom smislu, on se prema tetki sa majine strane, odnosi kao prema majci, a tetki sa oeve strane, kao prema ocu. Isto tako, kao to se odnosi prema ocu i majci, odnosi se i prema dajdi i amidi, u smislu da ih kao svoje roditelje slua, ini im dobroinstvo i u svakom se pogledu prema njima lijepo odnosi. Sa svakim, s kim ga vee ista krvna veza, bez obzira na to da li je on vjernik ili nevjernik, musliman j e duan odravati rodbinske veze, biti prema njemu dobrostiv i prema njemu se lijepo odnositi kao to se odnosi prema svojoj djeci i svojim roditeljima. U tom smislu, svakoga od njih ko je u godinama, duan je potovati, prema njihovoj djeci biti samilostan, bolesne obilaziti, nastradalim pruiti utjehu, s onima koje je pogodila kakva nesrea, podijel iti alost i izraziti sauee, obii ih, ak i u sluaju da oni njega ne obilaze i prema njima
30
31
Hadis sa sahih senedom biljei Taberani. Muslim, Ahmed, Ebu Davud i Tirmizi.
147
2. poglavlje
i ako su oni prema njemu grubi ili nepravedni. Sve ovo, se brojnih kur'anskih ajeta i hadisa Allahova Poslanika~ Uzvieni Allah veli: biti blag,
pridravajui
ak
rG-~Ur) o~.: J)~w <$.J, 4li11)1:J l I Allaha se bojte - s imenom ijim jedni druge molite - i rodbinske veze ne kidaj te! (En-Nisa', 1.)
.illi yt:5" t}~ Jj ~ r~~UI _,Jj1) l A Kn]iz( prei sujedni drug'ima od ostalih
" t ._..
'f
t''l
srodnici, po Allahovoj vjernika. (El-Ahzab, 6.)
~G-) 1~) ,f~ l J IJU Ji ~Y l.ll ~ J--.i.t l Zar i vi ne biste, kad bisie se vl.astl doepali, nered na Zemlji inili i
; ,
rodbinske veze kidali! (Muhammed, 22.)
~~ ~J J/~;. ::r-~ ~ ~~ J-;~ H t) ~ ; it) ~ J-)1 l~ ~ti J. J~I;J.~jf)

Zato podaj blinjem pravo njegovo, i siromahu i putniku namjerniku! To je bolje za one koji se nastoje Allahu umiliti; ti e postii ta ele. (Er-ROm, 38.)
u!")t <$:, ~~l) l.lc..;.. ~lj J~~ ~~ i...J1 l Allah zahtijeva da se svaije' pravo potuje, dobro ini, i da se blinjima udjeljuje. (En-Nahl, 90.)
01
l
~c: u:> ,
,
. ..xJ LS'-orJ u!r <$.v ISe..;..,, J.:ur IL.' t.W ,,. ,.Y .r-' uJ ;.u, ,J ~"J ... :11 .J . .,. <" .! " . .. Y .J . .,
o
J.
lt
'
"
, ,
,;
C' ' 11 . Y ~L '-->"L:dl' ~~ ~ b.JI' "" :11 :, b.:J( J~cjJ _ . :. , J_. Ju!r<$ _~ J
...
..
..
{J:;t:;f
l Allahu se klanjajte i nikoga Njemu ravnim ne smatrajte! A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroadi, i siromanima, i komijama blinjim, i komijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima, i onima koji su u vaem posjedu! (En-Nisa', 36.)
u-~~~~~-"
or -" r- .Y-"J t..'' -'.'u' ~L-:Jr i f - J , ~-"JJ ~ J

, #
li ...
l t ) l .. , , ":'1'}''~,--.c.f.r J f""'>" ~J
\.)(
Jr-"
A kada diobi prisustvuju rodaci, siroad i siromasi, i njima neto darujte i lijepu rije im recite! (En-Nisa', 8.)
148
j2. poglavlje
Allahov Poslanik :1 je rekao: "Uzvieni Allah govori: 'Ja sam Milostivi (Rahman), a ovo je srodstvo (Rahim). Ime sam mu izveo iz Svoga imena. Ko ga pazi i Ja u njega paziti, a ko ga prekida i Ja u sa njim prekinuti. "'(Buharija) Upitan od jednog ashaba ko mu je najprei da mu ini dobroinstvo, Allahov Poslanik :i je rekao: "Tvoja majka, zatim tvoja majka, pa opet tvoja majka, a zatim tvoj otac, a zatim blinji i blinji." Jednom drugom prilikom, upitan koja djela uvode u Dennet, a udaljavaju od Dehennema, Allahov Poslanik ~ je odgovorio: "Oboavaj Allaha, ne pripisuj Mu nikoga i nita ravnim, klanjaj namaz, dijeli zekat i pazi rodbinu!"(Muttefekun alejhi) Za tetku po majci je rekao: "Ona je kao majka."(Muttefekun alejhi) Drugom prilikom je rekao: "Milostinja udijeljena siromahu je samo milostinj a, a milostinja udijeljena nekome s kim se u krvnoj vezi je istovremeno i milostinj a i odravanje rodbinske veze.'m Kada ga je Esma, Ebu Bekr es-Siddikova ki, upitala moe li paziti svoju majku koja joj je kao viebokinja dola iz Mekke, Allahov Poslanik ~ joj je rekao: "Da, pazi svoju majku!"
VI- Odnos prema komijama ( wl_#l ~ y~~l)

Musliman priznaje da komija prema komiji ima obaveze i vjeruje da se one u potpunosti trebaju izvravati, jer Uzvieni veli:
vrsto
A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroadi, i siromasima, i komijama blinjim, i kom(jama daljnjim. (En Nisfi', 36.) i jer je Allahov Poslanik ~ rekao:
"Dibril mi je toliko preporuivao da pazim komiju, da sam mislio da e ga uvrstiti medu nasljednike."(Muttefekun alejhi) "Ko vjeruje u Allaha i Sudnj i dan, neka bude susretljiv svome komiji !"(Muttefekun alejhi) Musliman je, izmedu ostalog, prema svom komiji duan:
l. Ne uznemiravati ga ni Poslanik ~ rekao:
32
rijeima,
ni postupcima, jer je Allahov
Hadis biljee Ne.~ai, Tbn Made i Tirmizi. Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen.
149
2. poglavlje
"Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka ne uznemirava svoga komiju." (Muttefekun alejhi) "Tako mi Allaha ne vjeruje! Tako mi Allaha ne vjeruje!" Upitan: "A ko to Allahov Poslanie ?"- odgovorio je: "Onaj od ije zlobe nije miran komija." (Muttefekun alejhi) Za enu za koju su mu rekli da danju posti a noi provodi u i badelu, ali uznemirava svoga komiju, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ona e u Dehennem. " 33
2. initi mu dobroinstvo, pomoi mu kada od njega zatrai ga kada se razboli, estitati mu na veselju, izraziti mu sauee u nevolji, pritei mu u pomo u sluaju potrebe, prvi mu nazvati selam, obraati mu se biranim rijeima, biti blag i njean prema njegovoj djeci, upuivati ga na ono to je za njega dobro, kako u vjerskim tako i u dunjalukim stvarima, biti na njegovoj strani i tititi ga, opratati mu za propuste, ne zavirivati u njegove tajne, ne stjenjavati ga podiui zgrade i pravei pr.ilaze, ne okretati kinicu i otpadne vode na njegovu stranu, ne bacati smee i otpatke ispred njegove kue itd., jer se to sve podr~um!jeva J?Od rijeima Uzvienog u kojima se nareuje dobroinstvo:~~ ;G..ll) u!- <.?~ ;G..ll) l .. .i komijama ~, blinjim i komijama daljnjim.(En-Nisii';36.) ' '
pomo, obii
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka pazi svoga komiju." (Buharija)
3. Voditi rauna da mu se bude zahvalno na uinj enom dobru, jer je Allahov Poslanik ~ u tom smislu, rekao:
"O ene- muslimanke, nemojte da bi sluajno kominica kominicu potcijenila na uinjenom znaku panje, makar on bio koliko bravlji papak." (Buharija) Ebu Zerru j e rekao: "O Ebu Zerre, kad kuha mesnu orbu, dolij malo vie vode, pa od nje podijeli i svojim komijama." (Buharija) Upitan od strane Aie, r.a.: "Koji mi je od dvojice komija prei da mu neto poklonim?" - Allahov Poslanik ;i je odgovorio: "Onaj ija su ti vrata blia." (Muttefekun alejhi)
33
Hadis biljee Al1mecl i Hakim. Hakim mu sened ocjenjuje kao sahih.
150
12. poglavlje
4. Potovati ga i uvaavati, ne zabranjivati mu da u (zajednikom) zidu postavi gredu, ne prodavati i ne iznajmljivati zgradu sa zajednikim zidom, dok se prethodno sa njim ne dogovori i posavjetuje, jer je Allahov Poslanik~ rekao: "Neka niko od vas svome komiji ne zabranjuje da nasloni gredu na njegov zid!" (Muttefekun alejhi) "Ko od vas ima zajedniki zid sa komijom ili mtakom, neka ga ne prodaje dok ga prvo ne ponudi njemu !"34
Napomena!
O torne kakav je prema svojim komijama - dobar ili zao, musliman odgovor u rijeima Allahova Poslanika ~ koji je na takvo pitanje jednom ovjeku rekao: "Kad uje da ti (komije) govore: 'Dobro si uinio' - znaj da si, doista, dobro uinio, a kad ih uje da ti govore: 'Pogrijeio si ' -znaj da si, doista, pogrijeio." (Ahmed)
e nai najbolji
Napomena ll
Musliman je duan strpiti se u sluaju da ga uznemirava nevaljao komija, jer njegovo strpljenje moe biti razlogom da ga se oslobodi. Tako se pripovijeda da je Allahovom Poslaniku doao jedan ovjek i poalio mu se kako ga njegov komija uznemirava, pa mu je Poslanik ~ rekao: "Strpi se!" Kada mu se poalio po trei ili etvrti put, rekao mu je: '1zbaci svoje JX>kustvo na ulicu!" - pa ga je izbacio. Potom su ga ljudi koji su prolazili ulicom, poeli zapitkivati: "ta ti je, zato to ini?"- pa im je poeo govoriti kako mu njegov komija ne da mira, na to su oni poeli proklinjati komiju, ~o ga je pogodilo do te mjere da mu je sam doao i rekao: "Vrati svoje stvari u kuu! Tako mi Allaha, nikada to vie neu ponoviti."35
VII-Odnos prema muslimanu i dunosti prema njemu (~~ 1 ~~ yi.)i):

Musliman vjeruje da prema svome bratu - muslimanu ima odredene obaveze i pravila ophoenja koje je prema njemu duan ispuniti i prema ~ima se ponaati. On vrsto vjeruje da je to svojevrstan vid ibadeta kroz
34 35
Hadis biljei Hakim i ocjenjuje ga kao sahib. Hadis je sahih i biljee ga Ebu Davud i drugi.
15 1
2. poglavlje
koji se pribliava Uzvienom Allahu i stie Njegovu naklonost. Obaveze muslimana prema svome bratu - muslimanu i pravila odnosa prema njemu propisao je Uzvieni AJlah, tako da njihovo valjano ispunjavanje predstavlja svojevrstan vid pokornosti i poslunosti prema Allahu, a otuda, bez sumnje, i in ibadeta za koji je nagrada pribliavanje Allahu. Musliman je prema svome bratu - muslimanu, izmedu ostalog. duan sljedee: l. Kada se sa njim sretne, prije nego bilo ta drugo progovori. pozdraviti ga rijeima: Es-selamu alejkum ve rahmetu/lahi! l "Neka je mir i Allahova milost na vas!'' i sa njim se rukovati. Njegov brat e mu odgovoriti rijeima: Ve alejkumusselamu ve rahmetullahi ve berakatulw!l "Neka je i na vas mir, Allahova milost i bereket!", jer Uzvieni Allah veli: lAJ~~ ' }~~~ 1;J ~ ~ !~f, l Kada pozdravom pozdravljeni budete, [jepiriL Od n)ega Otpozdravite ili ga odvratite istim!
(En-N isa', 86.)
Allahov Poslanik ~ j e rekao: "Onaj ko jae pozdravie onoga ko ide pjeke, onaj ko ide, onoga ko sjedi, a manja grupa veu." (Muttefekun alejhi) "Meleki se ude kako to da musliman moe a da mu ne nazove selam." 36 "Nazivaj selam i onome koga zna
(Muttefekun alejhi)
proi
pored muslimana.
onome koga ne zna!"
"Nema dvojice muslimana koji se, kada se sretnu, pozdrave i rukuju. a da im, i prije nego to se rastanu, nee biti oproteno." 37 "Ko pone sa govorom prije nego selamom, nemojte mu nita odgovarati dok ne nazove selam." (Taberani i Ebu Seid) 2. Kada mu se kihne, ukoliko je rekao: Elhamdulillahi! l "Hvala Allahu!", rei mu rijeima: Jerhamukellahu! l "Allah ti se smilovao!", a ovaj koji je kihnuo e odgovoriti: Jagfirullahu lf ve leke!/ "Neka Allah oprosti i
36
37
- Zejn el-lraki kae da nije mogao

-
naii na osnovu spomenutog hadisa.
Ebu Da v ud, Ibn Made i Tirmizi.
152
Iz. poglavlje
meni i tebi!" ili Jehdikumullahu ve juslihu balekum! l "Allah vas uputio i vae stanje popravio!"- pridravajui se Pos1anikovih ~ rijei: "Kada se nekome od vas kihne, neka mu njegov brat kae Jerhamukellahu! l "Allah ti se smilovao!", a kada mu ovaj kae Jerhamukellahu! l "Allah ti se smilovao!"- neka mu kae: Jehdikumullahu ve juslihu balekum! l "Allah vas uputio i vae stanje popravio!" (Buhariju) Ebu Hurejre, r.a., plipovijeda da bi Allahov Poslanik ~. kada bi kihnuo, na usta stavio ruku ili krak odjee i tako priguio svoj glas.
(Muttefekun alejhi)
3. Kada se razboli, obii ga i zamoliti Allaha za njegovo ozdravljenje, pridravajui se Poslanikovih ~ rijei: "Musliman je prema muslimanu duan pet stvari: odgovoriti na selam, obi i bolesnika, otii na denazu, odazvati se na poziv i odgovoriti kada kihne." (Muttefekun alejhi)
El-Bera b. Azib, r.a., je kazivao: "Allahov Poslanik ~ nam je naredio da: obilazimo bolesnika, odlazimo na denazu, odgovorimo onome kome se kihne, povjerujemo onome ko se zakune, pomognemo onome kome je uinjen zulum, odazovemo se na poziv i irimo selam."
(Buharija)
Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ j e rekao: "Bolesna gladna nahranite i zarobljen ika oslobod ite!'' (Muttefekun alejhi)
obii
ob i ite,
Od Aie, r.a., se pripovijeda da je Allahov Poslanik ~ imao obiaj svoje uku ane, potrati ih svojom desnom rukom i rei: "Boe, Gospodaru ljudi, odstrani nevolju i potpuno iscijeli bolest, jer Ti si Jscjeljitelj i jer, mimo Tvoga lijeka, nema drugog lijeka!" (Muttefekun alejhi) 4. Kada umre, otii na njegovu denazu, postupaj u i po Poslanikovim :11$ rijeima: "Musliman je prema muslirnanu duan pet stvari: odgovoriti na selam, obii bolesnika, oti i na denazu, odazvati se na poziv i odgovoriti kada kihne." (Muttefekun alejhi) S. Ako nema opravdane bojazni, povjerovati u njegovu zakletvu kada mu se za neto zakune i ispuniti mu ono za to se zakleo, kako ne bi doao u situaciju da prekri zakletvu, postupajui po hadisu koji prenosi El-Bera b. Azib: "Allahov Poslanik fi nam j e naredio da: obilazimo bolesnika, odlazimo na denazu, odgovoriti onome ko kihne, povjerujemo onome ko se zakune, pomognemo onome kome je uinjen zulum, odazovemo se na poziv i irimo selam." (Buharija) 153
..
()PRA VILIMA LIJEPOG PONAANJA
2. poglavlje
6. Posavjetovati ga u sluaju da, po bilo kom pitanju, od njega zatrai savjet, tj. objasniti mu kako bi, u konkretnom sluaju, bilo najbolje i najispravnije postupiti, rukovodei se rijeima Allahova Poslanika :i: "Kada neko od vas svoga brata upita za savjet, neka mu ga daF' (Buharija) Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Vjera je a upitan ega, odgovorio je: "Naklonjenosti prema Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslanik.u, vodama muslimana i prema muslimanima, uope." (Muslim)
preporuivanje."-
7. eljeti mu ono to sam sebi eli, a ne eljeti da mu se desi ono to ne bi elio da se njemu desi, postupajui tako po Poslanikovim ~
rijeima:
"Niko od vas nee (u potpunosti, kako treba) vjerovati, dok svome bratu ne bude elio ono to eli sam sebi, i prezirao ono to sam sebi ne bi elio da mu se desi "38 "Vjernici su u svojoj uzajamnoj ljubavi, samilosti i saosjeanju kao jedno tijelo. Kada jedan njegov organ zahvati bolest, cijelo tijelo obuzme besanica i groznica." (Muttefekun alejhi) "Vjernici su medu sobom kao vrsto povezani." (Muttefelcun alejhi)
graevina
u kojoj su svi dijelovi
8. Pomoi mu i ne ostavljati ga na cjedilu u slu aju bilo kakve potrebe i pomaganja, pridravajui se Poslanikovib ~rijei : "Pomozi svome bratu, bilo da ini nepravdu ili da je njemu nepravda!" Upitan, kako e mu se pomoi ako ini nepravdu, Allahov Poslanik~ je odgovorio: "Tako to e ga uhvatiti za ruku." tj. sprijeiti da vie ne ini nepravdu, jer je i to svoj evrstan vid pomoi.
uinj ena
(Muttefekun alejhi)
"Nema toga ovjeka- muslimana koji priskoi u pomo svome bratu - musli:manu, u sluaju kada mu je povrijeena ast i ugroena neka od svetinja, a da mu Allah nee pomoi kada mu najdrae bude i nema toga
38
- Muttefekun aJejhi. Dio hadisa "i prezirao ono to sam sebi ne bi elio da mu se desi" ne nalazi se u Sahihu nego u Musnedu imama Ahmeda, gdje stoji: "i da drugima eli ono to eli sam sebi, a prezire da im sc desi ono to ni sam sebi ne bi 7-elio da ti se desi."
154
l2 poglavlje
ovjeka
koji na cjedilu ostavi muslimana u situaciji gdje mu je povrijeena neka od svetinja, a da ga Allah nee ostaviti na cjedilu kada mu Njegova pomo bude najpotrebnija." (Ahmed) "Ko svome bratu odbrani odbraniti lice od vatre."
ast,
njemu
AJlah, na Sudnjem danu,
9. Ne nanositi mu zlo i ne Allahov Poslanik ~ rekao:
in iti
mu nita to mu nije drago, jer je
"Muslimanu je sve to (njegov brat) musliman irna sveto (nepovredljivo): njegova krv, njegov imetak i njegova ast." (Muslim) ''Muslimanu nije dozvoljeno prepasti muslimana."39 "Muslimanu nije dozvoljeno pogledati svoga brata pogledom koji ga uznemirava." (Ahmed)
"Allah ne voli da se vjernici uznemiravaju." (Ahmed)

''Musliman je onaj od muslimani." 40
ijeg
su jezika i ruku mirni (drugi)
10. Biti prema njemu skroman, ne oboliti se i ne dizati ga sa mjesta da on na njega sjedne, jer Uzvieni veli:
l, iz oholosti, ne okrei od ljudi Lice i ne idi zem~jom nadmeno, jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog! (Lulcman, 18.)
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Uzvieni Allah mi je objavio da budete skromni, kako se niko ni nad kim ne bi uznosio." 41 ''Niko se prema Allahu nije ponizno ponio, a da ga Uzvieni Allah nije uzdigao."
39
40
41
Hadis je sahih i navode ga Ahmed i Ebu Davud.
-Ahmed, Tirmizi i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih.

-Had is je sahih i biljee ga Ebu Davud i Ibn Made.
155
2. poglavlje j
Iako najodabraniji poslanik, Muharnmed ~ je prema svakom muslirnanu bio skroman i susretljiv, toliko da se nije ustruavao poi sa udovicom i siromahom i pomoi im ono to je trebalo. U dovi je imao obiaj zamoliti: "Boe, poivi me kao siromaha, podari mi smrt kao siromahu i proivi me u drutvu siromaha! " (Ibn Made i Hakim) Allahov Poslanik ~ je imao obiaj rei: ''Nemojte da bi neko od vas drugoga ovjeka digao i sjeo na njegovo mjesto, nego se razmaknite i napravite mu mjesto!" (Muttefekun alejhi) ll. Ne izbjegavati ga vie od tri dana, jer je Posl anik ~ rekao: "Muslimanu nije dozvoljeno izbjegavati svoga brata vie od tri dana i susretati se, okreui glavu jedan od drugog. Od njih dvojice je bolji onaj ko prvi nazove selam." (Muttefekun alejhi) "J ne okreite L jedni drugima, nego - kao Allahovi robovi . eda budite braa!" (Muslim) Ovdje se pod okretanjem leda jednih drugima misli na izbjegavanje. 12. Ne klevatati ga, ne omalovaavati, ne grditi, ne rugati mu se, ne dozivati ga pogrdnim nadimkom ili praviti nered , prenosei drugima njegove rijei. U tom smislu, Uzvieni veli:
O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su, zaista, grijeh. l ne uhodite jedni druge, i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrlog brata svoga, a vamaje to odvratno. (El-Huduriit, 12.)
~ ......... d~ . . . . .
tJ " ... ,
...u , ' ' ~11 ' )ll ' , .......tA.! Lo l 'lJ U' ' <' ~: 1 l '.~' " U' ": ' ~ (" ':s::; e)\ - , '-'.r-"" ~"""'- U: , : JJ. Jr---- J~ J~ ..r.ro..r . ~ , ,. .~ e);.:~~ ~ ~ju ~ tJ :;:, ~U:~I
,; ,
,-
'll
, - U' .,~
...
J~
(" l ~<" '
.,
r.-
YY'!- u ~
J
' ' r->' dr->'~ U lr- rJ.. ..UI'~. ' ' " -. ' ~-T~ ;I\,;'
J
,;
($
lt
...
...
,;.
~~
O vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju, moda su oni bolji od njih, a ni ene drugim enama, moda su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge runim nadimcima! O, kako je runo da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju - sami sebi ine nepravdu. (EI-Hudurlit, ll.)
156
12. poglavlje
O PRA VILIMA LTJEPOG PONAANJA
Jednom prilikom, Allahov Poslanik ~je upitao prisutne: "Znate li ta je gibet?" - pa su rekli: "To najbolje znaju Allah j Njegov Poslanik." Na to im je rekao: "Spomenuti svoga brata po neemu to mu nije drago." Na to je neko upitao: "A ta ako je ono to o svome bratu kaem istina?"- pa mu je odgovorio: "Ako je ono to o njemu kae istina, to je gibet, a ako nije, onda si ga patvorio." (Muslim)
U svom uvenom govoru na Oprosnom haddu, Allahov Poslanik l je, izmedu ostalog, rekao: "Vaa krv, vai imeci i vaa ast su nepovredljivi." (Muslim)
"Muslimanu je sve to (njegov brat) musliman ima sveto (nepovredljivo): njegova krv, njegov imetak i njegova ast." (Muslim) Drugom prilikom je rekao:
"ovjeku ne treba vee zlo, nego da mrzi svoga brata - muslimana."
(Muttefekun alejhi)
"U Dennet nee
ui
klevetnik!"
vrijeati,
13. Ne psovati ga i Poslanik ~ rekao:

(Muttefekun alej hi)
bio on iv ili mrtav, jer je Allahov
"Psovati muslimana je grijeh, a boriti se protiv njega nevjerstvo."

"ovjek ovjeka ne moe optuiti za razvrat i nevjerstvo, a da se to ukoliko ovaj nije takav -nee vratiti njemu." (Muttefekun alejhi)
"Psovka dvojice koji se vrijeaju je protiv njih samih, i to; protiv onoga ko je prvi poeo, dok i ovaj drugi ne uzvrati." (Buharija) Allahov Poslanik ~ je rekao: "ovjeku je veliki grijeh psovati svoje roditelje." Upitan: ''Zar ovjek, sam sebi, moe psovati roditelje?" odgovorio je: "Da, moe; tako to ovjek drugom ovjeku opsuje oca, pa i ovaj opsuje njegova i to mu opsuje majku, pa i ovaj opsuje njegovu."
(Muttefekun alejhi)
14. Ne zavidjeti mu, ne misliti o njemu loe, ne mrziti ga i ne uhoditi, jer je to Uzvieni zabranio rijeima:
157
O PRA VIUMA liJEPOG PONAANJA
2. poglavlje
O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su, zaista, grijeh. l ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! (El-Hudurat, 12.)
l_r-"'- ~t, ~.:. JL:... j:JIJ uy}JI
(En-NOr, 12.)
;J 9 ,
1 _
",. ~ .J
J e J
J<>
'
o~
.,.
.)i U)J l Zasto, czm ste to
'o "
uli, nisu'vjernici i v/emice jedn{ o drugima dobro pomislili?
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Nemojte jedni drugima zavidjeti, nemojte se jedni s dmgima nadmetati, nemojte jedni dmge mrziti, nemojte jedni drugima leda okretati i nemojte se u kupoprodaji utrkivati, nego- kao Allahovi robovi budite braa!" (Muslim)
"uvajte se sumnjienja, jerje sumnjienje najlaniji govor." (Buharija)
15. Ne varati ga i ne obmanjivati, jer Uzvieni veli:
A oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh. (El-Ahzab, 58.)
L.:. t.:JI'
:
:J ~ ~
[jt:'.. ~ 1'. ::_l
...
:.u_; U,
.,;;
-! ,: r..~- ~'"'
' .._,
",.. }
' '
t.:Jt ' ( o,L ~.

~
) ~ . - -i fJ
...
;J ,;
~ '."
A onaj' ko kakav prijestup ili grijeh poini pa time neduna ovjeka potvori - natovario je na sebe i klevetu i grijeh oiti.
(En-Nisa', 112.)
Allahov Poslanik ;i je rekao: "Onaj ko na nas potegne oruje i ko nas obmani, njje na." (Muslim) "Onome kome da zakletvu na vjernost reci: 'Nema obmane!"' (Muttefekun alejhi) tj. izdaje. "Nema toga roba kome Allah povjeri vlast nad podanicima, pa ih sve do svoje smrti bude iznevjeravao, a da mu Allah nee zabraniti ulazak u Dennet." (Muttefekun alejhi) "Onaj ko zavede tuu enu ili slugu, nije na." (Ehu Davud)
vraanjem
16. Ne varati ga, ne obmanjivati ga, ne lagati mu i ne duga, jer Uzvieni veli: 158
zavlaiti
ga sa
12. poglllvlje
J J.
J

1
$
.)_;;J~ 1 l~ T~iJI ~ 4 l O vjernici, ispunjavajte obaveze! (El_;)1 Ma' id~. 1.)
Jf
'J~,;. ~~~~~ 0)_;j1 / ... i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, )

ispunjavaJu. (El-Bekare, 177.)
O~ 0LS-' ~j, 01 ~~ 1},f) II ispunjavajte obavezu, jer e se za

obavezu, zaista: odgovarati! (El-Isra', 34.)
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kod koga se nau etiri osobine pravi je licemjer, a kod koga se nade neka od njih, u sebi nosi osobinu licemjerstva sve dok se te osobine ne proe: kada mu se neto povjeri, iznevjeri, kada govori, lae, kada obea, prevari i kada se svaa, bestidno govori." (Mutte fekun alejbi) "Uzvieni Allah veli: 'Sa trojicom u se, na Sudnjem danu, Ja sa ovjekom koji u Moje ime (neto) dobije, pa prevari, sa ovjekom koji proda slobodnog ovjeka, pa od takve zarade neto pojede i sa ovjekom koji unajmi najamnika pa mu uradi posao, a ne isplati mu nadnicu." (Buharija)
obraunati :
"Zatezanje bogataa sa isplatom je nepravda. Ukoliko neko od vas, radi isplate onoga to mu se duguje, bude upuen na nekog imunog, neka mu ode." (Muttefekun alejhi)
L7. Lijepo se i utivo prema njemu odnositi, initi mu dobra, ne nanositi mu uvrede, biti sa njim susretljiv, doekivati ga vedra i vesela lica, prihvatiti njegovo dobroinstvo, oprostiti mu greke, ne optereavati ga sa onim to ne moe, ne traiti od njega ono to nema, kao to je npr. traiti znanje od neznalice ili od mucavca da bude rjeit, j er Uzvieni veli:
~WI :; ~ jf) J~~ :;f:, ~~ ~l Ti sa svakim - lijepo! l trai da' se ine dobra 'djelci, a neznalica se kloni! (EI-A' rfif, 199.)
Jer je i Njegov Poslanik ~ rekao: "Ma gdj e bio, boj se Allaha! Na nevaljalo dj elo uzvrati lijepim, pa e ga ono izbrisati, a prema svijetu se lijepo odnosi!" (Hakim i Tirmizi) 18. Potovati ga ako je star, a prema njemu biti samilostan ako je mlad i nejaak, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Nije na onaj ko ne potuje nae stare i ko nije samilostan prema naim mladima (djeci)." (Ebu Davud i Hakirn)
159
2. pogw1lje
"U Allahovo
(Ebu Davud)
velianje
spada i potovanje prema starcu - muslimanu."
"Stariji pa stariji!" tj. kada poinje, poni od najstarijeg. O Allahovom Poslaniku ~. izmedu ostalog, se pripovijeda da mu je doneseno novoroeno muko dijete da mu za blagoslov proui dovu i nadije ime, te da ga je uzeo u krilo i da mu se u krilu dijete pomokrilo. Takoder se pripovijeda da je jednom prilikom doao sa puta i zatekao dvojicu djeaka, pa ih je uzeo i digao na leda, stavivi jednog sprijeda, a drugog pozadi. To je isto, iz samilosti prema djeci, naredio i svojim drugovima. 19. Postupati pravedno prema drugom onako kako bi elio da drugi prema njemu postupaju, jer je Allahov Poslanik ;i rekao:
"ovjekovo vjerovanje nee biti potpuno sve dok se kod sebe ne izgradi osjeaj za tri stvari: da dijeli i kada je siromaan, da drugome eli to i sam sebi i da iri selam." (Buharija)
"Ko hoe da se spasi vatre i ude u Dennet, neka ga smrt zatekne da izgovara da Nema boga osim Allaha i da je Muhammed Njegov rob i poslanik! i neka prema drugima bude predusretljiv, onako kako bi elio da drugi prema njemu budu! " (Bubarija)
uje
20. Opratati mu greke, pokrivati mu mahane i ne prislukivati da ono to od njega krije, jer Uzvieni veli:
~~ W
Wl 0t ~1) ~.-&.~e. ~u l ...ali im oprosti i ne karaj ih!- Allah: uistinu, voli one koji ine dobro. (El-Mii' ide, 13.)
!Je...;.~ 4! ;,;f) J J~4 l;!~=~ ":>'-f 0-- ti~ ::,_:j l A onaj kome rod uozjimog oprosti,' neka oni 'velikoduno postupe, a neka im on dobroinstvom uzvrati! (EI-Bekare, 178.)
JJ1 J;. ~?G ~f) ~~l A onoga koji oprosti i izmiri se, Allah
te nagraditi. (E-firfi, 40.)
rS:J jj, ~ 0f 0):.J U fI;..L:,Jj 1~) l Neka im oproste i ne

zamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti?
(En-NOr, 22.)
160
12. poglavlje
_. .,. , , ;t

J , a
~:Ul'.?~~~ y\1$. ~ 1):.T 0<:D1 '.?~~UJI
6:; 01 00 0<:DI 0!
eka
't ,
-$
o~Ul)
One koji vole da se o vjemicima ire bestidne glasine, teka kazna i na ovome i na onome svijetu. (En-NO.r, 19.)
Jer je i Allahov Poslanik ~ rekao:

"ovjeku koji oprata, Allah. jo vie poveava ugled." (Muslim)
"I da oprosti onome ko ti je nepravdu
uinio . "
"Niko na ovome svijetu nee pokriti tuu mahanu, a da na Sudnjem danu Allah nee pokriti njegovu." (Muslim) "O skupu onib. koji su povjerovali na jeziku, a iman jo nije uao u njihovo srce, nemojte klevetati muslimane i traiti njib.ove mahane, jer, ko trai mahane svoga brata - muslimana, Allah e razotkriti njegove i na Sudnjem danu ga osramotiti, makar to bilo i u njegovoj kui . "
(Timtizi)
"Onome ko bude prislukivao druge, ono to im nije drago da se uje, Allah e na Sudnjem danu, ui zaliti olovom." 21. Pomagati mu, ako mu zatreba njegova zalagati, ako je to u stanju, jer Uzvieni veli:
estitosti! (El-Ma'ide, 2.)
pomo
i za njega se
<>~\) ')1);:. l))w) l Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i
til ~ :0 ~ a..:.;. .;.LG ~ ::r-;. l Onaj ko se bude za dobro

zalagao - bie i njemu udio u nagradi. (En-Nisa', 85.)
tl
tl
..
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ko vjerniku razbije brigu na ovome svijetu, njemu e Allah razbiti brigu na Sudnjem danu. Ko na ovome svijetu pokrije mahanu muslimana, Allah e pokriti njegovu i na ovome i na onome svijetu. Allah pomae ovjeku, sve dok on pomae svome bratu." (Muslim) "Zauzimaj te se ~a drugoga, pa ete i vi biti nagraeni.", (Muttefekun alejhi) a Allah e preko jezika Svoga vjerovjesnika odrediti ono to On
hoe.
161
2. poglav/je
22. Pruiti mu utoite kada, u ime Allaha, zamoli za utoite, dati mu kada, u ime Allaha, neto zatrai i nagraditi ga za uinjeno dobro ili ga blagosloviti u dovi, postu pajui po rij eima Allahovog Poslanika ~ : "Ko, u ime Allaha, od vas zatrai utoite, pruite mu ga, ko vas, u ime Allaha, neto zarno~ podajte mu, ko vas pozove, odazovite mu se, a ko vam uin i kakvo dobro, nagradite ga. Ako ga ne budete imali ime nagraditi, blagoslovite ga u dovi, dok ne vidite da ste mu se oduili."42
Vlll - Odnos prema nevjerniku (}~\ ~ y~~l) :
Musliman vjeruje da su sve vjere mimo Islama neispravne i da su njihovi sljedbenici nevjernici, a da je jedino prava i ispravna vjera Islam i da su njegovi sljedbenici (muslimani) pravi vjernici. Ovo zato to Uzvieni ve1i:
rt.I:..~I JJ1 ~ ~~~ 0! l Allahu je prava vjera jedino - Islam. (Ali

'lmran: 19.)
:.r.rGJ' ::,_.o/Ul J Y.) ~Ji;~~.) rtl:.~l-;;. fi:;) l A onaj ko

e
.~
eli neku clrugu vjeru osim Islama, nee mu biti primljena, i on na onome svijetu nastradati. (Ali 'Irnran, 85.)
~.)
, J , -,,.l.l\ "<"1'
ru.....
~.JJ ~ ~
. --
J , - <",;._'
..:..-....... J
f ,
. r.) r ' ' :.J:i. rr-

- , ...,,
<" ~. <l '
Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam Islam bude vjera. (El
Mil' ide, 3.)
Navedene Boije rijei, u ij u istinitost nema sumnje, ue muslimana da su sve ranije vjere, dolaskom Islama, dokinute, daje Islam vjera cijelog ovjeanstva, da Allah ni od koga nee primiti drugu vjeru osim Islama i da nee biti zadovoljan sa onim ko se dri drugog vjerozakona. Otuda musliman vjeruje da je svako, ko ispovijeda drugu vjeru mimo Islama, nevjernik i da se prema njemu duan odnositi kako slijedi:
42
- Ahmed, Ebu Davud, Nesai i Hakim.
162
12. poglavlje
l. Ne odobravati i ne biti zadovoljan sa njegovim nevjerstvom, jer je odobravanje nevjerstva nevjerstvo.
2. Prezirati ga kao to ga i Allah prezire, jer su i ljubav i prezir u ime AJlaha, a sve dok ga Allah zbog njegova nevjerstva prezire, i musliman ga je duan, u ime Allaha, prezirati.
3. Ne uzimati ga za prijatelja i prema njemu ne pokazivati naklonost, jer Uzvieni veli:
~;:il 0 0-- ~Qjf ::r-Jt5:il J;.;J1 ~ Ul Neka vjernici ne uzimaju )~
zaprijatelje nevjem{ke pored v/ernika. (Ali 'Imran, 28.)

:-.-r:(.,rt"'" ~r 1 ('-&J~ ) ('-&J y- ~ ) . )
oJ
;;~0 1}tS-' "))ti~~) iJ1 ~b.:; 0J~Ij; !,"'Ul r:,jlj ~~ 0-*j; ~:,i~ u
Ne treba da ljudi koji u Allaha i onaj svijet vjeruju, budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju, makar im oni, bili, oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi. (El-Mudadele, 22.)
4. Prema njemu pravedno postupati i biti dobrostiv, ukoliko se ne
bori protiv Islama i muslimana, jer Uzvieni veli:
Allah vam ne zabranjuje da inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zaviaja vaeg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su
pravini. (El-Mumtehine, 8.)
Dakle, navedenim k:ur'anski m ajetom muslimanu se dozvoljava da i .ini dobro. Njime se jedino izuzimaju nevjernici koji protiv njega ratuju, za koje vae posebni
prema nevjerniku bude pravedan i da mu propisi.
5. Biti prema njemu milostiv, ako je gladan, nahraniti ga, ako je edan, napojiti ga, ako je bolestan, lijeiti ga, ako je u opasnosti, priskoiti mu u pomo, ne uznemiravati ga i sl., jer je Allahov Poslanik ~ rekao:
163
2. poglavlje
e
"Smiluj se prema onome ko je na Zemlji, pa Onaj ko je na nebu." 43
se i tebi smilovati
"Za sve to irna vlanu digaricu sljeduje nagrada." 44 6. Ne povred:ivati mu imetak, krv i ast, ukoliko ne ratuje protiv Islama i muslimana, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Uzvieni Allah govori: 'O Moji robovi , Ja sam sam Sebi nepravdu zabranio, pa sam je i izmedu vas uinio zabranjenom. Zato nemojte jedni drugima initi nepravdu! "' (Muslim) "Onome ko uznemirava nemuslimanskog tienika u islamskoj dravi (zimmiju), na Sudnjem u danu ja biti neprijatelj." 45 7. Drati da je dozvoljeno sa njim razmjenjivati poklone i, ukoliko je kitabija (kranin ili jevrej), jesti njegovu hranu, jer Uzvieni veli:
~J,- y\.Kil 1}) ~..J, r~) l l dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga~ (El-Ma' ide, 5.) i jer je nepobitno dokazano da je Allahov Poslanik~ pozivan na jelo kod medinskib jevreja, pa se odazivao i kod njih jeo ono to mu je od njihovih j ela bilo ponueno.
8. Ne udavati za njih vjernice i drati da je rnuslimanu dozvoljeno oeniti se sljedbenicom Knjige (krankom ili jevrejkom), jer Uzvieni veli:
0iJ o _,k;~ U) ~ J,- :;. U
l One njima nisu doputene, niti su oni nj{ma doputen[.(tj, mnogoboci) (El-Mumtehine, 10.)
lj.J: e?- ~~11;..s:J Uj l Ne udavajte vjernice za nmogoboce

dok ne postanu vjen1.ici! (El-Bekare, 221.)
43
4
Hadisje sahih i biljee ga Taberani i Hakim. Hadis je sahih i biljee ga Ahmed i Ibn Made.
45
-Hadis je daif i navodi ga Ha.tib.
164
!1. poglavlje
...i estite
vjenane
keri onih kojima je data Knjiga prije vas, kada im darove njihove dadete s namjerom da se s njima oenite, a ne da s njima blud inite i da ih za prilenice uzimate.
(El-Ma' ide, 5.) 9. Kada mu se kihne i zahvali Bogu, odgovoriti mu

rijeima:
Jehdikumullahu ve juslihu balekum! l "Allah vas uputio i popravio vae

stanje!", jer se deavalo da su jevreji namjerno kihali pred Allahovim Poslanikom ~ nadajui se da e im odgovoriti rijeima: Jerhamuku mullahu! l "Allah vam se smilovao!" Meutim, Allahov Poslanik im je, umjesto toga, govorio: Jehdikumullahu ve juslihu balekurn! l "Allah vas uputio i popravio vae stanje!"
10. Ne pozdravljati ga prvi, a ako on njega pozdravi, otpozdraviti mu rijeima: Ve alejkum! l "I vama!" -jer je Allahov Pos lanik ~ rekao: "Kada vas pozdrave slj edbenici Knjige, recite im: 'Ve alejkum! l I vama!"' (Muttefekun alejhi)
11. Ne sklanjati mu se prilikom susreta, nego ga natjerati na tjenji dio puta, pos tupajui po rijeima Allahova Poslanika ;t: "Nemojte prvi jevrejima i kranima nazivati selam, a kada nekoga od njih na putu sretnete, natjerajte ga na njegov tjenji dio!" 46*
J2. Ne oponaati ga i nositi se drugaije nego to se on nosi , kao to je npr. pustiti bradu, farbati je, ako je on ne farba, nositi drugaij u odjeu, kapu i sl., jer je Allahov Poslanik ~ rekao:
"Onaj ko oponaa drugi narod, jedan je od njih." (Muttefek:un alejhi) "Razlikujte se od vieboaca! Pustite brade i potkreite brkove!"
(Muttefekun alejhi)
"Jevreji i krani se ne farbaju, pa se razlikujte od njih (tj. pa se vi farbajte)!" Pod ovim se misli na farbanje brade i kose u utu ili crvenu boju, jer je farbanje u crno Allahov Poslanik ~ zabranio rijeima: "Promijenite ovo- tj. sijede dlake- i izbjegavajte crnu boju!"
46
Had is je hascn i biljee ga Ebu Davud i Taberani.

~v~ju
- Ovaj had is se odnosi na s ituaciju kada muslimani imaju
dravu i ponos.
165
2. poglavlje
IX - Odnos prema ivotinjama (~JI?I ~ y~':l l) :

Veinu ivotinjskih vrsta musliman smatra plemenitim stvorenjima i prema njima se, u ime Allaha, odnosi blagonaklono i samilosno. U svome odnosu prema njima duan j e pridravati se sljedeih pravila:
l. Kada su gladne, nahraniti ih i kada su edne, napojiti ih, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Za sve to ima digaricu sljeduje nagrada." "Ko se prema drugome ne smiluje, nee ni drugi prema njemu." 47 "Smilujte se prema onome ko j e na Zemlji, pa e se i vama smilovati Onaj koji je na nebu." 2. Biti samilostan i saosjeajan prema njima, jer je Allahov Poslanik ~. vidjevi kako su neki ljudi kao metu za svoje strijele uzeli ivotinju (pticu), rekao: "Allah je prokleo onoga ko stvorenj e sa duom uzme za metu." (Muttefekun alejhi) Allahov Poslanik :i je zabranio da se ivotinja zatvara s ciljem da se ubije. Vidjevi jednom prilikom, kako j edna ptica sa crvenom glavom krui i trai svoje ptie koje su iz njenog gnijezda bili uzeli ashabi, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Tko je ovu, uzevi joj mlade, ovako rastuio. Vratite joj njene mlade!" 411 3. Ne mrcvariti je u s luaju klanja ili ubijanja, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Allah je u svemu propisao da se lijepo postupa. Zato, kada ubijate, ubijajte bez mrcvarenja, kada koljete ivotinju, prekoljite je to spretnije, prethodno je rasteretivi i naotdvi dobro no." (Muslim) 4. Ni na koji je nain ne muiti, bilo to izgladnjivanjem, udaranjem, optereavanjem sa onim to ne moe izdrati, mrcvarenjem ili prenjem vatrom, jer je Allahov Poslanik :i rekao: "Jedna ena e u dehennemsku vatru zbog make, jer ju je zatvorila sve dok nije uginula, a nije joj htjela nita dati da jede i pije, niti j e pustiti da lovi i jede gmizavce po zemlji." (Buharija)
47
Hadis u neto drugaijoj vertiji navodi Bubarija.
~s
- Sened had isa je sahih i biljei ga Ebu Davud.
166
12. poglavlje
Drugom prilikom, naiavi pored spaljenog mravinjaka, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Vatrom ne smije kanjavati niko drugi do Gospodar vatre." 49 tj. Allah~. 5. Opasne i tetne ivotinje je dozvoljeno ubiti kao to su: bijesan pas, vuk, zmija, korpija, mi i sl., jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Pet je poronib ivotinja koje je dozvoljeno ubiti i u haremu i van harema: zmija, leprozni (cmobijeli) gavran, mi, bijesan pas i lunja (vrsta sokola)." (Muslim) Pored navedenog, od Vjerovjesnika ~ se prenosi da je ubio korpiju i da ju je prokleo. 6. Dozvoljeno je igosati ui stoke namijenjene za ope dobro, jer je i Allahov Poslanik ~ viden kako svojom rukom obiljeava deve za zekat. Druge ivotinje, izuzev ovaca, koza, deva i goveda, nije dozvoljeno igosati, jer je Allahov Poslanik ~. vidjevi po licu igosanog magarca, rekao: "Prokleo Allah onoga ko je ovoga (magarca) igosao po licu!'' (Muslim) 7. Ukoliko podlijeu obavezi da se na njih daje zekat, valjano poznavati i izvravati i tu obavezu prema AHabu.
sjeanja na Njega,
8. Ne zaokupljati se njima na jer Uzvieni veli:
raun
pokornosti prema Allahu
Juj) ~ r.S-~uj! U) ~1;-f t-<.J1 u1 ::r..J, Qli l O vjernici, neka ;.1

vas imanja vaa i djeca vaa ne zabave od sjeanja na Allaha.
(El-Munafikun, 9.)
U tom smislu, u vezi sa konjem, Allahov Poslanik ~je rekao: ''Tri su vrste konja: konj za koga e ovjek imati nagradu, konj koji j e ovjeku zatita i konj koji je ovjeku na teret. Konj za koga e ovjek imati nagradu je konj koga vlasnik dri radi borbe na Allahovu putu. Kada takvoga konja vlasnik pripne da pase na livadi ili u bai, za sve to na livadi ili u bai, dok je na priponu, opase, vlasnLku e se raunati u dobra djela. Ako se, pak, sa pripona otkine i u galopu pretri milju-dvije, vlasniku e se za svaku stopu njegova traga i svaku balegu, uraunati dobro djelo. Za takvog konja ovjek e imati nagradu. Konj koga vlasnik dri da bi na njemu poteno zaradio, ne zab oravljajui pri tome na svoju obavezu prema Allahu da mu uva vrat i leda, ovjeku je zatita. Konj koga vlasnik dri iz ponosa i oholosti prema musliman ima je ovjeku na teret." (Buharija)
49
-Hadis je sahih i biljei ga Ebu Davud.
167
2. poglavlje
Ovo bi ukratko bila neka od pravila kojih se musliman duan pridravati u svome odnosu prema ivotinjama, pokoravajui se Allahu i Njegovu Poslaniku i postupajui onako kako mu nalae vjerozakon Islama, vjerozakon samilosti i vjerozakon koji nalae da se prema svakom stvorenju, bilo ono ovjek ili ivotinja, postupa kako najljepe moe biti.
***
168
1 poglavlje 2.
O PRA VILI MA LIJEPOG PONAANJA
VII - Bratstvo, ljubav i mrnja u ime
Allaha fi
( -._)\.o;__,-.;~~~l__,~l__,~l-._)o;>~l'--:'1;\)
Samim tim to vjeruje u Uzvienog Allaha, kada musliman voli, voli samo u ime Allaha, a kada mrzi, mrzi samo u ime Allaha. Prema tome, zato to voli samo ono to vole Allah i Njegov Poslanik, a prezire samo ono to preziru Allah i Njegov Poslanik, musliman i voli i prezire u ime Allaha i Njegovog Poslanika. Dokaz za to su rijei Allahova Poslanika~ : "Svoje vjerovanje upotpunio je (samo) onaj ko voli u ime Allaha, mrzi u ime Allaha, daje u ime Allaha i u skrauj e u ime Allaha." (Ebu Davud) Prema tome, musliman voli sve Allahove estite robove i prema njima gaji prijateljstvo, a prezire sve bezbonike koji se ogluuju na Njegove i Poslanikove zapovjedi, i prema njima gaji neprijateljstvo. Medutim, to muslimanu ne smeta da, u ime Allaha, prema svojoj brai i prijateljima gaji posebnu ljubav i prijateljstvo, tim prije to je i sam Allahov Poslanik ~ preporu i o ovakvu vrstu ljubavi i prijateljstva sa braom u vjeri koji su, kao takvi, i najprisniji prijatelji, rekavi: "Vjernik je sam po sebi prisan i pitom. Nema nikakva dobra u onome koji, niti je po svojoj naravi prisan, niti se na prisnost moe nauiti. "50
odjei
"Oko Ara su naikane minbere od svjetla sa ljudima na njima u i licima od svjetla. Nisu to ni vjerovjesnici ni ehidi, ali njihov poloaj prieljkuju i vjerovjesnici i ehidi. Zamoljen: 'Allahov Poslanie, opii nam ih!' - Poslanik je rekao: 'To su oni koji se u Allahovo ime vole, u Allahovo ime drue i u Allahovo ime obilaze. "'51 "Uzvieni Allah govori: 'Moju ljubav zasluuju oni koji se radi Mene obilaze. Moju ljubav zasluuju oni koji se radi Mene ispomau. "'52
50
51
- Hadis biljee Ahmed, Tabera ni i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih.

-
Hadis je sahih i biljei ga Ncsai.
52
- Hadis biljee Ahmed i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih.
169
2. p(Jg/avlje
"Sedmorica su onih koje e Al1ah staviti u Svoj hlad, na Dan kada nee biti drugog hlada do Njegovog hlada: pravedan vladar, mladi koji svoj u mladost provodi, inei ibadet Uzvienom Allahu, ovjek ije je srce vezano za damiju, od kada iz nje izae dok se u nju ponovo ne vrati , dvojica ljudi koji se u ime Allaha vole, pa se u to ime i sastaju i rastaju, ovjek koji se u samoi sjeti Allaha, pa mu iz oiju poteku suze, ovjek kome se ponudi ugledna i lijepa ena, pa (joj) kae: ' Ja se bojim Uzvienog Allaha' i ovjek koji podijeli sadaku, krijui to toliko da mu lijeva ruka ne zna ta daje desna." (Buharija) "Jedan ovjek je poao da posjeti svoga brata, pa je Allah poslao jednog meleka da ga zasretne, pa gaje (zasreo i) upitao: 'Kuda si poao?' 'Poao sam da posjetim svoga brata, toga i toga.' - odgovorio je. 'Je li zbog toga to ti neto treba?' - upitao je. 'Ne, nije.'- odgovorio je. 'Je li zbog rodbinske veze izmedu tebe i njega?' - upitao je. 'Ne, nije.' - odgovorio je. 'Je li zbog kakva dobra koje ti je uinio?' - upitao je. 'Ne, nije.' - odgovorio je. 'Pa zato onda?'- upitao je. 'Volim ga u ime Allaha.' -odgovorio je. Na to mu je (melek) rekao: 'Allah me je poslao da te obavijestim da te voli zato to voli u Njegovo ime i da ti kaem da ti je pripremio Dennet.' "53 Uvjet za ovakvo bratstvo je da ono bude radi Allaha i u ime Allaha, da je u potpunosti lieno ovosvjetskih - materijalnih pobuda i interesa i da jedini motiv za njega je vrsta vjera u Allaha i nita drugo. Prilikom bratimljenja sa nekim treba voditi
ovjeka
rauna:
l. Da onaj s kim se ovjek bratimi bude pametan, jer od glupa i druenja sa njim nema nikakve koristi. Naprotiv, glup i neuk drug moe nanijeti tetu i kad eli uiniti dobro.
2. Da onaj s kim se ovjek bratimi bude lijepo odgojen, jer se onaj ko nije Ujepo odgojen, makar bio i pametan, moe povesti za prohtjevima, srdbom i drugim nevaljalim navikama i nanijeti zlo svome prijatelju. 3. Da onaj s kim se ovjek bratimi bude bogobojazan, jer nije sigurno da bezbonik koji ni prema svome Gospodaru nije pokoran, i protiv svoga prijatelja nee uiniti zlo ne vodei rauna o bratstvu. Ovo zato to onaj ko ne zazire od Allaha, sigurno ne zazire ni od drugog, makar to bio i najblii prijatelj.
53 - Hadis u neto drugaijoj vert.iji navodi Muslim. Ovu verziju navodi imam Gazalija u svome djelu El-lilja.
170
12. poglavlje
4. Da onaj s kim se ovjek bratimi bude privren Allahovoj Knjizi i Poslanikovu sunnetu i daleko od svake vrste praznovjerja i novotarija, jer ovjek sklon praznovjerju i novotarijama, svojim zlim slutnjama moe nanijeti zlo i svome prijatelju. Osim toga, ljude sklone novotarijama i povodljive za svojim prohtjevima, musliman je duan izbjegavati. Kako je onda mogue takvoga ovjeka imati za najprisnijeg prijatelja?! Mjerila za valjan izbor prijatelja moda je, ukratko, najbolje nabrojao jedan dobri ovjek, savjetujui svoga sina rijeima: "Sinko, ako ti se nekada u ivotu ukae potreba za prisnim prijateljem, onda se sprijatelji sa onim ko e te, ako ga slui, uvati, ako se sa njim drui, krasiti, a ako te potreba do njega dotjera, opskrbiti. Drui se sa onim ko e ti, ako mu prui ruku dobra, ruku pruiti, ako kod tebe vidi ta dobro, spomenuti, a ako vidi ta nevaljalo, ispraviti. Drui se sa onim ko e ti, ako mu ta zatrai, dati, ako si utljiv, prvi progovoriti, a ako te kakva nedaa zadesi, utjeiti i razgovoriti. Drui se sa onim ko e ti, kada rekne povjerovati, kada zajedno neto radite, uiniete zapovjednikom, a kada u sukob doete, popustiti."
Dunosti bratske veze u ime Allaha:

Svaki od pobratima u ime AJiahaje duan:
l. U sluaju potrebe, jedan drugog materijalno pomagati do te mjere
kao da im je novac zajedniki. U tom smislu, od Ebu Hurejre, r.a., se pripovijeda da mu je doao jedan ovjek i rekao: "Htio bih se sa tobom, u ime Allaha, pobratimi ti." - pa ga je Ebu Hurejre upitao: "Zna Jj ti kakve su dunosti prema pobratimu?"- na to mu je ovaj rekao: "Upoznaj me sa njima!"-ya mu je rekao: "Da na svoj dinar i irbem, nema od mene vee pravo." Cuvi to, ovjek je odgovorio: ''Nisam jo dostigao takav stupanj" pa mu je Ebu Hurejre rekao: "Onda me se prodi!" 2. Bi ti na usluzi jedan drugom, pomagati se, pobratimovu potrebu drati preom nego svoju, voditi brigu o njemu vie nego o samom sebi, svojoj eni i djeci, raspitivati se o njemu svaka tri dana, pa ga, ako je bolestan obii, ako je zauzet poslom, pomoi mu, ako je ta zaboravio, podsjetiti ga, izraziti mu dobrodolicu kada doe, nainiti mu mjesto da sjedne i paljivo ga sluati kada govori. 3. O njemu govoriti samo dobro, ne spominjati njegove mabane, svejedno, bilo u njegovu odsustvu ili prisustvu, ne otkrivati njegove tajne, ne pokuavati prodrijeti u njegove skrivene misli, kada vidi da je
171
2. poglavlje
poao za nekim poslom, ne preduhitravati ga sa pitanjem o njemu i ne pokuavati saznati o emu se radi, biti paljiv kada mu preporuuje da ini dobra djela i kada ga odvraa od nevaljalih, ne sumnjati u istinitost njegovih rijei, ne raspravljati sa njim, bio ili ne bio u pravu, ni za to ga ne kriviti i ne prigovarati mu za druge. 4. Svojim jezikom mu govoriti ono to mu je drago u ti, obraati mu se njemu najdraim imenom, spominjati ga po dobru, kako u njegovu odsustvu tako i u njegovu prisustvu, prenositi mu lijepo miljenje drugih o njemu, pokazujui svoje zadovoljstvo i radost zbog toga, ne pregoniti sa pruanjem savjeta koji bi ga mogli zabrinuti i ne pokuavati davati mu savjete pred drugima, jer bi ga to moglo osramotiti, kao to j e imam afija. Allah mu se smilovao, rekao: "Ko svoga brata savjetuje tajno, taj ga krasi i kako treba savjetuj e, a ko ga savjetuje javno, taj ga sramoti i ocrnjuje." 5. Opratati mu pogreke, praviti se da ne vidi njegove propuste, prikrivati mu mahane, imati o njemu lijepo miljenje, ne prekidati sa njim prijateljstvo, ako - bilo javno, bilo tajno - neto pogrijei, ne zanemarivati bratsku ljubav prema njemu, saekati nee li se pokajati i tobe doi, pa ako ustraje, izabrati jedno od dvoje: ili sa njim prekinuti, ili i dalje ostati u bratskoj ljubavi i nastaviti mu pruati savjete, u nadi da e se pokajati i da e mu Allah pokajanje primiti. U tom smislu, Ebu Derda. r.a., je rekao: "Ako se tvoj brat promijeni i postane drugaiji nego to je bio, nemoj ga zbog toga ostavljati, jer tvoj brat ide, as krivim, a as Pravim putem." 6. Prema pobratimu ispunjavati preuzete obaveze, uvravati bratstvo, i to ga due produavati, jer se njegovim prekidanjem proputa nagrada. Ako pobratim umre, u cilju ouvanja bratstva i ispunjavanja obaveze prema njemu, ljubav se treba prenijeti na njegovu djecu i prijatelje s kojima se pazio. U tom smislu se pripovijeda da je Allahov Poslanik ~ poastio staricu koja je kod njega navratila i da je, upitan zato je to uinio, odgovorio: "Ona nam je dolazila jo u doba Hatide, a poastiti starog znanca je od vjere." 54 U znak ispunjavanja obaveze prema svome prijatelju spada i nedruenje sa njegovim neprijateljem. U tom smislu, Safija je, Allah mu se smilovao, rekao: "Ako se tvoj prijatelj povinuje tvome neprijatelju. obojica su sauesnici u neprijateljstvu protiv tebe."
54
Hadis biljei Hakim i ocjenjuje ga kao sahih.
172
12. poglavlje
7. Ne govoriti mu ono to mu teko pada i ne dovoditi ga u nezgodnu situaciju. Zato ne treba pokuavati koristiti se njegovim ugledom, ili imetkom, ili mu nametati kakve poslove, tim prije to je bratstvo, prije svega, zasnovano u ime Allaha i nije lijepo da prede u neto drugo kao to su pribavljanje ovosvjetskib dobara, otklanjanje tete i sl. Isto tako, nije lijepo zaduivati ga i dovoditi u situaciju da se prenemae, jer i jedno i drugo kvare osnovni ci lj bratstva, negativno utjeu na njega i umanjuju oekivanu nagradu. Zato to izazivaju otuenost koja je suprotna prisnosti, pobratimi u svojim meusobnim odnosima moraju prevazii barijeru ukoenosti, pretvaranja i rezerviranosti, jer u jednoj predaji stoj i da je Poslanik ~ rekao: "Ja i poboni sljedbenici moga Ummeta smo daleko od toga da bi se pretvarati." Jedan dobri ovjek je rekao: "Sa onim kod koga nema izvjetaenosti, prisnost e due trajati. to je nekome manje potrebno pruati pomo, prijateljstvo sa njim e due trajati." Najbolji znak da kod nekoga nema izvjetaenosti i ukoenosti je da njegov brat u njegovoj kui slobodno i bez ikakva ustruavanja radi etiri stvari: jede zajedno sa ostalom eljadi, odlazi u zahod, klanja i spava. Ako su ova etiri uvjeta ispunjena, bratstvo je upotpunjeno, barijera ustruavanja prevazidena, a prisnost i oputenost su nale svoje mjesto. 8. U svoj im dovarna moliti za njega, njegovu djecu i njegove prijatelje kao to moli za sebe, svoju djecu i svoje prijatelje, jer u odnosima kao to je bratstvo nema razlike izmedu njega i njegova pobratima. Zato pobratima u dovi treba spominjati, svejedno, bio on iv ili mrtav, prisutan ili odsutan. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kada ovjek, u odsustvu svoga brata, za njega neto zamoli, melek kae: 'I tebi isto to."' (Muslim) Jedan od dobrih ljudi je rekao: "Irna li iko kao to je estiti pobratim? Kada ovjek umre, njegovi, toprije, podijele njegov imetak i uivaju u onome to je ostavio, za razliku od njegovog pobratima koji, u samoi, za njim tuguje, brine se kako e prebroditi put na koji je otiao i koji ga, i kada je u kaburu, pritisnut gomilom zemlje, u tamnoj noi, u svojim dovama spominje i mol i Allaha da mu oprosti."
***
173
2. poglavlje
vm - o pravilima lijepog ponaanja prilikom

sjedenja u drutvu
Cjelokupni ivot muslimana do u najsitnije detalje, ak i u nainu sjedenja i ponaanja u drutvu sa svojom braom, reguliran je preciznim kodeksom islamskog ponaanja. Zato se musliman, prilikom sjedenja u drutvu svojih prijatelja, pridrava sljedeih pravila lijepog ponaanja: l. Kada hoe da sjedne i da se prikljui u drutvo, prvo prisutnima nazove selam i tek potom sjedne na prvo po redu slobodno mjesto. Pri tome, nikoga nee dizati sa njegova mjesta kako bi on na njegovo mjesto sjeo, niti e, bez prethodne dozvole, sjedati izmedu druge dvojice, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Neka neko od vas ne die bilo koga da bi sjeo na njegovo mjesto, nego se razmaknite i napravite mu mjesto!"
(Muttefekun alejhi)
O Ibn Omeru se pripovijeda da nikada, kada bi doao u drutvo i neko mu ustao da sjedne na njegovo mjesto, nije htjeo sjesti na to mjesto. Od Dabira b. Semure, r.a. , se pripovijeda da je rekao: "Kada bi dolazili u drutvo u kome je bio Allahov Poslanik ~. sjedali bi na prvo po redu slobodno mjesto."55 Jednom drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Nikome (prilikom sjedanja) nije dozvoljeno razdvojiti drugu dvojicu, osim sa njihovom dozvolom. " 511 2. Ako neko iz okupljenog drutva ustane i izae, pa se ponovo vrati, na svoje mjesto ima vee pravo od onoga ko je tek doao, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ako u drutvu neko od vas ustane, pa se u njega ponovo vrati, zadrava pravo na svoje mjesto." (Muslim)
55 56
- Hadis biljee Ebu Davud i Tirmizi. Tim1izi ga ocjenjuje kao hascn. - Hadis biljee Ebu Davud i Tirmizi. Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen.
174
12. poglavlje
3. Ne sjedati u sredinu kruoka (halke), jer je Ebu Huzejfe, r.a., rekao: "Allahov Poslanik ~ je prokleo onoga ko sjedne u sredinu kruoka." 57 4. Kada sjedne, voditi rauna o sljedeem: sjediti pristojno, smireno i dostojanstveno, ne prepletati prste svojih ruku, ne igrati se bradom ili prstenom, ne akati zube, ne akati prstom nos, ne pljuvati, to manje ispultivati nos, suzdravati se, koliko god moe, od kihanja i zijevanja, biti miran i to manje se u mjestu pomicati, voditi rauna da mu rijei budu jasne, koncizne i odmjerene, ne govoriti puno, a ako ve govori, govoriti samo ono to je pravo j istina, izbjegavati alu i prepirku, ne govoriti sa divljenjem o svojoj eljadi, djeci i ukuanima, svome zanatu ili poslovima, ne hvaliti se svojim djelima, bila ona fizikog ili literarnog karaktera, proza ili poezija, kada drugi govori paljivo ga sluati, ali i ne treba pregoniti sa divljenjem prema onome ko govori i dok govori, drugoga ne prekidati u govoru ili traiti da mu neto ponovi, jer to smeta onome ko govori. Musliman koji se pridrava navedenog, pridrava se iz jo najmanje dva razloga: prvo, to svojim postupcima i dranjem ne uznemirava svoju brau, jer je uznemiravanj e muslimana po slovu hadisa zabranjeno: "Musliman je onaj od ijeg su jezika i ruku mirni drugi muslimani." I drugo, to na taj nain zadobija naklonost i prijateljstvo svoje brae, a Zakonodavac je zapovijedio da se muslimani medu sobom vole i paze. 5. Ukoliko se eli pridruiti skupu na otvorenom prostoru, duan je voditi rauna o sljedeem: 5/1. Oboriti pogled i ne dizati glavu kako mu pogled ne bi zapeo za vjernice koje prolaze putem, ili stoje na vratima, terasama, balkonima i prozorirna svojih kua, ili kako koga ne bi zavidno iH podrugljivo pogledao. 5/2. Voditi rauna da nikome ne smeta, da nikoga svojim jezikom ne vrijeda, ne psuje, ne grdi i ne prekorava, da svojom rukom koga ne udari, ili ne oamari, ili da ta tude, to nije njegovo, ne uzme, ili da svojim prisustvom ne zakruje put i smeta prolaznicima. 5/3. Voditi rau n a da svakome, ko mu od prolaznika nazove selam, odgovori, jer je odgovoriti na selam obaveza, kao to stoji u rijeima Uzvienog:
51
Hadis sa hasen scncdom biljei Ebu Davud.
175
O PRA VILIMA Ll]EPOG PONAANJA
2. poglavlje
GJ;~
~:._ l~l) l Kada pozdravom pozdra vljeni budete, ljepim' od njega o/pozdravite, ili ga uzvratite! (En-Nisii', 86.)
'} ~ ~~ l_;;J ~ r!
5/4. Voditi rauna da je duan od drugih traiti da se ini dobro, ukoliko primijeti da se u njegovu prisustvu i na njegove oi, ono izostavlja ili zanemaruje, jer je traiti od drugih da se ini dobro stroga obaveza (farz) svakog muslimana. Tako npr., ako se proui ezan i njime prisutni pozovu na namaz, a oni se, zauzeti razgovorom u drutvu ne odazovu, duan ih je pozvati da prekinu sa razgovorom i da odu klanjati. Ovo zato to je namaz kao obaveza i dobro djelo izostavljen, pa je duan pozvati da se on obavi. Isto tako, ako bi pored njega naiao gladan i go siromah, on ga je, ako je u stanju, duan nahraniti i obui, a ako nije, duan je od drugih zatraiti da ga nahrane i obuku, jer je nahraniti gladna i obui gola dobro djelo, koje, ako se vidi da se ne ini, treba narediti. svako nevaljalo djelo koje se pred njim ini, jer je onoga to ne valja obaveza svakog muslimana, isto kao i traiti od drugih da ine dobra djela, budui da je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ko od vas vidi kakvo nevaljalo djelo, neka ga promijeni (tj. sprijei)!" (Muslim) 5/5.
spreavanje
Sprijeiti
Tako npr., ako vidi da je pred njim neko nekoga napao pa ga udara ili mu ta otima, duan je to, u granicama svojih mogunosti, sprijeiti i dii glas protiv nepravde i nasilja. 5/6. Ako ga neko, ko ne zna za neClJU kuu, put, ili ovjeka zamoli da mu ih pokae, duan je pokazati mu kuu, uputiti ga na put kojim se ide i upoznati ga sa osobom koju trai, jer je to dunost svakoga ko se zatekne u drutvu na otvorenu prostoru, svejedno, bilo to ispred kue, duana, kafane, na javnom trgu, u parku i sl., budui da je Allahov Poslanik ~ rekao: "uvajte se sjedenja na putu!" Upitan: "Ali, mi moramo na njima sjediti, jer se na njima okupljamo i razgovaramo?", Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ako ve toliko insistirate na okupljanju na putevima, onda prema putu ispunite obavezu!" Upitan: "A ta je obaveza prema putu?"- odgovorio je: "Oboriti pogled, ne smetati, odgovoriti na selam, traiti od drugih da i ne dobro i spreavati ono to ne valja."(Muttefekun alejhi) U nekim drugim verzijama ovog hadisa stoji i dodatak: "i uputiti onoga ko se izgubio." 176
12. poglavlje
U pravila lijepog odnosa prema drutvu sa kojim se sjedi na otvorenom, spada i to da se, prilikom ustajanja i naputanja, zamoli Allah za oprost eventualno poinjenih grijeha, jer je i Allahov Poslanik ~ kada bi htio ustati i rastaviti se sa drutvom, imao obiaj rei:
Subhanekellahumme ve bihamdike, e.~hedu en la ilahe illa ente, estagfiruke ve etubu ilejke! l ''Neka si slavljen i hvaljen Boe! Svjedoim da nema boga osim Tebe. Kajem Ti se i molim Te za oprost grijeha!" Upitan u vezi ovih rijei, Poslanik ~ je rekao: "One su keffaret za ono to se u drutvu pogrijei."5ti
***
Sls -
Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao sahih.
177
2. poglavlje
IX - Pravila lijepog ponaanja prilikom jela i pia

( ~y-:.!1_,~1~1;\)
Na jelo i pie musliman gleda kao na sredstvo, a ne kao na cilj koji kao takav eli postii. Musliman jede i pije radi ouvanja zdravlja svoga tijela koje mu omoguava da Uzvienom Allahu ini ibadet, ibadet koji e ga uiniti dostojnim poasti i sree na buduem svijetu, a ne zbog prohtjeva za jelom i piem. Zato musliman ne jede dok ne ogladni i ne pije dok ne oedni. U tom smislu, od Vjerovjesnika ~ se prenosi da je rekao: "Mi smo narod koji ne jede, dok ne ogladni, a i kada jedemo, ne prejedamo se.''59
Imajui navedeno na umu, musliman se, u pogledu j ela i posebno, pridrava sljedeih pravila: pia,
I- Pravila lijepog ponaanja prije jela(~~~~ Lo yi~ T):

U pravila lijepog ponaanja prije jela spada:
l. Voditi rauna da pripremljena hrana i pie budu lijepog i halal porijekla, bez ikakvih primjesa barama i sumnjivih stvari, jer Uzvieni veli:
;.s-sj~ L: -=...L;;b
~ ~
..,..
0-- 1_,15'" l};T~.ill ~~~l O vjernici, jedite lijepa jela koja
".,
ll
smo vam podarili! (EI-Bekare, 172.) Pod izrazom l~jepa misli se na halal jela u kojima nema nita neisto ni pogano.
2. Kako bi bio nagraen za ono to pojede i popije, prije jela, odluiti da jede radi jaanja tijela za inj enje ibadeta Uzvienom Allahu, imajui na umu da mubah (uobiajena dozvoljena) djela sa valjanim nijjetom, prelaze u dobra djela za koja e musliman biti
nagraen.
59
- Navedeni hadis nismo mogli pronai u izvorima. Mogue je, a Allah, opet, najbolje zna, da ovo nisu Poslanikove ;i: rijei, nego rijei nekog od ashaba, r.a.
178
12. poglavlje

iste,
3. Prije jela, ukoliko nije siguran da su
oprati ruke.
4. Jelo staviti na sofru na podu (boi), a ne na sto, jer je to skromnije. U tom smislu od Enesa, r.a., se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik ~ nikada nije viden da je jeo za stolom, niti iz (posebnog) tanjira." (Buharija)
5. Za sofrom sjediti skromno, podavijenih nogu, na ispupenom dijelu stopala, ili sa uspravljenom desnom nogom, podbacivi poda se lijevu nogu, kao to je sjedio Allahov Poslanik ~. U tom smislu, on je rekao: "Ja ne jedem naslonjen. Ja sam Allahov rob koji jede kao to jede rob i sjedi kao to sjedi rob." (Bubarija) 6. Biti zadovoljan onim to se od hrane zateklo i ne traiti joj mahane, nego, ako mu se svia jesti, a ako ne svia ostaviti, postupajui po hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, r.a. , u kome stoji: "Allahov Poslanik ~ nikada nije spominjao mabanu hrani, nego bi je, ako bi mu se svidjela, jeo, a ako mu se ne bi svidjela, onda bi je ostavio." (Ebu
Davud)
7. Ne jesti sam, nego zajedno sa gostom, enom, djecom ili slugom, jer u jednoj predaji stoji: "Okupite se svi za jelom, pa e vam se unjemu dati srea i blagoslov (bereket)!"60
ll - Pravila lijepog ponaanja za vrijeme jela ( o~L;Jt JS'~I
y\.) T)
l. Poeti jelo sa bismillom, jer je Allahov Poslanik rekao: "Kada neko od vas hoe da jede, neka spomene ime Uzvienog Allaha, a ako, na poetku, zaboravi spomenuti ime Uzvienog Allaha, neka kae (kada se sjeti): Bismillahi evvelehu ve ahirehu! l 'U ime Allaha i na poetku i na kraju! '"61
2. Zavriti jelo sa zahvalom Uzvienom Allahu, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ko nakon jela kae: Elhamdu lillahillezi at'imeni haza ve rezekanihi min gajri havlin minni vela kuvvetin l 'Hvala Allahu koji me je ovim nahranio i opskrbio, bez snage i moi da ja to uinim!' bie mu oproteni ranije uinjeni grijesi." (Muttefekun alejhi)
00
61
- Hadis biljee Ebu Davud i Tirmizi. Tim1izi ga ocjenjuje kao sahih.
-Hadis biljee Ebu Davud i Tinnizi. Tinnizi ga ocjenjuje kao sahih.
179
2. poglavlje
3. Jesti sa tri prsta desne r uke, uzimati male zalogaje, dobro vakati, jesti ispred sebe prema sredini zdjele, kao to je Allahov Poslanik rekao Omeru b. Selemi: "Mladiu, spomeni AHabovo ime, jedi desnom rukom i jedi ispred sebe!" (Muttefekun alejhi) Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: " Bereket se sputa na sredinu jela. Zato jedite sa krajeva, a ne sa sredine."
(Muttefekun alejhi)
4. Dobro vakati, oblizati zdjelu i prste prije nego se mahramom obriu ruke ili operu vodom, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada neko od vas zavri sa jelom, neka ne brie prste dok ih ne oblie ili da drugome da mu ih oblie!"62 i jer se od Dabira, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik ~ naredio da se (poslije jela) obliu prsti i zdjela, dodavi jo: "Vi ne znate u kojem je vaem jelu bereket." (Muslim) 5. Ako od onoga to jede neto ispadne, odstranie ono to je prionula i pojesti ga, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ako nekome od vas ispadne zalogaj, neka ga uzme, sa njega ukloni (odstrani) ono to je prionula i neka ga pojede, ne ostavljajui ga ejtanu." (Muslim) 6. Ne puhati u vruu branu i ne jesti je dok se (malo) ne ohladi, ne puhati u vodu dok pije, nego tri puta predahnuti van posude, jer se u hadisu koji prenosi Ebu Seid kae da je Allahov Poslanik ~ kada bi pio, imao obi aj "tri puta predahnuti." (Muttefekun alejhi) U drugom hadisu koji prenosi Ibn Abbas, r.a., stoji da je
Vjerovjesnik~: "Zabranio da se u posudu die iJi pue." 63
7. Izbjegavati prejedanje, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Goru posudu od svoga stomaka, ovjek nije napunio. ovjeku je dovoljno nekoliko zalogaja da svoju kim u odri uspravnom. Ako mu to nije dovoljno, neka onda rasporedi jednu treinu za hranu, jednu treinu za pie i jednu treinu za zrak. " 64 8. Ponuditi jelo i pie, prvo, najstarijem po godinama, a onda redom sa desne strane i biti zadnji koji e ga probati, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Stariji pa stariji!" tj. poni od najstruijeg medu
lil 63 -
Hadis biljee Ebu Davud i Tirmizi. Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen. Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao sahih.
64
-Ahmed. Ibn Made i Hakim.
180
12. poglavlje
prisutnima!- Jer je i Allahov Poslanik ~ Ibn Abbasa koji je sjedio sa njegove desne strane, zamolio da svoj red za pie prepusti starcima koji su sjedili sa njegove lijeve strane. Dakle, sama injenica da je Poslanik ~ zamolio Ibn Abbasa da svoj red prepusti drugome, dokaz je da je onaj ko sjedi sa desne strane najprei da se prvi napije. (Muttefekun alejhi) Allahov Poslanik
~ je,
takoder, rekao: "Redom sa desne strane!"
(Muttefekun alejhi), a drugom prilikom: "Onaj ko druge posluuje je
posljednji." tj. zadnji koji pije. 9. Ukoliko u drutvu ima preih; tj . starijih po godinama i poznatijih po ugledu, ne po i njati jesti i piti prvi, jer je to nepristojno i jer bi to prisutne moglo navesti na pomisao da je prodrljiv. Kako je, u tom smislu, neko u stihu lijepo rekao: A kada se ruke prema jelu pruaju, ja nisam najbri jer, najbri je onaj ko je u druini najprodrljiviji. 10. Ne nekati se, pa da mu drug ili domain stalno ponavljaju i govore: "Jedi!", nego pristojno, bez ikakva stida, ustruavanja i pretvaranja jesti, onoliko koliko mu je dovoljno. U suprotnom, ezijjeti i u nezgodnu situaciju dovodi svoga druga ili doma ina, s jedne, i takvim ponaanjem pokazuje svojevrsno licemjerstvo, s druge strane, to je, opet, najstroije zabranjeno. ll. Biti obazriv prema drugu sa kojim jede i ne pokuavati pojesti vie od njega, pogotovu ako je hrane malo, jer bi u tom sluaju pojeo tude pravo. 12. Ne gledati, ne vrebati i ne promatrati drugove za sofrom, jer bi ih to moglo postidjeti, nego ob01iti pogled preda se i tako jesti. U suprotnom, pored toga to ih ezijjeti, moe na sebe navui i mrnju nekog od prisutnih i tako izazvati grijeh. 13. Ne initi nita to bi drugima moglo zgaditi jelo, ne otresati ruke uzdjelu, ne nadnositi glavu nad zdjelu, kako mu iz usta ne bi ta ispalo i unju upalo, ne zagrizati zubima hljeb, a onda ostatak zamakati u zdjelu i ne spominjati rune i ogavne rijei od kojih bi se nekome od drugova za sofrom moglo zgaditi i tako ga uznemiriti, jer je uznemiravanje muslimana najstroije zabranjeno. 14. Kada jede sa siromahom biti nesebia~ kada jede sa prijateljima biti oputen i prijatno raspoloen, a kada jede sa osobama od ugleda i poloaja biti odmjeren i pun potovanja. 181
2. poglavlje
\.6 y \.)T)
Ill- Pravila lijepog ponaanja poslije jela (JS"'il ~
l. Prestati jesti prije nego se zasiti, ugledajui se na Allabovog Poslanika;!, kako bi izbjegao munine u stomaku i gojaznost koja smeta uroenoj razboritosti.
2. Oblizati prste prije nego to obrie ili opere ruke, s tim to treba znati da ih je ljepe i bolje oprati. 3. Pobrati i pojesti mrvice koje su za vrijeme j ela ispale, jer je to, kao znak zahvalnosti na datim blagodatima, poeljno i pohvalno. 4. Iakati zube i vodom oprati usta, jer se njima spominje Uzvieni Allah, razgovara sa prijateljima i jer istoa usta uva zdravlje zuba.
5. Kada jede ili se napije, zahval iti Uzvienom Allahu rijeima Elhamdu lillahi! l "Hvala Allahu!" Kada se napije mlijeka, rei: Allahumme barik lena fima rezaktena ve zidna minhu! l "Boe, podari nam bereket u onome ime si nas opskrbio i poveaj!"
Ako kod nekoga iftari, re i mu: Eftare indekumu-s-saimun, ve ekele ta amekumu-1-ebrar, ve sallet alejkumu-l-melaiketu! l "(Dabogda) kod vas iftarivali postai, vau hranu jeli odabrani i blagosiljali vas meleki!" a ako jo tome doda: Allahumm,e barik lehum fima rezaktehum, vagfir Lehum, verhamhum! l "Boe, podari im bereket u onome ime si ih opskrbio, oprosti im (grijehe) i obaspi ih (Svojom) milou!"- onda je primijenio jo i sunnet i zamolio za veliki hajr.
* * *
182
12. poglavlje
X- O pravilima gostoprimstva
Musliman duboko vjeruje da je poastiti gosta obaveza. Zato ga cijeni i odaje mu duno potovanje, znajui da je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ko vjeruje u Allaha
(Mullefekun alejhi)
Sudnji dan, neka
poasti
svoga gosta!"
"Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka svome gostu da poputninu (daizu)!" Upitan: "A kolika je njegova poputnina?"- odgovorio je: "KoJiko mu moe biti za jedan dan i jednu no," dodavi: "Obavezno gostoprimstvo je tri dana, a sve to je preko toga je sadaka." (Muttefekun alejhi)
Imajui navedeno u vidu, musliman se, u vezi sa gostoprimstvom, pridrava sljedeih pravila:
I- Prilikom pozivanja na gostoprimstvo (lt,JI o y.::U1 J) :

l. Na gostoprimst vo pozivati samo bogobojazne, a ne i one koji su bezboni i razvratni, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Drui se samo sa vjernikom i neka tvoju hranu j ede samo bogobojazni !"6S 2. Ne pozivati na gostoprimstvo samo bogate, izostavljajui siromane, jer je Allahov poslanik ~ rekao: ''Najgore jelo je jelo na svadbi (ili drugim prilikama) na koju se pozovu bogati, a ne i siromani."
(Multefekun alejhi)
3. Ne prireivati gostoprimstvo radi hvalisanja i nadmetanja, nego radi ouvanja Vjerovjesnikova ~ sunneta i prakse ranijih vjerovjesnika, kao to je Ibrahim, a.s., koga su zvali Ocem gostoprimstva. Uz to, kroz gostoprimstvo treba imati namjeru unoenja radosti medu muslimane i ~irenja veselja, radosti. i sree u srcima brae-vj ernika.
6S- Hadis je sahih i biljee ga: Ahmed. Ebu Dav ud, Tirmizi, Ibn Hibban i Hakim.
183
2. poglavlje
4. Na gostoprimstvo ne pozivati onoga za koga se zna da e biti na teret prisutnima ili da e smetati nekome od prisutnih. Sve ovo u cilju izbjegavanja uznemiravanja vjernika, jer je vjernike zabranjeno uznemiravati.
II- Prilikom odazivanja na poziv za gostoprimstvo(~~~
yi~ TJ) :
l. Odazvati se na poziv za gostoprimstvo i bez opravdana razloga ne izostajati. U opravdan razlog spada bojazan da se ta nee nauditi vjeri ili tij elu. Ovo zato, to je Allahov Poslanik ~ rekao:
"Ko bude pozvan, neka se odazove!" {Muslim) "Kada bih bio pozvan i na zadnju nogu od ovce, odazvao bih se, a kada bi mi se, kao poklon, ponudila i prednja noga, prihvatio bih ga." 66 2. U odazivanju na poziv za jelo, ne praviti razliku ko poziva; bogata ili siromah, jer se neodazivanjem na poziv siromaha moe iskvariti njegov bater i jer bi to znailo neku vrstu oholosti, a Allah ne voli oholost. U vezi sa odazivanjem na poziv siromanih, pripovijeda se da je Hasan b. Ali, r.a., jednom prilikom naiao pored skupa siromaha koji su bili prostrli sofru da jedu, pa su mu rekli: "Buj rum na ruak, sine keri Allahova Poslanika ~ !" - pa je rekao: "Hou, jer Allah ne voli ohole"- paje sjahao sa mazge, sjeo i sa njima zajedno jeo. 3. Pri odazivanju na poziv, ne pravili razliku izmedu onog koji je daleko i onog koji je blizu. U sluaju da budu upuena dva poziva, dunost je odazvati se na onaj koji je prvo upuen, a opravdati se za neodazivanje na drugi. 4. Ne izostajati sa jela zbog posta, nego se odazvati i na njega otii. Ukoliko bi se domain obradovao da i on jede, prekinue post i jesti, jer se unoenje radosti u srce vjernika smatra dobrim djelom. Ukoliko ipak ne prekine post, za prisutne e uputW hair-dovu, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ako neko od vas bude pozvan, neka se odazove. Ako bude postio, neka proui dovu, a ako ne bude postio, neka jede."(Muslim) Drugom prilikom Allahov Poslanik ~ je rekao: "Tvoj se brat potrudio da te poasti, a ti kae da posti?!"
66
- Hadis bi ljei Buharijn u Poglavlju o pokloni mn.
184
12. poglavlje
S. Da bi zasluio nagradu kod Allaha, prilikom odziva na poziv, imati za namjeru da svojim prisustvom poasti svoga brata - muslimana, jer su djela prema namjeri i j er svakome pripada ono to je naumjo. Dakle, sa valjanom namjerom mubah djelo moe prei u in pokornosti, za koji vjerillku sljeduje nagrada.
Ill - Prilikom pruanja gostoprimstva {lAJ~ yi ~i J) :

l. Ne kasniti, pa da ga ekaju i za njim se brinu, niti dolaziti prerano, pa da ukuane iznenadi i dovede u nepriliku , prije nego su se spremili za doek.
2. Kada doe ne prolaziti i ne sj edati u proelje, nego sjesti na skromnije mjesto. Ukoliko mu domain pokae mjesto, sjesti tamo gdje mu je pokazao i ne mijenjati ga.
3. Pouriti sa posluivanjem gosta jelom, jer je u tome njegova

poast,
a to je naredio Resulullah ~ Sudnji dan, neka poas ti svoga gosta!"
rij ei ma:
"Ko vj eruje u Allaha i
4. Ne pourivati sa dizanjem jela, prije nego to se ruke prema njemu ne prestanu pruati i dok svi ne prestanu jesti.
S. Pred gosta izrujeti onoliko hrane koliko je potrebno i dovoljno, jer je paranje na jelu znak pomanjkanja dareljivosti, a razmetanje sa j elom znak izvjetaenosti i pretvaranja, a i jedno i drugo su pokudene osobine.
6. Kada kod nekoga odsjedne, gost se kod njega ne treba zadravati vie od tri dana, osim ako to insistira domai n, a kada eli krenuti dalje, od domaina treba zatraiti dozvolu.
7. Ispratiti gosta do izvan kue, jer su tako inili to sastavni dio poasti koja se ukazuje gostu.
estiti
preci i jer je
8. ak i u sluaju da su mu neka prava bila uskraena, gost se treba rastati zadovoljan jer i to spada u znake lijepa odgoja, zahvaljujui kome ovjek postie stepen onoga ko danju stalno posti, a noi provodi u ibadetu.
9. Musliman bi trebao imati tri postelje (spavae sobe): jednu za sebe, jednu za enu i jednu za gosta. Vie od tri je zabranjeno Poslanikovim ~ rijeima: "postelja za ovjeka, postelja za enu i postelja za gosta. etvrta je ejtanova." (Muslim) 185
2. poglavlje
XI - O pravilima lijepog ponaanja na putovanju
( j-11~1;\,_j )
Musliman dri da je putovanje jedna od neizbjenih potreba koju sam ivot, j er hadd, umra, pohod u borbu, traenje znanja. trgovina i posjeivanje prijatelja, sve su to tarz j!j vadib obaveze koje iziskuju putovanje. Otuda je Zakonodavac i donio toliko mnogo propisa vezanih za putovanje i ponaanje za vijeme putovanja. Njih estit musliman mora znati i nastojati primijeniti koliko god vie moe.
namee
I- Propisi vezani za put su (~ r~':il Lol) :

l. Skraivanje namaza sa etiri rekata na dva rekata, tako da se na putu svi namazi klanjaju po dva rekata, izuzev akama koji se klanja tri rekata. Vrijeme poetka skraivanja namaza poinje sa naputanjem mjesta u kome se ivi i traje sve dok se u njega ponovo ne vrati, izuzev, ako se u nekom mjestu u kojem se odsjedne namjerava ostati vie od etiri dana. U tom sluaju (dok se u tome mjestu boravi) namaz se ne skrauje, nego se klanja u potpunosti, sve dok se ne krene na put povratka u svoje mjesto boravka. Na putu povratka namaz se opet skrauje . U tom smislu, Uzvienj veli:
ottJI 0-- 1/_:.;;; 0f t~ ~ ~ v'='~U1 J($.~ 1~1:, l Nije vam grijeh

aa namaz na putovanju skratife.(En-Nisa', 101)
U tom smislu su i rijei Enesa b. Malika, r.a., koj i pripovijeda: "Krenuli smo na put sa Poslanikom ~ iz Medine u Mekku, pa je na njemu namaze od etiri rekata klanjao po dva rekata, sve dok se nismo vratili u Medinu." 67 2. Ne skidajui ib, na putu je dozvolj eno uzimati mesh po mestvama tri dana sa noima, jer se od AHje, r.a., prenosi da je rekao: "Vjerovjesnik ~ nam je odredio tri dana i dvije noi, kada smo musafiri, a jedan dan i jednu no kada smo kod kue." tj. mesh po mestvama. 68
67
Hadis biljc.c Nesai i Tirmizi. T irmizi ga ocjenjuje kao sahih. Ahmed, Muslim, Nesai i Ibn Made
68
186
kpoglavlje
~
",..
3. Na putu je, ako nema vode, ili ako je do nje teko doi, ili ako je skupa, dozvoljeno uzimati tejemmum, jer Uzvieni veli:
:u1 r~ :u )f .ksWI 0-- ~ :h-f :G:. :,i):. ~ jf ~/ ~ J!) "

