Dervii i tekije u Sarajevu

Written by Jack Nedjelja, 18 Oktobar 2009 10:01 - Last Updated Nedjelja, 18 Oktobar 2009 11:18

Iz teksta: PRILOZI HISTORIJI SARAJEVA str. 129-140

DERVII I TEKIJE U SARAJEVU Muharem OMERDI Tekije na tlu Bosne Prve tekije na tlu Bosne osnovane su prije konanog pada bosanskih pokrajina pod tursku vlast. Od tada do danas podignuto je vie od etrdeset tekija. Ima indicija da je bio i vei broj tekija, o emu pie Evlija elebi, ali u vezi s tim podacima nemamo pisanih dokumenata. Pripadale su mevlevijskom, kaderijskom, nakibendiskom, rufaijskom i halvetijskom tarikatu. Neke od njih su kraeg, a neke dueg vijeka. Do danas ih se odralo svega pet, mada odreda sve tee ili lake oteene (Sarajevo dvije, ivii-Vukeljii kod Fojnice jedna, Blagaj kod Mostara jedna, Travnik jedna). U toku ovog nemilosrdnog rata do temelja su unitene tekije: u Foi, Carevom polju kod Jajca, Oglavku kod Fojnice i Diviu kod Zvornika. Tri su pred sami rat temeljito opravljene i sluile su svojoj namjeni. U islamizaciji Bosne dervii su odigrali znaajnu ulogu. Oni su prije svega praktiari. Kao vjernici svojom pobonou i dosljednom primjenom vjerskih propisa, kao humanisti svojom solidarnou i pomaganjem drugih i kao vojnici svojom hrabrou i odlunou - bili su primjer praktinog ivota muslimana. Uz mnoge tekije postojale su musafirhane i imareti, to je ukazivalo na socijalni aspekt uloge tekije i ukupnog uenja islama koje su dervii izvorno u ivotu artkulirali. Sve je ovo utjecalo na brzo irenje islama u naim krajevima. Kroz minulih 500 godina bilo je podignuto tekija: mevlevijske tri, bektaike dvije, rufaiska jedna, kadirijske etiri, halvetijskih deset i nakibendijskih etrnaest. Hanikaha je bilo: havetijska tri i nakibendijski jedan. Po broju tekija Sarajevo je na prvom mjestu sa 11 tekija i dva hanikaha (Gazi Husrev-begov i Bistrigin, odosno Skender-pain), Travnik tri (hanikah jedan), Mostar dvije (hanikah jedan), Foa dvije, Visoko dvije, Konjic dvije. Po jedna u je bila Pruscu, Fojnici, Seonici kod Konjica, Viegradu, Rudom, Bijeljini i Donjoj Tuzli. Tekije u Sarajevu Evlija elebi (roen 1611., umro iza 1682.) doavi u Sarajevo sa ushienjem govori o njegovim tekijama: U Sarajevu ima 47 dervikih tekija. Mevlevijska tekija nalazi se na obali Miljacke, na mjestu divnom kao rajska baa. To je vakuf - tekija reda Delaluddina Rumije. Ima dvoranu za obrede dervia (semahana), sobu za razgovor (mejdan) i 70-80 prostranih dervikih elija s galerijom, gdje dervii sviraju (mutreban), s kuhinjom (imaret) i trpezarijom. Njen je starjeina (ejh)

1/4

Dervii i tekije u Sarajevu

Written by Jack Nedjelja, 18 Oktobar 2009 10:01 - Last Updated Nedjelja, 18 Oktobar 2009 11:18