,
.,.
",..
r-----) ~y-Y: ,__,.,. . . . , -
t S:..JJI' ~ ~ '. ) 1 ) , \_; C1 ( , l ) - -=J

J ".../ ,
e: 1 w ~" )
... ~
A ako ste bolesni, ili na putu, ili ako je neko od vas obavio prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne nadete vode, onda dlanovima istu zemlju dotaknite i lica vaa i ruke vae potarite. (En-Nisa' , 43.)
4. Dok je ovjek na putu za post ima olakicu, pa moe i ne postiti i kasnije isti toliki broj dana napostiti, jer Uzvieni veli:
~f r4'f 0-- ~~ ):. J? '} ~; ~ 0l5- ~ l A onome ko od vas

bue bolestan ili na putu -'isti broj drugih dana. (El-Bekare, 184.)
5. Dok se na putu boravi, nafila-namaz je dozvoljeno klanjati jaui najahalici, ma kuda bila okrenuta, jer se od Ibn Omera, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik ~ klanjao nafilu jaui kamilu, kuda god bi bila okrenuta. (Muttefekun alejhi)
6. Dok se na putu boravi, dozvoljeno je spojiti podne sa ikindijom i

zajedno ih klanjati kao i akam sa jacijom. Pri tome se podne i ik:indija mogu klanjati zajedno u podnevsko vrijeme, a akam i jacija u akamsko vrijeme (dem' u-takdim), ili ostaviti podne namaz pa ga klanjati zajedno sa ikindijom na poetku ikindijskog vremena, kao i akam pa ga klanjati zajedno sa jacijom u jacijsko vrijeme (dem' u-tehir), jer se od Muaza, r.a., prenosi da je rekao: "Krenuli smo u pohod na Tebuk zajedno sa Vjerovjesnikom ~. pa je, dok je bio na putu, spajao i klanjao podne sa ikindijom, a akam sa jacijom." (Muttefekun alejbi)
ll- Pravila lijepog ponaanja na putu. (~,Pl yi.~T ~i J):

l. Ukoliko se prema nekome uinila nepravda, ispraviti je, a ukoliko se prema nekome ima obaveza, regulirati je prije nego se pode na put, jer put je uvijek takav da se nikada ne zna hoe li se ovjek sa njega iv vratiti.
2. Za put se spremiti iz sredstava koja su na halal nain steknuta i ostaviti sredstava za izdravanje onih koje je duan izdravati: roditelja, ene i djece.
187
2. poglavlje
3. Pri polasku obii j pozdraviti se sa svojim ukuanima, braom i prijateljima, a na rastanku sa njima, proui ti im sljedeu dovu: Estevdiullahe dinekum ve emanetekum ve havatime eamalikum! l "Vau vjeru, vau sigurnost j zavretak vaih djela preputam Allahu na uvanje ! " Okupljeni e ga ispratiti rijeima: Zevvedekellahu-t-takva, ve gafere zenbeke, ve veddeheke ile-l-hajri hajsu teveddhte! l "Allah te opskrbio bogobojazno u , oprostio ti grijehe i kuda god da krene, uputio te na dobro!"- jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Lukman je rekao: 'Ako se Allahu neto ostavi na uvanje, On e to sigurno i sauvati."(En-Nesai) i jer je Allahov Poslanik ~ onome ko bi ga ispraao na put uio dovu: Estevdiullahe dinekum ve emanetekum ve havatime eamalikum! l "Vau vjeru, va emanet i zavretak vaih djela preputam Allahu na uvanje!"(Ebu Davud)
4. Na put krenuti sa trojicom ili
etvoricom,
za put prethodno
probranih i provjerenih drugova, jer put je, kao to poslovica kae, iskuenje za ljude (Rije sefer l "put; putovanje" ima isti korijen kao j glagol sefere - jesfuru - sufurun l "otkriti lice" jer se na putu otkriva kakav je ko) i jer je Allahov Poslanik ;i rekao: Jedan jaha (putnik) je jedan ejtan, dvojica su dva ejtana, a trojica su druina. " 69
1 '
"Da ljudi znaju, ono to ja znam, ta znai krenuti sam na put, nema toga jahaa (putnika) koji bi nou putovao sam." (Buharija) 5. Druina koja zajedno putuje, izmedu sebe, jednoga treba izabrati za emira (vodu) koga svi, svakako uz prethodno savjetovanje, moraju sluati, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada trojica krenu na put, neka jednoga izmedu sebe odrede za emira (vodu)!" 6. Prije kretanja na put klanjati istihara-namaz, jer je na to podsticao Allahov Poslanik ~ i svoje drugove poduavao kako e klanjati istihara-namaz isto kao to ih je poduavao suretima iz Kur'ana asnog i svemu drugom. (Buharija) 7. Prilikom naputanja kue prouiti : Bismillahi, tevekkeltu alel/ahi, ve la havle ve la kuvvete illa billahi. Allahumme, irmi euzu bike en edille eu uda.lle eu ezille eu uzel/e eu edhele eu judhele alejje! tU
69
- Had is je sahih i biljee ga Ebu Davud, Nesai i Tinnizi.
188
12. poglavlje
O PRA VILIMA L IJEPOG PONAANJA
ime Allaha! Na Allaha sam se oslonjo. Nema snage ni moi osim u Allaha! Allahu, utjeem se Tebi od toga da zalutam ili da me ko navede da zalutam, da posrnem ili da me ko navede da posrnem, da se nerazumno ponesem ili da se ko prema meni nerazumno ponese!" Kada uzjae na jahalicu, (ili sjedne u prijevozno sredstvo) prou ie: Bismillahi ve billahi, Allahu ekber! Tevekkeltu alel/ahi, ve la havle ve la kuvvete illa billahi-l-alijji-l-azim! Ma aellahu kane ve ma lem jee' lem jekun! Subhanellezi sehhare lena haza va ma lamna Lehu mukrinin, ve inna ila rabbina lemunkalibun! Allahumme inn i es'e luke fi sejerina haza el-birre ve-t-takva ve mine-l-ameli ma terda! Allahumme hevvin alejna seferena haza vatvi anna bu 'dehu! Allahumme ente-s-sahibufis-seferi ve 1-halifetu fi-1-ehli ve-l-mali! Allahumme inni euVt bike min vasais-seferi \'e keabeti-l-menzari ve hajbeti-l-munkalebi ve sui-l-menzari fil-mali ve-l eh/i vel-veledi! /"U ime Allaha i sa Allahom! Allah je najvei! Na Allaha sam se oslonio! Nema snage ni moi osim u Svevinjeg i Uzvienog Allaha! Biva ono to Allah hoe, a nee biti ono to On nee! Hvaljen neka je Onaj koji je dao da nam ovo slui, mi to sami ne bismo mogli postii. Mi emo se sigurno Gospodaru svome vratiti! Boe, na ovom naem putu, molim Te za dobroinstvo, bogobojaznost i za djela s kojima e Ti biti zadovoljan! Boe, olakaj nam ovaj na put i skrati nam njegovu udaljenost! Boe, Ti si prijatelj na putu i uvar porodice i imetka! Boe, utjeem Ti se od teka puta, sjetnih prizora, neuspjena povratka i runih scena u imetku, porodici i djeci, kada se vratimo!"(Ebu Davud) 8. Krenuti na put to ranije u etvrtak. jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Boe, podari mome Ummetu blagoslov i sreu (bereket) u ranim satima!" i jer se pripovijeda da je Allahov Poslanik ~ na put kretao u
etvrtak.
9. Na svakoj uzviici donijeti tekbir, j er se od Ebu Hurejre, r.a.j pripovijeda da je jedan ovjek doao Allahovom Poslaniku ~. rekao mu da namjerava krenuti na put i zamolio da ga posavjetuje, pa mu je rekao: "Budi bogobojazan i na svakoj uzviici donesi tekbir!" (Tinnlzi)
fi nuhurihim ve neuzu bike min ururihim! /''Boe,
10. Ako se boj i nekoga od ljudi, prouiti: Allahumme inna nedaluke sauvaj nas od njihovih namjera u prsima i zatiti nas od njihova zla!" jer je to uio i Allahov Pos l anik~.
ll. Na putu moliti Uzvienog Allaha za dobro i ovoga i onoga svijeta, jer je dova na putu, kako je rekao Allahov Poslanik ~. usliana: "Tri se 189
O PRA ViLIMA LIJEPOG PONAANJA
2. poglavlje j
dove, bez ikakve sumnje, usliavaju: dova obespravljenog (mazluma), dova putnika i roditeljeva kletva protiv svoga djeteta." (Tirmizi) 12. Gdje god odsjedne, prou iti: Euzu bikelimatillahi-t-tammati min erri ma haleka! l ''Utjeem se potpunim Allahovim rijeima od zla svih stvorenja!" Kada nastupi no, prouiti : Ja erdu, rabbi ve rabbukillahu. .lnni euzu billahi min erriki ve erri ma fiki ve erri ma hulika fiki ve erri majedubbu alejki! Ve euzu billahi min erri esedin ve esvede ve min hajjetin ve akrebin. ve min sakini-l-beledi ve min validin va ma velede! l "O zemljo, i moj i tvoj Gospodar je Allah. Utjeem se Allahu od tvoga zla, zla na tebi, zla svega to je stvoreno na tebi i zla svega to po tebi gmie! Utjeem se Allahu od lava i emine, od zmije i korpije, od stanovnika ovoga grada i od roditelja i onoga to je rodio!"70 13. U strahu od samoe, prouiti: Subhane-1-meliki-L-kuddusi, rabbi1-melaiketi ver-ru.hi, dullileti-s-semavatu bi.-l-izzeti ve-l-deberut! l "Slava Vladaru Svetom, Gospodaru meleka i Dibrila, nebesa su okiena (Njegovom) silom i moi!" 14. Ako legne odmah, na poetku noi, naslonuti glavu na poloenu podlakticu, a ako legne krajem noi, uspraviti podlakticu i naslonuti glavu na dlan ruke, kako ne bi tvrdo zaspao i propustio klanjati sabah namaz. 15. Kada se priblii kakvu gradu, prouiti: Allahummedallena biha kararen verzuknafiha rizkan hala/en! Allahumme inni es'eluke min hajri hazihi-l-medineti ve hajri ma fiha ve euzu bike min erriha ve erri ma fiha! l "Boe, daj da se u njemu stanimo! Opskrbi nas u njemu halal opskrbom! Boe, molim Te da mi podari dio dobra ovoga grada i dobra to je u njemu, a utjeem Ti se od njegova zla i zla koje je u njemu!"- jer je i Allahov Poslanik ~ to u io. 16. Kada zavri posao, pour iti da se sa puta to prije vrati svojim i u svoj zaviaj, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Put je svojevrsna patnja, jer se na njemu ne moete kako treba ni najesti, ni napiti niti naspavati. Zato, kada neko od vas obavi svoj posao (potrebu) na putu, neka odmah pouri svojima!" (Muttefekun alejhi)
ukuanima
je
najvei!"-
17. Kada krene nazad kui, tri puta izgovoriti: Allahu ekber! l "Allah a zatim prouiti: Ajibune, taibune, abidune li rabbina
70
-Muslim i sunen-zbirke
190
12. poglavlje
hamidune!
/"Vraamo
se: kajui se (Allahu), robujui i zahvaljujui naem Gospodaru!" i to to ee ponavljati, jer je to inio i Allahov Poslanik ~. (Muttefekun alejhi) 18. Ne vraati se svojima nou, ve nekoga poslati da im kae radosnu vijest (o njegovu povratku), kako ih, sa svojim povratkom, ne bi iznenadio, jer je tako inio i Vjerovjesnik~. 19. eni nije dozvoljeno, samoj - bez mahrema, putovati na udaljenost koliko je dan i no hoda, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "eni nije dozvoljeno putovati na udaljenost koliko je dan i no hoda, osim sa njenim mahremom."(Muttefekun alejhi) (tj. osim u drutvu sa muem ili nekim za koga se zbog rodbinske veze ne bi mogla udali).
* **
191
O PRA VILIMA U JEPOG PONAA NJA
2. poglavlje
xn -o pravilima pristojnog odijevanja
M usliman vjeruj e da je pristoj no odijevanje Uzvienog:

J , ...
nareeno rijeima
'U .ZI 1 ~ lJ' tY.r t' l.)"-' ) ~ ...r l<'"~ ~) l ).b:. r t,?! '<::~. ';i 'IS ~ y, ! ) ''" ) 1<'"' .,,. , , ,. ,
,;
J,J
-; J
~;_:ji
O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da molitvu obavite! l j~dite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju. (El-A'raf, 31.)
O sinovi Ademovi, dali smo vam odjeu koja mjesta vaa, a i raskona odijela, ali odjea najbolje.(El-A 'raf, 26.)
estitosti
pokrivati stidna to je ono
'l >-. '<"' '!'i,: ~ :: .f- :: ~ _:_!, ::1 V Jr....!. r-=-' ui- r--~ ,y ~ r-"-' , <.fr.~ , , , , ,
't".ie'J o
I nauili smo ga da izrauje pancire za vas da vas tite u borbi s neprijateljem, -pa zato niste zahvalni? (El-Enbija', 80.)
To isto naredio je i Allahov Poslanik ~ rijeima : "Jedite, pijte, se i dij elite, sve bez pretjerivanja i razmetanj a." Pored toga, Allahov Poslanik ~ do u detalje je objasnio ta je u vezi sa odijevanjem dozvoljeno, a ta nije i ta je pohvalno, a ta pokudeno. Zato se musliman, u vezi sa odijevanjem, mora pridravati sljedeih pravila pristojnosti:
oblaite
l. Ne oblaiti apsolutno nita svileno, kako u odij elu tako ni u kapi, niti bilo emu drugom, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ne oblaite svilu, jer onaj ko je obue na ovome svijetu, nee je obui na onorne."(Muttefekun alejhi) i jer je jednom prilikom, uzevi svilu u desnu, a zlato u lijevu, rekao: "Ovo dvoje je strogo zabranjeno (haram)
192
12. poglavlje
mukarcima moga Ummeta."71 Drugom prilikom je rekao: "Nositi svilu i zlato zabranjeno je mukarcima moga U011neta, a dozvoljeno njihovim enama."
lanaka
2. Ne nositi odjeu, pantalone, akire, mantil ili na nozi, jer je Allahov Poslanik :i rekao: "Sve to je od izrua ispod lanaka, gorjet e u vatri."
ogrta
dui od
''Isbal (oputanje kraka da se pozadi vue) se odnosi na izar (ogrta), koulju i turban. Ko iz oholosti, ita od ovog pusti da se za njim po zemlji vue, na Sudnjem danu na njega se nee ni pogledati."
vue
"Allah nee ni pogledati u onoga ko iz oholosti pusti da se za njim haljina." (Muttefekun alejhi)
3. Najvie voljeti bijelu odjeu i smatrati da su i sve druge boje dozvoljene, jer je Allahov Poslanik ~ re~ao: "Nosite bijelo, jer je to najia i najljepa boja i u bijele e:fine umotavajte svoje umrle!" 72 i jer se od Bera' b. Aziba, r.a., prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik ~ je bio srednjeg rasta. Jednom sam ga prilikom vidio u crvenom ogrtau (koji mu je tako Lijepo pristajao) da mi se uinilo da nikada nikoga ljepeg od njega nisam vidio."(Buharija) Takoder se, vjerodostojnom predajom prenosi, da je nosio zelenu haljinu i crni turban. 4. ena - rnuslimanka treba nositi dugu haljinu do ispod lanaka kako joj se ne bi vidjele noge i sa glave spustiti veo kako bi pokrila vrat i grudi,jerUzvieni vel i:
O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerkama svojim, i :enama vjernika neka spuste haljine svoje niza sef (EI-Ahzfib, 59.)
...i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne
pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim, ili oevima svojim. (En-NU.r, 31.)
71 72
Ebu Davud, sa hascn (dobrim) sencdom Hadis je sahih i biljee ga Ncsai i Hakim.
193
2. poglavlje
i jer se od Aie, r.a., prenosi da je rekla: "Allah se smilovao prvim muhadirkama koje su, kada je objavljeno: ~_;.,. ~ ~~ ;;.~) - i neka vela svoja spuste na grudi svoje, pootparale rukave svojih ogrtaa pa od njih sebi napravile vale." (Buharija)
~U;,. 0-- ~ ~J.; ~:?]1 ,.G) ::0.;~) 2.1.:-ljjD
Od Ummi Seleme, r.a. , se prenosi daje rekla: "Kada je objavljeno: ~~ t.Jti- O Vjerovjesnie, rel enama svojim, kerkama'svojiin, i 'enama vjernika neka spuste haljine svoje niza sef, ensarijke su izale kao da su im gavranovi na glavama od platna."
'z
5. Ne nositi zlatni prsten, zato to je Allahov Poslanik zlatu rekao:
o svili i
"Ovo dvoje je strogo zabranjeno (haram) mukarcima moga Um meta." "Nositi svilu i zlato zabranjeno je mukarcima moga Ummeta, a dozvoljeno njihovim enama." Od njega se jo prenosi da je, kada je ugledao zlatni prsten na ruci jednog ovjeka, uzeo ga, skinuo i bacio, rekavi: "Neki od vas uzimaju eravicu dehennemsku i stavljaju je na svoju ruku." Kada je Allahov Poslanik ~ otiao, neko je ovjeku rekao: "Uzmi svoj prsten pa ga prodaj!"- na to je ovaj odgovorio: "Ne, tako mi Allaha, nikada ne bih uzeo ono to je Allahov Poslanik ~ bacio." (Muslim) 6. Muslimanu je dozvoljeno nositi srebreni prsten, ugravitati na njemu svoje ime i njime peatiti svoja pisma, knjige, dokumenta, ekove itd., jer je i Allahov Poslanik ~ imao srebreni prsten na kome je bilo ugravirano Muhammed resulullah l "Muharnmed, Allahov poslanik" i koji je nosio na malom prstu lijeve ruke. U tom smislu od Enesa b. Malika, r.a., se pripovijeda da je rekao: "Prsten Allahova Poslanika ~ bio je ovdje- pokazavi na mali prst lijeve ruke." (Muslim) 7. Ne omotavati haljinu oko sebe i ne zatvarati je tako da se ne ostave otvori za ruke, jer je to zabranio Allahov Poslanik ~- Isto tako nije dozvoljeno hodati samo u jednoj papui (cipeli), jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Neka niko od vas ne hoda u jednoj papui ! lli neka obje skine, ili neka obje obuje!" (Muslim) 8. Muslimanu nije dozvoljeno oblaiti ensku odjeu, niti muslimanki muku, jer je to zabranio Allahov Poslanik ~ rijeima: 194
12. poglavlje
"Allah prokleo mukarca koji oponaa ene i enu koja oponaa mukarce!" (Buharija) "Allah prokleo mukarca koji oblai ensku odjeu i enu koja muku odjeu, i prokleo mukarce koji oponaaju ene i ene koje oponaaju mukarce!" {Bubarija)
oblai
9. Kada se obuva poeti sa desnom nogom, a kada se izuva prvo izuti lijevu nogu, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada se neko od vas obuva, neka pone sa desnom nogom, a kada se izuje, neka pone sa lijevom!"- kako bi desna bila prva koja se obuje, a zadnja koja se izuje.
(Muslim)
l O. Pri oblaenju odjee voditi rauna da se pone sa desnom stranom, jer se od Aie, r.a., pripovijeda da je rekla: "Allahov Poslanik ~ usvemu je volio poeti sa desnom stranom pa i u obuvanju, eljanju i
ienju . "
{Muslim)
odijelo, turban ili bilo ta drugo od nove dovu: Allahumme leke-1-hamdu, ente kesevtenihi, es'e luke hajrehu ve hajre ma sunia lehu, ve euzu bike min errihi ve erri ma sunia lehu! l "Boe, Tebi pripada svaka hvala, jer Ti si me njome obukao! Molim Te za dobro u njoj i dobro u onome od ega je izraena, a utjeem Ti se od zJa u njoj i zla onoga od ega je izradena!"73 jer ju je uio i Allahov Poslanik ~ .
odjee,
ll. Kada
obue novo prouiti sljedeu
12. Kada vidi da je njegov brat- musliman obukao neto novo, rei mu: "Upotrebljavaj i deri, Allah ti je nadomjestio novom!" jer je takvu dovu Allahov Poslanik ~ prouio Ummi Halid kada je obukla novu
haljinu. {Buharija)
***
73
Ebu Davud i Tirrnizi, kau daje hasen.
195
O PRA VIUMA liJEPOG PONAANJA
2. poglavlje
xm - o odnosu prema lijepim uroenim

osobinama
Kao ovjek koji se potpuno predao Allahu, musliman je duan pridravati se propisa Knjige svoga Gospodara i Sunneta Njegovog Vjerovjesnika~. ivjeti u skladu sa njima i sve svoje poslove usklaivati prema njima. Ovo zato, to Uzvieni Allah veli:
~;f 0-- ~~~ ~ 0 0! (;.f ~;.~) 4ill ~ ~~~ G:? U) u--j.:J 0t5-' ~) r-~
Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahodenju postupe. (El
Ahzab, 36.)
l~u ~ ~~ ~) ~J..G:..;
""
,J
J_?.) ;.s-tn G) l Ono to vam Poslanik

.lc ..-:
da, to uzmite, a ono to vam zabrani ostavite! (EI-Har, 7.)

Njegov Poslanik~ je jo rekao: "Niko od vas nee (kako treba) vjerovati dok ne bude naklonjen prema onome sa im sam doao. " 74 "Ko uradi neto to nije u naoj vjeri,
Imajui uroenih nee
mu biti primljeno."
gore navedeno na umu, musliman se - u vezi sa pet lijepih osobina, spomenutih u Poslanikovim ~ rijeima: "Pet je, po prirodi uroenih osobina: brijanje bruca, obrezivanje (sunneenje), potkresivanje brkova, odstranjivanje dlaka ispod pazuha i rezanje noktiju." -pridrava sljedeih praviJa:
l. Brije bruce, tj. ostranjuje dlake sa stidnog mjesta brijanjem otrim predmetom (britvom, iJetorn i sl.) ili upotrebom preparata za uklanjanje dlaka.
2. Sunneti (obrezuje) muku djecu, tj. odsijeca koicu koja prekriva glavu polnog organa. Mustehab je to uiniti sedrnj dan po djeakovu
74
Hadis navodi Neve vi u svojoj zbirci od etrdeset hadisa i ocjenjuje ga kao hasen.
196
12. poglavlje
roenju, kerke
jer je Allahov Poslanik ~ svoje unuke Hasana i Husejna, sinove mu Fatime i Alije, r.a., osunnetio sedmi dan po njihovu roenju. Medutim, nije loe djeaka ostaviti i osunnetiti ga i kasnije, s tim to to treba uiniti prije njegova punoUetstva, jer se Ibrahim, a.s., osunnetio u osamdesetoj godini ivota. Od Allahova Poslanika neko primio Islam, imao nevjerstva i osunneti se!"
~
obiaj
se pripovijeda da je, kada bi pred njim rei mu: "Odbaci sa sebe dlake
3. Potkresuje brkove, tako to ia i potkresuje dlake koje prelaze preko ivice gornje usne, za razliku od brade koju treba odravati i pustiti da popuni lice, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Potkresujte brkove i pustite brade i tako se razlikujte od vatropokloni ka." (Muslim) Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Razlikujte se od vieboaca, tako to ete potkresivati brkove i pustite brade!" tj . pustite je da dobro poraste i ispuni lice. Odavde se izvlai zakljuak da ju je zabranjeno brijati. S ovim u vezi, treba napomenuti da je zabranjeno brijati glavu, ostavljajui perine (uperke) kose sa strane. U tom smislu se pripovijeda da je Ibn Omer, r.a., rekao: "Allahov Poslanik ~ je zabranio brijanje glave, uz ostavljanje perina (uperaka) kose sa strane." (Muttefekun alejhi) to se tie farbanja, treba izbjegavati farbanje u crno, jer je Allahov Poslanik~. kada su mu, na dan osvojenja Mekke, sa sijedom kosom, doveli Ebu Bekrova oca, rekao: "Odvedite ga nekoj od njegovih ena, pa neka mu je ime ofarbaju, samo neka izbjegavaju crnu boju."(Muttefekun alejhi) to se tie farbanja knom i mekovcem (bot. Ligustrum vulgare), ne samo da nije zabranjeno, nego je i pohvalno. Ako je kod nekoga kosa duga i bujna, a nee da je oia ili obrije, treba je dobro njegovati i redovno eljati, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ko ima kosu, neka je poasti !" tj . paljivo njeguje. (Ebu Davud) 4. upati dlake ispod pazuha, a ako to ne moe izdrati, onda ih obrijati ili namazati kakvim preparatom da same spadnu. 5. Redovno podrezivati nokte. Pri tome je mustehab poeti sa desnom rukom, zatim prei na lijevu, a potom podrezati nokte na nogama, i to prvo na desnoj , pa onda na lijevoj nozi, jer je Allahov Poslanik ~ uvijek poinjao sa desnom stranom. (Muttefekun alejhi)
197
O PRA V/UMA liJEPOG PONAANJA
2. poglavlje
Sve navedeno musliman treba initi sa namjerom ugledanja na Allahovog Poslanika ~ kako bi za to imao nagradu, jer postupa po njegovom sunnetu i jer se djela mjere po njihovoj namjeri, a svakome pripada ono to sam naumi.
***
198
12. poglavlje
XIV- Pravila odnosa prema spavanju
Na spavanje (san) musliman gleda kao na jednu od mnogobrojnih Allahovih blagodati prema Svojim robovima. U tom smislu, Uzvieni veli:
u J~
~
'e.: <"i:l- ...........~ if 1~J y . 1~, J~ J t.P"1 r--~ ...r-- ~ - J

,,. .~::-=,~e :, - , -.~~~- -,.i, <"1-,::.. - ~J J if
,.,
...
, ,
"'....
,.
Jz milosti Svoje On vam je dao no i dan; da se u njoj odmarate, a da iz dobara Njegovih privredujete i da zahvalni budete. " (El-Kasas, 73 .)
lJ~;.--<:..::,; ci;;.) l I san va poinkom uinili. " (En-Nebe, 9.)

Budui da poinak preko noi, kao svojevrstan odmor od aktivnosti preko dana, pomae ovjeku da svome tijelu ouva snagu i vitalnost za obavljanje svakodnevnih dunosti zbog kojih ga je Allah i. stvorio, musliman je duan biti zahvalan na ovoj blagodati i u vezi sa njom voditi rauna o sljedeem:
l. Poslije jacije, osim u iznimnim sluajevima: radi sticanja znanja, razgovora sa gostom ili obaveze prema eni, ne otezati sa lijeganjem u postelju, jer se od Ebu Berze pripovijeda da Vjerovjesnik ~ nije volio lijegati prije jacije, niti razgovarati nakon to bi klanjao jaciju. (Muttefekun alejhi)
2. Nastojati da se na spavanje ne ide bez abdesta, jer je Allahov Poslanik ~ Bera' b. Azibu rekao: "Kada poe u postelju, uzmi abdest isto onako kao to ga uzima i za namaz." (Muttefekun alejhi) 3. Lei na desnu stranu, naslonivi glavu na desnu ruku, jer je Allahov Poslanik ~ rekao Bera' b. Azibu: "Kada poe u postelju, uzmi abdest isto onako kao to ga uzima i za namaz, a zatim lezi na desnu stranu!" "Kada pod abdestom legne u postelju, nasloni glavu na desnu ruku!"
199
2. poglavlje
Ako tako uini , kasnije se moe prevrnuti i leati i na lijevoj strani. 4. Ne leati na stomaku (potrbuke), bilo po danu, bilo po noi, jer je AIJabov Poslanik ~ rekao: "T ako lee stanovnici Dehennema, a drugom prilikom: "Uzvieni AUah ne voli da se lei potrbuke." 5. Kada legne ll postelju da spava,
prouiti sljedee rijei
zikra:
a) Subhanellahi! l "Slavljen neka je Allah!" 33 x, Elhamdu lillahi! l ''Hvala Allahu!" 33 x i Allahu ekber! /"Allah je najvei!" 34 x, a zatim dodati: La ilahe illellahu vahdehu la erike leh, lehu-l-mul/at ve lehu-1 hamdu ve huve ala latlli sejin kad ir! l "Nema boga osim jednog i jedinog Allaha! On nema sudruga! Njemu pripada sva vlast i zahvala. On sve moe!", jer je Allahov Poslanik ~ svojoj kerci Fatim i i njenom muu Aliji, r.a., kada su od njega zatraili da im da kakvog slugu za ispomo u ku i, rekao: "Hoete li da vam kaem ta vam je bolje od toga ta ste traili? Kada legnete ll postelju proui te po trideset i tri puta: Subhanellahi! l ' Slavljen neka je Allah! ' i Elhamdu lillahi! l 'Hvala Allahu!'i trideset i etiri puta Alla/ut ekber! /'Allah je najvei!' To vam je bolje od sluge."(Muslim) b) Prouiti suru El-Fatiha, poetak sure El-Bekare, od Elif-Lam Mim do hwnu-l-mujlilnm, zatim Ajeti-kursijju: Allahu la ilahe illa hu... i tri zadnja ajeta sure El-Bekare od Lillahi mafi-s-semavali ve mafi-l-erdi, pa do kraja sure, jer se u vjerodostojnim predajama navodi da je to lijepo prouiti pred spavanje. e) Voditi rauna da zadnje to e pred spavanje u postelji bude dova koju je u io Vjerovjesn i k ~:
prouiti
Bismikellahumme vedatu denbi, ve bismike erfeuhu. Allahumme in emsekte nefsi, fagfir leha, ve in erselteha fahfazha bima tahfe-;.u bihi ibadeke-s-salihine! Allahumm e inn i eslemtu nefsi ilejke, ve fevvadtu emri ile,jke, ve elde'tu zahri ilejke, estagfiruke ve etubu ilejke. Amentu bikitabikellezi enzelte, ve binebijjikellezi erselte, fagfir li ma kaddemtu. ve ma ehhartu ve m.a es re rtu ve ma e 'alentu ve ma ente e 'alemu hihi minni. Ente-1-mukaddimu ve ente-1-muehhiru, la ilahe illa eme. Rabbi kini azabeke jevme teb 'asu ibadeke!
"Boe, u Tvoje ime Lijeem na stranu i u T voje se ime diem! Boe. ako mi (noas) uzme duu, oprosti mi, a ako j e ostavi, sauvaj me kao to uva Svoje estite robove! Boe, ja Ti predajem svoju duu, u Tvoje ruke preputam svoju sudbinu, kod Tebe sklanjam svoja leda, molim Te
200
12. poglavlje
O PRAVILlt\llA LIJEPOG PONAANJA
za oprost i kajem se Tebi. Vjemjem u Knjigu Tvoju koju si objavio i u Vjerovjesnika Tvoga koga si poslao, pa mi oprosti ono to sam, ranije ili kasnije, tajno ili javno pogrijeio, a to Ti bolje zna od mene samog. Ti si Onaj koji daje da neto bude prije ili kasnije. Nema boga osim Tebe! Gospodaru moj, sauvaj me kazne Tvoje, na dao kada e ponovo proivjeti robove Svoje!"75 d) Kada se za vrijeme spavanja iz sna probudi, prouiti: La ilalze illellahu vahdehu Za erike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamclu ve huve ala kulti ejin kadir. Subhanellahi ve-l-hamdu lillahi ve la ilahe illellahu vallahu ekber, ve la havle ve la kuvvete illa biUahi! l "Nema boga osim jednog i jedinog Allaha! On nema sudruga! Njemu pripada sva vlast i zahvala. On sve moe! Slavljen neka je Allah! Hvala Allahu! Nema boga osim Allaha! Allah je najvei! Nema snage ni moi osim u Allaha!"- a poslije toga zamoliti ono ta hoe, jer se u to vrijeme prima dova, kao to stoji u Poslan:ikov:im ~ rijeima: "Ko se iz sna trgne, i ne mogavi zaspati, pone prevrtati u postelji ...,apotom neto zamoli, bie mu dova usliana." (Buharija) Ako, ne mogavi zaspati, ustane, uzme abdest i klanja, namaz e mu biti primljen. Isto tako, bie mu primljena i dova ako zamoli sljedeim rijejma: La ilahe illa ente subhaneke! Allahumme estagfiruke lizenbi ve es 'eluke rahmeteke! Allahumme V.dni ilmen. ve la tuzig ka/bi ba 'de iz hedejten.i, ve heb li min ledunke rahmeten! Inneke ente-l-vehhab! l "Nema boga osim Tebe, slavljen neka si! Boe, oprosti moje grijehe i podari mi od Svoje milosti! Boe, poveaj mi znanje i ne dopusti mome srcu da skrene, kada si mu ve na Pravi put ukazao. Daruj mi od Svoje milosti! Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje!"
6. Kada se ujutro probudi, proui ti sljedee:

a) Kada se probudi, jo u postelji, ptije nego ustane prouiti: Elhamdu lillahillezi ahjana ba 'de ma ematena ve ilejhi-n-nu.fur! l "Hvala Allahu koji nas je oivio, nakon to nas je bio umrtvio! On e nas ponovo proivjeti!"
b) 'lmran
Dii poevi
ruke prema nebu i od:
prouiti
deset zadnjih ajeta poglavlja Ali
U stvaranju nebesa i Zemlje .... pa do kraja poglavlja, jer se od Ibn Abbasa, r.a., prenosi da je rekao: "Jednom prilikom sam zanoio kod
75
Ebu Davud i drugi.
201
2. poglavlje
svoje tetke Mejmune, Poslanikove ;i supruge, pa sam primjetio da je Allahov Poslanik ~ spavao do oko ponoi, moda malo manje ili malo vie, a zatim se probudio i svojom rukom potrao lice, nakon ega je prouio posljednjih deset ajeta iz poglavlja Ali 'lmran. Zatim je ustao, otiao do objeene mjeine sa vodom, paljivo uzeo abdest i poeo klanjati." (Buharija) e) etiri puta prouiti: Allahumme inni asbahtu bihamdike, us"hiduke ve us"hidu hamelete arike ve melaiketeke ve demia halkike enneke entellahu la ilahe illa ente ve enne Muhammeden abduke ve resuluke l "Boe, doekujem jutro Tebi zahvaljujui. Pozivam za svjedoka Tebe, one koji Tvoj Ar nose, Tvoje meleke i sva stvorenja Tvoja da izjavljujem da si Ti Allah, da nema boga osim Tebe i da je Muhammed Tvoj rob i Tvoj poslanik!" -jer je Allahov Poslanik~ rekao: "Ko ih (tj. ove rijei) izgovori jednom, Allah e ga za jednu etvrtinu osloboditi od dehennemske vatre. Ko ih izgovori tri puta, Allah e ga za tri etvrtine osloboditi od dehennemske vatre, a ako ih izgovori etiri puta, Allah e ga u potpunosti osloboditi dehennemske vatre."76 d) Prilikom izlaska napolje, preko kunog praga, prouiti: Bismillahi, tevekkeltu alellahi, la havle ve la kuvvete illa billahi! l "U ime Allaha! Oslonio sam se na Allaha! Nema snage ni moi , osim u Allaha!" - jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada ovo rob izgovori bude reeno: 'Pravim si putem upuen i sauvan!'" 77 e) Kada pree preko kunoga praga, prou iti: Allahumme, inni euzu bike en edille eu ud.alle eu ez;ille eu uzelle eu azleme eu uz/eme eu edhele eu judhele alejje! l "Boe, utjeem se Tebi od toga da zalutam ili da me ko navede da zalutam, da posrnem ili da me ko navede da posrnem, da prema kome nepravdu uinim ili da ko prema meni nepravdu uini, da se nerazumno ponesem ili da se ko prema meni nerazumno ponese!"- jer se od Umrni Seleme, r.a., prenosi daje rekla: "Allahov Poslanik ~ nikada iz moje sobe nije izaao, a da nije prema nebu digao ruke i prouio: 'Allahumme, inni euzu bike en edille eu udalle eu ezille ... "'
***
76 -
Ebu Davud, sa sahih senedom.

Hadis navodi Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen.
77
202
.: l () lijel'.oj
nartllli ...,. tl - O eticf strpljivosti i podnoe~ja 'heprijahwsti ll""~ O etici p(}uzdanja a Allaha (JI i samopoutilanju ' lV- O pretpqstav_lj~nju drugih i ljubavi pr~n:aa dobru. V- O eticigrav.ednosti i uJtrflrenosti VI - O etici s-amilosti Vll- O 'elici stidljivos~ VIH - O etici dobroinstva.. IX - O etici istitwljubivosti
X .. O etici aref:ljivostH plemenitosti
Xl - O etici skromnpsti i polt.iulenosti oholqsti
XII :~< OpeQito o runim osdbina11lf.l
."
O NARAVI
3. poglavlje
I - O lijepoj naravi
arav je duboko ukorijenjeno stanje due iz koga proizilaze djela slobodne volje, bilo da su ona dobra ili loa, lijepa ili runa. Po svojoj prirodi, ono je podlono promjeni, u zavisnosti od toga kakvi su faktori odgoja. Ako se spomenuto stanje njeguje i razvija u pravcu naklonjenosti ka vrlinama, istini, ljubavi prema dobr11, podsticanju na ono to je lijepo i plemenito, s jedne, i odvraanju od onoga to je runo i nevaljalo, s druge strane, to e, postepeno, prei u stalnu naviku, tako da e se lijepa dje la initi lahko i bez ikakva tereta. Takva vrlina naziva se lijepom naravi, a sklonost da se bez ikakva tereta ine lijepa djela, lijepim vladanjem. Pod njim se podrazumijevaju brojne vrline kao to su: blagost, strpljivost, izdrljivost, trpelji vost, plemenitost, hrabrost, pravednost, do bros ti vost i brojne druge vrline savrenstva due. Isto tako, ukoliko se uroena narav zanemari, pa se valjano ne njeguje i ne odgaja, ili se ne vodi dovoljno rauna o razvijanju u njoj postojeih elemenata sklonosti ka dobru, ili se, pak, odgaja onako kako ne valja, tako da joj ono to je runo postane omiljeno, a ono to je lijepo odvratno, do te mjere da joj bestidne rijei i nevaljala djela, bez ikakva ustruavanja, predu u naviku , onda se ta osobina naziva loom naravi, a pokudene rijei i djela koja iz nje proizilaze run im vladanjem. Pod tim se podrazumijevaju loe navike i mahane kao to su: izdaja, la, nestrpljivost, pohlepa, surovost, grubost, bestidnost, prostakluk itd. Otuda Islam i naglaava toliku vanost lijepe naravi i poziva muslimane da je njeguju i u svojim duama, to vie, razvijaju i, kako najbolje moe biti, odgajaju, jer ovjekov iman, u dobroj mjeri, zavisi od toga kakva je njegova narav, a Islam, od toga kakvo je njegovo vladanje. U tom smislu,
AJiah veli:
hvalei
lijepu narav Svoga Vjerovjesnika, Uzvieni
~ ~ fl~!) l Jer ti si, zaista, najljepe udi. (EI-Kalem, 4.)

-- ,
'
204
jJ. poglavlje
O NARAVI
Nareujui mu da se prema drugima lijepo odnosi, Uzvieni na drugom mjestu veli:
~ ~lS-~)\~ 4.) ~ l$.J1 ~~~ ~f ~ ~~ t--J~I l (Na zlo) najljepim uzvrati, pa e ti Cluinanin tvoj, odjednom kao prisni prijatelj postati. (Fussilet, 34.)
Na treem mjestu, Uzvieni i stie da je ulazak u Dennet uvjetovan lijepom naravi i lijepim vladanjem, pa veli:
J)
(\ rr)~ ~~f ~~ti1) :.:..1}0 1~/ ..;,.:; ~~ ;y o~ J1).) .::..) 1

, " ... #
'*'
~~lj y-LDI
ll
"'
~t;..llj ~ll ~\SJ\) :\~lj :I::,:_JI
"'
....
"""'
,".
J. 0~ ::r-:il1
.,
J
#
~l
l nastojte zasluiti oprost Gospodara svoga i Dennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdbu savlauju i ljudima prataju - a Allah voli one koji dobra eljela ine. (Ali 'Imran 133.- 134.)
Isto tako, ne smije se smetnuti sa uma, da je Allahov Poslanik ~ poslan, izmedu ostalog, i sa ciljem da upotpuni vrline lijepe naravi. U tom smislu, on je rekao: ''Poslan sam da upotpurum vrline plemenite naravi." 1
"Nita na vagi nema tee od lijepe naravi." (Ahmed i Ebu Davud)
"Dobroinstvo je
lijepa narav." ( Buharija)
"U pogledu imana, najkompletniji su oni vjernici koji imaju

najUepu narav." (Buharija) "Medu meru najdraima i po poloaju najbliima na Sudnjem danu, od vas e biti oni koji budu imali najljepu narav." (Ahmed i Ebu Davud) Upitan: "Koje je djelo najbolje?" - Allahov Poslanik ~ je odgovorio: "Lijepo vladanje."- a drugom prilikom, upitan: "ta e najvie (ljude) uvesti u Dennet?"- odgovorio je: "Bogobojaznost i lijepa narav."2
1 2
Hadis je satri h i biljee ga Bu harija i Ahmed.

Hadis bilj ei Tinnizi i ocjenjuje ga kao sahih.
205
O NARAVI
3. poglavlje
"Sa svojom lijepom naravi ovjek e na onome svijetu dospjeti na visok stupanj i odabran poloaj, ak i ako bude imao propusta u ibadetu."
(Taberani)
ta su o lijepoj naravi rekli neki od asnih predaka?

zraiti
Hasan el-Basri je rekao: "Lijepa narav je: biti vedra i vesela lica, dobrotom i nikome ne smetati."
Abdullah b. Mubarek je rekao: "Lijepa narav ogleda se u Lri vrbne: u izbjegavanju zabranjenog, u potrazi za dozvoljenim 1 u dobrostivosti prema svoj oj eljad i. " Neko je drugi rekao: "U znak l ijepe naravi spada: prema drugima biti blizak, a u njihovim meusobnim razgovorima biti zaobiden." Neko je, takoder, rekao: "Lijepa narav je: nikome ne smetati, a vjernika trpjeti." Drugi je rekao: "Lijepa narav je: ne imati drugih briga, nego biti zaokupljen samo Uzvienim Allahom." Ovo su neke od definicija lijepe naravt, 1 to samo u nJemm pojedinim elementima, dok se njen sveukupni smisao vidi iz definicije koju smo dali na poetku poglavlja. O tome kakav treba biti vjernik sa lijepom naravi, date su brojne definicije. One se, ukratko, sastoje u tome da vjernika sa lijepom naravi, moraju krasiti slj edee vrline: da je naglaeno stidljiv, da ne uznemirava druge, da je estit i istinolj ubiv, da malo govori, a mnogo radi, da to manje grijei i posre, da izbjegava radoznalost, da je dobrostiv, posebno prema rodbin i, da je dostojanstven, strpljiv, zahvalan, zadovoljan, blag, vjeran, edan, da ne psuje i ne proklinje, da ne prenosi tude rijei i drugog ne ogovara, da nije brzoplet, mrzovoljan, podal, krt i zavidan, da je vedar i nasmijan, da voli i mrzi u ime Allaha i da je zadovoljan sa onim sa im je Allah zadovoljan, a nezadovoljan sa onim sa ime Allah nije zadovoljan itd. U poglavljima koja slijede o svakoj od navedenih osobina bie vie govora. Kada se one, kao sastavni dijelovi lijepe naravi paljivo proitaju, stei e se jasnija slika, kako o lijepoj naravi, tako i o kodeksu ponaanja u skladu sa njom.
***
206
13. poglavlje
O NARAVI
n -o etici strpljivosti i podnoenja

neprijatnosti
( --..>~~IJ~I.J~IJ.>,__})
Ulijepu narav koja krasi muslimana, izmedu ostalog, spada strpljivost i podnoenje nepravde i vrijeanja na putu svoga vjerovanja u Allaha ~. Strpljivost je obuzdavanje due i njeno prisiljavanje da se pomiri sa onim to joj se ne dopada i to tako da to podnese sa zadovoljstvom i pomirenjem. U tom smislu, musliman svoju duu posveuje ibadetu i inima pokornosti prema Uzvienom Allahu, primjenjujui prema njoj najrazliitija sredstva, od prisile na pokornost, preko suzdravanja od nepokornosti, pa sve do ne dozvoljavanja da ini ono to joj se prohtije i za im ezne. Uz to, on je navikava i na mogue nedae, pa joj, u sluaju kada je kakva nedaa zadesi, ne doputa da se uznemirava niti da se ljuti, jer je- kako su mudri davno rekli - uznemiravati se zbog onoga to je prolo danguba, a zbog onoga to oekuje glupost, dok je ljutiti se na sudbinu prigovaranje Svemoguem Allahu. Za sve to vrijeme, musliman ne smee sa uma ni lijepu nagradu, sevabe i obilje darova koje je Allah obeao onima koji su Mu pokorni i koji ine dobra djela, kao to ne zaboravlja ni na Njegovu prijetnju bolnom kaznom i estokom patnjom onima koji su Mu nepokorni. Uz to, stalno se prisjea da j e sudbina nezaustavljiva, da je Allahova odredba pravedna i da je Njegova presuda izvrna, neovisno o tome da li je ovjek strpljiv ili nemiran, samo to za strpljivost sljeduje jo i nagrada, a za nestrpljivost kazna . Strpljivost i staloenost, kao vrline koje krase narav ovjeka, stjeu se upornom vjebom i borbom sa samim sobom. - Pored toga to musliman moli Uzvienog Allaha da ga obdari strpljivou, on je nastoji postii i to eim razmiljanjem o kur'anskim ajetima u kojima ga Uzvieni na nju obavezuje i za nju mu obeava nagradu. U tom smislu su i sljedee rijei Uzvienog:
O vjernici, budite strpljivi i izdrljivi, na granicanw bdijte, i

Allaha se bojte, da biste postigli ono to elite! (Ali 'lmran, 200.)
207
O NARAVI
3. pogfavljt
;;LLJij ~~ \~lj l Pomozite sebi strpljenjem i molitvom!

(El-Bek~e. 4S.) ,
JJ4 UJ !.\~ ~) :;..,1) l Budi strpljiv! Ali, strpljiv e biti sam.o uz A.Llali.ovu pomot! (En-Nahl, 127.)
.u~DI r"J- 0-- ::W~ 01 ~Gf t:. )$. :;..,1) l ... i strpljivo podnosi ono to
te zadesi -'to /e oa dunosti. (Lukman, 17.)

1
J -. l
(\Oi);)~~~ ~~ lJ~J ~ lf~ t)~ l~_a~~(.,~~~~ ~~1(\ OO)~!:aJI AJ _ ~ 1@ ~i, . .1 l, ~ ' ' ' ~- ~ ,-.l'- : :l~ -., .l l 0J ~ ~JIJ ~JJ ~J.:;-: L.J _"...,...~~JI
A ti obraduj izdrljive, one koji, kada ih kaA:l'a nevolja zadesi, samo kau: "Mi smo AUahovi i mi emo se Njemu vratiti!" Njih
eka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravome putu! (El-Bekare, 155.-157.)
0)::; 1}15' ~ ~~ ~;..f lJ~ ~.J1 J...; j) l One koji strpljivi budu
Mi emo sigitrno nagraditi mnogosirukom nagradom za ono to su inili. (En-Nahl. 96.)
Izmedu njih smo Mi vode odrediva[{ (oni SU,' odazivajui se zapovijedi Naoj, na Pravi put ukazivali, jer s~t strpljivi bili i u dokaze Nae vrsto vjerovali. (Es-Sedde, 24.)
0P; 8t;"4 1}15') lJ~ ~lJ;~ 0J~ i:Jf r+-- ~) l
yt.:.- ~ ~;..f 0J~~~ ~J; Cj l Samo oni koji budu strpljivi

bie' bez rauna nagraeni. (Ez-Z~mer, 10.)
rijei
kao i
Allahovog Posl anika ~:
"Strpljivost je svjetlo." (Muslim) "Ko zamoli za ednost, Allah e mu dati da bude edan, ko zam oli za bogatstvo, Allah e ga u initi bogatim, a ko se strpljivo ponese, Allah e ga jo strpljivijim uin i ti. Od strpljivosti nikome nije dat bolji oi trajniji dar." (Buharija)
"udan li je sluaj vjernika! ta god mu se dogodi, ispadne dobro po njega. To ne vai nl za koga drugog osim za vjernika. Ako ga zadesi kakva srea, bude zahvalan, pa mu se to upie u dobro djelo, a ako ga pogodi kakva nesrea, bude strpljiv, pa mu se i to upie u dobro djelo." (Muslim)
208
O NARAVI
Zamoljen od svoje kerke da to prije kod nje doe, jer joj je dijete na samrti, Allahov Poslanik ~ joj je, po izaslaniku koga je do njega poslala, poruio: "Poselami je i reci joj: 'Allahovo je i ono to je uzeo i ono to je dao. Kod Njega je sve do roka odredenog. Zato se strpi i nadaj nagradi!'" (Buharija) ''Uzvieni Allah kae: 'Ako Svoga roba iskuam sa dvije, njemu najdrae stvari (~ . sa dva oka u glavi), pa se strpi, to u mu nadoknacliti Dennetom." (Buharija) "Kome Allah hoe dobro, stavi ga na iskuenje." (Buharija) "Velika nagrada ide uz veliku nedau. Kada jedan narod zavoli, Allah ga stavi na iskuenje, pa sa onim, ko to sa zadovoljstvom prihvati, zadovoljan, a na onoga, ko to prihvati sa ogorenjem, se rasrdi."
frmnizi i Ibn Made)
"Vjernika e u njegovom ivotu, njegovoj djeci i njegovom imetku pratiti nedae, sve dok, osloboen od grijeha, ne izae pred Allaha." 3 Trpljenje nepravde i vrijeanja u vjeri je takoder jedna vrsta strpljivosti, samo to je ono jo tee od s trp lj i vesti. Ta vrlina oduvijek je istinoljubive i bila prepoznatljivi znak estitih vjernika. Sastoji se tome da musliman bude uvrijeen u nekoj od svojih najveih svetinja, bo to je njegovo vjerovanje u Uzvienog Allaha, pa da to stoiki podnese, otrpi i na zlo ne uzvrati zlom, nego lijepim, tako da - ubijeen je to u ime Allaha i na putu s~ecanja Allahova zadovoljstva - ak i ne -~-ft na osvetu i ne dozvoli da se na njemu primijeti uzbuenje. Na putu, kao uzor, najbolje mu mogu posluiti primjeri vjerovjesnika, kojima su rijetki oni koji zbog Allaha nisu vrijedaoi i koji na putu poslanike misije nisu nailazili na najrazliitija iskuenja.
U tom smislu, od Abdullaha b. Mesuda, r.a., se prenosi da je rekao: da i sada gledam AHabova Poslanika ~ kako, ugledaj ui se na jednog ranijih vjerovjesnika, neka je na njih Allahov mir i blagoslov, sav mlmr~n i isprebijan od svoga naroda, briui krv sa svoga lica izgovara: Ti oprosti mome narodu, jer oni ne znaju!"' (Muttefekun alejhi)
.......w= ~
Ovo je samo jedan od mnogobrojnih primjera kako j e AHabov trpio. Jednom drugom prilikom, dok je dijelio ratni plijen, beduin mu je prigovorio rijeima: "Ovo je podjela kojom se nije
1
Hadis biljei Tinnizi i ocjenjuje ga kao sahih.
209
O NARAVI
3. poglavlje
htjelo postii Allaho' o zadovoljstvo." uvi to, Allahov Poslanik ~se sav zacrvenio, a za t un rekao: "AIJah se smilovao mome bratu Musau, koji se, uvrijeen i ;ie od ovoga, strpio!"(Muttefekun alejhi) Od Ht.>.bbaba b. el-Eretta se pripovijeda da je rekao: "Jednom smo se prHikom Allahovom Poslaniku ~ koji je u hladu Kabe bio naslonio glavu na svoj ogrta, poalili rijeima: "Zar nam nee pomoi? Zar nam nee! prouiti dovu?!" - pa je rekao: "I prije vas su ljudi mueni. ovjek bi se uzeo, iskopala bi mu se raka u zemlji i bio bi poloen u nju, a zatim bi se donijela testera, stavila na njegovu glavu i razrezao na dva dijela. Muen je i gvozdenim grebenama, sve dok mu meso od kostiju ne bi odvojili. ali ga ni to od Allahove vjere nije moglo odvratiti" (Buharija) O tome kako su poslani d podnosili zlostavljanja i uvrede govore 1 njihove rijei koje Uzvieni Allah navodi u Svojoj Knjizi:
~~ ~) tr~~i ~~~~~.A),:)~, H
~
ISIJ;.
:J . ,
:ti)~~~ J'J:r ur dC)
)S'p' j)J.Q.;
Zato da se ne uzdamo u Allaha k.ad nas je On putevima kojim idemo uputio? Mi emo doista strpljivo podnositi muke na koje nas budete stavljali - a oni koji se uzdaju, neka se samo u Allaha uzdaju! (Ibrahim, 12.)
Isa, a.s., je Izraelanima govorio: "uli ste da je reeno: 'Oko za oko zub za zub.' A ja vam kaem: Ne opirite se zlotvoru! Naprotiv, udari li te ko po desnom obrazu, okreni mu i drugi! Tko bi te htio tuiti da se domogne tvoje koulje, podaj mu i ogrta! "
4
Neki od drugova Allahova Poslanika nanesenu uvredu."
imali su
obiaj rei:
"ovjekov iman nismo raunali imanom, ukoliko nije znao otrpiti
U svjetlu opisane slike i ivih primjera strpljivosti i podnoljivos~ musliman ivi, strpljivo podnosi i trpi sve nedae koje ga zadese, nikome se ne alei, ni na koga se ne ljutei, ne uzvraajui na zlo zlom, nego dobrom, oprostom i strpljenjem, kao to i stoji u rijeima Uzvienog:
,;_;.fi, r"i- ::,J~~~~~)~ :;i) l Strpljivo podnositi i pratati

tako trebasvaki pametan postupiti. (E-fira, 43.)
4 -
Evanelje po Mateju, 6, 38.-40. Tekst citira i imam Gazali u svome djelu El-lhjn.
210
ll poglavlje
III - O etici pouzdanja u Allaha ~ i samopouzdanja
( ~~J~I..:s.~l_,,_j\..i;Al!IJJ"'_;!IJ>-~)
O NARAVI
Na pouzdanje u Allaha u svim svojim pos lovima musliman ne gleda samo kao na svoju moralnu obavezu, nego kao na vjersku dunost i sastavni dio islamskog vjerovanja, jer je to nareeno u rijeima Uzvienog:
~J. ~ 01 1)5-~ JJ, j_;.) l ... a u Allaha se pouzdajte, ako ste

vjernici! (El-Ma'ide:23.)
~;.j:i1 j-~~ .J._j, j_;.) l Neka se zato vjernici samo u Allaha pouzdaju! (Ali''Imran, 122.)
Prema tome, apsolutno pouzdanje u U zvienog Allaha, sastavn i je dio ovjekova vjerovanja u Allaha ~. Kada musliman kae da se pouzdao u Allaha ~ i u potpunosti Mu se )ledao, on to ne shvaa kao neznalice koji nakaradno razumijevaju islamsko vjerovanje da je pouzdanje u Allaha puko izgovaranje rijei jezikom, bez dubokog poimanja u srcu, ili njihovo izgovaranje usnama, bez razumijevanja ta to znai, ili odbacivanje uzroka i izostavljanje eljela, zadovoljavajui se onim to je lake pod izgovorom pouzdanja u Allaha, ili puko preputanje sudbini itd. Ne, musliman to, nipoto, ne shvaa tako, nego duboko vjeruje da je pouzdanje u Allaha sastavni dio njegovog vjerovanja i dokazivanja pokornosti Uzvienom Allahu, kroz ulaganje maksimalnih napora u zapoinjanju , nastavljanju i izvravanju svojih poslova. U tom smislu , on ne pokuava ubrati plodove bez truda i talaganja, niti doi do eljenog cilja bez ispunjenih preduvjeta, nego lJlodove uloenog napora i oekivane rezultate svoga rada preputa Uzvienom Allahu, jer je j edino On kadar uiniti ih valjanim i uspjenim. Dakle, kod mus limana pouzdanje u Allaha, uz potpunu smirenost srca i due, podrazumijeva istovremeno i rad i nadu, sa dubokim Uvjerenjem da e biti ono to Allah hoe, a nee ono to Allah nee, te da Allah nee dopustiti da propadne nagrada onome koji je dobra djela
&tio.
2 11
O NARAVI
3.
Kada musliman vjeruje u Allahove zakone koji vladaju u kosmosu kada za djela pripremi potrebna sredstva i sa svoje strane uloi sav napor da ih obavi i zavri, on ni u kom sluaju ne misli da je to amoli~IO:II za ostvarenje eljenog cilja i krunisanje uspjehom uloenih u"'""'._ _ Naprotiv, on vjeruje da, u planiranju svojih poslova kao i u ostalome mu je nareeno ili zabranjeno, mora pokazati svoju Uzvienom Allahu, a rezultate i uspjeh povjeriti Uzvienom, jer je jedini kadar dati da se sve zavri kako treba i jer biva ono to On hoe, a ne biva ono to On nee. Koliko je samo onih koji su se muili i trudili, a da plodove svoga rada nisu ni okusili! Koliko je samo s ijaa posijalo sjeme, a da od onoga to su posijali nita nisu ponjeli! Otuda musliman smatra da oslanjanje isklj uivo na planiranje 1 pripremu potrebnih sredstava za ostvarivanje svojih planova, ne samo da ovjeku nije dovoljno, nego da je to i svojevrsni vid nevjerstva i irka, kojih se mora odrei, a da je neplaniranje i nepripremanje potrebnih sredstava i njihovo zanemarivanje, ukoliko se to u stanju uiniti, svojevrsni grijeh i vid neposlunosti za koji se mora pokajati i Allaha zamoliti da mu ih oprosti.
uenja
Mudrost ovakvih svojih pogleda musliman crpi iz duha ts laJlliSKOJ~ i prakse Allahova Poslanika ~koji je u svom ivotu vodio ratove i gotovo neprekidne vojne pohode, a da ni u jednu bitku nije sve dok se unaprijed nije dobro pripremio i za nju sve isplanirao, ukljuujui ak i vrijeme i mjesto bitke. Tako se od njega prenosi nikada nije vrio napad po podnevnoj egi, nego b.i, kada bi sve isplanirao i rasporedio snage, saekao da ega proe i da pred kraj dana malo zahladni. Tek nakon to bi pripremio sve materijalne pretpostavkei osigurao potrebne preduvjete za uspjean ishod bitke, digao bi ruke 1 Uzvienog zamolio rijeima: Allahumme munzile-l-kitabi ve mudrije-s sehabi ve hazime-l-ahzabi, ihzimhum vensurna alejhim! l " Allahu, koji si objavio Knjigu, koji tjera oblake i koji poraava saveznike (neprijatelje1 porazi ih i pomozi nam protiv njih!" (Muttefekun alejhi) Tako je, nakon to bi osigurao sve materijalne i duhovne pretpostavke, postupao i u svim drugim prilikama, preputajui pitanje uspjeha i konanog ishoda volji svoga Gospodara. Evo jo jednog primjera. Allahov Poslanik ~ je nakon to se veina njegovih drugova iselila u Meinu , iekivao dozvolu od svoga Gospodara da se i on iseli. Nakon izvjesnog vremena, bilo mu je dozvoljeno da se iseli u Meinu. Da sada vidimo kakve je pripreme Allahov Poslanik ~ poduzeo za svoju Hidru iz Mekke u Medinu.
212
O NARAVI
l. Izabrao je iskusna i povjerljiva druga, svog starog i vjernog Ebu Bekra es-Siddika, r.a., koji e ga pratiti na putu do krajnjeg ""'"''13'a njegove Hidre (Medine).
Za put je pripremio dovoljnu koliinu hrane i vode koju je i u svoju pregau svezala Ehu Bekrova ki, Esma. Otuda je je i dobila nadimak Zatun-nitakajni l "Vlasnica dviju pregaa." Za dugi i napomi put j e pripremio zdravu i snanu jahalicu.
Za put je osigurao iskusna i vjeta vodia koji je dobro poznavao staze i bogaze, da im bude vodi na ovom dugom i tekom putovanj u.
Prije nego to je izaao iz svoje kue, koju je sa svih strana bio neprijatelj kako bi ga sprijeili da i on ne umakne, Allahov av~uuill\. ~je u svojoj postelji ostavio arnidia mu, Al Uu b. Ebu Tali ba, zavaravajui neprijatelja koji je ekao da izae iz kue i da ga ubije. je Allahov Poslanik ~ izaao, ostavivi iza sebe neprijatelja koji je pukotinu na vratima promatrao njegovu postelju, ekajui da iz nje
Kada su se vieboci dali u potjeru za njim i za njegovim Ebu Bekrom es-Siddikom sa koj im je pobjegao, sklon io se u na brdu Sevr i sakrio od oij u svoj ih progonitelja zadojenib i eljom da mu se osvete. Kada mu je Ebu Bekr rekao: "Allahov Poslanie , da je neko od pogledao ispod svojih nogu, vidio bi nas." - upitao ga je: "Ehu ta misli o dvojici s kojima je Allah trei?!" (Buharija) Kroz ovaj sluaj jasno je pokazan smisao vjerovanja i pouzdanja u Allaha. Kroz njega se vidi da Allahov Poslanik ~ nije mD01raY:lo ulogu sredstava, ali da se nije ni oslanjao iskljuivo na njih, je vjerovao da je pos1jednje sredstvo vjernika mirno i uz puno wuz:aan1 se predati Allahu i Njemu povjeriti svoje stvrui. Nakon to j e e sva raspoloiva sredstva u traenju spasa i na kraju se sklonio u peini koju nastanjuju zmije i korpije, svome prep1aenom u, sa sigurnou kakvu moe imati samo vjernik koji se u pouzdao u Allaha, obratio se rijei ma: "Ne brini se, Allah je s ! Ebu Bekre, ta misli o dvojici s kojima je Allah trei?!" (Buharija) Iz ovakvog Vjerovjesnikova ~ pristupa stvarima, njegova nauka i musliman crpi shvaanje preduvjeta za valjani svretak svojih
213
O NARAVI
3. poglav/jti
poslova, pri emu niti izmilja novotarije, niti se kapriciozno dri svoga miljenja, nego slijedi praksu Allahova Poslanika ~. to se, pak, tie pitanja oslanjanja na samoga sebe, musliman ga DC kao to ga shvaaju oni koji, zasjenjeni svojom neposluno!It misle da je to prekidanje veze sa Uzvienim Allahom, da ovjek stvara svoja djela, da sam sobom sve zarauje i ostvaruje i da u tome Alld nema nikakva udje la. Allah je visoko iznad onih koji Ga tako zamiljaju!
shvaa
Kada musliman, u svojim poslovima i privredivanju, zagovara oslanjanje na samoga sebe, on pod tim misli na nepokazivanje svoje ovisnosti ni o kome drugom do o Allahu i nepokazivanje potrebe da pomo trai i od koga drugog osim od svoga Gospodara. Drugim. rijeima, ako sam sobom moe obaviti posao, on ga ne preputa drugom, ako se sfun moe pobrinuti za sebe, ne trai pomo ni od koga drugog osim od Allaha. U suprotnom, to bi znailo vezanje srca za nekog drugog mimo Allaha, a musliman to ne voli i ne eli. U tom smislu, musliman ide stazama estitih predaka i nastavlja praksu dokazanih vjernika koji, kada bi im i prut ispao iz ruke dok bi j ahali na konju, ne bi traili od drugog da im ga dohvati, nego bi sjahali i sami ga uzeli. Ne smije se smetnuti s uma ni to da je Allahov Poslanik l kada bi od nekog muslimana primao zakletvu na vjernost, redovno preporuivao tri stvari: redovno obavljanje namaza, davanje zekata i netraenje pomoi za svoje potrebe ni od koga drugog osim od Allaha.
ivei sa ovakvim shvaanjem pouzdanja u Allaha i oslanjanja na
samoga sebe, musliman njeguje, odgaja i razvija ubjeenje u ispravnost takvog svoga vjerovanja, s vremena na vrijeme se podsjeajui na kur'anske ajete i Vjerovjesnikove hadise iz kojih crpi svoje ubjedenjei na kome izgrauje svoje moralne vrijednosti. U to, izmedu ostalog, spadaju i sljedee rijei Uzvienog:
~~U <.,>.Jt :;Jt J$. J.-_.5-z, l Ti se pouzdaj u ivog, koji ne moe

umrijeti((EI~Furkan, 58.)
~)t~)~~(~ ;.. t)~) l ... pa su rekli: "Dovoljan je nama Allah i aivan]e On Gospodar! (Ali 'Imran, 173.)
~~~~ ~ :\.Ul 01 l ... jer Allah, zaista, voli one koji se uzdaju u N}ega. (Ali ' Imran: 159.)
ll
l.
214
O NARAVI
kao i rijei Njegovog Poslanika ~ : "Da se u Allaha uzdate onako kako treba, bili biste opskrbljeni kao JMice koje ujutro odlaze praznih, a navee se vraaju punih stomaka." 5
"Bismillahi tevekkeltu alellahi ve la hcz.vle vela kuvvete illa billahi!" /"U ime Allaha! Oslanjam se na Allaha! Nema snage ni moi osim u Allaha!" koje je izgovarao prilikom izlaska iz kue.
Opisujui ~
sedamdeset hiljada onih koji e bez polaganja rauna
ui
"""'lli"' Allahov Poslanik ~ j e rekao: "To su oni koji ne araju, koji se
kauteriziraju (lijee vatrom) i koji ne zloslute, nego se na svoga Gospodara oslanjaju." (Muttefekun alejhi)
***
s- Hadisbiljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen.
215
O NARAVI
3. poglavljt
IV - O pretpostavljanju drugih i ljubavi prema dobru

(_#l~.J.)~~~~ )
U moralne vrline muslimana koje stie kroz uenje vjere i prakticiranje propisa Islama, izmedu ostalog spada prieljkivanje dobra kako sebi, tako i drugima. tavie, kada je drugi u pitanju, musliman mu daje prednost t nad samim sobom. Tako se zna desiti da ne samo da trpi glad i ed da bi nahranio i napojio drugog, nego da rtvuje sopstveni ivot za ivot drugih. Za musUmana ija je dua zadojena vrlinama savrenstva i odgojena u duhu sklonosti ka dobru i ljubavi prema kreposti i ljepoti to nije nita udno i neobino, jer je to Allahova uputa, a ima .li ita ljep~ od Allahove upute? U svojoj sklonosti j ljubavi prema dobru, musliman ide istim onim stazama kojima su, prije njega, hodili estiti preci i postigli ono to su eljeli. Hvalei ih, o njima Uzvieni veli da su:
...viJe voljeli drugima nego samima sebi, mada je i njima samima bilo potrebno. A oni koji se uuvaju Lakomosti, oni e sigurno uspjeti. (EI-Har, 9.)
Sve vrline lijepe naravi i pohvalne osobine musliman, nadahnut izlivima Boanske milosti, crpi sa izvora Muhammedovih ~ rijei mudrosti kao to su: "Niko od vas nee (potpuno) vjerovati dok svome bratu ne bude elio ono to eli sam sebi. "(Muttefekun alejhi) Uz gore navedeni kur' anski ajet, ove Poslanikove ~ rijei, kod muslimana, stalno jaaju i razvijaju osjeaj ljubavi prema drugom, vie nego prema samome sebi, svojoj porodici i roenoj djeci.
ovjek musliman ivi u neprekidnoj vezi sa AUahom. Jezik mu Ga ne prestaje spominjati, a srce voljeti. Kuda god po carstvu pogleda, pouku polui. Ako bolje razmisli o kur'anskim ajetima kao to su:
216
(J. poglavlje
jo vei.tn i dobiete jo
O NARAVI
A dobro koje za sebe unaprijed osigurate, nai ete kod Allaha veu nagradu. (El-Muzzemntil, 20.)
...i od onoga ime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno,

mogu se nadati nagradi koja nee nestati, da ih On prema onome to su radili nagradi i jo im iz obilja Svoga da, jer On mnogo prata i blagodaran je. (Fatir, 29.-30.) ovaj svijet i uvidjeti svu njegovu niskost, a odabrati i opredijeliti se za onaj svijet. Kako onaj ko je takav moe svoj imetak ljivo ne dijeliti, ne voljeti dobro i drugom ne eljeti ono to i sam i eli, kad zna da e dobro koje danas uloi, koliko sutra, noi jo ijim i po nagradi obilnijim?! Onima koji imaju razuma navodimo pet istinitih primjera stavljanju drugih muslimana i njegove ljubavi prema dobru:
l. Na zasijedanju vijea staraca plemena Kurej, u Daru-n-Nedvi u kk.i, na prijedlog Ebu Murre, neka je na njega Allahovo prokletstvo, esena je jednoglasna odluka da se Vjerovjesnik ~ napadne i ubije u svojoj kui. Allahov Poslanik ;i je saznao za ovu nepravednu odluku, sredno nakon to mu je Allah~ dozvolio da se iseli u Medi nu, pa je poeo traiti nekoga koga bi, da bi zavarao neprijatelja koji ga je budno o. ostavio da lei u njegovoj postelji, a on napustio kuu ostavivi jatelja da eka kada e iz svoje postelje ustati. Izbor je pao na og mladia muslimana, amidia mu, Aliju b. Ebi Taliba, r.a., u e je vidio spremnost da se za njega rtvuje. Kada mu je predloio ~ plan, Alija ni jednog momenta nije oklijevao da za Poslanika ~ ~e svoj ivot i legne u njegovu postelju, ne znaju i kada e ga iz nje iti ruke neprijatelja ednog krvi i sa njim se svojim sabljama 'grati kao nogama sa loptom. Tako je Alija, r.a., unaprijed spreman da Allahova Poslanika ~ rtvuje svoj ivot, legao u njegovu postelju. oje bio jo mlad, njegov sluaj spremnosti na rtvovanje, navoJ.i se jedan od najljepih primjera portvovanja za drugog. Tako liman, kada zatreba, drugoga voli vie nego samog sebe, vie nego veni ivot, a ima li ita drae od toga?!
prezree
2. Od Huzejfe el-Adevija se pripovijeda da je priao: "U Bici na uku, sa malo vode u ruci, poeo sam obilaziti ranjenike ne bi li gdje 217
O NARAVI
3.
naao svoga amidia, sa namjerom da ga, ako je jo iv, napojim vodom mu operem lice. Ugledavi ga, upitao sam ga: "Da ti dam vode?"- pa mi je dao znak da hoe. Utom se zauo glas drugog r~num1~ 1 kako jei: "Ah!" - pa mi je amidi dao znak da vodu odnesem Otiao sam i vidio da je to Hiam b. el-As, pa sam ga upitao: "Da ti malo vode?" U tom momentu uo je kako pomaga trei ranjenik: "Ah!" pa mi je Hiam dao znak da vodu odnesem njemu. Priao sam mu i da je ve umro. Vratio sam se Hiamu i vidio da je i on umro. Zatim se vratio svome amidiu i vidio da je i on umro - Allah se smilovao!" sa ovom trojicom asnih ehida najsjajniji je ivi nrin,u..l kako se drugom eli dobro vie nego sebi samom i kako je ivot drugop prei nego sopstveni ivot. Takav je sluaj sa muslimanom u ivotu na ovome svijetu. 3. Pripovijeda se da se kod Ebu Hasana el-Antakija, prilikom zateklo preko trideset ljudi za sofrom na kojoj je bilo saiOO nekoliko kora hljeba od kojih se nisu svi mogli najesti, pa su ih izlomiJi. ugasili svjetlo i sjeli da jedu. Kada je sofra dignuta, sve kore su bile netaknute, jer niko nije nita ni dohvatio u elji da drugima ostane vi!e. Tako je svaki musliman, iako gladan, vie volio da se najedu ostali nego on. Na kraju se uspostavilo da su svi vie voljeli drugome nego sebi. 4. Buharija i Muslim (u svojim zbirkama hadisa) navode kako~ jednom prilikom kod Allahova Poslanika ~ odsjeo neki gost i kako' svojoj kui nije rnogao nai nita ime bi ga poastio, pa je jedail ensarija doao i odveo gosta da ga poasti kod sebe, gdje je, kadajo pred njega iznio jelo, naredio eni da ugasi svjetlo i poeo pruati ruku prema jelu i praviti se da jede, a nije jeo, sve dok se gost nije najeG ime je pokazao da voli vie gostu nego sebi i svojoj eni. Ujutro, k je svanulo, Allahov Poslanik ~ mu je rekao: "Allah se zadivio onome kako ste sino postupili sa svojim gostom." Taj sluaj je bio povod objave ajeta:
Sluaj
voljeli drugima nego samima sebi, mada)e i njima scunima bilo potrebno. (EI-Har, 9.)
5. Pripovijeda se da je Biru b. Haris u, dok je leao na samrtnoj postelji, doao jedan ovjek i poalio mu se na siromatvo, pa je Bir sa sebe skinuo svoju koulju i dao mu je, a pozajmio je drugu u kojoj umro. 218
i.:..L,a;:. ~ 0t5- :,l) ~f ~ 0J'J'iJ l ... vie
1 poglavlje 3.
O NARAVI
Ovih pet sluajeva predstavljaju ivi pnmJer kako musliman drugome eli dobro vie nego sam sebi Ovdj e smo ih naveli samo zato da se musliman na njih podsjeti i vidi kako se drugome treba eljeti dobro, vie nego samom sebi i kako se u ivotu na djelu dokazuje da je oeko pravi musliman, dostojan misije koja mu je povjerena i imena koga
nosi.
***
219
O NARAVI
3.
V - O etici pravedn osti i umjerenosti
Musliman vjeruje da je pravednost u najirem smislu rij ei jedna od najstroijih obaveza koju je vjerniku u dunost stavio Uzvieni Allah
rijeima:
_/_,AJI tf;, ~~l) .:>G'JI) J:W~ ~ti 4LJI .Jl l Allah zahtijeva da se svaije' pravo po!tuje, dobro ini i da ,se blinjima udjeljuje.
(En-Nahl, 90.)
Na drugome mjestu, zapovijedajui da se pravedno postupa, Uzvieni kae da voli one koji su pravedni, pa veli:
~~ ~ all .J!I_,h....-i) l ... i budite pravedni; Allah, zaista, p/avedne voli. (El-Hud~rat, 9.)
!. ;r:
Kada je rije o pravdi, Uzvieni zapovijeda da se ona mort zadovoljiti kako na rijeima, tako i u postupcima i prilikom donoe~a presude, pa veli:
1.5'--) l~ 0tS- :,_i) l)~u ~ ii l~f, l ... i kada govorite, da krivo ne govorite, pa makar se ticalo i srodnika. (El-En'am, 152.)
Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni povjeravate i kada Ljudima sudite da pravino sudite.
(En-Nisa', 58.)
Zato musliman u svim svojim postupcima; kada govori, radi i nastoji biti to pravedniji, toliko da je pravednost njegova prepoznatljiva vrlina i sastavni djo karaktera. Usljed toga, njegove rijei i djela odiu pravedno u i daleko su od toga da bi u sebi imala bilo kakva obiljeja nepravde, nasi lja i samovolje. To muslimana ini pravednim. To mu ne dozvoljava da se povodi za prohtjevima, da bude zaveden strastima i privrenou za ovim svijetom, nego, znajui da Uzvieni voli
presuuje
220
lJ. poglavlje
poast
O NARAVI
pavedne, gleda kako e zasluiti Allahovu naklonost, zadovoljstvo, i blagodati. O poastima koje e kod svoga Gospodara uivati pravedni, Allahov Poslanik~ je rekao: ''Pravedni e kod Allaha biti na minberama od svjetla. To su oni koji sude, koji su podjednako pravedni prema svojoj eljadi i koji pravedno vladaju ." (Muslim)
J13VO
"Sedmorica su onih koje e Allah staviti u Svoj hlad, na Dan kada biti drugog hlada do Njegovog hlada: pravedan vladar, mladi koji svoju mladost provodi inei ibadet Uzvienom Allahu, ovjek ije je srce vezano za damiju, od kada iz nje izae dok se u nju ponovo ne vrati, dvojica ljudi koji se u ime Allaha vole, pa se u to ime i sastaju i rastaju, ovjek koji se u samoi sjeti Allaha, pa mu iz oiju poteku suze, oovjek kome se ponudi ugledna i lijepa ena, pa (joj) kae: 'Ja se bojim Uzvienog Allaha' i ovjek koji podijeli sadaku, krijui to toliko da mu tijeva ruka ne zna ta daje desna." (Buharija)
nee
Pravednost se ogleda u brojnim aspektima, od kojih su najvaniji:

l. Pravednost prema Uzvienom Allahu. Ogleda se u torne da Mu se u ibadetu i atributima ne pripisuje nikakav sudrug, da Mu se bude JX>komo i ne usuuje na neposlunost, da se stalno spominje i ne zaboravlja, daMu se bude zahvalno i da se nikada ne porie.
2. Pravednost u presudivanju sporova medu ljudima, tako da se svakom da njegovo pravo i ono to zasluuje. 3. Pravednost u odnosu prema enama i djeci, tako da se prema ~S11ak:o,m od njih jednako postupa i da se jednim nad drugima ne daje prednost.
4. Pravednost u govoru, tako da se lano ne

neistina.
svjedoi
i ne govori la
5. Pravednost u vjerovanju, tako da se ne vjeruje u ono to nije lano i istinito i da se u sebi ne taji ono to ne odgovara istini i stvarnosti. Evo jednog sjajnog primjera pravedne presude: Dok je jednom Omer b. el-Hattab sjedio, doao mu je jedan ovjek iz Egipta i "Vladaru pravovjernih, mogu li na ovom mjestu od tebe zatraiti w.,~..,," - pa mu je Omer rekao: "Ve si je dobjo, pa reci ta si htio , !"Na to mu je ovjek ispriao: "Utrkivao sam se na konju sa Amr b. sinom i pobijedio ga, pa je uzeo kandiju i poeo me njome 221
O NARAVI
3. poglavlje
udarati, govorei mi: 'Ja sam sin najuglednijih (roditelja).' Za to je uo njegov otac Amr, pa me je - bojei se da ti ne doem i ne poalim se strpao u zatvor. Evo, upravo sam sada, pravo od njega doao tebi." Na to je Omer b. el-Hattab uzeo i Amru b. el-Asu, koji je u to doba bio namjesnik u Egiptu, napisao: "Kada dobije ovo moje pismo, spremi se i sa tim i tim svojim sinom doi na ovogodinji hadd!" - dok je Egipaninu naredio da ostane u Medioi dok ovaj ne doe. Poto je Amr doao, sa ostalima se zaputio da obavi badd. Kada je Omer obavio hadd, sjeo je sa ljudima medu kojima su bili Amr b. el-As i njegov sin. Tada je Egipanin ustao, pa mu je Omer dodao bi kojim je poeo udarati Amrova sina. Toliko ga je udarao da su se prisutni saalili i poeli moliti da prestane, dok je Omer ponavljao: "Udri sina najuglednijih!"- sve dok sam Egipanin nije rekao: "Vladaru, dosta je, vratio sam mu punom mjerom." Na to je Omer rekao: "A sada njime oini Amra!"- paje rekao: ''Vladaru pravovjernih, ve sam izudarao onoga ko je udarao mene."- na to je Omer rekao: "Tako mi Allaha, da si i to uradio (tj. poeo udarati i Amra) niko se ne bi usudio prekinuti te dok sam ne prestane udarati." Zatim se okrenuo prema Amru i upitao ga: "Arme, od kada si to ti ljude koje je majka rodila slobodne, poeo pretvarati u robove?!"
Lijepi plodovi pravednosti (J.wl ~ o)) :

U plodove pravedne vlasti, izmedu ostalog, spada i irenje osjeaja mira i sigurnosti medu ljudima. Tako se pripovijeda da je bizantijski car kod Omera b. el-Hattaba poslao jednog svoga izaslanika sa zadatkom da izvidi kako ivi i vlada, pa je izaslanik, kada je doao u Meinu, raspitujui se za Omera, upitao: "Gdje je va kralj?" - na to su mu odgovorili: "Mi nemamo nikakvog kralja, nego vladara pravovjernih. Izaao je negdje u predgrae Medine." Izaslanik ga je poao traiti i naao ga je da lei na pijesku. Pod glavu je bio stavio kratki tap koji je imao obiaj nositi u ruci i njime uklanjati ono to ne valja i to smeta. Vidjevi ga u takvom stanju, to je izaslanika toliko dojmilo i dirnulo u srce da je rekao: "Zar ovjek pred kojim strepe svi okolni vladari, ovako ivi i izgleda? Ali, ti si Omere zaveo pravdu pa slobodno moe spavati, dok na car provodi nepravdu, pa sigurno i u ovom trenutku od straha nema sna!" S druge strane, umjerenost je vrlina sveobuhvatnija od pravednosti. Ogleda se u svakom postupku muslimana tokom cijelog njegovog ivota. To je sredinji put izmedu dvije pokudene krajnosti; pretjerivanja, sa jedne, i nehaja, sa druge strane.
222
ll poglavlje
Isto tako, umjerenost u troenju imetka
~~~ ~):;; 01.5')
znai
O NARAVI
Tako umjerenost u ibadetu znai ne ii u krajnost do granice pretjerivanja i cjepidlaenja, s jedne strane, ali i ne dozvoliti da se bude nemarno i nehajno, sa druge strane. izabrati sredinji put,
pa se ne rasipati, ali, istovremeno, i ne krtariti, kao to veli Uzvieni:

lJ?; tJ) l_,i_;..:.tJ 1-'..w 1)1 ~.ill) l l oni koji, kad udjeljuju, ne rasipaju i ne' krtare, vel se u tome dre sredine.
(El-Furkan, 67.)
, ,
,,
, ,
, ,, f ,
U tom smislu, umjerenost u odijevanju znac1 ne nos1t1 prev1se raskonu odjeu koja granii sa ponosom i oholou, ali i ne nositi namjerno previe grubu i poderanu i iskrpljenu odjeu. Umjerenost u hodanju znai ne hodati ni nadmeno ni oholo, s jedne strane, ali ne i previe bijedno i ponizno. Dakle, u svemu treba gledati da se nade neka sredina i ne dozvoliti da se ode u krajnost, kako u pretj eri vanj u, tako i u nebaj u. Otuda je umjerenost i najbolji ovjekov dmg u istrajnosti na Pravome
putu. Zato, kao takva, umjerenost i spada u najodabranije vrline i najljepe

osobine ovjeka, jer ga zaustavlja na granicama koje je odredio Uzvieni Allah, ne dozvoljava mu da preko njih prede, daje mu poleta da svoje farz ooaveze izvrava redovno i u potpunosti, istovremeno, ne prelazei u krajnost u bilo emu. Uz sve to, umjerenost ovjeka ui kako da bude dostojanstven, kako da se zadovolji sa onim to mu je dozvoljeno (halal) i kako da ne posegne za onim to mu je zabranjeno (baram).
Zar
ovjeku
treba
vea ast
i ponos, nego biti dosljedan i dostojan
rijei Uzvienog:
~~ :~~~~:~.ti ~jJI ~ ly~l l A da se Pravoga puta dre, Mi bismo [h 'vodom obilnom pojili. (El-Dinn, 16.)
:,..Ji)
,,
~j (' i)J }~ ~ Ll) r ~)C. 0Y,. u; lyU::.. l

, J , " ...
r.; Wl ~~ l_,lli ::r-:il' J~

.-!
"
l "
0 ~ 1)1.5' ~ ~'7- ~J...U~ GJ1 y~l

,
Oni koji govore: "Na Gospodar je Allah!" - i istraju na Pravome putu, neka se niega ne boje i ni za im nek ne tuguju! Oni e stanovnici Denneta biti, u njemu e vjeno boraviti, i to e im biti nagrada za ono to su radili. (EI-Ahkaf, 13.-14.)
223
O NARAVI
3. poglavlje
VI - O etici samilosti
Musliman je po svojoj prirodi milostiv, a samilost je jedna od vrlina koja krasi njegovu narav. Budui da samilost muslimana proizilazi iz iste due i zdravog duha, da ga zadaja dobrom, ulijeva mu sklonost ka injenju dobrih djela, a odvraa od zla i svega to ne valja, on gleda da uvijek bude dobroduan i susretljiv, a onome ko je takav, nikada mu nee ponestati samilosti prema drugima. Zato musliman, samilost kao vrlinu, toliko voli, ukazuje prema drugima, poziva na nju i preporuuje kuda god krene, duboko vjeruju i u rijei Uzvienog:
y~i 2.~)1( \V)~;_J~ l~ly) ?~ \~ly) 1_,t1 ~:il\~ 0ts";.;
-~:::j,
, , l ..
<;l , ,.
,J
... a uz to da je od onih koji vjeruju, koji jedni drugima izdrljivost preporuuju i koji jedni drugima milosrde preporuuju; oni e biti sretnici! (EI-Beled, 17.-18.), rukovodei se i postupajui po Poslanikovim ~ rijeima:
"Od Svojih robova Allah Svojom
(Buharija)
milou
obasipa samilosne."
e
"Budite samilosni prema onima na Zemlji, pa Onaj ko je na nebu!" (Taberani i Rakim) "Ko prema drugima nije samilostan, ni drugi prema njemu." "Samilosti je uskraen samo nesretnik."
vam se smilovati biti samilosni
nee
"Vjernici su u svojoj uzajamnoj ljubavi , samilosti i saosjeanju kao jedno tijelo. Kada jedan njegov organ zahvati bolest, cijelo tijelo obuzme besanica i groznica." (Muslim) Iako samilost po svom formalnom smislu znai osjeaj prefinjenosti u srcu j sklonosti da se iz dubine due oprata i prema drugima bude dobar, ona se uvijek ne moe svesti samo na razinu izliva emocija bez ostavljanja tragova na vanjskom svijetu. Naprotiv, samilost ima i svoje
224
ll poglavlje
O NARAVI
vanjske efekte i stvarne uinke, konkretizirane u nama vidljivom svijetu kao to su: opratanje onome ko pogrijei i zamoli za oprost, priskakanje u pomo obespravljenom, pomaganje nemonog, hranjenje gladnog, oblaenje golog, lijeenje bolesnog, tjeenje raaloenog itd. , jer su to sve znakovi samilosti. U konkretne, oku vidyive i spadaju i sljedei primjeri:
ulima
osjetljive vidove samilosti,
l. Buharija biljei da je Enes b. Malik, r.a., rekao: "Otili smo zajedno sa Allahovim Poslanikom :j Ebu Jusufu el-Kajnu, Ibrabimovom pooimu, pa je Allahov Poslanik ;i uzeo svoga sina Ibrahima, zatim ga poljubio i pomirisao. Kasnije smo i mi uli i zatekli Ibrahima kako isputa duu, na to su iz oiju AHabova Poslanika potekle suze. Vidjevi lo. Abdurrahman b. Avf, r.a., ga je upitao: 'Zar i ti Allahov Poslanie?' na to mu je on rekao: 'To je samilost, Ibn Avfe!' -a zatim dodao: 'Oko plae, a srce tuguje! Kaemo samo ono sa im je i na Gospodar zadovoljan: Ibrahime, tuni smo zbog rastanka sa tobom."'
Poslanikova :i posjeta svoga malog djeteta u kui njegova odgajatelja, njegovo ljubljenje i mirisanje svoga djeteta, njegov obilazak, na samrti, bolesnog djeteta i na kraju putanje suze - alosnice za njim, sve su to vanjski vidovi samilosti koja nadire iz dubine srca. 2. Buharija, takoder, od Ebu Hurejre, r.a., biljei da je Allahov Poslanik ;t rekao: "Idui putem~ jedan je ovjek estoko oednio, pa je naiavi na bunar, siao u njega, napio se i izaao, a onda, nedaleko od sebe, ugledao kako, skapavajui od ei, pas dae i lie zemlju, pa je pomislio: 'Mora da je i on kao i ja oednio?!' Zatim je siao u bunar, napunio mestvu vodom, uzeo je u zube, popeo se i napojio (ednog) psa. Za to ga je Allah nagradio i oprostio mu." Upitan: "Allahov Poslanie, mai li to da emo i za ivotinje imati nagradu?"- odgovorio je: "Za sve to ima vlanu digericu sljeduje nagrada." Spomenuti ovjek pomuio se, siao u bunar, nalio vode i napojio edna psa. Sve je to odraz samilosti koju je osjetio u svome srcu, jer da nije bilo toga ne bi uinio ono to je uinio. Buharija, preko Ebu Hurejre, r.a., od Allahova Poslanika ~ biljei i obrnut sluaj za koji je rekao: "Jedna ena je na mukama zbog toga to je zatvorila maku sve dok nije uginula. Zbog toga joj je, kada je dospjela u dehennemsku vatru, reeno: 'Otkad si je zatvorila nisi joj dala ni da jede da pije, a niti si je pustila da sama lovi i jede insekte po zemlji." 225
O NARAVI
3. poglavljt
Postupak spomenute ene sam po sebi govori o njenoj bezdunosti, surovosti i nemilosrdnosti njenog srca. A ne smije se zaboraviti da se samilost iz srca uzima samo onima koji su nesretnici. 3. Buharija, preko Ebu Katade, r.a., navodi da je Allahov Poslanik ~ takoder, rekao: "Ponekad kad stanem da klanjam, poelim da oduim namaz, ali zaujem da plae dijete, pa zbog toga to znam koliko je jako saosjeanje njegove majke zato to plae, skratim namaz, obavljajui samo ono to je najnunije." Poslanikove ~ skraiva nj e namaza, nakon to je bio odluio da ga odui i majino saaljenje prema svome djetetu koje plae, nisu nita drugo do jedan vid samilosti koju je Allah usadio u srca Svojih samilosnih robova. 4. Pripovijeda se da je Zejnu-1-Abid.ina b. Husejna, r.a., na putu za damiju, zasreo neki ovjek j poeo estoko vrijeati i psovati, zbog ega su ga njegove sluge htjele napasti i izmlatiti, ali im je on, iz samilosti prema tom ovjeku, zabranio da to ine, dodavi: "ovjee, ja sam jo gori nego to si rekao. Ono to o meni ne zna mnogo je gore od onoga to zna. Ako ti je potrebno, sfun u ti to sve ispriati." uvi to, ovjek se postidio i sav zacrvenio, pa je Zejnu-1-Abidin skinuo svoju koulju, dao mu je i jo naredio da mu se da hiljadu dirhema. Takav irokogrudni oprost i jo povrh toga uinjeno dobroinstvo ne mogu biti nita drugo do svojevrsni vid samilosti, duboko usaene u srce praunuka Allabovog Poslanika ~ .
* **
226
O NARAVI
VII - O etici stidljivosti
Musliman je po svojoj prirodi edan i stidljiv. Stid je jedna od vrlina koje krase njegov karakter. Sti d je dio imana, a iman je temelj na koJ"!le poiva ivot muslimana. U tom smislu, Allahov Poslanik~ kae:
"Iman se sastoji od sedamdeset i nekoliko - ili ezdeset i nekoliko

dijelova. Prvi (i najvaniji) j e (vjerovati) da nema boga osim Allaha, a najniije ukloniti zapreku sa puta. I stid je dio imana." (Buharija i Muslim) "Stid i iman su dva nerazdvojna druga. Kada nestane j ednog, nestat
e i drugog."6
Tajna da je stid sastavni dio imana lei u tome to i iman i stid navode na dobro, a odvraaju od zla. Iman pod stie vjernika da ini dobra djela i da se kloni grijeha. Stid sa svoje strane, ne doputa vjerniku da krtari u zahvalnosti Allahu na Njegovim blagodatima i da se nemarno odnosi u ispunjavanju svojih obaveza prema kome je duan. Pored toga, stid vjerniku ne dozvoljava da ini runa djela niti da govori rune rijei, jer zna da e to dovesti do prezira i omraenosti. Otuda je stid jedna od mjblagodarnijih vrlina, jer sve to dolazi od stida j e isto dobro, kao to jasno stoji u rijeima koje se prenose od Allahova Poslanika: "Stid donosi samo dobro." (Buharija i Muslim) "Sve to je od stida dobro je." (Muslim)
rijeima,
Osobina suprotna stidu je bestidnost. Ispoljava se u vulgarnim nevaljalim djelima i odvratnosti u govoru. Musliman, kako u svojim rijeima tako i u djelima, nikada nije nepristojan, bestidan, grub ni odvratan, jer su to svojstva stanovnika Dehennema. Za razliku od njih, musliman e uz Allahovu pomo u Dennet. Zato je nezamislivo da unjegovom ponaanju bude ita to bi makar i izdaleka podsjealo na vulgamost, prostakluk i odvratnost. Najbolji dokaz za to su rijei Allahovog Poslanika ~: "Stid je od i mana, a iman j e u Dennetu, dok je bestidnost od okrutnosti, a okrutnost je u Dehennemu." 7
6
Hadis biljei Hakim i kae da ispunjava Buharijine i Muslimovc uvjete sahih had isa. Hadis biljei Ahmed i njegov sened ocjenjuje kao sahih.
227
O NARAVI
3. poglavlje
U ovoj plemenitoj vrlini lijepe naravi svakom muslimanu je uzor, najodabraniji ovjek svih vremena, kako ranij ih tako i kasnijih generacija, Allahov Poslanik~ koj i je, kako se prenosi, "bio stidljiviji od djevice u svojoj sobici" i za koga je Ebu Seid, kako Buharija navodi, rekao: "da bi, kada bi vidio neto nevaljalo, to na njegovu licu mogli prepoznati." Kada se musliman zalae za ouvanje i njegovanje vrline stida medu ljudima, on zapravo poziva i upuuje na veliko i ope dobro, tim prije to je stid sastavni dio imana, a iman skup svih vrlina i osnovni elemenat svakog dobra. U vj erodostojnoj predaji se navodi da je Allahov Poslanik ~ jednom prilikom, naiao pored ovjeka koji je svoga brata savjetovao da ne bude previe stidljiv, pa mu je Poslanik ~ rekao: "Pusti ga, stid je sastavni dio imana!" (Muttefekun alejhi) Ovim se Allahov Poslanik ~ zaloio za ouvanje stida kod muslimana i zabranio da se stid suzbija, ak i po cijenu da onaj ko je stidljiv, zbog svoje stidljivosti izgubi i dio onoga to mu pripada, jer je ovjeku bolje rtvovati i dio svojih prava, nego izgubiti stid, kao sastavni dio svoga imana, najprepoznatljiviju vrlinu ljudskosti i neiscrpnu riznicu dobrostivosti. Allah se smilovao eni, koja je u potrazi za svojim izgubljenim djetetom, s valom preko lica, dola i za njega upitala neke ljude, od kojih je jedan rekao: "Pita za svoje dijete, a valom sakriva lice"- i koja mu je, uvi ta je rekao, odgovorila rijeima: "ovjee, bolje mi je izgubiti i roeno dijete nego stid."
(Muttefekun alejhi)
Vrlina stida muslimanu ne smeta da govori istinu, da stie znanje, da od drugih trai da ine dobra djela, ili da ih odvraa od nevaljalih. Jednom prilikom, kod Allahova Poslanika~ pokuao se za nekoga ko je ukrao, zauzeti njegov ljubimac, Usama b. Zejd, pa stid Allahova Poslanika nije sprijeio da Usami ljutito kae: "Usama, kako se moe zauzimati za nekog ko je prekrio Allahov zakon?! T ako mi Allaha, kada bi ta i ta ukrala, odsjekao bih joj ruku." Isto tako, stid nije smetao ni ensarijki Umm:i Sulejm da upita: "Allahov Poslanie, Allah se ne stidi (iznoenja) istine, pa da li se ena duna okupati kada u snu doivi poluciju?" - a ni AIJahovom Poslaniku ~ da joj odgovori: "Jeste, ukoliko primijeti vlaan sekret." (Buharija)
Drei hutbu, Omer se jednom prilikom dotakao problema visokih mebrova, pa mu je jedna ena rekla: "Omere, zar da nam Allah daje. a ti zabranjuje? Zar Allah nije rekao:
228
13. poglavlje
# )
O NARA Vl
J.. '"' , "'
~ t_. IJ~\f lli 1~\k:..i ~~~! ~ :fi) / ... i jednoj od njih ste da/i mnogo blaga, ne oiuzimajte nita od toga! (En-Nisa', 20.)
Dakle, spomenutoj eni stid nije smetao da se digne u odbranu prava ene, niti je smetao O meru da joj se izvine i kae: 'Omere, sav svijet je u vjeri razboritiji od tebe.' Jednom drugom prilikom, Omer je sa dvije haljine na sebi, ustao da muslimanima odri hutbu u kojoj je zatraio da budu posluni i pokorni, na to je jedan od prisutnih muslimana skoio na noge i rekao: "Ornere, nema vie poslunosti ni pokornosti. Na tebi su dvije, a na nama po jedna haljina." uvi to, Omer je iz svega glasa poeo dozivati: "O Abdullahu b. Omere!" Kada mu se sin odazvao rijeima: "Odazivam ti se oe!" rekao mu je: "ZakJinjem te Allahom, pravo reci, jesi U mi li poklonio jednu od ove dvije haljine?" - pa je zak.Jevi se rekao: "Tako mi Allaha, jesam." Na to je ovjek rekao: "Omere, sada emo sluati i biti pokorni." Pogledaj samo, kako stid ovjeku nije smetao da Omeru kae to to je kazao, a ni Omeru da prizna to to je priznao.
Budui da se stidi drugih stvorenja, musliman ne razotkriva njihove sramote, ne ogluuje se o svoje dunosti prema njima, ne porie dobro koje su mu uinili, ne obraa im se runim rijeima i ne doekuje ih onako kako im nije drago. On se stidi Allaha, pa se ne ogluuje o poslunost prema Njemu i ne zaboravlja biti Mu zahvalan na blagodatima, jer dobro zna da je On nad njim svemoan i da o njemu sve ma, svjestan Ibn Mes' udovih rijei: "Stidite se Allaha kako treba, sauvat ete i glavu i stomake, zajedno sa onim to je u njima! Mislite na smrt i nedae!" i rijei Allahovog Poslanika~: "Allah je prei da se od Njega vie stidi nego od ljudi."8
* **
s - Buharija. Cijeli tekst hadisa glasi: "Od Ebu Hurcjre se prenosi da je rekao: "Pit:to sam: Allahov Poslanie, ta moemo, a ta ne moemo sa naim stidnim mjestima?" pa je rekao: 'uvaj svoje stidno mjesto, osim od svoje ene i onih koje su u tvome vlasnitvu!' Upitao sam: 'Allahov Yjerovjesnie, a ta ako su ljudi izmijeani jedni s drugima?' - pa mi je rekao: 'Ako moe da ga niko ne vidi, neka ne vidi!' Upitao sam: 'A ta ako je neko od nas sam?' -pa mi je rekao: 'Allah je prei da se od Njega vie stidi nego od ljudi."'
229
O NARAVI
3. poglavlje
vm -o etici dobroinstva
Musliman na dobroinstvo ne gleda samo kao na vrlinu kojom se lijepo okititi, nego i kao na sastavni dio svoga vjerovanj a i ispoljavanja Islama. Ovo zato to se vjera Islam temelji na tri stvari: vjerovanju(iman), predanosti Allahu (Islam) i dobroinstvu (ihsan). Tako ju je, zapravo, u muttefek hadisu, Dibrilu definirao Allahov Poslanik ~ kada mu je doao i upitao ga ta je iman, ta Islam a ta ihsan. Kada je Dibril otiao, Allahov Poslanik ;l je rekao: "Ovo je bio Dibril. Doao je da vas podui vaoj vjeri." Dakle, tri spomenute stvari nazvao je zajedno vjerom. Uzvieni Allah je, na vie mjesta u Svojoj asnoj Knjizi, naredio dobroinstvo rijeima :
~~~all Jl l~i) l ... i dobro inite; Allah, zaista, voli one koji dobro ii1e. (EI-Bekare, 195.)
/, , :J
;:l
"
JG'fl) J~~ ~t Ul 0! l Allah zahtijeva da se svaije pravo potuje, dobro ini ... (En-Nahi, 90.)
~ u"8J l}_j) l ...a ?judima lijepe rijei govorite! (El-Bekare, 83.)
'
} }
A roditeljima dobroinstvo inite, i roacima, i siroadi, siromasima, i komijama blitnjim, i komijama daljnjim, i drugovima, i putnicima-namjernicima i onima koji su u vaem posjedu. (En-Nisa', 36.)
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao : "Allah je propisao da se prema svemu lijepo postupa. Zato, i kada ubijate, ubijajte lijepo i paljivo, kada koljete ivotinju, koljite je paljivo i neka vam neko od vas dobro naotri no da ne bi mrcvario ivotinju." (Muslim) Lijepo postupati u ibadetu znai: svaku vrstu ibadeta, ma o emu da se radi: namazu , postu, haddu itd., obavljati ispravno, uz ispunjenje svih preduvjeta i sastavnih dijelova, ukljuujui i primjenu sunneta i 230
13. poglavlje
O NARAVI
adaba, a to je ovjek u stanju samo onda kada je obuzet snanim osjeajem strahopotovanja prema Allahu ~ koji ga nadzire, vidi i da svaki njegov pokret budno prati, ili u najmanju ruku osjeajem da ga Uzvieni Allah vidi i da zna ta on radi. Jedino tako ovjek moe ispravno i u potpunosti, onako kako treba, obavljati ibadet. Na to upu uju i rijei AUahovog Poslanika ~: "Ibsan znai da oboava Allaha kao da u Njega gleda, jer ako ti Njega ne vidi, On tebe, sigurno, vidi." (Buharija) to se, pak, tie lijepog postupanja u meusobnim odnosima, ono se ogleda:
Vezano za roditelje: u dobroinstvu , pokornosti i poslunosti prema njima, u suzdravanju da im se bilo ta naao uini, u obraanju Allahu sa dovom da im oprosti, izvravanju njima datih obeanja i panji prema njihovim prijateljima. Vezano za rodbinu: u dobroinstvu , samilosti, panji i ljubaznosti prema njima, u nastojanju da im se sve to je lijepo uini, a sve to je runo i nevaljalo izbjegne, svejedno; kako na rijeima, tako u djelima. Vezano za siroad: u uvanju njihove imovine, odbrani njihovih prava. njihovom odgajanju, izbjegavanju da im se ta naao uini, da se ne zlostavljaju, pokazivanju ljubaznosti prema njima i pomilovanju rukom po glavi. Vezano za siromahe: u njihovom nabranjivanju, oblaenju , podsticanju drugih da ih nahrane i ne ostavljaju gladne, nepovredivanju njihova ponosa, nepotcjenjivanju, neismijavanju , nevrijedanju oeuznemiravanju na bilo koji nain. Vezano za putnika: u podmirivanju njegove potrebe, nadoknadi izgubljenog, uvanju njegovog imetka i ugleda, pokazivanju puta, ako zatrai da mu se pokae i upuivanju, ako zaluta. Vezano za slugu: u isplaivanju nadnice prije nego to mu se znoj osui, nezaduivanju sa onim to nije njegov posao i to ne moe izdrati, uvanju njegova ugleda, uvaavanju njegove linosti , a ako slui ukunim poslovima, osiguranju da se hrani i oblai kao i ostali ukuani. Vezano za obini svijet: u traenju da ini dobro i odvraanju od nevaljalih djela, upuivanju, u sluaj u da zalutaju, poduavanju onih koji ne znaju, pravednom postupanju sa njima, priznavanju njihovih prava, suzdravanju od uznemiravanja i ne injenj u nita to im teti i smeta,
231
O NARAVI
3. poglavlje
Vezano za ivotinje: u hranjenju ako su gladne, lijeenju ako su bolesne, nepretovaranju i neoptereavrutju sa teretom koji ne mogu podnijeti, paljivom postupanju sa njima, ako su angairane u nekom poslu i zaustavljanju da se odmore, ako su zamorene, Vezano za fizike poslove: u obavljanju posla na to ljepi i savreniji nain, nastojanju da se sv i poslovi odrade poteno i kvalitetno. bez ikakvih podvala i prevara, rukovodei se rijeima Allahovog Poslanika ~ : "Onaj ko nas prevari, nije na." Evo nekoliko sjajnih.primjera kako treba lijepo postupati: l. Nakon to su murici u Bici oa Ubudu s Vjerovjesnikom ~ uradili to to su uradili; ubili i izmrcvarili mu voljenog arnidu (Hamzu). a njemu slomili zub i rasjekli lice, priao mu je jedan drug i zamolio ga da prokune ozloglaene murike, na to je on zamolio: ''Boe, Ti oprosti mome narodu, jer oni ne znaju!" 2. Jednoga dana Omer b. Abdulaziz zamolio je svoju slukinju rijeima: "Promai mi malo lepezom i rashladi zrak ne bih Ji zaspao!"- pa je zaspao, a ona nastavila mahati sve dok i nju nije savladao san. Kada se trgao iz sna i ugledao je, uzeo je lepezu i on nju poeo rashladivati, sve dok se nije probudila i od zaprepatenja vrisnula, na to joj je on rekao: "I ti si, kao i ja, ljudsko stvorenje. I tebi je kao i meni vrue, pa sam poelio da te rashladim kao to si i ti mene rashladila." 3. Jednom prilikom, jednoga asnog pretka, nalj utio je njegov sluga, pa ga je bio naumio estoko kazniti, na to j e sluga izgovorio rijei Uzvienog: ... i koji srdbu savladuju (Ali 'Imran, 134.) - pa je ovaj rekao: "Dobro, savladao sam srdbu" - a sluga dodao: ... i Uudima prataju9 - pa je ovaj rekao: "Dobro, oprostio sam ti" - a sluga opet dodao: - a Allah voli one koji dobra djela ine 10 - na to je ovaj rekao: "Idi, u ime Allaha si slobodan!"
** *
9 10
-Ibid -Ibid
232
13. poglavlje
IX - O etici istinoljubivosti
O NARAVI
Musliman je iskren, istinoljubiv i nakJonjen istini, kako u svojim tako i u svojim djelima, jer iskrenost vodi dobroinstvu , dobroinstvo Dennetu, a Dennet je krajnja elja i najuzvieniji cilj svakog muslimana Ger je to rezultat Allahovog zadovoljstva - prim. . ree.). Nasuprot istine je la. Ona vodi u grijehe grijehe, grijesi vode u dehennemsku vatru, a dehennemska vatra je ono ega se musliman najvie boji i uva Ger je to rezultat Allahove srdbe - prim. . ree.).
rijeima,
Na istinoljubivost musliman ne gleda samo kao na etiku vrlinu koja ga treba krasiti, nego i kao na sastavni dio svoga imana i Islama, tim prije !to ju je Uzvieni zapovijedio, pohvalio one koji se njome odlikuju i to ju je stalno nareivao i svojim sljedbenicima preporuivao Allahov Poslanik ~. U tom smislu, Uzvieni veli:
~.)Lal\ 1 p) 4.1.111 11_;i J...UI ~ti l O vjernici, bojte se Allaha ) _,.4. i hudite s onima koji su iskreni! (Et-Tevbe, 119.)
..-
t;-
J .,_
.ySo ~~ 'J~\.S:. G 1_,;~ J b.J l Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet aat Allahu... (EI-Ahzab, 23.)
"
.:..>~.)t:.Jij ~b~lj l ...i iskrenim mukarcima i iskrenim enama ...

~El-Ahzab, 3.5.)
JPl ~ w:,( "-! ~~) cJ:.L..J~ ;[.;,.<?..J') l A onaj koji donosi istinu
i oni koji u nju' vjeruju,' oni
Nareujui
su bogobojazni. (Ez-Zumer, 33.)
da se bude iskreno i istinoljubive, Allahov
Poslanik ~
je
rekao:
''Drite se iskrenosti, jer iskrenost vodi dobroinstvu, a dobroinstvo vodi u Dennet. ovjek govori istinu i tei iskrenosti sve dok kod Allaha ne bude upis<m kao istinoljubiv, a uvajte se lai, jer la vodi u grijehe, a grijesi vode u dehennemsku vatru. ovjek lae i tei neistini sve dok kod Allaha ne bude upisan kao laov." (Muslim) Iskrenost je vrlina koja daje bogate plodove. Njih ubiraju on. koji su i iskreni. Plodovi iskrenosti, izmedu ostalog, ogledaju se u:
233
O NARA VI
3. poglavlje
l. Bezbrinosti sigurnost. " 11
smirenosti, jer je Poslanik
rekao: "Istina je
2. Bereketu, zaradi i, u najirem smislu rijei, uveavanju svega to je dobro, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kupoprodaja podrazumijeva slobodan izbor i traje sve dok se prodavac i kupac ne rastanu. Ukoliko budu poteni i iskreni, obojici e kupoprodaja biti berietli, a ako ta sakriju i slau, kupoprodaja e im biti bez bereketa." (Buharija) 3. Dos pijeu na poloaj ehida, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ko iskreno zamoli AJlaha da umre kao ehid, Allah e mu podariti poloaj ehida, pa makar umro i na svojoj postelji." (Muslim) 4. Potedenosti od onoga od ega osjea bojazan. U tom se smislu pripovijeda da je neki ovjek, bjeei od svojih progonitelja, zamolio za utoite kod jednog dobrog ovjeka rijeima: "Sakrij me od onih koji me trae!", pa mu je ovaj rekao: "Lezi ovdje !" i pokrio ga palminim liem. Kada su njegovi progonitelji kasnije naili i upitali ga za njega, rekao im je: "Eto ga lei pod tim liem"- pa su pomislili da se sa njima ali, te su se okrenuli i otili, a ovaj se, zahvaljujui iskrenosti dobrog ovjeka, spasio. Iskrenost se, izmedu ostalog, ogleda u (~.,po :lr-0 ~ ..rU.... ...;..L.dl_, U..):
J. Iskrenosti u govoru, jer kada govori, musliman govori samo ono to je istina i to je tano. Isto tako, kada kazuje, on kazuje onako kako se stvarno desilo, znajui da je la znak licemjerstva, kao to stoji u Poslanikovim ~ rijeima: "Licemjer se prepoznaje po tri znaka: kada govori, lae, kada obea, prevari, a kada mu se neto povjeri, iznevjeri."
(Muttefel'lln alejhi)
2. Iskrenosti u ophoenju, jer kada sa nekim suraduje, musliman nastupa iskreno, ne vara, ne pronevjerava, lano ne svjedoi niti na bilo koji nain obmanj uje. 3. Iskrenosti u odlunosti, jer kada vrsto odlui neto uiniti. musliman se vie ne koleba, nego zasue rukave i uradi ono to je namjerio, ne osvrui se ni na koga drugog.
11
- Had is biljei Tinnizi i ocjenjuje ga kao sa hi h. Tekst had isa glasi : "Ostavi ono u to sumnja, a prihvati se onoga u to si potpuno siguran, jer istina je sigurnost, a neistina sumnja."
234
13. poglavlje
O NARAVI
4. Iskrenosti u izvravanju obeanja, jer kada nekome neto obea, musliman uradi ono to je obeao, znajui dobro da je, kao to smo vidjeli ugore citiranom hadisu, neispunjavanje obeanja znak licemjerstva.
5. Iskrenosti u dranju, jer se musliman nikada ne predstavlja

drugaijim
nego to jeste i nego to u sebi osjea. Zato se ne predstavlja u lanoj odjei licemjerstva, niti se pretvara da je onakav kakav u stvarnosti nije, jer je Allahov Poslanik :i rekao: "Licemjer koji se hvali sa onim to nema, kao to su dvije lane odjee"(Muslim) - tj.onaj koji se kiti tudom odjeom kako bi drugima dokazao da je bogat isti je kao i onaj koji namjerno nosi staru i poderanu odjeu da bi drugima pokazao kako je skroman i poboan, a niti je skroman niti poboan. U sjaj ne primjere iskrenosti spada i sljedee(~ ~ <...,i)' ..;.~......ll ~~ ..,.)):
l. Tirmizi biljei da se od Abdullaha b. Hamsae prenosi da je
rekao: "Sa Allahovim Poslanikom ~ sam se, prije njegova poslanstva, bio nagodio o jednoj kupoprodaji, pa mu nisam imao sve isplatiti odmah na licu mjesta, te sam, obeavi mu da u mu donijeti ostatak, rekao da me saeka. Medutim, ja sam na to zaboravio i sjetio se tek poslije tli dana, pa sam otiao i naao ga kako me na onom istom mjestu, jo uvijek eka, rekavi mi samo: 'Mladiu, namuio si me. Ovdje te ekam ve tri dana."' Ono to se desilo naem Vjerovjesniku ~ desilo se prije njega i njegovom dalekom pradjedu Ismailu, s.inu Allahova prijatelja Ibrahima, a.s., to je bio povod da ga Uzvieni Allah u Svojoj asnoj Knjizi pohvali
rijeima:
QU 0tS-") ~) 0.)L.o 0tS-- ~~ ~C! ._,..,~, J ~~1) l y~
l spomeni u Knjizi Ismaila! Ortje ispwi}avao lato' obecanje i bio poslanik, vjerovjesnik. (Meijem, 54.)
2. Jednom prilikom Haddad b. Jusuf je, drei hutbu, oduljio sa govorom, pa je jedan od prisutnih povikao: "Namaz! Vrijeme te ne eka, a ni Gospodar ti nee oprostiti" - pa je ovaj naredio da ga strpaju u zatvor. Kasnije su doli njegovi i tvrdili da ovjek nije normalan, na to je Haddad rekao: "Ako prizna da je lud, pustiu ga iz zatvora" - ali je ovj~k rekao: "Ne mogu ja poricati blagodat koju mi je Allah dao, a za sebe priznati da sam lud kad me je Allah ludila potedio." Vidjevi koliko je ovjek iskren, Haddad se predomislio i pustio ga iz zatvora. 235
O NARAVI
3. pogla1lje
3. Od imam Bubarije, Allah mu se smilovao, se prenosi da je jednom prilikom otiao do nekog ovjeka da ga upita pamti li on koft badis od Allabovog Poslanika ~ i zatekao ga kako svoga odbjeglog konja mami na zobnicu kao da je u njoj jeam, pa mu je konj priao i ovaj ga tako uhvatio. Na to ga je Bubarija upitao: "Je li u zobnici, zaista, bilo jema?" - na to je ovjek odgovorio: "Nije, nego sam ga samo zavaravao." uvi to, Buharijaje rekao: "Ne primamo hadis od onoga ko lae, makar i ivotinjama." Ovaj primjer, sam po sebi , govori koliko je Buharija bio istinoljubiv.
***
236
13. poglavlje
X - O etici dareljivosti i plemenitosti
O NARAVI
Darelji vost je moralna vrlina muslimana, a plemenitost njegova urodena osobina. Musliman nije ni krtica ni tvrdica, jer su krtost i tvrdiluk dvije pokudene osobine koje dolaze od pokvarenosti due i zamraenja srca. Za razliku od takvih, musliman, usljed svoga imana i dobrih djela, ima istu duu i prosvjetijeno srce. Zato je, uz istou due i prosvjetljenost srca, nezamislivo da se kod pravog muslimana nadu pokudene osobine kao to su krtost i tvrdiJuk. da je krtost bolest srca koja ne bira rtvu, nego napada redom sve ljude, musliman se od nje brani imanom i dobrim djelima, kao ito su zekat i namaz, kojima ga Allah titi od ove opake bolesti i za to mu, kao nagradu, priprema uspjeh i uivanje u blagodatima na onome svijetu. U tom smislu Uzvieni veli:
Budu i
lJ!( T\)~j:.~~ t..:. .,.

(T t)~);:,.
l:,l)(T )~)';:- ~~t..:. l:,l(\ ~)~p

,
"
.. ,
"
Jb:. 0W~I 0!, , ,
j;. ~1;i ~ 0:~1)('1' 1)0~1; ~lt., j;.~ J~I(T T)~l

p~(,
J-:U:
ovjek je, uistinu, stvoren maloduan: kada ga nevolja snade brianje, a kada muje dobro- nepristupaan je, osim vjernika, koji molitve svoje budu na vrijeme obavljali i oni u ijim imecima bude odreden dio za onoga koji prosi i kome nije dato.
(EI-Me'arid, 19.-25.)
da ih njime oisti i blagoslovljenim ih uini! (Et-Tevbe, 103.)

oni te sigurrio uspjeti. (EI-Har, 9.)
~ ~f, ~;61 i.;:(p ~(;.f J. G l Uzmi od dobra njihova zekat,
0~~ ~ W)~ ~ ~ 0}. :/)l A oni koji se uuvaju lakomosti,

Budui da se vrline lijepog vladanja stiu kroz posebnu vrstu vj ebi i pravilnog odgoja, musliman u sebi njeguje i razvija one moralne vrline kojima se eli okititi, strogo vodei rauna o tome ta je po vjerozakonu
237
O NARAVI
3. poglal'lje
pohvalno, a ta pokudeno. U razvijanju, u sebi, vrline dareljivosti potrebno je da se svim srcem preda razmiljanju o rijeima Uzvienog, kao to su:
~j~ ~~ ~ ~) ~~ j~ J- ;J'~lljf U) r5Jtyf ~ u J~t ~~~ t);T

~~J~ ~:,:_ll ;s~1 ~~ 0i ;P~ ;sGj~ ~ ~ l~i)('\)0J~~I ~
",. J "' )
,.. .,
..
~aJI::,_. )i) 0~{; ~j ~J J!.. ~;f U:,i , _, _ - ..

O vjernici ... i od onoga ime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte prije nego nekom od vas smrt dode, pa da onda re/ene: "Gospodaru nwj, da me jo samo kratko vrijeme zadri, pa da milostinju uc{jeljujem i da dobar budem!" (El-MunafikGn, 9.-10.)
~ ~ f)(Y)<>~ 5~ ~~:~;(i)~~ 0~)(o)Jft) ~~ ~~u <S~') 1~1, ti~~~~)(\ )<>~~';:";('\)~~. ~jS-J (A)~I) - , ..
Onome koji udjeljuje i ne grijei i ono najljepe smatra istinitim - njemu emo Dennet pripremiti; a onome koji tvrdii i osjea se neovisnim i ono najljepe smatra lanim - njemu emo Dehennem pripremiti, i bogatstvo njegovo mu, kada se strovali, nee koristiti. (EI-Lejl, 5.-ll.) vam je pa odbijate da troite na AHafzovLi putu kada e Allah i nebesa i Zemlju naslijediti? (El-Hadid, 10.)
jYta
,
.j>~Dt) .;.,l)Ot :.:_.,p,. .illj .illt ~ ~ 1~ u1 ~ ~J l J
0~ U ~'J ~l0Y. _;;,:- 0-- l~ G) l ... a ono to od imetka udijelite drugima nadokncidie vam se potpuno, nee vam biti uinjeno krivo. (EI-Bekare, 272.)
"
, ,,
'
Allahov Poslanik ~ j e rekao: "Allah je dareljiv i voli dareljivost. On voli plemenita svojstva, a mrzi loa." 12 "Nema zavidnosti prema dvojici: ovjeku kome j e Allah dao imetak, pa ga troi na Pravome putu, i ovjeku kome je Allah dao mudrost (znanje), pa po njemu postupa i njemu druge poduava." (Buharija)
12
- Hadis biljee Taberani, Bejheki i Hakim. Zejn ci-Iraki ka7.c da mu je scncd sahih. Navodi ga i Gaza! i u svome djelu El-/Izja.
238
1 poglavlje 3.
O NARAVI
"Ima Li ko od vas da mu je imetak njegovog nasljednika drai od svoga?" "Allahov PosJan i e," - odgovorili su - "nema niko od nas a da mu njegov imetak nije drai." Na to je (Poslanik ~) rekao: "Svoj imetak je onaj koji se potroi i podijeli, a nasljednikov onaj koji se iza sebe
ostavi." (Buharija)
"Sauvajte
se od dehennemske vatre, makar i sa pola hurme!"
(Buharija)
"Nema dana u kome ljudi osvanu, a da sa njima ne osvanu i dva meleka koja mole. Prvi moli: 'Boe, nadoknadi onome ko troi i udjeljuje!' Drugi moli: 'Boe, daj propast onome ko krtari!'" (Buharija)
"uvajte se krtosti, jer je krtost (i lakomost) upropastila one prije vas. Ona ih je navela na prolijevanje krvi medu sobom i na to da sebi ponu dozvoljavati ono to im je zabranjeno." (Muslim)
"Ostalo je sve osim njene pleke . " - AJlahov Poslanik ~ odgovorio je Aii, r.a., kada ju je upitao je li ta ostalo od ovce koju su zaklali, pa mu je rekla: "Od nje je ostala samo pleka", elei time rei da je drugima svo meso podijelila osim pleke. "Ko drugome, na poten i halal na i n zaraeno, Ger Allah ne prima ono to je nepoteno zaraeno), kao milostinju udijeli makar i koliko je jedna hurma, Allah e to prihvatiti Svojom desnom rukom, a zatim za onoga ko je to uinio njegovati i odgajati, kao to neko od vas odgaja odbijeno jednogodinje drijebe, toliko da e narasti kao brdo."
(Muttefekun alejb:i)
Rijeima:
U znakove dareljivosti, izmedu ostalog, spada (.fi L. .b:......!, /'lJ;... .y J): l. Da onaj ko drugome neto da, to ne uvredama,
popraa
prigovorima i
2. Da se onaj ko daje obraduje onome ko trai, i da osjeti radost i zadovoljstvo zato to je nekome neto dao, 3. Da se onaj ko daje dri umjerenosti, pa da ne pretjeruje, ali i da
ne krtari,
4. Da onaj ko daje, daje puna srca, vedra lica i uz lijepu rije, svako prema svoj im mogunostima; bogat prema svome bogatstvu, a siromaan prema svome siromatvu. 239
O NARAVI
3. poglavlje
U sjajne primjere velike dareljivosti spadaju i ovi (.}. '-' -JWI ~~>-ll i.!:.l<l J):
l. Pripovijeda se da je jednom prilikom Muavija, r.a., Aii, r.a., poslao u gotovin i 180.000 dirhema, pa je slukinji rekla da joj donese zdjelu i poela ib dijeliti drugima. Navee je slukinji rekla: "Donesi mi neto da iftarim !" - pa joj je slukinja iznijela hljeba i ulja, rekavi: "Od onog silnog bogatstva to si danas podijelila nisi mogla izdvojiti bar jedan dirhem da kupimo mesa za iftar?!" - na to joj je ona odgovorila: "D a si me podsjetila, uinila bih to."
2. Pripovijeda se da je Abdullah b. Amir od Halida b. Ukbe b. Ebu Mu ' ajta kupio ku u u ariji u Mekki za 70.000 dirhema i daje, kada je pala no, Abdullah uo kako ukuani plau, pa se uj utro raspitao zato plau . Kada su mu rekli da plau zato to im j e ao kue, Abdullah je rekao svome slugi: "Idi i reci im da su i kua i dirhemi njihovi."
3. Pripovijeda se da je na samrtnoj postelji, imam afija, Allah mu se smilovao, ostavio oporuku da ga, kada umre, okupa i spremi jedan ovjek. Kada je umro, otili su i pozvali onoga kome je ostavio oporuku da ga okupa, pa je ovaj rekao: "Dajte mi njegovu biljenicu!'' - pa su mu je dali i iz nje proitao da je afija umro pod dugom od 70.000 dirhema. Potom je ovjek uzeo i napisao da e vlasnicima on vratiti njegove dugove, rekavi: "Eto, okupao sam ga i spremio" - a potom otiao. 4. Pripovijeda se da je, kada se Allahov Poslanik ~ u godini velike nestaice i gladi (zbog ega je njegova vojska i nazvana Deju-l-usretz) spremao za ratni pohod protiv Bizantijaca, Osman b. Affan, r.a., u tu svrhu dao od sebe 10.000 dinara (zlatnika), tri stotine deva pod punom spremom i j o pedeset konja, ime je sam opremio pola vojske.
* **
240
13. poglavlje
XI - O etici skromnosti i pokuenosti oholosti
O NARAVI
Musliman se odlikuje skromnou i poniznou, ali istovremeno i sa dovoljno jakim dostojanstvom da bi sebi mogao dozvoliti da bude ponien i osramoen. Skromnost, kao moralna vrlina, ideal je svakog musliniana i njegova prepoznatljiva osobina, u istoj onoj mjeri u kojoj je oholost njegova mahana. Musliman se ponaa skromno kako bi se uzdigao na vii stupanj, a uva se oholosti da ne bi pao na nii, jer dobro zna da Allah uzdie one koji su Mu ponizni i pokorni, a u ponienje dovodi one koji su oboJi. U tom smislu, A11ahov Poslanik ~ je rekao: "Sadak:a nikada nije umanjila imetak. ovjeku koji oprata, Allah jo vie poveava ugled. Niko se prema Allahu nije ponizio, a da mu Allah poloaj nije jo vie uzdigao."(Muslim) "Allahovo je pravo da se sa ovoga svijeta nita ne uzdigne, a da ga
On ne spusti."(Buharija)
"Oholi e na Sudnjem danu biti proivljeni siuni u liku Deddala. Sa svih strana e biti ponieni i na~erani u dehennemsku tamnicu zvanu Bo/is, iznad koje e bijesniti razbuktala vatra i u kojoj e piti mot i gnojne otopine dehennemlija."(Muslim) Kada svojim uima uje i srcem poima ovakva i slina istinita kazivanja, rijeima Uzvienog Allaha i Njegovog Poslanika ~ u kojima se hvale ponizni, a kude oholi, s jedne, i nareuje skromnost, a zabranjuje oholost, s druge strane, kako musliman sebi moe dozvoliti da ne bude skroman, da ga ne krasi vrlina skromnosti, da se ne kloni oholosti i da ne prezire oholost?!
Nareujui
Svome Poslaniku
da bude skroman i ponizan,
Uzvieni veli:
~~~ d ~ ;;_l :!J.;..G,. ~l) l J budi ljubazan prema vjernicima

koji te slijede! (E-u'ara', 215.)
~/ J>~OI
'
t_}._;.:,.; U) -'
l Ne hodi po zemlji nadmeno! (El-Isra', 37.) 241
O NARAVI
3. poglmljc
hvalei
S druge strane,
skromnost Svoj ih miljenika, Uzvieni veli:
;:,r.;LS:j, Js. o~f ~}JI Js. a.Lf ~;..,;, ~l On voli 11iih i oni vole
Njega. Prema v}ernicim'a' su ponznz, a prema nevjernicima ponosni. (EI-Ma'ide, 54.)
l~ G U) ~~u, J '~ 0J~; ;:;..ill ~ ~/'- ti1 ~,:u, ~ 1TaJ drugi svijet aaemo 'onima koji ne' zele da ie na Zemlj{ ohole i da nered ine . (El-Kasas, 83.)
Nareujui
skromnost, Allahov Poslanik ~ je rekao:
"Allah mi je objavio da budete toliko skromni i ponizni da se niko ni nad kim ne ponosi i da niko nikome nepravdu ne ini."(Muslim) "Allah nijednog vjerovjesnika nije poslao, a da prethodno nije uvao stoku." Na to su ga njegovi drugovi upitali: "Zar i ti?" - pa im je odgovorio: "Da, i ja sam je stanovnicima Mekke uvao pod najam."(Buharija) "Kada bih bio pozvan i na zadnju nogu od ovce, odazvao bih se, a kada bi mi se, kao poklon, ponudila i prednja noga, prihvatio bih ga."(Buharija)
Odvraajui
od oholosti, Allahov Poslan ik ~ j e rekao:
"Hoete li da vam kaem ko su stanovnici Dehennema: svako ko je grub i surov i ohol."(Muttefekun alejhi)
"Na Sudnjem danu, Allah trojicu nee ni osloviti, ni oistiti, niti na njih pogledati - njih eka bolna kazna.To su: starac - bludnik, vladar laljivac i oholi siromah."(Muslim) "Dok je jedan ovjek divei se svojoj odjei, dotjerane i poeljane kose, nadmeno iao putem, Allah je dao da se pod njim prolom i zemlja i da kroz nju sve do Sudnjeg dana propada."(Muttefekun alejhi)
U znakove skromnosti spada (..}.Lo
co'P' f>l.l:u V' J):
1. Ako se neko, medu sebi jednakima, gura naprijed ohol je, a ako izostaje iza njih skroman je. 2. Ako neko u drutvu ustane pred uenijim i uglednijim, napravi mu mjesto, a kada pode da izae, namjesti mu o bu u i isprati ga do pred kuna vrata, to je znak daje skroman. 242
13. poglavlje
O NARAVI
3. Ako neko ustane pred obini m ovjekom, doeka ga vedra i nasmijana lica, ljubazno sa njim porazgovara, odazove mu se na poziv ili mu ta pomogne, ne gledajui u tome kakav Jini interes, i za njega se moe rei da je skroman.
4. Ako neko posjeti drugog ko je po ugledu nii ili isti kao on, pomogne mu da ponese svoje stvari ili ta drugo, i za njega se moe rei da je skroman.
5. Ako se neko ne ustruava sjesti sa siromasima, bijednicima, bolesnicima, osobama sa mahanom, odazvati im se na poziv, jesti sa njima ili sa njima proi putem, i za takvoga se moe rei da je skroman.
6. Skroman je i onaj ko ne pretjeruje u jelu,

odjeu.
piu
i ne nosi gizdavu
Evo nekoliko sjajnih primjera skromnosti ( e:-"'rUl.:l~ <1!.-i .L. J): l. Pripovijeda se da je jedne noi, kod Omera b. Abdulaziza, jedan gost, pa mu je dok je pisao, u svjetiljci nestalo ulja tako da se gotovo ugasila. Vidjevi to, gost je upitao: "Da ustanem i dospem ulja?"- pa mu je Omer rekao: "Nije lijepo da gost slui domaina." Na to je gost upitao: "Da onda probudim slugu?"- pa mu je Omer rekao: "Ne, tek je zaspao. Nemoj ga buditi iz prvog sna!"- a zatim ustao, uzeo bocu i sam dosuo ulja. Kada je to gost prokomentirao rijeima: "Vladaru pravovjernih, sam si ustao i dosuo ulja?" - Omer mu je odgovorio: "Omer je ustao i Omer se vratio. Nita mu nije falilo. A kod Allaha je najbolji onaj ovjek koji je skroman."
zanoio
2. Pripovijeda se da je Ebu Hurejre, r.a., kao namjesnik halife Mervana u Medini, vraaj ui se sa pijace na sebi nosio breme drva i govorio: "Sklonite se namjesniku da proe sa bremenom drva na
leima. "
3. Pripovijeda se da je Omer b. el-Hattab, r.a., viden da kao halifa i vladar pravovjernih u lijevoj ruci nosi komad mesa, a u desnoj tap. 4. Pripovijeda se da je Alija, r.a., jednom prilikom kupio komad mesa i da ga je, kada ga je stavio u svoj ogrta, neko upitao: "Vladaru pravovjernih, da ga ja ponesem?"- pa mu je odgovorio: ''Ne, pree je da ga otac donese svojoj djeci." 243
O NARAVI
3. pog/01/je
5. Enes b. Malik, r.a., je govorio: "Jedna od medinskih robinja znala je Allahova Poslanika ~ uzeti za ruku i vodati ga kuda bi ona htjela."(Buharija) 6. Od Ebu Seleme se prenosi da je pitao Ebu Seida el-Hudrija: "ta misli o svim ovim novinama koje je svijet uveo u oblaenju, piu , jelu i jahalicama?" - pa mu je rekao: "Sine brata moga, kada jede, jedi u ime Allaha, kada pije, pij u ime Allaha i kada se oblai, oblai se u ime Allaha! Svaki rasko, nadmetanje, oholost ili elja za slavom je grijeh i pregerivanje. U kui obavljaj one poslove koje je obavljao i Allahov Poslanik~ u svojoj kui, a on je pojio i pripinjao devu, meo kuu, muzao ovce, oputio opanke, krpio odjeu , jeo sa slugom, mijenjao ga za mlinom kada bi se ovaj umorio, odlazio na pijacu i sam kupovao ta mu treba. Nije ga bilo stid da ono to kupi objesi na svoje rame ili zamota u ogrta i tako donese svojoj eljadi. Rukovao se i sa siromanim i sa bogatim, sa mladim i starim, i prvi nazivao selam onome ko mu je dolazio u susre~ ne g ledajui je li mlad ili star, crnac ili bijelac, slobodan ili rob, nego jedino je li vjernik i klanja li."
***
244
13. pnglavlje
XllOpenito
O NARAVI
o runim osobinama
U rune osobine, izmedu ostalog, spadaju: nepravednost, zavidnost, obmanjivanje, licemjerje, samoljublje, nesposobnost i lijenost. a) Nepravednost (~1): Musliman po svojoj prirodi nikome ne ini nepravdu, niti dozvoljava da prema njemu ko ini nepravdu. Ovo zato to su sve tri vrste nepravde strogo zabranjene Kur'anom i Sunnetom. U tom smislu Uzvieni veli:
~J:Iht U) ~~ U l ... neete nikoga otetiti, niti ete oteeni

biti. (El-Bekare, 279.)
l~ ~~~ ~.l!~ ~ ~) l A onome ko od vas nepravedno
, , J
postupi, daemo da patnju veliku iskusi. (El-Furkan, 19.)

Uzvieni Allah, kako od Njega prenosi Njegov Vjerovjesnik ~. veli: "O Moji robovi, Ja sam sam Sebi nepravdu zabranio, pa je zabranjujem i vama. Zato, nemojte jedni drugima nepravdu initi!" (Muslim) Allahov Poslanik ~ je, takoder, rekao:
"uvajte se nepravde, jer e na Sudnjem danu nepravda biti tmjna." (Muslim)
"Ko i koliko je pedalj nepravde u ini (tj. otme od tude zemlje), Allah e ga sa svih sedam zemalja natovariti."(Muttefekun alejhi) Rekavi to, Allahov Poslanik * je izgovorio rijei Uzvienog:
~..L!.~~ ~~f ~~ ~U; ~) <.>;il j;.f l~! ~) i;..f ~lS-") l Eto, tako
Gospoaar tvoj kan)ava kad kanjava sela i gradove koji su nasilje inili. Kanjavanje Njegovo je zaista bolno i strano.
(Hud, 102.)
"uvaj se kletve onoga kome je nepravda uinjena, jer izmedu nje i Allaha nema zastora."(Muttefekun alejhi)
245
O NARAVI
3. poglavljt
Tri su vrste nepravde i to C.- -..~ ~~ t'ii J):

l. ovjekova nepravda prema svome Gospodaru, tako to u Njega ne vjeruje. U tom smislu, Uzvieni veli:
0_;Jl1J1 ~ 0J~lS:jlj l
(El-Bekare, 254.) '
A nevjernici sami sebi ine nepravdu.
Isto tako, ovjek prema svome Gospodaru ini nepravdu, ukoliko se u svome ibadetu, mimo Njega, obraa jo nekome drugom. U tom smislu, Uzvieni veli:
~ ~ !J~\ ~~ l Mnogobo.ftvo je, zaista, velika nepravda.

(Lukman, 13.)
'
2. ovjekova nepravda prema drugim Allahovim robovima i stvorenjima. Nepravda prema njima ogleda se u neopravdanom vrijedanju njihove asti i ugleda, nanoenju tjelesnih povreda, ili tete u njihovim imecima. U tom smislu, Allahov poslanik ;t je rekao: "Ako ko ima daje povrijedio ast ili ta drugo kod svoga brata, neka ga, koliko je jo danas, zamoli za oprost, prije nego to doe vrijeme kada nee biti ni dinara ni dirhema, j er (ako to ne uini), ako bude imao dobrih djela, od njih e mu biti oduzeto onoliko koliko je teka nanesena nepravda, a ako ne bude imao dobrih djela, od grijeha njegovog dmga e se uzeti i natovariti na njega."(Buharija) "Ko svojom desnicom obespravi muslimana, Allah e ga kazniti dehennemskom vatrom i zabraniti mu Dennet." Na to je jedan ovjek upitao: "Allahov Poslanie, je li, ak, i kada se radi o sitnici?"- pa je odgovorio: "Makar bilo i koliko je tapi misvaka."(Muslim) "Vjernik uiva u irokogrudnosti svoje vjere, sve dok ne prolije nedunu krv."(Buharija) "Za muslimana je sve to drugi musliman ima sveto (nepovredljivo): njegova krv, njegov imetak i njegova ast."(Mu slim) 3. ovjekova nepravda prema samom sebi, tako to svoju duu prlja svakojakim grijesima, zlodjelima i nepokornou prema Allahu i Njegovu Poslaniku. U tom smislu, Uzvieni veli:
0;.Th.i ~~ 1)t5-" ~J ;J.t:: II:. Gj l Mi njima nismo nepravedni

bili; oni su sami sebi nepravdu nanijeli. (En-Nahl. J 18.)
246
ll poglavlje
ini
O NARAVI
Prema tome, onaj ko ini velike grijehe i bestidna djela, sam sebi nepravdu jer se izlae opasnosti mraka i pokvarenosti, ime zasluuje Allahovo prokletstvo i udaljavanje iz Njegove bliskosti. b) Zavidnost (..l...d-1 ):
Musliman drugima ne zavidi, niti zavidnost moe biti njegova prepoznatljiva osobina, iz jednostavnog razloga to on drugima eli dobro, vie nego i sam sebi. Te dvije moralne vrline; ljubav prema dobru i njeno prieljkivanje drugima, iskljuuju svaku mogunost zavidnosti kod pravog muslimana.
S druge strane, musliman iz dna due mrzi zavidnost, jer je ona u

suprotnosti sa raspodjelom Allahovih blagodati medu Svojim robovima, kao to, uostalom, i stoji u rijeima Uzvienog:
J.:.aj ~jj, ~tH L.~ d810J~ l ... zar oni ljudima na onome to im je Allah iz obilja Svoga darovao zavide? (En
Nisa', 54.)
rt
Zar oni da raspolau milou Gospodara tvoga ? Mi smo podijelili medu njima opskrbu za ivot na ovome sv(jetu i Mi jedne nad drugima uzdiemo po nekoliko stepeni da bi jedni druge sluili. (Ez-Zuhruf, 32.)
Dvije su vrste zavidnosti: prvo, da ovjek prieljkuje kraj neijem blagostanju, imetku, ugledu, vlasti i sJ., kako bi ih se on domogao, i drugo, jo gore od prvog, da prieljkuje kraj neijem blagostanju, makar on od toga i nemao nikakve koristi.
U zavidnost ne spada prieljkivati neku blagodat kojom neko drugi ve raspolae, kao to su: znanje, imetak, estitost i sl., pod uvjetom da se time ne prieljkuje da ona kod drugoga prestane, jer je Allahov Poslanik~ rekao: "Nema zavidnosti, osim prema dvojici: prema ovjeku kome je Allah dao imetak pa ga troi na pravome mjestu i ovjeku kome je Allah dao mudrost (znanje) pa po njoj postupa i njoj drugog poduava."(Buharija) Ovdje se pod znanjem i mudrou misli na poznavanje K ur' ana i sun neta Allahovog Poslanika ;'i.
247
O NARAVI
3. pogla1'ljt
Zavidnost u oba svoja spomenuta oblika, strogo je zabranjena On1da nikome nije dozvoljeno da zavidi drugome, jer Uzvieni Allah veli:
~ 0-- ~\ ~tn e J;. :.r-8 ~)~rl l ... zar oni ljudima na onome to im je Allah iz obilja Svoga darovao zavide? (En-Nisa', 54.)
r~,~J~~ IL. l ... iz line zlobe svoje... (El-Bekare, 109.)

::t::_;.
l~! J.....b- ~ ::.,._.:, l ... i od zla zavidljivca kad zavist ne krije! (El-Felek,'s.) ,
Samim tim to je ovu nevaljalu osobinu zabranio, jasno je da su i ona i onaj ko se njome uprlja, kod Allaha omraeni. U tom smislu, Allahov Poslanik ~je rekao: "Nemojte jedni druge mrziti, nemojte jedni drugima zavidjeti, nemojte jedni drugima leda okretati i nemojte j edni sa drugima odnose prekidati, nego - kao Allahovi robovi - budite braa! Muslimanu nije dozvoljeno da na svog brata bude ljut vie od tri dana."(Muttefekun alejhi)
"uvajte se zavidnosti, jer zavidnost prodire dobra djela kao to vatra prodire drva ili suhu travu ."(Ebu Davud)
Ako mus1imanu, usljed njegove slabosti i prirodom uroene pogreivosti, ponekad kroz glavu i proe koja pomisao na zavidnost, on joj se s mjesta odupre, iz dubine due je osudi i sam sebi predoi svu njenu pogubnost, tako da joj nikada ne dozvoljava da prede u njegovu preokupaciju ili namjeru pa da takvo neto izgovori ili uradi, tako da propadne, nego kada neto lijepo, to mu se svia, vidi kae: Maaa/lah, la kuvvete illa billahi! l "Maallah!- mo je samo u Allaha!" (El-Kehf. 39.) - pa se na taj nain pomiri i ne dozvoli da takva pomisao ima loe posljedice po njega. e) Obmana (J-il): Musliman je, Allaha radi, u svome ivotu naklonjen prema svim muslimanima. On nikoga ne vara, ne obmanjuje i ne iznevjerava, jer su varanje, obmanjivanje i iznevjeravanje pokudena i runa svojstva koja kao takva, ni u kom sluaju, ne smiju biti obiljeje muslimana. Ovo zato to je istoa due koja se stie kroz vjerovanje i dobra djela, u 248
1 poglavlje 3.
O NARAVI
suprotnosti sa pokvarenou koje je, samo po sebi, isto zlo i u kome nema nikakva dobra i to je, po uroenoj prirodi, muslimanu blisko svako dobro, a strano svako zlo.
U znakove obmane spada:
l. da ovjek svome bratu predstavlja lijepim ono to je runo, nevaljalo i pokvareno i da ga na takvo neto navodi,
2. da mu pokazuje samo lijepu stvar neega, a od njega sakriva ono to je runo i pokvareno,
3. da mu se predstavlja drugaijim nego to jeste i da, kako bi ga prevario j obmanuo, u sebi krije neiskrenost,
4. da mu kroz klevetu i ogovaranje nanosi tetu u imetku ili da ga zavaa sa njegovom enom, djecom, slugama i prijateljima, 5. da mu povjeri na izda i iznevjeri.
uvanje
neku osobu, imetak ili tajnu, pa da ga
uvaju6 se obmane, prevare i izdaje, musliman dokazuje svoju pokornost i poslunost prema Allahu j Njegovu Poslaniku ~ jer su te sve tri stvari u Allahovoj knjizi i sunnetu Njegovog Poslanika najstroije zabranjene. U tom smislu, Uzvieni veli:
A oni koji vjernike i vjernice vrijedaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh. (EI-Ahzab, 58.)
..JJ )s. ~ LJ~ dr~ l Onaj ko prekri zakletvu kri je na

svoju tetu. (El-Feth, 10.)
se njiina slue. (Fatlr, 43.)
~4 U! ~l }:.:il ~ u:; l A spletke e pogoditi upravo one koji
Allahov Poslanik ~ je rekao:

"Nije na onaj ko drugome iskvaruje enu ili slugu."(Ebu Davud) "Kod koga se nadu etiri osobine pravi je licemjer, a kod koga se nade neka od njih nosi u sebi obiljeje licemjerstva sve dok ih se ne proe, a to su: kada mu se (neto) povjeri, izda, kada govori, lae, kada (neto) obea, prevari i kada se spori, bestidno govori." (Muttefekun alejhi) 249
O NARAVI
3. poglavlje
Naiavi jednom prilikom, pored velike vree sa branom, Allahov Poslanik ;i je u nju zavukao ruku pa je rukom napipao mokrinu i upitao: "ta je ovo, vlasnie brane?" - pa mu je odgovorio: "Allahov Poslanie, pokisla je." - na to mu je Allahov Poslanik ~ rekao: "A zato ono to je pokisla nisi stavio po vrhu brane, kako bi to ljudi mogli vidjeti? Onaj ko vara, nije moj."(Muslim) d) Licemjerstvo ( ~'-l)l): Musliman nije licemjeran, jer je licemjerje dvolinjatvo i irk. Naprotiv, musliman iskreno vjeruje samo u jednog Allaha i kao takvom, ni u korn sluaju licemjerje, pretvaranje i dvolinjatvo ne mogu biti negove osobine. Muslimanu je dovoljno znati da licemjerje i dvolinjatvo mrzi Allah, pa da ih se i on kloni i iz dubine due mrzi, jer Uzvieni licemjerima prijeti bolnom kaznom i veli:
..
0J;~lJ(i)0J~Ij ~ c:r-:UI(o)0_;G ~U:.,
,;
rJI,;
~ ::r.:UI(i)~.f,;
.,
0;~1
A teko onima koji, kad molitvu obavljaju, molitvu kako treba ne obavljaju, koji se samo pretvaraju i nikom.e nita ni u naru ne daju! (El-Ma'Gn, 4.-7.)
Uzvienog, Allahov Poslanik ~ u hadisu-kudsiji veli: "Ko uradi neko djelo pripisujui Mi u njemu sudruga, sve je to njegovo i Ja sa tim nemam nita. Ja sam posljednji kome bi sudrug mogao biti potreban."(Muslim) Allahov Poslanik ~ je, takoder, rekao: "Ko se pretvara, Allah e mu vratiti, a ko se pred drugima hvali, Allah e ga osramotiti."(Muttefekun alejhi) se za vas najvie bojim je mali irk." Upitan: "Allahov a ta je to mali irk?"- odgovorio je: "Licemjerje, jer e Uzvieni Allah, kada na Sudnjem danu bude obraunavao ljude za njihova djela, rei: 'Idite onima pred kojima ste se na dunjaluku pretvarali, pa vidite hoete li kod njih kakvu nagradu nai! " 13
Poslanie,
Prenosei rijei
"Ono
ega
- Hadis biljee Ahmed i Taberani. Zejn ei-Iraki kae da su prenosioci ovog badisa pouzdani ljudi.
13
250
1 poglavlje 3.
O NARAVI
Sutina licemjerja je u tome da ljudi svojom pokornou prema Allahu ~ ele postii sreu medu sobom i u srcima visoko miljenje o njima. U znakove licemjerja, izmedu ostalog,
spada(~ Lo
4.:.. .;A~ ~4)J J):
l. Da je ovjek sve vie pokoran, to se vie hvali i pohvaljuje, a sve vie nepokoran , to se vie kudi i zbog licemjerja ukorava, 2. Da je pred drugima u obavljanju ibadeta redovan i aktivan (da bi se pokazao ljudima), a kada je sam lijen i pasivan,
3. Da udjeljuje milostinju koju da ga drugi ne vide ne bi udjeljivao,

4. Da, kada govori istinu i radi dobra djela, to ne ini samo radi Allaha, nego i radi drugih, ili da to uope ne ini radi Allaha, nego jedino radi ljudi. e) Samoljublje i samoobmana CJ}JIJ ..,...-JI): Musliman se uva samoljublja i samoobrnane, zato to su to dvije zapreke na putu primjernosti i najpogubnije bolesti po njegovo stanje i konani ishod, te nastoji koliko god moe da to ni u kom sluaju ne budu njegove osobine. Jer, koliko je samo blagodati zbog samoljublja i samoobmane postalo kaznom, koliko je uglednjh zbog njih ostalo ponieno i koliko monih zbog njih postalo nemonim. Pored ovih osobina ovjeku ne trebaju tee ni gore bolesti niti vea nesrea. Zato ih se musliman uva i njihovih posljedica pribojava. Zato se one u Kur'anu i sunnetu tako strogo zabranjuju. Zato se na njih toliko upozorava i od ovjeka trai da ih se kloni. U tom smislu, Uzvieni veli:
najvee
, J
JJ}ll .Jl4
rs-.f) .JJI / 1 s:G:. ~~~Ul ~:J) l ... i puste elje su vas
) ,,
t,
,. .;
,~
,_,
zavaravale, dok nije dola Allahova odredba, a ejtan vas o Allahu obmanuo. (El-Hadid, 14.) fr(jl &:r-1}~ ~ 0G~I ~ft; l ovjee, zato da te obmanjuje to Iio je Gospodar tvojplemenit? (El-Infitar, 6.)
\.W'~
l
~~ ~ ' <4' <"'C'::_~_ 1 ~' , " . r- .:..rv r t r-~ .r r-~ .), c:.r->- ,~~J l ... a 1 onoga dana na
,,
O;
H1mejnu' kad vas je mnotvo vae zanijelo, ali vam ono nije ni od kakve koristi bilo. (Et-Tevbe, 25.) 251
O NARAVI
3. poglallje
U tom smislu, Allahov Poslanik ~~ je rekao: "Tri su stvari pogubne: neodoljiva krtost, povodenje za strastima i ovjekovo samoljub1je." 14 "Kada vidi da su neodoljiva krtost i povodenje za strastima uzele maha i da se svako divi svome miljenju, (ostavi druge i ) povedi rauna o sebi!" 15 "Mudar je onaj ko svoj nefs preispituje i radi za ono to dolazi iza smrti, a glup je onaj ko se povodi za svojim nefsom i u Allaha polae lanu nadu." (Bobarija) Evo nekoliko primjera samoljublja: l. Iblis, Allah ga prokleo, bio se toliko zanio sobom i svojim porijeklom da je Allahu rekao: "Ja sam bolji od njega (tj. Adema). Mene si stvorio od vatre, a njega od zemlje"- pa gaje zbog toga Uzvieni Allah protjerao iz Svoje mHosti i uivanja u Svojoj bliskosti. 2. Hudov narod, Ad se sa svojom snagom i moi toliko bio osilio da su poeli govoriti: "Ko je od nas jai?!"- pa ih je zbog toga Uzvieni Allah estoko, poniavajuom kaznom kaznio i na ovome i na buduem svijetu. 3. Allahov vjerovjesnik Sulejman, neka je na njega i na naeg Vjerovjesnika mir i blagoslov, se zanio i jednom prilikom rekao: "Noas u spavati sa stotinu (svojih) ena od kojih e mi svaka roditi sina koji e se boriti na Allahovom putu." Medutim, zaboravio je rei: "Ako Bog da" pa mu Allah ni sa jednom od njih nije podario sina. 4. Zaneseni svojim mnotvom, drugovi Allahovog Poslan ika~ pred Bitku na Hunejnu su uzvikivali: "Danas od malobrojnog skupa ne moemo izgubiti!" - pa su pretrpjeli teak poraz, toliko teak da im je zemlja koliko god da je iroka bila, tijesnom postala i da su se dali u bijeg. U znakove samoobmane, izmedu ostalog, spada (.fi t... JJ.;AJI rU.... if J): l. Samoobmana u znanju, jer ovjek se moe zanijeti svojim znanjem i zavarati mnotvom informacija kojima vlada do te mjere da
14
Hadis je daif. a navode ga Taberani i drugi. Hadis biljei Ebu Davud i ocjenjuje ga kao hasen.
15
252
13. poglavlje
O NARAVI
znanje prestane proirivati i koristiti se onim to ve zna, ili do toga da pone druge ljude i njihovo znanje omalovaavati i potcjenjivati, a od toga nema vee propasti. 2. Samoobmana u imetku, jer ovjek se svojim imetkom i njegovim mnotvom zna toliko zanijeti da ga nekontrolirano pone troiti i rasipati ili se osjeati vrednijim od ostal ih ljudi, zaboravljajui da time porie istinu, to mu je dovoljno kao propast.
3. Samoobmana u moi, jer ovjek se sa svojom snagom i vlau ma ponijeti i toliko osiliti da nad drugima pone provoditi zulum i nepravdu, stavljati svoj ivot na kocku i izlagati se opasnostima, tako da na kraju propadne i kobno zavri.
4. Samoobmana u ugledu, jer se ovjek svojim ugledom, porijeklom i poloajem zna toliko zanijeti da se prestane boriti za postizanje vieg stepena savrenstva, tako da zbog svoga nerada izgubi raniji ugled i spadne na nizak poloaj. 5. Samoobmana u ibadetu, jer se ovjek svojim djelima i inima pokornosti zna toliko zanijeti da ga to, vjerujui u Njegovu ljubav, moe navesti na preslobodan odnos i nezahvalnost prema svome Gospodaru, tako da mu djela propadnu i da zbog svoga samoljublja nastrada i postane nesretnik. Lijek za ovakvu bolest lei u spominjanju Uzvienog Allaha i ovjekovu prisjeanju da sve to mu je Allah dao da danas ima: znnnje, imetak, mo, ugled, itd., ako htjedne, koliko sutra, moe oduzeti i da se, ma koliko Allahu bio pokoran i zahvalan, ni iz daleka ne moe oduiti na Njegovim blagodatima. Osim toga, ovjek ni u jednom momentu ne smije smetnuti sa uma da je Uzvieni Allah izvor svakog dobra i da mu je sve to ima dao Allah. U tom smislu, ovjek stalno mora imati na umu rijei AlJahovog Poslanika ~: "Nikoga od vas nee spasiti njegova djela." Upitan: "Zar ni tebe Allahov Poslanie?" - odgovorio je: "Ni mene, osim ako me Allah ne obaspe Svojom milou."(Buharija)
t) Slabost i lijenost (J-<ll J ;-JI):
Musliman sebi ne dozvoljava da bude slab i lijen, nego sam sebe prisiljava da bude odluan, vitalan, radin i ambiciozan. Budui da su slabost i lijenost dva pokudena svojstva, Allahov Poslanik ~ je esto u 253
O NARAVI
3. poglavlje
svojoj dovi molio: Allahumme inni euzu bike mine-l-adzi ve-l-kese/ive l-dubni ve-l-heremi ve-l-buhli! l "Allahu, utjeem se Tebi od slabosti, lijenosti, kukaviluka, oronulosti i krtosti!" (Muttefekun alejhi)
Preporuujui rad i ambicioznost, Allahov Poslanik ~ je rekao: ''Tei za onim to ti je od koristi! Zamoli Allaha za pomo i ne dozvoli sebi slabost! Ako te kakva nevolja pogodi nipoto ne reci: 'Da sam uradio to i to, bilo bi to i to' - nego reci Kadderellahu ve ma ae feale! l 'AJlah je odredio i ono to je htio uradio!'- jer rijei Da sam otvaraju ejtanu posao."(Muslim)
Zato musliman sebi ne smije dozvoliti da bude slab, lijen, straljiv i krt. A i kako bi sebi mogao dozvoliti da bude besposlen i da ne tei za onim to je korisno kad vjeruje u zakon uzroka i posljedica po kome se u univerzumu sve odvija? Kako bi musliman sebi mogao dozvoliti da bude lijen, kada zna i vjeruje da Uzvieni Allah poziva na natjecanje
rijeima:
se da u Gospodara svoga zasluile oprost Dennet, prostran koliko su nebo i Zemlja prostrani! (El-Hadid, 21.)
Nadmeite
0_?-;QI :_,j~ ~~ ~J l ... i neka se zato natjeu oni koji hoe

da ie natjeui(EI-Mutafflffin, 26.)
S druge strane, zato bi musliman od neega zazirao i uzmicao kad je duboko ubijeen u sudbinu i kada zna da ga ono to ga zadesi ne moe zaobii i da ga ono to ga zaobie, ni u kom sluaj u ne moe pogoditi?! Isto tako, kako musliman moe izbjegavati korisna djela, kad stalno slua zov Kur'ana:
~J~<:,_ :J; ,;;;:. ::_". l~ G) l Bilo kakvo djelo da urade, bie za nj nagraeni. (Ali 'Imran, 115.)
., .
~-"'
(,;,. i ~(, l~-;. .JJI~ ~J~_;:.::_". ~tJ 1 ;ji ~J

"" ", , t# " , ,
,,
A dobro koje za sebe unaprijed osigurate nai ete kod Allaha joJ veim i dobiete jo veu nagradu. (El-Muzzemmil, 20.)
254
13. poglavlje
Znakovi slabosti i lij enosti
(~1 J
O NARAVI
.r--JI .r"lh.):
l. Da ovjek uje poziv mujezina za namaz, pa se zbog sna, razgovora iJi nekog posla koji nije neodloan, ne odazove nego eka sve dok namasko vrijeme ne bude na izmaku pa tek onda ustane i klanja sam.
2. Da ovjek provodi svoje vrijeme po kafanama, parkovima ili besposlen etaj u i ulicama i trgovima, umjesto da obavlja poslove koji ga
ekaju.
proputa korisne poslove kao to su uenje, obrada zemlje, podizanje zgrada i sl. od ega bi mogao imati koristi i na ovome i na onome svijetu i da to sve izbjegava pod izgovorom da je za to star, nesposoban i nekvalificiran, ili da to zahtijeva previ e vremena, tako da dani i godine prolaze, a on nita ne radi od ega bi mogao imati koristi , kako na ovome, tako i na onome svijetu.
3. Da
ovjek
4. Da mu se prui prilika da u ini kakvo dobro djelo pa ga ne uini, recimo da zdrav obavi hadd, pa tu priliku ne iskoristi, ili da pomogne unesreenom, pa mu ne pomogne, ili da doeka mjesec ramazan, pa propusti njegove noi provesti u ibadetu, ili da ima stare i iznemogle roditelje ili jednoga od njih, pa propusti priliku uiniti im dobroin stvo i prema njima biti paljiv, svej edno, bilo zbog svoje slabosti, lijenosti , krtosti ili, ne daj Boe, neposlunosti itd. 5. Da ovjek boravi u nevaljaloj i pokvarenoj sredini, pa zbog s voje slabosti i lijenosti ne potrai sebi bolju sredinu u kojoj moe ouvati svoju vjeru, dostojanstvo, ast i ugled. Ti se od nemo i i lijenosti! Utjeemo Ti se od kukaviluka i krtosti! Utjeemo Ti se od vladanja sa kojim Ti nisi zadovoljan i od djela u kojima nema koristi! Boe, blagoslovi i obdari mirom naeg vjerovjesnika Muhammeda, njegovu porodicu i njegove drugove! Boe,
utjeemo
***
255
IV- O gusulu- kupanju

V- O tejemmumu
Vt- Mesh po obui i zavoJu
rt - O propisima denaze
X - Zekat
/Sl..A.MSKI OBREDI
4. poglavlje
I - istoa
( 0_)~'--.?)
Pitanje istoe ovdje e biti obraeno sa tri aspekta:
I - Propisanosti i definicije:
1. Propisanost istoe
istoa je propisana Kur'anom i Sunnetom. Uzvieni Allah velj:
IJAbt; ~ ~
~ #
(El-Ma'ide, 6.)
0!) l ... a ako ste dunubi, onda se okupajte! '
~ ~~) l l haljine svoje oisti! (EI-Muddessir, 4.)
0(;s6=:h ~) ~~~~ ~ ~~ 01 l Allah zaista voli one koji se

esto kaju 'i vol(one koj{ se mnogo iste. (EI-Bekare, 222.)
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao:

"Klju namaza je istoa."
"Namaz nee biti primljen bez (prethodne) istoe."(Muslim)
"istoa je dio irnana."(Muslim)

2. Definjcija istoe Pod istoom se podrazumijevaju dvije vrste unutranja.
istoe:
spoljanja i
Unutranja istoa podrazumijeva ienje due od grijeha i nepokornosti. Postie se iskrenim pokajanjem za sve uinjene grijehe i djela nepokornosti, te i enjem srca od svih nevaljalih osobina kao to su: sklonost irku, sumnji, zavidnosti, mrnji , zlobi, varanju, oholosti, samoljublju, licemjerju, elji za prestiom i sl. Pored toga, istoa srca postie se iskrenou, sigurnim ubjedenjem, naklonou prema dobru, dobroudnou, istinoljubivou, skromnou i eljom da ovjek sve svoje namjere i dobra djela podredi Allahovu zadovoljstvu.
258
1 poglavlje 4.
ISLAMSKI OBREDI
Spoljanja istoa, opet, podrazumijeva dvije vrste istoe: istou od svake neisti materij alne prirode (taharetu-l-habes). Ova istoa se ostvaruje uklanjanjem neistoa isteom vodom sa odjee klanjaa, tijela i mjesta gdje se klanja i da se bude pod abdestom i gusulom, a u sluaju da nema vode, pod tejemmumom (taharetu-l-hades) .
II- ime se postie istoa?