obrazovan dervi ijim molbama Bog udovoljava. Starjeina njezinih sviraa (najzen-bai) kaligraf dervi Mustafa ima prekrasan rukopis. Tu su jo tekije: ejh Mustafina, Abdulkadira Gilanije, halvetiska tekija i tekija Bistrigi Ibrahim efendije..."(5) Pored tekija koje su poimenice navedene postojala su sastajalita dervia i na drugim mjestima, posebno onih redova koji nisu imali svoju tekiju. Oni su se obino sastajali u kuama svojih ejhova ili u kuama pojedinih dervia i ljubitelja tarikata. Jai redovi su imali vie tekija, pa i ejhova istog reda, koji su imali svoje dervie i muride. Damija i tekija bile su sjedita jednog naselja i mahale. Obino bi se prvo napravila tekija ili damija, a zatim bi se oko njih formirala mahala koja bi se obino nazvala po osnivau zadubine.(6) Prema popisu Islamske zajednice iz 1930. godine u Sarajevu su postojale sljedee tekije: 1. Gazi Isa-begova tekija na Bentbai, mevlevijskog reda. Kada je Isa-beg upravljao Bosnom, osnovao je tekiju (1462.) i uz nju mnogo vakufa. Takoer je uz tekiju sagradio musafirhanu u kojoj se besplatno moglo ostati tri dana.Tu je svakodnevno svraala sirotinja, putnici, uenjaci i uenici, dervii. Vakufnama nosi datum mjeseca dumadu-I-evvela 866./1.2. - 3. marta 1462.godine.(7) 2. Skender-paina tekija, halvetijsko-nakibendijskog reda, sagraena oko 1500. godine. Skenderpaa (umro 912./1506-7.) bio je u dva navrata bosanski namjesnik. On je u Sarajevu na lijevoj obali Miljacke sagradio tekiju-hanikah i imaret za ishranu dervia, putnika namjernika i siromaha. Sa Soukbunara ja doveo vodu za svoje zadubine, a na drugoj strani rijeke sagradio je kjarban-saray u ijem je donjem spratu bilo 11 duana od kojih je prihod bio namijenjen za tekiju i imaret. On je takoer svoje zadubine na dvije obale povezao mostom preko rijeke. Na ovom lokalitetu se formirao lijep kvart sa monumentalnim zdanjima, damijom, mektebom i drugim objektima.(8) 3. Hadim Ali-paina - Gazilerska tekija, kadirijskog reda. Nalazila se na prostoru gdje je dananji Higijenski zavod. Naziv "gazilerska" dobila je jer je bila na putu koji se zvao "Gaziler yolu" (Put gazija). Ova tekija se smatra jednom od najstarijih tekija u Sarajevu.(9) 4. Silahdi Mustafa-paina - Hadi Sinanova tekija. Hadi Sinan Jusuf je carskim i svojim novcem sagradio ovu lijepu tekiju od tesarskog kamena u mahali Kadi Bali efendije ispred Sara Alije damije. Ispod tekije u groblju se nalazi njegovo turbe otvorenog tipa sa nianom na kome pie godina 1049. (1636.)(10) U ovoj tekiji se obavljaju obredi po kadirijskom usulu. Ona njeguje uspomenu na Hadi Sinana i na njegova sina Silahdar Mustafa-pau, te na ejha Hasana Kaimiju - istaknutog pripadnika kadirijskog tarikata, ejha ove tekije i poznatog pjesnika na turskom i bosanskom jeziku, buntovnika protiv nepravdi onovremene administracije i zatitnika nevoljnika i sirotinje. Znamenito ime vezano za ovu tekiju je i ejh Muhammed Kuranija Sarajlija - Mejli, sljedbenik kadirizma - u tekiji se uvaju brojni njegovi natpisi, pa ak i slikarski radovi. Od njega se do danas sauvao 51 epitaf (kronogram) jer je bio istaknuti pjesnik i kaligraf. Danas je ova tekija jedini kulturno-historijski spomenik ove vrste lociran u uem dijelu sarajevske arije. U neposrednoj njezinoj blizini su grobovi i drugih ejhova ove tekije, iji bijeli

2/4

Dervii i tekije u Sarajevu

Written by Jack Nedjelja, 18 Oktobar 2009 10:01 - Last Updated Nedjelja, 18 Oktobar 2009 11:18

niani sa uklesanim dervikim kapama plijene jednostavnou. Iako je objekat arhitektonski tako uraen da savreno odgovara potrebama dervikog reda kadirija, svojom formom i odreenim varijantama moe posluiti kao uzor u savremenoj arhitekturi.(11) 5. Bistrigina tekija - hanikah. Osniva ove tekije-hanikaha je Ibrahim Bistrigi, glasoviti ejh halvetijskog reda, roen u Sarajevu, gdje je zavrio nauke, a zatim stupio u halvetijski red kod ejha Muslihuddina Uianina, od koga je dobio idazet (diplomu) na irad. Umro je 1659. godine u 120 godini ivota a mezar mu je u haremu Careve damije u Sarajevu, gdje se i danas nalaze niani sa natpisom.(12) 6. Kaimi-babina tekija ustvari je njegova porodina kua koju je uvakufio za tekiju. Nalazila se nie od mosta umurije na desnoj obali Miljacke. Prvi put je stradala u poaru 1677. godine, potom je obnovljena od strane sarajevskog kadije Zihnija 1762. Totalno je izgorjela 1879. godine.(13) 7. Jedilerska tekija, nakibendijskog reda, osnovana je 1879. godine od Sejfullaha Iblizovia. Ona se zapravo formirala postupno. U poetku je bila samo prostorija za uvara Turbeta sedam brae koju je sa turbetom podigao Sulejman-paa Skopljak oko 1815.godine. Godine 1865. Ebu Lejsi-zade Sejfullah Iblizovi, kao roeni Sarajlija, zavrivi nauke u Carigradu i usavrivi tesavvufske discipline u Brusi, doavi u svoje mjesto, preuzima dunost uvara turbeta, tu poinje sa zikrom i predavanjima, zahvaljujui emu okuplja veliki broj pristalica. Godine 1894. Ibrahim efendija Heri, Travnianin, kao tadanji nadzornik ovoga turbeta, pokraj njega podie novu semahanu na groblju. Tako je konano formirana Jedilerska tekija uz Jediler-turbe, koja je postojala sve do 1937.godine, kada je sruena i na tom prostoru podignuta stambena zgrada okadi vakufa.(14) 8. Nakibendijska tekija na Mlinima. U ovoj tekiji zikr se obavlja po mevlevijskom usulu, jer je ejh ove tekije po asti (teberruken) i vekil mevlevijske tekije. U svakoj od tekija gaji se uspomena, pored osnivaa tekije, obino bar na jo jednog predstavnika ili pripadnika dotinog tarikata, obino istaknutije - ne samo na polju tarikata nego i na kojem drugom polju javnnog i kulturnog ivota svoje sredine. U ovoj tekiji najdue je ejh bio Behauddin efendija Sikiri (1912.-1934.), istaknuti kaligraf, predava u sarajevskoj Rudiji i erijatsko-sudakoj koli. Brojni su "donii" koje je on prepisao. Bio je pjesnik na turskom jeziku.(15) 9. Fadil-paina tekija u Donjoj Vogoi, koju je osnovao poznati divanski pjesnik i sufija Fadil-paa erifizade (erifovi). 10. Turnadedina tekija kod ekrine damije. 11. Gazi-Husrev-begov hanikah, kola za dervie. Kada je Gazi Husrev-beg poeo graditi ovaj hanikah, u Sarajevu su ve postojale tri tekije: Gazi Isa-begova, Skender-paina i Tuna-dedina tekija. Ovaj hanikah je prvotno bio odvojen od damije, dijelila ih je ulica. Imao je 14 soba, semahanu koja je zauzimala prostor triju soba i trijem. Semahana i pojedine sobe bile su presvoene kupolama, to je predstavljalo jedinstven arhitektonski dojam. Prema Mustafi Baeskiji ovaj hanikah je izgorio 1170. (1756.). Godine 1195.(1779.) je popravljen, ali je 1248. (1832.) za velikog poara koji je unitio dio grada i ovaj hanikah ponovo nastradao. Na elu