istoa se postie sa dvije stvari:
l. Prirodnom vodom (el-mau-l-mutlak) koja ima sve prirodne osobine tako to sa njom nije pomijeano bilo ta to se u njoj obi no ne nalazi, svejedno bilo to neisto il i isto. U takvu vodu ubrajaju se: bunarska voda, voda sa izvora, kinica, rijena voda, otopina snijega i morska slana voda. U tom smislu, Uzvieni veli:
~~~ ;~:. ,~01 0-- G)) l I Mi s neba istu vodu sputamo. (El-Furkan, 48.) ,
neim neistim
Allahov Poslanik ~ je rekao: "Voda je ista, osim ako se uprlja pa promijeni miris, ukus i boju."'
2. istom povrinom zemlje, tj. istim zemljinim tlom u vidu praha, pijeska, kamena i slanae (onog to se rauna kao zemlj a), jer je Allahov Poslanik~ rekao: "Zemlja mi je data i kao i stim mjestom za klanjanje i isteom (tj. da se njome moe uzeti tejernmum)." 2 Zemljinim tlom kao istom povrinom za uzimanje tejemmuma moe se posluiti u sluaj u nedostatka vode ili nemogunosti da se voda, usljed bolesti i sl., upotrijebi, kao to stoji u rijeima Uzvienog:
l;,;!:, l~ l~ s:.l. \J...l>...,j l ... a ne nadete vode, onda dlanovLma istu emlju dotaknite ... (En-Nisa', 43.)
";
~,
J:Ou~~,
.,-o"":
;..u
i kao to stoji u rijeima Allahovog Poslanika ~: "istom zemljom musliman bi se mogao isti ti i kad ne bi imao vode deset godina . A kada nade vodu, neka se njom opere. " 3 Isto tako je Alejhisselam
1
- Hadis biljei Bejheki i ocjenjen je kao daif. Medutim, on ima sahih osnovu i kao takvog pridrava ga se islamska ulema openito.
- - Hadis biljei Ahmed, a osnova mu se nalazi i u Sahih zbirkama od Buharije i Musi ima.
3 -
Hadis biljei Tinnizi i ocjenjuje ga kao hasen.
259
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
odobrio Amru b. Asu uzimanje tejemmuma zbog dunupluk.a u izuzetno hladnoj noi kada se pobojao za svoj ivot ako se okupa hladnom vodom .4
III - ta se smatra neistim?

Neistim
se smatra sve to izade iz dva ljudska otvora: izmet,
mokraa, mezija5, vedija6, sperma i sl., zatim mokraa, balega i izmet
svih ivotinja ije je meso zabranj eno jesti, zatim krv, gnoj i ono to se povrati u sluaju da toga ima puno, te sve od uginulih (krepanih) ivotinja, osim koe ako se uzme i utavi i tako oisti, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Svaka koa je i sta ako se utavi."(Muslim)
***
Buharija kao muallek.
- Mezij a je sluz koja i kod mukarca i kod ene izlazi prilikom nadraaja.
- Vedija je sluz (sekret prostate) koja se ponekad pojavljuje poslije napornog

mokrenja.
260
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
II - O pravilima pristojnosti pri obavljanju nude
Ovo pitanje e biti obraeno sa tri aspekta.

J Prije obavljanja nude:
Prije samog obavljanja nude treba: l. Potraiti osamljeno mjesto, daJeko od oiju svijeta, tako da ga niko ne vidi, jer se prenosi da bi Vjerovjesnik ~: "Kada bi htio obaviti veliku nudu, otiao daleko da ga niko ne vidi." (Ebu Davud i Tinnizi) 2. Sa sobom u zahod ne unositi nita na emu je napisano Allahovo ime, jer se od Allahovog Poslanika ~ prenosi "da je nosio prsten na kome je bilo ugravirano Muhammed Allahov Poslanik i da ga je, kada bi htio ui u zahod, skidao."7
zakoraiti lijevom nogom, i to nakon to se Bismillahi, Allahumme inni euzu bike rnine-l-hubsi ve-l-habasi! l "U ime Allaha! Allahu, utieem Ti se od neisti i prljavtine!" - jer Buharija navodi da je Allahov Poslanik ~ prije ulaska u zahod uio navedenu dovu.
3. Pri ulasku u zahod
proui:
4. Ne zadizati odjeu prije nego to se spusti blizu zemlji, kako se ne bi otkrili stidni dijelovi koje je ovjek po vjerozakonu duan uvati . 5. Pri obavljanju kako male, tako i velike nude, izbjegavati okretanje prednjem i zadnjom stranom prema Kibli, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Nemojte se, pri obavljanju velike i male nude, prednjom i zadnjom stranom okretati prema Kibli!"(Muttefekun alejhi) 6. Ne obavljati ni veliku ni malu nudu u hladu, gdje obino sjede ljudi, na mjestima kuda se prolazi, u vodi i ispod voki koje raaju, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Pazite da za obavljanj e velike nude za
7
261
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
zahod ne uzimate tri mjesta: prilaze vodi, javna mjesta i hlad."8 Od Allahova Poslanika ~ se, takoder, prenosi da je zabranio da se velika nuda obavlja ispod voki koje raaju.
~
7. Ne govoriti za vrijeme obavljanja nude, jer je Allahov Poslanik rekao: "Ako dva ovjeka obavljaju veliku nudu u isto vrijeme, neka se odmaknu i jedan od drugog sakriju i neka (za vrijeme obavljanja nude) ne razgovaraju, jer je to Allahu mrsko."
Il - Na to treba paziti prilikom potiranja i pranja 11akon obavljene nude?

l. Da se ne potire kostima i balegom, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ne potirite se (poslije obavljene nude) balegom i kostima, jer je to, uistinu, hrana vae brae dinna!'' 9 Isto tako treba voditi rauna da se ne potire onim to je korisno, recimo platnom od lana koje se moe za neto drugo upotrijebiti, papirom i sL, niti onim to se mora potivati kao to je hrana, jer je spreavanje onog to je korisno i unitavanje onog to je dobro zabranjeno (haram). 2. Da se poslije obavljene nude ne potire i ne pere desnom rukom, niti da se njome dodiruje polni organ, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Neka niko od vas dok mokri, desnom rukom ne dodiruje svoj polni organ i neka se poslije nude ne brie desnom rukom! " (Muttefekun alejhi) 3. Da broj potiranja bude neparan, tako da se recimo, ukoliko se nije odstranila sa tri potiranja, potare pet puta. U tom smislu, od Selmana se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik ~ nam je zabranio da se za vrijeme obavljanje velike i male nude okreemo prema Kibli, da se potiremo desnom rukom, da se potiremo sa manje od tri kamenia i da se potiremo suhim izmetom od ivotinja (tj. balegom od mazgi i magaraca) i kostima."(Muslim)
neistoa
4. Ukoliko se poslije obavljene nude za ienje koriste i i voda, onda se prvo treba potrati kameniima, a potom oprati vodom. Dovoljno je obaviti ienje i samo jednim, mada je najbolje oprati se vodom, jer se od Aie, r.a., prenosi da je rekla: " Recite svojim
kamenii
8
9
- Hadis sa sahih senedom biljei Hak im.
-Osnova hadisa nalazi se u sahih-zbirk:una od Buharije i Musi ima.
262
1 poglavlje 4.
ISLAMSKI OBREDI
muevima neka se (poslije obavljene nude) operu vodom, jer mene je stid, jer, uistinu, to je radio i Allahov Poslan ik ~. " 111
III - Nakon obavljene nude lijepo je:

l. Iz nunik:a
Poslanik ~. izai
desnom nogom, jer je tako radio
Allahov
2. Izgovoriti rijei: Gufraneke! l "Tvoj oprost!" 11 ili Elhamdu lillahil-lezi ezhebe anni-l-eza ve ajani! l "Hvala Allahu Koji je od mene otklonio i oslobodio me od onoga to je tetno!" ili Elhamdu lillahi-l-lezi ahsene ilejjefi evvelihi ve ahirihi! l "Hvala Allahu Koji je i na poetku i na kraju prema meni bio dobrostiv!" ili Elhamdu lillahi-l-lezi ezakani lezzetehu ve ebka fijje kuvvetehu ve ezhebe anni ezahu! l "Hvala Allahu Koji mi je dao da u njoj (tj. hrani) osjetim slast i Koji je od nje u meni ostavio ono to mi daje snagu, a otklonio ono to je tetno!"
***
1 0
11
-Ovu predaju od A ie biljei Tirmizi i ocjenjuje je kao sahih.
-Zabiljeio Ebu Davud, Tirmizi i rekao da je hasen.
263
ISLAMSKI OBREDI
4. pogla11/je
m- o abdestu
U ovom poglavlju, o abdestu
biti govora sa etiri aspekta:
I - O propisanosti i vrijednosti
1. Propisanost abdesta
Abdest je propisan Kur'anom i Sunnetom. Uzvieni Allah veli:

;:;: _,......
-1' ~ i,
J-,~ ("'"'""', ) ~J>') 1 l :li , J -1~ 1~1: 1y ~- 1 J-'.J1 ,-:.~tS <-~~~- <~ '.' .r-:- ;;~1 ~ ~ ~ ~ ~ . .""<-i, J-,<r~ f- L ., ,~)
' -'( ~ : ('""'........-..J)('""' _J>-f:
O vjernici, kad hoete da namaz obavite, Lica svoja i ruke svoje do i~a lakata operite - a dio glava svojih potarite i noge svoje do iza lanaka. (El-Ma'ide, 6.)
U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Nikome od vas, sa pokvarenim abdestorn, namaz nee biti primljen sve dok ponovo ne uzme abdest." (Buharija) 2 . .Vrijednost abdesta Kolika je vrijednost biti pod abdestom, najbolje potvruju Poslanikove li da vam kaem ime Allah brie grijehe i uzdie poloaje?" Rekli su: ''Hoemo, Allahov Poslanie! "- pa je rekao: "Uzimanjem abdesta, tano onako kako je propisan, mnotvom koraka ostavljenim na putu do damije i iekivanjem namaza, jednog iza drugog. To vam je kao straarenje (na granicama islamske drave)."(Muslim)
~ rijei: ''Hoete
"Kada musliman ili mu'min, uzimajui abdest, svoje lice opere vodom, sa vodom ili posljednjom kapljicom vode, sa njegovog lica nestane svaki grijeh koji je poinio gledajui svojim okom, a kada opere ruke, sa vodom ili posljednjom kapljicom vode nestane svaki grijeh koji je poinio svojim rukama, tako da ostane potpuno ist od grijeba." 12
12
Malik i drugi.
264
14.poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
ll O fanovima, sunnetima i mekruhima abdesta

a) Farzovi abdesta su:
l. Nijjet, lj .
odluiti
srcem da se uzme abdest,
pokoravajui
se
naredbi Uzvienog Allaha. Ovo zato to je Allahov Poslanik

"Djela su prema namjerama." (Muttefekun alejhi)
~ rekao:
2. Oprati cijelo lice, s vrha el a (odakle je kosa nikla), pa do pod bradu i od uha do uha, uklju ujui povriqu sve dp ispt_tsta na prednjoj ivici koljke uha, jer je Uzvieni rekao: r-~ 1 )..--$:-!.j l ... operite lica
;...J
svoja! (El-Ma' ide, 6.)
'
3. Oprati ruke do iza lakata, jer je Uzvieni rekao: J!l;jl ...i ruke svoje do iza lakata... ', , 4. Potrati glavu od
ela
J1~~f) l
, ,
do potioka, jer je Uzvi eni rekao:
~yi: 1 ;...:_:.1 /... i dio glava svojih potarite! )
_? _Op,r~ti _noge do iznad l anaka , jer ~~ -sJ! ~S:.l~~i) l ... i noge svoje do iza lanaka!
je Uzvi eni rekao:
6. Prilikom pranja, pridravati se redoslijeda onako kako je po redu zapovijedeno u rij eima Uzvienog, tj. prvo oprati lice, zatim ruke (do iza laktova), zatim potrati glavu i na kraju oprati noge (do iznad lanaka). 7. Uzastopno, tj. u toku uzimanja abdesta, u isto vrijeme, jedan iza drugog oprati sve dijelove ij e je pranje nareeno i ne praviti due pauze izmedu pranja pojedinih dijelova tijela (ovo zato to je i uzimanje abdesta ibadet), a ibade~ je zabranj~no prekidati dok se ne zavri. U tom smislu, Uzvieni veli: ~~~l~ \J) /... i ne nitite djela svoja! (Muhammed, 33 .) Medutim, krai prekidi ne smetaju, kao ni dui ukoliko postoji opravdan razlog, recimo ukoliko nestane vode, ili se prolije voda iz posude iz koje se uzima i sl., jer Allah nikoga ne optereuje sa onim to ne moe podnijeti.
Napomena:
to se tie trlj anja dijelova tijela koji se peru, neki uenJaCJ to ubrajaju u farz, a neki u sunnet. To je zapravo sastavni dio valjanog pranja i nije potrebno davati mu posebno ime i status. 265
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
b) Sunneti abdesta su:

l. Abdest poeti, spominjanjem Allahovog imena, tako to e se izgovoriti rijej bismille, jer je Allahov Poslanik rekao: ''Nema abdesta onaj ko prilikom njegovog uzimanja nije spomenuo Allahovo ime."l3
2. Kada se probudi iz sna, prije zahvaanja vode rukama iz posude, ruke oprati tri puta, jer je Allahov Poslanik~ rekao: "Kada se neko od vas probudi iz sna, neka ne zamae ruke u posudu sa vodom dok ih ne opere tri puta, jer ne zna gdje su njegove ruke prenoile."(Muttefekun alejhi) U suprotnom, ako se nije probudilo iz sna, nema smetnje da se ruke odmah zamoe u posudu i zahvati voda za pranje aka tri puta to je sunnet u abdestu.
3. Oprati zube misvakom, jer je Allahov Poslanik~ rekao: "Da se ne bojim da u svome Ummetu oteati, naredio bih im da prilikom svakog uzimanja abdesta usta opent misvakom." (Malik)
4. Mukajui vodom po usnoj upljini izmedu jedne 1 druge vilice, dobro izaprati usta, a potom vodu ispljuvati, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada uzima abdest, dobro promukaj vodu u ustima." 14 5. Izaprati nos vodom tako to e se voda umrknuti i nakon toga zrakom istjerati, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Umrkuj vodu to vie, osim ako posti!" 15
zaudio to to ini, rekao: "ta mi smeta da to i ja radim, kada sam
6.
Provui
prste kroz bradu, jer je Ammar b. Jasir, onome ko se

~ provlai
svojim oima vidio da Allahov Poslanik bradu." (Ahmed i Tirmizi)

tri puta.
prste kroz svoju
7. Sve to se pere oprati tri puta, jer je farz oprati jednom, a sunnet 8. Potrati unutranju i vanjsku stranu unih koljki, jer je tako radio i Poslanik ~.
- Sened had isa je daif. Biljee ga Ahmed i Ebu Davud. Medutim, zbog njegovog spominjanja u vie verzija, neki uenjaci smatraju da ga se treba pridravati. 13
14 15
Hadis sa sahih senedom biljei Ebu Davud.
- Ahmed, Ebu Davud i Tirmizi.
266
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
9. Pri pranju ruku i nogu dobro protrljati izmedu prstiju, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada uzima abdest, dobro protrljaj izmedu prstiju svojih ruku i nogu!"
10. Prilikom pranja ruku i nogu, prvo oprati desnu pa onda lijevu, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada uzimate abdest, ponite sa vaom desnom stranom!"(Ahmed i Tirmizi) i jer se od Aie, r.a., prenosi da je rekla: "Allahov Poslanik ~ volio je poeti sa desnom stranom kako u obuvanju, hodu, uzimanju abdesta, tako i u svemu drugom." (Munefekun alejhi)
ll. Prilikom pranja, oprati i malo VISe nego to je proptsnna obavezno, tako da se prlikom pranja lica opere i dio vrata, prilikom pranja ruku i dio nadlaktica, a priHkom pranja nogu i dio potkoljenica. Ovo zato to je Allahov Poslanik ~ rekao: ''Moji sljedbenici e, od tragova abdesta na Sudnjem danu, doi sa bijelim pjegama na elu i bijelim rukama i nogama. Zato, ko je od vas u stanju prati i malo vie od onoga to se pere za abdest, neka pere. "(Muttefekun alej hi) 12. Prilikom potiranja g lave mokrom rukom, prvo poeti sa prednjom stranom, jer u hadisu stoji da je "Allahov Poslanik ~ svojim rukama potrao glavu tako to je poeo sprijeda glave i povukao ih do potiljka, a zatim ih vratio nazad. "(Muttefekun alej hi)
J 3. Poslije uzetog abdesta prou iti: Ehedu en la ilahe illellahu vahdehu la erike lehu ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve resuluhu. Allahummedalni minet-tevvabine vedalni mine-l-mutetahhirine! l "Svjedoim da nema boga osim jednog i jedinog Allaha, koji nema nikakva sudruga i svjedoim da je Muharnmed Njegov rob i Njegov poslanik. Allahu, uini me od onih koji se kaju i uini me od onih koji se iste!"- jer je Allahov Poslanik~ rekao: "Ko lijepo i propisno uzme abdest, a zatim proui: Ehedu en la ilahe illellahu vahdehu la erike lehu .. .l "Svjedoim da nema boga osim jednog i jedinog Allaha ..."otvorit e mu se svih osam dennetskih kapija da ude na koja god bude htio."(Muslim)
e) Mekruhi abdesta:
ovjek ime
l. Uzimati abdest na prljavom mjestu, jer postoji bojazan da se ne uprlja.
2. Prati dijelove tijela vie od tri puta, jer u badisu stoji da je Allahov Poslanik ~ uzeo abdest, perui pri torne dijelove tijela po tri
267
ISlAMSKI OBREDI
4. poglavlje
uini
puta, a potom rekao: "Ko ogrijeio se." 16
vie (tj. od tri puta) nevaljalo je postupio i
3. Pretjerano vodu prosipau, Jer je "Allahov Poslanik ~ uzeo abdest sa pregrt vode" (Tirmizi) i jer je rasipnitvo u svemu zabranjeno. 4. Izostaviti jedan ili vie sunneta, jer se sa izostavljanjem sunneta proputa i nagrada koja se ne bi smjela propustiti. 5. Uzimati abdest vodom koja je pretekla eni (iza abdesta ili gusula), jer u predaji stoji: "Allahov Poslanik ~j zabranio je da se uzima abdest vodom koja pretekne eni (iza abdesta ili gusula)." 17
III- Kako se uzima abdest?

Posudu sa vodom, ukoliko je mogue, treba staviti sa svoje desne strane, prouiti BismillaM l "U ime Allaha!" i sa namjerom da se uzme abdest vodu poljevati u ruke i tako ih oprati tri puta. Zatim se usta izaperu tri puta, zatim nos tri puta, zatim se opere lice tri puta, po duini odakle je kosa nikla do pod bradu i po irini od uha do uha. Zatim se tri puta opem ruke, prvo desna, pa onda lijeva do iznad laktova trljajui izmedu prstiju, zatim se jedanput mokrim rukama potare glava, tako to se pone s prednje strane prema potioku i mke ponovo vrate od potioka prema prednjoj strani. Zatim se mokrim rukama, bilo da su ostale mokre poslije potiranja glave, ili da se ponovo pokvase, potare vanjska i unutranja strana unih koljki. Zatim se operu noge, prvo desna, pa onda lijeva do iznad lanaka, trljajui pri tome izmedu prstiju. Nakon toga se proui: Ehedu en la ilahe illellahu vahdehu la erike lehu ve ehedu enne Muhammeden abduhu ve resu/uhu. Allahummedalni mine-t-tevvabine vedalni mine-l-mutetahhirinel l "Svj edoim da nema boga osim jednog i jedinog Allaha, Koji nema nikakva sudruga i svjedoim da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Allahu, uin i me od onih koji se puno kaju i u ini me od onih koji se puno iste!" - jer se od Alije, r.a., prenosi da je, uzimajui abdest, dobro oprao ake, zatim izaprao usta i nos tri puta, zatim lice tri puta, zatim ruke do iznad laktova tri puta, zatim se jedanput potrao po glavi, zatim tri puta oprao noge do iznad l anaka, a zatim rekao: "Htio sam da vam pokaem kako je Allahov Pos lanik~ uzimao abdest." 18
16
17
Nesai, Ahmed i Ibn Made. Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen.
111
-Predaju bi ljei Tirmizi i ocjenjuje je kao sahih.
268
14. poglavlje
IV - ta kvari abdest?
Abdest kvari
slj edee:
ISLAMSKI OBREDI
l. Sve to izae na dva prirodna otvora: mokraa, mezija, vedija,' 9 izmet i putanje vjetra, svejedno da li se to ulo ili ne. Sve navedeno zajednikim imenom naziva se hades. Taj termin upotrijebljen je i u Poslanikovim ~ rijeima: "Nikome od vas, sa pokvarenim abdestom, namaz nee biti primljen, sve dok ponovo ne uzme abdest." (Buharija)
2. Duboki san, ako se osoba nalazi u leeem poloaju ili na neto naslonjena, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Oko je uzica za mjeinu. Zato neka onaj ko zaspi, promijeni abdest." (Ebu Davud) svijesti, bez obzira da li se radilo o padanju u nesvijest, pijanstvu ili ludilu, jer osoba kojoj je svijest poremeen a nije siguma da nije izgubila abdest, bilo neujnim putanjem vjetra ili na bilo koji drugi nain.
3.
Poremeaj
4. Dodirivanje polnog organa dlanom ili prstima ruke, j er je Allahov Poslanik ~ rekao: "Neka onaj ko dodirne svoj polni organ, ne klanja, sve dok ponovo ne uzme abdest." 20
5. Otpadnitvo od vjere, recimo ako bi se 1zgovorile rijei kufra, k~ari_ ~bd~st ]<ao _i dru_ga dj e la pobonosti, jer Uzvieni Allah veli: ~~::,S~:;. ; J-l l Ako bude druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela e sigurno propasti.(Ez-Zumer, 65 .)
6. Jedenje kamiljeg mesa, jer je j edan od ashaba upitao Allahovog

Poslanika ~:
"Trebam li ponovo uzeti abdest kada jedem bravlje meso?" -pa mu je odgovorio: "Ako hoe." Zatim je upitao: "A trebam li ponovo uzeti abdest kada jedem kamilje meso?" - pa mu je rekao: "Da, treba."(M usl i m) Medutim, ogromna veina drugova Allahovog Poslanika ~ je smatrala da je navedeni hadis derogiran i da poslije j ela kamiljeg m esa nije potrebno mijenjati abdest. Ovakvog miljenja drala su se i prva etverica halifa od kojih, nakon jela karnilj eg mesa, ni jedan nije mijenjao abdest.
19 -
Pojmovi mezija i vedija objanjeni su u prvom dijelu poglavlja pod naslovom Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao sahih.
Ill-ta se smatra neistim?

20 -
269
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
7. Strastveno dodirivanje ene, jer namjera postizanja strasti ima sta tus njenog ostvarenja i kvari abdest. Dokaz da strastveni dodir kvari abdest je da se, takoder, zbog dodira rukom polnog organa treba promijeniti abdest, budui da takav dodir pobuuje strast. U tom smislu. u El-Muvettau se biljei da je Ibn Omer rekao: "ovjekov poljubac vlastite ene i dodir rukom spada u mulamesu (onu vrstu dodira zbog koje treba promijeniti abdest). Zato je onaj ko poljubi ili dohvati svoju enu, duan promijeniti abdest"
Mustehab je promijeniti abdest:

l. Onome ko ne moe kontrolirati mokrau i vjetar i veinu svoga vremena ima nagon za mokrenjem i putanjem vjetra, mustehab mu je za svaki namaz promijeojti abdest, jer se na njega, po analogiji, primjenjuje isto pravilo koje vrijedi j za mustehadu (enu koja krvari i izvan perioda menstruacije). 2. Mustehada - to je ena kod koje curi krv i izvan uobiajenog perioda menstruacije. I njoj je kao osobi koja ne moe kontrolirati putanje mokrae i vjetra, mustehab za svaki namaz promijeniti abdest. U tom smislu, treba napomenuti da je za takav sluaj Allahov Poslanik ~ Fatimi, kerci Ebu Dejovoj, rekao: " ...a zatim za svaki namaz promijeni abdest!" 21 3. Onome ko je ogasulio j spremio umrlog ili ga nosio, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ko okupa umrlog, neka uzme gusul, a ko ga ponese, neka uzme abdest!" Budui da je navedeni hadis daif, u enjaci kao mjeru predostronosti preporuuju da se abdest, ipak promijeni.
***
21
Ebu Davud, Tirmizi i Nesai.
270
1 poglavlje 4.
IV - O gusulu-kupanju
(~l___))
ISLAMSKI OBREDI
O ovom pitanju emo govoriti sa etiri aspekta:
I O propisanosti gusula i pojanjenju kada je on obavezan

a) Propisanost gusula Gusul (kupanje) j e propisan Kur'anom i Sunnetom. Uzvieni Allah veli:
1/,f..bu ~ ~ 01) l A ako ste dunub, onda se okupajte! (EI
"'$ ,
Ma'ide, 6.)
l~
,
~
J>- ~ e.$..r!\. U! ~ U) l ... i kada ste dunubi - osim ako
.,.;
"'
ste u prolcizu- sve dok se ne okupate. {En-Nisa', 43.)

Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kada se dva spolna organa dodirnu u dijelu koji se sunneti, obavezno je kupanje (gusul) ."{Muslim)
b) Gusul- kupanje je obavezno u sljedeim sluajevima :
l. Kada se dunub tj. nakon spolnog odnosa i dodira spolnih organa, bez obzira da li je dolo do polucije (izlaska sperme) ili nije. Pod polucijom se podrazumijeva izlazak sperme sa osjeajem slasti bez obzira da li se to desilo u snu ili na javi, mukarcu, ili eni, jer Uzvieni veli:
'JAbu ~~
Ma'ide, 6.)
"'~
~~ ~ 0!) l A ako ste dunub, onda se okupajte! (El

,
i jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada se dva spolna organa dodirnu u dijelu koji se sunneti, obavezno j e kupanje (gusul)." 2. Nakon prestanka bajza ili nifasa (kod ene), jer je Uzvieni
rekao:
271
ISLAMSKI OBREDI
4. poglmlje
Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. (El-Bekare, 222.)
i jer je All ahov Poslanik ~ rekao: "Saekaj onoliko koliko ti je ranije trajao haj z, pa se onda okupaj !"(Muslim) 3. Prilikom primanja Islama, jer se osoba koja je ranije bila nevj ernik, pa nakon toga primila Islam, duna okupati. Dokaz za to je da je Allahov Poslanik~ naredio Semarni el-Hanefiju da se okupa kada je ovaj primio lslam.12 4. Nakon smrti, jer kada umre musliman dunost ga je okupati. Dokaz za to je da je, kada mu je umrla kerka Zejneb, r.a., Allahov Poslanik~ naredio da se okupa. Hadis o tome zabiljeen je u Sahihu. Kadaje
preporueno
(mustehab) okupati se?
l. Kupanje petkom radi dume, jer je Allahov Poslanik~ rekao: "Kupanje petkom je dunost svake punoljetne osobe." (Muttefekun alejhi)
2. Kupanje prije ob l aenja ihrama za hadd ili umru, jer je to prakticirao Allahov Poslanik ~ i drugima naredio da prakticiraju. 3. Kupanje prije ulaska u Mekku i radi obavljanja vukufa (boravka na Arefatu), jer je to inio i AHabov Poslanik ~. 4. Kupanje nakon opremanja mrtvaca, jer je, kako se vidi iz ranije citiranog hadisa, preporueno okupati se onom ko je spremio mrtvaca.
Il- O fan ovima, sunnetima i mekruhima gusula

a) Farzovi gusula su: l. Nijjet, tj. srcem donijeti odluku da se (zbog neke od gore navedenih stvari) uzme gusul, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Djela se mjere prema namjerama, i svakome pripada ono to je naumio."
(Buharija)
12
- Hadis biljei Abdurrez.zak, a osnova hadisa moe se nai i u Buhariji i u M usli mu.
272
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
2. Cijelo tijelo oprati vodom, tako to e se trljati ona mjesta koja je mogue trljati, a saprati ona koja se ne mogu dohvatiti i istrljati i to toliko sve dok se ne bude sigurno da je cijelo tijelo oprano. 3. Posebno voditi kose, pupak itd.
rauna
da se opere koa izmedu prstiju, ispod
b) Sunneti gusula su:
1. Poeti sa bismillom, jer je prop1sano sa njome vano djelo.

2. Na poetku oprati ruke, prije nego to se vodom, kao to je ranije objanjeno. 3.
Poeti zamoe
poeti
svako
u posudu sa
prvo sa uklanjanjem neistoe.
4. Dijelove tijela koji se peru prilikom uzimanja abdesta, oprati prije ostalih dijelova tijela. 5. Dobro izaprati usta, nos i unutranjost unih koljki.Z3 e) Mekruhi gusula su:
l. Razasipati vodu, jer se Al1ahov Poslanik ~ kupao sa jednom
mjericom vode (etiri pune pregrti).

im
2. Kupati se na ne uprlja.
neistom
mjestu, jer postoji bojazan da se
ovjek
3. Kupati se vodom koja je pretekla eni iza abdesta ili gusula, jer je, kao to je ranije reeno , Allahov Poslanik ~ ovjeku zabranio da se kupa vodom koja je pretekla eni iza abdesta ili gusula. 4. Kupati se bez zastora ili zaklona, na otvorenom, jer se od Mejmune, r.a., prenosi da je rekla: "Pripremila sam vodu Vjerovjesnik.u :i i zaklonila ga, pa se (tako) okupao."(Buharija) To znai: da kupanje bez zastora ili zaklona kojim sluajem nije bilo mekruh, Allahovog Poslanika ~ Mejmuna ne bi zaklanjala. U tom smislu su i rijei
23
Izapiranje usta (gargara) i nosa po banefuskom mezhebu je farz. (Prim. prev.)
273
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Allahovog Poslanike~ ~: "Uzvieni Allah je stidljiv i sakriven i kao takav voli s tidljivo:;t. Zato, kada se neko od vas kupa, neka se zastre i zakloni. "(Ebu Da vud)
Poslanik ~
5. Kupati se u stajaoj vodi, koja miruje i ne tee, jer je Allahov rekao: "Neka se nipoto niko od vas, kao dunub, ne kupa u stajaoj vodi !"(Muslim)
III - Kako se uzima gusul?

Onaj ko uzima gusul prvo e prouiti bismilu i odluiti da gusul uzima radi otklanjanja dunupluka (velikog hadesa). Zatim e tri puta oprati ake, zatim oko prirodnih otvora, pranjem, odstraniti neistou, a potom uzeti abdest kao to se uzima i za namaz, s tim to moe noge oprati odmah, uzimajui abdest, ili njihovo pranje odloiti za kasnije, na kraju uzimanja gusula. Nakon toga, zamoie ruke u vodu i mokrim rukama proeljati kosu, i to tako da prstima dohvati sami korijen kose. 24 Potom e, zajedno sa uima, sa ni poljevanja vodom, oprati cijelu glavu, potom odozgo prema dolje saprati prvo desnu, a zatim lijevu stranu tijela, posebno vodei rau na da se operu i manje p1istupana mjesta kao to su pupak, ispod pazuha i ispod koljena itd. U tom smislu, od Aie. r.a., se pripovijeda daje rekla: "Kada bi radi uzimanja gusula, zbog dunuplu.ka, htio da se okupa, Allahov Poslanik~ bi prvo, prije nego to ih zamoi u posudu sa vodom, oprao ake. Nakon toga bi oprao svoje stidno mjesto, a potom uzeo abdest kao to se uzima abdest za namaz. Zatim bi vodom nakvasio kosu, zatim oprao glavu ni puta, a potom saprao ostali dio tijela."25
IV- ta je dunub osobi zabranjeno?

Osobi koja je dunub, (sve dok ne uzme gusul), zabranjeno je:
~
l. Uiti Kur'an, osim euzubille i slino, jer je Allahov Poslanik rekao: "Neka ena za vrijeme hajza i dunub osoba ne ue nita iz
24
- Ovo se odnosi sumo na mukan:a. 7a ra7.liku ocJ ;(ene kojoj je dovoljno do sc samo po glavi polije sa tri pregThti vode i potom potrlja. Ona ne mora rasplitati pletenicu, jer u hadisu koji biljei Tinnizi stoji da je Um mu Seleme reklo: "Upitala sam: Allahov Poslanic, ja sam ena koja vrsto stee pletenice. Moram li ih. kada se kupam radi denabcta. raspletati?' - pa mi je rekao: 'Ne. ne mora. Dovoljno ti je da se po glavi polije sa tri pregrti vode."' (Hadis)
25
-Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao sahih.
274
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Kur'ana!" 26 1 Jer se od Alije, r.a., prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik 3t nam je uio Kur'an u svakoj situaciji, osim kada je bio dunub."27 2. Ulaziti u damiju, osi m onome ko je prtpuden da,kroz nju samo prode, jer u rijeima Uzvienog stoj i: j;" <.>.1-~ l.ll ~LJ) l ... i kada ste dunubi- osim ako ste u prolazu. (En-Nisa',
4:n ,
3. Klanjati, bez obzira da li se radi o farzu ili nafili, jer u Uzvienog stoji:
rijeima
...pijani nikako namaz ne obavljajte, sve dok ne budete znali ta izgovarate, i kada ste dunubi - osim ako ste u prolazu - sve dok se ne okupate. (En-Nisa', 43.)
4. Dodirivati mushaf, makar i tapom, prutom ili kakvim predmetom, jer Uzvieni veli:
slinim
On je, zaista, Kur'an plemeniti u Knjizi bri~jivo uvano} dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti. (EI-Va'kia, 77.-79.)
i jer je Allahov
ist ! " 28
Poslanik ~
rekao: "Ne dodiruj Kur'an, osim ako si
***
26
- Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje da u njemu irna slabosti. Medutim, hadis koji
prenosi Alija je sahih, pa je otuda ispravno postupati po njemu.
27
!R
Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kno sahih.
-Hadis biljei Darekutni i ocjenjuje gn kao sahih.
275
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
V - O tejemmumu
(
~ :."'\\ ,-::- ..___?

o
O ovom pitanju
biti govora sa tri aspekta:
l - O propisanosti tejemmuma i o tome kome je propisan

a) Propisanost tejemmuma Tejemmum je propisan Kur'anom Allah veli:
asnjm
Sunnetom. Uzvieni
A ako ste bolesni, ili na putu, ili ako je neko od vas obavio prirodnu potrebu, ili ako ste se sastajali sa enama, a ne nadete vode, onda dlanovima istu zamlju dotaknite i lica vaa i ruke vae potarite. (En-Nisa',43.)
Allahov Poslanik ~ je rekao: "Zemljina povrsma muslimanu moe posluiti za ienje, makar do vode ne doao ni za deset godina."29 b) Kome je propisan tejemmum? Tejemmum je propisan onome ko ostane bez vode i ko je, ni nakon traenja, ne nade kako bi njome uzeo abdest. Isto tako tejemmum je propisan i onome ko ima vodu, ali je zbog bolesti ili ne smije upotrijebiti, ili se boji da mu voda ne pogora bolest, ili ne odgodi ozdravljenje. 30 To
29
Hadis je sahih i biljee ga Nesai i Ibn Made.
-Ukoliko je voda previe hladna (ledena), a nema se im zagrijati i ukoliko u procjeni prevlada miljenje da e sc u sluaju njene upotrebe nahladiti i razboljeti, umjesto gusula i abdesta, ovjek moe uzeti tejemmum i tako klanjati, jer Ebu Davud sa dobrim senedom prenosi: "daje Allahov Poslanjk ~takav postupak odobrio Amn1 b. el-Asu"
30
276
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
isto vai i za onoga ko se ne moe kretati i nema nikoga ko bi mu vodu dodao. to se tie onoga ko ima samo malo vode koja mu nije dovoljna da uzme abdest, njome e oprati one dijelove tijela za koje moe dotei vode, a za ostatak uzeti tejemmum, jer Uzvieni veli: !'~ ' ~ ~~ l_,LJ l Allaha se bojte koliko moete!" (Et-Tegabun, 16.)
"
l ""
ll- Farzovi i sunneti tejemmuma

a) Farzovi tejemmuma su:
l. Uiniti nijjet, jer je u badisu reeno: "Djela se mjere prema namjerama i svakome pripada ono to je naumio." Dakle, onaj ko uzima tejemmum zanijjetit e da tejemmum uzima radi obavljanja namaza i sl. i tako otkloniti zapreku koja ga je spreavala da to uini.
tlo kojim e se uzeti tejemmum, jer je Uzvieni rekao: ~ ~~ I.J~ ~:=r /... onda rukama svojim istu zemlju dotaknite. 2. 3. Jedanput dodirnuti zemlju rukama. 4. Potrati lice i ruke, jer je Uzvieni rekao: ~~f) ~Y,.'y. 1;..:...:.~ l ...i njima preko lica svojih i ruku svojih predite! , , , b) Sunneti tejernmuma su:
Nai isto
l. Prouiti bismillu, jer je njeno svakog dobrog djela.
uenje
propisano na
poetku
2. Dodirnuti zemlju rukama dva puta. Prvo dodirivanje zemlje rukama je farz i kao takvo je dovoljno za tejemmum , a drugo je sunnet. 3. Uz ake potrati i ruke do iza laktova. Ukoliko bi se potrle samo ake, tejemmum bi bio valjan, ali je iz predostronosti bolje uz ake potrati i ruke sve do iza laktova. Ovo zato to se znaenje izraza ruke spomenutog u kur' anskom aje tu razliito sb vaa i to nema jednoglasnog miljenja da li se pod njim podrazumijevaju samo ake ili ruke sve do iza laktova.
277
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
III - ta kvari tejemmum i ta je sve sa tejemmumom dozvoljeno?

a) ta kvari tejemmum? Tejernmurn e pokvariti: l. Budui da je tejernmurn zamjena za abdest, sve to kvari abdest, kvari i tejemmum. 2. Osim toga, tejemmum e onome ko je ostao bez vode pokvariti i njen dolazak prije nego to je klanjao ili nego to je zavrio namaz. to se tie onoga ko je ve klanjao sa tejemmurnorn, pa poslije doao do vode, namaz obavljen sa tejemmumorn mu je ispravan i nije potrebno da ga ponavlja sa abdestom. Ovo zato to je Allahov Poslanik ~ rekao: "Nemojte u istom danu dva puta klanjati (isti) namaz!" 3'
b) ta je sa tejemmumom dozvoljeno? Sa tejemrnumom je dozvoljeno sve ono to je prije njegova uzimanja bilo zabranjeno kao to je: klanjati, initi tavaf oko Kabe, dodirivati mushaf, uiti Kur'an i boravak (zadravanje) u damiji.
IV - Kako se uzima tejemmum?

Kada neko hoe da uzme tejemmum, prvo e prouiti bismillu. srcem odluiti da uzimanjem tejemmurna eli obaviti ono to mu je prije njegova uzimanja bilo zabranjeno. Zatim e dlanovima dotaknuti povrinu zemlje, prainu, pijesak, kamen, slano tlo i sl. Lijepo je, poslije toga, od praine malo otresti ruke, pa tek onda rukama jedanput potrati lice. Zatim e, ako hoe , (a ne mora) ponovo dlanovima dotaknuti povrinu zemlje i potrati ruke do zglavaka, a ako hoe do iza laktova, s tim to e tejemmum biti valjan ako ih potare samo do zglavaka.
31 - Hadis biljee Nesai, Ebu Davud, Ahmed i Ibn Hibban. Ibn es-Sekcn ga ocjenjuje kao sahih. U verziji koju biljei Nesai hadis glasi: "U istom danu (isti) namaz se ne ponavlja dva puta." Svakako, ovo se odnosi na sluaj kada ne postoji razlog da se namaz ponovi, jer e onaj ko je, recimo, klanjao neki namaz sam pa mu se poslije toga prui prilika da ga klanja u dematu, ponovo kla:njati zajedno sa njima, s tim to e mu se- kao to stoji u drugom hadisu - taj namaz (u dcmatu), raunati kao nafila.
278
1 poglavlje 4.
Napomena:
ISLAMSKI OBREDI
Postavlja se pitanje da li se sa jednim tejemmumom moe klanjati vie namaza, svakako pod uvjetom da tejemmum nije pokvaren? Medu islamskim pravnicima nema jednoglasnog miljenja u odgovoru na ovo pitanje. Njihovo neslaganje oko odgovora na ovo pitanje proizilazi iz njihovog slobodnog miljenja (idtihada). Budui da nema jasnog teksta (iz Kur'ana i Sunneta) koji podrava jedno, a pobija drugo miljenje, iz predostronosti je bolje za svaki namaz obnoviti tejemmum.
***
279
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
VI - Mesh po obui i zavoju
U ovom poglavlju o ovom pitanju
biti govora sa tri aspekta:
I - Propisanosti mesha po obui i zavoju
Mesh po mestvama, obu i , arapama, kaloama i cipelama propisan je Kur'anom i Sunnetom. Kur'anom je propisan u ranije citiranom ajetu o abdestu (v. El-Ma'ide, 6.), gdje su noge spomenute nakon potiranja glave, tako da se po jednom priznatom kj.raetu tekst ajeta moe razumjeti u znaenju: ...a glave svoje i noge svoje do iza lanaka potarite! Dakle, ovo je dokaz iz Kur' ana da se noge, umjesto da se operu, mogu samo potrati mokrom rukom. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kada neko od vas uzme abdest pa (na tako oprane noge) obuje obuu, neka po njima (tj. obui, prilikom uzimanja sljedeeg abdesta), uini mesh i tako klanja. Ako nee, neka ih ne skida, osim zbog neistoe (denabeta)." 32 Slovom ovog hadisa mogunost uzimanja mesha vremenski nije ograniena. Ono je, medutim, ogran ieno jednim dmgim had isom, koji emo kasnije spomenuti. to se, pak, tie propisa u vezi sa mesbom po zavoju, oni su definirani rijeima Allahovog Pos lanika ~: "Bilo mu je dovoljno da ranu zamota zavojem i preko zavoja u ini mesh , a da ostali dio tijela opere."J1 - izreenim u vezi sa ovjekom koji se povrijedio u glavu, pa je, nakon toga, uzimajui gusul , oprao glavu i umro.
ll - Uvjeti za mesh
Uvjeti za valjanost mesha po o bu i i to ima status
obue
su sljedei:
l. Da se obuj u na noge dok je ovjek jo pod abdestom. Dokaz za to su Poslanikove ~ rijei , upuene Mugiri b. ubi, kada mu je ovaj htio pomoi da skine obuu kako bi oprao noge pri uzimanju abdesta: "Ostavi ih. obuo sam ih na iste noge (tj. pod abdestom)." (Muuefekun alejhi)
32
-Had is biljee Darckulni i Hakim. Hak im ga ocjenjuje kao sahih.
- Hadis biljei Ebu Dav ud i po nj emu postupa
33
veina islamskih uenjaka.
280
l.s.
pogial'lje
TSLAMSKI OBREDI
2. Da su dovoljno duboke, tako da pokrivaju cijelu povrinu nogu koja se pere prilikom uzi manja abdesta. 3. Da su dovoljno debele da se kroz njih ne nazire koa. 4. Da, vezano za onoga ko je u svome mjestu (muk.im), duina uzimanja mesha ne prelazi dan i no, odnosno tri dana i tri noi za onoga ko je na putu (musafrr). Ovo zato to se od Alije, r.a., prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik ~ je duinu (valjanosti uzimanja mesha po obui) ograniio na tri dana i noi za putnil<a, a na dan i no za onoga ko je u svome mjestu."(Muslim) 5. Da se obua, poslije uzimanja mesha ne skida. Ako se skine, noge se moraju oprati. U suprotnom, abdest e biti pokvaren. 6. to se, pak, tie uzimanja mesha po zavoju, za njega nije uvjet da se zavoj stavi nakon uzimanja abdesta, niti mu je ogranieno vrijeme trajanja. Njegovi su uvjeti: da zavoj ne prelazi povrinu povrijedenog mjesta, izuzimajui povrinu koja je potrebna da se zavoj svee, da se ne skida i da rana nije zarasla. U suprotnom, ako zavoj spadne ili rana zaraste, mesh e biti pokvaren i bie obavezno pranje tog dijela tijela.
Dvije napomene:
J. U nudi, zbog hladnoe ili putovanja, umjesto mesha po glavi dozvoljeno je uzeti mesh po turbanu i kiki (pramenovima kose koji padaju na elo), jer Muslim biljei jednu predaju u kojoj se kae: "da je Vjerovjesnik ~ uzimajui abdest, dok je jednom prilikom bio na putu, potrao pramenove kose i turban." Ipak, ne smije se smetnuti sa wna da je Allahov Poslanik, kao to se vidi iz teksta hadisa, uz mesh po turbanu, uinio mesh i po kiki (pramenovima kose koji su virili ispod turbana).
2. Vezano za mesh po obui, zavoju i pokrivau glave kao to je turban i sl., potrebno je naglasiti da isti propisi vae i za enu i za mukarca. Dakle, sve to je po pitanju mesha, dozvoljeno mukarcu, dozvoljeno je i eni.
III - Kako se u.zima mesh?

Mesh po obui uzima se tako da se mokrim rukama potare obua, i to tako to e se dlanom lijeve ruke obuhvatiti peta, a dlanom desne ruke prsti noge, a zatim desnom rukom prei od prstiju preko gornjeg dijela 281
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
stopala do u pravcu potkoljenice, a lijevim od pete preko stopala do donje strane prstiju noge. Medutim, potrebno je napomenuti da je mesh valjan ukoliko se potare i samo gornja strana mestvi, bez potiranja mestvi odozdo, jer se od Alije, r.a., prenosi da je rekao: "Kada bi se vjera uzimala po slobodnom shvaanju, onda bi bilo pree da se mesh po mestvama uzme odozdo, a ne odozgo. " 34 to se, pak, tie mesha po zavoju, on se uzima tako da se mokrom rukom jedanput potare preko cijele povrine zavoja.
***
34
Predaju navodi Ebu Dav ud i ocjenjuje je kao hascn.
282
14.poglavlje
VII - Propisi o hajzu i nifasu
ISLAMSKI OBREDI
l Definicija hajza i nifasa

a) Hajz je krv koja izlazi iz materice punoljetne ene. Sa njenim prvim pojavljivanjem ena postaje punoljetna i kasnije se redovno pojavljuje u odredenim mjesenim ciklusima. Najkrae trajanje bajza je dan i no, a najdue petnaest dana. Hajz najee traje izmedu est i sedam dana. period izmedu dva ciklusa bajza je izmedu trinaest i petnaest dana, a najdui nema striktno odredene granice. Medutim, najei period izmedu dva ciklusa bajza traje izmedu dvadeset tri i dvadeset etiri dana. U pogledu hajza, ene se dijele na tri kategorije: mubtede'e, mu 'tade i mustehada.35 Za svaku od navedene tri kategorije vae odredeni propisi.
Mubtede'e je ona ena kod koje se po prvi put pojavi bajz. im primijeti curenje krvi, takva ena j e obavezna ostaviti namaz, post i spolni odnos i ekati da krv prestane curiti i poslije toga se okupati. Najkrae takvo ekanje je dan i no , a najdue petnaest dana. Ukoliko kod takve ene curenje krvi ne prestane ni nakon petnaest dana, ona se tretira kao mustehada za koju vae posebni propisi. Ukoliko se, pak, kod nje curenje krvi u roku od petnaest dana povremeno pojavljuje, a povremeno prestaje, tako da npr. krv curi dan-dva pa prestane, pa se opet pojavi, pa prestane, svaki put kada prestane e se okupati i klanjati, a svaki put kada primijeti da ponovo curi prestati klanjati i ekati dok ponovo ne prestane curiti i dok se ne okupa.
-Neki islamski pravnici malikijskog i afijskog mezheba, za razli~-u od pravnika hanbelijskog i hanefijskog mezheba, smatraju da postoji i etvrta kategorija, trudnice. Po njima, ukoliko kod trudnice nije dolo do poremeaja mjesenog ciklusa, za nju vae isti propisi kao i za enu koja nije trudna. U suprotnom, ukoliko je kod trudnice dolo do poremeaja mjesenog ciklusa, Jbn Kasim kae: "Trudnica e nakon tri mjeseca tmdnoe, u haj z rau n ati petnaest dana, nakon est mjeseci, dvadeset dana, a na kraju trudnoe trideset dana." Kao dokaz za svoje miljenje, on uzima injenicu da se sa odmicanjem trudnoe i rastom fetusa poveava i koliina odljevene krvi od ene.
35
Najkrai
283
ISLAMSKI OBREDI
mjesenim
4. poglavlje
Mu 'tada je ona ena kod koje se hajz pojavljuje u redovnim ciklusima i kod koje on traje priblino isti broj dana. Kada takva ena primijeti curenje krvi, prestae klanjati, postiti i spolno opiti sve dok curenje krvi potpuno ne prestane. Ukoliko poslije toga, primijeti kakvu ukastu ili tamnu (mutnu) izluevinu, na nju se nee osvrtati i postupae kao da je i sta, rukovodei se rijeima Ummi Atijje od koje se pripovij eda da je govorila: "Na ukastu i mutnu izluevinu, nakon prestanka haj za, nismo se osvrtale. "(Buharija) Medutim, ukoliko se takva tekuina primijeti u danima hajza, to e se raunati u hajz, te se nee kupati, klanjati ni postiti?6 Mustehada je ona ena kod koje curenje krvi ne prestaje. Za nju vae sljedei propisi:
Ukoliko je ranije bila mu 'tada (~. ukoliko joj je ranije ciklus bajza bio redovan) i ukoliko tano zna koliko joj je dana hajz trajao, sada, kada je postala mustehada, svaki mjesec isti toliki broj dana nee klanjati, nego e priekati da oni prou, a nakon toga se okupati i poslije kupanja normalno obavljati namaz, postiti i spolno opiti. Ukoliko ni ranije nije imala uredan mjeseni ciklus bajza, ili ga je imala, pa zaboravila koliko je dana obino trajao, onda e pokuati dane hajza odrediti po boji krvi, jer je krv koja curi, ponekad tamne, a ponekad crvene boje. Ukoliko to uspije upratiti, uzee da su joj dani hajza on i kada joj curi krv tamne boje i nakon njenog prestanka - pod uvjetom da to ne prede petnaest dana - se okupati i poeti klanjati. Ukoliko, pak, ne uspije po boji krvi ili emu drugom, upratiti dane hajza, onda e u dane bajza raunati njegovo najee trajanje kod veine ena, tj. est ili sedam dana i nakon toga se okupati i klanjati.
- Neki islamski uenjaci smatraju da ena kod koje trajanje hajza prede uobiajen broj dana, poslije toga treba saekati jo tri dana pa se tek onda okupati. Pod ovim se, svakako, podrazumijeva da to ekanje nije due od petnaest dana, jer se takva ena, ukoliko njen hajz prede petnaest dana, ubraja u muslehadu koja se kupa i klanja onako kako e biti opisano kod mustebade. 36
Za razliku od njih, drugi smatraju da u prekoraenim danima trajanja hajza ena nee zbog toga izostavljati namaz, osim ako se takav sluaj ponovi dva ili vie puta, pa tako to novo stanje dobije status ciklusa. Ovakvo miljenje, oito, ima jaku podlogu.
284
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Mustehada e u dat1ima istihade, (dakle izvan procijenjenih dana bajza), makar joj krv i dalje obilno tekla, za svaki namaz ponovo uzimati abdest, staviti uloke i tako klanjati, istovremeno izbjegavajui spolni odnos, osim u sluaju nude.
Gore navedeni propisi o mustehadi zasnivaju se na badisima:
sljedeim
l. Od Ummi Seleme se prenosi da je Allahova Poslanika ;i upitala kakvi su propisi za enu kod koje krv stalno curi, pa joj je odgovorio: "Neka u svakom mjesecu saeka onoliko dana i noi koliko joj je ranije trajao hajz, prije nego to ju je zadesilo to to ju je zadesilo i neka u tim danima u mjesecu ne klanja, a kada oni prou, neka se okupa, stavi uloak od platna i tako klanja." 37 Dakle, u ovom badisu su dati propisi za enu koja je postala mustehada nakon to je bila mu 'tada.
2. Od Fatime, kerke Ebu Hubeja koja j e bila mustehada se prenosi da joj je Vjerovjesnik ;t rekao: "Ako se radi o krvi od hajza, ona je prepoznatljiva po tamnoj boji. Ukoliko primijeti da je takva, prestani klanjati, a ukoliko prirnijeti da je drugaija, nakon to se okupa, uzmi abdest i klanjaj, jer je to krv od kapilara." 38 Dakle, u ovom hadisu dati su propisi za enu koja je postala mustehada, nakon to joj je i ran ije hajz bio neredovan, ili je zaboravila koliko je on obino trajao i koja dane bajza moe raspoznati po boji krvi. 3. Od Hamne,
kerke
Ebu Daha, se prenosi da je rekla: "Bila
sam mustehada kod koje je krv od hajza otjecala u velikim koliinama,

te sam dola Vjerovjesniku ~ da ga upi tam kako da postupam, pa mi je rekao: "To je, zaista, (veliki) napad od ejtana. Raunaj to u haj z est ili sedam dana, a zatim se okupaj. Kada se - poslije toga- oisti, nastavi klanjati dvadeset i etiri ili dvadeset i tri dana. Dakle, normalno posti i klanjaj, jer e ti to biti priznato. Tako nastavi svaki mjesec, kao to u danima bajza postupaj u i druge ene!"39 Dakle, ovim hadisom je reguliran sluaj ena kod kojih ciklus haj za ruti je redovan, niti se moe raspoznati po boji krvi.
Najkrae
b) Nifas je krv koja izlazi iz stidnice ene nakon poroaja. vrijeme trajanja nifasa ruje odredeno. Zato e se ena, kada
37
-Hadis biljee Ebu Davud i Nesai. Nesai ga ocjenjuje kao hascn.

- Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao sahih.
-
38
39
285
ISLAMSKI OBREDI
poeti
4. poglavlje j
poslije poroda primijeti da joj je nifas prestao, okupati i nakon toga klanjati, s tim to e - iz boj azni da joj ne nakodi - izbjegavati spolni odnos sa muem sve dok ne proe etrdeset dana od dana poroda. Najdue trajanje nifasa je etrdeset dana. U tom smislu od Ummi Seleme, r.a., se prenosi da je rekla: "ene sa nifasom, poslije poroda su ekale da p rode etrdeset dana." Od nj e se, takoder, prenosi da je rekla: "Pitala sam Allahovog Poslanika ~: "Koliko ena eka nakon poroda?"- pa mi je odgovorio: "etrdeset dana, osim ako primijeti da joj je nifas prestao ranije." 40 To zna i da e ena poslije poroda, ekati etrdeset dana da joj prestane ni fas i nakon toga se okupati, poeti klanjati i postiti, ak i u sluaju da joj curenje krvi od nifasa nije prestalo, s tim to, u s lu aju da joj nifas ne prestane ni nakon etrdeset dana, za nju vrijede isti propisi koji se odnose i na mustehadu. Neki islamski uenjaci smatraju da ena poslije poroda treba ekati pedeset ili ak ezdeset dana. Medutim , iz predostronosti da ne bi proputala namaz i post, bolje joj je ekati samo etrdeset dana.
ll- Po emu se prepoznaje prestanak hajza i nifasa?

Prestanak hajza i nifasa moe se lahko prepoznati po dvije stvari: a) bijeloj tenosti koja se kao znak prestanka bajza i nifasa i
istoe
pojavljuje poslije
b) prestanku curenja krvi. Ovo se lahko moe provjeriti tako to e ena prije spavanja staviti iste uloke, pa ako ujutro ne primijeti tragove krvi na njima, to znai da su joj hajz ili nifas prestali i da je u tom pogledu postala i sta.
III- taje eni sa hajzom i nifasom zabranjeno, a ta dozvoljeno?

a) eni sa hajzom i nifasom zabranjeno je:
l. Vriti spolni odnos sa muem. Dokaz za to su rijei Uzvienog: 0fih; ~ ;};.); Uj l ... i ne prilazite im dok se ne okupaju!
(El-Bekare, 222.)
40
- Hadis biljei Tirmizi i kae daje gari b. Hak:im ga ocjenjuje kao sahih.
286
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
2. Klanjati i postiti, s tim to je ena duna proputane dane posta napostiti, a nije duna naklanjati proputane namaze. Dokaz za to su rijei Allahovog Poslanika ~: "Kada ena dobije hajz ili nifas, prestaje klanj ati i postiti." (Bubarija) Od Aie, r.a., se prenosi da je rekla: "Jo u doba Allahova Poslanika l bilo nam je nareeno da (u hajzu ili nifasu) proputene dane posta napostimo, dok nam nije nareeno da proputene namaze naklanjamo."
(Buharija)
3. Ulaziti u damiju. Dokaz za to su Poslanikove ~ rijei: "Osobi koja je dunub i eni sa hajzorn ne dozvoljavam ulazak u damiju." (Ebu Davud) 4. Uiti Kur'an. Dokaz za to su Poslanikove ~ rijei: sa hajzom i osoba koja je dunub ne ue nita iz Kur'ana!" 41
~eka
ena
5. Dok je ena sa haj zorn, njenom muu nije dozvoljeno da sa njom raskida brak, nego mora saekati da joj haj z prestane i da se okupa, pa se tek onda sa njom razvesti prije nego imaju odnos. U tom smislu se pripovijeda da je Ibn Omer, r.a., pustio svoju enu dok je bila sa hajzom, pa mu je - uvi za to - Allahov Poslanik ~ naredio da je vrati i saeka dok joj hajz ne prestane i dok se ne okupa. ( Buharija) b) ta je eni sa hajzom i nifasom dozvoljeno? eni sa hajzom i nifasom dozvoljeno je:
l. Sa svojim muem raditi sve osim direktnog spolnog odnosa. Dokaz za to su rijei Allahovog Poslanika ~: "inite sve (to hoete), osim (direktnog) spolnog odnosa."42
2. initi zikr, slaviti i veliati Uzvienog Allaha, jer nigdje u propisima nema dokaza da je to zabranjeno.
3. Oblaiti ibrame, stajati na Arefatu i obavljati ostale obrede hadda ili umre, osim tavafa oko Kabe koji joj je dozvoljen jedino nakon to joj prestane hajz i okupa se. Dokaz za to su Poslanikove ~
~1
42
- Hadis je ranije citiran.

-
Aadis biljee gotovo svi autori hadiskih zbirki, osim Buharije.
287
ISLAMSKI OBREDI
rije i upuene
4. poglavlje
nemoj
initi
Aii, r.a.: "Radi sve to radi i (obini) hodoasnik, samo tavaf oko Kabe dok se ne okupa." (Muttefekun alejhi)
4. Zajedno jesti i piti sa svoj im muem, jer se od Aie, r.a. , prenosi da je rekla: "Znalo se desiti da, dok sam bila sa hajzom, neto pijem i to pokuim Vjerovjesniku ~ - pa bi on uzeo i svoja usta stav io na mjesto gdje sam ja drala svoja i napio se."(Muslim) U tom smislu i od Abdullaha b. Mesuda se prenosi da je rekao: "Pitao sam Allahova Poslanika ~ je li dozvoljeno jesti zajedno sa enom dok je sa haj zom, pa mi je rekao: ' Jeste, jedi zajedno sa njom!'"43
* **
41
Hadis je hasen, a biljee ga Ahmed i Tinnizi.
288
1 poglavlje 4.
Vlli-Onamazu
ISLAMSKI OBREDI
O namazu e biti govora sa etrnaest aspekata:
l- Propisanost, smisao i vrijednost namaza

a) Propisanost namaza
Namaz je stroga dunost (farz) svakog vjernika i kao takvog Uzvieni ga je propisao u mnogobrojnim aj etima Svoje Knjige. Tako Uzvieni veli:
.~ ~.,
u~_}-''!'"'-' lfi.."_, W
'=<" ,
. ~,
~...:....u
~~
<o::.- ~ , 11 ~ l :,j' ~ 'l l~U l J -'~ Ou.....aJ u.o~.~.-..a.~
... l 0 aV'JQjfe
namaz, -jer]e vjernicima propisano da u 'odredeno vrijeme namaz obavljaju. (En-Nisa', 103.)
~~~ lCJI) ~1)GJ1
J.-;:. 1.,6~ l Redovno molitvu obavljajte,

~
naroito onu krajem dana. (El-Bekare, 238.)
S druge strane, Allahov Poslanik

oitovanju
u nabrajanju temelja Islama,
namaz je stavio na drugo mjesto, rekavi: "Islam se temelji na pet stvari:
da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik. obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadda i postu mjeseca ramazana. "(Bufiarija) Otuda. prema erijatskim propisima, onaj ko izostavLja namaz zasluuje da bude pogubljen, a onaj ko ga zanemaruje, bez sumnje, spada u velike grijenike.
b) Smisao namaza Smisao namaza sastoji se u tome to vjernik kroz njega isti i oplemenjuje svoju duu, to mu jo na ovome svijetu omoguava direktno komuniciranje sa Uzvienim Allahom i to mu na onom svijetu osigurava Njegovu bliskost. Osim toga, namaz onoga (ko ga redovno obavlja), odvraa od razvrata i svega to je runo. U tom smislu Uzvien i veli:
}.::i1) ~'~l ;;, ~ ~~~ 01 ~tL:al1 f ... i obavljaj namaz, izamaz: z;.ai8ta, odvraa od razvrata i od' svega to je runo. (El
Ankebut, 45.)
;.--st
289
ISLt.MSKI OBREDI
4. poglavlje
e) Vrijednost namaza Da bi se vidjelo koliki je znaaj namaza i kolika je njegova vrijednost, dovoljno je prisjetiti se rijei Allahovog Poslanika ~:
l. "Najvanija stvar je Islam. Njegov stub je namaz, a njegov vrhunac borba na Allahovom putu." (Muslim)
2. "Izostavljanje namaza
(Muslim)
ovjeka
dovodi na granicu nevjerstva."
mi je da se protiv ljudi borim sve dok oni ne da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik i dok ne ponu klanjati namaz i davati zekat. Ukoliko to uine i ukoliko se na ch"ugi nain ne ogrijee prema Islamu, od mene e im biti poteeni ivoti i imeci, a raun e polagati pred Uzvienim Allahom."
posvjedoe
3.
"Nareeno
(Muttefekun alejhi)
4. Upitan, "Koje je djelo najbolje?"- Allahov Poslanik odgovo.rio: "Na vrijeme obavljen namaz." (Muslim)
je
5. "Primjer pet dnevnih namaza je kao primjer velike rijeke sa pitkom vodom koja protie ispred vrata nekog od vas ko se u njoj, svalci dan, po pet puta kupa. ta mislite, da li na takvom moe ostati kakva prljavtina?" "Ne, ne moe." - odgovorili su, - pa im je (Poslanik ~) rekao: "Pet dnevnih namaza, zaista, brie grijehe, isto onako kao to voda isti prljavtinu." (Muslim) 6. "Nema toga vjernika koji - kada nastupi vrijeme propisanog nan1aza - ustane, lijepo i paljivo uzme abdest, skrueno stane da klanja i u namazu propisno obavi ruku', a da mu taj namaz nee biti otkup za poinjene grijehe - i to za sva vremena - ukoliko u meuvremenu nije poinio neki od velikih grijeha." (Muslim)
II - Podjela namaza na farzove, sunnete i nafile

a) Farz-namazi Farz-namazi su pet dnevnih namaza: sabah, podne, ikindija, akam i jacija. U vezi sa njima, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Allah je Svojim robovima stavio u obavezu pet dnevnih namaza. Onome ko ih bude redovno - nijedan od njih ne izostavljajui i nita od njih ne zanemarujui
290
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
- obavljao, Allah obeava da e ga uvesti u Dennet, a onome ko ih ne bude obavljao, AJiah ne obeava nita, nego e, kome bude htio, oprostiti, a koga bude htio, kazniti." 44
b) Sunnet namazi Pritvrdeni - sunnet namazi (sunnei-muekkede) su: vitr, dva rekata sabahskih sunneta, dva bajram - namaza, namaz prilikom pomraenja Sunca i namaz za kiu. Nepritvrdeni - sunnet namazi (sunnei-gajri muekkede) su: dva rekata namaza prilikom ulaska u damiju (tehijjetu-l-mesdcl), sunneti koji se klanjaju uz farz - namaze, dva rekata poslije uzimanj e abdesta, prijepodnevni namaz (salatu-d-duha), teravib-narnaz i noni namaz (kijamu-1-lejl).
e) Nafila-namazi
U nafile (dobrovoljne) namaze spadaju svi drugi dnevni i namazi koji nisu ni sunnet- muekkede i sunneti- gajri muekkede.
noni
Ill- Uvjeti za 11amaz

sljedee
a) Da bi namaz nekome bio obavezan, potrebno je da ispunjava uvjete:
l. Da je musliman. Prema tome, namaz nije obaveza nevjerniku, jer da bi namaz nekome bio obaveza, prethodno mora izgovoriti rij e i kelimei-ehadeta, kao to stoji u gore citiranim rijeima Allahovog Poslanika ~: ''Nareeno mi je da se protiv ljudi borim sve dok oni ne posvjedoe da nema boga osim Allaha i da je M uhammed Allahov poslanik i dok ne ponu klanjati namaz i davati zekat." (Muttefekun alejhi)
Muazu, r.a.: "Pozovi ih da posvjedoe da nema boga osim Allaha i da je Muharnmed Allahov poslanik, a onda ih - ukoliko ti se u tome pokore - obavijesti da im je Allah stavio u dunost da klanjaju pet namaza u toku svakog dana i
noi." (Buharija)
U tom smisl u su i Poslanikove #j
rije i , upuene
44
-Hadis biljei Ahmed i drugi. Ovaj had is je hasen.
291
ISLAMSKI OBREDI
Poslanikove ~ rijei:
4. pogl11v/je
2. Da je pametan, jer luda osoba nije duna klanjati. Dokaz za to su

"Odgovornost je skinuta sa tri osobe: sa onoga ko spava dok se ne probudi, sa djeteta dok ne postane punodobno i sa lude osobe dok ne doe pameti. "~
5
3. Da je punodoban, jer djetetu - dok ne postane punodobno namaz nije obavezan, kao to se vidi iz gore navedenih Poslanikovib ~ rijei; " .. j sa djeteta dok ne postane punodobno." Medutim, dijete je lijepo navikavati da klanja i prije nego to postane punodobno, jer je Allahov Poslanik ~ .rekao: "Traite od svoje djece da klanjaju kada napune sedam godina, a od deset ih na namaz - ako je potrebno nagonite i batinama, i razd vojite ili u postelji >46 4. Da nastupi namasko vrijeme, jer namaz se ne moe klanjati prije ne~o to nastupi ~jegov9 ~~jem~, kao to stoji n rijeima Uzvienog: 'J.;'; t;L:s' ~:?JI J$- :.:.;LS ii~l 0! J ... jer je vjernicima propisano da u odredeno vnjeme namaz obav/jaju.(Eo-Nisa', 103.) fj. kada nastupi njegovo odredeno vrijeme. U tom smislu se prenosi da je Dibril, as.~ d0ao i Vjerovjesnika ~ poduio namaskim vremenima, rekavi mu: "Ustani i .klanjaj!" - pa je kada je sunce prelo mal0 preko polovine neba- ustao i klanjao podne. Zatim mu je doao kada je nastupila ikindije i rekao mu; "Ustani i klanjaj!"- pa je ustao i klanjao ikindiju kada je sjena predmeta postala onolika koliki su i sami oni. Zatim mu je doao kada je nastupio iliam i rekao: "Ustani i klanjaj r~ - pa je ustao i klanjao akam kada je sunce zalo. Zatim mu je doao kada je nastupila jacija i rekao mu: "Ustani i klanjaj!" -pa je ustao i klanjao jaciju kada je nestalo tragova crvenila na nebu. Zatim mu je doao kada je nastupilo sabahsko vrijeme, u sami osvit zore, (kada je klanjao sabah), zatim, ponovo sutradan u podne i rekao mu: "Ustani i klanjaj!" - pa je ustao i klanjao J1>0dne kada je sjena predmeta postala onolika koliki su i sami oni. Zatim :mu je doao kada je nastupila ikindija j rekao mu: 'Vstani i klanjaj1"- pa je ustao i klanjao ikindijn kada je sjena predmeta postala rluplo vea od njih samih. Zatim mu je doao u akam - u isto vrijeme kao i prethodni dan- zatim u jacijsko doba iza ponei ili kada je bila
45 - Hais bitiee 'Ebu Davud i Rakim. Rakim ga ocjenjuje Kao sabib. Isti hadls u vie verzija biljei i Ahmed.
46
Hais biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen.
292
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
prola polovina noi ili je rekao treina noi, pa je tada klanjao jaciju. Zatim mu je doao kada se bilo dobro razvidjlo i rekao mu: "Ustani i klanjaj!" - pa je ustao i klanjao sabah, a zatim mu rekao: "Izmedu ove dvije granice je vrijeme namaza:n
5. Da ena nije sa hajzom i nifasom, jer takva ena nije duna klanjati dok joj ne prestanu hajz i nifas, kao to stoji u Alejhisselarnovim rijeima: "Kada ti se pojavi hajz, prestani klanjati!''
(Muttefekun alejhi)
b) Uvjeti za valjanost namaza su:
l. Da je osoba ista od malog i velikog hadesa, tj. da je sa abdestom i gusulom, te da joj je isto tijelo, odjea i mjesto gdje klanja od materijalnih vidova neistoe. Dokaz za to su rijei Allahovog Poslanika ~: "Allah nee primiti namaz obavljen bez (propisane) istoe." (Muslim)
2. Da je osoba propisno obuena, tako da Sl! joj pok,ri veni s yi stidni dijelovi tijela. U tom smislu Uzvieni Veli: ~ j5' ~~j lJ~ l O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoefe- da nam.az obavite! (El-A ' raf, 31.) Prema tome, osobi koja nije propisno obuena, tako da su joj pokriveni svi stidni dijelovi tijela (jer lijepa odjea je ona koja prekriva stidne dijelove tijela), namaz nije ispravan. Pod stidnim dijelovima tijela kod mukarca podrazumijeva se sve od pupka do koljena, a kod ene cijelo tijelo osim lica i aka. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Odrasloj (punoljetnoj) eni, Allah bez pokrivaa glave}." 41
nee
primiti namaz bez vale (tj.
Upitan, da li je ispravan namaz ene obavljen u haljini i sa valom na glavi, ali bez ogrtaa, Allahov Poslanik ~ je odgovorio: una, jeste, ukoliko joj je haljina dovoljno duga da joj se ne vide stopala."49
47
Ahmed,
Nesai i Tirmizi. Ovo je verzija hadisa koju nnvodi Ahmed u svome
Musnedu.
48
49
Hacfis sa dobrim seneom biljei Ebu Davu.
Hadis biljee Tinnizi i Hakim. Tmnizi ga ocjenjuje kao hasen, a Rakim kao sahih.
293
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
3. Da se okrene prema Kibli, jer, ukoliko bi se okrenula prema nekoj drugoi strani, namaz joj ne bi bio ispravan. Ovo zato to Uzvieni veli: ~~ ~Y,) 1}~ ;JS C ~J l ... i gdje god se nalazili, vi lica svoja prema toj strani okrenite!(El-Bekare, 150.) tj. prema Mesdidu-1-haramu u Mekki. Izuzetak od ovoga ine samo oni koji su u nemogunosti da se iz straha, bolesti ili neega slinog okrenu prema Kabi. Isto tako, dozvoljeno je i putniku da klanja na jahalici ili kakvom drugom prijevoznom sredstvu okrenut u pravcu u kome ona ide. Dokaz za ovo je predaja u kojoj se kae da Poslanik ~ viden ''kako klanja na jahalici okrenut u pravcu u kome je ona ila, a dolazio je iz pravca Mekke prema Medi ni. "(Muslim)
,.,
~ ,
IV - ta je sve u namazu farz, ta sunnet a ta mekruh? ta kvar~ a ta ne kvari namaz?

a) Namaski farzovi su:
l. Onome ko je u stanju da stoji, stajati na nogama kad klanja farze, jer onome ko je u stanju stajati na nogama, farz namaz obavljen sjedei nije ispravan. Ovo zato to Uzvieni veli: ~~ ..L.J 1~)j/... i pred Allahom ponizno stojte!(El-Bekare, 238 .) i to je Allahov Poslanik ~ lmran b. Husaj nu rekao: "Ako moe, klanjaj stojei, a ako ne moe, onda sjedei , a ako ne moe ni sjedei, onda leei na strani."
(Buha rija)
2. Zanijjetiti, tj. srcem odluiti da se hoe klanjati odredeni namaz. D okaz za to su Poslanikove ~ rijei: "Djela se mjere prema namjeri. " 50 3. Poetni tekbir, tj. izgovoriti rijei Allahu ekber! Dokaz za to su Poslanikove ~ rijei: "Klju namaza je istoa (tj. biti pod abdestom). On poinje sa izgovaranjem tekbira (ime postaje zabranjeno sve to nije vezano za namaz), a zavrava se sa predavanjem selama (ime, ponovo, postaje dozvoljeno ono to je klanjau dok klanja bilo zabranjeno."51
50
51
- Hadis je ranije citiran.

-
Hadis biljee Ebu Davud, Tirmizi i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih.
294
1 poglavlje 4.
4.
Prouiti
ISLAMSKI OBREDI
Fatihu, jer je Poslanik ~ rekao: "Onome ko. ne proui Fatihu namaz nije ispravan."(Buharija) Izuzetak od ovoga ini samo muktedija (onaj ko klanja za imamom) i to na onim namazip1 ~ u kojima imam ui naglas. Ovo zato to je rijeima Uzvienog: ts~ l ~f) 1.f..a;f) j 1~u ~W1 1 A katia se ui Kur'an, vi ga sluajte i utite! (El A'raf, 204.) 'nareeno da se uti i slua uenje imama. U tom smislu su i Poslanikove~ rijei: "Kada imam donese tekbir, donesite ga i vi, a kada ui utite (i sluajte njegovo uenje)!"(Muslim )
Medutim, kada imam njim (muktedija).
ui
u sebi, uit e obavezno i onaj ko klanja za
5. Pregeti se u namazu (uiniti ruku'). 6. Uspraviti se nakon obavljenog ruku ' a. U tom smislu, Poslanik ~ je, izmedu ostalog, jednom ovjeku koji nije propisno obavio namaz, rekao: "... a zatim uini ruku' i na njemu saekaj toliko dok se potpuno ne umiri, a potom se digni sa ruku'a tako da se potpuno ispravi !"(Buharija) 7. Spustiti se na seddu.
ovjeku
se sa sedde, jer je Poslanik ~ izmedu ostalog, jednom koji nije propisno obavio namaz, rekao: " ...zatim uini seddu i na njoj ostani dok se potpuno ne smiri, a zatim se digni dok se na sjedenju potpuno ne ispravi i smiri!"(Buharija) i jer je Uzvieni rekao: IJ~I) lfr~l 1_;1 ~..J, 4~4 l O vjernici, ruku' obavljajte i seddu inite! 8.
(El-Hadd, 77.) ,
Dii
9. Smiriti se na rukfi'u, seddi, kijamu i sjedenju, jer je Poslanik~ izmedu ostalog, jednom ovjeku koji nije propisno obavio namaz, rekao: "...dok se potpuno ne smiri !" Ovo mu je ponovio vezano za ruku', seddu i sjedenje, dok mu je, vezano za kijam rekao da na njemu bude uspravljen. Pod spomenutom smirenou se misli da osoba koja klanja na rokO'u, seddi, sjedenju i kijamu ostane toliko dugo dok joj se tijelo potpuno ne umiri i tako smirena provede najmanje koliko joj je potrebno da jedanput izgovori: Subhane rabbije-l-azim. Ostati due i spomenute rijei izgovoriti vie od jedanput je sun net.
lO. Predati selam.
295
ISLAMSKI OBREDI
4. pogladjtl
ll. Sjediti na posljednjem sjedenju dok ne preda selam. jer se namaz ne moe zavriti tlok ne preda selam, niti selam moe predati drugaije nego sjedei. Dokaz za ovo su Pos lanikove ~ rijei: '... a zavrava se sa predavanjem selama.'' 12. Pridravati se redoslijeda u izvravanju navedenih farzova, tako da se npr. ne u i Fatiha prije nego to se donese poetni tekbir. ili da se ne ini sedda prije nego to se obavi ruku' itd. Ovo zato to je forma obavljanja namaza u potpunosti vjerno prenesena od Allahovog Poslanika ~- Uostalom, Allahov Poslanik ;f,ts je - poduavajui svoje drugove kako e klanjati - izmedu ostalog rekao: " Klanjajte onako kako mene vidite da klanjam!"(Buharija) Prema tome, u namazu se svi sastavni dijelovi moraju obaviti na njihovo vrijeme, tj. nita se ne smije obaviti ni prije ni poslije nego to je propisano. U suprotnom, namaz je pokvaren. b) Namaski sunneti Namaski sunneti se dijele na dvije vrste: pritvrdene (muekkede) i nepritvrdene (gajri - rnuekkede) sunnete, od kojih su prvi obavezni (vadib), a drugi pohvalni (mustehab).
Pritvreni
(muekkede) sunneti u namaza su:
l. Poslije prouene Fatihe na sabahu, prva dva rekata podne, ikindije, akama i jacije prouiti jo po jednu suru ili odlomak iz Kur'ana,. Dokaz za to je da je Allahov Poslanik~ kako se prenosi, na prva dva rekata podne namaza iza prouene Fatihe redovno uio jo po jednu suru. Ponekad bi koji ajet prou<.'io glasnije da i oni uju, (Muttefekun alejhi) a na zadnja dva rekata samo Fatihu.
2. Da imam i onaj ko klanja sam izgovori: Semi 'a.llahu limen hamideh! Rabbenfi. leke-l-hamd! l "Allah uje onoga ko Mu zahvaljuje! Gospodaru na, Tebi pripada sva hvala!" a onaj ko klanja za imamom (muktedija) samo: Rabbena leke-l-hamd! l "Gospodaru na, Tebi pripada sva hvala!" U tom smislu se od Ebu Hurejre, r.a. pripovijeda da je rekao: "Vjerovjesnik ~ bi, kada bj se uspravio poslije obavljenog ruku'a, prouio: Semi 'allahu limen hamideh! l "Allah uje onoga ko Mu zahvaljuje!"- a potom bi, dok je jo na kijamu izgovorio: Rabbena ve Leke-1-hamd! l "Gospodarll na, Tebi pripada sva hvaJa!"(Muttefekun alejhi) U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je, takoder, rekao: ''Kada imam izgovori: Semi 'allahu limen hamideh! l 'Allah uje onoga ko Mu
296
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
zahvaljuje!'- vi recite: Allahumme, Rabbena ve leke-1-hamd! l "Allahu, Gospodaru na, Tebi pripada svaka hvala!"(Muslim) 3. Na ruku cu tri puta izgovoriti: Subhane rabbije-1-azim! l "Neka je hvaljeno ime Gospodara moga Velianstvenog!", a na seddi: Subhane rabbijel-a ?af l "Neka je hvaljeno ime Gospodara mog Svevinjeg!" . Ovo zato to je Poslanik jj kada su objavljene rijei Uzvienog: ~ ,..J2J1 &~ r-~ l Zato hvali ime Gospodara svog Velianstvenog! (El-Vaki' a. 96.) rekao: "fz~ovarajte ih na rukil'u!"- dok je, kada su objavljene rijei Uzvienog: ~Ul~~ r:--1 c;:-1 Hvali irne Gospodara svog Svevi1~jeg! (EI A'Ia. 1.) rekao: "Izgovarajte ih na seddi !"52 4. Izgovarati tekbir prilikom prelaska sa kijama na seddu, sa sedde na sjedenje j sa sjedenja na kijam, jer ga je tada izgovarao i Allahov Poslanik ~.
t;
5. Prvo i drugo sjedenje (teehhu) na kojima se
ui
Et-tehijjiitu.
6. Prouiti rijei teehlzuda koje glase: Et-tehijjatu llliihi ves salew1tu ve-t-tajjibiitu. es-selimu a/ejke ejjuhe-n-nebUju ve rahm.etulliihi ve berekatuhu. Es-seliimu alejnii. ve alii ibii.dillii.hi-s-salihln. Ehedu en lii iltihe illelliihu vahdehu la erike lehu ve ehedu e1me Muhammeden abduhu ve resuluh! (Buharija i Muslim) 7. Na prva dva rekata akama, jacije i na sabahu ostalim namazima u sebi.
uiti
naglas, a na
8. Uiti u sebi na namazima za koje je propisano da se ui u sebi. Ovo se odnosi na farz - namaze. to se tie nafila, na dnevnim je sunnet uiti u sebi, a na nonim naglas. Izuzetak su samo none nafile na kojima bi uenje naglas moglo smetati drugjrna, pa je u takvom sluaju mustehab uiti u sebi. 9. Na zadnjem sjedenju, poslije prouenog teehhuda, donijeti salavat na Vjerovjesnika ~ rijeima: Allahumme sa/li ala Muhammedill ve ala ali Muhammedin kema sa/lejle ala Ibrahime ve alc1 ali lbriihfme ve barik lila Muhammedin ve ala iili Muhammedin kemo barekte ala lbrf.i.h'ime ve alil lili Ibrahime inneke hamidun
medid! (Muslim)
52 -
Sened hadisaje dobar, a biljee ga Ahmed i Ebu Davud
297
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Nepritvrdeni (gajri - muekkede) sunneti u namazu su: l. Na poetku prou iti dovu koja glasi: Subhaneke, Allahumme ve bhamdike ve tebarekesmuke ve teata dtedduke ve Iii ilahe gajruke!5J 2. Na prvom rekatu svakog namaza u sebi prouiti euzubi!lu, a na svakom rekatu bismillu. U tom smislu, Uzvieni veli :
~)1 0tk.:~.,, ::,_.JJ~ i.='-~
0r)i1 ~lj~~~ l Kada hoe
uiti Kur'an,
zatraf.i od Allalia zatitu od ejtana prokletog .(En-Nahl, 98.)

3. Okrenutih dlanova prema Kibli dii ruke u visini ramena, prilikom izgovaranja poetnog tekbira i tekbira za ruku', te prilikom vraanja sa ruku'a i kod ustajanja sa prvog sjedenja. U tom smislu se od Ibn Omera, r.a., prenosi da je rekao: "Kada bi stao da klanja, Vjerovjesnik: ~ bi podigao ruke u visi ni ramena, a zatim izgovorio Allahu ekber! Kada bi htio da se sagne na ruku' , opet bi ih isto tako podigao. To bi uinio i kada bi digao glavu sa ruku 'a., izgovorivi: "Semi 'allahu limen hamideh! Rabbena ve leke-l-hamd! l "Allah uje onoga ko Mu zahvaljuj e! Gospodaru na, Tebi pripada sva hvala!"(Muttefekun alcjhi) 4. Poslije prouene Fatihe, izgovoriti Amtn! U tom smislu, od Vjerovjesnika ~ se prenosi da bi, kada bi prouio: gajri-l magdubi alejhim ve leddUtn! - dugo oteui, izgovorio Amtn! 54 Od Vjerovjesnika ~ se, takoder, prenosi da je rekao: "Kada imam proui: gajri-l magdubi alejhim ve leddii.l'in! - vi izgovorite Amfn!, jer to izgovaraju i meleki i jer e onome iji se izgovor rijei Amin! podudari sa izgovorom meleka, biti oproteni ranije uinjeni grijesi. "(Buharija) 5. Na sabahu uiti to duu suru ili odlomak iz Kur' ana, krau na ikindiji i akam u, a srednju na podne i jaciji. U tom s mislu, od Omera, r.a. , se prenosi d a je u pismu, upuenom Ebu Musau, r.a., izmedu ostalog, napisao da na sabahu u i neke od duih mufessal55 sura, na podne od srednjih, a na akamu od k:raih.(Tirmizi)
53
-Dovo biljei Muslim. Na kraju lanca njenih prenosi laca je Omerovo, r.a .. ime, tj. ne see do Poslanika~.
Mufessal duge sure su od EI-Hudurat do sure El-Burud, mufessal srednje su od EI-Burud do Lem jekuniJlezine, a od ove do kraja Kur'ana su mufessal kratke sure. (Nap. pr.)
s4 - Hadis biljei Tirmiz.i i ocjenjuje ga kao hasen. ss - Mufessal sure su sve sure od El-Hudurat pa do kraja Kur'ana.
298
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
6. Izmedu dvije sedde prouiti dovu: Rabbigfir lf verhamnt ve 'ifin'i l'ehdinfverzukni! l "Gospodaru, oprosti mi (grijehe), smiluj mi se, podari mi zdravlje, uputi me (na Pravi put) i opskrbi me!" -jer se od Vjerovjesnika ~ prenosi da je izmedu dvije sedde uio ovu dovu. (Tirmizi) 7. Po zavretku uenja na kijamu ili poslije obavljenog ruku'a, na drugom rekatu sabahskih farza, ili na posljednjem rekatu vitr namaza, (Tirmizi i Nesai) prouiti kunut-dovu koja ima vie verzija. Jedna od njih glasi: Allihummehdintfi men hedejte, ve 'ifint fi men 'ifejte, ve tevellenf fi men tevellejte, ve birik lt fil1'l!l e'atajte, ve kini vasrif 'annf erre mi kadajte, je inneke takdi ve li jukdi 'alej ke, innehu la jezillu men valejte ve lajeizzu men 'adejte. Tebarekte rabbeni ve te 'ilejte! Allahumme innf ellzu biridake min sehatike ve bimu 'afatike min 'ukUbetike, ve bike minke, Iii uhsf senaen alejke, ente kema esnejte 'ala nefsike/56 l "Allahu, uputi me sa onima koje si ve uputio, oprosti mi sa onima kojima si ve oprostio, preuzmi brigu o meni, zajedno sa onima za koje si brigu ve preuzeo, sauvaj me od zla onoga koje si ve odredio, jer Ti (svakome) odreduje, a Tebi niko ne odreduje. Ne moe biti ponien onaj iji si Ti zatitnik, niti uzdignut onaj ij i si Ti neprijatelj, neka si slavljen i uzvien, Gospodaru na! Boe, utjeem Ti se zadovolj stvom Tvojim od srdbe Tvoje i izbavljenjem Tvojim od kazne Tvoje! Utjeem se Tebi od Tebe! Ja ne mogu nabrojati sve pohvale kojih si dostojan. Ti si onakav kako si sam Sebe pohvalio!" 8. Na sjedenju u namazu sjediti onako kako se prenosi da je sjedio Allahov Poslanik ~; tj. na prvom sjedenju sjediti u takozvanom iftira poloaju, a na posljednjem sjedenju u takozvanom teverruk poloaju. 57
lftira je nain sjedenja pri kome se sjedi na ispruenom stopalu lijeve noge, pri emu se stopalo desne noge dri uspravnim. Teverruk je nain sjedenja pri kome se udubljenje stopala lijeve noge podbaci ispod stegna desne noge, a stopalo desne noge dri uspravnirn i tako sjedne na tlo. Pri tome se dlan lijeve ruke, ispruenih
56
-Uenje kunut-dove na sabah namazu potvrduje tekst hadisa koga biljee Buharija i Muslim, a na vitr namazu hadis koga biljee Tirmizi i autori sunen-zbirki, medu kojima su Ebu Davud i Nesai.
- Ova dva naina sjedenja biljei Buharija od Ebu Humejda koji kae: "Kada bi (Poslanik ~) htjeo da sjedne na prvo sjedenje, sjeo bi na na isprueno lijevo stopalo, pri emu bi desno drao uspravljeno, a kada bi htjeo da sjedne na posljednje sjedenje, lijevu nogu bi povukao malo naprijed, a desnu uspravio i tako sjeo na tlo.'' Ovakav opis Poslani kova~. sjedenja na namazu Ebu Humejd, r.a., je dao grupi ashaba. r.a. 57
299
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
prstiju, dri na koljenu lijeve noge, a prste desne ruke, osim kaiprsta, dri stisnutim. Ispruenim kaiprstom desne ruke se pokazuje dok se ui Et-tehijjatu. Ovo zato to se od Allahovog Poslanika~ prenosi da bi, kada bi sjeo na teehhud, desnu ruku stavio na stegno desne noge, a lijevu na stegno lijeve i pri tome, ne prelazei pogledom dalje, pokazivao kaiprstom desne ruke.(Muslirn)
9. Dok se na kijamu, u visini prsa, drati svezane ruke, i to tako da desna doe preko lijeve. U tom smislu od Sehla se prenosi da je rekao: ''Ljudima je bilo nareeno da u narnazu desnom rukom obuhvate podlakticu lijeve ruke i tako klanjaju." Od Dabira, r.a., se prenosi da je rekao: Jednom prilikom Allahov Poslanik ~ je, prolazei pored ovjeka koji je klanjao, vidio daje ovaj stavio lijevu ruku preko desne, pa mu ih je (Allahov Poslanik~) uzeo i desnu stavio preko lijeve." 5a
10. Na seddi se obratiti (Allahu ~) sa dovom. U tom smislu Poslanik. ~ je rekao: "Zar ne, na ruku'u i sedd.imije zabranjeno da uim Kor' an? Zato, nastojte da na ruku'u to vie veliate Gospodara, a da se na seddi to vie posvetite dovi, jer s pravom je za oekivati da vam ona bude usliana."(Moslim)
ll. Na posljednjem sjedenju, poslije prouenili salavata na Vjerovjesnika ~. zamoliti Allaha 5 sljedeim rijeima: Allahumme icmi eflzu bike min azi.b dehenneme ve min azabi-l-kabri ve min fitneti-l-mahja ve-l-memi.ti ve min fitneti-l-mesihid-deddal! l "Allahu, utjeem Ti se od dehennemske kazne, i od kaburske kazne, i od iskuooja u ivotu i na samrti i od iskuenja Mesiha-Deddalal" U tom smislu Allahov Poshmik ~ je rekao: "Kada neko od vas zavri sa uenjem oa posjedujem sjedanju (u namazu), neka od Allaha zamoli za zatitu od etiri stvari rijeima: Allihumme nni euzu bike min azabi dehenneme .../ "Allahu, utjeem Ti se od dehennemske kazne ... itd." (Muslim)
12. Selam predati prvo na desnu stranu. 13. Potom selam predati na lijevu stranu, jer se od Vjerovjesnika~ prenosi da je prvo predavao selam na desnu, a potom na lijevu stranu, okreui glavtt toliko da bi mu se mogla vidjeti bjelina obraza. (Muslim)
58
Hadis biljei Ahmed i njegov lanac prenosiJaca ocjenjuje kao sabib.
300
1 poglavlje 4.
ISLAMSKI OBREDI
14. Poslije predanog selama, izgovoriti poznate rijei zikra i prouiti dovu. U tom smislu, od Vjerovjesnika~ se pripovijedaju sljedei hadisi: 14.1. Od Sevbana, r.a, se prenosi da je rekao: "Kada bi zavrio sa namazom, Allahov Poslanik ~ bi tri puta izgovorio: Estagfirullah!- a potom prouio sljedeu dovu: Allihumme ente-s-selimu ve minke-s salamu tebarekte ja zeldela.li ve-1-ikram! (Muslim) I 4.2. Od Muaza b. Debela, r.a., se prenosi da ga je jednom prilikom Allahov Poslanik~ uzeo za ruku i rekao mu: "Muaze, ja te, zaista, volim. Muaze, preporuujem ti da nipoto ne izostavi poslije svakog namaza prouiti: Allihumme einni a[i zikrike ve ukrike ve husni ibadetike! l "Allahu, pomozi mi da Te to vie spominjem, da Ti to vie zahvaljujem i da Ti to ljepe robujem!"s9 14.3. Od Mugire b. ube, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik ~ poslije svakog farz namaza imao obiaj prouiti: L1i. ilihe illelldhu vahdehu ta erike leh. Lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve ala kulli ejin kadtr. Alldhwnme ld miinia lima ea 'tajte va mu 'tije Lima mena 'te va Ld jenfeu <;el-deddi minke-l-dedd. l "Nema boga osim jednog i jedinog AHaba Koji nema nikakva s udruga. Njemu pripada sva vlast i sva hvala! On je svemoan! Allahu, niko ne moe uskratiti ono to Ti da, niti dati ono to Ti uskrati. astan je samo onaj koga Ti poasti!"
za
(Boharija)
14.4. Od Ebu U mame, r.a, se prenosi da je Vjerovjesnik~ rekao: "Onoga ko poslije svakog namaza proui Ajeti-kursijju, samo smrt dijeli od ulaska u Dennet." (Nesai i Taberani) 14. 5. Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik~ rekao: "Ko poslije svakog namaza proui trideset i tri puta Sabhiinellih! l "Slava Allahu!", trideset i tri puta Elhamdu lillih! l "Hvala Allahu!" i trideset i tri puta Allahu ekber! l "Allah je najvei!"- a to je devedeset i devet (rijei zikra) - a zatim to nadopuni na stotinu rijeima: Ui ilahe illellahu vahdehu La erike leh. Lehu-[-mulku ve lehu-1-hamdu ve huve ala latili ejin kadfr! l ''Nema boga osim jednog i jedinog Allaha Koji nema nikakva sudruga. Njemu pripada sva vlast i sva hvala! On je svemoan!" - bie mu oproteni grijesi, makar ih bilo koliko morske pjene."' (Muslim)
59
Hadis bfljee Ahmed. Ebu Davudi Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih.
301
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
14.6. Od Sada b. Ebu Vekkasa, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik ~ poslije svakog namaza redovno uio sljedeu dovu: Allahumme inni euzu bike mine-l-buhli ve euzu bike mine-l dubni ve euz:u bike min en uredde ila erzeli-l-umuri ve euzu bike min fitneti-d dun 'ja ve euzu bike min azabi-l-kabri! l "Allahu, utjeem Ti se od krtosti, i utjeem Ti se od kukaviluka, i utjeem Ti se od toga da doivim duboku starost u iznemoglosti i senilnosti, i utjeem Ti se od iskuenja ovoga svijeta i utjeem Ti se od kaburske kazne!"(Buharija) Ovim rijeima je Sad, r.a., poduavao i svoju djecu. e) Namaski mekmhi su: l . Okretati se i gledati ustranu, jer je Allahov Poslanik
~
rekao da
je to "ono to ejtan krade od ovjekova namaza."(Buharija)

2. Dizati pogled u nebo, jer je Allahov Poslanik ;j rekao: "ta je to sa nekim ljudima pa u namazu bacaju pogled u nebo?! Oni e, uistinu, ili sa tim prestati, ili ostati slijepi."(Muslim) 3. Podboavati se, tj. stavljati ruke na kukove u namazu. U tom smislu, od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik ~ zabranio da se ovjek, dok klanja, podboava. (Buharija) 4. Zadizati razasutu kosu ili zavraati rukave i nogavice, jer je Vjerovjesnik :! rekao: "Nareeno mi je da mi na seddi sedam kostiju dodiruje tlo, da ne zavraam odjeu i ne zadiem kosu."(Mustim) 5. Prepletati prste ili njima pucketati. U tom smislu se pripovijeda da je Allahov Poslanik ~ jednom prilikom vidio nekog ovjeka da je u namazu prepleo prste, pa mu je priao, rastavio mu ih i rekao: "Ne pucketaj prstima dok si u namazu !"60 6. Vie od jednog poteza, uklanjati rukom pijesak, (trunje i prai11u) sa mjesta gdje se ini sedda. U tom smislu Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kada neko od vas stane da klanja, neka (ispred sebe) ne mete kame11ie pijeska, jer ga eka milost."6 1 -dodavi: "a ako ve uini, nemoj vie od jedanput!"
60 - Ovaj hadis sa daif senedom biljei Ibn Made. Veina islamskih uenjaka je saglasna da ga se treba pridravati.
61 -
Hadis sa sahih senedom biljee Ebu Davud i Tirmiz i.
302
14. poglavlje
7. Zabavljati se sa bilo
ilimu im
ISLAMSKI OBREDI
to
odvraa
panju i skruenost u
namazu, kao to je igrati se sa bradom i
odjeom ili
zagledati se u are po
i zidovima itd., jer se to kosi sa Poslanik:ovirn ~ rijeima: "Budite mirni u namazu!"(Muslim)

&.
Uiti
Kur'an na rukfi'u i seddi, jer se od Vjerovjesnika ~ prenosi da je rekao: "Zabranjeno mi je da na rukft'u i seddi uim Kor'an."(Muslim)
9. Trpjeti malu i veliku nudu.

10. Klanjati (gladan) ako je jelo spremno i postavljeno. U tom smislu Allahov Poslanik tli je rekao: "Nema namaza ukoliko je jelo gotov,o i postavljeno, niti ukoliko se trpi mala i velika nuda."(Ebu Davud)
ll. Sjedenje na stranjici izmedu uspravljenih stopala i podlakticama se oslanjati na tlo, jer se od Aie, r.a., prenosi da je rekla: "Allahov Poslanik ~ je zabranio da se sjedi u poloaju kao to ui ejtan62 (tj. pas) i da se ovjek na tlo oslanja podlakticama kao to ine krvolone zvijeri."(Musli m)
d) ta kvari namaz? Namaz e biti pokvaren:

l. U sluaj u da se izostavi neki od njegovih sastavnih dijelova (ruknova), ukoliko se on u toku namaza ili neposredno nakon zavretka namaza, ne nadoknadi. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je nekom ovjeku - primijetivi da u namazu nij e bio smiren kako treba i da se poslije ruku'a nije propisno uspravio i zadrao a to su ruknovi rekao: "Vrati se i ponovo klanjaj jer nisi klanjao (kako treba)!" (Muslim)
2. Jelo i p1ce, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "ovjek je u namazu, zaista, zauzet"(Muttefekun alejhi) (tj. ovjek svu svoju panju mora posvetiti namazu, tako da i ne pomilja na jelo i pie, a kamoli da u namazujede i pije).
62
- Takvo sjedenje je u arapskom original u nazvano Akabetu--ejtan l ejtanskom petom /-a sastoji se u tome da se stranjicom sjedne na tlo, pri emu se potkoljenice dre uspravno, a podlakticama se osloni na tlo, tj. da se ui kao to ui pas.
303
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
J
3. Izgovaranje bilo ega to nije v,e zano za namaz u s~rbu njegova , s popravljanja. U tom smislu su i rijei Uzvienog: ~t; .JJ l~_;j /... i pred Allahom ponivw stojte! (El-Bekare, 238.), kao i rijel'Njegovog Poslanika ~: "Ovom namazu ne prilii bilo ta od obinog govora ljudi."(Muslim) Medutim, to se ne odnosi na rijei kojima se eli ispraviti neki od propusta u namazu, npL kada imam preda selam, pa mu se ukae da dopuni namaz. Kada mu se kae da ga .nije upotpunio on e ga upotpuniti i1i kada se u uenju pomete, pa ga neko od muktedija ispravi i sl, za tako neto nema _smetnje jer je poznato da, iako su progovorili u namazu, Allahovom Poslaniku ~ i Zul-Jedejnu namaz nije bio pokvaren. Naime, Zul-Jedejn' se obratio Allahovom Poslanikn ~ rekavi: "lli si zaboravio. ili je namaz skraen?" -pa mu je Poslanik ~ odgo:vorio: "Niti sam ta zaboravio, niti je namaz skraen."(Mu.ttefek:un ~lejhl) 4. Smijeh u namaza. Pod ovim se misli na glasno smijanje, a ne na smijanje u sebi (osmjeh). Islamski uenjaci sujednoglasnog miljenja da glasno smijanje u namazu kvari namaz. Neki od njih ak smatraju da glasno smijanje u namazu ne kvari samo namaz, nego i abdest. U tom smislu se od Poslanika ~ prenosi da je rekao: ''Osmijeh ne kvari namaz, ali ga kvari smijanje naglas."63
i ei pokreti u namazu. jer su om ll suprotnosti (sa i smirenou) u na:mazu. To isto vai i za preputanje mislima koje nisu vezane za namaz, kao i za pokrete tijela (koji ne prilie dostojanstvenost] dranja u namazu). to se tie manjih pokreta, kao to su namjetanje turbana, prelaska naprijed za jedan koral<: da hi se popunila praznina u saffu ili jedng pokreta ruke, to ne kvari namaz. Dokaz za to je da je Allahov Poslanik ~ kao imam u namazu, uzeo, podigao i spustio Dmamu.(Buharija) Umama je Poslanikova ~ umika od keik:e mu Zejneb.
5.
Vei
skmenou
6. Dodavanje namazu ~ usljed zaborav:a (sehv) ~ jo tolikog broja rekata koliko jznosi sam namaz, tako da se recimo podne, umjesto etiri, klanja osam rekata, akam, umjesto tri, kJanja est rekata, ili sabah, umjesto dva, klanja etiri rekata. Ovo zato to je ovako veliki zaborav u namaz u dokaz da je u njemu izostala potrebna prisebnost i skruen est bez kojih nema valjanog namaza.
6:l -
Taberani u EsSagiro sa solidnim senedom.
304
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
7. Prisjeanje da prethodni namaz nije obavljen, recimo da neko pode klanjati ikindiju a sjeti se da nije klanjao podne. U tom sluaju ikindija mu nee biti ispravna sve dok ne klanja podne, jer se time naruava obavezni redoslijed klanjanja pet dnevnih namaza, jedan iza drugog, onako kako je to propisano od Zakonodavca. Dakle, ne moe se klanjati nijedan farz namaz dok se ne kJanja onaj prije njega.
e) ta je u namazu dozvoljeno (mubah)?

Onome ko klanja u namazu je dozvoljeno:
l. Napraviti mali pokret radi namjetanja odjee i sl., jer se u vjerodostojnim predajama biljei da je to inio i Vjerovjesnik ~2. Nakaljati se u
sluaju
potrebe.
3. Izravnati saff, tako to e se - ukoliko nije izravnao saff pomjeriti naprijed ili nazad, m onoga ko stoji do njega povui malo naprijed, ako je izostao, ili nazad, ako je maio ostale u saffu, ili proturiti. nekoga na desnu stranu, ukoliko je stao sa lijeve. U tom smislu, od Allahova Poslanika tj se prenosi da je jednom prilikom, nou, stao da klanja, pa je Ibn Abbas, r.a., stao da za njim klanja sa njegove lijeve strane, na to ga je on uzeo i proveo na njegovu desnu stranu. (Buharija) 4. Zijevnuti i pri tome staviti ruku na usta. 5. Pomoi imamu, ako se ovaj pomete u uenju na namazu ili ga, ukoliko je ta u namazu zaboravio i pomeo se, na to podsjetiti rijeima Subhanallah! U tom smisl~ Allahov Poslanik ~ je rekao: ''Neka onaj kome se ta u namazu desi (pa se pomete) kae: Subhanallah!'' (Muttefekun aleJbi)
6. Zaustaviti i ne dozvoliti nikome da ispred njega prolazi dok klanja. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kada neko od vas odredi sebi neto za sutru (stub, zid, ogradu i sl.) i tu stane da klanja, pa neko ispred njega (tj. izmedu njega i sutre) htjedne proi, neka mu ne da proi, a ako ovaj htjedne nasilu proi , neka ga sprijei silom, jer je to ejtan."(Muttefekun alejhi)
7. Ubiti zmiju i korpiju, ukoliko ove- dok je on na namazu- podu prema njemu ili se -pred njim isprijee. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ubijajte dvije crne (ivotinje), ak i kad ste u namazu: zmiju i korpiju !"(Ti rmizi)
305
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
budui
8. Rukom se pJeati po mjestu koje svrbi, jer to spada u sitne pokrete- ne kvari namaz.
da to
9. Iaretom dati znak rukom onome ko nazove selam, jer je to inio
Poslanik ~-
(Tirmizi)
V - Sehvi - sedda
Ko se u namazu zaboravi, pa iz zaborava klanja jedan rekat vie ili jednu seddu vie nego to je propisano i tome slino, vadib mu je - da bi ispravio navedeni propust - na kraju namaza uiniti jo dvije sedde i tek nakon toga predati selam . Isto tako, ko iz zaborava izostavi neki od pritvrdenih sunneta, uinie sehvi seddu prije nego to preda selam. Tako se - recimo- onaj ko iz zaborava preskoi prvo sjedenje u namazu (Et-tehijjiitu) i sjeti se da ga je preskoio tek na kraju namaza, ili se sjeti kada je ve ustao na trei rekat, n ee ponovo vraati na sjedenje, ve e umj esto toga, prije selama uiniti sehvi - seddu (dvije sedde) i tako isprav iti spomenuti propust. Isto tako, onaj ko preda selam prije nego to je namaz potpuno zavrio, pa se toga- neposredno nakon predanog selama, sjeti, ne mora namaz ponavljati sve ispoetka, nego e upotpuniti ono to je propustio i nakon predanog selama uiniti sehvi- seddu.
uini
Osnovu za ovakav stav nalazimo u postupku i rijeima Allahovog Poslanika ~ koji je, "kada su mu rekli da je predao selam nakon dva rekata, ustao, upotpunio namaz i nakon predanog selama, uinio sehvi seddu." (Muttefekun alejhi) Takoder se pripovijeda da je jednom drugom prilikom, Allahov prvo sjedenje (Et-tehijjatu), ustao direktno na tre i rekat i da je prije selama ui nio sehvi - seddu, dodavi kasnije: "Kada neko od vas u namazu posumnja; da li je klanjao tri ili etiri rekata, neka odbaci sumnju tako to e za osnovu uzeti ono u to je siguran (a to je manji broj), a potom, prije selama, neka uini sehvi - seddu. Ako u takvom sluaj u bude klanjao pet (umjesto etiri) rekata, to e mu biti efaat za njegov namaz, a ako bude klanj ao etiri, tano koliko i treba, to e ostaviti ejtana pokunjena nosa." (Muslim)
Poslanik ~ poslije drugog rekata, preskoivi
Po miljenju ve in e islamskih u enjaka, onaj ko kao muktedija zaboravi neto u narnazu, n ee initi sehvi - seddu, jer klanja za imamom. Za razliku od toga, zajedno sa imamom e uiniti sehvi seddu, u sluaju da imam neto pogrijei. Ovo zato to je ispravnost
306
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
njegovog namaza vezana za ispravnost irnamova i to je vadib slijediti imama. Dokaz za to je injenica da su i ashabi, r.a., zajedno sa Poslanikom ~inili sehvi- seddu, kada bi je on uin io . 64
VI Kako se klanja?
Onaj ko hoe klanjati, prvo e saekati da nastupi nam asko vrijeme, pa e onda, sa prethodno uzetim abdestom, propisno obuen i okrenut prema Kibli stati i prouiti ikamet. Kada zavri sa ikametom, okrenutih dlanova prema Kibli, dignue ruke do visine ramena i uz donesenu odluku srcem (nijjet) koji namaz eli klanjati, izgovoriti Alltihu ekber! Potom e na prsima svezati ruke, i to tako to e preko lijeve ruke staviti desnu ruku, a zatim prouiti poetnu dovu (Subhaneke ili neku drugu dovu koju je Poslanik ~ prakticirao), a iza nje: Eazu billah-i-mine--ejtani-r-radfm! Bismillahi-r-Rahrru'lnir-r-Rahfm! l "U ime Allaha, Milosnika, Milostivog!" Poslije prouene bismille, prouie Fatihu, pri emu e, nakon izgovorenih rijei: veledcliUlfn!, (oteui glas), izgovoriti Amfn! Zatim e prouiti neku sum ili nekoliko kur ' anskih ajeta koje napamet dobro zna, a potom dii ruke do visine ramena i izgovarajui tekbir (Allahu ekber!) pregeti se na ruku'. Na rukG'u e dlanovima uhvatiti koljena, poravnati leda i drei glavu u visini leda (ni oborenu, niti uzdignutu iznad linije visine leda), tri ili vie puta izgovoriti: Subhane rabbije-1-azfm! Zatim e se, diui ruke do visine ramena i izgovarajui Semi 'allahu limen hamideh!, vratiti u uspravan poloaj. Kada se potpuno uspravi, izgovorit e: Rabbena leke-l-hamdu hamden kesfren tajjiben mubareken .fihi!, a zatim, ponovo izgovarajui tekbir (Allahu ekber! ), pasti na seddu, pri emu mora voditi rauna da mu na seddi tlo dodiruje sedam kostiju i to: lice, dlanovi, koljena i stopala, pri emu od lica tlo moraju dodirivati elo i nos. Na seddi e najmanje tri puta izgovoriti Subhane rabbije-L-a 'La!, a nakon toga lijepo je (Allahu ~) uputiti kakvu hair-dovu. Zatim e se, ponovo, izgovarajui tekbir (Allahu ekber!), dii sa sedde, poloiti lijevu nogu i na nju sjesti, drei desno stopalo uspravnim i izgovoriti sljedee rijei: Rabbigfir lf verhamnf ve 'a.finf vehdini verzuknt! l "Gospodaru, oprosti mi grijehe, smiluj mi. se, podari mi zdravlje, uputi me na Pravi put i opskrbi mei" Zatim e, isto kao i prvi put, uiniti jo jednu seddu i nakon nje se di i na drugi rekat, koji e obaviti na
64
-U tom smislu je i hadis koji biljei Tinnizi i u kome stoji da je Allahov Poslanik preskoio prvo sjedenje (Et-Tchijjatu) i poslije drugog rckata, direktno otiao na trei, zbog ega je "na kraju, zajedno sa ostalima, uinio sehvi seddu, i tek poslije nje predao selam." l ako ovo predanje ima mahanu, nje sc dri veina uenjaka, tim prije to u jednom drugom hadisu koji je sahih, doslovno stoji reeno: "Ne proturjeite svome imamu!''
3t jednom prilikom
307
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
isti nain kao i prvi, izostavljajui dovu i euzubillu, poslije koga e sjesti da proui Et-tehijjatu. Ukoliko se radi o namazu sa dva rekata, kao to je sabah. na tom sjedenju e poslije Et-tehijjatu prouiti i salavate (sa dovom), a nakon toga predati selam izgovarajui: Es-seltirm.t alejkum ve rahmetullah, okreui se prvo na desnu, a onda na lijevu stranu. Ukoliko se, pak. radi o namazu sa vie od dva rekata. na sjedenju e samo Et-tehijjatu, nakon koga e, izgovarajui tekbir (Alltilw ekber!) i diui ruke do visine ramena, nastaviti sa klanjanjem preostalih rekata, na isti nain na koji je klanjao i prva dva, samo to poslije Fatihe na kijarnu nee vie nita uiti. Nakon toga, sjest e na posljednje (drugo) sjedenje i to tako to e lijevu nogu povui malo naprijed i sjesti na tlo, drei stopalo sa podvijenim prstima desne noge uspravno. Na tom sjedenju e prvo prouiti Et-tehijjatu, zatim salavate, a nakon njih dovu u kojoj e zamoliti Allaha ~ da ga spasi od dehennemske kazne i patnje u vatri, zatim od kaburskog azaba, zatim iskuenja u ivotu i na samrti, te iskuenja od Mesiha - Deddala. Zatim e, naglas, (makar bio i sam), predati selam, okreui glavu prvo na desnu, a zatim na lijevu stranu i izgovarajui rijei: Es-seliimu alejkum ve rahmetullah! - Es-selfimu alejkum ve rahmetullah!
prouiti:
VII O propisima vezanim za demat, imama i onoga ko klanja za imamom

a) Namaz udematu
l. Propisanost namaza u dematu
Klanjati u dematu je obavezni sunnet za svakog vjernika koji nema opravdani razlog da izostane iz demata. Dokaz za to su Poslanikove l
rijei:
"Nema te trojice koja zajedno ive - svejedno, bilo u naseljenom mjestu, ili pustinji - pa ne klanjaju u dematu, a da ih ejtan nee savladati. Zato se drite demata. jer vuk jede ovce odvojene od stada."65 ''Tako mi Onoga u ijoj je ruci moj ivot, razmiljao sam; kako bi bilo da naredim da se skupi velika gomila drva i da se potom proui ezan, pa da nekoga ostavim da me - kao imama - u namazu zamijeni. a da ja odem i vidim koji to ljudi izostaju sa namaza u dematu, pa da im po palim kue." (Muttefekun aJejhi)
ll.~ -Hadis je sahih i biljee ga Ahmed. Ebu Davud, Nesai i H akim.
308
1 poglavlje 4.
ISLAMSKI OBREDI
Upitan od strane jednog slijepca, rijeima: "Allahov Poslanie, ja nemam nikoga ko bi me odveo u damiju" (u eljj da mu dozvoli da sam klanja kod svoje kue)- Allahov Poslanjk ~muje prvo dozvolio, a onda ga je - kada je od njega ve bio krenuo - zovnuo i upitao: ''A uje li poziv na namaz?" - pa mu je odgovorio da uje, na to mu je (Poslanik :i) rekao: "Onda se na njega i odazovi !" (Muslim) Od Abdullaha b. Mesuda, r.a., se prenosi daje rekao: "U nae doba, sa namaza u dematu izostajali su samo najokorjeliji licemjeri, svakome poznati po svome ticemjerstvu. ak bi i iznemogli, teturajui izmedu dvojice, dolazio i stajao u saff u kome se klanja dematile." (Muslim) 2. Vrijednost namaza u dem atu Vrijednost namaza u dematu i nagrade koja za njega slijedi je velika. To se najbolje vidi iz Poslanikovih ~ rijei koji kae: "Namaz obavljen u dematu vredniji je od namaza obavljenog zasebno za dvadeset j sedam dereda."
"ovjekov namaz obavljen u dematu vredniji je od njegovog namaza obavljenog u kui ili radnji (ariji) za dvadeset i nekoliko dereda. Ovo zato to- kada neko od vas Lijepo i paljivo uzme abdest, pa samo zbog namaza u dematu i niradi ega drugog, krene u damiju -Allah za svaki njegov korak sve dok ne ude u damiju, zajedan stupanj uzdigne njegov poloaj i oprosti po jedan manji grijeh, tako da - kada ude u damiju - tretira se da je u namazu sve dok radi namaza u njoj boravi. Uz to, sve dok ste na mjestu na kome ste klanjali, melekj vas ne prestaju bJagosiljati i moliti Allaha rijeima: 'Allahu, oprosti mu grijehe! Allahu, smiluj mu se!'" (Muttefekun alejhi)
3. Minimalni broj osoba za namaz u dematu
Za klanjanje u dematu potrebno je najmanje dvije osobe, od kojih e jedna biti imam, a druga muktedija. to je taj broj vei, to je boJje i Allahu drae. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Namaz ovjeka sa jo jednim ovjekom je bo~i i blagodamiji od namaza obavljenog sam za sebe, namaz sa dvojicom je bolji od namaza obav ljenog samo sajednim ovjekom, asve to je od toga demat brojniji, Uzvienom Allahu je drae."66
66
- Hadis biljee: Ahmed, Ebu D:wud, Nesai. Ibn Hibban, Ibn Seken i Hakim. Ibn Sekcn i Hakim ga ocjenjuju kao sahih.
309
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Uz ovo, potrebno je naglasiti da je namaz, obavljen u damiji vredniji i bolji od namaza obavljenog kod kue i da je sve vie vrijedan, to je damija dalja. U tom smislu su i Poslanikove ;li rijei: "to su ljudi od nas (tj. damije) dalje i to do nas vie pjeae, to im je i nagrada
vea."
(Muslim)
4. ene i demat Ukoliko ne postoji bojazan da e svojim prisustvom izazvati smutnju i pometnju (fitnet) medu mukarcima, ili da bi mogle doivjeti kakvu neugodnost, enama je dozvoljeno da u damiji klanjaju u dematu. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ne zabranjujte Allahovim robinjama da odlaze u damiju. Ako ve odlaze u damiju, neka onda ne koriste miris. U suprotnom, ako se neka od njili namirie, nije joj dozvoljeno klanjati u dematu u damiji."
(Ahmed i Ebu Davud)
Drugom prilikom Allahov Poslanik ~ je rekao: "Koja god se od ena namirie, neka sa nama u dematu ne klanja jaciju!" (Muslim)
Openito
smislu su i odaje."
rijei
uzevi, eni je najbolje klanjati u njenoj odaji. U tom Allahova Poslanika ~: "Za njili su najbolje njihove
5. Izlazak iz kue i odlazak u damiju Kada se krene u damiju, lijepo je pri izlasku iz kue, iskoraiti prvo desnom nogom i prouiti : Bismillahi, tevekkeltu alellahi ve ta havle ve La kuvvete illa billahi! Allahumme, inni euzu bike en edille ev udalle, ev ezille ev uzelle, ev azlime ev uzleme, ev edhele ev judhelu alejje! Allahumme, inni es'eluke bihakkis-sailine alejke ve bihakki memlii haza, Je inni lem ahrud eiren vela betaren veta rija'en veta sum 'aten. Harecltu ittikae sehatike ve-btigae merdatike. Es'eluke en tunkizeni minen-nari ve en tagfire li zunubi demi 'an, Je inneha La jagfiruz-zunube illa ente. Allahummecl 'al fi kalbi nuren, ve fllisfmi nuren, ve fi sem 'i nuren, ve fi besari nuren, ve an jemfni nuren, ve an imali nuren, ve min Jevki nuren! Allahumme, azzim fijje nuren! l ''U ime Allaha! Na Allaha sam se oslonio. Nema snage ni mo i osim u Allaha! Allahu, utjeem se Tebi od toga da zalutam il i da me ko navede da zalutam, da posrnem ili da me ko navede da posrnem, da nepravdu
310
1 poglavlje 4.
ISLAMSKI OBREDI
nainim ili da se meni nepravda uini, da se nerazumno ponesem ili da se ko prema meni nerazumno ponese! Allahu, tako Ti onih koji Ti se molbom obraaju i tako Ti ovih koraka mojih - a nisam iz kue izaao ni iz nadmenosti ni iz oholosti, nl iz licemjerstva ni iz nama, nego u elji da se sauvam od srdbe Tvoje i da steknem zadovoljstvo Tvoje spasi me od vatre i oprosti mi sve grijehe, jer Ti si jedini koji oprata grijehe! Allahu, n aini u mome srcu svj etlo, i na mome jeziku svjetlo, i u mome sluhu svjetlo, i u mome vidu svjetlo, i sa moje desne strane svjetlo, i sa moje lijeve strane svjetlo, i iznad mene svjetlo. Allahu, daj meni to vee svjetlo!"67
Zatim e se smireno i dostojanstveno uputiti prema damiji, bez ikakve urbe i srkleta u hodu, imajui na umu Poslanikove ~ rijei: "Kad krenete na namaz, budite mirni i dostojanstveni! Klanjajte ono to ste stigli, a dopunite ono to ste propustili !'t68 Kada stigne do damije, u nju e ui desnom nogom, uei : Bismillahi, euzu billahl-azfmi, ve bivedhihil-kerfmi, ve sultanihil kadim, mine-ejtanir-radfm! Allahumme salli ala nebijjina Muhammedin ve alihf ve sellem! Allahumrnag-fir If zunub~ veftah lf ebvabe rahmetike! l "U ime Allaha! Utjeem se Allahu Svevinjem, Njegovim licem Plemenitim i Njegovom svemoi iskonskom, od prokletog ejtana! Allahu, neka je blagoslov i mir Tvoj na naeg Vjerovjesnika Muhammeda i njegovu porodicu! Allahu, oprosti mi grijehe moje i otvori mi kapije milosti Tvoje!" (Ahmed i Ibn Made) Kada ude u damiju, nee sjedati, nego e prvo klanjati dva rekata tehijjetu-L-mesdida, drei se Poslanikovib ~ rijei: "Kada neko od vas ude u damiju, neka nipoto ne sjeda dok ne klanja dva rekata (tj. Tehijjetu-L-mesdida)!"(Muslim) Izuzetak od ovog pravila je ako se u damiju ude pri zalasku ili izlasku sunca. U tom sluaju e sjesti i nee klanjati, budui da je Allahov Poslanik ~ zabranio da se u to doba bilo ta klanja.*
67 - Tekst dove u razliitim verzijama od Allahovog Poslanika ;fi navode Tirmizi, Buharija i Muslim.
68
-Muslim prenosi jedan dio ovog had isa.
* -Ovo je miljenje autora.

Medutim, smatramo da je jae miljenje Imama afije koji kae da sc moe klanjati nalila-namaz koji ima razlog kao to je: tchijjetu-1-mesdid, namaz poslije abdesta itd.
3 11
ISLAMSKI OBKEDI
4. poglmlje
Prilikom izlaska iz damije, izai e se lijevom nogom i prouiti ista dova kao i pri ulasku, samo to e se umjesto: veftah ll ebvlibe rahmetke! l "i otvori mi kapije milosti Svoje!" - prouiti veftah lt ebvabe fadlike! l "i otvori mi kapije dobrote SvojeJ"
b) !mamet
l. Koji su preduvjeti da bi neko mogao biti imam?

Da bi neko rnogao biti imam, on mora ispunjavati sljedee uvjete: daje mukarac, da se odlikuje bogobojaznou, pravednou i potenjem, te daje uen i dobro upuen u fikhske propise. Prema tome, ena ne moe biti imam mukarcima. Isto tako, imam ne moe biti ni veliki prestupnik iji je razvrat javno poznat, osim ako se radi o vladaru, pa od njega postoji opravdan strah i bojazan. Takoder, imam ne moe biti nepismen i neuk ovjek. osim sebi slinim. U tom smislu, od Poslanika~ se prenosi da je rekao: "Neka nipoto pred vjernike kao imam u namazu ne prolazi ena, niti razvratnik- osim ako se radi o vladaru koji se namee silom, ili se strahuje od njegova bia ili sablje." l ako je ovaj hadis koga biljei Ibn Made daif, veina islamskih uenjaka je na stanovitu da ga se treba pridravati i po njemu postupati. to se tie imameta ene, potrebno je napomenuti da se ono to se o tome prenosi odnosi na imamet drugim enama i djeci koja se s njom zateknu u kui. Isto tako, potrebno je napomenuti da se ono to se prenosi o irnametu razvratnika, odnosi samo na nudu i iznimnu situaciju. 2. Ko je najprei da bude imam? Od prisutnih ljudi u jednom dematu, najpree je da imam bude onaj ko najbolje poznaje Kur'an i ko iz njega najvie zna napamet, zatim onaj ko najbolje poznaje vjerske propise (fikh), zatim onaj ko je najbogobojazniji, te, na kraju, onaj ko je po godinama najstariji. U tom smislu, od Poslanika ~ se prenosi da je rekao: "Neka ljudima imam bude onaj ko je najupueniji u Allahovu Knjigu (tj. ko iz nje zna najvie napamet). Ako u uenju (tj. poznavanju Kur'ana) budu isti, neka onda bude onaj ko od njih najbolje poznaje sunnet, a ako i u poznavanju sunneta budu isti, neka onda bude onaj ko je od njih prvi uinio hidru, a ako j hjdru budu zajedno u i nili, neka onda bude onaj ko je od njih najstariji po godinama"(Muslim) Izuzetak od ovog pravHa i ne vladar i domain u svojoj kui. U ta dva oni su prei da predvode demat. U tom smislu su i Poslanikove~
sluaja
312
ISLAMSKI OBREDI
rijei: "Ne moe drugi biti imam domainu u njegovoj njegovom carstvu, osim uz njegovu dozvolu." (Muslim) kui,
niti vladaru u
3. Imam et djeaka Maloljetni djeak moe biti imam na nafila-namazima, alj ne moe i na farzima. Ovo zato to je namaz za maloljetnu osobu nafila (dobrovoljan), a za punoljetnu farz (obavezan). Zato onaj kome je namaz nafila, ne moe biti imam onome kome je namaz farz. 69 Drugim rijeima. maloljetni djeak ne moe odraslima biti imam na farz-namazima. U tom su smislu i Poslanikove ~ rijei: "Ne burute drugaiji od vaeg imama!"(Muslim) U ovom s luaju , gdje bi imam bio malodobni djeak, a dematlije odrasle i punodobne osobe, razlika bi bi la oita, jet je namaz djeaku nafila, za razliku od odraslih kojima je to farz. Za razliku od veine islamskih uenjaka koji smatraju da ma1odoban djeak na fan-namazima ne moe biti imam odraslim osobama, imam afija izdvaja svoje miljenje i smatra da moe. Takvo svoje miljenje afija temelji na predaji koju prenosi Amr b. Seleme, n kojoj stoji da je Vjerovjesnik ~. njegovim sunarodnjacima, rekao: ''Neka vam imam bude onaj ko od vas najbolje poznaje Kur' an!" U toj predaji Amr dodaje: "Tako sam im ja, kao djeak od sedam godina, bio imam." (Bubarija) Medutim , veina islamskih uenjaka ovu predaju ocjenjuju kao daif i kau: "ak i pod pretpostavkom da je predaja sabih, postoji mogunost, s obzirom da su ivjeli u pustinji daleko od Medine, da Allahov Poslanik ~nije bio upoznat sa tim da je Amr pred svoje sunarodnjake prolazio kao
imam."
4. !mamet ene ena moe bili imam drugim enama, s tim to ona kao imam ne prolazi naprijed nego staje u sredinu. Dokaz za to je injenica da je Allahov Poslanik ~ dozvolio Umm.i Vereki, Nevfelovoj kerci , da moe imati mujezina i kao imam klanjati svojim ukuanima. 70
lB -
Ispravno miljenje je da onaj ko klanja nafilu moe biti imam onome ko klanja farz. Dokaz za to je postupak Mua'za, r.a., koji je sa Poslanikom tilE klanjao jaciju, potom odlazio u svoje pleme i njima imami o. Njegov namaz je bio nafila, dok je njima bio farz. (Prim. prev.)
70
Predaja je sahih i biljel.i je Ebu Da vud.
313
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
5. Imamet slijepca Slijepac moe biti imam. Dokaz za to je sluaj da je Allahov Poslanik ~ u dva navrata, za vrijeme svoga odsustva iz Medine, sebi za zamjenu ostavljao Ibn Ummi Mektuma da kao imam klanja Medinelijama. A ope je poznata injenica daje Ibn Ummi Mekn1m, r.a., bio slijep.''
6. Moe li neko biti imam boljima od sebe? Imamet onoga ko je na niem stupnju valjan je i onima koji su od njega na viem stupnju. Dokaz za to je injenica da je Allahov Poslanik, ~ klanjao za Ebu Bekrom i Abdurrahmanom b. A vfom, a nepobitno je da je on bio bolji , ne samo od njih dvojice, nego i od svih drugih.
(Buharija)
7. Imamet ovjeka sa tejernmumom Onaj ko je sa tejernrnurnorn moe biti imam i onima koji su sa abdestom. Dokaz za to je injenica da je Amr b. As, koji je bio sa tejemmumom, klanjao kao imam lanovima jedne ete, koji su bili sa abdestom i da mu, kada je uo za to, Allahov Poslanik ci to nije osporio.72 8. Imamet putnika (musafira) Imamet rnusafua onima koji su mukirn (u svome mjestu) je ispravan, s tim to e rnukirn, kada imam-musafir preda selam, ustati i dovriti namaz Ger musafir namaze sa etiri rekata skrauje na dva). Dokaz za ovo je inj enica da je Allahov Poslanik ~ kao musafir, klanjao Mekkelijarna, s tim to im je rekao: "Vi koji ste iz Mekke, ustanite i zavrite svoj namaz, jer mi smo putnici (musafiri)." (Malik) Ako pak musafu klanja za irnarnom koji je mukim, nee skraivati namaz, nego e ga, za imamom klanjati do kraja. Upitan, da li onaj ko je musafir treba za imamom-mukimom klanjati do kraja, Ibn Abbas, r.a., je odgovorio: "To je Ebu Kasirnov sunnet."73
71 72 73
- Predaja je sabih i biljei je Ebu Davud. -Predaja je sahih i biljei j e Ebu Davud.
-Predaju biljei Ahmed, a njena osnova se moe nai i kod Musi ima.
314
14. poglavlje
9. Saffanje muktedijja iza imama
ISLAMSKI OBREDI
Ako u dematu klanjaju qvojica mukaraca, onaj koji je muktedija stae imam u sa desne strane. To isto pravilo vai i dvije ene, od kojih je jedna imam, a druga muktedija. Ako u dematu ima dvojica ili vie muktedija, oni e iza imama formirati saff i stati u njega. Ako j e demat mjeovit, pa u njemu ima i mukaraca i ena, mukarci e se poredati u saff iza imama, a ene u saff iza mukaraca. Ako se demat formira samo od jednog mukarca i jedne ene, mukarac (pa makar bio i djeak koji je dostigao dob da zna razlikovati stvari), stae imamu sa desne strane, a ena iza njih dvojice. U tom smislu Allahov Poslanik :i je rekao: "Za mukarce je najbolji prvi saff, a najgori zadnji, dok je za ene najbolji zadnji saff, a najgori prvi." (Muslim) Navedeni postupak saffanja, vidljiv je i iz drugih primjera Poslanikove Tako se pripovijeda "da je AUahov Poslanik :!~i jednom prilikom u nekom pobodu, stao da klanja, pa mu se, stavi sa njegove lijeve strane, pridruio Dabir. Na to ga je Poslanik ~ povukao i dao mu znak da proe i stane sa njegove desne strane. Zatim je doao Debar b. Sahr i stao sa njegove lijeve strane, na to je Allahov Poslanik ;i svojim rukama uzeo obojicu i pomjerio ih nazad kako bi stali u saft iza njega." (Muslim)
~prakse.
Od Enesa, r.a., se pripovijeda da Vjerovjesnik ~ jednom prilikom bio imam njemu i njegovoj majci, pri emu j e njega stavio sa svoje desne strane, a nju iza njih dvojice. (Muslim) Od njega (tj. Enesa, r.a.) se takoder prenosi da je rekao: "Ja i djeak siroe smo stali u saff iza Allahovog Posl anika~ a starica iza nas." (Buharija) IO.Imarnova sutra j e sutra i za one koj i za njim klanjaju Kada imam klanja prema sutri, nije potrebno da i oni koji klanjaju za imamom uzimaju drugu sutru, jer je imamova sutra za sve koji za njim klanjaju. Dokaz za to je injenica da se, kada bi Allahov Poslanik ~ bio imam, ispred njega pobijalo koplje u zemlju i da ni od koga ko bi klanjao iza njega nije traio da pobije drugu sutru." (Muttefekun alejhl) l l. Obaveznost slijeenj a imama Muktediji j e vadib slijediti svoga imama, preduhitravati ga baram mu je, a sa njim ii naporedo mekruh. Ako muktedija poetni tekbir 3 15
ISLAMSKJ OBREDI
4. poglal'lje
donese prije imama, obavezan gaje ponoviti. U suprotnom, namaz e mu biti pokvaren. Takoder, namaz e mu biti pokvaren i u sl uaju da preda selam prije imama. Ako, pak, preduhitri imama na rukfi'u i seddi, i)j se sa njili digne prije imama, duan je vratiti se i obaviti ih poslije imama. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "hnam je postavljen da bi se slijedio. Zato se nemojte razlikovati od njega! Kada imam donese tekbir, i vi ga donesite, kada uin i ruku', i vi ga uinite, kada izgovori: Semi 'allahu limen hamideh! l "Allah uje onoga ko Mu zahvaljuje!"- vi recite: Allihumme rabbeni ve leke-l-hamd! l "Allahu, Gospodaru na, Tebi pripada sva hvala!, kada u ini seddu i vi je uinite, a ako klanja sjedei, i vi, svi, sjednite!"(Buharija) Jednom drugom prilikom, Allahov Poslanik~ je rekao: "Zar se neki od vas ne boje da im, kada podignu glavu prije imama, Allah ne pretvori glavu u glavu magarca, ili da im Allah ne pretvori lik u lik
magarca?"(Murtefekun alejhi)
12. Zamjenjivanje imama u namazu Ako se imam u toku namaza sjeti da nema abdesta ili se dogodi da ga u namazu izgubi; da pusti vjetar, da mu potekne krv iz nosa, ili ga zadesi neto drugo zbog ega ne moe nastaviti namaz, zamolie da njegovo mjesto imama preuzme neko drugi od muktedija ko e zavriti namaz, i nakon toga se udaljiti. Tako je Omer, r.a., kada je kao imam u namazu napadnut i proboden, ostavio Abdurrahmana b. A vfa da ga zamijeni.(Buharija) To isto je uinio i Alija, r.a., kada mu je, kao imamu, u namazu iz nosa potek:lakrv.74 13. Neoduljivanje u namazu Mustehab je da imam ne oduljuje sa uenjem u namazu. Izuzetak od toga je uenje na prvom rekatu, ukoliko se oekuje da je neko zakasnio pa mu imam na taj nain eli pruiti priliku na prispije u demat To je inio i Allahov Poslanik ~- U tom smislu su i njegove rijei: "Kada neko od vas kao imam prolazi pred demat, neka ne oduljuje sa uenjem, jer u dematu ima slabih, bolesnih i starih, a kada klanja sam, neka oduljuje koliko god hoe." (Muttefekun alejhi)
74
-Predaju o tome prenosi Seid b. Mensur.
316
14. poglavlje
ISLAMSKI OBTIEDI
14. Mekrub je biti imam onome s kim demat nije zadovoljan Ukoliko ga zbog nekih vjerskih propusta demat prezire, takvom je mekroh da kao imam prolazi pred takav demat. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Tri su osobe iji se namaz ni za pedalj ne die iznad njihove glave: ovjek koji kao imam prolazi pred dernat koji ga prezire, ena koja sebi dozvoli da zanoi, a njen mu je na nju ljut i dvojica zavaene brae." 75
ovjeku
15. Ko stoji iza imama i kako se imam poslije selama okree prema dem atu? Mustehab je da u prvom saffu, odmah iza imama, budu najuevniji i najugledniji ljudi u dematu. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Neka od vas iza mene budu (prvo) oni koji su punoljetni i ueni!" (Muslim) Takoder je mustehab da se limun, kada preda selam, okrene licem prema dematu i malo zakrene udesno ili ulijevo, jer je tako inio i Allahov Poslanik ~.Ebu Davud i Timrizi od Kabisa b. Helba prenose da je njegov otac, u tom smislu, kazivao; ''Kada bi nam bjo imam, Vjerovjesnik ~ bi se (poslije predanog selarna) okrenuo prema nama zakrenuvi se malo udesno ili ulijevo."
(EbnD.avud i Tirmizi)
16. Poravnavanje saffova

!mamu i muktedijama je sunnet da prije nego .to ponu klanjati dobro isprave i poravnaj u saffeve. U tom smislu, Allahov Poslanik. ;$ je imao obiaj, prije nego bi zanijjetio da klanja, okrenuti se dematu i obratiti se rijeima: "Zbijte se i dobro poravnajte saffove!" "Poravnajte se i dobro ispravite saffove, jer poravnavanje saffova upotp.unjuje valjanost namaza!" (Muttefekw1 alejhl)
..l li ete ispraviti saffove kako treba, ili razdor. 76

75
76
Allah
meu
vama dati
- Hadis biljei Ibn Madc i qjegov sened ocjenjuje kao basen.

-
Badis biljei Tirmizii ocjenjuje gal<:ao basen.
317
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
"Nema blagodarnijeg koraka od onog kada ovjek, u saffu ispred sebe, vidi prazno mjesto, pa iskorai i popuni ga.'m e) Prispijevanje u demat
l. Pristajanje za imam om u bilo kojoj situaciji

Kada dematlija ude u damiju i vidi da je namaz ve poeo, duan je odmah pristupiti za imamom, ma na kome dijelu namaza bio: rukfi'u, seddi, sjedenju ili kijamu. U tom smislu su i Poslanikove ii rijei: "Kada neko od vas ude u damiju i zatekne imama na namazu, neka odmah za njim pristane i neka ini ono to ini imam!" 78
2. Pristajanje za imamom na rukU' u
Ako muktedija stigne imama na rukfi ' u i zaj edno sa imamom - prije nego to ovaj digne glavu - obavi ruku', rauna se da je stigao na dotini rekat. Potvrda za to su Poslanikove ~ rijei: "Kada pristignete na namaz dok smo na seddi, idite na seddu i nemojte to ni u to raunati , a ko stigne na rekat, 79 stigao je na namaz." (Ebu Davud) 3. Naklanjavanje proputenog nakon to imam preda selam Kada imam preda selam, muktedija
e
ustati i naklanjati ono to je
propustio, s tim to moe birati izmedu dvije mogunosti:

Prvo, da mu proputeno bude kraj namaza, postu pajui po Poslanikovim :i rijeima: "Klanj ajte ono to ste stigli, a dopunite onim to ste propustili!"(Muslim) (tako to e, recimo, ukoliko je na akamu prispio na trei rekat, nakon to imam preda selam, ustati i zavriti namaz klanjajui jo dva rekata, pri emu e na prvom prouiti Fatihu i jednu suru ,80 a na drugom samo Fatifru, poslije ega e obaviti sjedenje i predati selam) i
77 78
Hadis biljei Bezzar i ocjenjuje ga kao hasen .
-Hadis biljei Tinnizi. Iako je sened hadisa daif, zbog vie njegovih verzija, veina islamskih uenjaka ga se pridrava. -Ovaj h adis moe posluiti kao dokaz kada se rekal protumai kao ruku'. - Zatim sjesti i prouiti Et-tehijjatu, a potom ustati na trei rekat. (Prim. prev.)
79
80
3 18
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Drugo, da mu proputeno bude poetak namaza, postupajui po Poslaoikovim ii rijeima: " ... a ono to vam je prolo naklaojajte!" (Buharija) (tako to e, recimo, ukoliko je na akamu prispio na drugi rekat, nakon to imam preda selam, ustati i naklanjati prvi rekat koji je propustio i na njemu naglas prouiti Fatilut i jednu suru, a nakon toga obaviti sjedenje i predati selam). Medutim, neki islamski uenjaci su miljenja da je ispravnije ono to se stigne klanjati za imamom, uiniti poetkom, a ono to se naklanjava, krajem namaza. 4. Kada i ta e uiti muktedija? Kada se radi o namazu na kome imam ui naglas, muktedija nije obavezan uiti. Naprotiv, tada mu je sunnet utiti i paljivo pratiti ono to ui imam, jer je imamovo uenje ujedno i njegovo. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Onome ko klanja za imamom, imamovo uenje je ujedno i njegovo."81 Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Zato uite Kur'an istovremeno dok ga i j a u im?" 82 - pa je svijet na namazima na kojima je Poslanik ~ uio Kur'an naglas, prestao da ga ui. U treem hadisu stoji da je Allahov Poslanik ~ rekao: "Imam je zato da se slijedi, pa kada on izgovori tekbir (Allahu ekber!), izgovorite ga i vi, a kada ui (Kur'an), onda utite i paljivo sluajte!"(Muslim) Medutim, treba napomenuti da je muktediji sunnet uiti na namazima u kojima imam ne ui naglas, te da mu je mustehab uiti Fatihu dok imam zastaje i prekida uenje (na namazima u kojima se ui naglas). 5. Ukoliko je prouen ikamet za farz, nije dozvoljeno zapoinjati na.filu Ukoliko je prouen ika.met za farz - namaz, nije dozvo~eno zapoinjati nafilu , a ukoliko se nafila tek zapoela, te se jo nije zavrio nijedan rekat (tj. vratilo sa rukO'a), ona e se prekinuti i pristupiti farz
81
-Ahmed i Tbn Made. Neki su ga ocijenili kao sahih.
82
-Hadis biljcLi Tirmizi i ocjenjuje ga kao ha~en .
319
ISLAMSKI OBREDI
4. poglo1lj~
narnazu. Ukoliko pak jeste, ona e se to vie skratiti, (kako bi se stiglo na prvi rekat farza). U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Kada se proui ikamet, nema vie namaza osim tekueg farza" (Muslim) 6. Kako e postupiti onaj ko jo nije klanjao podne, a u medu vremenu se proui ikamet za ikindiju? Medu islamskim uenjacima nema jednoglasnog miljenja kako da postupi onaj ko jo nije klanjao podne, a u meuvremenu se proui ikamet za ikindiju, ti. da li da pristane uz imama, zanijjetivi podne namaz i da, kada se preda selam, ustane i klanja ikindij u, ili da zanijjeti i:kindiju, pa da, kada se preda selam, u cilju ouvanja redoslijeda pet dnevnih namaza, ustane i klanja podne pa ponovo ikindiju?! Da nije Poslanikovih ~rijei; "Ne proturjeite svome imamu!", bilo bi pree da zanijjeti podne. Medutim, na osnovu navedenih Poslanikovih ~ rijei. iz predostronosti je bolje da zanijjeti ik:indiju i da, kada klanja ikindiju, ustane i klanja podne i jo j ednom ponovi ikindiju, s tim to e mu prethodno za imamom klanjana ik:indija prei u nafilu. 7. Muk:tedija ne moe biti sfun u saffu Muktedija ne moe sam za sebe formirati saff. Ukoliko neko namjerno, sam za sebe formira saff, namaz mu nije ispravan. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei upuene ovjeku koji je sam klanjao iza saffa: "Ustani i ponovo klanjaj, jer nema namaza onome ko sam klanja iza saffa."83* Ukoliko se radi o dematu koji sainjavaju samo imam i jedan muktedija, muktedija nee stati iza imama, nego sa njegove desne strane. 8. Prvi saffje najbolji Prilikom saffanja, lijepo je potruditi se da se stane u prvi saff i sa desne strane imama. U tom smislu su i Poslanikove~ rijei:
Poslanie,
"Allah i Njegovi meleki blagosiljaju prvi saff." Upitan: "Allahov a ta je sa dmgjm saffom?''- tek nakon to je pitanje ponovljeno trei put- dodao je: "I drugi saff. '*
83 -
Sened hadisa je basen, a biljee ga Ibn Made i Ahmed.
*
11.1
-Ovo podrazumijeva dn rrna mjesta u saffu, ali je izabrao da !danja sam iza saffa. -Ahmed i Taberani sa dobrim senedom.
320
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
"Za mukarce je najbolji prvi saff, a najgori zadnji, dok je za ene najbolji zadnji saff, a najgori prvi." (Muslim) "Allah i Njegovi meleki blagosiljaju one koji klanjaju na desnoj
strani saffa." (Ebu Davud)
"Pourite i saffajte se iza mene! Neka to isto, iza vas, uine oni koji kasnije dodu! Svijet e (na namaz) kasruti sve dotle dok Allah% neke ne ostavi posljednje u redu." (Muslim)
VIII - Ezan i ikamet

a) Ezan
l. Definicija ezana
Ezan je najava namijenjenim rijeima.
poetka
namaskog vremena za to posebno
2. Propisanost ezana
Prouiti ezan je kifajet obaveza (tj. ako ga proui pojedinac, spada obaveza sa ostalih) kako za gradsko, tako i za ruralno stanovnitvo. Dokaz za to su Poslanikove ~ rijei: "Kada nastupi vrijeme namaza, neka vam neko od vas proui ezan i neka vam najstariji od vas bude imam!" (Muttefekun alejhi) Prouiti ezan je sunnet za musafira (putnika) i za onoga ko ivi u pustinji. Dokaz za to su Poslanikove ;i rijei: "Kada se zadesi za stokom ili u pustinji i tamo bude uio ezan za nan1az, dobro podigni glas, jer glas mujezina nee uti niko ni od ljudi ni od dina niti bilo ko drugi, a da mu za to nee biti svjedok na Sudnjem danu." (Buharija)
3. Fonna ezana Prema onome kako je Allahov rijei ezana su:

Poslanik~ poduio
Ebu Mahzura,
Allahu ekber!-Allahu ekber! Allahu ekber!-Allahu ekber! Ehedu en ta illihe illellah! Ehedu en la illihe illellah! 321
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Ehedu enne Muhammeden resulullah! Ehedu enne Muhammeden resulullah! Hajje 'ale-s-sa/ah! Hajje 'ale-s-salah! Hajje 'alelfelah! Hajje 'alelfelah! Allahu ekber!-Allahu ekber!
La ilahe illellah!
Napomena:
U ezanu za sabah - namaz poslije rijei: Hajje 'alelfeLah!, doda se jo: Essalatu hajrun mine-n-nevmJ Essaltitu hajrun mine-n-nevm! U tom smislu, od Ebu Mahzura, r.a., se prenosi da je rekao: ' Vjerovjesnik ~ me je poduio rijeima ezana: "Alli.hu ekber!-Allahu ekber!-Alli.hu ekber!-Allahu ekber! l "Allah je najvei! " (4x), Ehedu en La ilahe illellah! Ehedu en la ilahe illelliih! l "Svjedoim da nema boga osim Allaha!" (2x), Ehedu enrze Muhammeden resulullah! Ehedu enne Muhammeden resulullah! l "Svjedoim da je Muhammed Allahov poslanik!" (2x). Zatim se vrati i po dva puta proui: Ehedu en La ilahe illellah! i Ehedu enne Muhammeden resuLullah!, zatim se proui: Hajje 'ale - s-sali.h! l "Hajde na namaz!" (2x), Hajje 'alelfelah! l "Hajde na spas!" (2x). Ako je ezan za sabah, prouit e: Essalatu hajrun mine-n-nevm! l "Bolje je klanjati nego spavati!" (2x), Allahu ekber! t "Allah je najvei! " (2x) i La ilahe illellah! l "Nema boga osim Allaha!"85
1
4. Kakav bi mujezin trebao biti? Poeljno je da mujezin bude povjerljiv, snanog i lijepog glasa, te da dobro poznaje narnaska vremena. Uz to, lijepo je da ezan ui sa uzdignuta mjesta, kao to je munara i sl., da stavi kaiprste u ui, da se prilikom uenja Hajje 'ale-s-sali.h! i Hajje 'aLelfeli.h! okrene gornjim dijelom tijela nadesno i nalijevo, te da za uenje ezana ne uzima nagradu, osim iz dravne blagajne (Bejtu-1-maLa) ili vakufa.
Predaju biljei Tirmizi i ocjenjuje je kao sahih i hasen.
322
14. poglavlje
b) !karnet l. Propisanost ikameta
ISLAMSKI OBREDI
!karnet je obavezni sunnet za svaki od pet dnevnih farz-namaza, bez obzira da li se taj namaz klanja na vrijeme ili naklanjava. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Nema te trojice koja zajedno ive - svejedno, bilo u naseljenom mjestu, ili pustinji - pa ne klanjaju u dematu, a da ih ejtan nee savladati. Zato se drite demata, jer vuk jede ovce odvojene od stada." 86 S druge strane, od Enesa, r.a., se prenosi da je rekao: "Bilalu je nareeno da rijei ezana izgovara parno, a ikameta neparno." (Muslim) 2. Forma ikameta U haclisu koji prenosi Abdullah b. Zejd, r.a., ashab koji je usnio poznati san o ezanu, stoji da rijei ikameta glase:
Allahu ekber!-Allahu ekber!

Ehedu en la ilahe illellah!
Ehedu enne Muhammeden resulullah!
Hajje 'ale-s-saliih!
Hajje 'alelfelah!
Kad kameti-s-salah! Kad kameti-s-salah!
Allahu ekber!-Allahu ekber!
La ilahe illelliih!
Napomena:
Imam je najkompetentniji da odredi vrijeme kada e muJezm ikamet. To znai da m ujezin nee uiti ik:amet sve dok ne stigne imam ili dok mu, ako je stigao, ne da znak da moe poeti sa ikametom. U tom smislu, u jednoj predaji stoji: "Mujezin odluuje kada e prouiti ezan, a imam kada e se prouiti ikamet." 87 Iako u senedu navedenog
prouiti
86 87
-Had is je sahih i biljee ga Ahmed, Ebu Davud, Ncsai i Ha kim.

-
Tinnizi i u njegovom senedu ima nepoznat prenosilac (medhul )
323
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
hadisa stoji ime nepoznatog prenosioca, islamski pravnici ga se openito u praksi pridravaju, tim prije to u tom smislu govori i jedna druga predaja koja se prenosi od Alije ili Omera, r.a. to se, pak, ezana tie, mujezin sam odluuje kada e ga prouiti. Drugim rijeima, prouit e ga i m nastupi namasko vrijeme, ne ekajui nikoga da mu za to da dozvolu, ma o kome se radilo: imamu ili bilo kome drugom. Prilikom
uenja
ezana i ikameta lijepo (mustehab) je:
l. da mujezin ezan ui polahko, a ikamet ubrzano. U tom smislu su i Poslanikove~ rijei upuene Bilal u: "Kada ui ezan, ui ga polahko, a kada ui ikamet, ui ga ubrzano."88 2. da se u sebi ponavljaju rijei koje izgovara mujezin dok ui ezan i ikamet, pri emu onaj ko slua mujezina izgovara iste rijei kao i on. Izuzetak su rijei: Hajje 'ale-s-saLa.h! i Hajje 'alelfelO.h!, koje slualac ne treba ponavljati za mujezinom, ve umjesto njih izgovoriti: U1 havle ve Ii kuvvete illa billihi! l "Nema snage ni moi, osim uz Allahovu pomo!", te rijei: Kad kimeti-s-salah! - kada onaj ko ih uje treba rei: Eki.mehallihu ve edimehi.! l "Dao AlJah da se uspostavi i uvijek klanja!'' Ovo zato to je, prema hadisu koji biljei Ebu Davud, kada je uei ikamet Bilal izgovorio: Kad kimeti-s-salah!, Allahov Poslanik ~ prouio: Ekimehalli.hu ve eclimehi.! l "Dao Allah da se uspostavi i uvijek klanja!" Muslim, takoder, biljei da je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada mujezina, ponavljajte za njim ono to on izgovara, a zatim na mene donesite salavat, jer ko na mene donese jedan salavat, na njega e Allah donijeti deset. Potom zamolite Allaha da mi podari el-vesi/e mjesto u Dennetu koje e zasluiti samo jedan od Allahovih robova, aja se nadam da u to biti ja - jer onaj ko za mene bude molio el-vesile, zasluit e moj efa'at."
ujete
3. da se poslije ezana (Uzvienom Allahu) uputi dova, jer u hasen predaji koju biljei Tirmizi, stoji da j e Vjerovjesnik ;!i rekao: "Dova izmedu ezana i ikameta se ne odbija."
88
Hadis sa hasen senedom od Ebu Hurejre biljei Ebu ejh.
324
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Takoder se prenosi da je (Vjerovjesnik ~) . poslije ezana za akam, imao obiaj zamoliti Allaha rijeima: Allahumme, haza ikbtilu lejlike ve idbtiru neharike ve asviitu du 'atike, fagfir lf! l "Allahu, ovo je vrijeme kada nastupa no Tvoja, kada se povlai dan Tvoj i kada Ti se sa rijeima dove uzdiu glasovi robova Tvojih, pa mj oprosti."
IX O skraivanju i spajanju. namaza, te o namazu u bolesti i strahu.

a)
Skraivanje
namaza
l. Koji se namazi skrauju i kako? Od pet dnevnih namaza skrauju se samo oni od etiri rekata (podne, ikindija i jacija) i to tako da se umjesto etiri, klanjaju samo dva rekata na kojima se ui Fatiha i po jedna sura. Akam i sabah se ne skrauju (za razliku od podne, ikjndije i jacije), jer akam ima tri, a sabah d va rekata. 2. Propisanost skraivanja
Skraivanje
namaza (sa
etiri
rekata) propisano je
rijeima
Uzvienog:
~
o~\ 0-- 1/,.~ 0f e~~~ ~~u,~~~ ~~r,

, , ;< ,
Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite, i kada se bojite da e vam nevjernici neko zlo nanijeti. (En-Nisa' , lOJ.)
S druge strane, upitan o skraivanju namaza, Allahov Poslanik ~ je rekao: "To je milostinja koju vam Allah daje, pa primite milostinju Njegovu!" (Muttefekun alejhi) Allahov Poslanik ~ je redovno, dok je sa svojim drugovima bio na putu, shaivao namaze sa etiri rekata na dva, tako da se sa sigurnou to ubraja u pritvrdeni sunnet (sunneti-muekkede). 3. Udaljenost na kojoj je propisano skraivanje namaza Vjerovjesnik ~ nije odredio udaljenost putovanja na kome poinje skraivanje namaza, nego su to poslije njega, na osnovu putovanja na
325
ISlAMSKI OBREDI
4. poglavlje
kojima je Poslanik ~ skraivao namaz, procjenjivati ashabi, tabi'jni i imami islamskog prava (fikha), pri emu su ustanovili da je to otprilike udaljenost od mjesta boravka koju pjeak prede za etiri dana i noi ili najmanje oko 48 milja. Otuda je onome ko kakvim poslom krene na put udaljen najmanje 48 milja i vie, sunnet skraivati namaz od etiri rekata (podne, ikindiju i jaciju) na dva.
4.
Poetak
i kraj
skraivanja
namaza?
Putnik (musafir) svoje namaze poinje skraivati od momenta naputanja svoga mjesta boravka j skrauje ih sve dok se ponovo ne vrati u svoje mjesto, ma koliko dugo njegov put trajao. Medutim, u sluaju da u jednom mjestu odlui ostati due od etiri dana, dok se nalazi u tom mjestu, namaze nee skraivati, nego e ih klanjati kao i kod kue. Ovo zato to mu se u tom sluaju pruaju uvjeti za odmor i to prestaju opasnost i zauzetost brigama oko putovanja, zbog kojih je skraivanje namaza i propisano. Dodue, Allahov Poslanik 'i ostao je na Tebuku dvadeset dana i za sve to vrijeme skraivao namaze. 89 Medutim, islamski uenjaci smatraju da je to uinio zato to prvobitno nije imao namjeru ostati toliko dugo.
5. Nafile na putu
Dok je na putu, musliman moe izostavljati nafile koje inae obavlja (pritvrdene i nepritvrdene namaze). Izuzetak su jedino sabahski sunneti j vitr- namaz koje nije lijepo izostavljati. Od Ibn Omera, r.a., se prenosi da je imao nafile,90 klanjao bih itav namaz." (Muslim)
obiaj rei:
"Da klanjam
Medutim, ukoliko hoe, i putnik, bez ikakve bojazni da uini bilo kakav mekruh, moe klanjati ta god hoe od naftla. U tom smislu se pripovijeda da je Vjerovjesnik ~ kao putnik, klanjao duha-namaz od osam rekata, kao i to da je, vraajui se sa puta kui, nafilu klanjao na ledi ma svoje jahalice.
89 90
Hadis o tome navodi Ahmed u svome Musnedu .
- Tj. poto sam putnik kratim namaz i ne klanjam naiile, a da ih klanjam ne bi ih kratio, nego bih klanjao puni broj rekata. (Prim. prcv.)
326
14. poglavlje
6.
Skraivanje
ISLAMSKI OBREDI
namaza je sunnet za sve putnike
Propisi o skraivanju namaza vae za sve vrste putnika i u tom pogledu nema nikakve razlike izmedu onoga ko putuje pjeke, jae na jahaoj ivotinji, putuje nekim od modernih prijevoznih sredstava kao to su: automobil, voz, avion i sl. Iz ovog pravila se izuzima jedino mornar koji ne silazi sa broda i ija je porodica zajedno sa njim na brodu. Njemu, s obzirom da mu je brod u jednu ruku neka vrsta doma, ne samo da nije sunnet kratiti namaz, nego ga treba klanjati itava. b) Spajanje namaza
l. Propisanost spajanja namaza

Spajanj e namaza je olakica koju je na putu dozvoljeno koristiti. Izuzetak od ovog predstavlja spajanje podne i ikindije na Arefatu i akama i jacije na Muzdelifi, j er je to sunnet i tu nema drugog izbora. U tom smislu se prenosi da je Vjerovjesnik ~: "na Arefatu sa jednim ezanom i dva ikameta spojio i zajedno klanjao podne i ikindiju, te da je, kada je stigao na Muzdelifu, isto tako sa jednim ezanom i dva ikarneta spojio i zajedno klanjao akam i jaciju." (Muslim) 2. Kako se spajaju namazi? Spajanje namaza se vri tako to e putnik klanjati podne i ikindiju zajedno: ili na poetku podnevskog vremena (demi-takdfm) ili na poetku ildndijskog vremena (demi-tehtr), a akam i jaciju zajedno: ili u akamsko vrijeme (demi-takdfm) ili u jacijsko vrijeme (demi-tehfr). U tom smislu se i od Vjerovjesnika ~ prenosi: "da je jednoga dana na Tebuku odgodio (podne) namaz, pa je podne klanjao zajedno sa ikindijom, te akam i jaciju zajedno. Bilo je to za vrijeme njegova pohoda na Tebuk." (Muttefekun alejhi) U slu aj u jake kie, mraza ili vj etra, ukoliko bi im se zbog toga bilo teko vratiti u damiju da tamo klanj aju j aciju, stanovnicima naseljenog mjesta je dozvoljeno u akamsko vrijeme spojiti i zajedno klanjati akam i jaciju, tim prije to je i: "Allahov Poslanik ~prilikom jedne kine noi spojio i zajedno klanj ao akam i jaciju." (Buharija) Takoder je bolesniku - ukoliko klanjanje svakog namaza u tano njegovo vrijeme teko moe izdrati - dozvoljeno da spoji i zajedno klanja podne sa ikindijom i akam sa jacijom. Ovo zato to je osnovni razlog za 327
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
spajanje namaza upravo teko podnoenje. Zato je svakome ko ima opravdanu tes"'k.ou, dozvoljeno da spoji spomenute namaze. Dakle, ukoliko se muslimanu, ak i u mjestu njegova boravka, isprijei kakva nuda, tekoa, strah ili opravdana opasnost po ivot, ast ili imetak, dozvoljeno mu je spojiti i zajedno klanjati navedene namaze. Ovo tim prije to je i Allahov Poslanik ~ jednom prilikom spojio namaze kada nije bio ni na putu, niti je padala kia. U tom se smislu, od Ibn Abbasa, r.a., prenosi da je rekao: "Jednom prilikom Vjerovjesnik ~je u Medini klanjao sedam, a drugi put osam reka ta, spojivi podne saikindijom i akam sajacijorn." (Muttefekun alejhi) Onaj ko bude, iz nekog od gore navedenih razloga spajao namaze, uinit e to tako to e odgoditi klanjanje podne namaza i klanjati ga zajedno sa ikindijom, odmah na poetku ik:indijskog vremena i to e odgoditi klanjanje akama i klanjati ga zajedno sa jacijom odmah na poetku jacijskog vremena. Ovo zato to je to vrijeme preklapanja spomenutih namaza. e) N amaz bolesnika Ako bolesnik ne moe klanjati stojei, oslonjen na neto, klanjae Ako ne moe klanjati ni sjedei, klanjae leei na boku, a ako ne moe ni tako, onda e klanjati leei na leima ispruenih nogu prema Kibli. Pri tome treba paziti da mu je sedda nia od ruku'a, a ako ih nije u stanju uiniti, onda e ih uiniti iaretom. U svakom sluaju, namaz se ne moe izostaviti i mora se klanjati onako kako se moe. U tom smislu se od hmana b. Hus ajna, r.a., prenosi da je rekao: "Imao san1 hemoroide, pa sam Vjerovjesnika ~ upitao o namazu (tj. kako da klanjam) - pa mi je rekao: ''Klanjaj stojei, a ako ne moe onda sjedei. Ako nj tako ne moe, onda leei na boku, a ako ni tako ne moe, onda leei na ledima! "(Buharija) U svakom sluaju, Allah nikoga ne zaduuje vie nego to moe izdrati.
sjedei.
d) Namaz u strahu l. Propisanost namaza u strahu Namaz u strahu propisan je rijeima Uzvienog:
328
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Kada ti bude medu njima i kad odlui da zajedno s njima obavi namaz, neka jedni s tobom namaz obavljaju i neka svoje oruje uzmu; i dok budete obavljali namaz, neka drugi budu iza vas, a onda neka dodu oni koji nisu jo obavili namaz, pa neka i oni obave namaz s tobom, ali neka dre oruje svoje i neka budu oprezni. (En-Nisa', 102.)
2. Kako musafir obavlja namaz u strahu? Zavisno od vrste straha i opasnosti, postoji nekoliko nacma obavljanja namaza u strahu. Najpoznatiji je onaj na bojnom polju van svoga mjesta. U tom sluaju se vojska ili eta treba podijeliti na dvije grupe: jednu koja e zadravati neprijatelja i drugu koja e stati u safove iza imama i za njim klanjati jedan rekat, nakon ega e imam ostati stojei na svome mjestu, a ona sama klanjati drugi rekat, predati selam i potom zauzati mjesto druge grupe, koja e doi i za imamom klanjati jedan rekat. Nakon toga e imam ostati na sjedenju i priekati dok ova ne klanja jo jedan rekat, te nakon toga, zajedno s njom, predati selam zavriti namaz. Ovaj nain klanjanja namaza u strahu opisan je u hadisu koji prenosi Sehl b. Ebu Hasmet. U njemu stoji: "da se jedna grupa posafala iza Vj erovjesnika ~ a druga stala naspram neprijatelja. Vjerovjesnik je sa onom koja je bila sa njim kJanjao jedan rekat i ostao stojei, dok su ovi sami za sebe zavrili namaz i stali prema neprijatelju. Zatim je dola druga grupa i sa njom klanjao preostali rekat. Nakon toga je (Poslanik) ostao sjedei, ekaj u i ih da sami po sebi klanjaju (jo jedan rekat), poslije ega je, zajedno sa njjma, predao selam." (Muslim) 3. Kako se u svome mjestu obavlja namaz u strahu? da se borba vodi u svome mjestu boravka, gdje nema namaza, prva grupa e za imamom klanjati dva rekata, a ostala dva po sebi. Za to vrijeme, imam e ostati stojei, saekati da dode druga grupa, sa njom kJajati preostala dva rekata, nakon toga ostati na sjedenju, saekati dok ovi po sebi klanjaju svoja dva preostala rekata, te potom, zajedno sa njima, predati selam. U
skraivanja
sluaju
329
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
4. Kako postupiti u sluaju, kada se zbog estine bitke, vojska ne moe podijeliti? U sluaj u kada se bitka rasplamsa i kada je vojsku nemogue podijeliti na dvije grupe, od koji h bi jedna klanjala, a druga se borila, svako e klanjati iaretom - onako kako se zatekne; idui, jaui, bio okrenut prema Kibli ili ne. U tom smislu su i rijei Uzvienog:
hodei ili./aui! ZEI-Bekare, 239.)
1145-~ jf u~;~ 0~ / ... a ako se budete neega bojali, onda
kao i rijei Njegovog Poslanika ~: "A ako bude vie od toga(~. ako strah i opasnost zbog rasplamsalosti borbe i izmijeanosti sa neprija-teljem bude jo vei), neka onda klanjaju stojei i jaui!" (Buharija)
5. Kako e klanjati onaj ko traga za neprijateljem ili od njega bjei?

Onaj ko traga za neprijateljem, bojei se da mu ne umakne, ili od njega bjei, bojei se da ga ne sustigne, klanjat e onako kako ga namasko vrijeme zatekne, hodajui ili trei, svejedno bio okrenut prema Kibli ili ne bio. Isto tako e postupiti svako ko se boji za svoj ivot, bilo od ovjeka, ivotinje ili ega drugog i klanjati namaz u strahu u stanju u kakvom se zatekne. Ispravnost takvog postupka potvruju rijei Uzvienog Allaha:
1145-~ jf U~}~ 00t ... a ako se budete neega bojali, onda

hodei ili/aui! (El-Bekare, 239.)
kao i postupak Abdullaha b. Enisa, r.a., koga je Allahov Poslanik ~ poslao u potragu za Huzelijom i koji je kasnije priao: "Kada sam se pobojao da e mi proi namaz prije nego ga sustignem, poeo sam klanjati gonei ga i pokazujui iaretom, okrenut u pravcu kojim je on iao, a kad sam mu se pribliio ..." (Buharija)
330
14. poglavlje
X - Duma-namaz
l. Propisanost duma-namaza
ISLAMSKI OBREDI
Duma-namaz je vadib (stroga obaveza). Propisana je Uzvienog:
rijeima
O vjernici, kada se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i podite da namaz obavite! (Et-Dumu'a, 9.)
i rijeima Poslanika ~:
"lli e ljud i prestati izostavljati dumu, ili e Allah njihova srca, tako da e postati nehajni (gafili)." (Muslim)
zapeatiti
"Klanjati duma-narnaz u dematu stroga je obaveza svakog muslimana, osim za etiri osobe: roba u tuem vlasnitvu, enu, malodobno dijete i bolesnika." 91 2. Smisao propisi vanja duma-namaza Duma-namaz je, izmedu ostalog, propisana radi: okupljanja poetkom sedmice na jednom mjestu svih odraslih mukaraca, sposobnih da podnesu odgovornost za rjeavanje svih vanijih pitanja i problema vezanih zajedno mjesto (grad ili selo), analiziranja novonastale situacije, donoenja odluka i upoznavanja sa obavijestima koje izdaje voda muslimana u dotinom mjestu ili vladar (halifa) u vezi, kako vjerskih, tako i svakodnevnih problema s kojima se
susreu ,
sluanja prigodnog predavanja, proetog rijeima podsticanja na dobro i odvraanja od zla, obeanja nagrade za dobra i zastraivanja kaznom za loa djela, to e sve, zajedno, na prisutne ostaviti dubok dojam i okrijepiti ih dodatnim elanom da tokom cijele sedmice izvravaju svoje poslove i zadatke onako kako najljepe moe biti.
- Zabiljeio ga je Ebu Davud i rekao: "Tarik b. ihab je vidio Vjerovjesnika ~ ali od njega nita nije uo."
91
331
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Svakome ko iole bolje razmisli o duma-namazu, njena smisao bie mu jasna i iz samih preduvjeta za njenu valjanost i njenih osobenosti, jer je propisana da se klanja u dematu, naseljenom mjestu, po mogunosti u glavnoj damiji, da se uz nju odri hutba, da hutbu odri vladar ili neko koga on odredi, da je prisutnima za vrijeme njenog odravanja zabranjeno bilo ta govoriti itd. To to joj robovi, ene, djeca i bolesnici nisu duni prisustvovati, nije ni zbog ega drugog nego zato to su, kao takvi, nesposobi podnijeti odgovornost i izvriti ono to bi se sa minbere od njih moglo zatraiti da urade. 3. Vrijednost petka Petak je velik, blagoslovljen i odabran dan, jedan od najodabranijih dana na ovome svijetu, za koga je Allahov Poslanik~ rekao: "Najbolji dan u kome je ikad izalo sunce je petak; u njemu je stvoren Adem, a.s., u njemu je uveden u Dennet i u njemu je izveden iz Denneta i u njemu e nastupiti Smak svijeta." (Muslim) Zato je, s obzirom da je petak kod AJJ aha ~ toliko odabran, potrebno vel iati taj dan, u njemu initi to vie dobrih djela i uvati se da se u njemu ne uradi nita to ne valja. 4. ta je petkom lijepo uraditi? 4.1. Okupati se i to svako ko klanja duma-namaz, jer j e Allahov Poslanik ~ rekao: "Okupati se u petak dunost je svake punoljetne osobe." (Muttefekun alejhi) odijelo i namirisati se. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Dunost je svakog muslimana petkom se okupati, obui najljepu odje u i, ako ima mirisa, namiri sati se." 92 4 .2. 4.3. Pmaniti i otii u damjju ptije poetka namaskog vremena. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Ko se u petak okupa, onako kao to se uzima gusul, a zatim u prvom sahatu ode u damiju, imat e nagradu kao da je u kurban zaklao devu, ko ode u drugom sahatu, imat e nagradu kao da je u kurban zaklao kravu, ko ode u treem sahatu, imat e
92
Obui
isto
Ahmed i Ebu Davud. Osnova hadisa nalazi se i kod Buharijc i Musi ima.
332
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
nagradu kao da je u kurban zaklao rogatog ovna, ko ode u etvrtom sabatu, imat e nagradu kao da je u kurban zaklao koko, a ko ode u petom sahatu, imat e nagradu kao da je rtvovao jaje, dok se, kada se imam pojavi, okupe meleki da sluaju hutbu."(Malik) 4.4. Kada se ude u damiju, klanjati koliko se moe, od etiri pa vie rekata nafila namaza, j er je Poslanik ~ rekao: "Nema toga ovjeka koji se u petak okupa i dobro - to bolje moe - oisti i namirie se uljanim ili kakvim drugim mirisom koji se zatekne u kui, te tako, ne razdvajaju i bilo koga, ode u damiju, klanja ono to mu je propisano i paljivo saslua ta imam govori, a da mu Allah od te do sljedee dume nee oprostiti, ukoliko ne poini neki od velikih grijeha."
(Buharija)
4.5. Kada se imam pojavi, prekinuti svaki razgovor i igranje sa kameniima i sl., jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ako na dumi, dok imam govori, makar i svome najbliem drugu do tebe kae: "Psst!"- uinio si besmislicu."(Muslim) "Ko (za vrijeme dume) uzme koliko je kameni, uinio je besmisllcu, a ko uini besmislicu, nema mu dume."(Ebu Davud) 4.6. Kada se ude u damiju i zatekne da je imam ve poeo drati hutbu, klanjat e se samo dva kratka rekata tehijjetu-1-mesdida i nastaviti pratiti imamov govor. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kada u petak neko od vas ude u damiju i zatekne imama da dri hutbu, neka klanja dva rekata (tehijjetu-1-mesdida) i neka ih to vie skrati." (Muslim) 4.7. Ako je guva kada se ude u damiju, ne gurati se, ne gaziti preko svijeta i ne razdvajati ih u safovima, jer je to mekruh. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Sjedi i ne ezijjeti druge!"(Ebu Davud) i "Ne razdvajaj dvojicu (u saffu)!" - upuene ovjeku koga je vidio da gazi preko ljudi. 4.8. Ne kupovati i ne prodavati bilo ta kada se oglasi poziv za namaz (ezan), jer je to zabranjeno (haram) rijeima Uzvienog:
8 1 1J~~1 ~~ ~~ J~ (,;.:.ij ~~ rY- ~ ~~t?~J ~~~

O vjernici, kada se u petak na namaz pozovete, kupoprodaju ostavite i podite da namaz obavite! (EI-Dumu'a, 9.)
333
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
4.9. Uoi petka ili u petak prouiti sure El-Kehf, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ko u petak proui suru El-Kehf, od te do sljedee dume e ga pratiti i obasjavati svjetlo."93 4.10. to vie donositi salavate na Allahova Poslanika ~ jer je on rekao: ''Petkom i uoi petka to vie na mene donosite salavat, jer u onome ko to bude inio biti svjedok i zagovara na Sudnjem danu." 94 4.11. Petkom to vie uiti dove, jer u tom danu ima as, u kome e - ako se potrefi da se u njemu Allahu uputi dova - Allah, sigurno, dovu usliati i dati ono to se zamoli. D okaz za to su Poslan ikove ~ rijei: "Petkom irna jedan as u kome - ako ga potrefi - vjernik, Allaha ~ nee ni za kakvo dobro zamoliti, a da mu ga Allah nee dati i dovu usliati." 95 U vezi sa spomenutim asom se po jednoj verziji navodi da je to vrijeme od momenta kada se imam popne na minber dok se ne zavri namaz (lj. ne preda selam), a po drugoj, posl ije ikindije. 96 5. Koje sve uvjete treba ispuniti, da bi neko bio obavezan klanjati dumu? 5.1. da je mukarac, j er ena nije obavezna klanjati dumu, 5.2. da je slobodan, jer rob nije duan klanjati durnu, 5.3. daje punodoban, jer dijete nije duno klanjati dumu, 5.4. da je zdrav, jer bolesnik koji zbog bolesti ne moe damiju, nije duan klanjati dumu i
doi
5.5. da je u svome mjestu boravka, jer musafir na putu nije duan klanjati dumu. U tom su smislu i Poslanikove ~ rijei:
93
94
Hadis biljei Hakim i ocjenjuje ga kao sahih. Hadis sa hasen senedom biljei Bejheki.
95
- Hadis biljei Muslim. U drugoj veniji istog had isa stoji i dodatak: "dok je na namazu."
- U sahih had isu koji biljee Ahmed i fbn Mad e se kae da je to vrijeme poslije ikindije, a u hadisu koji biljei Ebu Davud, dodue sa daif senedom, da je to vrijeme otkako se imam popne i sjedne na minber pa dok ne preda selam.
96
334
14.poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
etiri
"Duma-namaz je obavezna za svakog muslimana, osim za osobe: roba u tuem vlasnitvu, enu, dijete i bolesnika."97
"Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, duan je petkom klanjati duma-namaz, osim ako se radi o bolesniku , musafiru, eni, djetetu i robu."98 Medutim, treba napomenuti da je duma valjana i onome ko ju, iako nije obavezan, klanja za imamom i da nije potrebno da poslije nje, ponovo klanja podne-namaz. 6. Uvjeti za valjanost dume Da bi duma bila valjana, potrebno je:
6.1. da se klanja u naseljenom mjestu (gradu ili selu), jer duma

klanjana u pustinji ili na putu nije valjana. Ovo zato to je duma u doba Poslanika :;& klanjana samo u naseljenim mjestima (gradovima i selima), to Poslanjk ~ stanovnicima pustinje nije naredio da klanjaju dumu i to je, iako je esto putovao, nikada na putu nije klanjao,
6.2. da se klanja u damiji, jer duma klanjana van damije na otvorenu prostoru nije valjana. Ovo zato da se muslimani na otvorenom prostoru ne bi izlagali pogubnoj egi i hladnoi i
6.3. da se uz duma-namaz odri hutba, j er bez hutbe nije ispravan ni sam namaz, budu i da je duma propi sana upravo radi hutbe. 7. Duma-namaz nije obavezna ni za onog ko stanuje daleko Duma-namaz, takoder, nije obavezna nj za onoga ko stanuje tri i vie milja daleko od mjesta (grada ili sela) u kojem se ona obavlja. Ovo zato to je Allahov Poslanik ~ rekao: "Duma-namaz je obavezna za
97
uo
-Hadis preko Tarika b. i haba biljei Ebu Davud i dodaje: "Tarik ga nije direktno od Vjerovjes nika ~ tako da ovaj hadis spada u mursel. Medutim, i mu rse! hadis koji kazuje neko od asbaba, moe sluiti kao dokaz."
- Hadis biljee Darekutni i Bejheki. lako u senedu hadisa ima izvjesne slabosti,
98
islamskih uenjaka, kako od onih ranijih, tako i kasnijih, je miljenja da ga se treba pridra vati.
veina
335
ISlAMSKI OBREDI
4. poglavlje
-
onoga ko uje poziv (tj. ezan)."99 dalje od tri milje (4,5 km)' 00
a glas mujezina se
obino
ne
uje
8. Kako e postupiti onaj ko prispije na jedan rekat dume ili manje? Ako m uktedija stigne za imamom klanjati jedan rekat duma namaza, nakon to imam preda selam, ustat e i klanjati jo jedan rekat. U tom sluaju e mu duma biti valjana. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Ko stigne (za imamom) klanj ati j edan rekat, stigao je cio namaz." (Muttefekun a lejhi) Ako muktedija, pak, stigne za imamom klanjati manje od jednog rekata: recimo stigne imama na seddi od drugog rekata, (srcem) e zanijjetiti da klanja podne, te e, nakon to imam preda selam, ustati i zavriti namaz sa etiri rekata. 9. Duma-namaz na vie mjesta u istom gradu UkoJiko je glavna damija u nekom gradu pretijesna da bi mogla prihvatiti sve klanjae, a iz objektivnih razloga se ne moe proiriti, dozvoljeno je, shodno potrebi, uspostaviti da se duma-namaz klanja u jo jednoj ili vie damija u tom gradu. 10. Kako se klanja duma-namaz? Duma-namaz se klanja tako to se imam nakon zevala (tj. nakon to sunce prede polovinu neba), popne na minber i nazove selam prisutnima. Kada sjedne, mujezin proui ezan za podne. Kada mujezin zavri sa ezanom, imam e ustati i prisutnima odrati hutbu koj u e zapoeti sa zahvalom i pohvalom Allaha ~ i donoenjem salavata na Njegovog roba i poslanika, Mubammeda ~. Zatim e se, sa prigodnim savjetima - povremeno podiui glas - obratiti prisutnima i podsjetiti ih na ono ta im sve Allah i Njegov Poslanik nareuju , a ta zabranj uju. Tokom hutbe takoder e ih nastojati
- Had is biljee Ebu Davud i Darekutni. lako je daif, za njegovu praktinu primjenu opredjelili su se imami: Ahmed, Malik i afija, tim prije to Muslim biljei jedan drugi hndis u kome je Allahov Poslanik jj ovjeka sa slabim vidom, koji je od njega zatraio da mu da olakicu i da ne dolazi u demat, nego da klanja kod kue, upitao: "uje li poziv na namaz (tj. ezan?)" Smisao hadisa je: da nije uo ezan, ne bi bio obavezan dolaziti u damiju da klanja u demalu. 99
100
-Po onima koji kau da milja iznosi tri hiljade arina (zira ).
336
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
podsjeajui ih na obeanu nagradu - podstai da ine to vie dobrih djela, kao i na prijetnju Allahovom kaznom, kako bi ih odvratio od onoga to ne valja. Zatim e nakratko sjesti, a potom ustati i nastaviti (drugi dio) hutbe u kojoj e, opet, na poetku zahvaliti Allahu ~ i pohvaliti Ga. Nakon toga e nastaviti hutbu, na isti nain kao i ranije; diui glas kao da se obraa okupljenoj vojsci koju istovremeno i savjetuje i upozorava. Kada zavri sa hutbom s kojom, uzgred budi reeno, ne treba previe duljiti, imam e sii sa minbere, a mujezin e prouiti ikamet za namaz. Klanjat e dva rekata na kojima e uiti naglas, pri emu je lijepo da na prvom rekatu poslije Fatihe proui suru El-A 'la (Sebbihisme rabbikel-a 'la), a na drugom strru El-Ga.<."!ije (Hel etdke hadfsu-l-gaije) ili njima slino. 101
Xl- Vitr-namaz, sabahski sunneti, te ostali dnevni sunneti i na.file

a) Vitr-namaz
l. Propisanost i definicija vi tr-namaza
Vitr-namaz je obavezni sunnet koji musliman ni u kom sluaju ne bi trebao izostavljati. Klanja se poslije jacije i nonih nafila, a sastoji se od jednog rekata. U vezi sa ovim namazom, Allahov Poslanik ~ je, izmedu ostalog, rekao: "Noni namaz (salatu-l-lejl) klanja se dva po dva rekata, pa kada se neko od vas poboji, da e ga zatei zora, neka klanja jedan rekat i tako sa vitrom (neparnim brojem) zavri ono to je do tada klanjao." (Buharija) 2. ta je sun net klanjati prije vitr-namaza Prije vitr-namaza sunnet je klanjati od dva do deset rekata nafile i tek nakon toga klanjati vitr-namaz. Ovo zato to u sahih predaji stoji da je tako inio Poslanik ~3. Vrijeme vitr-namaza Vrijeme vitr-namaza je od jacije pa do pred samu zoru, s tim to je bolje klanjati ga u drugoj, nego u prvoj polovini noi, osim ako se boji da e se prespati. U tom smislu su i Poslanikove~ rijei: "Ko se boji da
101
Mus lim u svome Sahilm biljei da je lijepo uiti sure: El-Dumu'a i EI
MunafikGn.
337
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
se nee probuditi krajem noi , neka vitr-namaz klanja na poetku noi, a ko je siguran da e se probuditi krajem noi, neka ga klanja krajem noi, jer je tako, s obzirom na brojnije prisustvo, 102 bolje." (Muslim) 4. Kada e vitr-namaz klanjati onaj ko ga prespi? Ako neko prespava vitr-namaz i ne probudi se sve do sababskog vremena, klanjat e ga prije nego to klanja sabah, jer je Poslanik ~ rekao: "Ako neko od vas ustane na sabah, a nije prethodno klanjao vitr namaz, neka ga klanja (prije sabaha)." 103 "Ko prespi ili zaboravi klanjati vitr-namaz, neka ga klanja kada se sjeti." 104 5.
Uenje
na vitr-namazu
Lijepo je (mustehab), na dva rekata naflle prije vitr-namaza, poslije Fatihe prouiti: El-A 'la (Sebbihisme rabbikel-a 'la) i EL-Kafirun (Kul ja ejjuhel-kifirCm), a na vitr-namazu poslije Fatihe: Es-Samed i El Mu 'avvzetejn (Kul huvallahu ehad, Kul euzu birabbil-felek i Kul euzu
birabbin-nis) 105
6. Mekruh je vie puta klanjati vitr-namaz u istoj
noi
Nije lijepo (mekrllh je) ll istoj noi klanjati vie puta vitr-namaz, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Nema dvojili vitara u jednoj noi." 106 To znai da onaj ko vitr-namaz klanja u prvoj polovini noi, pa se u drugoj polovini noi probudi i hoe da klanja nafilu klanjat e je, ali nee ponovo klanjati vitr-namaz. Dokaz za to su gore citirane Poslanikove ~ rije i : "Nema dvojih vitara ll jednoj noi . "
102 103
- Tj. prisustvo meleka u veem broju nego obino.

-
Hadis biljei Hak im i ocjenjuje ga kao sahih.
104
105
-Hadis biljei Ebu Da vud i ocjenjuje ga kao sahih.
- Hadis u kojem se govori da se ovo ui na vitr-namazu, prenose: Ebu Davud, Nesai sa dobrim senedom te Ahmed.
106
338
!4.poglavlje
b) Sabahski sunneti l . Propisanost sabahskih sunneta
ISLAMSKI OBREDI
Dva rekata sabahskih sun neta spadaju u pritvrdene sunnete (sunne-i

muekkede) i kao takvi su obavezni kao i vitr-namaz. Ovo zato to su
sabahsk.i sunneti prvo to vjernik u toku dana klanja, isto kao to je vitr namaz zadnje to u toku noi klanj a. Kao takve, Allahov Poslanik ~ ne samo to je potvrdio svojom praksom - tako to ih je redovno klanjao i nikada nije izostavljao - nego ih je i svojim sljedbenicima preporuio
rijeima:
"Dva rekata sabahskih sunneta, bolji su svega to je na njemu." (Muslim)
itavog
ovog dunjaluka i
ak
"Ne izostavljajte dva rekata sabahskih sunneta, konjica progonila." (Ahmed i Ebu Davud) 2. Vrijeme sabahskih sunneta
i kada bi vas
Vrijeme sabahskih sunneta je od zore do sabah-namaza (tj. sabahskih farza). Onaj ko ih prespi i probudi se tek poslij e izlaska Sunca, ili ih zaboravi na vrijeme klanjati, klanjat e ih naknadno, kada se sjeti, osim ako je sunce prelo zenit i nastupilo podnevsko vrijeme. U tom sluaju ih nee klanjati. U vezi sa sabahskim sunnetima, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ko ne klanja dva rekata sabahskih sunneta, prije izlaska sunca neka ih klanja (naknadno)" 107 Jednom prilikom, dok je sa ashabirna bio u jednom pohodu, Allahov Poslanik ~ je - zajedno sa njima - prespao sabah, jer su se probudili tek nakon izlaska sunca. Kada su se malo udaljili iz mjesta u kome su spavali, Allahov Poslanik ~ j e naredio Bilalu da proui ezan, pa je prije sabaha (tj. sabahskih farza) klanjao dva rekata sabahskib sunneta, nakon ega je prouen ikamet i klanjao sabah-namaz." (Buharija) 3. Kako se klanjaju sabahski sunneti? Sabahski sunneti se sastoje od dva kratka rekata, od kojih se na prvom, poslije Fatihe, u sebi prou i sura El-Kafirun (Kul ji ejjuh.e-l
107
Sened had isa je dobar, a biljei ga Bejheki.
339
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
kafirU.n), a na drugom sura Es-Samed (Kul huvallahu ehad). Ako bi se izostavila sura i prouila samo Fatiha, namaz bi bio valjan. U tom smislu se od A ie, r.a., prenosi da je rekJa: "Allahov Poslanik ~ bi prije sabah namaza (tj. sabahskih farza) klanjao dva rekata (tj. sabahskih sunneta) i to tako kratko da sam se znala upitati: 'Je li uope na njima stigao prouiti Fatihu ili nije?'(Malik) Drugom prilikom, kazujui o tome kako je Allahov Poslanik ~ klanjao sabahske sunnete, Aia, r.a., je rekla: "Allahov Poslanik ~ je na sabahskim sunnetima uio: Kulja ejjuhe-1 kafirU.n! i Kul huvallahu ehad!, i to u sebi."(Muslim)
e) Ostali sunneti uz farz-namaze (revatib)

Revatib su ostali sunneti koji se u toku jednog dana klanjaju prije ili poslije farz-namaza. To su: dva rekata prije podne i dva poslije podne, dva rekata prije ikindije, dva rekata poslije akama i dva ih etiri rekata poslije jacije.
U tom smislu se od Ibn Omera, r.a., prenosi da je rekao: "Od Vjerovjesnika ~ sam zapamtio da je klanjao deset rekata: dva rekata prije podne i dva rekata poslije podne, dva rekata poslije akama u svojoj kui i dva rekata prije sabaha." (Muttefekun alejhi) Od Aie, r.a., se prenosi da je govorila: "Poslanik~ nije imao obiaj izostavljati etiri rekata prije podne."(Buharija) Al1ahov Poslanik :i je rekao: "Izmedu svaka dva ezana 108 je namaz."(Muttefekun alejhi) "Allah se smilovao klanja etiri rekata!" 109
ovjeku
koji prije ikindije (tj. ikindijskih farza)
d) Dobrovoljni nafila-namazi l. Vrijednost nafila-namaza Nafila-namazi imaju svoju posebnu veliku vrijednost. U vezi sa njima, Allahov Poslanik ~ je, izmedu ostalog, rekao: "Allah Svome
108
-Tj. izmedu svakog ezana i ikameta (Prim. prev).

-
109
340
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
robu nije dopustio nita bolje od dva rekata dobrovoljnog namaza (nafile), jer se iznad robove glave, sve dok je na namazu, prosipa dobrota." 110 Jednom drugom prilikom, zamoljen od nekog ovjeka da ga zajedno sa sobom uvede u Dennet, Allahov Poslanik ~ je odgovorio: "Pomozi mi tako to e to vie na seddi provoditi." (Muslim) 2. Smisao nafila-narnaza Smisao naflla-namaza, izmedu ostalog, ogleda se i u tome to e oni nadomjestiti eventualni nedostatak farz-namaza. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Prvo za to e ljudi na Sudnjem danu polagati raun bie njihov namaz, kada e na Gospodar- Koji sve najbolje zna rei melekima: 'Pogledajte ta je sa namazima roba Moga; jesu li upotpunjeni ili im neto fali?' - pa e mu se, ukoliko budu upotpunjeni, tako i upisati, dok e - ukoliko im bude bilo ta falilo - Gospodar rei: 'Pogledajte, ima li rob Moj kakvih nafila (dobrovoljnih namaza)!' -pa e im, ukoliko ih bude imao, rei: 'Upotpunite farz-namaz robu Mome od njegovih nafila!'- a zatim e se djela kao takva obraunati."'"
3. Vrijeme nafila-narnaza
Naflla-namazi se, open i to uzevi, mogu klanjati i po danu i po noi, osim u sljedeih pet vremena:
3.1. nakon to se klanja sabah, pa do izlaska sunca,
3.2. od izlaska sunca, pa dok sunce ne koplja,

3.3. kada je sunce prema zapadu,
tano
odskoi
za duinu jednog
na sredini neba, pa dok ne nagne malo

jainu
3.4. Nakon klanjanja ikindije, pa dok sunce ne pouti i izgubi
sjaja i 3.5. otkako pouti i izgubi jainu sjaja, pa dok ne zae .

110
- Hadis je sahih, a biljei ga Tirmizi.

-
111
Hadis je hasen, a navode ga Ebu Davud i Ahmed.
341
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Sve ovo prema Poslanikovim ~ rijeima upuenim Amru b. Abesi, kada ga je ovaj upitao o namazu: "Klanjaj sabah-namaz i poslije toga nita ne klanjaj, sve dok sunce ne izae i ne odskoi, jer ono izlazi izmedu rogova ejtana. To je vrijeme kada mu seddu ine nevjernici. Zatim klanj aj sve dok se sjena koplja maksimalno ne smanji, jer u to doba namazu prisustvuj e mnotvo (meleka), a zatim prestani klanjati, jer se tada rasplamsava Dehennem. Kada se sjena (koplja) pone poveavati, ponovo klanjaj, jer i u to doba namazu prisustvuje mnotvo (meleka),sve dok ne klanja ikindiju. Zatim ne klanjaj nita sve dok Sunce ne zae, jer ono zalazi izmedu rogova ejtana i tada mu seddu ine nevjernici." (Muslim) 4. Moe li se nafila klanjati
sjedei sjedei?
Nafila se moe klanjati i sjedei, s tim to onome ko ju klanja pripada upola manja nagrada od onoga ko ju klanja stojei. U tom su smislu i Poslanikove ~ rijei: "ovjekov namaz obavljen sjedei je pola namaza.'' 11 2 5. Dobrovoljni (nafila) namazi su: 5 .l. Tehijjetu-l-mesdid, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada neko od vas ude u damiju neka nipoto ne sjeda dok ne klanja dva rekata." (Buharija i Muslim) 5.2. Salatu-d-duha koji se sastoji od etiri do osam rekata (jje vrijeme kada sunce odskoi za jedno koplje i traje do zevala). O njemu je Poslanik ~ rekao: "Uzvieni Allah govori: 'O sine Ademov, klanjaj radi Mene etiri rekata poetkom dana, pa u te uvati do kraja dana. "' 113
pomje
5.3. Teravih-namaz koji se klanja u mjesecu ramazanu. O njemu je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ko uz ramazan klanja (teravih-nama:) vjerujui i nadajui se (nagradi), bit e mu oproteni ranije poinjeni grijesi. "(Buharija) 5.4. Dva rekata namaza poslije uzimanja abdesta za koje je Allahov rekao: "Koji god musliman propisno i paljivo uzme abdest, Allah e mu izmedu njega i namaza koji slijedi oprostiti grijehe." (Muslim)
Poslanik ~
112 113
Muttefekun alejhi, a takoder su ga zabiljeili Ebu Davud i Nesai. Sened hadisa je dobar, a biljee ga Ahmed, Ebu Dav ud i Tirmizi.
342
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
5.5. Dva rekata namaza u mahalskoj damiji po povratku sa puta koja je redovno klanjao i Allahov Poslanik ~. U tom smislu Ka'b b. Malik, r.a., pripovijeda: "Kada bi se vratio sa puta, prvo to bi Vjerovjesnik ~ uradio bilo je da ode u damiju i u njoj klanja dva
rekata."(Buharija i Muslim)
5.6. Dva rekata za pokajanje za koja je Allahov Poslanik ~ rekao: "Nema toga ovjeka koji neto pogrijei, (pa se pokaje), ustane, uzme abdest, klanja dva rekata i zamoli Allaha da mu oprosti, a da mu Allah nee oprostiti." 114
5.7. Dva rekata prije akamskih farza za koja je Allahov Poslanik ~ rekao: "Klanjajte (ih) prije akama!" To je ponovio dva puta, a trei put je dodao: "Ko hoe." (Buharija)
5.8. Dva rekata istihara-namaza za koji je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada neko od vas namjerava da se odlui za kakav vaan posao, neka pored farz-namaza klanja jo dva rekata, a zatim zamoli: Allahumme, innf estehfruke bi 'ilmike ve estakdiruke bikudretike, ve es'eluke min fadlike-l-azfmi, je inneke takdiru ve la akdiru, ve ta 'Lemu ve la a'lemu, ve ente 'allamul-gujub! Allahumme in kunte ta 'lemu enne M'lel-emre hajrun li fi dfnf ve me 'af ve 'akibeti emrt fakdirhu lf ve jessirhu lt summe barik lf fihi, ve in kunte ta 'lemu enne haze-l-em.re errun li fi dini ve me 'at ve 'akibeti emr'i, fasrifhu 'ann? vasrifn.z 'anhu vakdur lije-l-hajre hajsu kane, summe raddini bihi! l "Allahu, traim izbor znanjem Tvojim i traim pomo, pomou Tvojom i traim da me obaspe velikom dobrotom Tvojom, jer Ti si sve kadar, a ja nisam, Ti zna, a ja ne znam i jer Ti sve tajne dobro zna. Allahu, ako je prema Tvom znanju ova stvar za mene, u pogledu moje vjere, moga ivota i moga svretka dobra, Ti mi je odredi, olakaj i uini sretnom i blagoslovnom, a ako je prema Tvom znanju ova stvar za mene loa u pogledu moje vjere, moga ivota i moga svretka, onda je od mene otkloni, odvrati me od nje i odredi za mene dobro gdje god to bilo i zadovolji me s tim!" (Buharija)
Svoju potrebu (elju) treba spomenuti kod "daje ova stvar. .." 115
114 115
rijei
enne haze-l-emre l
Had is je hasen, a biljei ga Tirmjzi.
lstihara se klanja samo po pitanju stvari koje su dozvoljene (mubah), a ni u kom po pitanju onoga to je nareeno ili zabranjeno, jer musliman ne moe praviti izbor kad su u pitanju stvari koje su mu nareene ili zabranjene.
sluaju
343
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
5.9. Salatu-l-hade. Klanja se u sluaju kada musliman ima kakvu elju ili potrebu, pri emu uzme abdest, klanja dva rekata i zamoli Allaha ~ da mu je ispuni. U vezi sa ovim namazom Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ko lijepo i paljivo uzme abdest, klanja lijepo dva rekata i zamoli Allaha za kakvu potrebu, Allah e mu je sigurno, prije Hi kasnije, ispuni ti. " 116 5. 10. Salatu-t-tesbih koji se sastoji od etiri rekata. U njemu se na svakom rekatu nakon uenja (kiraeta) po petnaest puta proui: Subhanallahi, ve-l-hamdu lillahi, ve la ilahe illellahu val/tihu ekber! l "Slava Allahu! Hvala Allahu! Nema boga osim Allaha! Allah je najvei!" Te iste rijei po deset puta se proue: na rukii'u, poslije dizanja sa ruku'a, na seddi, poslije dizanja sa sedde i na sjedenju izmedu dva rekata (delsetu-l-istiraha) tj. poslije druge sedde na svakom rekatu, tako da ukupan broj prouenih rijei tesbiha na svakom rekatu bude sedamdeset pet. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je svom arnidi Abbasu rekao: "Amida Abbas, hoe li da ti neto dam (tj. da te neto poduim)? ... " itd. do kraja podugakog hadisa u kome ga je poduio kako se klanja salatu-t-tesbih u kome mu je, izmedu ostalog, rekao: "ako ga mogne klanjati svaki dan jedanput, klanjaj ga, ako ne mogne, onda bar jedanput sedmino, a ako ne mogne, onda bar jedanput godinje, a ako ni to ne mogne, onda bar jedanput u ivotu." 117 5.11. Seddetu--ukr (sedda zahvalnosti) koju musliman treba kada ga zadesi kakvo dobro (blagodat), kada mu se ispuni kakva elja ili kada se spasi od neega ega se bojao. ini se tako da, iz zahvalnosti, padne na seddu Allahu ~ odmah, im uje za blagodat koja ga je zadesila, po ugledu na Vjerovjesnika ~ koji bi, im bi uo za kakvu radosnu vijest, iz zahvalnosti prema Uzvienom Allahu, pao na seddu. Tako je npr. kada mu je doao Dibril, a.s., i rekao: "Ko tebe jedanput blagoslovi, njega e Allah deset puta." - odmah, iz zahvalnosti prema Allahu, pao na seddu. (Ahmed)
uiniti
5.12. Seddetu-t-tilaveti (sedda prilikom uenja Kur'ana). Nju je sunnet uiniti. O ovoj seddi Allahov Poslanik ~ je rekao: "Kada ovjek proui neki od ajeta sedde i padne na seddu, ejtan se povue ustranu i pone plakati i govoriti: "Teko meni! Nareeno mu je da uini seddu,
116 117
Sened hadisa je sahih, a biljei ga Ahmed. Hadis biljee Ebu Davud i drugi, od kojih ga neki ocjenjuju kao sahih.
344
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
pa ju je uinio i zasluio Dennet, za razliku od mene, kome je takoder bilo nareeno da je uini, pa sam bio neposluan i tako zasluio Dehennem." (Muslim) Dakle, kada musliman proui neki od ajeta u kome se sporrunJe sedda ili uje da ga je neko drugi proui o, sunnet mu je uiniti seddu, donosei tekbir (Allahu ekber!), pri padanju na seddu i dizanju sa sedde i i zgovarajui na samoj seddi rijei: Sedede vedh'i li-llezz halekahu ve savverehu ve ekka sem 'aha ve besarehu bi lzavliht ve htvvetihf je tebarekellahu ahsenul-halikfn! l "Moje lice pada na seddu Onome Koji ga je stvorio i oblikovao i Koji mu je Svojom moi i snagom dao sluh i vid, neka je uzvien Allah, najljepi Stvoritelj!" Onaj ko ini seddu treba biti pod abdestom i okrenut prema Kibli. Kur'anski ajeti, njih ukupno 15, kod kojih, kada se proue ili se uje da su proueni, treba uiniti seddu, su u Mushafu posebno obiljeeni. Od Abdullah b. Amra b. 'Asa se prenosi da je u vezi njih rekao: "Vjerovjesnik ~je u Kur' anu prouio 15 ajeta sa seddom, od kojih se tri nalaze u dijelu zvanom Mufessal, 118 a dva u suri El-Hadd." 119
XII - Bajram-namazi
a) Propisanost i vrijeme bajram-namaza Ramazanski bajram i Kurban-bajram su, kao vadib, pritvrdeni sunneti. Uzvteni _Allah ih je zapovijedio rijeima: (\))).-<.il !\1~:6~{ L11 :,..._;.;1) d.:,.._J ~ /Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji! (EI-Kevser, 1.-2.), dok je na dru_gom mjestu ~pj_eh vjernika uvje:tovao njihovim klanjanjem, rekavi: ~)J''}:;. ~ J=ai ....__:~ r----:-1 :-,.._s-.>) /Postii e ta eli onaj ko se oisti i spomene ime Gospodara svoga pa namaz obavi! (Et-A'Ia, 14.-15.)
e'
c1f
Allahov Poslanik ~ ne samo da ih je redovno klanjao, nego je i drugima nareivao da ih klanjaju, pozivajui na njih ak i ene i djecu, tim prije to su to dva obreda Islama i manifestacije kroz koje se pokazuju iman i bogobojaznost.
- Po miljenju veine islamskih uenjaka, Mufe.ual je zadnji dio Kur'ana, od sure El-Hudurat pa do kraja Kur'ana. 118 119 -
Ebu Davud i drugi. Neki su ga ocijenili kao hasen.
345
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Vrijeme klanjanja bajram-namaza je od kada sunce odskoi za jedno koplje, pa do zevala. Najbolje je Kurban-bajram klanjati odmah, im nastupi, kako bi se ljudima ostavilo to vie vremena za poslove oko klanja kurbana, dok je Ramazanski bajram bolje malo pomjeriti, kako bi oni koji nisu jo podijelili sadekatu-1-fitr, imali dovoljno vremena da je podijele. Uostalom, tako je inio i Allahov Poslanik~. U tom smislu od Dundeba, r.a., se prenosi da je rekao: "Vjerovjesnik ~ bi nam Ramazanski bajram klanjao kada bi sunce odskoilo za dva koplja, a Kurban-bajram kada bi sunce odskoilo zajedno koplje." 120 b) ta je sve lijepo za bajram-namaz?
l. Okupati se, namirisati se i obui najljepu odjeu koja se ima. U tom smislu, od Enesa, r.a., se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik ~ nam je naredio da za dva Bajrama obuemo najbolju i najljepu odjeu koju imamo, da se namiriemo najboljim i najskupocjenijim mirisom koji imamo i da u kurban zakoljemo najbolje to nademo." 121 Allahov Poslanik ~ bi za svaki Bajram oblaio svoj crni ogrta (burdu)J22
2. Za Ramazanski bajram pojesti neto prije odlaska u damiju, a za Kurban-bajram ne jesti nita dok se ne vrati iz damije i gledati da prvo to se pojede bude komadi digerice od kurbana. Ovo zato to se od Burejde, r.a., prenosi da je rekao: "Vjerovjesnik ?j za Ramazanski bajram nikada nije izlazio dok prethodno neto ne bi pojeo, niti bi za Kurbanski bajram ta jeo dok se ne bi (iz damije) vratio, gledajui da prvo pojede neto od svoga kurbana." 123
3. Donositi tekbire, poev i, od uoi Bajrama, pa do- kod Kurban bajrama - do posljednjeg dana, a kod Ramazanskog bajrama, dok imam ne izae da klanja bajram-namaz. Bajramski tekbir glasi: Allahu ekber Allahu ekber! Ui ilahe illeliahu Allahu ekber! Allahu ekber ve lillahil hamd!
Posebno treba gledati da se tekbiri to vie donose kada se krene na musallu (mjesto gdje se bajram-namaz klanja) i poslije farz-namaza za 120
121 122
-Predaju navodi HafiZ u Telhisu i evkani u Nejlu.