3/4

Dervii i tekije u Sarajevu

Written by Jack Nedjelja, 18 Oktobar 2009 10:01 - Last Updated Nedjelja, 18 Oktobar 2009 11:18

hanikaha stajao je ejh halvetijskog reda, a ako nije bilo takvog autoriteta meu halvetijama, onda je hanikah vodio autoritet iz reda nakibendija. Kakav ejh treba biti, Gazi Husrev-beg je uslovio u svojoj vakufnami: "Treba da su poznati svojim iskrenim vladanjem, krijepost treba da im je sopstveno svojstvo, da su zaodjenuti odjeom Boijeg strahopotovanja i pobonosti, da su ustrajni na putu uzvienog erijata, da idu stazom ejhova i pobonih ljudi, da slijede ponaanje evlija koji se vrsto dre i sluaju erijatske zapovijedi, da s dematom obavljaju namaz, da poste, ine zikr i ue Kur' an, da svladavaju strast i da ine ostalo to je dolino vladanju dobrih dervia i obiljje uenih ljudi koji napuuju na pravi put."(16) Tekije u cijeloj Bosni i Hercegovini zakljukom Ulema medlisa iz jula 1931. godine stavljene su pod nadzor ovoga organa Islamske zajednice Bosne i Hercegovine i donesen je Pravilnik o kvalifikacijama ejhova i nainu njihovog izdravanja. Tim normativom tekijama je data uloga vjersko-prosvjetne misije, pa su u tam periodu imale ulogu ove vrste ustanova. Godine 1952. zakljukom Vakufskog sabora za Bosnu i Hercegovinu sve tekije su zatvorene. Tada su u Sarajevu postojale tri: Hadi Sinanova, na Mlinima i ona na Bentbai. Godine 1969.u Hadi Sinanovoj tekiji u jednoj sobi poinju se odravati predavanja iz Mesnevije. Tri godine kasnije Odbor Islamske zajednice Sarajevo zabranjuje te aktivnosti u tekiji. Dervii su nastavili sa svojim aktivnostima preko svojih kunih medlisi-zikrova i nastojali su ouvati svoje tarikatsko jezgro u Sarajevu. 30. maja 1977. godine prof. dr Ahmed Smajlovi je, kao predsjednik Starjeinstva IZ za Bosnu i Hercegovinu, dao podrku radu tekija i potakao obnavljanje njihovog rada. Revnosni dervii su za manje od mjesec dana dali na uvid registar svih medlisi-zikrova u Bosni: 23 damije, 12 mesdida, pet tekija i jedna privatna kua. Ove tarikatske jedinice su se ujedinile u Tarikatskom centru. Dokumentom Starjeinstva IZ Bosne i Hercegovine iz 1985. reeno je da "derviki redovi nisu izvan Islamske zajednice, niti imaju status samostalne vjerske zajednice, nego djeluju u okviru IZ-e." U Ustavu Islamske zajednice iz 1990. godine stoji: Tekije su ustanove: u kojima se vre vjerski obredi i poslovi u skladu sa islamskim propisima.

4/4