-
Hakim, a sened muje solidan. afija, a sened mu je solidan na osnovu mutabe'e.
123 - Tirmlzi i drugi. Ibn Kahtan predaju ocjenjuje kao sahih. 346
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
vrijeme dana Kurban-bajrama (tj. od sabaha Dana Arefata do ikindije posljednjeg dana Bajrama), jer Uzvieni Allah veli:
.;..l:;J~
aanimaf (EI~Bekare, 203.)
i4f ~ ~~ 1_,~~1) l I spominjite Allaha u odredenim
~ ~~ ~~ j"~j l ...i spomene ime Gospodara svoga pa namaz obavi! (El-A'lfi. 15.)
r5'1::0. t;~ ill11J~ l ...da biste Allaha veliali zato to vas je uputio. (El-Hadd, 37.)
4. Na musallu (mjesto gdje se klanja bajram-namaz), otii jednim, a vratiti se drugim putem, jer je tako inio i Allahov Poslanik i. U tom smislu, od Dabira se prenosi da je rekao : "Vjerovjesnik~ bi se na Bajram kui vraao drugim putem (a ne onim kojim bi otiao)." (Buharija) 5. Bajram-namaz klanjati na musalli (otvorenom prostoru), osim u nevremena, kada se moe klanjati i u damiji. Ovo zato, to je i Allahov Poslanik ii kako se navodi u sahih predaji, bajram-namaz redovno klanjao na otvorenom prostoru (musalli).
sluaju kie i
6. Drugima estitati Bajram, tako to e se svome bratu, nakon klanjanja namaza rei: Tekabbelellahu minna ve minke! l "Primio Allah i od nas i od tebe!" Ovo zato to se prenosi da bi Poslanikovi :i drugovi, kada bi se na Bajram susreli, jedni drugima estitali rijeima: Tekabbelellahu minna ve minkum! l "Primio Allah i od nas i od vas!"'24 7. Nije grijeh na Bajram malo obilnije pojesti, popiti i zabaviti se dozvoljenim zabavama, jer se pripovijeda da je Allahov Poslanik ~ za Kurban-bajram rekao: "Dani Kurban-bajrama su dani jela, pia. i
velianja Allaha ~ . " (Muslim)
U tom smislu su i Enesove, r.a., rijei: "Kada je Vjerovjesnik tl stigao u Meinu, Med.injani su imali dva dana u kojima su se igrali i zabavljali, pa im je rekao: 'Uzvieni Allah vam je, umjesto njih, dao dva druga, bolja dana: Ramazanski i Kurban-bajram. "' 125
124 125
-Predaju sa dobrim senedom biljei Ahmed.

-
Hadis je vjerodostojan i biljei ga Nesai.
347
ISlAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Jednom drugom prilikom, AJiahov Poslanik ~je Ebu Bekru, r.a.. nakon to je ovaj izruio dvije robinje koje su na Bajram u Aiinoj, r.a., kui recitirale stihove i pjevale pjesme - rekao: ''Ebu Bekre, svaki narod ima svoj praznik (na koji se veseli i zabavlja), a danas je na praznik."
(Buharija)
e) Kako se klanja bajram-namaz? Bajram-namaz se klanja tako to e svijet, uei tekbire, rano ujutro, na musaJlu (otvoreni prostor), gdje e, kada sunce odskoi za nekoliko metara, izai imam i bez ezana i ikameta, klanjati dva rekata bajram-namaza. Na prvom rekatu imam e, zajedno sa poetnim, donijeti ukupno sedam tekbira koje e za njim demat ponavljati. Potom e naglas prouiti Fatihu i suru EL-A 'la (Sebbihisme rabbike-1- 'ala). Na drugom rekatu e, zajedno sa tekbirom za kijam, donijeti ukupno est tekbira, a zat~ prouiti Fatihu i suru El-Ga#je (Hel etake hadisu-1 gaije) ili E-Sems (Ve--emsi ve duhaha). Kada preda selam, imam e ustati i svijetu odrati prigodnu hutbu koju e, kratkim sjedenjem, podijeliti na dva dijela. U njoj e, povremeno uei tekbire, prisutnima vaziti i savjetovati ih, (podsjetiti ih na obavezu da se ine dobra djela, a izbjegavaju nevaljala). Hutbu e zapoeti zahvalom Allahu i pohvalom Njemu, a u daljem toku - ako se radi o Ramazanskom bajramu - objasniti prisutnom svijetu vanost sadekatu-1-fitra i propisa vezanih za njih, a ako se radi o Kurban-bajramu, objasnit e propise oko klanja kurbana, podsjetiti ta je sve u vezi sa kurbanom sunnet, ta se moe zaklati u kurban, koliko najmanje kurban mora biti star itd. Kada imam zavri sa hutbom, svijet e se, zajedno sa njim, razii, j er uz bajram-namaz, ni prije ni poslije njega, nema nikakvih sunneta da se klanjaju. Izuzetak predstavlja jedino onaj ko bi zakasnio na bajram-namaz, a zatekao imama na hutbi. Takav e, po Ibn Mesudovim, r.a., rijeima: "Ko zakasni na bajram-namaz, neka klanja etiri rekata!"- ustati i naknadno klanjati etiri rekata po sebi, za razliku od onoga ko stigne imama na namazu, makar i na sjedenju, koji e, kada imam preda selam, ustati i naklanjati ono to ga je prolo. Dakle, ako stigne na sjedenje, klanjat e dva rekata kao to su ga i prola: prvi pa drugi.
izai
348
1 poglavlje 4.
XIII - Namaz pri pomraenju Sunca i Mjeseca
l. Propisanost i vrijeme namaza pri
pomraenju
ISLAMSKI OBREDI
Sunca i Mjeseca
Salatu-l-kusu! je namaz koji se klanja pri pomraenju Sunca i Mjeseca i kao takav je pritvrdeni sunnet, kako za mukarce, tako i za ene. Allahov Poslanik~ ga j e naredio rijeima: "Sunce i Mjesec su dva Allahova znaka koji se ne pomrauju ni radi ije smrti niti rodenja. Kada vidite da se pomrae, klanjajte!" (Bubarija) Salatu-l-kusU/ se klanja kao i bajram-namaz, a vrijeme klanjanja mu je od poetka pomraenja Sunca ili Mjeseca, pa dok pomraenje potpuno ne prestane. Ukoliko se pomraenje desi pred kraj dana, kada je strogo mekruh klanjati nafilu, ovaj se namaz nee ni klanjati, nego e se umjesto njega uiti rijei zikra, istigfara i dova.
2. ta je lijepo raditi prilikom pomraenja Sunca i Mjeseca? Prilikom pomraenja Sunca i Mjeseca, lijepo je (mustehab) to vie izgovarati rijei zikra, tekbira, isligfara i dova uope, kao i podijeliti sadaku, osloboditi roba, uiniti kakvo dobroinstvo , pripaziti na rodbinu itd., jer je Vjerovjesnik ~ rekao: "Sunce i Mjesec su dva Allahova znaka koji se ne pomrauju ni radi ije smrti niti rodenja. Kada vidite da se pomrae, obratite se Allahu sa dovom, donosite tekbire, dijelite sadaku i klanjajte!" (Buharija) 3. Kako se klanja namaz salatu-l-kusufl
Salatu-L-kusU/ (namaz prilikom pomraenja Sunca) e se klanjati tako to e se svijet bez ezana i bez ikameta sastati u damiji. Na njega bi se moglo pozvati i rijeima: Es-salatu-l-dami 'a! l "zajedniki namaz!" Kada se svijet sabere i pornraenje Sunca pone, imam e sa prisutnima klanjati dva rekata, pri emu e za svaki rekat obaviti po dva rukG'a i dva kijama, uei due i zadravajui se na rukfi'u i seddi due nego obino. Ukoliko pomraenje Sunca prestane za vrijeme namaza, namaz e se zavriti kao redovna nafila.
U salatu-l-kusufu nema posebno propisane hutbe. Umjesto nje, lijepo bi bilo da se imam prisutnima ako eli obrati prigodnim predavanjem u kome bi ih opomenuo i posavjetovao. U tom smislu, od Aie, r.a., se pripovijeda da je priala: "Desilo se da je i u doba Poslanika ~ dolo do pomraenja Sunca, paje Allahov Poslanik ~ ustao i otiao u damiju, gdje 349
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
je donio tekbir, iza sebe posaffao ljude i poeo klanjati, pri emu je na kijamu dugo uio, zatim donio tekbir i uinio ruku' na kome je dugo-dugo ostao, malo krae nego to je uio na kijamu. Zatim je podigao glavu i prouio: Semi 'alUlhu Limen hamideh, rabbeni ve leke-l-hama! Potom je ponovo poeo uiti i uio malo krae nego prvi put, zatim je donio tekbir, uinio ruku' na kome je ostao malo krae nego prvi put, zatim ponovo prouio: Semi 'allihu limen hamideh, rabbeni ve leke-l-hamd! i nakon toga uinio seddu. Na drugom je rekatu ponovio sve isto kao i na prvom, tako da je uinio ukupno etiri ruku' a i etiri sed.de. Pomraenje Sunca je prestalo prije nego su se razili, pa je Allahov Poslanik ~ ustao i okupljenom svijetu odrao hutbu u kojoj je prvo zahvalio Allahu, onako kako Mu i dolikuje, a potom rekao: "Sunce i Mjesec su dva Allahova znaka koji se ne pomrauju ni radi ije smrti niti rodenja. Kada ih' 26 vidite da se pomrae, spremite se za namaz!" (Muslim) 4.
Pomraenje
Mjeseca
Po Poslanikovim ~ rijeima: "Kada ga vidite da se pomrai, spremite se za namaz!"(Muslim) ispada da je namaz pri pomraenju Mjeseca isti kao i pri pomraenju Sunca. Medutim, neki islamski uenjaci su miljenja da se namaz pri pomraenju Mjeseca tretira kao i ostale nafile, pa se treba klanjati pojedinano, a ne dematile, bilo to kod kue ili u damiji. Ovo zato, to nije zabiljeeno da je Allahov Poslanik cl sakupio ljude da se u dematu klanja namaz prilikom pomraenja Mjeseca, kao to j e uinio prilikom pomraenja Sunca. Na kraju, potrebno je naglasiti da je ovo pitanje jako iroko, pa neka ga klanja kako ko hoe, u dematu ili pojedinano. Vano je da se svijet, kako mukard tako i ene, odazovu i pripreme za namaz i dovu da im Allah ukloni ono to ih je zadesilo.
XIV- Namaz za kiu

l. Propisanost namaza za kiu
Salitu-l-istiski.' (namaz za kiu) je pritvrdeni sunnet koji je Allahov Poslanik, ~. redovno praktic irao, objavljivao ga svijetu i radi njegova obavljanja izlazio na musallu (otvoreni prostor). U tom smislu.
126
nemogue da
U veini verzija ove predaje stoji jednina "kada ga vidite da se pomrai" jer je u isto vrijeme dode do pomracnja i Sunca i Mjeseca.
350
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
od Abdullaha b. Zejda se prenosi da je rekao: "Kada je izaao da obavi namaz za kiu, Vjerovjesnik ;:a se sa izvraenim ogrtaem okrenuo prema Kibli i klanjao dva rekata namaza, uei na njima naglas."
(Muttefekun alejhi)
2. Definicija namaza za kiu
Salatu-1-istiska.' je obraanje Uzvienom Allahu sa molbom - kroz namaz, dovu, pokajanje i traenje oprosta- da u doba sue 127 na zemlju, ljude i ivotinje, iz Svoje milosti, spusti kiu.
3. Kada se klanja namaz za kiu?
Salatu-l-istiska.' se klanja u isto vrijeme kao i bajram-namaz. U tom smislu su i Aiine, r.a., rijei : "Allahov Poslanik ti je izaao da nam klanja (salatu-l-istiska. ') kada su se pojavili okrajci sunca." 128
Meutim, salatu-l-istiskii' se moe klanjati u bilo koje doba dana, osim u vrijeme kada je openito mekruh klanjati.
4. ta je lijepo uraditi prije namaza za kiu? Lijepo bi bilo da imam, na nekoliko dana ranije, objavi da e se klanjati namaz za kiu i da pozove svijet da se pokaje, da se okani grijeha i da ispravi nepravdu, da ga podstakne na post i dijeljenje milostinje, te da se mani mrnje i nepodnoljivosti, jer su grijesi uzrok sue i nestaice, isto kao to su blagostanje i bereket posljedica dobrih djela. 5. Kako se klanja namaz za kiu?
SalO.tu-l-istiska' e se klanjati tako to e imam zajedno sa svijetom na musallu i tamo klanjati dva rekata namaza pri emu e, ako hoe, kao i na bajram-namazu, na prvom rekatu donijeti sedam, a na drugom
izai
127
- Sua i nestaica vode su u osnovi posljedica grijeha i nepokornosti prema Uzvienom Allahu. Najbolji dokaz za to su Poslanikove 3!ii rijei: "Kad god ljudi budu zakidati na mjerici i kan~ bie kanjeni suom, nestaicom i tiranijom njihove vlasti. Kada god odbiju dati zekat na svoj imetak, bie im uskraena kia s neba, a da nije ivotinja, ne bi im od nje vie ni kap pala." (Ibn Made)
128
-Predaja je sahih, a biljee je Ebu Davud i Hakim.
351
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
pet tekbira, te na prvom rekatu prouiti naglas: Fatihu i suru El-A 7a (Sebbihisme rabbike-l-a 'la), a na drugom: Fatihu i suru El-Glije (He/ etlke hadfsu-l-gaije). Zatim e se imam okrenuti prema svijetu i odrati hutbu u kojoj e to vie izgovoriti rijei istigfara, a nakon toga prouiti dovu koju e svijet popratiti rijeima: Amm! Zatim e se imam okrenuti prema Kibli i izvratiti svoj ogrta, okreui desnu stranu na lijevu, a lijevu na desnu. To isto e za njim uiniti i prisutni svijet i tako neko vrijeme moliti Allaha da im spusti kiu, a potom se razii. U tom smislu se od Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je rekao: "Jednom prilikom Allahov Vjerovjesnik~ je, zaj edno sa nama, izaao da Allaha zamoli za kiu, pa nam je bez prethodno prouenog ezana klanjao dva rekata namaza, a zatim nam odrao hutbu i prouio dovu. Potom se okrenuo prema Kibli, digao ruke i izvratio svoj ogrta pri emu je njegovu desnu stranu okrenuo na lijevu, a lijevu na desnu." 129 6. Dova za namaz za kiu Pripovijeda se da je Vjerovjesnik ~ poslije namaza za kiu uio dovu: "Allahumme-s-kinl gajsen mugtsen meri'en m.eri'an gadekan mudellelen 'ammen tabekan sehhan daimen! Allahumme-s-kintl el-gajse ve la ted 'alna minel-kanitfn! Allahumme bil 'ibadi vel-biliidi vel-behaimi vel-halki mine-l-evii ve-l-dehdi ve-d-danki mi ii nekuhu illa ilejke! Allahumme enbit lena-z-zer'a ve edir lena-d-dar'a veskini min berekiti-s-semai ve enbit lena min bereklti-l-erdi! Allahummeifa' 'anna el-c/ehde ve-l-du 'a ve-l- 'urti vekif 'annti nin-el-be/ai mil Ii jekifuhu gajruke! Alllhumm.e inna nestagfiruke, ilzneke kunte gaffarenfe ersili-s-semie 'alejna midraren! Allahummeski 'ibadeke ve beh/iimeke venur rahmeteke ve ahjt beledek-el-mejjite! l "Allahu, daj nam obilnu kiu od koje e nii i rasti svakojako bilje i zelenilo i koja e obilno i redovno padati na sve strane! Allahu, daj nam obilnu plodnu kiu i ne dopusti da budemo od onih koj i su pali u oaj! Allahu, robove Tvoje, zemlju Tvoju, ivo ti nje Tvoje i stvorenja Tvoja pogodi1a je sua, nevolja i nestaica. Ne alimo se zbog toga nikome drugome osim Tebi. Allahu, daj da nai usjevi niknu, da vimena nae stoke budu ptma mlijeka! Napoji nas blagodatima sa neba i daj da nam one izviru iz zemlje! Allahu, skini sa nas ovu nevolju, glad i nestaicu! Otkloni od nas ovu nesreu koju samo Ti moe otkloniti! Allahu, molimo Te za oprost, pa nam oprosti
sljedeu
129
- Ahmed, Ibn Made i Bejheki i rekli su da su njegovi prenosioci (ravije) povjerljivi (sikat).
352
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
kao to si nam i ranije opratao! Allahu , poalji nam obilnu kiu pa napoj robove Svoje i ivotinje Svoje! Poalji milost Svoju i oivi obamrlu zemlju Svoju!" 130 Takoder se navodi da bi, kada bi kia poela padati, Allahov Poslanik ~ imao obiaj prouiti s ljedeu dovu: "Allahumme sakji rahmetin ve ta sakja azc1bin ve la belain ve la hedmin ve la garekin! Allahumme 'ale-d-dirabi ve menabiti--ederi! Allah.umme havalejna ve la 'alejna! l "Allahu, spusti nam kiu milosti, a ne kiu kazne, nesree, ruenja i poplave (potopa)! Allahu, okreni je neka pada po ravnicama, dolinama i drveu! Allahu, daj da pada oko nas, a ne po nama!" 131
* *
130 131
lbn Madc i Ebu Davud. afija (Tekst dove preuzet je uglavnom iz sahih zbirki od Buharije i Muslima).
353
ISLtlMSKI OBREDI
4. poglavlje
IX - O propisima denaze
e;\J:.Ir~i--.?)
I - Kako se musliman treba drati od poetka bolesti pa do smrti?
l. Dunost je strpiti se
Musliman se, kada ga pogodi kakva nevolja, duan strpiti i to stoiki podnijeti. Kao musliman, on sebi ne smije dozvoliti da se zbog toga ljuti ili pokazuje strah i oaj, tim prije to mu je u vie kur'anskib ajeta i Poslanikovih hadisa nareeno da u takvim situacij ama bude strpljiv i odvaan. Medutim, ukoliko bude upitan za zdravlje, bolesniku nije zabranjeno da kae: "Bolestan sam" ili ''Boli me to i to" i sl. s tim to i u takvoj situaciji treba dodati: El-hamdu lillahi 'ala kulli half l "Hvala Allahu u svakoj situaciji!" 2. Bolesniku je preporueno potraiti lijek Kada se musliman razboli, mustehab mu je potraiti vjerom dozvoljeni lijek i podvrgnuti se lijeenju, j er je Allahov Poslanik ~ rekao: "Allah nije dao nijednu bolest, a da za nju nije dao lijek. Zato se lijeite!" 132 Medutim, potrebno je napomenuti da nije dozvoljeno lijeiti se onim to je po vjeri zabranjeno (haram) kao to su npr. vino (alkohol), svinjetil'la i sl., jer je Poslanik ~ rekao: "Allah vam nije dao lijek u onome to vam je zabranio." 133 3.
Lij eenje uenjem
Kur'ana i dova
Muslimanu je dozvoljeno lijeiti se uenj em Kur'ana i Poslanikovih dova, kao i korienjem lijepih rije i. U tom smislu su i Poslanikove~ rijei: "Nije loe posluiti se rukjom, 134 ukoliko ona u sebi ne sadri irk. "(Musiim)
132
Hadis biljee Ibn Mnde i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih.
133
- Hadis sa sahih senedom biljei Taberani.
134 - Rukja je lijeenje bolesnika uenjem Kur'ana i Poslanikovih :'li dova uz povremeno puhanje, stavljanje ruke na mjesto koje boli, njegovo potiranje rukom i sl. (Nap. prev.)
354
14. poglavlje
4. Zabrana noenja amuleta i talismana
ISLAMSKI OBREDI
Muslimanu je strogo zabranjeno (haram) nositi amulete i talismane, 135 kao i koristiti se vraanjem. Noenje talismana Allahov Poslanik ~ zabranio je rijeima: "Ko na sebe stavi talisman, pripisao je Allahu druga." 136 "Ko na sebe objesi amulet, Allah ga nee sauvati od uroka, a ko na sebe (kao arnulet) objesi koljku, Allah mu nee dati sreu ni uspjeh." 137 U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Teko tebi, ta ti je to?!" upuene ovjeku na ijoj je ruci ugledao bronzanu haiku. Kada mu je ovaj odgovorio: "Ona me uva od reumatizma"- Allahov Poslanik ~ mu je rekao: "Skidaj to, jer ti ona samo jo vie poveava slabost i jer se, kad bi tako sa njom umro, nikada ne bi spasio." (Ahmed) 5. Nekoliko primjera kako je Poslanik ~ lijeio bolesnike Kada bi lijeio bolesnika, Allahov Poslanik ~ bi na njega stavio svoju ruku i prouio sljedeu dovu: Allahumme, rabbe-n-nasi, ezhibi-l be'se, ifi, ente--afi, la ifae illa ifauke, ifaen la jugadiru sekamen! l "Allahu, Gospodaru ljudi! Otkloni nedau i daj (mu) ozdravljenje, jer Ti si jedini koji daje ozdravljenje. Nema lijeka mimo Tvoga lijeka! Potpuno (ga) iscijeli da se bolest vie ne povraa!" (Buharija) Jednom drugom prilikom, ovjeku koji mu se poalio da ga neto boli, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Stavi ruku na mjesto gdje te boli i
135 - Temaim (talismani) su razni privjcsci sa uzlovima, nanizanim figuricama, sitnim kostima, zubima, koljkama i sl. koji se nose na vratu, ruci ili drugdje, u ubjedenju da oni tite od uroka i zlih duhova. Ovo ne treba mijeati sa malim podsjetnicima poglavlja i odlomaka iz Kur'ana, Allahovih lijepih imena i vjerodostojnih dova, poznatim pod nuzivom hamajlija, niti sa privjescima nakita i znakama sa ispisanim Allahovim imenima i kur'anskim ajetima, svakako uz napomenu da se kao takvi ne smiju unositi na neista mjesta (zahod i sl.), niti prihvaati dok je osoba dunub ili dok je ena u hajzu i nifasu. Isto tako bi bio irk (pridruivanje Allahu ~). dakle grijeh koji izvodi iz Islama, vjerovati da te hamajlije, privjesci i ostalo sami po sebi donose dobro i od gone zlo. Allah ~ je Taj bez ije dozvole se nita ne dogada. (Nap. prev.) 136 137 -
Hadis biljee Ahmed i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih. Hadis biljee Ahmed i Hakim. Hakim mu sened ocjenjuje kao sahih.
355
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
proui : Bismillahi! l "U ime Allaha!" - tri puta - a zatim sedam puta izgovori: E'uzu bi 'izzetil/ahi ve kudretihf min err ma edidu ve uhtiziru! l "Molim da me Allah Svojom snagom i svemoi sauva od zla onoga to me zadesilo i od ega se bojim!" (Muslim)
Muslim takoder biljei predaju u kojoj stoji da je, kada se jednom prilikom razbolio, Allahovu Poslaniku ~ za ozdravljenje, Dibril, a.s., uio sljedeu dovu: Bismillahi erkfke min kulli ej'in ju'zfke, min erri ku/li nefsin, ev 'ajnin lu1sidin, Allahu jefike, bismilLahi erkfke! l "U ime Allaha ti uim za ozdravljenje od svega to te mui, od svaijeg zla i od oka urokljiva zavidnika. Allah ti dao da ozdravi! U ime Allaha ti uim za ozdravljenje." 6. Muslimanu je dozvoljeno da ga lijei nemusliman i ena Islamski uenjaci su jednoglasnog miljenja da je muslimanu dozvoljeno da ga lijei nemusliman, ukoliko je ovaj pouzdan. Isto tako je, u sluaju prijeke nude, dozvoljeno da mukarca lijei ena i enu mukarac. Dokaz za navedeno je injenica da j e i sam Allahov Poslanik ;!liS, za obavljanje nekih poslova, 138 angairao nemuslimane i da su u njegovo vrijeme, ene ashaba u nekim bitkama lijeile ranjene borce. 139 7 . Karantin Ne samo daje dozvoljeno, nego je i poeljno (mustehab) za bolesnike oboljele od zaraznih bolesti, u zasebno odvojenim prostorijama pri bolnici, osnovati karantin i zdravim osobama, izuzev bolnikom osoblju, zabraniti kontakt sa njima. U tom smislu su i Poslanikove~ rijei : "Nemojte ugom zaraene deve mijeati sa zdravirna!"(Muslim) Ako je dunost tako postupiti sa ivotinjama, sigurno je sa ljudima jo pree. Spomenuvi jednom prilikom kugu, Allahov Poslanik~ je rekao: "Ako se zateknete u mjestu u kome se pojavila kuga, ne izlazite iz njega, a ako ste se zatekli van mjesta koje je pogodila kuga, ne ulazite u njega!" 140
138 - U tom smislu, Buharija biljei da je Allahov Poslanik ~ priJikom Hidre angairao vodia koji nije bio musliman. - U tom smislu, Buharija biljei da je Rebie bin t Muavviz kazivala: "Ile smo u boj, zajedno sa Poslani kom ;Si donosile vodu, slu.ile borce, vraale poginule i ranjene u Medinu."
140 -
139
356
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
to se, pak, tie Poslanikovih ~ rijei: "Nema zaraze ni zloslutnje po letu ptice,"(Muslim) njima se htjelo rei da zaraza ne dolazi sama po sebi i bez Allahove volje, jer se u Allahovom carstvu ne deava nita to On nee da se desi. Medutim , i pored dubokog uvjerenja da je jedino Allah Taj Koji je (Svoga roba) kadar sauvati i da se onaj koga Allah ne sauva, ne moe spasiti, nita ne smeta da se poduzmu preventivne mjere zatite. Upitan jednom prilikom, kako se sa oboljele deve prenosi uga na zdravu, Allahov poslanik je odgovorio pitanjem: "A od ega se zarazila ona prva?"(Muslim) ime je htio rei da je pitanje prelaska bolesti stvar jedino Allahove volje i da biva ono to Allah hoe da se desi, a ne biva ono to nee. 8. Dunost obilaska bolesnika Musliman je duan obii svoga bolesnog brata-muslimana, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Nahranite gladna, obiite bolesnika i oslobodite zarobljenika!" (Buharija) Kada se bolesnik obie, lijepo je zamoliti za njegovo ozdravljenje, mu strpljivost, utjeiti ga lijepom rijei, ime ga lijepim obradovati i kod njega se dugo ne zadravati. Kada bi obilazio bolesnika, AUahov Poslanik ~ bi mu imao obiaj rei: La be'se! Tahilrun, in aellah! l "Nemoj se brinuti, to je ienje od grijeha, ina-Allah!" (Buharija) Zato bi lijepo bilo da to musliman kae svom bolesnom bratu.
preporuiti
9. Dunost je u bolesti nadati se u Allaha Vjernik se u bolesti, a posebno na samrtnoj postelji, treba nadati u Uzvienog Allaha, vjerovati da e mu se smilovati, da ga nee kazniti, da e mu oprostiti i da e preko njegovih grijeha prei, ubijeen da Allahova milost i oprost obuhvataju sve to postoji, pa i njega. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Neka niko od vas sebi ne dopusti da umre, a da o Allahu nema lijepo miljenje!"(Muslim) (tj. da e mu se smilovati i oprostiti mu). 10.
Uenje
bolesniku na samrti (talkin)
Kada se musliman zatekne na samrti svoga brata, treba pred njim izgovarati rijei Kelimei-ehadeta: lli ilahe illellah! l "Nema boga osim Allaha!"- ne bi li ga naveo da ih i on izgovori. Ako ih bolesnik za njim ponovi i izgovori, ovaj e prestati, a ako bude izgovarao ta drugo, i dalje 357
ISLAMSKI OBREDI
e
4. poglavlje
ih pred njim uiti , u nadi da e ih i on za njim ponoviti i da e mu posljednje to e izgovoriti biti: Ui ilahe illellah! l "Nema boga osim Allaha!"- i tako ui u Dennet, ne smeui sa uma Poslanikove ~rijei : svojima na samrti Allaha!"(Muslim)
"Uite rij ei:
Ui ilahe illellah! l "Nema boga osim

rijei:
"Kome zadnje to izgovori budu Dennet!" 141
La ilahe illellah! - ui e u
ll. Okretanje bolesnika na samrti prema Kibli Bolesnika na samrti treba, u leeem poloaju na desnoj strani, okrenuti prema Kibli. Ako to nije mogue, onda ga treba poloiti na leda sa okrenutim nogama prema Kibli. Bolesniku je, u nadi da e mu Uzvieni Allah sa njenim bereketom olakati muke, u smrtnoj agoniji lijepo u iti suru Jasl.n., jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Allah e svakom bolesniku kome se na samrti proui Jasfn, olakati muke." 142 12. Zatvaranje
oiju
umrlog i prekrivanje njegovog tijela
Kada musliman ispusti duu, treba mu zatvoriti oi, prekriti ga kakvim pokrivaem i kod njega govoriti samo ono to je dobro. Lijepo je sjetiti ga se dovom: Allahummag-.fir lehu, Allahummerham-hu! l "Allahu, oprosti mu! Allahu, smiluj mu se!" U tom smislu se pripovijeda da je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada se zadesite kod bolesnika ili kod umrlog, sjetite ga se hair devom, govorite samo ono to je dobro, jer tada meleki na ono to vi kaete izgovaraju: Amfn!" (Muslim) Pripovijeda se da je Allahov Poslanik :J! uao kod Ebu Seleme, nakon to mu se ukoio vid i dua rastala od tijela, pa mu je priao, zatvorio oi i rekao: "Kada dua napusti tijelo, pogled se upravi za njom."- pa su neki od ukuana poeli vritati i nabrajati, na to je Poslanik ~ rekao: "Ne prizivajte sebi nita osim onoga to je hairli, jer meleki na ono to vi kaete izgovaraju: Amfn.!" (Muslim)
141 142 -
Hadis je sahih a biljee ga Ahmed i Ebu Davud.
- H adis je daif i preko Ebu Derdaa i Ebu Zerra biljei ga autor djela El-Firdevs. U neto drugaijoj verziji biljee ga i Ebu Davud i Nesai.
358
14. poglavlje
1. Obavijestiti o njegovoj smrti
ISLAMSKI OBREDI
II - ta je sve lijepo uraditi od kada neko umre pa dok se ne ukopa?
Kada neko od muslimana umre lijepo je (mustehab) o njegovoj smrti obavijestiti njegovu rodbinu, prijatelje i ostale dobre ljude iz njegova mjesta, kako bi mu mogli doi na denazu. U vjerodostojnoj predaji je zabiljeeno da je, kada je uo za Nedaijinu smrt, Allahov Poslanik ~ dao da se o njegovoj smrti obavijesti sv ijet. To je isto uradio kada su u bici poginuli Zejd, Daferi Abdullah b. Revaba. Ono to je zabranjeno je da se neija smrt oglaava vriskom, nabrajanjem i povienim glasom po ulicama i ispred damija. Takva i njoj sline vrste oglaavanja neije smrti su vjerom zabranjene. 2. Naricanje i nabrajanje za umrlim su zabranjeni, a pla dozvoljen Naricanje i nabrajanje za umrlim su strogo zabranjeni U tom smislu su i Poslanikove~ rijei: "Zbog
plaa
ivog pati umrli."(Buharija)

e
"Onaj za kim se bude naricala, na Sudnjem danu biti izloen patnji. "(Muslim)
zbog naricanja
U vjerodostojnoj predaji stoji kako je Ummu Atijja, r.a., kazivala da je Allahov Poslanik~ uzimajui prisegu od ena, traio da mu obeaju da nee (svoje) umrle oplakivati naricanjem. Isto tako, u jednom hadisu stoji da j e Poslanik ~ rekao: Odriem se od svake one koja za umrlim bude vriskala i nabrajala, kosu sjekla i odjeu bucala. (Buharija) Za razliku od navedenog, plakati za umrlim nije zabranjeno. Dokaz za to su Poslanikove ~ rijei izreene nakon smrti sina mu Ibrahima: "Oi plau, a srce tuguje. Neemo rei nita drugo, do ono s im e i na Gospodar biti zadovoljan: 'Ibrahime, ao nam je zbog rastanka sa tobom!'" (Buharija) Allahov Poslanik ;i je plakao i kada mu je od kerke Zejneb umrla Umama, pa su ga upitali: "Allahov Poslanie, zar i ti plae? Zar nam nisi pla zabranio?!" - na to je on rekao: "Ne, to je milost koju je Allah ulio u srce Svojih robova. Allah e se od Svojih robova smilovati onima koji su milostivi." (Bubarija)
kerka
359
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
3. Zabranjeno je aJ iti 143 za umrlim due od tri dana eni muslimanki je zabranjeno aliti za umrlim due od tri dana, osim za svoj im muem za kojim je duna aliti etiri mjeseca i deset dana. U tom smislu su Poslanikove ~ 1ijei : "eni je zabranjeno aJiti za umrlim due od tri dana, osim za njenim muem za kojim je duna aliti etiri mjeseca i deset dana." (Muttefekun alejhi)
4.
Vraanj e
dugova umrlog
Dugove umrlog, ukoliko ih ima, treba vratiti to prije, po mogunosti prije nego se ukopa, jer je Allahov Poslanik ~ takvoj osobi odbijao klanjati denazu sve dok se ne vrate njeni dugovi. U tom smislu je rekao: "Dua vj ernika visi o njegovu dugu sve dok se oni ne vrate."
(Buh arija)
5.
Podsjeanje
da se svi AJ lahu
vraamo, (upuivanje)
dove i
strpljenje Porodica umrlog treba biti pribrana i strpljiva, naroito u ovako tekim momentima. U tom su smislu i rij ei A11ahova Poslanika ~. "Prava strpljivost je ona pri prvom udarcu." (Buharija) Takoder, porodica umrlog treba to vie uiti dove i podsjeati na povratak (Allahu ~) rij eima Uzvienog: lnna lillahi ve inna ilejhi radi 'Cm! l "Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratili!" (El-Bekare, 156.), j er je Allahov Poslanik ;!i rekao: ''Nema toga roba koji, kada ga pogodi smrtni sluaj, kae: Inni lillahi ve inna ilej hi radi 'un! Allahumme adirnf fi muslbetf ve-ahlif lt hajren minha! l "Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti! Allahu, nagradi me u nesrei mojoj i daj mi ono to je bolje od nje!" a da ga Allah u n esrei nee nagraditi i dati mu ono to je bolje od nje." (Muslim) Drugom prilikom, Allahov Poslanik :'Ji je rekao: "Uzvieni Allah kae: 'Kada mu uzmem najdrau osobu na svijetu, pa njen gubitak nadajui se nagradi -strpljivo podnese, Moj rob-vjernik zasluio je da ga nagradim, niim drugim do Dennetom."' (Buharija)
- Pod tim se podrazumijeva: nekorienje nakita, ukrasa, lijepe odjee, surme i mirisa. 143
360
14. poglavlje
6. Kupanje umrlog je obavezno
ISLAMSKI OBREDI
Kada musliman umre, bilo da se radi o djetetu ili odrasloj osobi, cijelom tijelu ili samo dijelu tijela, treba ga okupati. Izuzetak od ovoga je ebid koji na Allahovom put11, na bojnom polju pogine od neprijateljske ruke, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Nemojte ih (tj. ehide) kupati, jer e svaka njihova rana i svaka kap njihove krvi na Sudnjem danu mu:isati mousom." 144 7. Kupanje umrlog Kada bi se umrli samo polio vodom, tako da ga voda itava pokvasi, njegovo kupanje bi bilo ispravno. Medutim, lijepo je (mustehab) umrlog okupati na sljedei nain: Kao prvo, mrtvac se treba postaviti na uzdignuto mjesto i njegovo kupanje i spremanje povjeriti estitoj i povjerlji voj osobi. Allahov Poslanik ~ je u tom smislu rekao: "Neka vae umrle okupaju povjerljive osobe!" 1 ~ 5 Potom e mu se njeno i paljivo pritisnuti na stomak kako bi iz njega izala neistoa. Zatim e onaj ko ga kupa uzeti i oko svoje ruke zamotati komad krpe i zanijjetivi da ga okupa, prvo dobro oistiti njegova stidna mjesta perui sa njih eventualnu neist, zatim e sa ruke skinuti krpu i mrtvacu uzeti abdest, isto onako kao to se uzima abdest za namaz. Zatim e oprati cijelo njegovo tijelo, od glave pa nanie, . to i ponoviti tri puta. Ako to ne bude dovoljno, pranje e ponoviti pet puta, koristei na kraju sapun ili njemu slino sredstvo. Ukoliko je mrtvac ena, prije kupanja e joj se, ukoliko ih ima, rasplesti pletenice i onda okupati. Poslije kupanja pletenice e joj se ponovo splesti. Ovo zato to je Allahov Poslanik ~ naredio "da se tako uradi sa kosom njegove kerke." (Buharija) Zatim e se na umrlog staviti balzam, kakav miris i sl. 8. Onome ko se ne mogne okupati, uzee se tejemmum U slu aju da nema vode i da se mrtvac nema im okupati ili da mukarac umre medu samim enama ili ena medu samim mukarcima, mrtvacu e se uzeti tejemrnum, obui efini, klanjati denaza i zakopati.
1 4
Sencd hadisaje sahih, a biljcl.i ga Ahmed.
14
~ - Sencd had isa je da if, a biljei ga Ibn Made.
361
ISlAMSKI OBREDI
4. poglavlje
U takvom sluaju tejemmum mijenja gusul, isto kao kad dunub osoba, umjesto gusula, iz opravdanog razloga, uzme tejemmum i tako klanja. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Kada medu mukarcima umre ena, medu kojima nema druge ene (koja bi je okupala) ili kada medu enama umre mukarac, medu kojima nema drugog mukarca (koji bi ga okupao), neka im se uzme tejemmum i tako ukopaju." 146 Takve osobe imaju status onih koje nemaju vode. 9. Suprunicima je dozvoljeno da okupaju jedno drugo Muu je dozvoljeno okupati svoju umrlu suprugu i supruzi svoga umrlog mua. Dokaz za to su Poslanikove ~ rijei upuene Aii, r.a.: ''Kad bi umrla, ja bih te okupao i spremio," 147 i injenica da je Alija, r.a., okupao i spremio Fatimu, r.a. 148 Takoder je potrebno napomenuti da je eni dozvoljeno okupati i spremiti umrlo muko dijete do est godina starosti, za razliku od obrnutog sluaja gdje je po miljenju islamskih uenjaka, mekruh da mukarac okupa i spremi umrlu djevojicu. 10. Umotavanja umrlog u efine Kada se mrtvac okupa, njegovo tijelo treba umotati u efine. U tom smislu se pripovijeda da je tijelo Musaba b. Umejra, r.a., kada je kao ehid poginuo u Bici na Uhudu, umotano u ogrta koji je bio prekratak, pa je Allahov Poslanik ~ naredio "da mu se u njega omotaju glava i gornji dio tijela, a da mu se noge prekriju liem mirisne ukve (bot. Andropogon schoenanthus)"(Buharija) to se uzima kao dokaz da je farz umotati cijelo tijelo mrtvaca. ll. Lijepo je da efini budu bijeli i isti Lijepo je (mustebab) da efini budu bijeli i isti, bez obzira na to da li su od novog ili starog platna. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Nosite bijelu odjeu, jer je to najljepa odjea. U bijelo umotajte i vae
- lako je ovaj hadis koga biljei Ebu Davud mursel, veina islamskih uenjaka ga se pridrava. Osim Ebu Davuda, hadis biljei i Bejheki. 146 147 148 -
U senedu ovog hadisa ima slabosti, a biljee ga Ibn Made, Ahmed i Nesai. Sened predaje je hasen, a biljee je Bejheki, Darekutni i atija.
362
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
umrle!" 149 Takoder je lijepo (mustehab) 'udom namirisati (nakaditi) efine u koje e se umotati umrli. U tom smislu su i Poslanikove~ rijei: "Kada budete mirisali umrlog, narniriite ga tri puta!" 150 Lijepo je da se kefmi za mukarca sastoje od tri, a za enu od pet dijelova. Kada je umro, Allahov Poslanik~ je umotan u efine koji su se sastojali od tri nova komada platna bijele boje izraenog u Sehulu. Medu tim dijelovima nije bilo ni koulje ni turbana. Izuzetak od ovoga je osoba koja (obavlj ajui hadd ili umru) umre u ihramima. Ona e se bez ikakvog mirisanja i pokrivanja glave, samo umotati u ihrame, onako kako se inae nose. Ovo zato to je Allahov Poslanik~ u vezi sa opremanjem ovjeka koji je za vrijeme obavljanja hadda na Arefatu, pao sa svoje jahalice i umro, rekao: "Okupajte ga vodom sa lotosom, umotajte ga u odjeu koja je na njemu (~. ihrame) i nemojte ga mirisati niti mu glavu pokrivati, jer e na Sudnjem danu biti proivljen izgovarajui telbiju." (Muttefekun alejhi) 12. Svileni efini Zabranjeno je (haram) umrlog muslimana umotati u svilene efine, jer je mukarcu oblaenje svilene odjee strogo zabranjeno, pa otuda i svilenih efina. Za razliku od mukarca, iako je eni dozvoljeno nositi sviJu, mekruh ju je kada umre opremiti u svilenim efinima. Ovo zato to je to svojevrsno pretjerivanje i znak rasipnitva, a rasipnitvo je u Islamu zabranjeno. U tom smislu se od Poslan i ka~ pripovij eda da je rekao: "Ne koristite skupocjene efine, jer e oni, ionako, brzo istruhnuti." 151 Od Ebu Bekra, r.a., se prenosi da j e rekao: "iv je potrebniji novoj odj ei nego umrli. Ona je samo zato. da pokupi gnoj i sukrvicu iz tijela umrlog." (Buharija) 13. Denaza-namaz Kada musliman umre, farzi-kifaje je klanjati mu denazu, isto kao i okupati ga, umotati u efine i ukopati ga. Ako to uradi jedna grupa muslimana, sa ostalih je spala obaveza. I sam Vjerovj esnik ~je klanjao denazu umrlim muslimanima. Kasnije, kada se zarekao da nee klanjati
149
Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao sahih. Hadis biljee Ahmed i Ha.kim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih. Ebu Davud, na njegov sened postoji odredena primjedba.
150
151
363
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
denazu muslimanu koji umre pod dugom, sve dok se njegov dug ne vrati, iako ju sam nije klanjao, ashabima je znao rei: "Klanjajte svome drugu denazu !" (Bu harija) 14. Uvjeti za denaza-namaz Uvjeti za denaza-oamaz su isti kao i za bilo koji drugi namaz, lj. biti ist, pod abdestom, biti propisno obuen, okrenuti se prema Kibli. Samim tim to je Allahov Poslanik ~ svojim rijeima: "Klanjajte denaza-namaz svome drugu!" denazu nazvao namazom za nju vrijede svi propisi kao i za bilo koji drugi namaz. 15. Farzovi denaza-namaza Farzovi denaza-namaza su: stajanje (kijam) za onoga ko je u stanju stajati, nijjet - jer se djela, prema Poslanikovim prema namjeri"- mjere prema namjeri,
uenje ~ rijeima:
"Djela su
Fatihe ili rij ei zahvale i slave Allahu,
donoenje salavata i selarna na Vjerovjesnika ~.

etiri
tekbira, dove i
uenje
predavanje selama. 16. Kako se klanja denaza-namaz? Denaza-namaz se klanja tako to se (prethodno okupan i spremljen) mejt (ili vie njih), okrenut prema Kibli, stavi ispred demata, iza koga stane imam, a iza imama dematlije, posaffane u tri ili vie saffova. U tom smislu, Allahov Poslanik ti je rekao: "Kome (denazu-.namaz) klanjaju tri saffa (ljudi) bie usliane (ono to su dovili)." 152 Zatim e se denaza-namaz zanijjetiti i diui ruke izgovaraJUCl tekbir (Allahu ekber!). Nijjet e se uiniti za jednu ili vie osoba, zavisno od toga koliko je umrlih kojima se denaza klanja. Zatim e se prouiti
152
364
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Fatiha ili rijei zahvale i slave Uzvienom Allahu, a zatim donijeti drugi tekbir, ponovo diui ruke, ili ih ako hoe ostavi na prsima, desnu preko lijeve, ne diui ih. Potom e se na Vjerovjesnika ~ donijeti salavat, potom izgovoriti trei tekbir, a nakon toga prouiti dova za Uimlog i donijeti etvrti tekbir. Poslije etvrtog tekbira ako hoe prouie dovu ili e odmah predati selam samo na jednu stranu i to desnu.
Dakle, kod denaze-namaza je sunnet kako se prenosi: "da imam donese tekbir, proui Fatihu u sebi nakon prvog tekbira, donese salavat na Vjerovjesnika ~ i da nakon prouene dove za umrlog i donesenih tekbira, preda selam, pri emu nita nee uiti naglas, nego u sebi." 153 17. Prispijevanje na denaza-namaz Onaj ko zakasni na denaza-narnaz i uspije prispjeti za immnom prije nego to imam preda selam, moe - ako hoe - odmah donijeti proputene tekbire, jedan za drugim, ili ih izostaviti i predati selam zajedno sa imamom. U tom smislu su j Poslanikove ~ rijei: "Tekbire koje uje donesi i ti, a one koje si propusti la ne mora naknadno donositi"- upuene Aii, r.a., kada ga je upitala kako da postupi kada neke od tekbira dobro ne uje. Navedeni hadis pisac djela El-Mugni navodi ovu predaju kao dokaz za svoje miljenje, mada ga mi u izvorima nismo mogli pronai. 18. Kako postupiti u sluaju kada se neko ukopa bez denaze? Ako se neko ukopa bez prethodno klanjane mu denaze, denaza e mu se klanjati naknadno. Tako je Allahov Poslanik ;j klanjao denazu eni koja je istila damiju, nakon to je ukopana. Sa njim su klanjali j njegovi ashabi.(Buharija) Denaza se moe klanjati odsutnoj osobi, ma koliko ona bila daleko, jer je Allahov Poslanik ;i zajedno sa vjernicima u Medini, klanjao denazu Nedaiji ije je tijelo bilo u Abesiniji. 154 19. Dove koje se ue na denazi-namazu U sahih i sunen-zbirkama se navodi vie verzija dova koje je Allahov Poslanik ~~ uio prilikom klanjanja denaza-namaza. Koja god se od njih proui, namaz e biti ispravan.
153
154
Sened ove predaje koju biljei afija, Hafiz ocjenjuje kao sa hi h.
- Predaja o tome je zabiljeena u sahih z.birkama.
365
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Alldhumme, inne jultme-bne-fulanin. fi zimmetike ve habli divarike, je kihi min. fitneti-l-kabri ve 'azabn-nari, en te ehlul-vefa 'i vel hakk. Allahumme fag-fir lehu ve-r-hamhu, je inneke ente-1-gajUru-r rahfm. Allahummag-fir lihajjina ve mejjitina ve sagfrina ve kebfrina ve zekerina ve unsana ve hadirinlt ve gaibinit. Allahumme men ahjejteha minnafe ahjihf 'ale-1-Islllm ve men teveffejtehu minnafeteveffehu 'aleL fman. Allahumme la tahrimna edrehu ve la tudillena ba 'dehu!
"Allahu, taj i taj, sin toga i toga 155 je u zatiti Tvojoj i blizini Tvojoj, pa ga sauvaj od iskuenja u kaburu i patnje od dehennemske vatre, jer Ti ispunjava obeanje i jer si Ti jedini istinski Bog! Allahu, oprosti mu (grijehe) i obaspi ga milou Svojom, jer si Ti Onaj Koji prata i Koji je milostiv! Allahu, oprosti naim ivim i umrlim, mladim i starim, mukim i enskim, prisutnirn i odsutnim! Allahu, kome od nas da ivot, daj da ga proivi u Islamu, a kome od nas uzme ivot, uzmi mu ga u imanu! Allahu, nemoj nas ostaviti bez nagrade njegove i nemoj nam dozvoliti da poslije njega zalutarno!" Kada bi klanjao denazu malodobnoj osobi (djetetu), Allahov Poslanik ~ bi prou io sljedeu dovu : Allllhummed'alhu livlllidejhi selefen ve zu hren ve feretan ve sekkil bihf mew1zfnehum ve e 'azim bih/ udurehum ve La tahrimna ve ijjahum edrehu ve la teftinna ve ijjahum ba 'dehu. Allahumme elhikhu bi salihi sele.fi-1-mu'minine fi kefaleti lbrahfme, ve ebdilhu dtiren hajren min darihf ve ehleh hajren. min ehlihf ve 'ajhi min fitneti-l-kabri ve min 'a zabi dehennem! "Allahu, uini ga prethodnikom, zalihom i nagradom za njegove roditelje! Daj da se na vagi, sa njim, njihova dobra djela poveaju i pretegnu! Ne lii ni nas ni njih njegove nagrade i ne dovedi ni nas ni njih u iskuenje poslije njega! Allahu, uvedi ga u drutvo estitih vjernika koji su se prije njega pridruili Ibrahimu, podaj mu kuu boUu od ove koju je imao i ukuane bolje od ovih ovdje! Sauvaj ga od kaburskog iskuenja i od patnje dehennemske!" 20. Ispraaj denaze Sunnet je ispratiti denazu do mjesta gdje e se umrli ukopati i ostati sve dok se on ne ukopa. Allahov Poslanik ~je u tom smislu rekao: "Obiite bolesnika i ispratite denazu, jer e vas to podsjetiti na onaj svijet." (Muslim)
155 -Umjesto rijei "taj i taj, sin toga i toga" spomenut e se imc i ime oca onoga kome se klanja dcnaza. (Prim. prcv.)
366
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Takoder je sunnet pouriti sa denazom i ukopom umrlog. U tom su smislu i Poslanikove ~ rijei: "Pourite da ju (tj. denazu) obavite to prije, jer ako je bila dobra, pru iete joj ono to joj je bolje, a ako je drugaije, prije ete se osloboditi zla sa vaih vratova." (Buharija)
"Vjerovjesnik ~
Treba jo napomenuti da je mustehab ii ispred denaze, jer su Ebu Bekr i Omer, r.a., ili ispred denaze." 156
O tome koliki je sevab ispratiti denazu, najbolje govore Poslanikove~ rijei: ''Ko duboko vj erujui i nadajui se nagradi, is prati denazu umrlog muslimana, ostane uz nju sve dok se ne klanja i ne ukopa, sa nje e se vratiti sa sevabima od dva kirata od kojih je svaki teak kao brdo Uhud, dok e se onaj koji samo klanja denazu i napusti je prije nego se ukopa, vratiti sa jednim kira tom." (Buharija) 21. ta je sve za vrijeme ispra~j a denaze mekruh? Mekruh je da ene izlaze i ispraaj u denazu, jer se od Ummi Atijje, r.a., prenosi da je rekla: "Zabranjeno namje, ali ne strogo i iskljuivo, da ispraamo denazu."(Muslim) Takoder je mekruh na denazi uiti naglas zi kr, Kur'an ili neto drugo, jer su ashabi Allahova Poslanika ~ smatrali pokudenim da se die glas i ui povienim tonom u tri sluaja : na denazi, prillkom uenja zikra i u borbi. 157 Takoder je potrebno napomenuti da je mekruh sjesti prije nego to se denaza spusti sa ramena, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada ispraate denazu , nemojte sjedati prije nego to se denaza spusti na zemlju." (Muttefekun alejhi) 22. Zakopavanje umrlog u zemlju Zakopavanje umrlog u zemlju, ti zagrtanje cijelog !1Jegov,?e; tijela u zemlju 158 jefarzi-kifaje. U tom smislu, Uzvieni veli: ~;;t; :JL.f ~/... zatim mu ivot uzme, i uini da bude sahranjen. (' Abese, 21.)
1 56
veina
-Predaju u tom smislu biljee Ebu Davud, Nesai i drugi. Toga sc miljenja drl.i i islamskih uenjaka, tj. daje bolje ii ispred, nego iza denaze. Predaju u ovom smislu, preko Kajsa b. Ubade, biljei Ibn Munzir.
157 158
- Onaj ko umre na otvorenom moru, moe se zadrati dan-dva, ukoliko e se za to vrijeme pristati na kopno i ukoliko sc na tijelu ne pokau znaci promjene. U suprotnom, okupae se, klanjati mu se dcnaza, privezati za njega neto teko i spustiti u more. Oko ovakvog rjeenja slau se svi islamski uenjaci.
367
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
sljedei:
Propisi oko zakopavanja su
22.1. Iskopati kabur dovoljno duboko, kako zvijeri i ptice ne bi mogle doi do tijela umrlog, s jedne, i kako se neugodan miris od tijela u raspadanju ne bi osjeao u okolini i smetao prolaznicima, s druge strane. U tom smislu su i Poslanikove ti rijei: ''Lijepo i dobro duboko iskopajte kabur, a onda u jedan kabur zakopajte tijela dvojice-trojice!" Upitan: "Allahov Poslanie, a koga emo prvo spustiti?"- odgovorio je: "Spustite prvo onoga ko je od njih najvie znao napamet iz Kur'ana!" 159 22.2. Pri dnu kabura, sa desne strane (tj. prema Kibli), napravttl jedno udubljenje zvano fahd, dovoljno dugako i iroko da u njega moe stati tijelo umrlog. U sluaju da se, zbog prirode tla i vrste zemlje, ne moe napraviti fahd, napravie se eke 60 i u njega poloiti tijelo umrlog. Medutim , ne smije se zaboraviti da je, gdje je to mogue, bolje uraditi fahd nego ekk, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "/ahel je za nas (tj. muslimane), a ekk za druge (tj . nemuslimane)." 161 22.3. Lijepo je (mustebab) da onaj ko prisustvuje ukopavanju, uzme tri ake zemlje i baci ih sa one strane kabura gdje je glava umrlog, jer se u jednoj predaji sa solidnim senedom, koju biljei Ibn Made, navodi da je tako inio i Allahov Posla nik ~22.4. Ukoliko to ne predstavlja kakve potekoe, lijepo je da se tij elo umrlog nadnese i poloi u grob sa zadnje strane kabura, da se okrene prema Kibli i bar malo poloi na desnu stranu, zatim da se odveu povezi kojima su efin i svezani i da onaj ko ga stavlja u kabur proui: Bismillihi ve 'ali mi/leti resttlilli.hi! jer j e i Allahov Poslanik~ tako postupao. " 162 22.5. Prilikom ukopavanja ene, kabur prekriti kakvim zastorom od platna, jer su asni preci ovog Ummeta prekrivali kabur prilikom ukopavanja ene a nisu to radili prilikom ukopavanja mukarca.
159
''" - Gdje se u mehkoj i prhkoj zemlji zbog odranjanja ne moe napraviti udubljenje sa desne strone lahd, udubljcnje e se napraviti na sredini dna kaburu, a sa strana podzidati kamenjem, erpiem ili ime drugim i u tako pripremljeno udubljenje zvano ekk poloiti tijelo umrlog. (Nap. prev.)
- Hadis biljee Ahmed, Ebu Davud i Tinnizi. Neki ga ocjenjuju kao sahih, a neki sumnjaju u vjerodostojnost njegova scncda. 161
162
Hadis navode Ebu Davud i Hakim koji ga je okarakterizirao kao sahih.
368
14. poglavlje
III - ta sve uraditi poslije ukopa?
l. Moliti za oprost umrlom i sjeati ga se devom
ISLAMSKI OBREDI
Lijepo je (mustehab) da onaj ko prisustvuje ukopu zamoli Allaha da oprosti umrlom i da mu da vrstinu i prisebnost prilikom ispitivanja u kaburu. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Molite Allaha da vaem bratu oprosti, da mu pomogne i da prisebnost, jer se on (upravo) sada ispituje." 163 kojima se imao obiaj obratiti prisutnim kada bi se zavrilo sa uk:opom umrlog. Od nekih estitih predaka ovog Ummeta se prenosi da su, kada bi se umrli zakopao, imali obiaj rei: Allahumme, haza 'abduke nezele bike, ve ente hajru menzulin bihf, fagfir lehu ve vessi' kabrehu! l "Allahu, ovaj Tvoj rob je, upravo, preselio kod Tebe, a Ti si najbolji kod koga se moe preseliti, pa mu oprosti i irom vrata otvori !" 164 2. Poravnavanje kabura sa povrinom zemlje. S obzirom da je Allahov Poslanik ~ naredio da se grobovi poravnaju sa zemljom, grob bi bilo najbolje poravnati sa zemljom. Medutim, nita ne smeta da se grob formira u vidu humke, s tim da njena visina ne prelazi jedan pedalj. Veina islamskih uenjaka to dozvoljava, jer je i kabur Allahovog Poslanika ~ napravljen u vidu humke. Takoder ne smeta kabur umrlog obiljeiti kakvim kamenom (nianom) i sl., jer je i Allahov Poslanik ~ poveim kamenom obiljeio grob Osmana b. Maz'ilna, rekavi: "Ovim obiljeavam kabtu svoga brata. Pored njega u sahranjivati i ostale koji iz moje porodice umru." 3. Zabranjeno je kabur obraivati gipsom i na njemu bilo ta graditi Strogo je zabranjeno (haram) ka bur obradi vati gipsom i na njemu bilo ta graditi, jer je - kako biljei Muslim - Allahov Poslanik ~ zabranio da se kabur obraduje gipsom i na njemu bilo ta gradi. 4. Sjediti na kaburu je mek.rub Muslimanu je mekruh sjediti na kaburu svoga brata ili po njemu gaziti nogama. U tom smislu, od Poslanika ~ se pripovijeda daje rekao:
163 -
(Predaja se, izmedu ostalog, prenosi) preko Ibn Abbasa i Alije, r.a. Sened predaje je hasen, a biljei je Ibn Made.
1 64
369
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
"Nemojte sjedat; na kaburove niti klanjati prema njima!" (Muslim) "Bolje var..1 je sjesti 165 na eravicu, pa propriti nego na (neiji) grob." (Muslim) 5. Zabrana gradnje damija na kaburovima Na kaburovima (greblju) je najstroije (haram) gracliti damije i paliti svjetiljke. U tom smislu, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Allah je prokleo ene koje puno obilaze grobove, na njima klanjaju i pale svjetiljke." 166 "Allah je prokleo Jevreje koji su kaburove svojih vjerovjesnika pretvorili u bogomolje." (Muttefekun alejhi) 6. Zabrana otkopavanja kaburova i prenoenja posmrtnih ostataka Najstroije je zabranjeno (haram) otkopavati kaburove i prenositi posmrtne ostatke umrlih, osim u sluaju stvarne nude, kao npr. u sluaju da je umrli ukopan bez gasula. Isto tako, nije lijepo radi sahrane prenositi umrlog iz jednog mjesta u drugo, osim ako se radi o prijenosu u jedan od dva Haremi-erifa u Mekki i Medini iJi u Jerusalim. Ovo zato to je Allahov Poslan ik ~ rekao: "Poginule ukopajte na mjestu njihove pogibije!" 167 7 . Izraavanj e sau ea Lijepo je (mustehab) porodici umrlog izraziti sauee, svejedno bio umrli muko ili ensko. Treba paziti da to bude prije ukopa ili bar u roku od tri dana, osim ako se odsutno. U tom sluaju ne smeta da se sauee izrazi i kasnije. U vezi sa izraavanj em sauea, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Nema toga vj ernika koji svome bratu, u sluaju nesree (tj. smrti), izrazi sauee i kae rije u ~ehe, a da ga Uzvieni Allah na Sudnjem danu nee zaogrnuti platem plemenitosti." 168
- Neki od islamskih uenjaka, s obzirom na estinu kazne kojom se prijeti, smatraju da se pod ovim misli na sjedanje radi obavljanja nude, a ne na sjedanje openito. 165 166 167 168 -
odjeu
i opriti se,
Hadis je sahih, a biljee ga Tirmizi i Hakim. Hadis je sahih, a biljee ga Ebu Dav ud i drugi. Sened hadisa je dobar, a biljei ga Ibn Made.
370
14. poglavlje
8. Smisao izraavanja sauea
ISLAMSKI OBREDI
Smisao sauea je u tome da se ukuanima umrlog obrati rijeima uljebe kojima e im se dati podrka, olakati bol i pomoi da u tekim momentima nesree budu strpljivi. Sauee se moe izraziti bilo kojim rijeima kojima e se postii navedeno. U tom se smislu pripovijeda da j e Poslanikova ~kerka poslala do njega glasnika koji e mu javiti da joj je umro sin, na to ju je Allahov Poslanik ~ po njemu poselamio i rekao da joj prenese rijei: "Allahovo je ono i to uzme i to da. Sve je kod Njega do roka odredenog. Zato se strpi i raunaj na nagradu!" (Buharija) U elji da utjei svoga brata kome je umrlo dijete, jedan od predaka ovog Ummeta je uzeo i napisao:
asnih
"Od toga i toga tomu i tomu: Mir sa tobom! Hvala Allahu! Nema boga osim Allaha!!! Allah te obilno nagradio, strpljenje ti ulio i uputio nas da Mu zahvalni budemo! Jer, sve to imamo: ivot, imetak i porodicu, sve su to Allahove blagodati koje nam je u zajam (do odredenog roka) povjerio. Allah ti dao da blagodati Njegove u srei i veselju uiva, a kada ti ih uzme da te, u zamjenu za njih, obilato nagradi: spasom, oprostom, milou i uputom na Pravi put ako se tome bude nadao! Zato se strpi i ne dozvoli da ti zbog alosti propadne nagrada. Znaj da ti nikakav oaj ne moe povratiti umrlog niti odgnati alost i da te ono to te je pogodilo, nikako nije moglo zaobii! Ve-s-selam!" se moe izraziti samim tim to e se oaloen om rei: edreke, ve ahsene 'azieke, ve gafere limejjitike! l "Allah te obilato nagradio, ul io ti strpljenje i oprostio tvom lllmlom !" Oaloeni na to moe uzvratiti rijeima: Amin! Aderekellahu ve za erike mekraha! l "Amin! Allah te nagradio i ne dao ti da doivi da vidi ta runo!" 9.
Prireivanje jela
Sauee E 'azamellihu
i okupljanja u kui umrlog su novotarija
Ptiredivanje jela i raznih okupljanja u kui povodom smrti umrlog je neto to su, pod izgovorom izraavanja sauea, kao novotariju u vjeri uvele neznalice i to kao nevaljao obiaj po svaku cijenu treba izbjegavati, tim prije to je to u veini sluajeva bespotrebno rasipanje i troenje imetka radi nama i prestia. Za razliku od ovakvih nakaradnih obiaja, asni preci ovoga Ummeta se nisu okupljali u kui umrlog, nego su jedni drugima sauee izraavali na greblju i prilikom susreta, ma gdje to bilo. Ukoliko se oaloenom ne uspije izraziti sauee na 371
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
greblj u, na ulici ili na drugom mjestu, moe mu se otii i kui, ukoliko se ne radi o organiziranom i namjerno pripremljenom okupljanju, jer je takvo okupljanje novotarija. 10. Priskak.anje u pomo porodici umrlog Lijepo je (mustehab) da neko od rodbine ili komija, na dan smrti, porodici umrlog spremi i odnese neto to e taj dan j esti, jer se u tom smislu pripovijeda da je Allahov Poslanik ;1j rekao: "Napravite i odnesite ta od jela Daferovoj porodici, j er (u kui) imaju smrtni sluaj oko koga su zauzeti" 169 Za razliku od ovoga, nedopustivo je da porodica umrlog sprema jelo za druge i da ih slui u svojoj kui. tavie, red bi bio, ukoliko u tu kuu doe kakav gost sa strane, da se neko od komija ili rodbine pobrine o njemu i da ga povede kod sebe a ne da se o njemu brine porodica umrlog. ll. Sadaka za umrlog Lijepo je (mustehab) za umrlog dati sadaku. U tom smislu, Muslim u jednoj predaji koju prenosi Ebu Hurejre, biljei da je jedan ovjek doao i upitao Allahova Poslanika ~ rijeima: "Allahov Poslaoie, umro mi je otac i iza sebe ostavio imetak, a da nije nita oporuio . Hoe li mu, ako ja od toga za njega podijelim sadaku, to biti otkup za grijehe?"- paje Allahov Poslanik ~ na to rekao: "Hoe." Takoder se pripovijeda da je Sad b. Ebu Ubade, r.a., kada mu je umrla majka, doao i upitao Allahova Poslanika ~: "Allahov Poslanie, umrla mi je majka, pa da li da za nju podijelim sadaku?"- na to mu je Allahov Poslanik ~ rekao: "Podijeli!" Zatim je Sad upitao: "A koja je sadaka najbolja?"- pa muje rekao: "Napajanje vodom." 170 12. Uenje Kur'ana urnrlom Nema smetnje da musliman sjedne u damiji ili u svojoj kui, proui neto iz Kur'ana i da, kada zavri, na ime toga to je iz Kur'ana prouio, zamoli Allaha da njegovom umrlorn oprosti grijehe i da mu se smiluje.
169 170
-Hadis je sahih, a biljee ga Ahmed, Tinnizi i H akim. -Ahmed, Nesai i drugi.
372
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Medutim, pozivanje karija (uaa) u kuu umrlog da za pare koje im daje porodica umrlog ue Kur'an i sevabe od toga poklone pred duu umrlog, je nakaradna novotarija (bid'at) koju treba ostaviti i pozvati muslimane da je se uvaju, tim prije to nigdje nije zabiljeeno da je bilo ko od asnih predaka ovoga Ummeta iz bilo koje estite generacije to inio ili preporuio da se ini. U svakom sluaju, ono to nije predstavljalo znak vjere i pobonosti u prvim i najboljim generacijama ovoga Ummeta, ne moe predstavljati ni u kasnijim. 13.
Posjeivanje
grobova
Posjei vanje grobova je poeljno (mustehab) jer to vjernika podsjea na onaj svijet, a umrlima koristi dova upuena Uzvienom Allahu da urodom oprosti i da mu se smiluje. U tom su smislu i Poslanikove ~ rijei: "Ranije sam vam bio zabranio da posjeujete kaburove, ali ih od sada posjeujte, jer to podsjea na razmiljanje o onome svijetu." (Muslim)
Medutim, ukoliko je greblje ili grob umrlog koji se eli posjetiti daleko, u smislu da radi toga mora poduzeti posebno putovanje, tada to nije erijatski opravdano, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: ''Ne poduzima se putovanje, osim radi posjete triju mesdida: Mesdidu-1-harama u Mekki, ove moje damije (u Medini) i Mesdidu-1-Aksaa (Jerusalima)." (Muttefekun alejhi) 14. ta se prilikom posjete greblja ui?
Poslanik ~~ uio
Es-selimu
Najbolje je prilikom posjete greblja prouiti ono to je Allahov prilikom posjete greblju (Beki' u Medini), a to su rijei:
'alejkum ehle-d-dijiri mine-1-mu'minfne ve-l-muslimfne ve in Ji'allahu bikum lihiktin! Entumferetuni ve nahnu lekwn tebe 'un. Nes'elullahe lend ve lekum el- 'ifijete! Allahummag-fir lehum! Allihumme r-hamhum! l "Es-selamu alejkum, o stanovnici domova- mu'mina i muslimana. Mi smo na putu da vam se - ina-Allah - pridruimo. Vi ste nas preduhitrili, a mi za vama dolazimo. Molimo Allaha da i nama i vama oprosti. Allahu, oprosti im! Allahu, smiluj im se!" (Muslim)
inni
15. Obilazak kaburova od strane ena Islamski uenjaci su jednoglasnog miljenja da je pretjerani i uestali obilazak kaburova od strane ena zabranjen (haram), jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Allah je prokJeo ene koje puno posjeuju kaburove."
373
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
to se, pak, tie posjeta koje nisu redovne i uestale, neki od islamskih u enjaka to, na osnovu navedenog hadisa, dre za mekruh, a neki dozvoljavaju, i to na osnovu jedne predaje u kojoj se kae da je Aia, r.a. , nakon to je posjetila kabur svoga brata Abdurrahmana, upitana o tome, rekla: "Da, bio (nam) j e zabranio (tj. Poslanik ~) posjei vanje kaburova, ali nam je to kasnije dozvolio." 171 Medutim, i oni koji dozvoljavaju eni da ponekad posjeti kaburistan, to uvjetuju time da na kaburu ne smije initi nita to bi se kosilo sa propisima Islama, kao to je npr.: nabrajanje, vritanje, nepropisno odijevanje, dozivanje umrlog i traenje da joj pomogne itd., to se i dan danas u mnogim mjestima moe vidj eti da ine neuke ene koje ne poznaju dovoljno dobro propise vjere.
***
171
- Predaju biljee Hakim i Bcjheki. Zehebi je ocjenjuje kao sahih.
374
14. poglavlje
X - Zekat
ISLAMSKI OBREDI
l - O propisanosti, smislu i statusu osobe koja ne daj e zekat

a) Propisanost zekata Zekat je uz odredene uvjete stroga obaveza (farz) svakog muslimana koji posjeduje nisab (odredenu koJiinu imetka). Propisan je rijeima Uzvienog:
~
;41J ~# 4.i:G" ~ly ::,.. ~ l Uzmi od dobara njihovih zekat,

'fl
-J"'
~...
da ih njime oisti i blagoslovljenim ih uini. (Et-Tevbe, 103.)
~~u,~ ~<s G.;.f ~Jr~- <- ~ ~G:.~ ~~~lpT~~~ ~~li

O vjernici, udjeljujte od lijepih stvari koje vam Mi iz zemlje dajemo. (El-Bekare, 267 .)
stiete
i od onoga to
~lS-'J! lyt'f) ~lCJit~fj l ... i namaz obavljajte, i zekat dijelite. (ElMuzzemmil, 20.) ,
rijeima
Njegovog Poslanika ~:
"Islam se zasniva na pet stvari: oitovanju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zakata, obavljanju badda i postu mjeseca ramazana." (Muttefekun alejhi)
"Nareeno mi je da se protiv ljudi borim sve dok ne posvjedoe da nema boga osim Allaha i da je Muham.rned Allahov poslanik, i dok ne ponu obavljati namaz i davati zekat. Kada to uine, sauvali su od mene ivote svoje i imetke svoje, osim ako prekre neki drugi propis Islama, a njihov konani obra un e biti pred Allahom." (Muttefekun alejhi)
Drugom prilikom, savjetujui Muaza pred njegov odlazak u Jemen (sa zadatkom da tamo ljude poduava Islamu), Allahov Poslanik ~ je rekao: ''Ti odlazi u sredinu u kojoj e zatei dosta sljedbenika Knjige (krana i jevreja), pa ih pozovi da posvjedoe da nema boga osim Allaha i da sam j a Allahov Poslanik. Ako te posluaju i to prihvate, podui ih da ih je Allah 375
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
zaduio sa pet namaza u toku svakog dana i noi. Ako te posluaju, pa i to prihvate, podui ih da im je Allah propisao obaveznu sadaku (zekat) na njihov imetak, koja e se uzimati od njihovih bogatih i davati njihovim siromanim, a ako te posluaju pa i to prihvate, uvaj se i nemoj uzimati ono najbolje to od imetka imaju i uvaj se kletve obespravljenog (mazluma). jer izmedu nje i Allaha nema nikakve prepreke." (Muttefekun alejhi) b) Smisao ze kata Smisao propisivanja zekata ogleda se u
sljedeem:
l. ienju ljudske due od nevaljalih osobina kao to su: krtost, pohlepa, lakomost i gramzljivost,
2. suosjeanju bogatih prema siromanim i pomaganju gladnih, bijednih i nemonih, 3. uspostavljanju opeg dobra i blagostanja za sve, o ivot i srea cijelog naroda i 4. bogatih
spreavanju emu
ovisi
nagomilavanja imetka iskljuivo u rukama monih i pojedinaca kao to su: trgovci, poduzetnici i sl. i onemoguavanju da se imetak (novac), mimo ostalih, okree samo u rukama odredene- bogate grupe ljudi. e) Kakvi su propisi za onoga ko odbije dati zekat? Onaj ko odbije dati zekat, poriui da je to farz, izlazi iz Islama i postaje nevjernik (kafir). Za razliku od njega, onaj ko ga iz krtosti odbije dati, priznaj u i i dalje da je to farz, je grjenik. Od ovog drugog, zekat e se uz osudu i prijekor, uzeti silom. U sluaju da se bude opirao i silom spreavao da se od njega uzme zekat, protiv njega e se primijeniti si la sve dok se ne pokori Allahovoj zapovijedi i sm ne pristane na davanje zekata. U tom smislu su rijei Uzvienog:
..:r-:UI J ~~;=.~ ~~)\ 1:,;1:, ~Li:al1 1;lif:, ~_,;t; J~ l Ali ako se oni budu
pokajali i namaz obavljali i ze kat davali, , braa su vam po vjeri.
(Et-Tevbe, l l.)
i rijei Allahovog Poslanika ~: "Nareeno mi je da se protiv ljudi borim sve dok ne posvjedoe da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, i dok ne ponu obavljati namaz i davati 376
.J. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
zekat. Kada to uine, sauvali su od mene ivote svoje i imetke svoje, osim ako prekre neki drugi propis Islama, a njihov konani obraun e biti pred Allahom." (Muttefekun alejhi)
U vezi sa borbom protiv onih koji odbiju dati zekat, Ebu Bela-, r.a., je rekao: "Tako mi Allaha, da su koliko ensko jare koje su kao zekat davali Allahovu Poslaniku ~ meni uskratili dati, borio bih se protiv njih sve dok ga ne bib dobio."(Buharija) Imajui u vidu da su se sa njim sloili i ostali ashabi, to se rauna kao idma' ashaba.
Il- Na koji se imetak daje, a tla koji tle daje zekat?

Zekat se daje na: a) Zlato, srebro, plemenite metale i njima slino, zatim na robu, novac i vrijednosne papire. Dokaz da navedeno podl ijee obavezi davanja zekata su Allahova prijetnja onima koji ih gomilaju, a ne dijele:
trgovaku
" ' l '. r-ll .....A.i.;.,,. ' .r-:' .illi ,_;-::-:. ~ , ,

,, ~
f.
,;
""
~ '-!"' ~ , ,
t":: ! lJ' (a.QJ!' ~..iJI 0 ) '..<-'' Ll- ..iJ( ) . J-7'-!. '. , ) , ) ,
,,
--
Onima koji zlato i srebro gornilaju i ne troe ga na Allahovu putu - navijesti bolnu patnju. (Et-Tevbe, 34.) i Poslanikove ~
rijei:
"Nema sadake (zekata) na (Muttefekun alejhi)
koliinu
manju od pet oka 112 (srebra)."
" Nema plaanja odtete za ono to poini odbjegla stoka, niti krvarine za onog ko upadne u stari bunar ij i vlasnik nije poznat, niti k.rvarine za radnika u rudniku, (u sluaju da nastrada). Zekat na pronadeno zakopano blago je petina." (Buharija) b) Stoku U stoku se ubrajaju: deve, goveda, ovce podrazumijeva pod rijeima Uzvienog: koze. Ona se
Oka je iznos od 40 srebrnih dirhema. Prema Lome, zekat je obavezan na iznos od 200 srebrni h dirhema, to preraunato u dananje jedinice za teinu iznosi 641,5 grama. Ispod te teine ne daje se zekat. (Nap. prev.)
-
172
vei
377
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
r~- $"" L. ..::.A;:b ::,_. t_#f 1_;1 ~J.i1 4~ti l 0 vjernici, udijeljujte od
lijepih stvari koje stiete! (EI-Bekare, 267.)
Od Allahovog Poslanika ~ se prenosi da je, upitan o Hidri, nekom rekao: "Teko tebi, zna li ti ta znai Hidra?! Ima li ti deva da daje na njih zekat?" Na to je ovjek odgovorio: ''Da, imam."- pa mu je (Poslanik ~) rekao: "Onda sa njima privreduj (makar) s onu stranu mora, pa ti Allah nita od tvoga truda nee uiniti uzaludnim." (Buharija)
ovjeku
Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ j e rekao: "Tako mi Onoga mimo Koga nema drugog boga, nema toga ovjeka koji na svoje deve, goveda i sitnu stoku ne daje zekat, a da mu na Sudnjem danu one nee biti dovedene jo krupnije i deblje i da ga nee, j edna po jedna, svojim papcima gaziti i rogovima probadati, sve dok se do posljednje ne izredaju, a kada se izredaju, onda e ponovo nastaviti ispoetka i tako redom, sve dok se ljudima ne presudi." (Buharija) e) itarice i plodove Pod itaricama se misli na one usjeve koji se skladite i koriste u ishrani ljudi kao to su: penica, jeam, crni bob, leblebija, grahorica, grah, lea, kukuruz, pirina itd. Pod plodovima se misli na: hunne, masline i suhe grodice, suho voe itd. Dokaz da navedene namirnice podlijeu obavezi davanja zekata su rijei Uzvienog:
~~u, 0: ~ t>.:;=.i ~:-, r~- s-- e ~~ ~ ,~t ,_;, ~~~ ~~ti

O vjernici, udije~jujte od Lijepih stvari koje to vam Mi iz zemlje dajemo! (El-Bekare, 267.) arugi pravo imaju! (EI-En'am, 141.)
Kao i Poslani kove ;i rijei: "Nema zekata na koliinu manju od pet tovara 173 ."(Muttefekun alejhi)
173
stiete
i od onoga
o.)~ rJi ~ l_,.._..ii) l ... i podajte na dan etve i berbe ono na to
iznosi
Vesk je prosjeni tovar kamile. Iznosi oko 60 mjerica (saova), a jedna mjerica etiri pregrti.
378
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
"Na ono to se samo natapa kiom, izvorima ili izlijevanjem vode, zekatje desetina (10%), a na ono to se navodnjava, polovica desetine (tj. dvadeseti na 5%). "(Buharija) d) Zekat se ne daje na:
l. Robove, konje, mazge i magarce, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "ovjek nije duan davati zekat na svoga konja i svoga slugu."(Buharija) to se pak tie zekata na mazge i magarce, nigdje nije zbiljeeno da je Allahov Poslanik ;i na njih uzeo zekat. Zato se na njih zekat i ne daje.
2. Na imetak koji ne ispunjava odredenu koliinu (nisab), osim
ako njegov vlasnik na njega hoe da dobrovoljno da zekat. Dokaz za ovo su Poslanikove :i rijei: "Nema zekata na koliinu manju od pet tovara, niti na srebro ispod pet oka niti na manje od pet grla deva." (Muttefekun alejhj) 3. Na voe i povre, jer nigdje nije zabiljeeno da je Allahov Poslanik ~ na njih uzeo zekat. Medutim, imaj ui na umu rijei Uzvienog:
'-"'~Ut 0-- ~~:,;.ft..::, ~- 5- e .::.>~ir t~f 1 ... udUeljujte od

lijepih ' stvari koje stiete i od onoga to vam Mi iz zemlje dajemo!(BI-Bekare, 267.) lijepo bi bilo neto od njih dati siromasima i komij ama.
4. enski nakit, 174 ukoliko se iskljuivo koristi kao ukras, a ne uz to i kao zaliha za sluaj nude. U suprotnom, na njega se duno dati zekat jer spada u neku vrstu pohranjene robe.
S. Drago kamenje i dragulje kao to su: smaragd, safir, biser i sl., osim ako se koriste kao trgovaka roba. U tom sluaju, kao i ostala trgovaka roba, podlijeu obavezi zekata.
- Iz predostronosti je, u svakom sluaju, bolje dati zekat i na nakit, tim prije to u tom smislu govore i neki hadisi. U jednom od njih stoji daje, ugledavi na Aiinim, r.a., rukama srebrno prstenje, Allahov Poslanik ~ je upitao: "Aia, ta je ovo?" - pa mu je odgovorila: "Allahov Poslanie, napravila sam ih i stavila u elji da pred tobom budem ljepa." Na to ju je Poslanik ~ upitao: "A daje li na njib zekat?"- pa mu je odgovorila: "Ne, ne dajem." - na to joj je on rekao: "To ti je dovoljno pa da dospije do dehennemske vatre." (Predaju biljei Hakim.) 174
379
ISLAMSKJ OBREDI
4. poglavlje
pokustvo,
6. Stvari koje slue kao su ilimi , prostirke i sl.
a ne kao trgovaka roba kao to
U ovu kategoriju spadaju i kue, fabrike, automobili i sl. Na njih se ne daje zekat, jer nigdje u propisima Islama nije spomenuto da podlijeu obavezi zekata.
III - Pojanjenja oko iznosa nisaba i visine zekat.a

a) Zlato, srebro i njima slini predmeti l. Zlato Da bi se stekla obaveza davanja zekata na zlato, potrebno je da se ispune sljedei uvjeti: da se posjeduje punu godinu dana i da njegova teina dostigne nisab, a on kod zlata iznosi 20 dinara, 175 (odnosno 91,60 grama). Od toga se na ime zekata daje etvrt desetine (tj. 2,5 %). Tako e se npr. na 20 zlatnika na ime zekata dati lf2 zlatnika. Ono to prede preko toga, bez obzira o kojoj se koliini - manjoj ili veoj - radi, preraunat e se i dati u procentima. 2. Srebro Da bi se stekla obaveza davanja zekata na srebro, potrebno je da se ispune sljedei uvjeti: da se, kao i zlato, posjeduje punu godinu dana i da njegova teina dostie nisab koji kod srebra iznosi 5 oka, tj. 200 dirhema, 176 (odnosno 641,5 grama). Procenat zekata na srebro je isti kao i kod zlata; etv rt desetine (tj. 2,5%). Dakle, na puni nisab srebra od 200 dirhema na ime zekata e se dati 5 dirhema. Ono to prede preko toga, bez obzira o kojoj se koliini -manjoj ili v eoj -radi, preraunat e se i dati u procentima.
175 176
-Pod dinarom sc misli na zlatnik k:oji se nek:ada koristi o. (Prim. prev.)

-
Pod dirhemom se misli na srebrenjak koji se nekada koristio. (Prim. prev.)
380
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
3. Onaj ko nema puni nisab ni zlata ni srebra, spojie ih zajedno, pa e, ako tako spojeni budu imali puni nisab, na njih dati zekat, i to tako to e za teinu srebra dati procenat u srebru, a za teinu zlata, procenat u zlatu. U tom smislu se pripovijeda da je i Allahov Poslanik ~sastavio zlato sa srebrom, odnosno srebro sa zlatom i tako na njih dao zekat. 177 Isto tako, zekat je valjan ako se iz sastavljenog nisaba od zlata i srebra, on u cjelosti da samo u zlatu ili samo u srebru. Tako npr., ako neiji zekat iznosi l dinar, moe umjesto dinara dati 10 dirhema, ili obrnuto. Na novac i vrijednosne papire koji se u nae vrijeme koriste, zekat se -isto kao i kod zlata i srebra - izdvaja u visini 2,5%, jer je vrijednost toga novca kod vlada zemalja koje ga tampaju pokrivena zalihama u zlatu i srebru. 4.
Trgovaka
roba robom treba napomenuti da se ona dijeli na
U vezi sa dvije vrste:

ekajui
trgovakom
onu koja se prodaje po uobiajenim, trenutnim cijenama ne s njom poveanje cijena. onu sa kojom se eka da joj cijena na tritu poraste.
Vrijednost prve procijenie se u novcu na kraju svake godine, pa ako dostigne visinu nisaba, na nju e se dati zekat u visini od 2,5%. Ukoliko, pak, njena vrijednost ne bi dostigla visinu nisaba, a vlasnik ima novaca (uzee se u obzir) i na sve to dati zekat u navedenom procentu 2,5%. Za razliku od prve, na drugu vrstu robe zekat se proda, i to samo za tu godinu, pa makar ona, poraste, kod vlasnika bila i vie godina prije toga.
e
ekaju i
se dati na dan kada da joj cijena
- Sastavljanje zlata i srebra da bi se dobio potrebni nisab primjenjuje se u malikijskom i hanefijskom mezhebu. Hadis u tom smislu navodi sc preko Bukejra b. Abdullaha b. ffiedda: "'Nastavljena je praksa Allahovog Vjerovjesnika ~ koji je sastavljao zlato sa srebrom i srebro sa zlatom i tako na njih davao zekat."
177
381
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
5. Pozajmice Onaj ko drugome da pozajmicu koju moe u svako doba, kada god to zaeli povratiti, obavezan je, prilikom obrauna zekata na kraju godine, iznos pozajmice uraunati u gotovinu koja je kod njega (bilo u novcu ili u robi) i zajedno na ukupan iznos dati zekat. Ukoliko, pak, kod sebe nema gotovine, a pozajmica iznosi visinu nisaba, na nju je takoder duan dati zekat. Medutim, uko}jko je novac pozajmio nekome ko je bankrotirao i ko mu ga ne moe, kada god on zaeli vratiti nazad, zekat e dati kada mu ovaj pozajmicu vrati, i to samo za tu godinu, pa makar novac bio u zajmu i vie godina. 6. Pronadeno zakopano blago Ko na svojoj zemlji (nj ivi, vrtu, avliji i sl.) ili u svojoj kui pronae zakopano blago iz r,redislamskog perioda, obavezan je na njega dati zekat i to u visini ls koju e podijeliti siromasima, bijednicima ili u dobrotvorne projekte, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Zekat na pronadeno zakopano blago je petina." (Muttefekun alejhi) 7. Rudnici Ako se radi o rudniku zlata i srebra, njegov vlasnik e zekat dati na svaku izvaenu visinu nisaba, bez obzira pregodinila ona ili ne. Dakle, vlasnik je obavezan na svaku izvaenu visinu nisaba dati zakat, i to im je izvadi. Medutim, ovdje nije problem u tom pitanju, nego u pitanju koliko e se na njega dati zekata: 2,5 % kao to se daje na zlato, ili 1/ 5, odnosno 20 % kao to se daje na pronadeno zakopano blago? Islamski pravnici se u odgovoru na ovo pitanje ne slau. Jedni kau da iskopano zlato u rudniku predstavlja pronadeno zakopano blago i da, po analogiji, na njega treba dati zekat u visini 1/s, odnosno 20 %, a drugi da na njega kao na druge zalihe zlata treba dati 2,5 % zekata. Ovi drugi smatraju da se i ovaj sluaj moe svesti pod Poslanikove ~ rijei: 1'Nema zekata na srebro ispod pet oka.", budui da se pod izrazom "pet oka" mogu podrazumijevati i rudnici. Prema tome, ovo je - hvala Allahu - prilino fleksibilno pitanje.
i zvaenu
to se tie rudnika eljeza, bakra, fosfata i sl., lijepo bi bilo da se na rudu iz njih da zekat u visini 2,5 %, jer o obavezi izdvajanja
382
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
zekata na njih ne govore konkretno ni tekst Kur'ana ni Poslanikovi ~ hadisi, a budui da nisu ni zlato ni srebro, ne moe se rei da je izdvajanje zekata od njih obavezno. 8. Zarada (profit) Ako se radi o zaradi od trgovine ili rezultata rasplodavanja stoke, zekat na to dat e se zajedno sa glavnicom od koje potjee ne ekajui da ta zarada pregodini. Ako taj imetak, pak, nije plod trgovine niti rasploavanja stoke, onda e se - nakon to dostigne vi sinu nisaba saekati da proe godina i onda na njega izdvojiti zekat. Tako, naprimjer, ko dobije neki imetak kao poklon ili ga naslijedi nije obavezan na njega davati zekat dok ne pregod:ini u njegovu posjedu. b) Stoka U stoku spadaju: l. Deve Da bi se bilo obavezno dati zekat na deve, potrebno je da se ispune sljedei uvjeti: da se posjeduju punu godinu dana i da ispunjavaju visinu nisaba, koji je kod deva - na osnovu Poslanikovih ~ rijei: " Nema zekata na manje od pet deva." (Muttefekun alejhi) - najmanje pet grla pa navie. Onaj ko irna pet deva, na njih e kao zekat dati prosjenu ovcu ili kozu izdvojenu iz stada, koja je napunila jednu i ula u drugu godinu starosti. Onaj ko irna deset deva, dat e dvije ovce, ko ima petnaest, tri, ko ima dvadeset, etiri, a ko ima dvadeset i pet, dat e ensko deve koje je napunilo jednu i ulo u drugu godinu. Ukoliko nema enskog deveta koje je napunilo jednu i ulo u drugu godinu, umjesto njega e dati muko koje je napunilo dvije i ulo u treu godinu. Onaj ko ima trideset i est deva, dat e ensko deve koje je napunilo dvije i ulo u treu god inu, a ko irna etrdeset i est, dat e devu koja je napunila tri i ula u etvrtu godinu. Onaj ko ima ezdeset i 383
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
jednu devu, dat e devu koja je napunila etiri i ula u petu godinu, a ko ima sedamdeset i est, dat e dvoje enske devadi koje su napunile po dvije i ule u treu godinu . Onaj ko ima devedeset i jednu devu, dat e dvije deve koje su napunile tri i ule u etvrtu godinu. Kada broj deva dostigne stotinu i dvadeset grla, na svakih etrdeset grla dat e se po jedno ensko deve koje je napunilo dvije i ulo u treu godinu, a na svakih pedeset, po jednu devu koja je napunila tri i ula u etvrtu godinu. Napomena: Onaj ko bude duan na ime zekata dati devu odredene starosti, a ne bude takvu imao, dat e onu koju ima. Ako bude mlada nego to se propisima trai, na nju e sakupljaa zekata dodati jo ili dvije ovce ili dvadeset dirhema, a ako bude starija, sakuplja zekata e mu dati dvije ovce ili dvadeset dirhema. Jedino se, bez ikakvog dodavanja, umjesto mukog deveta koje je napunilo dvije i ulo u treu godinu, moe dati ensko deve koje je napunilo godinu i ulo u drugu, o emu je ranije bilo govora. 2. Goveda Zekat na goveda daje se po istim propisima kao i na deve. Dakle, da bi se bilo obavezno dati zekat na goveda, potrebno je da se ispune sljedei uvjeti: da se posjeduju punu godinu dana i da ispunjavaju visinu nisaba, koji je kod goveda trideset grla. Na puni nisab od trideset grla goveda daje se tele koje je napunilo godinu dana. Na etrdesetero goveda daje se june koje je napunilo dvije godine. Na svakih sljedeih etrdeset grla daje se po jedno june koje je napunilo dvije godine, a na svakih sljedeih trideset grla, tele koje je napunilo godinu dana. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Na svakih trideset grla tele, a na svakih etrdeset grlajune." 178
178
Hactis biljee Ebu Davud i Tinnizi. Ibn Hibban i H akim ga ocjenjuju kao sahih.
384
14. poglavlje
3. Sitna stoka (ovce i koze)
ISLAMSKI OBREDI
Pod sitnom stokom poclrazumjjevaju se ovce i koze. Da bi se bilo obavezno dati zekat na sitnu stoku, potrebno je da se ispune sljedei uvjeti: da se posjeduju punu godinu dana i da ispunjavaju visinu nisaba, koji je kod sitne stoke etrdeset grla. Na puni nisab od etrdeset grla sitne stoke daje se jedna ovca od godinu dana. Na sto dvadeset i jednu ovcu daju se dvije, na dvije stotine i jednu, tri. Kada njihov broj prede tri stotine grla, na svaku sljedeu stotinu daje se jo po jedna ovca. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "A na vie od toga, na svaku slj edeu stotinu po jedna ovca."
Napomene:
l. U vezi sa davanjem zekata na stoku, veina islamsldh pravnika navodi jo jedan uvjet; da to bude stoka koju oban vei dio godine u va i napasa po panjacima i livadama. Imam Malik to ne postavlja kao uvjet za zekat na stoku. Tako su postupali i stanovnici Medi ne. Oni koji to postavljaju kao uvjet, kao dokaz, navode Poslanikove ~
"I na stoku koja se napasa." Iz citiranih PosJanikovih ~ rijei , islamskih pravnika j e izvela zakljuak da je, da bi se na sitnu stoku bilo obavezno dati zekat, uvjet da se ona izvodi na pau. Po analogiji, isti zakljuak je izveden i za deve i goveda. Islamski uenjaci jo dodaju: "Osiguravanje stone hrane za stoku koja se tovi i ne puta na ispau, predstavlja dodatni trud i izdatak. Zato se miljenje o obavezi davanja zekata samo na onu stoku koja se izvodi na pau, in i razumljivim i prihvatljivim."
veina
rijei:
2. Nema zekata na "medubroj" kod stoke, tj . na broj izmedu dva odredena broja, na koji se daje zekat sve dok on ne dostigne onaj vei, pa da se onda da i vei zekat. Tako je npr. onaj ko posjeduje etrdeset ovaca na njih, na ime zekata, duan dati jednu ovcu. Isto tako, jednu ovcu je duan dati i na stotinu i dvadeset ovaca, ali im njihov proj prede stotinu i dvadeset, tj . im bude imao stotinu dvadeset i jednu, duan je dati dvije ovce. Dakle, broj ovaca izmedu eterdeset i stotinu dvadeset (medubroj)
385
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
ne podlijee obavezi davanja zekata. Isti je sluaj i sa devama i govedima, samo to je kod njih "medubroj" drugaiji. Ovo zato to je objanjavajui zekat na stoku - Allahov Poslanik ~ rekao: ''Na toliko i toliko grla daje se toliko i toliko" iz ega se zakljuuje da broj izmedu dva broja (medubroj) ne podlijee obavezi zekata. 3. Prilikom ustanovljavanja broja grla stoke koja podlijee obavezi davanja zekata, ovce i koze se broje zajedno jer podlijeu istoj vrsti. Isto tako sa govedima se zbrajaju bivoli, kao i sa arapskim jednogrbim devama dvogrbe horasanske deve, jer se ove obje vrste podrazumijevaju zajedno pod Poslanikovirn ;! rijeima: "a na sitnu stoku koja se napasa kada dostigne broj od etrdeset grla, jedna ovca." i '(na svakih trideset grla goveda." 4. Ako dvojica vlasnika, od kojih svaki posjeduje - za zekat potrebnu visinu nisaba stoke - stoku dre zajedno, tako da su im zajedniki: oban, ispaa, tor i tala, zekat e obraunati na zajedniko stado kao cjelinu, a svaki posebno, a onda se izmedu sebe poraunati. Tako npr., ako jedan od njih ima eterdeset, a dmgi osamdeset grla ovaca, obojica zajedno, na ime zekata, su duni dati jednu ovcu. Ako sakuplja zekata uzme ovcu od onoga to je njegovih eterdeset grla, da ne bi izbjegao svoju obavezu, onaj to je njegovih osamdeset grla, ovom prvom e nadoknaditi vrijednost u visini 2h ovce. Zbog toga, dvojici vlasnika
ija
se stoka ne
uva
i ne napasa
zajedno, nije dozvoljeno pomijeati stoku kako bi izbjegli davanje

dodatnih grla na zekat, niti je sakupljaima zekata dozvoljeno stoku koja se, inae, napasa i uva zajedno, rastavljati kako bi se na nju uzelo vie grla na ime zekata. U tom smislu, u pismu Ebu Bekra, r.a., je izriito nareeno da se zbog izbjegavanja obaveze davanja zekata: "ne mijeaju stada koja su rastavljena, nW da se rastavljaju stada koja su pomijeana." Dakle, dvojica vlasnika e se med usobno poraunati oko zekata datog na zajedniko stado. (Buharija) 5. Na irue zekata ne moe se dati: jagnje na ovce, jare na koze, tele na goveda niti deve na deve, ali se ono prilikom prebrojavanja j ustanovljavanja ukupnog broja grla ubraja. U tom smislu su i Omerove, r.a., rijei upuene sakupljairna zekata: "Jagnje raunajte u ukupan broj grla stoke, ali ga ne primajte na ime zekata." 179
179
-Predaju biljei Malik u svom djelu Muvetta.
386
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
6. Takoder, na ime zekata ne moe se dati staro i oronula grlo, niti ono sa kakvom mahanom, koja mu umanjuje vrijednost. U tom smislu je i Ebu Bekrovo uputstvo sakupljaima zekata da: "na ime zekata ne primaju staro, iznemoglo, oravo i svojeglavo." Isto tako, na ime zekata njegovi saku pljai ne smij u birati najvrednija grla kao to su: sjanj ene ovce ili steone krave i kamile ako su pred janjenjem ili telenjem, ovan, jarac ili bik koji slue za oplodnju, najuhranjenija grla predviena za klanje i jelo, te muzare koje doje mladunad, jer je Allahov Poslanik ~ rekao Muazu: "Pazi da ne uzima njihov najvredniji imetak!" i jer je Omer, r.a, svojim sakupljaima zekata zabranio da na ime zekata uzimaju: "Ovce koje se odvajaju i posebno tove radi klanja, muzaru koja se muze ili koja hrani svoje mlado, sjanjenu ovcu koja je pred janjenjem i mujaka koji slui za oplodnju."
e) Plodovi i itarice
Da bi se bilo obavezno dati zekat na plodove i itarice, potrebno je da se ispune sljedei uvjeti: da su plodovi sazreli (poutjeli ili pocrvenjeli), da su itarice sazrele i da im se zrno komi i da grode i masline sazriju tako da poprime sladak i prijatan ukus. U tom smislu su i rijei Uzvienog: o.)c:a;.. ~ji ~ ly'1) /... i podajte na dan etve ili berbe ono na to drugi pravo' imaju! (El-En'am, 141 .) Nisab za plodove i usjeve je pet tovara, pri emu prosjean tovar iznosi ezdeset mjerica (saova), a mjerica etiri prosjene pregrti. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Nema zekata (tj. na plodove i itarice) na manje od pet tovara." (Muttefekun alejhi) Ukoliko se oni sami navodnj avaju i zalijevaju kiom, izvorskom vodom ili izlijevanjem potoka i rijeka, visina zekata na nj ih je jedna 1 desetina, tj. 10 %. Dakle, na pet tovara e se na ime zekata dati /2 tovara. Ukoliko se, pak, oni navodnjavaju uz izlaganje trudu i dodatnim trokovima, crpanjem vode kantama iz bunara ili okretanjem dolapa i sl., visina zekata na njih je 1/ 2 desetine, tj. 5 %. Dakle, na pet tovara e se na ime zekata dati 1/ 4 tovara. Preko toga, bez obzira o kojoj se koliini radi
387
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
manjoj ili veoj - izraunat e se i na dodatnu koliinu dati u procentirna. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Na ono to zaljevaju kia, .izvori i potoci ili samo raste bez navodnjavanja, dat e se desetina, a na ono to se navodnjava uz (dodatni) trud i troak, 1h desetine." (Muttefekun alejhi)
Napomene:
l. Onaj ko svoje usjeve povremeno zalijeva, a povremeno ne zalijeva zato to padne kia i sl. na njih e dati zekat u visini 3/ 4 desetine, tj. 7,5 %. Oko ovog se slau svi islamski pravnici. U tom smislu se prenosi da je Ibn Kudama rekao: ''Nije nam poznato da se po ovom pitanju bilo ko ne slae." 2. Ukoliko neko ima vie vrsta hurmi, sastavit e ih sve zajedno. Ako tako pomijeane dostignu visi nu nisaba, kada bude na njih davao zakat, nee probirati ni one najbolje ni one najloije, nego e uzeti one prosjenog kvaliteta. 3. Isto tako e se sastaviti penica i jeam, pa e se na njih, ukoliko zajedno dostignu visinu nisaba, zekat dati u onome ega vie bude. 4. Isto tako e se zajedno sastaviti sve vrste bobiastog povra: grah, leblebija, lea, grahorica i vuika (vuiji bob) i ako zajedno dostignu visinu nisaba, zekat na njih dati u onome ega najvie ima. 5. Ukoliko masline i zrnje rotkve i sezama dostignu visinu nisaba, zekat na njih e se dati u njihovu ulju. 6. Sve vrste groa e se sastaviti zajedno i na njega, ukoliko dostigne visinu nisaba, dati zekat. Ukoliko se, pak, proda svjee, prije nego se osui u grodice, zekat e se izdvojiti iz novca koji se za njega uzeo; i to desetinu, tj. 10 % ukoliko se nije zalijevalo, a 1h desetine, tj. 5 %, ukoliko se zal ijevalo ili navodnjavalo. 7. to se tie rie, kukuruza i prohe, budui da svako on njih predstavlja zasebnu vrstu, oni se ne mogu sastavljati jedno sa drugim. Na njih je obaveza dati zekat samo u sluaju ako pojedinano dostignu visinu nisaba. U suprotnom na njih nema zekata. 8. Ako neko zakupi zemlju pa na njoj dobije neki od navedenih plodova u visini nisaba, obavezan je na njega dati zekat.
388
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
9. Onaj ko nakon to sazriju doe u posjed nekog od navedenih plodova ili neke od spomenutih itarica putem poklona, kupovine ili naslijea, na njih nije obavezan dati zekat, jer je to obaveza onoga ko ih poklanja ili prodaje. Medutim, ukoliko u njihov posjed doe prije nego to sazriju, na njih je obavezan dati zekat. 10. Onaj ko je pod dugom za visinu cijelog svoga imetka, ili za visinu koja krnji nisab, nije obavezan davati zekat.
IV- Kome se daje zekat?

Zekat je namijenjen za osam kategorija korisnika. Sve su one spomenute u Kur'anu, u rijeima Uzvienog:
._.t_i-1\
,
.J' ~)~_,.... ,
' " ~~
~ e:_ ~ tc.
r-::~
. 1 ~ r ' -. - '-*:~ . r-:- wr ,JJ, ~ ~-!: ~'' '/),JJ, sr-: t/_J - likJ J
Ui'/ 'it' ~e_'. L~(J~ J:r-: ~li~\ t.:J1, c'"Q( \' ~~it r ) ~
Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga sakup/jaju, i onima ija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduenima, i u svrhu na Allahovu putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako!- A Allah sve vw i mudar j e. (Et-Tevbe, 60.)
Evo kratkog pojanjenja svake od navedene kategorije: l. Siromah je onaj ko nema dovoljno imetka za podmirenje svojih potreba u hrani, piu, odjei i stanu, raunajui tu i potrebe onih koje izdrava, makar u svome imetku posjedovao i iznos nisaba (na koji je obavezan dati zekat). 2. Nevoljnik je kategorija s lina siromahu, s tim to od siromaha moe biti manje ili vie siromaan. Za ove dvije kategorije vae isti propisi. Allahov Poslanik ~ opisao je nevoljnika rijeima: "Nije nevoljnik onaj ko obilazi ljude, pa od ovoga dobije zalogaj-dva, a od onoga hurmu-dvije, nego je nevoljnik onaj ko se sm nema ime opskrbiti, koga drugi ne primjeuju i ne daju mu milostinju, a niti (mu ponos dozvoljava da) ju od njih zatrai." (Buharija) 3. Pod onim koji ga sakup/jaju podrazumijevaju se oni koji odlaze po zekat, procjenjuju ga, uzimaju, donose, biljee i o njemu vode knjige, pa za svoj rad od zekata dobijaju plau, makar bili i bogati. Ova kategorija je spomenuta i u Poslanikovim ~ rijeima: "Bogatu ovjeku nije dozvoljeno
389
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
uzimati zekat (sadaku) osim u pet sluajeva: ako ga sakuplja, ako ga otkupi svojim novcem, ako je prezaduen, ako se bori na Allahovu putu ili ako ga prethodno uzme siromah pa od sebe neto pokloni bogatau." 4. Pod onima ija srca treba pridobiti podrazumijevaju se: Musliman iji je iman slab, ali je u svome narodu potovan i ugledan. U nadi da e se njegovo srce pridobiti, da e se bolje predati Islamu i njegov utjecaj iskoristiti za dobrobit Islama ili pak da e se tako muslimani potedjeti njegova zla koji im je u stanju nanijeti, takvom ovjeku je dozvoljeno dati dio zekata; i Nemuslimanu koji bi se na taj njegov narod prime Islam.
nain
mogao
podstai
da on i
Ukratko, u ovu kategoriju spadaju svi oni koji na bilo koji nain mogu koristiti Islamu i muslimanima: recimo oni koji rade na reklamno propagandnim poslovima, novinari, pisci i drugi ljudi od pera. 5. Pod rijeima i za otkup iz ropstva podrazumijevaju se muslimani koji imaju status roba. Oni se otkupljuju iz sredstava zekata i oslobaaju radi Allahova ~ zadovoljstva. Ova kategorija obuhvaa i roba muslimana koji je, da bi postao slobodan, dogovorio se sa svojim vlasnikom da mu isplati odredeni i znos. Za njegov otkup mogu se, takoder, upotrijebiti sredstva od zekata. 6. Pod prezaduenima se misli na one koji su, ni u emu se ne grijeei prema Allahu i Njegovu Poslaniku ~ sticajem okolnosti bili prinudeni uzeti pozajmicu, pa je iz nekog opravdanog razloga ne mogu vratiti. I za takve se sluajeve moe izdvojiti dio zekata u iznosu koji je dovoljan da se isplati dug. U tom su smislu i rijei Allahova Poslanika !j: "Traiti pomo dozvoljeno je samo za tri osobe: pukog bijednika siromaha, za onoga ko je zapao u veliki dug 180 i za onoga ko je na sebe stavio obavezu da plati k:rvarinu." 181 7. Pod izrazom i u svrhe na Allahovu putu misli se na djela kojima se postie Allahovo zadovoljstvo i dennetska nagrada. Tu na prvom
180
- Pod ovim se podrazumijeva musliman koji se zaduio pa sm ne moe da vrati dug. - Tirmizi i Ebu Davud. Tinnizi kae da je hasen. Ukoliko musliman preuzme obavezu ili se zadui da bi isplatio krvarinu, potom ne imadne mogunosti da vrati dug, taj dug se moe platiti iz zekata. 18 1
390
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
mjestu dolazi borba na Allahovu putu radi uzdizanja Njegove rijei. Prema tome, borcu na Allahovu putu, ak i u sluaju da je bogat, moe se dati zekat. U ovu kategoriju, takoder, spadaju opi erijatsko utemeljeni interesi kao to je izgradnja i odravanje damija, bolnica, kola, 182 domova za siroad itd., s tim to se ne smije zaboraviti da, vezano za ovu kategoriju, na prvom mjestu dolazi: organiziranje borbe na Allahovu putu, nabavka oruja, vojne opreme, ljudstva i drugih potreba koje ta borba zahtijeva. 8. Pod putnikom-namjemikom podrazumijeva se musafir koji je, daleko od svoga mjesta boravka, ostao bez sredstava za nastavak puta ili za povratak kui. I njemu se, ak i u sluaj u da je kod svoje kue bogat, od zekata moe dati ono to mu zatreba na putu. Medutim, ovo vai samo u sluaju kada ne mogne nai nikoga ko bi mu pozajmio sredstva koja su mu zatrebala na putu. U suprotnom, ukoliko nade nekoga ko mu je spreman pozajmiti, uzee pozajmicu i nee mu se, s obzirom da je kod svoje kue bogat, dati zekat.
Napomene:
l. Ukoliko musliman svoj zekat da bilo kojoj od navedenih kategorija, zekat e mu biti valjan i obaveza skinuta. Medutim, i pored toga, on je duan voditi rauna o tome koja je od ovih kategorija u datom momentu najprea. Ukoliko je iznos zekata velik, najbolje bi bilo rasporediti ga na sve spomenute kategorije. 2. Zekat se ne moe dati onima koje je ovjek inae, duan izdravati kao to su: roditelji, djeca (uzlazna i silazna loza) i ena. Ovo zato to je njih, ak i u sluaju da su siromani, duan izdravati iz drugih sredstava, a ne od zekata. 3. Zekat se - kako se ne bi povrijedila njihova ast i ugled - ne moe dati ni onima koji vode porijeklo od Poslanikove~ porodice, a u nju spadaju: potomci Haima (Benu Haim), potomci Alijine porodice (Alu 'Ati), Ukajlove porodice (Alu 'Ukajl), Daferove porodice (Alu Da.fer) i Abbasove porodice (Alu Abbas), jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Sadaka (zekat) se ne moe dati Muharnmedovoj ~ porodici, jer je njome svijet oisti o svoje imetke." (Muslim)
- Islamska ulema kae da se zekat moe dati za izgradnju damija, bolnica itd. ukoliko je to vid borbe na Allahovu putu, a muslimani su malobr~jni i slabi da bi sredstva za to obezbijedi li mimo zekata. (Prim. . ree.)
182
39L
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
4. Musliman se oduio ako zekat na svoj imetak da na raspolaganje muslimanskom vladaru (imamu), ak i u sluaju da je ovaj nepravedan, jer je Allahov Poslanik ei rekao: "Ako ga da mom izaslaniku, ti si se oduio i za njega e imati nagradu. Za promjenu njegove namjene grijeh pada na onoga ko to uini." 1 83 5. Zekat se ne daje nevjerniku niti tekom prijestupniku kao to je onaj ko izostavlja namaz ili se izigrava i potcjenjuje islamske propise, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Uzima se od bogatih medu njima i daje onima koji su medu njima siromani." Tj. bogatih muslimana i (daje) siromanim muslimanima. Zekat se, takoder, ne daje onome ko je imuan niti onome ko je u snazi i sposoban za privredivanje. U tom su smislu i Poslanikove ~ rijei: "U njemu (tj. zekatu) nema udjela onaj ko je imuan niti onaj ko je sposoban da za sebe privreduje."(Ahmed) Tj. da zaradi onoliko koliko mu je potrebno. 6. Zekat nije dozvoljeno prenositi IZ jednog mjesta u drugo, ukoliko su jedno od drugog udaljeni toliko da bi se na toj razdaljini mogao kratiti namaz ili vie od toga. U tom smislu su i Poslanikove $ rijei: "...i daje onima koji su medu njima siromani." Medutim, islamski pravnici u tom pogledu prave izuzetak u dva
sluaja:
kada u jednom mjestu nema siromanih koji bi mogli primiti zekat i kada je u drugom mjestu potreba vea. U ta dva sluaja zekat se moe dati i siromasima u drugom mjestu. Najbolje bi bilo da se to uini organizirano; preko vladara (imama) ib koga drugog. 7. Ukoliko bi neko kakvom siromahu dao pozajmicu, pa naknadno da mu pozajmicu otpie na ime zekata, to bi bilo valjano pod uvjetom da je siguran da bi se ovaj - kada bi mu zatraio da mu dug vrati - potrudio i zaista vratio. U suprotnom, ako je izgubio nadu da e mu ovaj vratiti dug, ili mu ga je dao pod uvjetom da mu ga vrati, pozajmica se ne moe otpisati na ime zekata.
odluio
183
-Ahmed i Hafiz u Telhisu ne ocijenivi ga.
392
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
8. Zekat nije valjan bez unaprijed donesenog nijjeta da je to to se daje zekat. Prema tome, ukoliko bi se zekat dao bez nijj eta da je to to se daje zekat, on ne bi bio valjan. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: ''Djela se mjere prema namjeri i svakom ovjeku pripada ono to naumi." Dakle, onaj ko daje obavezni zekat, mora naumiti da je to to daje zekat na njegov imetak i da ga iskreno daje u ime Allaha, jer je iskrenost uvjet za valjanost svakog ina ibadeta, kao to, uostalom, i stoji u rijeima Uzvienog:
;;.jj1 j~ ~l 1./~~:1 U lJ) C) l A nareeno im je da se samo l Allahu klanjaju i da Mu iskreno vjeru ispovjedaju. (El-Bejjine, 5.)
V- Zekatu-l-fitr
l. Propisanost zekatu-1-fitra
Zekatu-1-fitr je obavezni sunnet za svakog muslimana. U tom smislu su i Ibn Omerove, r.a. , rijei: "Allahov Poslanik ~ je zaduio ramazanskim zekatu-1-fitrom u iznosu jedne mjerice (sa 'a) hurmi ili jema, svakog muslimana, bez obzira bio on slobodan ili rob, muko ili ensko, dijete ili odrastao." (Muttefekun alejhi) 2. Smisao zekatu-1-fitra Zekatu-1-fitr je, jzmedu ostalog, propisan radi: od moguih greaka i propusta koje je toku ramazana kao to su nepromiljene i bestidne rijei,
ienja postaa poinio
pomaganja siromanih i njihovo zbrinjavanje da bar na Bajram nisu potrebni tude pomoi.
Poslanik ~ je
U tom smislu se od Ibn Abbasa, r.a. , prenosi da je rekao: "Allahov zekatu-1-fi.tr propisao radi ienja postaa od nepromiljenih i bestidnih rijei i radi zbrinjavanja siromanib.." 184 Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Pomozite im (tj. siromanima) da bar na ovaj dan (tj. Bajram) ne moraju prositi." (El
Bejheki)
184
-Hadis biljee Ebu Davud, Ibn Made i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih.
393
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
3. U emu se daje zekatu-1-fitr i kolika je njegova visina? Visina zekatu-1-fitra je jedna mjerica (sa') od etiri pregrti (mudd). D~je se u namirnicama koje se najvie koriste u odreenom mjestu: penici, jemu, burmama, rii, suhim groicama ili siru. U tom smislu su i Ebu Seidove, r.a., rijei: "U doba Allahova Poslanika ~ smo na ime zekatu-1-fitra - za sve, kako za malog tako i za odraslog, kako za slobodnog tako i za roba - izdvajali u namirnicama mjericu (sa') sira, jema, hurmi ili suhih groica." (Muttefekun alejhi) 4. Zekatu-1-fitr se daje iskljuivo u namirnicama Zekatu-1 -fitr se izdvaja i daje iskljuivo u namirnicama i kao takav se, izuzev u sluaju nude, ne moe preraunati i dati u novcu, tim prije to nigdje nije zabiljeeno da ga je umjesto u namirnicama, Allahov Poslanik ;i dao u novcu. Isto tako, nigdje nije zabiljeeno da ga je bilo ko od ashaba, r.a., umjesto u namirnicama, dao u novcu. 5. Do kada se zekatu-1-fitr mora podijeliti? Obaveza izdvajanja zekatu-1-fitra nastaje nastupanjem noi uoi Bajrama. Medutim, moe se dati i na dan-dva prije Bajrama, jer je zabiljeeno da je tako postupao i Ibn Omer, r.a Ipak, zekatu-1-fitr je najbolje dati u vremenu od zore na dan Bajrama pa do pred poetak klanjanja bajram-namaza, jer je Allahov Poslanik ~ naredio da se zekatu 1-fitr podijeli prije nego to svijet izae da klanja bajram-namaz. U tom smislu su i Ibn Abbasove rijei: "Allahov Poslanik ~ je zekatu-1-fitr propisao radi ienja postaa od nepromiljenih i bestidnih rijei i radi zbrinjavanja siromanih. Onome ko ga podijeli prije (Bajram) namaza bie primljen kao zekatu-1-fitr, a onome ko ga podijeli poslije (Bajram) namaza, kao obina sadaka." 185 Onaj ko nije uspio podijeliti zekatu-1-fitr prije klanjanja bajram namaza, podijelie ga na kaza, nakon to se bajram-namaz klanja, jer je i tada podijeljen zekatu-1-fitr valjan, samo to je to pokudeno (mekruh).
185
Hadis biljee Ehu Davud, Ibn Made i Hakim. Hakim ga ocjenjuje kao sahih.
394
1 poglavlje 4.
6. Kome je zekatu-1-fitr namijenjen?
ISLAMSKI OBREDI
Zekatu-1-fitr je namijenjen istim onim kategorijama kojima je namijenjen i zekat, s tim to j e pree da se da siromasima i nevoljnicima nego ostaHm kategorijama, jer je Allahov Poslanik ;;.t u tom smislu, rekao: "Pomaite im (tj. siromanima) da bar na ovaj dan (tj. Bajram) ne moraju prositi." (El-Bejheki) Prema tome, zekatu-1-fitr mimo siromaha i nevoljnika ne bi trebalo davati drugim kategorijama, osim ako takvih uope nema, ili ih irna, ali nisu previe siroman i i potrebiti kao to je to sluaj sa drugim kategorij ama.
Napomene:
l. Bogata ena, ako hoe, svoj zekat moe dati svome m ue, ako je siromaan, za razliku od mua koji svoj zekat ne moe dati eni. Ovo zato to je mu ionako duan izdravati svoju enu, dok ena nije duna izdravati svoga mua.
2. Zekatu-1-fit:r nije duan dati onaj ko nema svojih sredstava dovoljnih za svoje potrebe za jedan dan, jer Allah nikoga ne obavezuje preko njegovih mogunosti. 3. Kome od njegovih dnevnih potreba preostane neto pa to d na ime zekatu-1-fitra i to e mu biti valj ano, jer Uzvieni Allah veli:
~~~=" ..1~ 4ill 1)~ l Bojte se Allaha koliko moete! (Et-Tegabun, 16.)
4. Zekatu-1-fi.tr za jednu osobu moe se raspodijeliti i dati na vie strana, isto kao to se zekatu-1-fitr za vie osoba moe dati jednoj osobi, jer u tom pogledu od strane Zakonodavca nisu spomenuta nikakva
ogranienja.
5. Musliman je zekatu-l-fitr na sebe duan dati ukoliko se nalazi u svome mjestu boravka. (Tj. ukoliko nije musafir) 6. Kao i zekat, ni zekatu-1-fitr se ne moe prenositi iz jednog mjesta u drugo, osim u s luaju nude.
* * *
395
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
XI - Post
( ~~\____})
l - Definicija i historijat posta
l. Definicija posta
Es-savm (post) u jezikom smislu znai suzdrati se od neega. U vjerskom smislu postiti znai: s namjerom izvravanja vjerskog obreda (ibadeta), suzdravati se od jela, pia, spoJno g odnosa i drugih stvari koje kvare post, od zore do zalaska sunca.
2. Historijat posta Uzvieni Allah propisao je post Muhammedovu ;i Urnmetu, kao to ga je i ranije propisivao minulim narodima. U tom smislu, Uzvieni veli:
0 -~' <'1::.1
" 1 "., ,
~ ...
.,=
'r-- ,. u-: .Y.._ r-s- ~ t.:..s' r. Cl ~. ~ lr- .Y.._ 1-:;n; sJ.:i '. ': lli 1 ~. . , )L:JI ~-i': lli ~ .~.
J.
"
..
...
"
tl
1+.
O vjernici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili. (El-Bekare, 183.)
Navedeni ajet je objavljen i njime muslimanima propisan post u ponedjeljak, u mjesecu a 'banu, druge godine po Hidri.
ll- Vrijednost i smisao posta

a) Vrijednost posta O vrijednosti posta govore mnogobrojni Poslanikovi ii hadisi kao to su: "Post je tit (koji u borbi." 186
186
uva)
od vatre, isto kao to tit nekoga od vas
uva
Hadis biljee Ahmed i drugi. Sujuti ga nije ocijenio.
396
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
"Ko god na Allahovu ~ putu posti jedan dan, Allah e zahvaljujui tome danu, njegovo lice udaljiti od dehennemske vatre za rastojanje od sedamdeset godina hoda." (Muttefekun alejhi) "Kada se (prilikom iftara) mrsi, postaeva dova se ne odbija." 187 "U Dennetu ima jedna kapija koja se zove Rejjan. Na Sudnjem danu kroz nju e ulaziti samo postai i niko vie. Kada se povie: 'Gdje su postai' - postai e ustati i samo oni na njih ui. Kada oni na njih uu, kapija e se zatvoriti i vie na nju niko nee (moi) ui."
(Muttefekun alejhi)
b) Smisao posta Smisao posta se ogleda u viestrukim duhovnim, socijalnim zdravstvenim koristima, tako to:
1
u duhovnom smislu, jaa volju i izdrljivost, ui obuzdavanju i suzbijanju prohtjeva, ulijeva i razvija osjeaj bogobojaznosti, posebno one koja se postie jedino putem posta, zbog ega ga je Uzvieni i propisao rijeima:
;
<~ C"1::.1 'C"l'; . pr--~
,J _.
,;
~ ll1 r--; u-: eJ.._
_,
liJ
1 ~ ;:. .-
"
L...s' ~- ~'-'._"....... ~ 1 ~T-: lJ1t: 1\S 't.:a11 'Cl~ - y eJ.._ ~
".
,.
):;'
O vjemici! Propisuje vam se post, kao to je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili. (El-Bekare, 183.) u socijalnom smislu, medu svim pripadnicima Islama (Ummeta) ulijeva osjeaj reda, jedinstva, ljubavi prema pravednosti i jednakosti i to medu vjernicima, s jedne strane, razvija osjeaj samilosti i tenje za etikim vrijednostima, a s druge strane, drutvo u cjelini uva od svakojakih zala i nevaljalih pojava i u zdravstvenom smislu, proiava crijeva, jaa eludac, uklanja tetne naslage iz organizma, smanjuje gojaznost i preoptereenost stomaka salom. U tom smislu, u jednom hadisu stoji da je Poslanik ii rekao: "Postite, biete zdravi." 188
187 188
Hadis biljee Ibn Made i Hakim. Rakim ga ocjenjuje kao sahih. Had is biljee Ibn Sunni i Ebu Nei m. Sujuti ga ocjenjuje kao hasen.
397
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Ill - Koji j e post preporuen, koji pokuden, a koji zabranj en?

a)
Preporueno
je (mustehab) postiti sljedee dane:
l. Na Dan Arefata, tj. deveti dan mjeseca zu-1-hideta, i to za onoga ko nije na haddu, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Post na Dan Arefata iskupljuje grijehe za dvije godine; prolu i narednu, a post na Dan Aure 189 iskupljuje grijehe za prolu godinu." (Muslim)
2. Deveti i deseti dan mjeseca muharrema, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: .....a post na Dan A.fure iskuplj uje grijehe za prolu godinu."(Muslim) i jer je sam Poslanik ~ postio deseti dan muharrema i drugima preporuio da ga poste rekavi: "Sljedee godine emo, ina-Allah, (sa desetim) postiti i deveti dan (muharrema)." (Muslim i EbuDavud) 3. est dana u mjesecu evvalu, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Onaj ko ispasti ramazan, a zatim posti jo est dana u evvalu, (rauna mu se) kao da je postio cijelu godinu." (Muslim) 4. Prvu polovinu mjeseca a'bana, jer se od Aie, r.a., prenosi daje rekla: "Nisam nikada p1imijetila da je Allahov Poslanik ~ postio cio mj esec osim ramazan, niti sam zapazila da je i u jednom mjesecu postio vie nego u a'banu." (Muttefekun alejhi) 5. Prvih des.e t dana mjeseca zu-1-hideta, jer je Allahov Poslanik i rekao: "Nema dana u kojima j e uinjeno dobro djelo Uzvienom Allahu drae nego to su ovi dani (tj. prvih deset dana mjeseca zu-1-hideta)." Upitan: "Allahov Poslanie , zar ni od dana provedenih u borbi na Allahovom putu?" - odgovorio je: "Ni od dana provedenih u borbi na Allahovom putu, osim ako se radi o ovjeku koji je poao i sa sobom ponio s av svoj imetak, a onda se vratio bez igdje iega. " (BuharUa) 6. Mjesec muharrem, jer je upitan : "U kom mjesecu j e najvrijednije postiti poslije ramazana?"- Allahov Poslanik ~ odgovmio: "Allahov mjesec koga zovete rnuharrem ." (Muslim) 7. Takozvane bijele dane od svakog (hidretskog) mjeseca, ~ trinaesti, etrnaes ti i petnaesti dan u mjesecu, jer se od Ebu Zerra, r.a., prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik ~ nam je naredio da od (svakog) mjeseca postimo tri bijela dana: trinaesti, etrnaesti i petnaesti, dodavi: 'Postiti ih je kao postiti cijelu godinu. "' 190
189
Deseti dan mjeseca muharrema.
190
-Hadis biljei Nesai. fbn Hibban ga ocjenjuje kao sahih.
398
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
8. Svaki ponedjeljak i etvrtak, jer se pripovijeda da je Allahov Poslanik ~ najvie postio ponedjeljakom i etvrtkom i jer je, upitan o njima, rekao: ''Dj ela se svakog ponedjeljka i etvrtka predoavaju, pa Allah oprosti svakom muslimanu - ili je rekao vjerniku - osim dvojici koji, ljuti jedan na drugog, medu sobom ne razgovaraju za koje kae: 'Vrati njih dvoj icu!"' 191 9. Dan postiti, a dan mrsiti, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Allahu najdrai post je Davudov post, a Allahu najdrai namaz je Davudov namaz. On bi pola noi spavao, 'treu treinu klanjao, a preostalu estinu ponovo legao i zaspao, dok bijedan dan postio, a drugi mrsio." (Muslim)
Poslanik ~
10. Post neoenjenog koji nema uvjeta da se oeni, jer je Allahov rekao: "Ko j e u mogunosti oeniti se, neka se oeni, jer je to najbolji nain da sauva pogled i spolni organ, a ko nije, neka posti, jer se postom ubija nagon strasti." (Buharija) b) Pokudeno je (mekruh) postiti
sljedee
dane:
l. Na Dan Arefata za onoga ko je na haddu, jer je Allahov Poslanik ;i zabranio post na Dan Arefata onome ko se nalazi na Arefatu. 192
~
2. Petkom (bez dana prije ili poslije njega), jer je Allahov Poslanik rekao: "Petak je va praznik, pa ga ne postite, osim ako ete sa njim postiti jo j edan dan, prije ili poslije njega! " 193 3. Subotom (bez dana prije ili poslije nje), jer je Allahov Poslanik rekao: "Nemojte postiti subotu, osim kada vam je to obavezno (tj. za vrijeme ramazana)! Ukoliko neko od vas ne bude imao nita (ime e se omrsiti) osim kore od loze ili mladica drveta, neka ih dobro savae (i njima se omrsi)!" 19~ 4. Drugu polovinu mjeseca a'bana, jer je Allahov Poslanik rekao: "Kada proe pola a'bana, nemojte postiti!" 195
191
Sened had isa je sahih, a biljei ga Ahmed.
192 193
- Hadis o tome biljei Ebu Davud. Hakim ga ocjenjuje kao sahih. - Had is sa dobrim senedom biljei Bev_ar. Njegova osnova se moe
nai i u sahih
~birkama
od Buharije i Muslima.
l9-l
195
-Hadis biljee autori sunen-zbirki. Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen.

-
Hadis biljee autori sunen-zbirki. rbn Hibban ga ocjenjuje kao hasen.
399
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Napomene: Postiti gore navedene dane je blae pokudeno (mekruhi-tenzih), za razliku od nie navedenih vrsta posta koji je strogo pokuden, gotovo blizu barama (mekruhi-tahrim). To su sljedei sluajevi:
l. Postiti bez prekida (tj. bez iftara) dva ili vie dana, jer je Allahov Poslanik :1 u vezi takvog posta rekao: "Nemojte spajati post!" (Bubarija), a drugom prilikom: "uvajte se visala (spajanja posta danom iza dana bez iftara)!" (Muttefekun alejhi)
2. Postiti na takozvani dan ekka, tj. trideseti dan mjeseca a'bana, da bi to mogao biti prvi dan ramazana, jer je AJlahov Poslanik ~ rekao: "Ko posti na dan ekka, pokazao se neposlunim prema Ebu Kasimu !" 196
sumnjajui
3. Postiti cijelu godinu iz dana u dan, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Ne postio onaj ko posti cijelu godinu!" (Muslim), a drugom prilikom: "Ko posti cijelu godinu, je kao da niti je postio niti mrsio."
(Ahmed i Nesai)
4. Post ene bez dozvole mua, ako joj je mu kod kue, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Bez mueve dozvole, ako je kod kue, eni nije dozvoljeno postiti ni jedan jedini dan, izuzev ramazanskog posta."
(Muttefekun alejhi)
e) Strogo je zabranjeno (haram) postiti u
sljedeim
danima:
l. Prvi dan Bajrama, kako Ramazanskog, tako i Kurban-bajrama. U tom smislu se od Omera, r.a., prenosi da je rekao: "Ovo su dva dana u kojima je Allahov Poslanik ~ zabranio da se posti. Prvi je dan kada se rnrsite i prekidate va post (tj. Ramazanski bajram), a drugi kada od svojih kurbanajedete meso (tj. Kurban-bajram)." (Muslim) 2. Drugi, trei i etvrti dan Kurban-bajrama (ejjamu-t-terik es selase), jer je Vjerovjesnik ii poslao glasnika na Minu da badijama prenese poruku da te dane ne poste "jer su to dani jela, pia i sastajanja sa enama." 197 U drugom predanju stoji "i spominjanja Allaha".
196
Buharija kao mu'aJlek. Hadis biljei Taberani. Njegova osnova nalazi se i u Muslimovu Sahihu.
197
400
14. poglavlje
ISLAMSKJ OBREDI
3. eni dok je u danima hajza i nifasa, jer se svi islamski pravnici jednoglasno slau da je post ene u hajzu i nifasu pokvaren, budui da je Allahov Poslanik~ rekao: "Zar ne? Kada je ena u hajzu, ona ne moe klanjati ni postiti. To je krnjavost njene vjere." (Buharija) 4. Post bolesnika koji bi mu mogao Uzvieni rekao:
J .,-, s~
prouzroiti
smrt, jer je
~~ ~ 0\S" all 0! ~~ l~ Uj l ... i ne ubijajte sami sebe! Allah je: doista, prema vama milostiv. (En-Nisa' , 29.)
JJ,)
IV - Ramazanski post i njegovi propisi

a) Propisanost ramazanskog posta Ramazanski post kao stroga obaveza propisan je Kur'anom, Sunnetom i idm'aom (jednoglasnim miljenjem) islamskog Ummeta. Uzvieni Allah veli:
::,:.; 0l(,AJ1 c..>~l ~ uq,j u"lll c..>Jl. 0\)ll ~ J; ($.i.ll 0~~ j
, 'tJ , , ,, , ,
""
f ,
fi.:;.
~.)a5; ~~ ~ ~
U mjesecu ramazan.u poelo je objavljivanje Kur'ana, koji je putokaz ljudima i jasan. dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla. Ko od vas u tom mjesecu bude kod kue, neka ga u postu provede! (El-Bekare, 185.)
Allahov Poslanik ~ j e rekao: "Islam se zasniva na pet stvari: oitovanju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadda i postu mjeseca ramazana."
(Muttefekun alejhi)
"Tri su veze Islama i temelja na kojima poiva vjera Islam. Ko izostavi bilo koju od njih nevjernik je i dozvoljeno je (halal) proHti njegovu krv. To su: oitovanje da nema boga osim Allaha, klanjati tarz namaze i postiti mjesec ramazan." 198
198
Hadis sa hasen senedom biljei Ebu Ja'la u Musnedu.
401
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
b) Vrijednost mjeseca ramazana Ramazan je mjesec koji se odlikuje brojnim fadiletima i vTijednostima kakvih nema ni u jednom drugom mjesecu. To potvruju i
sljedee Poslanikove ~ rijei:
"Pet dnevnih namaza, duma do dume i ramazan do ramazana briu grijehe poinjene u meuvremenu, ukoliko nisu poinjeni veliki grijesi."
(Muslim)
"Ko vjerujui i duboko se nadajui (nagradi) ispasti ramazan, bit e mu oproteni ranije poinjeni grijesi." (Muttefekun alejhi) "Vidio sam jednog ovjeka od moga Ummeta kako skapavajui od i kako svaki put, kada doe do bazena sa vodom, bude odbijen, sve dok nije doao njegov post i napojio ga, pustivi ga da pije sve dok se nije zasitio." 199
ei dae
"Kada doe prva no ramazana ejtanima i zlim dinnima se stave okovi i pozatvaraju dehe1memske kapije, da se nijedna ne otvara, a pootvaraju dennetske kapije, da se nijedna ne zatvara, te glas pozove: 'O ti koji trai dobro, pouri, a ti koji trai zlo, odstupi!' I tako svako vee, Allah oslobaa od vatre."200
V- U ramazanu uinjena dobra djela imaju posebnu vrijednost
Zbog posebne odabranosti mjeseca ramazana nad ostalim mjesecima u godini, i dobra djela uinjena u ramazanu imaju posebnu vrijednost. U njih, izmedu ostalog, spadaju: l . Udjeljivanje milostinje, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Najbolja milostinja (sadaka) je ona u mjesecu ramazanu." 20 1 "Onaj ko
postau
osigura iftar,
imae
nagradu kao i sam
posta,
tim to to postau nee nimalo umanjiti njegovu nagradu." 202

199
Hadis u kome Poslanik ~ opirno opisuje svoj san biljei Taberani.
- Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao garib. Biljei ga i Hakim i ocjenjuje ga kao sahih jer ispunjava uvjete koje su za vjerodostojnost hailisa postavili Buharija i Muslim.
201
200
-Hadis je daif i biljei ga Tirmizi.
402
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
"Onoga ko postau od halal zarade osigura hranu i pie za iftar, preko dana u mjesecu ramazanu blagosiljaju meleki, a u noi Kadr (Lejletu-l-kadr) i sam melek Dibril." (Taberani i Ebu ejh) AIJahov Poslanik ~ je od svih ljudi bio najdareljiviji, a najdareljiviji j e, opet, bio u ramazanu kada bi se sastajao sa Dibrilom."
(Bu harija)
2. Kijamu-l-lejl (teravih-namaz) za koga je Allahov Poslanik ~ rekao: "Onome ko uz ramazan klanja, vjerujui i nadajui se nagradi, bit e oproteni ranije uinjeni grijesi." (Muttefekun alejhi) AJlahov Poslanik ~ je ramazanske noi redovno provodio u klanjanju i ibadetu, a kada bi nastupila zadnja treina ramazana, budio bi i ostale ukuane, sve redom, i malo i veliko, koji su bili sposobni klanjati.
(Muslim)
3. Uenje Kur'ana, jer je Allahov Poslanik ~ od svih mjeseci, najvie Kur'an uio uz ramazan i jer mu je uz ramazan dolazio Dibril i poduavao ga Kur'anu. (Buharija) Osim toga, Allahov Poslanik ~ bi uz ramazan na teravih-namazu due nego i na jednom drugom namazu. Tako s.e u Sahihu pripovijeda da je Huzejfe, r.a., jedne noi na kijamu tako dugo uio da je na jednom rekatu prouio itavu Bekaru, Ali !mrem i Nisa ', ne prelazei ni preko jednog ajeta u kome se spominje prijetnja, a da nije na njemu zastao i Allaha zamolio da ga od nje sauva, te da je, kada je bio zavrio tek dva rekata, doao Bilal da najavi skori dolazak sabah-namaza. Allahov Poslanik ~ je, takoder, rekao: ''Post i noni namaz (kijam) e se na Sudnjem danu zauzeti za roba, pa e post rei: 'Gospodaru, po danu mu nisam dao da jede i pije'- a Kur'an dodati: 'a ja mu nou nisam dao da spava' -pa nam dozvoli da se za njega zauzmemo." (Ahmed i Nesai)
uio
4. l'tikaf, tj. osamijivanje u zadnjih deset dana ramazana u damiji iskljuivo radi posveivanja ibadetu i stjecanja Allahove naklonosti. I sam Allahov Poslanik ~ se u zadnjih deset dana ramazana povlaio u i'tikaf i posveivao ibadetu. Tu praksu je, kako se navodi u Sahihu, Allahov Poslanik ~ prakticirao sve do smrti. U tom smislu su i njegove
202
Hadis je sahib, a biljee ga Ahmed i Tirmizi.
403
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
rijei: "Damija je kua svakog pobonjaka, a Allah je svakome onom kome damija bude kua, zagarantirao da e mu osigurati lijep ivot, obasuti ga Svojom milou i pomoi mu da prede Sirat-uprija na putu ka Allahovu zadovoljstvu i Dennetu." (Taberani i Bezzar)
5. Obavljanje umre, tj . posjeta BejtullahUJ Ladi injenja tavafa oko Kabe i sa ]a izmedu Safe i Merve u toku mjeseca ramazana, jer je Allahov Poslanik :i rekao: "Umra u ramazanu je kao hadd sa mnom." (Muttefekun alejhi) "Umra do umre brie grijehe poinjene izmedu njih." (Muttefekun alejhi)
VI Utvrdivanje poetka mjeseca ramazana

Poetak
ramazana se utvrduje na osnovu jedne od
sljedee
dvije
stvari: a) Napunjavanjem prethodnog mjeseca (tj. a'bana) trideset dana. Dakle, kada a 'ban napuni trideset dana, rauna se da je sljedei dan bez ikakve sumnje prvi dan ramazana. b) Vienjem mlaaka. Dakle, ukoliko se mlaak vidi uoi tridesetog dana a 'bana, nastupio je mjesec ramazan, a sa njime i obaveza posta. U tom smislu su i rijei Uzvienog: ~.'aji ~~ ~ ~ ~ l Ko od vas u tom mjesecu bude kod ku.e, neka ga u postu provede! (El-Bekare, 185.) Kao i rijei Allahova Poslanika ~: "Kada vidite mlaak, zapostite, a kada ga ponovo vidite, omrsite se! Ukoliko ga ne vidite, raunajte da je a'ban trideset dana." (Muslim) Da bi se njegovo vienje utvrdilo dovoljno je da posvjedoe jedna ili dvije pouzdan.e osobe da su ga vidjele, jer je i Allahov Poslanik j dopustio mogunost da se svjedoenje i samo jedne pouzdane osobe da je vidjela mlaak ramazana moe prihvatiti, 203 za razliku o'd utvrdivanja mlaaka evvala kada se prekida post. U tom sluaju je potrebno da vienje mlaaka potvrde najmanje dvije pouzdane osobe, jer ni Allahov Poslanik ~ za prekid posta nije prihvatio svjedoenje samo jedne pouzdane osobe. (Taberani i Darekutni)
203
Hadis je sabih, a biljee ga Ebu Davud i drugi.
404
14. poglavlje
Napomena:
ISLAMSKI OBREDI
Onaj ko vidi mlaak ramazana, duan je zapostiti ramazanski post, ak i u sluaju kada mu niko drugi ne bi povjerovao. Medutim, onaj ko vidi mlaak evvala za prekid posta, ukoliko mu niko drugi ne povjeruje, nee mrsi ti, jer je Allahov Poslanik~ rekao: ''Post je kada svi zapostite, Ramazanski bajram kada svi mrsite, a Kurban-bajram kada koljete kurban e. "204
VII- Uvjeti i propisi posta za razne kategorije postaa

a) Uvjeti posta Da bi musliman bio obavezan postiti, treba ispunjavati sljedee uvjete: da je pametan i da je punodoban jer je Allahov Poslanik ci rekao: "Pero je dignuto sa trojice (tj. odgovornost): ludaka dok ne doe pameti, onoga ko spava dok se ne probudi i djeteta dok rie postane punodobno. " 205 Za valjanost posta ene muslimanke, pored navedenih uvjeta se postavlja jo jedan; da nije u periodu hajza i nifasa., jer je Allahov Poslanik ~ objanjavajui krnjavost vjere kod ene, rekao: "Zar ne, kada je sa hajzom, ona ne klanja i ne posti." (Buharija)
b) Putnik
Kada musliman ode na put udaljen 48 milja (83 km) i vie na kome mu je dozvoljeno kratiti namaze, moe koristiti i olakicu u postu tako to e dane provedene na putu mrsiti i ..~apo_stiti jh kada se yra~ ~i. l! tom smislu su i rijei Uzvienog: ;.:.f r41 0-- o:W _;;_. t.fo j! ~; ~ c:>IS' ~ /..a onome od vas koji bude bolestan ili na putu- isti broj drugih lana. (El-Bekare, 184.) Ukoliko post na putu nije previe naporan, putniku je bolje postiti nego mrsiti pa te dane naknadno napostiti. Medutim, ukoliko je put teak i post na njemu naporan, putniku je bolje mrsiti, pa te dane naknadno
204 205
- Hadis je hasen, a biljee ga Tirmizi i Ibn Mad e.

- Had is je sahih, a biljee ga Ahmed i Ehu Davud.
405
ISLAMSKJ OBREDI
4. poglavlje
napostiti. U tom smislu se od Ebu Seida el-Hudrija, r.a., prenosi da je rekao: "Dok smo jednom prilikom uz ramazan , zajedno sa Allahovjm Poslanikom ~ bili u jednom vojnom pohodu, neki od nas su postili, a neki mrsili. Medutim, niko od onjh koji su postili nije prigovarao onima koji su mrsili, niti od onih koji su mrsili onima koji su postili, jer su smatrali da je onome ko moe izdrati post, dobro da posti, a onome ko ne moe, dobro da mrsi." (Muslim) e) Bolesnik Ukoliko se musliman uz ramazan razboli, prvo e dobro preispitati svoj poloaj. Ukoliko procijeni da bez veih tekoa moe postiti, postie, a ukoliko procijeni da ne moe, mrsie. Zatim e, ukoliko se nada da e ozdraviti, saekati i proputene dane kada ozdravi, napostiti, a ukoliko se ne nada ozdravljenju, za svaki ornreni dan e siromahu u penid ili nekoj drugoj namirnici dati visinu sadekatu-1-fitra. U tom smislu su i rijei Uzvienog: U:-<:_. (Q. .;..u ~~ 0<..iJI J-i-) /Onima koji ga jedva podnose - otkup je da }ednog sir01iwha 'nahrane. (EI-Bekare, 184.)
.. 'lo
d) Iznemogli zbog duboke starosti Ukoliko muslirnam ili muslimanka doive duboku starost, pa zbog starosti ne mognu postiti, mrsie s tim to e na ime otkupa za svaki omreni dan nahraniti po jednog siromaha. U tom se smislu od Ibn Abbasa, r.a., prenosi da je rekao: "Iznemoglom starcu (i iznemogloj starici) je data olakica da za svaki omreni dan nahrani po jednog siromaha i da te dane ne mora napatati."206 e) Trudnica i dojilja U sluaju da je muslimanka trudna i da se boji za svoje zdravlje ili zdravlje djeteta koje joj je jo u stomaku, mrsie i isti toliki broj dana naknadno napostiti kada te prepreke nestane. Ukoliko je bogata uz svaki dan posta nahranie i po jednog siromaha, jer je tako bolje i sevabnije. Isti ovaj propis vai i za dojilju koja se boji za sebe ili svoje dijete, ako ne mogne nai drugu enu koja bi joj umjesto nje dojila dijete, ili je
206
Hadis biljee Darckutni i Hakim i okarakterisao ga kao sahih.
406
14. poglavlje
ISLAMSKJ OBREDI
nade pa je dijete ne_pphvati_. I ov~ p_ ropis je donesen na osnovu rijei Uzvienog: ~ r~ l.:!-J.j ~~~lli ~) l Onima koji ga jedva podnose - otkup je dafediwg siromaha 'nahrane. (El-Bekare, 184.)
Dvije napomene:
l. Onaj ko se opusti pa proputene dane posta ne naposti do sljedeeg ramazana, duan je uz svaki napoteni dan nahraniti po jednog siromaha. 2. Ako neko od muslimana ne napostivi proputene dane posta umre, napostit e ih za njega njegov nasljednik, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Za onoga ko umre, ne napostivi proputene dane posta, napostit e za njega njegov nasljednik." (Muttefekun alejhi) Upitan od jednog ovjeka: "Umrla mi je majka ostavi duna napostiti mjesec dana posta. Hou li ja to za nju napostiti?"- Allahov Poslanik ~ je odgovorio: "Da, treba, jer je dug prema Allahu najpree izvriti." (Muttefekun alejhi)
VIII- ta je sve kod posta rukn, ta sunnet a ta mekruh?

a) Ruknovi posta su: l. Nijjet donijeti, tj. srcem odluiti da se posti, pokoravajui se Allahovoj zapovijedi u nastojanju da se postigne Njegovo zadovoljstvo i bliskost. Ovo zato to je Allahov Poslanik :;s rekao: "Djela se mjere prema namjerama." Ukoliko se radi o ramazanskom postu, nijjet j e potrebno donijeti nou, prije zore, jer je Allahov Poslanik ;i rekao: "Onaj ko ne zanijjeti post nou, prije zore, taj i nema posta." (Tirmizi) Ukoliko se, pak, radi o postu-nafili, nijjet se moe donijeti i poslije zore, ak i kada sunce odskoi, pod uvjetom da se nije nita jelo. U tom se smislu od Aie, r.a., prenosi da je rekla: "Jednog dana Allahov Poslanik ~ je uao kod mene u sobu i upitao: 'Ima li ta (za jesti)?' - pa sam odgovorila da nema, na to je on odgovorio: "Onda u (danas) postiti." (Muslim)
407
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
pia,
2. Imsak, tj. sustezanje odjela, to kvari post.
spolnog odnosa i svega drugog
3. Vrijeme posta mora biti preko dana, tj. od zore do zalaska Sunca, jer ukoliko bi neko postio uoLL, a mrsio danju, post mu ne bi bio valjan. r~ll~f ~/... a zatim postite U tom su smislu i rijei Uzvienog: JDI sve do noi! (El-Bekare, 187.) ' ' ,
J1
b) Sunneti posta su: l. Pouriti sa iftarom odmah im zae sunce, jer je Allahov Poslanik i'i rekao: "Dobro je sve dok ljudi pourivaju sa iftarom." (Muttefekun alejhi) i jer se od Enesa, r.a., prenosi da je rekao: "Vjerovjesnik ;i (uz ramazan) nikada nije klanjao akam prije nego to se omrsio, makar gutljajem vode.' 7207 2. Omrsiti se svjeim hurmama, ili suhim burmama, ili vodom. Najbolje bi bilo omrsiti se svjeim burmama, a i suhim burmama se bolje omrsiti nego vodom. Mustebab je da broj burmi bude neparan: tri, pet ili sedam, jer se od Enesa, r.a., prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik~ bi se, prije nego to bi stao da klanja akam, omrsio sa nekoliko svjeih hurmi, a ako ne bi bilo svjeih onda suhih, a ako ne bi bilo ni suhih onda sa nekoliko gutljaja vode." (Taberani) 3. Prilikom mrenja prouiti dovu, jer ju je i Allahov Poslanik ~ redovno uio, i to izgovarajui rijei: Allahumme leke sumna, ve 'alfi rizkike eftama, fetekabbe-l-minna, inneke ente-s-semz'u-l- 'atfm! l "AllahLL, Tebi srno postil i i onim se, ime si nas Ti opskrbio omrsili, pa primi na post, jer Ti sve uje i sve zna !"(Ebu Davud) Pripovijeda se da bi, kada bi se htio omrsiti, Ibn Omer, r.a., imao Allahumme, innt es'eluke birahmetike-l-lett vesi'at kulle ej'in en tagfire ll zunubf! l "Allahu, preklinjem te milou Tvojom koja sve obuhvaa, da mi oprosti grijehe moje!" 208
obiaj prouiti:
4. Ustati na sehllf, ~ ustati pred zoru i s namjerom da se taj dan posti jesti i napiti se vode prije zore, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Razlika izmedu naeg posta i posta sljedbenika Knjige (krana i
207 208
Tirmizi i ocijenio ga kao hasen. Predaja je sahih i biljei je Ebu Davud.
408
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
jevreja) je to mi ustajemo na sehur." (Muslim) Drugom prilikom, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Ustajte na sehur, jer je u ustajanju na sehur bereket." (Muttefekun al ej hi) 5. Odgoditi sehur do pred kraj noi, lj. pred zoru, jer je Allahov rekao: "Dobro je sve dok moj Ummet pouruje sa iftarom i dok odgaa sebur sve do pred zoru. "209
Poslanik ~
Vrijeme seh ura nastaje iza pola noi i traje sve do nekoliko minuta prije zore. U tom sm islu se od Zejda b. Sabita, r.a., prenosi da je rekao: "Jeli smo za sehur zajedno sa Allahovim Poslanikom ~. pa je Allahov Poslanik ~. domalo potom, ustao da klanja, te sam upitao: 'Koliko je bi1o prolo izmedu ezana i sehura' - na to mi je odgovoreno: 'Onoliko koliko je potrebno da se (iz Kur'ana) proui pedeset ajeta." (Muttefekun alejhi)
Napomena:
Ukoliko neko posumnja da li je zora nastupila ili nije, moe jesti sve dok se ne uvjeri da je zora nastupila. Tada e prekinuti sa jelom 1 zapostiti. U tom su smislu i rijei Uzvienog:
~~J. .:. ):.Ul ~~J. J.;;ul ~~ ~ ~ ~ ly)-1) 1_,15') l Jedite p~jte sve dok ne buaete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore! (El-Bekare, 187.)
,.
,~
.;
,-,:
JJ
U tom smislu se, takoder, pripovijeda da je neko Ibn Abbasu, r.a., rekao: "Ustajem na sehur i jedem dok ne posumnjam da li je zora nastupila ili nije, a onda prekinem sa jelom i zapostim." - pa mu j e Ibn Abbas rekao: "Ne, nego jedi dok sumnja, a prestani kada ne bude sumnjao!"210 e) Mekruhi posta je mekruh uputati se u stvari koje bi mogle pokvariti post, iako one same po seb i ne kvare post. To su:
l. Pretjerivanje u izapiranju usta i nosa vodom prilikom uzimanja abdesta, j er j e Poslanik ~ rekao: " i dobro izaperi vodom nos i usta, osim
209
Postau
Hadis je sahih, a biljei ga Ahmed. Hadis biljee Ibn Ebu ejbe i Hafiz. (Ibn Hader gaje spomenuo u EI-Ferlw.)
'2IO -
409
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
ako posti."211 Allahov Poslanik ~ j e, dakle, pretjerivanje u postaevu ispiranju vodom nosa i usta ocijenio pokudenim, bojei se da se na taj nain ne upusti voda niz grlo i da se tako ne pokvari post, 2. Ljubljenje, jer ono moe pobuditi strast i dovesti do izbacivanja sperme ili navesti na spolni odnos, zbog ega bi kasnije trebalo uiniti keffaret, 3. Zagledanje i strastveno posmatranje svoje supruge, 4. Razmiljanje o spolnom odnosu, 5. Dodirivanje ene rukom ili naslanjanjem na njeno tijelo, 6. Dranje u ustima vakae gume, jer postoji bojazan da se ta od nje proguta, 7. Kuanje ukusa hrane, 8. Bez potrebe, mimo uzimanja abdesta, ispiranje usta vodom, 9. Stavljanje surme na poetku dana (s tim to ne smeta pri kraju dana), l O. Putanje krvi, jer postoji mogunost da postau zbog toga pozli i da se zbog nemarnog odnosa prema postu tako omrsi.
IX- ta kvari post, ta je sve postau dozvoljeno i ta mu sve ne smeta?

a) Post e pokvariti l. Ulazak
tenosti sljedee:
u organizam putem nosa, uha, oka,
mara
ili
polnog organa kod ene,

2. Ulazak vode u organizam tokom nepaljivog ispiranja usta i nosa prilikom uzimanja abdesta itd. , 3. Izlazak sperme usljed zagledanja, razmiljanja o spolnom odnosu, ljubljenja ili direktnog spolnog odnosa, 4. Namjerno izazvano pov raanje, jer je Allahov Poslanjk ~ rekao: "Neka onaj ko namjerno izazove povraanje, taj dan napasti !" Medutim, ukol iko neko nenamjerno povrati, post mu nee biti pokvaren,
211
-Hadis biljee autori sunen-zbirki. Ibn Huzejme ga ocjenjuje kao sahi h.
410
14. poglavlje
5. Jelo, pie i spolni odnos pod prisilom,
ISLAMSKI OBREDI
6. Jelo i pie, mislei da je jo no, pa se poslije toga ustanovi da je zora ve bila nastupila, 7. Jelo i pie, je jo bio dan,
mislei
da je
ve
mrak, pa se poslije toga ustanovi da
8. Jelo i pie u zaboravu, ukoliko se ne prestane jesti i piti im se sjeti, mislei da je post ionako pokvaren pa se nastavi mrsi ti sve do noi, 9. Ulazak u organizam putem usta bilo ega, ak i u sluaju da se to ne tretira ni hranom ni pi em, npr. u sluaju da se proguta zrno bisera, konac i sl. U tom smislu se prenose i Ibn Abbasove, r.a., rijei : "Posti se od onog to moe ui, a ne od onoga to iz1azi",212 ime je htio rei da post kvari ono to se u organizam unese (kao to su hrana i pie), a ne ono to iz organizma izae kao to su krvarenje i povraanje,
lO. Izostavljanje nijjeta,
ak
i u sluaju da se nita ne jede niti pije,

J, " .. " "; ..
ll. Odrnetanje od vjere Islama nakon to se bila prihvatila. U tom su o ..-: o " .. smislu i rijei Uzvienog: ~rW' 0-- :J_,5::3) ~ ~ ~?l ~ l Ako bude druge Allahu ravnim sinatrao, tvoja djela e sigurno propasti, a ti e biti izgub(jen. (Ez-Zumer, 65.)
U svim navedenim sluajevima post je pokvaren i mora se napostiti dan za dan, tj. bez otkupa (keffareta), za razliku od sljedea dva sluaja gdje je potreban i keffaret: l. U s luaju namjernog i bez ikakve prisile ucmJenog spolnog odnosa, jer se od Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je priao ''kako je jedan ovjek doao Vjerovjesnika ~ i rekao: 'Propao sam, Allahov Poslanie.' -pa ga je Allahov Poslanik ~ upitao: 'A ta te je upropastilo?' - na to je ovjek rekao: 'Imao srun intimni odnos sa svojom enom uz ramazan.' Na to ga je Allahov Poslanik :!i; upitao: "Ima li roba, pa da ga oslobodi?"- paje odgovorio: "Ne, nemam." Potom gaje upitao: "Moe li postiti dva mjeseca uzastopno?" - pa je odgovorio: "Ne, ne mogu." Potom ga je upitao: "Ima li ime nahraniti ezdeset siromaha?"- pa mu je odgovorio: "Ne, nemam." Potom je ovjek sjeo, a Vjerovjesnik ~ otiao, donio i pred njega stavio korpu suhih burmi, rekavi mu: "Uzmi
212 - Ibn Ebu ejbe, Hafiz (Ibn Hader) ga je naveo u EI-Fetlw na mjestu gdje ga je Buharija naveo kao muallek.
411
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
ovo i podijeli (siromanima)!"- na to je ovaj rekao: "Zar neko ima siromaniji od nas? Tako mi Allaha, izmedu ova dva kamena brda (koja okruuju Meinu) nema niko siromaniji od mojih ukuana." uvi to, Allahov Poslanik ~ je, nasmijavi se tako slatko da su mu se vidjeli onjaci, rekao: "Onda ih uzmi i njima nahrani svoje ukuane!" (Muttefekun
alejhi)
2. U sluaju da se, bez opravdanog razloga, namjerno neto pojede ili popije. Ovo je miljenje Ebu Hanife i Malika koji kao dokaz navode sluaj kada se jedan ovjek uz ramazan namjerno omrsio pa mu je Allahov Poslan i k~ naredio da to otkupi kejfaretom.(Malik) U hadisu koji o tom sluaju prenosi Ebu H urej re, r.a., doslovno stoji: "Jedan ovjek je doao Vjerovjesniku ~ i rekao: 'Jednom prilikom sam se uz ramazan namjerno omrsio.' - na to mu je (Vjerovjesnik) ~ rekao: 'Oslobodi roba. ili uzastopno posti dva mjeseca, ili nahrani ezdeset siromaha!"'
(Muttefekun alejhi)
b) ta je sve postau dozvoljeno?

Postau
je dozvoljeno:
l. Koristiti misvak i njime trljati zube tokom cijelog dana, osim po imamu Ahmedu koji smatra da je to poslije ze vala mekruh initi,
2. U sluaju velike ege, rashladiti se hladnom vodom, bilo da se njom pospe po tijelu ili da se u nju zaroni, 3. Preko
noi,
sve do zore jesti, piti i spoJno opiti,

ak
4 . Krenuti na put radi kakve halal potrebe, zna da e se zbog putovanja morati mrsiti,
i u
sluaju
kada se
5. Lijeiti se bilo kojim po vjeri dozvoljenim lijekom, pod uvjetom da od lijeka nita ne ulazi u stomak. U to spada i upotreba injekcija, ukoliko nisu hranjive (tj. da se ne radi o infuziji, vitaminskirn injekcijama i sl.), 6. Savakati hranu malom djetetu, ukoliko je samo ono ne moe savakati, pod uvjetom da onaj ko je vae od nje nita ne proguta, 7. Nakaditi se ili se na drugi
nain
namirisati.
Ovo zato, to ni za jednu od gore navedenih stvari nigdje u Kur'anu niti Sunnetu ne postoji nikakva zabrana.
412
14. poglavlje
e) ta sve ne smeta postu?
Postau
ISLAMSKI OBREDI
ne smetaju ni
sljedee
stvari:
l. Gutanje vlastite pljuvake, bila ona u manjoj ili veoj koliini, 2. Nenamjerno povraanje, pod uvjetom da se nita od onoga to doe do usta i jezika ne vrati ponovo u stomak, 3.
Sluajno
progutati muicu,
4. Udisanje praine, dima i pare koje se diu sa tla, iz fabrika, dimnjaka i sl. od ega se ne moe sauvati, 5. Ustajanje iz sna dunub, makar se i cio dan ostalo neokupano, 6. Izbacivanje sperme u snu, jer se i to podrazumijeva pod Poslanikovim ~ rijeima: "Pero je dignuto sa trojice (tj. odgovornost): Judaka, dok ne doe pameti, onoga ko spava, dok se ne probudi i djeteta, dok ne postane punodobno."213 7. Usljed zaborava, nenamjerno jelo i p1ce, osim po miljenju imama Malika koji smatra da bi iz predostronosti taj dan, ukoliko se radi o ramazanskom postu, trebalo napostiti. to se, pak, nafile-posta tie, tu apsolutno postoji saglasnost svih islamskih pravnika da je zbog jela i pia u zaboravu, ne treba napatati, s obzirom da je Allahov Poslanik~ rekao: "Ko se, u zaboravu da posti, nenamjerno omrsi, pa neto pojede ili popije, neka (kada se sjeti) i dalje nastavi postiti, jer ga je to Allah nahranio i napojio." (Muttefekun aJejhi) "Onaj ko se, u zaboravu da posti, uz ramazan omrsi, nije duan to napostiti niti uiniti keffaret."214
213
Hadis je sahih, a biljee ga Ahmed i Ebu Davud.
214
Hadis je sahih, a biljei ga Darekutni.
413
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
X - Otkup i njegov smisao

l. Otkup (keffaret) Pod izrazom keffaret podrazumijeva se otkup za neki od prijestupa kojim je prekrena zapovijed Zakonodavca. Dakle, onaj ko prekri zabranu Zakonodavca pa kao posta uz ramazan, ima intimni odnos, ili se namjerno omrsi jelom i piem , duan je u cilju iskupljenja od poinjenog prijestupa ui niti jedno od troje:
1
osloboditi roba vjernika, postiti dva mjeseca uzastopno ili nahraniti ezdeset siromaha, tako to e svakom od njih dati po jednu mjericu (mudd) penice, jema ili hurmi , prema svojoj mogunosti. Ovo zato, to je tako odredio Allahov Poslanik ~ u sluaju ovjeka koji mu je, nakon to je opio sa svojom enom, doao da ga upita ta da
ini.
Treba napomenuti da broj otkupa zavisi od broja prekraja. Tako bi, recimo, u sluaju kad bi neko jedan dan uz ramazan spolno opio sa svojom enom, a drugi se dan, jelom ili piem , namjerno omrsio, umjesto jednog, bio duan dva keffareta. 2. Smisao otkupa (keffareta) Smisao otkupa za poinjeni prijestup u VJen Je ouvanje svetosti vjerozakona, nedozvoljavanje da se kre njegovi propisi i nedoputanje nikome da se sa njima izigrava Osim toga, musliman se kroz otkup iskupljuje za, bez ikakva opravdanja, uinjeni grijeh. Otuda se otkup treba izvriti tano na onaj nain i u onom obimu u kome su propisani, jer se jedino na taj nain moe iskupiti za poinjeni prijestup i nj_ egovi tra_govi izbri~ap sa due. Keffaret se temelji na rijeima Uzvienog: .:J~I ~J; .:Jc....;JI 01 l Dobra djela zaista ponitavaju hrdava. (HOd, 114.)'i rijeima Alfahova Poslanika ~: "Boj se Allaha, ma gdje bio, nakon (svakog) prijestupa uini dobro djelo koje e ga izbrisati i budi utiv u ophoenju sa ljudima!"2 15
* * *
215 -
414
14. poglavlje
Xll - Hadd i umra
ISLAMSKI OBREDI
l - Propisanost i smisao hadda i umre
l. Propisanost hada i umre Obaviti hadd stroga je obaveza (farz) svakog muslimana muslimanke, ako su u mogunosti. Propisan je rijeima Uzvienog:
u;.. 41 t_ \1.::..1:; ,- ~~~~ ~ l/'81 ~ ...U) l

J' " .
~J
Hodoastiti
Hram duan
je~ A'llaha radi, ivaki oluij koji je 'i mogunosti. (Ali ' Imran, 97 .) i
rijeima
Allahova Poslanika ~:
"Islam se zasniva na pet stvari: oitovanju da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslan.ik, obavljanju namaza, davanju zekata, obavljanju hadda i postu mjeseca ramazana."
(Muttefekun alejhi)
Obaviti hadd farz je samo jedanput u ivotu, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Hadd je obaveza jedanput u ivotu. Ko ga obavi vie puta, to je dobrovoljno." 216 Medutim, lijepo je (mustehab) ponoviti ga svakih pet godina, jer u jednom kudsi-hadisu stoji: "Ima (Moj ih) robova kojima sam podario i zdravlje u tijelu i izobilje u imetku, pa im proe i po pet godina, a da Mi ne dodu u ihramima."2 17 Za razliku od hadda, obaviti umru je obavezni sunnet (sunne _,!;fj l Hadd i vadibe). Propisana je rijeima Uzvienog: .ill ~;._;j1j ~~ 1 umru radi Allaha izvravajte! (El-Bekare,' '196.) i rijeima Allahova Poslanjka ~: "Obavi hadd i umru za svoga oca!"2 ' 8 upuenim ovjeku koji mu je rekao: "Otac mi je u dubokoj starosti, pa ne moe obaviti ni badd ni umru niti podnijeti putovanje."
216
- Biljee ga Ebu Davud, Ahmed i Hak im koji ga ocjenjuje kao sahih.
217
- Hadis u svome Sahilm biljei Ibn Hibban. Biljei ga i Bejbeki i spomenuo neke primjedbe u pogledu njegova seneda.
l IR
- Biljee ga autori sunen-zbirki. Tirmizi ga j e ocijenio kao sahih.
415
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
b) Smisao hadda i umre Smisao badda i umre ogleda se u ienju due od grijeha kako bi tako ista bila spremna za uivanje u Allahovim poastima na buduem svijetu. U tom smislu su i Poslanikove :! rijei: "Onaj ko ovaj Hram hodoasti i pri tome ne prekri Allahove propise i ne izgovori nikakvu runu rije, bit e ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila."
(Muttefekun alejhi)
II- Koji se uvjeti trebaju stei da bi hadd i wnra za nekoga bili obavezni?
sljedee
Da bi musliman bio duan obaviti hadd i umru, treba ispuniti uvjete:
l. da je musliman, jer se od nemuslimana ne trai da obavlja, kako badd i umru tako ni ostale vjerske dunosti, budui da je vjerovanje (iman) preduvjet za valjanost (dobrih) djela i njihovo primanje (od strane
Allaha ~) .
2. daje pametan, jer luda osoba nije zaduena vjerskim obreclirna, 3. da je punodoban, jer ih ni dijete nije duno obavljati sve dok ne postane punodobno, budui da je Allahov Poslanik ~ rekao: "Pero je dignuto sa trojice (tj. odgovornost): ludaka dok ne dode pameti, onoga ko spava dok se ne probudi i djeteta dok ne postane punodobno."219 4. da je u mogunosti, tj. da posjeduje sredstva za put (hranu i prijevozne sredstvo), jer je u ajetu reeno: '~ 4! t_ lk:.,:;/... svaki onaj koji je u mogunosti. (Ali 'Imran, 97.) , ' ' To znai da siromah koji ne posjeduje potrebna sredstva, od kojih bi, kako na putu tako i na samom haddu, troio na sebe i na svoju porodicu koju j e ostavio kod kue, nije duan obaviti ni hadd ni umru. Isti je sJuaj i sa onim ko ima sredstva za izdravanje sebe i svoje porodice, ako nema p1ijevozno sredstvo, i ako je u nemogunosti na hadd otii pjeke, ili ko ima i jedno i drugo, ali put nije siguran niti po njegov ivot niti po imetak. Ni u tom sluaju se ne smatra da je u mogu nosti, pa ni tada nije duan obaviti ni hadd ni umru.
219
Hadis je sahih, a biljee ga Ahmed i Ebu Davud.
416
14. poglavlje
III- Podsticanje na hadd i umru i prijetnja u neobavljanja
ISLAMSKI OBREDI
sluaju
njihova
Podstiui na obavljanje ovih vanih obreda Islama, Allahov Poslanik :i je o njima, izmedu ostalog, rekao:
"Najbolja djela su: vjerovanje u Allaha i Njegova Poslanika, zatim borba na Allahovu putu, a zatim bez grijeha obavljen hadd." (Muttefekun
alejhi)
"Onaj ko ovaj Hram hodoasti i pri tome ne prekri Allahove propise i ne izgovori nikakvu runu rije, bit e ist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila." (Muttefekun alejhi) "Za hadd obavljen bez grijeha, nema druge nagrade do Denneta."
(Muttefekun alejhi)
"Za stara, iznemogla i enu najbolji dihad je bez grijeha obavljen hadd. " 220 "Urnra do umre je otkup za, u meuvremenu, poinjene grijehe, a za bez grijeha obavljen hadd, nema druge nagrade do Denneta."
(Buharija)
S druge strane, Allahov Poslanik ~ onima koji izostavljaju ili bez opravdanog razloga oklijevaju da obave hadd i umru, prijeti
rijeima:
"Neka onaj koga od obavljanja hadda, nije sprij eila ni oita potreba, ni bolest niti zabrana od strane nepravednog vladara, umre kako hoe: kao kranin ili kao jevrej! " 221 - Alija, r.a., je rekao: "Ko bude imao potrebna sredstva i jahalicu s kojima moe otii do asnog hrama u Mekki i obaviti hadd, pa to ne uini, ne preostaje mu nita drugo nego da umre ili kao kranin ili kao jevrej."222
220
221
Hadis je sahih i biljei ga Nesai.
- Biljee ga Ahmed, Ebu Ja'la i Bejheki. Iako je ovaj hadis daif on ima muta'beata koji ga uzdiu do stepena hasen, kako to kae evkani.
222
- Hadis biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao garib. On ga smatra merfuom, mada je ispravnije kazati da je mevkuf.
417
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Ovo zato, to j e u rijeima Uzvienog reeno :

~
-. . ~~~ l / ,_;: JJ, 0~ r-' i f J L . - ~ .~ <(' .-- -~ ;
'. ~ t
.j -
ti::-., i f ,- - e::: ~81 lS"'"".: . ,Jr . - , -i~ ~ l: )
Hodoastiti mogunosti,
Hram duan. je, Allaha radi, svaki onaj koji je u a onaj .ko n.e vjeruje -pa, zaista, Allah nije ovisan
n.i o kome. (Ali 'In1ran, 97.)

Od Omera, r.a., se prenosi da je rekao: "Bavio sam se milju da u okolna mjesta poaljem svoje ljude da vide kako svijet ivi i da svakome ko je u mogunosti, a nije iao na hadd, ochede dizju (godinji porez), jer oni nisu muslimani, jer oni nisu muslimani." 223
I V - Sast:avni dijelovi hadda i umre (ruknovi)

Glavni sastavni dijelovi (ruknovi) hadda su: ihram
ta vaf
sa'j
boravak na Arefatu. Ukoliko b i se izostavio bilo koji od navedenih ruknova, hadd ne bi bio valjan. Glavni sastavni dijelovi (ruknovi) u mre su:
ihram,
tavafi
sa'j.
Ukoliko bi se izostavio bilo koji od navedenih ruknova umra ne bi bila valjana.
!hram - prvi r ukn hadda i umre

Pod ovim se podrazu mijeva donoenje odluke (nijjeta) za obavljanje j~dnog od ova dva spomenuta obreda (hadda ili umre) u z obavezno
nJ - Bejheki i Seid u svom Stmenu.
418
14. poglavlje
oblaenje
ISLAMSKI OBREDI
ihrama, skidanje ivene odjee i izgovaranje telbijje. Onaj ko uini ihram zove se mubrim i kao takav, sve dok je u ihiamu, podlijee sljedeim (vadib i sunnet) obavezama i zabranama: a) Vadib obaveze Pod vadib obavezama se misli na ona djela za koja bi muhrim, kada ih ne bi obavio, bio duan prinijeti rtvu, ili ako nije u mogunosti prinijeti rtvu, postiti deset dana. Te obaveze su:
l. Obui ihrame na mikatu, tj. odreenom mjestu, od strane Zakonodavca, na kome se donosi nijjet za hadd ili umru i koje oni koji hoe obaviti hadd ili umru ne smiju prei dok ne obuku ihrame. Od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi da je u vezi sa rnikatirna rekao: "Allahov Poslanik ~ za stanovnike Medine za mikat je odredio Zu-1-Hulejfu, za stanovnike ama Duhfu, za stanovnike Nedda Kamu-1-Menazil, a za stanovnike Jemena Jelemlem, dodavi: ' Ona (tj. spomenuta mjesta) su za njih i za druge koji, namjeravajui da obave hadd i umru, preko njih naiu. Onaj ko se nalazi unutar mikata, u ihram e stupiti u svom mjestu boravka, a stanovnici Mekke, takoder, e u njoj zanijjetiti" (Buharija)
2. Skinuti sa sebe sve to je iveno, jer muhrim (muko) ne smije nositi ni haljinu, ni koulju, ni ogrta , ni turban, ni bilo ta to mu pokriva glavu, ni obuu, niti cipele, budui da je Poslanik ~ rekao: "Muhrim nee oblaiti ni koulju, ni turban, ni alvare, ni ogrta niti obuu. Jedino u sluaju da neko ne mogne nai sandale, moe obuti obuu, pod uvjetom da ih prethodno podree do ispod lanaka." (Buharija) Isto tako muhrim ne smije oblaiti nita od odjee to je namirisano afranom ili kakvim drugim mmsom. Takoder, ena ne smije nositi nikab niti rukavice*, jer Buharija navodi da je to zabranjeno. 3. Izgovoriti rijei telbijje koje glase: Lebbejkellihumme lebbejk, lebbejke la erfke leke lebbejk! Inne-l-hamde ve-n-ni 'mete leke ve-l-mulk,
- Biljee Ebu Davud i Ibn Made da je rekla Aia, r.a.: "Kada smo bile sa Poslanikom ~ u ihramima (obavljali hadd) i pored nas bi nailazili konjanici, spustile bi nae dilbabe na lice, a kada prou digle bi ih."
Dilbab- kod Arapa prekriva glavu do nogu, a zbog toga to Uzvieni Allah u suri EI-Ahzab, 59. kae: Neka spuste haljine (dilbab) svoje niza se...
Nikab- podrazumijeva pokrivanje lica ali se vide oi .
419
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
se Allahu, odazivam! Odazivam Ti se, Ti nema nikakva sudruga. Odazivam Ti se, Tebi pripada svaka hvala, blagodati i vlast. Ti nema nikakva sudruga!" Muhrim telbijju poinje izgovarati kada na mikatu, i to prije nego to pree njegovu granicu, zanijjeti hadd ili umru. Lijepo je (mustehab) da ju, poslije toga, to ee naglas ponavlja, naroito prilikom ukrcavanja u prijevozne sredstvo, iskrcavanja iz njega, prilikom ikameta za namaz, poslije predavanja selama, prilikom susreta sa prijateljima itd. b) Sunnet obaveze Pod sunnet obavezama se misli na ona djela za koja mubrim, kada ih ne bi obavio, ne bi bio duan prinijeti rtvu, ali bi zbog njihova izostavljanja propustio priliku da zaslui veliku nagradu. U njih spadaju sljedee radnje: l. okupati se prije oblaenja ihrama i donoenja nijjeta, makar se radilo i o eni u hajzu ili nifasu, jer je Allahov Poslanik ~ naredio da se okupa Ebu Bekrovoj, r.a., eni koja se, namjeravajui da uini nijjet za hadd - u meuvremenu porodila (Muslim) , 2.
obui
za ertke leke! l "Odazivam Ti
dva bijela
ista
ihrama, jer je to
uinio
i Allahov
Poslanik ~
3. u ihram stupiti poslije obavljenog naflle ili farz-namaza, 4. odrezati nokte, potk:resati brkove, ukloniti dlake ispod pazuha i sa stidnih mjesta, jer je to uinio i Allahov Poslanik ;\i. 5. to ee ponavljati telbijju, naroito prilikom ukrcavanja u prijevozne sredstvo, iskrcavanja iz njega, prije namaza, poslije namaza i sl., jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Onaj ko telbijju bude izgovarao do zalaska sunca, omrknu e opro tenih grijeha. " 225 i 6. poslije telbijje to vie uiti dove i salavate, jer je Allahov Poslanik ~ poslije telbijje molio Gospodara da mu d Dennet i da ga spasi od dehennemske vatre. (afija i Darek:utni)
225
- Hadis citi ra Tbn Tejmijje u svome djelu M ensek ali ne navodi ko ga biljei.
420
14: poglavlje
e) Zabrane
ISLAMSKI OBREDI
Pod zabranama (mahzurit) se podrazumijevaju prijestupi zbog kojih bi se, u sluaju da ih poini, mul:uim morao iskupiti: ili prinoenjem rtve, ili postom odredenog broja dana ili nahranjivanjem odredenog broja siromaha. To su sljedei prijestupi:
l. pokrivanje glave, bilo kakvim pokrivaem ili vrstom kape,
2. brijanje ili ianje dlaka, kako kose na glavi tako i drugih mjesta, makar to bilo i malo, 3. rezanje noktiju, kako na rukama, tako i na nogama, 4. upotreba mirisa, 5.
oblaenje
bilo kakve i vene odjee,
6. lov di vljai na kopnu, jer je to zabranjeno rijeima Uzvienog:

(/- ~f) ~~ 1_,ifu Ulj.:T ;j..JI ~~li l 0 vjernici, ne ubijajte divlja
dok obavljate obrede hadzda! (El-Ma'ide, 95.)

7. Predigre za spolni odnos, kao to su grljenje, ljubljenje i sl., jer je to muhrimu zabranjeno rijeima Uzvienog:
~\J JI~ U) J ;J U) u~ L l Onome ko se obavee da e u

njima ' obaviti hadd nema snoaja sa enam.a i nema runih
rijei. (El-Bekare, 197.)
Pod izrazom re.fes l "snoaja sa enama" podrazumijevaju se i sve predigre koje mu prethode. 8. Sklopiti ugovor o enidbi, udaji ili vjeridbi, jer je Allahov rekao: "Dok je osoba muhrim, nije joj dozvoljena ni enidba, ni udaja niti vjeridba." (Muslim)
Poslanik ~
9. Spolni odnos, jer se pod rijeima Uzvienog:

10
l Onom ko se obavee da e u njima ,obaviti hadd nema snoaja sa enama i nema runih rijei.(El-Bekare, 197.) podrazumijeva, kako predigre, tako i sam in spolnog odnosa.
lL.._j
EJl J
, ,
JI~ ll) J~ U) ~~
....
....
421
ISLAMSKI OBRED!
4. poglavlje
Status ovih zabrana: l. Za prekraj bilo koje od prvih pet navedenih zabrana, muhrim se duan otkupiti tako to e: ili postiti tri dana (na baddu), ili nahraniti ezdeset siromaha, (mudd) penice, ili zaklati ovcu,
jer je tako propisano u rijeima Uzvienog:
dajui
svakom od njih po pregrt
.. .a onaj medu vama koji se razboli, ili na glavi imadne neprijatnost, 226 neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. (EI-Bekare, 196.)
2. Za prekraj lova, muhrim je duan otkupiti se tako to e za svako grlo ulovljene divljai u kurban zaklati odgovarajuu domau ivotinju (koja se kolje u kurban) i ""'njeno ,meso [?Odijeliti siromasima. U "" } o tom smislu su i rijei Uzvienog:~~ 0-- Ji C J!.-~~~ l Onome od vas ko je hotomino ubije kazna je (rtvovati/ jednu domau ivotinju, 227 slinu onoj koju je ubio. (El-Ma'ide, 95.)
,J ,.
3. Za prekraj pod br. 7 u koji se ubrajaju predigre za spolni odnos (ljubljenje, grljenje i sl.), mubrim se duan otkupiti tako to e zaklati ovcu. 4. Prekraj pod br. 9, tj. spolno openje, u potpunosti kvari hadd. Medutim, muhrim koji taj prekraj napravi duan je:
- Kao to su vai i tome slino, pa muhrim bude prisiljen da obrije glavu. U tom smislu se od Ka'ba b. 'Adre prenosi daje zajedno sa Allahovim Poslanikom ~ bio na haddu pa su ga muile vai u kosi, na to mu je Allahov Poslanik ~ naredio da obrije glavu i da zbog tog prekaja: ili posti tri dana, ili nahrani ezdeset siromaha, ili u kurban zakolje ovcu. Vidi o tome opirnije u Ibn Keslrovu Tefsiru navedenog ajeta. (Nap. prev.) 226 227 - Ashabi su kao olkupninu odreivali: za noja devu; za zebn1, antilopu, divojarca i jelena, kravu; za gazelu i gol uba ovcu; a za zeca jare. U slu~ u da sc ne mogne nai odredclla ivotinja, podijelit e se sadaka u njenoj protuvrijednosti, a u sluaju da sc to ne bude u mogunosti, za svaki mudd postiti po jedan dan.
422
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
a) nastaviti izvravati preostale obrede hadda i kada ih zavri, kao otkup za uinjeni prekraj, zaklati devu, a u sluaju da to ne bude u mogunosti, postiti deset dana i b)
sljedee
godine ponovo otii i obaviti hadd.
U tom smislu, Malik u svom djelu Muvetta ' navodi da su Omera b. Hattaba, Aliju b. Ebu Taliba i Ebu Hurejru, r.a., pitali kako e postupiti ovjek koji je kao muhrim na haddu spolno opio sa svojom enom, pa su odgovorili: "Oboje e (tj. i mu i ena) formalno sve do kraja nastaviti obavljati obrede hadda, s tim to su duni sljedee godine ponovo otii na hadd. Pored toga, jo e, svako za sebe, zaklati po devu." 5. to se, pak, tie sklapanja ugovora o braku ili vjeridbi i grijeha poput ogovaranja, prenoenja tuih rijei i izgovaranja runih rijei uope, za njih se treba samo pokajati i zamoliti Allaha da ih oprosti, budui da u Kur'anu i Sunnetu za njih nije propisan nikakav drugi otkup, osim tevbe i istigfara.
Tavaj- drugi rukn hadda i umre

emu
Pod tavafom se misli na kruno obilaenje oko Kabe sedam puta, pri su neke radnje uvjet (art) za valjanost tavafa, neke sunnet, a neke samo poeljne. U njih spadaju: a) Uvjeti (artovi) za valjanost tavafa: l. Nijjet prilikom zapoinjanja tavafa, jer j e za valjanost svakog dobrog djela potrebno donijeti nijjet. Otuda i onaj ko ini tavaf mora srcem donijeti nijjet da tavaf ini iz pobonosti i pokornosti prema Uzvienom Allahu, 2. Biti ist od malog i velikog hadesa, tj. pod abdestom, jer se u predaji kae da tavaf oko Kabe ima status namaza, 3. Biti propisno obuen kao i u namazu, jer je tavaf u statusu namaza poto je Allahov Poslanik ~ rekao: "Tavaf oko Kabe je kao i namaz, samo to u tavafu moete govoriti. Zato, neka onaj ko bude (u njemu) govorio, govori samo to je dobro i lijepo." (Tirmizi) Prema tome, onome ko bi tavaf obavio bez nijjeta, bez abdesta, tijela ili ihrama, ili, pak, nepropisno obuen, tavaf ne bi bio ispravan i duan bi ga bio ponoviti,
neista
423
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
4. Da se tavaf oko Kabe obavi unutar Harema Kabe, makar se od nje bilo i podaleko, 5. Da prilikom obavljanja tavafa Kaba bude sa lijeve strane, 6. Da broj krugova tavafa bude sedam i da se svaki krug zapone od Haderu-l-esveda i da se zavri naspram njega, jer je tako, kako se navodi u sahih-predaji, inio i Allahov Poslanik :i i 7. Da se svi krugovi tavafa obave bez prekida, jedan iza drugog, osim u sluaju nude, jer ako bi se u tavafu bez nune potrebe napravio prekid, on ne bi bio ispravan pa bi se morao ponoviti. b) Sunneti tavafa su: l. Reml, tj. obaviti tavaf ubrzanim hodom, kratkim koracima, sa poskakivanjem i tresui pri tome ramenima. 228 Rem/ je sunnet samo za mukarce, i to za one koji su u stanju tako poskakivati, za razliku od ena kojima to nije sunnet. To je sunnet samo kod tavafi-kuduma i u prva tri kruga. 2. Idtiba', ~ drati nadlakticu desne ruke i desno rame otkrivenim. To je sunnet samo pri tavafi-kudumu i to za vrijeme svih sedam krugova tavafa. Ovo se odnosi samo na mukarce. 3. Na poetku tavafa, ukoliko je to zbog guve mogue, poljubiti Haderu-1-esved, a ukoliko nije, dotai ga rukom, a ukoliko ni to nije, onda bar na njega rukom pokazati, jer je tako postupio i Allahov Poslanik ~. 4. Na poetku prvog kruga tavafa prouiti: Bismillihi, vallahu ekber! Allahumme, imanen bike, ve tasdfkan bi kitibike, ve vefi'en bi 'ahdike ve-t-tibiu 'an li sunneti nebijjike Muhammedin sallallihu 'alejhi ve sellem! l "V ime Allaha! Allah je najvei! Allahu, vjerujui u Tebe, potvruj ui istinitost Knjige Tvoje, ispunjavajui preuzetu obavezu prema Tebi i slijedei praksu Tvoga Vjerovjesnika Mohammeda~!" 5. Tokom obavljanja tavafa uiti dove. Budui da propisima vjere nije tano odredeno koja e se dova uiti, svako moe uiti dovu koju hoe, s tim to je sunnet svaki krug tavafa zavriti kur' anskom do vom:
228
- Muslim preko Ibn Omera navodi jednu predaju u kojoj se kae da je Vjerovjesnik !lli prva tri kruga tavafa od Haderu-1-csveda do Haderu-1-esvcda obavio poskakujui i tresui ramenima, a preostala etiri kruga obinim hodom.
424
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Rabbena atina fiddun 'ja haseneten ve fil-ahireti haseneten ve kina 'azabe-n-nar! l "Gospodaru na, podaj nam dobro i na ovome i 1W onome svijetu, i sauvaj nas patnje u ognju!" (El-Bekare, 20L.)
6. Kada god se u tavafu pored njih naide, jemanski ugao Kabe (er
rukn el-jemani) dotaknuti rukom, a Crni kamen (el-haderul-esved) poljubiti, jer je to, kako se prenosi u sahih predaji, inlo i Allahov
Poslanik~.
7. Poslije zavrenog tavafa prouiti dovu na Mu/tezemu (prostoru izmedu vrata Kabe i Haderu-l-esveda), jer se pripovijeda da je tu dovu uio i Ibn Abbas, r.a. 8. Nakon obavljenog tavafa klanjati dva rekata namaza iza mjesta gdje je stajao Ibrahjm, a.s., (Mekami-lbrahima) i na njima poslije Fatihe prouiti Kulja ejjuhe-l;kiifirun i Kuf huvallqhu ~had, jer se u rijeima Uzvienog nareuje: ~ ~':i.l iL....A:. ~ IJ..i.._,:,51) l Neka vam mjesto na kome je stajao Ibrahim liude ' prostor 'iza koga ete namaz obavljati! (El-Bekare, 125.) 9. Poslije klanjanja dva rekata iza Mekami-/brahima, god se moe napiti vode Zemzema.
otii
i koliko
lO. Vratiti se i ponovo rukama dotai Haderu-1-esved, prije odlaska na sa'j izmedu Safe i Merve.
Napomena:
Dokazi za sve gore navedeno je postupak Allahovog Poslanika il a koji je objanjen u Oprosnom haddu. e) Prilikom obavljanja tavafa lijepo je: l. U tavafu se drati skrueno i pribrano, s osJeCaJem strahopotovanja prema Allahu~ i enje blagodatima koje k0d Njega
ekaju,
2. Ne razgovarati u tavafu, osim u sluaju nude, a i onda kada se progovori, govoriti samo ono to je dobro i lijepo, jer je Allahov Poslanik ~ reka0: "Zato, neka onaj ko bude (u tavafu) govorio, govori samo to je dobro i lijepo." (Tirmizi) 425
ISL4.MSKI OBREDI
4. poglavlje
3. Nikoga u tavafu ne uznemiravati, bilo rijeima ili postupcima, jer je zabranjeno uznemiravati muslimana, a pogotovu ako je to jo pored Bejtullaha. 4. to vie izgovarati rijei zikra, uiti dove i donositi salavate na
Vjerovjesnika ~.
Sa 'j-
trei
rukn hadda i umre
Sa 'j je urno hodanje, izmedu Safe i Merve u odlasku i povratku s namjerom da se i na taj nain pokae poslunost prema Uzvienom Allahu. Sa 'j je sastavni dio kako hadda, tako i umre. U tom smislu su i rijei Uzvienog: JJ1 ;~ 0-- ~):)1) ~~ 011 Uistinu! Sqfa i Merva su od obreda Allahovih:(El:Bekari, 158.) i rijei Allahova Poslanika ~: "inite sa 'j (izmedu Safe i Merve) jer vam je sa 'j Allah propisao." 229
a) Uvjeti (arti) za valjanost sa 'ja su: l. Nijjet, jer je Allahov Poslanik ft rekao: "Djela se mjere prema namjerama." Stoga je nuno donijeti nijjet za sa:; i tako pokazati pokornost prema Allahu JS i poslunost u izvravanju Njegovih zapov ijedi. 2. Pridravati se redosljeda u obavljanju sa 'ja u odnosu na tavaf, tj. prvo obaviti tavaf, pa tek onda sa 'j. 3. Krugove sa :;a obaviti jedan iza drugog. pogotovo ako se uini u s luaj u nude.
Krai
prekid ne smeta,
4. Obaviti svih sedam krugova sa 'ja. U suprotnom, on u sluaju isputanja bilo koga kruga ili njegova dijela ne bi bio ispravan, jer njegova ispravnost, prije svega zavisi od obavljanja svih sedam krugova. 5. Obaviti ga poslije valjano obavljenog tavafa, bez obzira o kojoj se vrsti tavafa radi , obaveznom ili sun netu, s tim to je najbolje obaviti ga poslije nekog od obaveznih ( vadib) tavafa kao to je tavafi-kudum, ili poslije tavafi-l-ifade koji je sastavni dio (rukn) hadda.
229 - Ibn Made, Ahmed i afija. Hadis se u djelu Feti! ocjenjuje kao basen zbog
mnotva njegovih predaja.
426
14. poglavlje
b) Sunneti sa :;a su:
ISLAMSKI OBREDI
l. Pouriti, bolje rei potrati kratkim koracima, preko prostora oznaenog zelenim svjetlima na rubovima doline izmedu dva breuljka, kuda je i lsmailova, a.s., majka, Hader, trala. To je sunnet samo za mukarce koji su sposobni, a ne i za iznemogle i ene. 230 2. Zaustaviti se i malo zastati na Safi i Mervi i tu prouiti dovu. 3. Prilikom svakog od sedam krugova sa 'ja se popeti na Safu i Mervu i na njima prouiti dovu. 4. Svaki put kada se popne na Safu i Mervu (tj. za svaki krug sa 'ja) po tri puta izgovoriti: Allahu ekber! l "Allah je najvei!" Poslije toga, lijepo je prouiti:
La ilahe illellahu vahdehu la ertke leh! Lehu-l-mulku ve lehu-l hamdu ve huve 'alil kulli ej'in kadfr! JA ilahe illellahu vahdeh, sadeka va 'deh, ve nasa re 'abdeh, ve hezeme-1-ahzlibe vahdeh! l "Nema boga osim jednog i jedinog Allaha, Koji nema nikakva sudruga! Njemu pripada sva vlast i sva slava i On je svemogu! Nema boga osim jednog i jedinog Allaha, Koji je ispun io obeanje Svoje, pomogao roba Svoga i sam pobijedio saveznike (koji su se protiv njega udruili)!"
5. Nakon obavljenog tavafa, odmah poeti sa obavljanjem sa 'ja i bez opravdanog razloga, izmedu njih, ne praviti duu pauzu.
e) ta je prilikom obavljanja sa 'ja lijepo:
l. Odlazak na Safu kroz Babu-Safa, uei rijei Uzvienog Allaha: Inne-s-saJa ve-l-mervete min e 'airillah. Fe men hadde-l bejte evi 'teme re Je la dunaha 'alejhi en jettavveJe bihima, ve men tetavve 'a hajren Je innellahe aki run 'alfm l Uistinu! SaJa i Merva su od obreda Allahovih. Zato onaj koji Kabu hodoasti ili umru obavi ne ini nikakav prijestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje uini kakvo dobro djelo - pa, Allah je doista blagodaran i sve zna. (El
Bekare, 158.)
230
- afija navodi kako je Aia, r.a., kada je vidjela kako i neke ene tre, upitala: ''Zar vi u nama ne gledate uzor? Vi niste dune na sa'ju trati."
427
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
2. Da onaj koji ga obavlja bude ist (tj. pod abdestom). 3. Ukoliko je u mogunosti sa 'j obaviti hodajui pjeice. 4. to vie izgovarati rijei zikra i uiti dove i prvenstveno se posvetiti tome. 5. Oboriti pogled i ne gledati u ono to je zabranjeno i jezik od svega to je grijeh.
uvati
svoj
6. Dobro paziti da se drugima koji obavljaju sa 'j ne smeta i da se ko ne bi uvrijedio, kako rijeima tako ni postupcima. 7. Biti skruen, ponizan i obazriv, i ni u jednom trenutku ne zaboraviti da se ovisno o Allahu, Njegovoj uputi, ouvanju istoe due i dobrobiti datog stanja.
Boravak na Arefatu - etvrti rukn hadda

etvrti sastavni dio hadda (rukn) je boravak na Arefatu. U tom smislu su i Poslanikove ;i rijei: "Hadd je Arefat." 23 1 Zapravo, to je boravak s nijjetorn da se obavi vukuj na odreenom mjestu koje se zove Arefat (tj. u granicama Arefata), od iza podne devetog dana mjeseca zu-1 hiddeta do zore desetog dana zu-1-hiddeta. Boravak na Arefatu podrazumijeva obavljanje odredenih obreda od kojih su neki obavezni, neki sunnet, a neke je samo preporueno uraditi kako bi hadd bio upotpunjen.
a) Obavezne radnje boravka na Arefatu su: l . Biti u granicama Arefata deveti dan mjeseca zu-1-biddeta, od iza podne do iza zalaska sunca. 2. Poslije povratka sa Arefata, desete noiti na Muzdelifi.
noi
mjeseca zu-1-hiddeta,
3. Prvi dan Kurban-bajrama, baciti kamenie na Demretu-l-Akabi. 4. Nakon bacanja kamenia na Akabi, prvi dan Kurban-bajrama, obrijati glavu ili potkratiti kosu.
231
Hadis je sahih, a navode ga Ahmed i Tirmizi.
428
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
5. Noiti na Mini tri noi, tj. jedanaestu, dvanaestu i trinaestu no zu-1-hiddeta, ili samo jedanaestu i dvanaestu, ukoliko se pouri sa silaskom u Mekku. 6. Baciti kamenie na sva tri demreta poslije podne drugog, treeg i etv11og dana Kurban-bajrama, poznata pod nazivom ejjamu-t terik, ili samo drugog i treeg dana Kurban-bajrama.
Napomena:
Dokaz da su navedene radnje obavezne je to to ih je Poslanik ;t obavio i to je rekao: "Uzmite od mene hadda!" (Muslim)
praktian
primjer kako
ete
obaviti obrede svoga
"Obavljajte hadd onako kao to ste vidjeli da sam gaja obavio."232 ''Zadrite se na svojim svetim mjestima koje ste naslijedili od svoga oca Ibrahima. "233 b) Sunneti boravka na Arefatu su: na Minu osmi dan zu-1-hiddeta (jevmu-l-tervije), na njoj devetog zu-1-hiddeta i ne kretati na Arefat prije izlaska sunca, kako bi se na Mini zatvorio krug od pet namaza,
l.
noiti uoi Izai
2. Poslije zevala devetog zu-1-hiddeta biti prisutan u damiji Nimra i tu za imamom skraeno klanjati zajedno podne i ikindiju, 3. Poslije klanjanja podne i ikindije zajedno sa imamom Arefat i tu uz zikri dove saekati zalazak sunca,
izai
na
4. Odgoditi akan1 dok se ne doe na Muzdelifu i tu ga u jacijsko vrijeme klanjati zajedno sajacijom (dem 'i-te'hir), 5. Za vrijeme boravka na Muzdelifi, stati u podnoju brda Kuzeh (El-Me'aru-1-haram) i tu, okrenut prema K.ibli, provesti no u zikru i dovama sve dok ne zarudi zora.
232
233
Hadis je u sabih zbirci.

Had is biljei Tirmizi i ocjenjuje ga kao hasen.
429
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
6. Voditi rauna da se naredni obredi obave sljedeim redom: bacanje kamenia na Demretu-1-Akaba -> klanje kurbana -> brijanje glave (ili potkraivanje kose)-> tavafu-z-zijare (tj. tavafu-1-ifade),
7. Obaviti tavafu-z-zijare (tavafu-1-ifade) prvi dan Bajrama, prije zalaska sunca.

e) ta je lijepo za vrijeme boravka na Arefatu?
l. Ujutro, deveti dan zu-1-hiddeta krenuti sa Mine i uputiti se prema damiji Nemire putem zvanim Dabb, jer je tuda krenuo i Allahov
Poslanik ~.
2. Okupati se poslije zevala radi boravka na Arefatu. Kupanje je zakonito ak i eni sa hajzom ili nifasorn,
3. Vukuf na Arefatu obaviti na mjestu gdje je stajao Allahov tj. na velikim kamenim ploama u podnoju brda Debelu-r rahme koje se nalazi u sredinjem dijelu Arefata,
Poslanik ~
4. Za vrijeme boravka na Arefatu, okrenut prema Kibli, to vie izgovarati rij ei zik.ra i uiti dove sve do zalaska sunca,
5. Sa Arefata se prema Muzdelifi i dalje prema Mini vratiti putem koji vodi kroz tjesnac zvani El-Me 'zimejn, a ne putem zvanim Dabb kojim se dolo. Ovo zato to j e Allahov Poslanik ~ imao obiaj otii jednim, a vratiti se drugim putem,
6. Pri povratku sa Arefata ii smireno i bez urbe. U tom smislu su i Poslanikove :lt rijei: "O ljudi, drite se smireno i dostojanstveno. Nije dobroinstvo u tome da se uri." (Buharija) 7. Pri izlasku na Minu i odatle na Arefat, kao i u povratku sa Arefata na Muzdelif u i sa Muzdelife na Minu sve dok se ne ponu bacati kamenii na Dernretu-1-Akabi, to vie izgovarati rij ei telbijje, 8. Na Muzdelifi skupiti i sa sobom ponijeti sedam se baciti na Demretu-1-Akabi,
kamenia
koji
9. Sa Muzdelife prema Mini krenuti nakon to zora zarudi, s tim to treba gledati da to bude prije nego to sunce izae, 430
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
10. Prilikom prolaska kroz Vadi Muhassir, ukoliko je to mogue zbog guve, pouriti u duljini koliko se moe kamenom dobadti, bilo da se ide pjeke, jae na jahalici, autobusom ili automobilom,
ll. Bacanje sunca do zevala,
kamenia
na Demretu-1-Akabi obaviti od izlaska

kamenia
12. Prilikom bacanja svakog Allahu ekber!,

rijei sljedee
donijeti tekbir, tj. izgovoriti
13. Lino zaklati kurban, ili prisustvovati njegovom klanju, izgovarajui dove nakon to obavezno kae: Bismillahi, Allahu ekber! Allahumme, haza minke ve ilejke! Alt.ahumme, tekabbel minnt kerna tekabbelte min Ibriihfme halflike. l "U ime Allaha! Allah je najvei! Allahu, ovo je (tj. kurban) od Tebe i u Tvoje ime ga rtvujem. Allahu, primi ga od mene, kao to si ga primio i od Svoga prisnog prijatelja Ibrahima!" 14. Pojesti neto od mesa zaklanog kurbana. Allahov svoga kurbana je obino prvo jeo digericu, 15. Izlaziti pjeke na demreta i na njima bacati naredna tri dana (ejjamu-t-terik),
Poslan ik~
od u
kamenie
16. Prilikom bacanja svakog kamenia donijeti tekbir (Allahu ekber), a poslije toga prouiti sljedeu dovu: Allahummed'alhu hadden mebruren ve sa 'jen mekUren ve zenben magjUren! 17. Nakon bacanje kamenia na prvom i drugom demretu , stati okrenut prema Kibli, i prouiti dovu. To ne treba initi nakon bacanja kamenia na treem demretu, jer to nije preporueno, budui da je Allahov Poslanik ~ na njega bacio kamenie i nakon toga se samo okrenuo i otiao, 18. Bacanje kamenia na Demretu-1-Akabi uiniti iz pravca doline okrenut prema njemu, tako da Kaba doe sa lijeve, a Mina sa desne strane i 19. Prilikom naputanja Mek.ke, prouiti sljede u dovu: Ajibune, tafbune, 'abidune, li rabbini hamidune. Sadekallahu va 'deh, ve nasare 'abdeh, ve hezeme-l-ahzabe vahdeh! jer je tu dovu uio i Allahov Poslanik ;t prilikom naputanj a Mekke. 234
234 - Prije toga je lijepo prouiti: La ilahe illellahu vahdchu la erike !eh! Lchu-1 mulku ve lehu-1-hamdu ve huve 'ala k'Ulli ej'in kadir!
431
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
V- lhsar (sprijeenost muhrima da obavi hadd ili umru)

Onaj ko obue ihrame s namjerom da obavi hadd ili umru, pa usljed zaraze, bolesti ili kakvog drugog opravdanog razloga ne mogne izai na Arefat ili ui u Mekku, duan je: zaklati ovcu, devu ili kravu u mjestu u kome je bio sprijeen nastaviti sa obavljanjem obreda hadda, odnosno umre, ili ih- ukoliko je to mogue- poslati u Harem tj. Meleku da se zakolju unutar Harema i tek poslije toga skinuti ihrame. U tom smislu su i rijei Uzvienog: ~~~ 0-- ~- ::.\ L.J ~:r,a;-f 0~ l A ako budete sprijeeni, onda kurba1te ko.fi vant se nadu pii ruci zakoljite. (EI-Bekare, l96.)'
VI- TavaJu-l-veda' (oprosni tava/)

Tavaju-l-veda ' (oprosni tavaf) je jedan od tri tavafa prilikom obavljanja hadda. Tavaju-l-veda' je obavezni sunnet (sunne-vadibe). Zato je onaj ko ga bez opravdanog razloga izostavi duan zaklati kurban. Medutim, obaveza klanja kurbana zbog ovog propusta spada sa onoga ko je iz opravdanih razloga bio sprijeen da obavi tavaju-l-veda.'. Obavlja se kada mubrim zavri sve ostale obrede hadda ili umre i kada odlui da zbog povratka kui, napusti Mekku. Zato ga treba obaviti na kraju samog boravka u Mekki i neposredno nakon toga napustiti Mekku. Ukoliko bi se neko iz neopravdanog razloga i dalje zadrao u Mekki, recimo zbog trgovine, svejedno da li se radi o kupovini ili prodaji, bio bi duan ponoviti tavaju-l-veda '. U tom su smislu i Poslanikove ~ rijei: "Neka niko o~ vas ne naputa Mekku, sve dok posljednje to u njoj uradi ne bude rastanak sa Kabom (tj. Tavaju-l-veda ').' '(Muslim)
VII- Kako se obavljaju hadd i umra?

Kada neko eli stupiti u ihram radi obavljanja hadda ili umre, prvo e obrezati nokte, potkresati brkove, odstraniti dlake sa stidnih mjesta i ispod pazuha, okupati se, a zatim obui dva bijela i ista ihrama i sandale te, kada doe na mikat, nakon to klanja farz ili nafilu, zanijjetiti obred rijeima: Lebbejkellahumme lebbejke hadden! l "Odazivam Ti se Allahu, odazivam na badd!" Ovako e zanijjetiti onaj ko bude htio obaviti samo hadd (ifrad). Onaj ko bude htio obaviti prvo umru, a u istoj godini namjerava obaviti i hadd (temettu '), zanijjetit e: Lebbejkellahumme lebbejke 'umreten! l "Odazivam Ti se Allahu, odazivam na umru!" Onaj ko, pak, bude htio
432
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
obaviti zajedno i umru i hadd (kiran), zanijjetit e: Lebbejkellahumme /ebbejke hadden ve 'umreten! l "Odazivam Ti se Allahu, odazivam na hadd i umru!" Muhrim, ako hoe, svoj nijjet pred Gospodarom moe uvjetovati tako to e uz nijjet dodati: lnne mehallf mine-l-erdi hajsu tahbisunf! l "...s tim da se ihrama mogu osloboditi tamo gdje budem sprijeen nastaviti sa izvravanjem obreda!" U tom sluaju, ako bi ga neto, kao to su bolest i sl., sprijeil o da ne mogne nastaviti izvriti obrede hadda ili umre do kraja, muhrim se moe osloboditi ihrama bez ikakva otkupa. Zatim e, nakon to je zanijjetio hadcl ili umru, muhrim nastaviti to vie izgovarati telbijju, i to naglas, ali bez napora i ne diui previe glas. ena pri izgovaranju telbijje nee dizati glas nego e je izgovarati sasvim tiho. Nema smetnje da podigne glas toliko da bi je mogla uti samo najblia ena do nje. Svaki put kad prestane izgovarati telbijju, muhrimu je mustebab uputiti Allahu hajr-dovu i donijeti salavat na Vjerovjesnika 3. Telbijju je lijepo obnavljati to ee, a naroito prilikom ukrcavanja u prijevozna sredstvo, iskrcavanja iz njega, poslije namaza, prilikom susreta sa prijateljima itd. Treba da svoj jezik zaposli samo sa zikrom Allaha % i da svoj pogled uva od onoga to je A11ah ~ zabranio. Isto tako, tokom cijelog svoga puta, u elji i nadi da njegov hadd kod Allaha bude primljen, muhrimu je preporueno da na svakom koraku ini to vie dobrih djela, dijeli milostinju siromasima, da prilikom susreta svoje prijatelje doekuje veseo, nasmijan, vedra i razdragana lica, da sa svakim u razgovoru bude utiv i prijatan, da naziva selam, asti hranom i piem itd. Kada se priblii Mekki, muhrimu se, radi ulaska u nju, mustehab okupati, a kada stij5ne u nju ui sa gornje strane. U Harem Kabe lij epo je ui na ulaz Beni Sejbe (Babu-s-selam) izgovarajui rijei: Bismillahi ve billahi ve ilellihi! Allihummef-tah lf ebvibe Jad/ike! l "U ime Allaha! Allahu, otvori mi vrata Svoje milosti !", a kada ugleda Kabu (Bejtullah), dii ruke i prouiti:
Allahumme ente-s-selamu ve minke-s-selamu, fe hajjina rabbena bi s-selam! Allahumme zid hlhe-1-bejte terifen ve ta 'zfmen ve tekrfmen ve mehabeten ve birren! Ve zid men errefehu ve kerremehu mmmen haddehu evi 'temerehu terifen veta 'z'fmen ve tekrimen ve mehabeten ve birren! El-hamdu lillahi rabbi!- 'alemne kenui huve ehluh, ve kemii
433
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
jenbegf li keremi vedhihf ve 'izzi delalihf. El-ham.du lillahillezf belleganf bejtehCt ve re'anf lizalike ehlen! Ve-l-ham.du lillahi 'ala kulli hall Allahum.m.e inneke de 'avte ila haddi bejtike-l-hadim ve kad di 'tuke liza lik! Allahumme tekabbel minnf va 'ju a 'nnt v e aslih li e 'nf kullehCt! La ilahe illa ente!
"Allahu, Ti si spas i od Tebe je spas! Gospodaru na, zato nas poivi u miru (spasu)! Allahu, uini ovu Kuu jo asnijom, velianstvenijom, uglednijom, plemenitijom, potovanijom i dobrostivijorn! Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, onako kako to samo On zasluuje i kako to zasluuje asno Lice Njegovo i sveuzvienost Njegova! Hvala Allahu koji mi je omoguio da doem do Kue Njegove i uinio me dostojnim toga! Hvala Allahu na svakom stanju! Allahu, Ti si pozvao da se Kua Tvoja hodoasti, pa evo ja sam doao da to uinim! Allahu, primi ovo od mene, oprosti mi i preokreni mi sve nabolje! Nema boga osim Tebe!" Zatim e se ist, pod abdestom, otkrivene desne nadlaktice i ramena, uputiti prema M etaju (prostoru na kome se obavlja tavaf), prii Haderu 1-esvedu, poljubiti ga ili dodirnuti rukom, ili, u sluaju guve, bar se prema njemu okrenuti i s nijjetom da se obavi tavaf na njega pokazati rukom, izgovaraju i :
Bismillah~ Allahu ekber! Allahumme fmanen bike ve tasdfkan bi kitabike ve veflen bi 'ahdike ve-t-tiba 'an lisunneti nebijjike Muhammedin sallallahu te 'lll 'alejhi ve sellem! l "U ime Allaha! Allah je najvei ! Allahu, u Tebe vjerujui, Knjigu Tvoju potvrujui, Zapovijed Tvoju izvravaJUCI praksu Vjerovjesnika Tvoga, Muhammeda :i slijedei!"
Zatim e se ubrzanim korakom, (malo poskakujui, ukoliko se radi o tava.fi-kudumu) poeti tavaf, tako to e Kaba doi sa lijeve strane, izgovarajui rijei zikra, uei dove i donosei salavate na Vjerovjesnika ~ sve dok se ne stigne do Jemanskog ugla Kabe (Er-Rukn el-Jemani) koji e se, (ukoliko nije guva), dotai rukom, a odatle do Haderu-1 esveda ~- do kraka kruga uiti i ponavljati kur'anska dova: Rabbena atina fid-dun :;a. haseneten ve .fil-ahireti haseneten ve kina 'azabe-n-nar! l "Gospodaru na, podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu, i sauvaj nas patnje u ognju!" (El-Bekare, 201.) Zatim e se obaviti drugi i trei krug, na isti nain kao to se obavio i prvi. Kada na red doe etvrti krug, vie se nee uriti ni poskakivati, nego e se ostatak tavafa od etiri kruga zavriti bez remla, vodei rauna da se bude to smirenije i dostojanstvenije. 434
1 poglavlje 4.
ISLAMSKI OBREDI
Kada se zavri svih sedam krugova tavafa, zastat e se malo na Multezemu (prostoru izmedu Haderu-l-esveda i vrata Kabe) i tu se skrueno i kroz pl a obratiti Allahu sa dovom. Odatle e se otii do Mekami-lbrahima (mjesta gdje j e stajao Ibrahim, a.s.) i tu iza njega, klanjati dva rekata namaza na kome e se poslije Fatibe na prvom prouiti K ul ja ejjuhel kafirun, a na drugom Ku l huvallahu ehad! Poslije obavljenog namaza, uputit e se prema Zemzemu i tu se, okrenut prema Kabi, dobro napiti vode sa izvora Zemzem, pri emu je lijepo uputiti kakvu hajr-dovu. Tom prilikom je, izmedu ostalog, lijepo zamoliti i sljedeim rijeima: Allahumme innt es'eluke 'ilmen naft 'an ve rizkan vasi 'an ve ifaen min kulti dan! l "Allahu, podari mi korisno znanje, obilnu nafaku i lijek od svake bolesti!" Zatim e se otij do Haderu-l-esveda, poljubiti ga, ili dohvatiti rukom, ili (ukoliko je guva), bar na njega pokazati rukama i krenuti prema breuljku Safi, kroz izlaz Babu-Safa gdje e se usput izgovarati kur'anske rijei: lnne-s-sajti ve-l-mervete min e 'airillah. Fe men hadde l-bejte evi 'temere Je la dunaha 'alejhi en jettavveJe bihima, ve men tetavve 'a hajren Je innellahe akirun 'alfm. l Uistinu! S aJa i Merva su od obreda Allahovih, zato onaj koji Kabu hodoasti ili umru obavi ne ini nikakav prestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje uini kakvo dobro djelo- pa, Allah je, doista, blagodaran i sve zna. (EI-Bekare, 158.) Kada se popne na breuljak Safu, okrenue se prema Kabi, tri puta donijeti tekbir Allahu ekber i prouiti sljedeu dovu: Lli ilahe illellahu vahdehu la ertke /eh! Lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve huve 'ala kulli ej'in kadtr! La ilahe illellahu vahdeh, sadeka va 'deh, ve nasare 'abdeh, ve hezeme-l-ahzabe vahdeh! l "Nema boga osim jednog i jedinog Allaha, Koji nema nikakva sudruga! Njemu pripada sva vlast i sva slava i On je svemogu! Nema boga osim jednog i jedinog Allaha, koji je ispunio obeanje Svoje, pomogao roba Svoga i sam pobij edio saveznike (koji su se protiv njega udruili)!"- a potom zamoliti za dobro i ovog i onog svijeta. Zatim e, izgovarajui rij ei zikra i uei dove, krenuti prema breuljku Mervi. Kada se, na putu prema Mervi, stigne na prostor doline izmedu ova dva breuljka, danas oznaen na stubu sa zelenim svjetlom, pourit e se, bolje rei potrati i tako nastaviti sve dok se ne stigne do drugog, na isti nain oznaenog stuba. Odatle e se put do Merve nastaviti uobiajenim bodom, i zgovarajui usput ponovo rij ei zikra i uei dove i donosei salavate na Vjerovjesnika ~ sve dok se ne stigne naMervu. 435
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Kada se popne na Mervu, ponovo e se donijeti tri tekbira i prouiti isto ono to se prouila i na Safi, a zatim uputiti prema Safi, idui uobiajenim hodom, osim na spomenutom prostoru doline koji ponovo treba pretrati. Kada se ponovo popne na Safu, na njoj e se prouiti isto ono to se uilo i prvi put, a potom uputiti prema Mervi, i tako redom sve dok se ne napuni sedam krugova i osam zaustavljanja na spomenutim breuljcima (od ega etiri na Safi i etiri na Mervi). Poslije toga, onaj ko obavlja umru, treba jo obrijati glavu ili potkratiti kosu . Time bi urma bila gotova. Isto tako, sa sa 'jom, brijanjem glave ili potkraivanjem kose, gotova je i umra onoga ko je zanijjetio temellu '. Medutim, onaj ko je prethodno zanijj etio da obavi samo hadd gonei sa sobom jo i svoj kurban, nee skidati ihrame sve dok ne obavi vukuf na A~:efatu i na Kurban-bajram ne baci kamenie na Demretu-1-Akabi. On e tek tada moi osloboditi se ihrama. (A ako sa sobom ne goni svoj kurban) moe da nijjet hadda promijeni u umru i oslobodi se ihrama. 235
(ifracl) ili i umru i hadd zajedno (kiran)
Onaj ko je zanijjetio temettu' e, nakon obavljene umre, osmog zu-1 hiddeta (jevmu-t-tervije) ponovo stupiti u ihram na isti nain na koji je prethodno stupio, samo to e sada zanijjetiti badd. Za razliku od njega, onaj ko je prethodno zanijjetio ifrad ili kiran cijelo ovo vrijeme nije skidao ihrame, pa nije ni potrebno da ih ponovo oblai i nijjeti hadd. Dakle, svi muhdml e zajedno, bez obzira na vrstu hadda koju su zanijjetili (temettu ', ifrad il i kiran), ujutro osmog zu-1-h iddeta, uei telbijju, krenuti prema Mini , gdje e provesti cio taj dan i narednu no, kako bi tu klanjali svih pet vakata namaza. Kada ujutro, devetog zu-1 blddeta na Dan Arefata izae sunce, sa Mine e se, putem zvanim Dabb- opet uz telbijju -krenuti prema damiji Nemira, gdje e se ostati sve do zevala, kada e se okupati, ui u damiju i skraeno klanjati za imamom u podnevsko vrijeme, zajedno i podne i ikindiju (demi-takdim), na istom onom mjestu gdje je klanjao i Allahov Poslanik ~ Zatim e se, poslije obavljenog namaza, izai na Arefat i vukuf obaviti na bilo kome mjestu, jer je Allahov Poslanik iii$ rekao: "Stao sam ovdje (tj. na Arefatu). Cio Arefat je mjesto za vukuf."(Muslim) Lijepo bi
235 - Kao to su uinili ashabi Allahovog Poslanika ~ na Oprosnom haddu. Oni koji sa sobom nisu gonili kurban svi su se oslobodili ihrama dozvolom Allahovog Poslanika fi.
436
1 poglavlje 4.
ISLAMSKI OBREDI
bilo vukuf obaviti na velikim kamenim ploama u podnoju brda Debelu-r-rahme, gdje je stajao i Allahov Poslanik ;1. Vukuf se moe obaviti stojei, sjedei ili jaui na jahalici. Ono to je bitno je da se bude u granicama Arefata i da se vrijeme provede uz izgovaranje rijei zikra i uenje dova, sve dok sunce ue zae i ne proe makar mali dio noi . Tada e se, uz izgovaranje telbije, krenuti prema Muzdelifi, i to putem zvanim El-Me 'zemejn koji vodi kroz dva ~esnaca.
im se stigne na Muzdelifu, prije nego to se raspremi, klanjat e se akam. Potom e se raspremiti stvari, klanjati jacija i saekati zora da se tu klanja i sabah. Poslije sabah-namaza e se jo malo ostati , najbolje ispod brda Kuzeh (Me'aru-l-haramu) izgovarajui rijei : Lli ilahe illellahu vallahu ekber! i uei dove. Medutim, boraviti se moe na bilo kome mjestu u granicama Muzdelife, jer j e Allahov Poslanik ~ rekao: "Stao sam ovdje, mada je cijela Muzdelifa mjesto za stajanje." (Muslim)
Na Muzdelifi e se u vremenu od zore pa do prije izl aska sunca skupiti sedam kamenia za kasnije bacanje na Dernretu-1-Akabi i uz uenje telbijje krenuti prema Mini. Kada se, na "{?Utu za Minu, naie kroz dolinu Muhassir, tu e se to vie pouriti. Cim se stigne na Minu, pourie se pravo prema Demretu-1-Akabi, na koje e se iz desne ruke, jedan po jedan, baciti svih sedam kamenia. Pri tome e se, svaki put kada se baci kameni, izgovoriti Allahu ekber! Lijepo bi bilo uz tekbir jo dodati: Allahummed'alhu hadden mebruren vesa 'jen mekuren ve zenben magjUren! Potom e se, ukoliko se sa sobom vodi, uzeti i zaklati kurban ili, u sluaju iznemoglosti, dati nekome drugom da ga u njegovu prisustvu zakolje. Kurban se moe zaklati na bilo kom mjestu na Mini, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kurban sam zaklao na ovom mjestu, mada je cijela Mina mjesto za klanje kurbana."236 Nakon to se zakolj e kurban, slijedi brijanje glave ili potkraivanje kose mada je brijanje sevabnije. Time je zavrena prva faza oslobadanja od obaveza koje su se imale dok se bilo u ihramu. Poslije toga hadiji je dozvoljeno sve to mu je u ihramu bilo zabranjeno, izuzimajui odnos sa enom. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Kada neko od vas baci kamenie na Demretu-1-Akabi i kada se obrije, sve mu postaje dozvoljeno, osim odnosa sa enama." (Muslim)
~ 36
- Hadis biljei Ebu Davud i u njegovu senedu ima izvjesnih slabosti. Po njemu su radili veina ashaba i imama, neka im sc Allah Uzvieni smiluje. Danas, kada su u blizini vlasti podigle savremene klaonice, dunost je kurban klati tamo im ajui u vidu ope dobro.
437
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
Poslije toga moe se pokriti glava, skinuti ihrami i obui odjea i tako uputiti prema Mekki radi obavljanja tavafu-l-ifade, etvrtog ruk:na hadda. U Harem Kabe treba ui ist i pod abdestom i tavafu-l-ifadu obaviti na isti onaj nain na koj i se prethodno obavio tavafu-l-kudum, samo to u ovom tavafu nije potrebno da bude otkriveno desno rame niti da se u prva tri kruga tavafa uri i poskakuje. Nakon obavljenih svib sedam krugova tavafa, hadija e se povui iza Mekami-lbrahima i tu klanjati dva rekata namaza. Onaj ko j e na poetku, prilikom oblaetlja ihrama, zanijj etio {frad ili kiran i uz to, prilikom obavljanja tavafi-kuduma, obavio i sa:;, sada nee biti duan ponovo obavljati sa j, za razliku od onoga ko je zanijjetio temettu '. On e, budui da je duan uz tavat obaviti i sa j, poslije tavafa otii na Safu i tamo izmedu Safe i Merve napraviti sedam krugova, onako kako je ve ranije opisano. Poslije obavljenog tavaffu-l-ifade i sa :;a, badiji postaje dozvoljeno sve to mu je kao muhrimu bilo zabranjeno. Nakon toga e se, jo istog dana ponovo vratiti na Minu, tamo noiti i sutra poslije podne (tj. drugi dan Bajrama), krenuti prema demretima gdj e e na svako od njih baciti po sedam kamenia. Pri tome e, izgovaraj ui tekbir, sedam kamen ia, j edan po jedan, prvo baciti na demre koje je najblie damiji Hajf, nakon ega e se malo odvojiti ustranu, okrenuti prema Kabi i prouiti dovu u koj oj e zamoliti ono to on hoe. Zatim e se uputiti prema sljedeem (srednjem) demretu i na njega baciti kamenie isto kao i na prvo, nakon toga se odvojiti ustranu, okrenuti prema Kibli i opet prouiti dovu. Zatim e krenuti prema treem i posljednjem detmetu, tj. dernretu na Akabi, te i na njega baciti sedam kamenia, izgovarajui uz svaki kameni Allahu ekber! Poslije bacanja kamenia na ovom dernretu, nee uiti nikakvu dovu , nego e se okrenuti i otii, jer kod njega ni Allahov Poslanik ~ nije uio nikakvu dovu. Sutradan, trei dan Bajrama, kada sunce prede polovinu neba i nagne prema zapadu, ponovo e izai i baciti po sedam kamenia na sva tri demreta, na isti nain kao to je to ui nio i ranije. Zatim e :
ili pouriti i prije zalaska sunca napustiti M inu i krenuti prema

Mekki,
ili ostati na Mini, tu no i ti i treu no i sutradan poslije zevala dan Bajrama) na isti nain kao i prethodna dva dana baciti kamenie na sva tri dernreta, te nakon toga krenuti prema Mekki i tu ostati sve dok se ne spremi za povratak kui.
(etvrti
438
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Prije polaska kui, obavit e Oprosm tavaf od sedam krugova (tavaju-l-veda'), iza Mekami-Ibrahima klanjati dva rekata namaza, prouiti dovu i napustiti Mekk:u. Prilikom naputanja Mekke prouit e slj edeu dovu:
Ui ilahe illelllhu vahdehu la erike Leh! Lehu-l-mulku ve lehu-l hamdu ve huve 'ala kulli ej'in kadir! AjibCme, taibune, 'abidune, lirabbina hamidCme. Ui ilahe illellahu vahdeh, sadeka va 'deh, ve nasare 'abdeh, ve hezeme-l-ahzabe vahdeh! l "Nema boga osim jednog i jedinog Allaha, Koji nema nikakva sudruga! Njemu pripada sva vlast i sva slava i On je svemogu! Vraamo se pokajani i Gospodaru naem zahvalni. Nema boga osim jednog i jedjnog Allaha, Koji je ispunio obeanje Svoje, pomogao roba Svoga i sam pobijedio saveznike (koji su se protiv njega udruili)."
***
439
ISLAMSKI OBREDI
4. poglwlje
Xlll - Posjeta Poslanikove damije u Medini i nazivanje selama Poslaniku u kaburu
I - Oda.branost Medine; njenih stanovnika i Poslanikove Jjdamije
l. Odabranost Medine Medina je Poslanikov :i harem, grad Hidre i mjesto sputanja Objave. Kao takvu, Allahov Poslanik ~ ju je proglasio svetim mjestom, kao to je prije njega Ibrahim, a.s., proglasio Meklcu svetim mjestom. U tom smislu su i Poslanikove~ rijei:
"Allahu, Ibrahimje Meleku proglasio svetim gradom, pai ja proglaavam svetim ono to je izmedu ova dva kamenjara (tj. kamena brda)." (Muslim)
"Medina je sveto mjesto sve od 'Aira pa do Sevra. Proklet bio od Allaha, meleka i svib ljudi svako ko u njoj uvede bilo kakvu novotariju u vjeri ili pruj utoite onome ko ju uvodi! Takvome nee biti primljeni ni pokajanje ni otkup. U njoj se ne smije ni kositi (sjei ) zelenilo, ni progoniti divlja ni trgati cvijee, osim u sluaju da se neto gradi. U njoj nikome nije dozvoljeno da radi borbe nosi oruje niti da sijee drvee, osim akoe njegovim liem neko nahraniti svoju kamilu." (Muslim) U tom smislu su i Adijj b. Zejdove, r.a., rijei: "Allahov Poslanik ~ je na sve strane oko Medine, do 12 milja udaljenosti. zabranio da se sijee i lomi drvee, osim onoga ime se hrane deve." 237 Allahov Poslanik~ je, takoder, rekao: "Iman e se povlaiti u Meinu kao to se zmija povlai u svoju rupu. Ko god u njoj strpljivo podnese egu i nestaicu, ja u mu na Sudnjem danu biti zagovornik i svjedok." (Muttefeknn alejhi)
uini,
"Ko god od vas bude u mogunosti smrt doekati u Medini, neka to jer u lino ja posvjedoiti svakome ko u njoj umre." 238
- Predaju sa dobrim senedom biljei Ebu Davud.
-
237
238
Tirmizi, Ibn Made i dnagi.
440
!4. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
kovaki
"Medina je kao valja." (Muslim)
mijeh koji razgoni otpad, a zadrava ono to
"Da znaju, vidjeli bi da im je Medina najbolja. Niko je, iz nepodnoljivosti prema njoj nee napustiti, a da Allah u nju nee dovesti drugog ko je od njega bolji, niti e se ko strpjeti na njenu egu i nestaicu, a da mu na Sudnjem danu, lino j a neu biti zagovornik i svjedok." (Muslim) 2. Odabranost stanovnika Medine Stanovnici Medine su susjedi Allahova Poslanika ~ dematlije njegove damije, stanovnici njegova grada, straari njegova harema j uvari njegove svetosti. Oni kada su na Pravome putu i kada su dobri bivaju najzasluniji, najugledniji i dunost ih je potovati, voljeti i sa njima u saveznitvu biti. Upozoravajui da ih kao takve niko ne sm ije vrijeati ni uznemiravati, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Niko protiv Medinjana nee kao so istopiti u vodi." (Buharija)
moi
pokrenuti zavjeru, a da se
e
nee
"Ko god protiv Medinjana pokrene kakvo zlo, Allah kao olovo u vatri ili so u vodi." (Muslim)
ga rastopiti
U svojoj dovi upuenoj Allahu, Poslanik ~ je zamolio da stanovnicima Medine da bereket u njihovim imecima, te naklonost, ljubav i potovanj e u srcima drugih ljudi, rekavi: "Allahu, daj im bereket u njihovim mikjalima,239 saovimti40 i muddovima "2A 1
Preporuuj u i svojim sljedbenicima (Ummetu) da prema Medinjanima budu posebno obazrivi i paljivi, Allahov Poslanik ~ je, izmedu ostalog, rekao: "Medina je odredite gdje sam uinio svoju Hidru. U njoj u umrijeti j iz nje u ponovo proivljen biti. Moji sljedbenici (Ummet) su duni paziti na moje susjede, sve dok ovi ne poine velike prijestupe. On ima koji ih budu pazili i uvali, lino u ja na Sudnjem danu biti zagovornik i svjedok." 242
m -Mikjal je stara mjera za ito.
240
241
242
-Sa' je stara mjerica za ito, otprilike etiri mudda {pregrti).
Mudd (pregrt) je stara mjerica za ito.

Taberani u Kebirtt. U njegovom senedo ima prenosi lac koji je metruk
(odbaen).
441
ISLAMSKI OJREDI
4. poglavlje
3. Odabranost Poslanikove~ damije u Medini Poslanikova ~ damija u Medini je jedna od tri damije na koje se aludira u rije:ma Uzvienog:
t$~' ~u,~~ J~ r';..i' ~~ ~ ~ ~~ LS;..f t$~' ~~ ~, ci-- G y.) .

Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom asu roba iz Hrama asnog u Hram daleki, blagoslovili. (El-Jsn1', 1.)
noi iju
preveo Svoga smo okolinu
Iz navedenog kur' anskog ajeta je oito da se pod izrazom El-aksa l "daleki" aludira i na Poslanikovu :i damiju u Medini. Naime, izraz El aksa l "daleki" je oblik komparativa od pridjeva El-kasi l "dalek". Otuda je za onoga ko je u Mekki Poslanikova ~ damija u Medini "daleko" (El kasi), a Mesdidu-l-aksa u Jerusalimu "jo dalje" (El-aksa). To to je u sklopu dvaju Hramova Mesdidu-1-harama u Meki i Mesdidu-l-aksi-a u Jerusalimu, Poslanikova ~damija u Medini spomenuta virtuelna razlog treba trajti u tome to ona u trenutku objave citiranog ajeta nije bila jo podignuta. o odabranosti svoje damije u Medini, Allahov Poslanik ~ je rekao: "Namaz (obavljen) u ovoj mojoj damiji je vredniji od hiljadu drugih namaza (obavljenih) u nekoj drugoj damiji, izuzev u Mesdidu-l haramu (u Mekki) u kome je obavljeni namaz vredniji od stotinu hiljada namaza obavljenih u nekoj drugoj damiji."243 Drugom prilikom, nabrajajui samo tri damije radi ije se posjete vrijedi na put spremati, Allahov Poslanik ~. svoju damiju je stavio na drugo mjesto rekavi: "Na put se vrijedi spremati radi posjete samo triju damija: Mesdidu-l-harama (u Mekki), ove moje damije (u Medini) i Mesdidu-1-akr;a-a (u Jerusalimu). Poslanikova :i damija u Medini ima jo neto to nema nijedna druga damija, a to je Revdai-erife za koju je Allahov Poslanik ii izmedu ostalog, rekao: "Prostor izmedu moje sobe i moje minbere je dennetska
(Muttefekun alejhi)
243
Govorei
baa. "
-Muslim do rijei: "izuzev u Mesdidu-1-haramu". Hadis i sa preostalim dijelom teksta biljee Ahmed i Ibn Hibban u svom Sahihu.
442
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
etrdeset
"Ko u ovoj mojoj damiji, jedan iza drugog, klanja namaza, bit e osloboen od: vatre, kazne i licemjerstva."2114
Iz svega navedenog se vidi da je posjeta Poslanikove ~ damije u Medini svojevrstan in pobonosti kojim se postie bliskost i naklonost Uzvienog Gospodara. Osim toga, to je pravo mjesto za obraanje Allahu s dovom ko god eli da mu On ispuni kakvu potrebu.
II- Posjeta Poslanikove damije i nazivanje se/ama Poslaniku iti njegovoj dvojici drugova (as/zaba)
Budui da je posjeta Posl aniko ve~ damije in ibadeta, i za njega je kao i za ostala djela pobonosti , potrebno donijeti nijjet, jer se djela mjere prema njihovim namjerama. Zato, kada krene posjetiti Poslanikovu ~ damiju, musliman treba imati u nijjetu da se tim eli pribliiti Uzvienom Allahu i postii Njegovu naklonost. Zato e se, prije ulaska u Poslanikovu ~ damiju, pobrinuti da bude ist , pod abdestorn i propisno obuen. U damiju e, kao i u ostale damije, ui prvo desnom nogom, a zatim izgovoriti: Bismillahi, ve-s-salatu ve-s-selamu 'ala resCtlillahi! Allahwnmag-fir li zunubi veftah li ebvabe rahmetike! l "U ime Allaha! Neka je blagoslov i mir na Allahova Poslanika! Allahu, oprosti mi grijehe moje i otvori mi kapije milosti Svoje!"
Zatim e, ukoliko u njoj bude slobodna mjesta, otii do Revde-i erife i tamo klanjati dva rekata tehijjetu-l-mesdida i jo nafile koliko mu srce poeli. Ukoliko u Revdi ne bude slobodna mjesta, tehijjetu.-l mesdid e se klanjati u bilo kom drugom dijelu damije. Zatim e otii do prostorije sa kaburom Allahova Poslanika ~ gdje e mu se, okrenuto prema njoj , nazvati selam sljedei m rijeima:
seltmu
Es-sezamu 'alej ke ja resulallah! Es-selamu 'alej ke ja nebijja/lah! Es 'alejke ja hajre halldllah! Es-selamu 'alejke ejjuhe-n-nebijju ve rahmetullahi ve berekatuhu! Ehedu en la ilahe illellah ve ehedu e1meke 'abdullahi ve resuluhu. Kad bel/agter-risalete, ve eddejte-Z-emanete, ve nasahte-1-ummete, ve dahedte fillahi hakka dihadih! Sallallahu 'alej ke ve 'alil. alikeve ezvidike ve zurrijjadke vesel/eme teslfmen kesira!
"Neka je mir s tobom Allahov Poslanie! Neka je mir s tobom Allahov Vjerovjesnie! Neka je mir s tobom Allahovo najodabranije stvorenje! Neka
244
- Ahmed, Munziri kae da su njegovi prenosioci oni koji se nalaze u Sahihu. Zadnji njegov dio je zabiljeio Ahmed i Ibn Hibban u svom Sahihu.
443
ISLAMSKJ OBREDI
4. poglavlje
su na tebe Vjerovjesnie, Allahova, milost i blagoslov! Svjedoim da nema boga osim Allaha i svjedoim da si ti Allahov rob i poslanik! Potvrujem da si dostavio Objavu (Risa/et), ispunio emanet, savjetovao Ummet i istinski se borio na Allahovu putu! Neka su neizmjerni Allahov blagoslov i mir na tebe, tvoju porodicu, tvoje supruge i tvoje potomstvo!" Zatim e se pomjeriti malo udesno i nazvati selam Ebu Bekru es Siddiku rijeima: Es-selamu 'a/ejke ja Eba Bekrini-s-Siddik, safijje resulillah, ve sahibehu fil-gar! Dezdkellahu 'an ummet resulillahi sallallahu 'alejhi ve selleme hajren! ''Neka je mir s tobom, Ebu Bekr es-Siddiku, najvjerniji prijatelju Allahova Poslanika ~ koji si zajedno sa njim bio u peini! Allah te svakim dobrom nagradio od sljedbenika (Ummeta) Njegova Poslanika~!" Zatim
rijeima:
se pornjeriti jo malo udesno i nazvati selam Omeru, r.a.,
Es-se lamu 'alejke ja 'Umer el-Faruk ve rahmetullahi ve berekatuhu! Dezakellahu 'an ummeti Muhammedin sallalliihu 'alejhi ve selleme hajren!
"Neka su, Omere el-Faruk, sa tobom Allahov mir, milost i blagoslov! Allah te svakim dobrom nagradio od sljedbenika (Ummeta) Poslanika Muhammeda ~!" Zatim e se, ukoliko se eli ta od Allaha zamoliti, odmai malo ustranu, okrenuti prema Kibli, dii ruke i izgovoriti ono to se eli. Ovim bi posjeta Poslanikovoj ~damij i bila zavrena. Poslije toga iz Medine se moe otputovati, mada bi bilo lijepo zadrati se to due, kako bi se u Poslanikovoj ~damiji klanjalo to vie namaza, pogotovu kada se zna kolika je vrijednost etrdeset redovno u njoj obavljenih namaza.
III - Posjeta odabranih mjesta u Medini-Munevveri

Onome koga Allah poasti, pa mu prui priliku da doe u Medinu i posjeti Poslanikovu ~ damiju i njegov mezar, lijepo bi bilo da u njoj i oko nje posjeti i neka druga mjesta kao to su:
Mesdid-Kuba, u kome bi prilikom njegove posjete bilo lijepo klanjati, tim prije to su ga Allahov Poslanik ~i njegovi drugovi poslije njega, esto posjeivali i u njemu klanjali i to je u vezi sa njim Allahov
444
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Poslanik :li rekao: "Ko se kod svoje kue lijepo okupa, propisno uzme abdest, a zatim mahsus ode da klanja u Mesdidu-Kuba imat e nagradu kao da je obavio umru."245 Allahov Poslanik ~ je znao, kako na jahaJici, tako i pjeke, otii do Mesdida Kuba i tamo klanjati dva rekata namaza. (Muslim) Grobove ehida na Ubudu, jer ih je i Vjerovjesnik ~ esto i tom prilikom im nazivao selam. (Ebu Davud) Prilikom te posjete moe se vidjeti i brdo Uhud za koje je Vjerovjesnik ~ imao obiaj rei: "Uhud je brdo koje nas voli, pa zato i mi njega volimo." (Muttefekun alejhi) i "Ubud je jedno od dennetskib brda." 246
posjeivao
Takoder se pripovijeda da se jednom prilikom, dok je bio u drutvu Ebu Bekra, Omera i Osmana, r.a. , pod Poslanikovim ~ nogama Ubud zatresao, pa da mu je, udarivi ga nogom, rekao: "Uhude, smiri se! Na tebi su samo Vjerovjesnik, Siddik i dvojica ehida." (Buharija) - Greblje Beki' jer ga je, kako se u sahih-predaji navodi, esto posjeivao i Allahov Poslanik ~ i tamo nazivao selam svojim umrlim. Osim toga, tamo je ukopano na hiljade ashaba, tabi'ina i drugih es titih ljudi. Zato je to mjesto lijepo posjetiti i onima koji su tamo pokopani nazvati selam rijeima:
Es-selamu 'alejkum. ehle-d-dijari mine-l-mu 'm inine ve-1-muslimfne, entum sabikfine ve inna in a'allahu bikum lahikfin! Jerhamullahu-l mustakdimfne minnfi ve minkum ve-l-muste'hirfn! Nes'elullahe lena ve lekumu-l- 'ifijete fi-d-dun 'ja ve-l-ahireti! Allahummag-fir len/i ve lehum, verhamni ve ijjahum! Alliihumme la tahrimni edrehum ve la teftinni ba 'dehum!
"Neka je s vama Allahov spas i mir vjernici i muslimani predanji! I mi emo vam se - ina-Allah - uskoro pridruiti! Allah se smilovao minulim i buduim (generacijama) vaih i naih! Molimo Allaha da oprosti i nama i vama i na ovom i na buduem svijetu! Allahu, oprosti i nama i njima i smiluj se i nama i njima! Allahu , ne lii nas njihove nagrade i ne dovodi nas u iskuenje poslije njih! "
***
245
-Biljee ga Ahmed, Ncsai, lb n Made i Hakim koji ka.c da mu je sened sahih.
Taberani ga prenosi u verziji: "Uhud je jedan od stubova Denneta." Ova predaja je vrlo slaba.
46 :!
445
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
XIV - O kurbanu i akiki
1- O Kurbanu
O njemu emo govoriti sa dva aspekta: l. Definicija kurbana Kurban je ovca koja se ujutro na Kurban-bajram kolje u cilju stjecanja Allahove ~ bliskosti i naklonosti. 2. Propisanost kurbana Zaklati kurban je sunne-vadibe za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogunosti. Klanje kurbana je propisano rijeima Uzvienog: - , ?Jij 2.1.!) ~l Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji! (EI-Kevser, 2.) i rijeeima Poslanika ~: "Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram namaza, neka ga ponovo zakolje!" (Muttefekun alejhi)
Poslanika ~ domain je klao
Od Ebu Ejjuba Ensarije, r.a., se prenosi da je rekao: "U doba Allahova kurban za sebe i za svoje ukuane."247 3. Vrijednost klanja kurbana
Klanje kurbana irna svoju veliku vrijednost. To najbolje Poslanikove ~ rijei:
potvruju
"ovjek na Kurban-bajram, ne moe nita drae Allahu uraditi, nego
to je pustiti krv (kurbana). Ona (tj. zaklana ivotinja) e na Sudnjem danu doi sa svojim rogovima, papcima i runom (dlakom). Kurbanska krv stigne prije do Allaha . nego to padne na zemlju. Zato se i vi radujte kurbanu!" 248
247
Tirmizi i kae daje sahih.

Hadis biljee fbn Made i Tirmizi. Tirmizi ga ocjenjuje kao hasen-garib.
248
446
14. poglavlje
ISLAMSKI OBREDI
Upitan: "ta su ovi kurbaru?"- Allahov Poslanik ~ je odgovorio: "Sunnet vaeg oca Ibrahima." Upitan: "A ta mi od njih imamo?" odgovorio je: "Za svaku njihovu dlaku po jedan sevab." Upitan: "A ta je sa runom?" -Allahov Poslanik~ je odgovorio: "Za svaku dlaku runa po jedan sevab."249 4. Smisao klanja kurbana Smisao klanja kurbana, izmedu ostalog, se ogleda i u
sljedeem:
4.1. to se kroz klanje kurbana postie Allahova bliskost i naklonost U tom smislu su i rijei Uzvienog:
:,;JI) ~) J._.:a.; l Zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji!
(El-Kevser: 2.)
Reci: "Klanjanje moje, i obredi moji, i ivot moj, i smrt moja doista su posveeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema sau esnika... " (El-En'am, 162.-163.)
Pod obredima se ovdje misli na klanje kurbana kao Allahove bliskosti i naklonosti.
in
postizanja
4.2. Oivljavanju sunneta vode pravovjernih, Allahova prisnog prijatelja i poslanika, Ibrahima, a.s., kome je (u snu) Allah naredio da, kao kurban, rtvuje svoga sina Ismaila, a.s., potom mu ga, (kada ga je poao rtvovati), zamij enio (po meleku poslanim) ovnom. U tom su smislu i rijei Uzvienog:
~-~G~~~~~) l .. .i kurbanom velikim ga iskupsmo.
(Es-Safffit, 107.)
eljad
4.3. Svojevrsno priutenje izobilja mesa na Bajram, kako za tako i za siromahe.

ovjeku
4.4. Svojevrsan vid zahvale Allahu na Njegovim blagodatima datim u stoci. U tom su smislu i rijei Uzvienog:
249
-Ibn Made i Tirmizi i kae daje hasen.
447
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
0)(r'i )0 J~~
rkJ ~lj~ ~JS- ~1) ~WI 1~ij ~ 1_,~
~ L>)21 ~(! ~) ~JL.~ tl) ~;J AlJI J(!

...jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potinili da biste zahvalni bili. Do Allaha nee doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali e Mu stii iskreno uinjena dobra djela vaa. (El-Hadd, 36.-37.)
5. Propisi vezani za kurban 5.l. Starost kurban a Da bi se godinu dana.
brave
moglo zaklati u kurban treba da bude staro blizu
Za kozu vai pravilo da je napunila godinu i ula u drugu, za devu da je napunila etiri godine i ula u petu, a za govee da je napunilo dvije godine i ulo u treu. U tom su smislu i Poslanikove ~ rijei: "U kurban koljite samo odrasle (zrele) ivotinje, osim ako vam je takvu teko nai. U tom sluaju, moete zaklati i jednogodinje brave. Jtme od dvije godine se rauna odraslim goveetom." (Muslim) 5.2. Zdravlje i
fizika ispravnost
kurbana
U kurban se moe zaklati samo ona ivotinja koja je potpuno zdrava i bez ikakvih fizikih mahana. To znai da ivotinja namijenjena za kurban ne smije biti orava, hroma, iupanog roga, i uha iz korijena, bolesna niti previe mrava. U tom smislu su i Poslanikove ~ rijei: "Kurban ne smije biti: izrazito orav, izrazito bolestan, izrazito hrom ni izrazito mrav, toliko da se na kostima ne moe napipati meso." (Muslim) 5.3. Najbolja ivotinja za kurban
u kurban je najbolje zaklati neu tuena rogata ovna, bijele dlake sa mrkim prugama oko oiju i po nogama. Ovo zato to je, kako prenosi Aia, r.a., takvog ovna najvie volio i u kurban klao Allahov Poslanik ~ . Ona kae: "Vjerovjesnik ~ je najvie volio u kurban zaklati rogata ovna, 1mka ispod trbuha, mrkih nogu i garava oko oij u. " 250
250 -
Tirmizi i kae daje sahih.
448
14. poglavlje
5.4. Vrijeme klanja kurbana
ISLAMSKI OBREDI
Vrijeme klanja kurbana nastupa ujutro, poslije klanjanja bajram namaza. Otuda kurban zaklan prije klanjanja bajram-namaza, ni u kom slu aju ne moe biti ispravan. Uostalom, to potvruju i Poslanikove ~ rije i : "Ko kurban zakolje prije bajram-namaza, zaklao ga j e radi sebe, a ko ga zakolje poslije namaza, prinio j e pravu rtvu j potrefio pravi muslimanski obiaj .'' (Buharija) Ukoliko neko ne stigne zaklati kurban prvi dan Bajrama, moe ga zaklati drugi, pa i trei dan Bajrama, jer se od Poslanika ~ prenosi da je rekao: "Svi dani donoenja tekbira (ejjamu-t-terik) s u za klanje (kurbana)."251 5.5. ta je prilikom klanja kurbana mustehab?
prouiti:
Prilikom klanj a lijepo je (mustehab) kurban okrenuti prema Kibli i lnni veddehtu vedhije lillezi.fetare-s-semawiiti ve-1-erda hanifen ve ma ene mine-l-murfkin. (El-En'fim, 79.) lnne sal/itf ve nusuki ve mihjaje ve menwtf /il/ahi rabbi-l-'alemin! Iii erfke lehu ve bizalike umirtu ve ene evvelu-1-muslimfn! (El-En'fun,t62.-163.) l "Ja okreem lice svoje, kao pravi vjern.ik. prema Onome koji je nebesa i Zemlju stvorio, ja nisam od onih koji Njemu druge ravnim smatraju. Klanje moje, i obredi moji, i ivot moj, i smrt moja doista su posveeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema sauesnika; to mi je nareeno i ja sam prvi musliman." Kada se kurban pode preklati, treba prouiti: Bismillihi, 252 Allahu ekber! Allahumme haza minke ve leke! l "U ime Allaha! Allah je najvei! Allahu ovo je od Tebe i Tebi!" 5.6. Povjeravanje klanja k:urbana drugom Najbolje je (mustebab) da svako svoj kurban lino prekolje. Medutim, svi se islamski pravnici slau da se klanje kurbana moe povjeriti i drugoj osobi i da je tako zaklan kurban u potpunosti ispravan.
251
- Hadis biljei Ahmed u svom Musnedu, s tim to u senedu hadisa ima nekih spornih elemenata. SHne predaje se prenose od Alije i lbn Abbasa, r.a., kao i od nekih drugih a!'haba. Malik i Ebu Hanife se dre miljenja koje sc navodi u predaji od Omera i Ibn Omera, r.a., a u kojoj stoji: "Klanje kurbana se ne moe odgoditi da.lje od treeg dana Bajrama."
252 -
ijem
Spomenuli Allahovo ime je vadib, jer je Uzvieni rekao: "Ne jedite ono pri klanju nije spomenuto Allahovo ime!"' (El-En'am, 121.)
449
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
5.7. Podjela k:urbanskog mesa Mustehab je kurbansko meso podijeliti na tri dijela: dio za potrebe uk:uana, dio kao sadak:u podijeliti siromasima i dio pokloniti prijateljima (i kornijama).
U tom smislu su i Poslanikove podijelite!" (Muttefek.un alejhi)
~ rijei:
"Jedite, pohranite i
Dozvoljeno je sve kurbansko meso podijeliti kao sadaku, isto kao to je dozvoljeno svega ga zadrati za kune potrebe i nita od njega ne podijeliti.
5.8. Plaanje usluge kasapinu

Kasapinu se za njegov trud ne moe platiti kurbanskim mesom, jer se od Alije, r.a., prenosi da j e rekao: "Allahov Poslanik ~ me je zaduio da se pobrinem oko njegovih kurbana (deva), naredivi mi da podijelim njihovo meso i koe, a da od toga ne dajem nita kasapinu, dodavi: 'Mi emo mu dati od nas!"' (Muttefekun alejhi) 5.9. Da li je ovca kao kurban dovoljna za sve
ukuane?
Za sve ukuane, ma koliko brojni bili, dovoljno je u kurban zaklati samo jednu ovcu. Dokaz za to su Ebu Ejjubove, r.a., rijei: "U doba Allahova Poslanika ~ domain je klao kurban za sebe i za svoje ukuane. " 253 5.10. ta onaj ko je naumio zaklati kurban treba izbjegavati? Onome ko je naumio zaklati kurban strogo je pokudeno iati se i rezati nokte, od poetka mjeseca zu-1-hiddeta, pa sve dok ne zakolje kurban, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Kada ugledate mlaak od zu-1 hiddeta, neka - ukoliko neko od vas eli zaklati kurban - ne dira kosu ni nokte sve dok ne zakolje kurban." (Muttefekun alejhi)
253
Tirmizi i kae daje sahib.
450
14. poglavlje
5.11.
Poslanikove ~
ISLAMSKI OBREDI
klanje kurbana za sav svoj Ummet
I oni muslimani koji ne budu u mogunosti zaklati kurban imat e nagradu kao da su ga zaklali, jer je Allahov Poslanik ~ koljui jednog od dva ovna rekao: "Allahu, ovo je od mene i od onih mojih sljedbenika koji ne zakolju kurban." 254
II -Akika
l. Definicija akike
A kika je rtvena ovca koja se kolje sedmi dan po roenju djeteta.

2. Propisanost akike
Akika (rtvovanje ovce sedmi dan po roenju djeteta) je pritvrdeni sunnet (sunne-muekkede) za djetetove staratelje koji su mogunosti, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Za (ivot) svakog novoroenog djeaka zalog je njegova akika koja se kolje sedmi dan po njegovu roenju , kada mu se daje ime i brije (ia) kosa.''m
3. Smisao akike Smisao akike se ogleda u tome to je ona, s jedne strane, svojevrsni vid zahvalnosti Uzvienom Allahu na darovanom djetetu, a s druge strane, umiljavanje Allahu da radi prinesene rtve sauva ivot i zdravlje djeteta. Da bi akika bila valjana, potrebno je ispuniti
sljedee
uvjete:
l. Da ovca koja se kolje za akiku, u pogledu starosti i zdravlja, ispunjava iste one uvjete koji se moraju ispuniti i u sluaju klanja kurbana. Dakle, ona ovca koja se, iz bilo koga razloga, ne bi mogla zaklati u kurban, ne moe se zaklati ni kao akika. 2. Mustebab je meso od akike kao i meso od kurbana podijeliti na tri dijela, pa:
254
Ahmed, Ebu Davud i Tirmizi.
255
- Ebu Davud, Nesai i drugi. Mnogi su ga ocijenili kao sahih.
451
ISLAMSKI OBREDI
4. poglavlje
jedan dio ostaviti za ukuane, jedan dio podijeliti kao sadaku siromasima i jedan dio pokloniti prijateljima i komijama. 3. ta je sve lijepo na dan akike? Za dan akike lijepo je (mustehab): za muko dijete zaklati dvije ovce, jer je i Allahov Poslanik prilikom Hasanova rodenja zaklao dva ovna,256 izabrati lijepo ime i dati ga djetetu sedmi dan po roenju, obrijati (ili oiati) djetetu kosu i za teinu kose podijeliti sadaku u zlatu, srebru ili u novcu, jer je Allahov Poslanik ~ rekao: "Za (ivot) svakog novoroenog djeaka zalog je njegova akika koja se kolje sedmi dan po njegovu roenj u , kada mu se daje ime i brije257 (ia) kosa."258 4.
Uenje ~
ezana i ikameta na uho novoroeneta
Islamski uenjaci kau da je, kada se rodi, novoroenetu lijepo (mustehab) na desno uho prouiti ezan, a na lijevo ikamet u elji da ga Allah sauva od dinske vjetice (Ummu-s-sibjan). U tom smislu se prenosi daje Allahov Poslanik ~ rekao: "Kome se rodi dijete, pa mu na desno uho proui ezan, a na lijevo ik.amet, nee mu nauditi vjetica (Ummu-s-sibjan)." 259 5. ta ako proe sedmi dan, a akika se ne zakolje? Ukoliko se propusti sedmi dan po roenju djeteta pa se tada ne zakolje akika, zaklae se etrnaesti ili dvadeset prvi dan. U sluaju da dijete umre prije nego napuni sedam dana, za njega se nee klati akika.
* * *
256
257
Tirmizi i ocijenio ga kao sahih.
Kada je rije o brijanju djeije glave treba napomenuti da je to mustehab samo za mliftu djecu. a ne i ensku. Naproti v, obrijati kosu enskog djeteta je mekruh.
258 -
Hadis je sahih, a biljee ga Ebu Davud, Nesai i drugi.
259
- Prcd~ju kao merfu' biljei Ibn Sunni. Takoder je navodi i autor djela Te/his bez komentara.
452
SADRAJ
SADRAJ
RUE IZDA VAA ------------------------------------------------------------------------- 5 RIJE AUTORA ----------------------------------------------------------------------------- 7
O ISLAMSKOM VJEROVANJU ---------------------------------------------------------13 . I- Vjerovanje u Allaha ~ -------------------------------------------------------------- 14 II - Vjerovanje da je Uzvieni Allah Tvorac i Gospodar svega postojeeg ---- 19 ill - Vjerovanje da je Uzvieni AJlah Jedini istinski Bog i predanjih i potonjih naroda --------------------------------------------------------- 27 IV - Vjerovanje u Allahova af imena i atribute ----------------------------------- 30 V - Vjerovanje u meleke, a.s. ----------------------------------------------------- 34 VI - Vjerovanje u Allahove ~Knj ige ------------------------------------------------- 38 VU - Vjerovanje u Kur'an asni ---------------------------------------------------- 41 VIII - Vjerovanje u Boije poslanike, a.s. -------------------------------------- 45 IX- Vjerovanje u Muhammedovo ?li poslanstvo ----------------------------------- 49 X - Vjerovanje u Posljednji dan --------------------------------------------------- 59 XI- O kaburskirn patnjama i uivanjima ----------------------------------------- 67 Xli - Vjerovanje u Allahovo odreenje --------------------------------------------- 70 Xlli- O injenju ibadeta samo Allahu ---------------------------------------------74 XIV - O pridobijanju naklonosti ----------------------------------------------------- 78 XV - O Allahovim prijateljima i njihovim kerametima,----------------------------- 83 i ejtanovim prijateljima i njihovim zabludama --------------------------..-------- 83 XVI - Vjerovanje da je obaveza preporuivati dobro i odvraati od onoga to ne valja --------------------------------------------------- 92 XVII- Vjerovanje daje obaveza voljeti drugove Allahova Poslanika ~. da su oni najodabranija generacija, daje dunost uvaavati islamske vode i pokoravati se muslimanskim predstavnicima ------------------------------- 99 O PRAVILIMA LIJEPOG PONAANJA --------------------------------------------- 109 I- Pravila lijepog ponaanja pri donoenju odluke ------------------------------11 O II- Utivost u ophoenju sa Allahom ~ --------------------------------------------113 III - Pravila lijepog odnosa prema Allahovu govoru - Kur'anu asnom ------117 IV - Pravila lijepog odnosa prema Allahovom Posla niku ---------------------- 121 V - O pravilima lijepog odnosa prema dui -----------------------------------126 Vl- O utivosti i lijepom odnosu prema drugima ------- -----------------------136 VII- Bratstvo, ljubav i mrnja u ime Allaha~ -------------------------------------169 vm- o pravilima lijepog ponaanja prilikom sjedenja u drutvu ------------] 74 IX - Pravila lijepog ponaanja prilikom jela i pia ------------------------------178 X- O pravilima gostoprimstva ------------------------------------------------------183 XI- O pravilima lijepog ponaanja na putovanju ------------------------------186
453
SADRAJ
xn- o pravilima pristojnog odijevanja

XIV - Pravila odnosa prema spavanju
xm- o odnosu prema lijepim urodenim osobinama
-----------------------------------192
---------------------------- 196 ----------------------------------------- 199
O N ARAVI ------------------------------ ----- 203 I - O lijepoj naravi ------------------------------------------------------------------204 ll- O etici strpljivosti i podnoenja neprijatnosti -------------------------------207 m- O etici pouzdanja u Allaha tl',f i samopouzdanja -------------------------2 11 IV- O pretpostavljanju drugih i ljubavi prema dobru -------------------------2 16 V -O etici pravednosti i umjerenosti --------------------------------------------220 VI - O etici samilosti ----------------------------------------------------------224 vn- o etici stidljivosti ------------------------------------------------------227 vm - o etici dobroinstva -----------------------------------------------------230 IX- O etici istinoljubivosti -------------- ------------------------------------233 X- O etici dareljivosti i plemenitosti ------- ------------------------------------237 XI- O etici skromnosti i pokudenosti oholosti ----------------------------------241 xn- Openito o runim osobinama ----------------------------------------------245
ISLAMSKI OBREDI ------------ 257

I - istoa ---------------------------------------------------------------------------258 II - O pravilima pristojnosti pri obavljanju nude --------------------------------261 Ill - O abdestu ----------------------------------------------------------------------264 IV- O gusulu-lcupanju ---------------------------------------------------------271 V- O tejemmumu -------------------------- ---------------------------------276 VI - Mesh po obui i zavoju --------------------------------------------------280 VTI- Propisi o hajzu i nifasu ------------------------------------------- ------283 vm - o namazu --------------------------------------- ----------------------------289 IX- O propisima denaze ---------------------------------------------------------354 X- Zeka t ------------------------------------------------------------------------------375 XI - Post -------------------------------------------------------------------------------3 96 XII - Hadd i umra ----------------------------------------------------------------415 XTII- Posjeta Poslanikove damije u Medini i nazivanje selama Poslaniku ~u kaburu -------------------------------------------------------------440 XIV - O kurbanu i akiki -------------------------------------------------446 Sadraj ------------------------------------------------------------------ -453
454

Put Pravog Muslimana - Knjiga 1

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Put Pravog Muslimana - Knjiga 1

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Organizacija aktivne islan:ske omladine

PUT PRAVOG MUSLIMANA

Ehu Bekr Dabir el-Dezairi

RIJE IZDA VAA

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog

RIJE IZDA VAA

Teacl!c-r in MalJid Al Nabawl Al Shareef

Madina Munawwara Tel. a31 1 s oo

.,..".... <tuoJIIil..l - AYI

Dozvola za prijevod i tampanje knjige "Put pravog muslimana"

01. Muharrem 1420. b.g.

PREDGOVOR ETVRTOM IZDANJU

Ebu Bekr el-Dezairi

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU NA

prilikom njene pripreme

U Medini-Munevveri; 21.2.1384. = 1.7.1964. god. Pisac

Ebu Bekr Dtabir el-Dezairi

Tradicionalni dokazi <~' dJ.) ':il) :

Wt_;_i1 ~) tiJ1 u-f if. sVJetova! (El-Kasas,' 30.)

J1 ;t; l O Musa, Ja sam- Allah, Gospodar

~~ ~cr " )~)l 0c)l ~ ~~~+11:, ~~ r:~ ~ u~ j~ u<.?~' ~~ ~

Racionalni dokazi ( ~~ 41,)':/i ):

ll- Vjerovanje da je Uzvieni Allah Tvorac i Gospodar svega postojeeg

Tradicionalni dokazi (i(lo~ll

l. Hvalei sfun Sebe, Uzvieni Allah, u Kur'anu, kae daje Gospodar:

da je jedino On Tvorac i Gospodar nebesa i Zemlje, Uzvieni na drugom mjestu veli:

to jo opirnije, na treem mjestu, On u Kur'anu veli:

'. ~~ u1 <" !\..1 ~-r JJ

Iznosei dokaze protiv vieboaca i sami priznali, Uzvieni veli:

''f . - , Ji ~ 0}k< A i )e -~:u ;J-/l' 'Y~) 0' :-=--')O' :.,.,~ :;. Ji

biti izgubljeni. (El-A'raf, 23.)

alei se Uzvi enom, N uh, a.s., je rekao:

\~e;:. U! ~~JJ ~L. ~~;.;J;; \~lj J~ ;...611 ~~ l Gospodaru moj,

~:?JI~~:;.) ~J~;. e~!)~ ~u(\\ V)J)i) ~~ 0~ y~

e)') ~lj ~(~: ~ ~~~~ ' ~;~~~ ~?t;~ ~:~ic.:, ~~ ~ ~1 ~ ~~

,_,6~:;crv)J,C..: ~ ~~ ~')cn)($;r J.-;...;)<~ 0)($~~ J. e?'~~ (~ '\) ~f ~ 1:r.~J J. ~1)(~ A)J.')

Harun , a.s., je sinovima Israilovim rekao:

($;f1~ij c,;>;Ju ::,:;.-~1 ;.-<~~~)l Gospodar va je Milostivi,

za milost svoga Gospodara, Zekerijja, a. s., je zamolio:

~ ))1 ';:>- ~f) 1~:) t,j~JJ ll ~~ l Gospodaru moj, ne ostavljaj me

na pitanje Uzvienog, Isa, a.s., je rekao:

svome Gospodaru!" (EI-Ma'ide, 117.)

~t;j, ~~ ;,D, !l~Q ~Ulj Jl;j1 j

ur l Samo On stvara i upravlja!

Uzvien neka je Allah, Gospodar svjetova! (El-A'raf, 54.)

0_,.!-. :~ l:. j ~ ;,D,) l Allah stvara i vas i ono to napravite.

;j:l:b-)(n)lb:JJ IJ_P-j)(TA)I~Ai) ~J(YV)t.;;- ~ ~{.; , , ,

da nema boga niti gospodara osim Njega, Uzvieni veli:

o_,.:.s-'1~ .. \! ~e: ~t:..:..JI0--

~ 0)kCAl )r -~:i1 ~:)1 ~~J~~ ~ljOI ~~ :; j_;

V- Vjerovanje u meleke, a.s.

Tradicionalni dokazi ((lo~ll JJ,)~!) :

t':... Ul ' t( - . UU:., r..r- :W .r rr'- )

.JJL '~if) '~' '. " .

J-j~~~ 41J, 0~ J~) J~)~~) ~lt)~~~~ 0l';;

0;p1 ~U:j, Uj JJ l~ 0h 0f ~~ ~::,J l

lli - Vjerovanje da je Uzvieni Allah Jedini

Tradicionalni dokazi ((lfJI af.~~i)

2. Uzvieni Allah to potvruje na vie mjesta u Kur'anu, gdje veli:

~)l 0t.:.;..)l; J1 jl U:h-1) Ul ~l) l A va Bog -jedan je Bog!

Uzvieni Allah je Svome vjerovjesniku Musau, a.s., rekao:

J~~ uf Ul jl U~~ ISf ~~ l Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga,

~~ ~cr " )~)l 0c)l ~ ~+11:, r:~ ~ u~ j~ u<.?~' ~~ ~

,_,6~:;crv)J,C..: ~ ~~ ~')cn)($;r J.-;...;)<~ 0)($ J. e?' (~ '\) ~f ~ 1:r.~J J. ~1)(~ A)J.')

~ 0)kCAl )r -~:i1 ~:)1 J ~ljOI ~~ :; j_;

J uf Ul jl U ISf ~~ l Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga,

;J ;~ ~~l Njemu nita nije slino! On sve

tJ J) U! lj ;jJI ~ G) l

.; ~4>--) ..J) .JJI::".~ ~--_,::,~ 0s'G) ~;cs 00 o~~)