Sie sind auf Seite 1von 13

Marin Dri Duho Kerpeta

Marin Dri: Duho Kerpeta

Prolog poinje: Kerpeta. 1 KERPETA: Sinjori vlasteli, dobro ste nateni! I vi, vladike, dobar vi 2 veer! A nevjesti s baretom u ruci nazivam dobar dan i dobar veer, a eniku dobru no! I ja, za rijet vam kao rabota stoji, do malo prije sam bio uho, a sad sam Kerpeta, koji idem na sva vesla 3 , tono se zove, al fonte di Elicona, 4 na studenac, na vodu gdjeno Apolo deventa profeta. 5 A to za nauit indivinat i da deventam profeta za mo ugonenut tri stvari: jedno, kad se oenim, ali u imat enu karljivu 6 , ali lakomu, ali liiotar 7 . S karljivom kua je zvono koja susjectvo zaglua; s lakomom - ormar je pun svega koji se ni na Boi ne otvara; s liiotarom - nije lonac skuhan ni trpeza nainjena; a to da se uvam zle godine; drugo, kad mi reku "to mi se gonenu?", da ugonenem; tretje, da indivinam to nevjesta misli kad se udava. To toliko; ja sam ba ovjek, kao vidite, ne udim velike stvari. Sada, sada, sada da znate, ... [...]: Sada, sada, sada, tko je tebe doveo ovdi? 8 KERPETA: Noge me su dovele. [...]: to umije init? KERPETA: Umijem to umijem, i umijem to ti umije; a ti umije to ja umijem. I stav' deset soldina! 9 [...]: Odkle s' ti? KERPETA: Odkud se papagali 10 donose. [...] to ima init ovdi?

Parodijska pastirsko-mitoloka igra Duho Kerpeta sauvan je samo u ulomcima koje je u 18. stoljeu ispisao dum uro Matijaevi. Na temelju sauvanoga teko je makar priblino rekonstruirati fabulu. Djelo se prikazivalo na piru dubrovakog vlastelina Rafa Guetia 1554. godine. vi - vam na sva vesla - poletno

2 3 4

al fonte di Elicona (tal.) - helikonski izvor; Helikon je planina u Beotiji u Grkoj, na kojoj je bilo sjedite muza, a helikonski izvor je vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesnikog nadahnua
5 6

Apolo deventa profeta - bog Apolon je u Delfima i drugim proroitima kazivao Zeusovu volju

karljivu - svadljivu; prema dubrovakoj poslovici: "Od ene karljive i kue kapljive ukloni me boe!"
7 8 9

liiotar - ena koja lie oltar, bogomoljka Nije poznato tko je lik koji s Kerpetom razgovara u prologu. deset soldina - valjda ga zove na klaenje papagali - papige; Kerpeta eli u ali rei da je iz dalekih, egzotinih zemalja

10

Marin Dri: Duho Kerpeta

KERPETA: Imam init to umijem init, i iniu to ' ti init, i inei init te u init, a to igrat; ja u t' svirit. 11 E m'arreccomando, son vostro servidor! 12 [...]: Dobra ova bi! Oru, sinjori, za rijet vam 13 , ktijahomo, za obeselit 14 ovi pir, sklopit malo makaratice, i moja druina 15 bijee prionula srano za uinit 16 to bolje umijemo. Doe njetko, upita: "Tko makaratu u Rafa 17 arecitava?" - "Ta i ta kompanjija." 18 - "Oddeni, izidi, daleko ih! Neslani ti e bit! Usramoti, ubij kao ubogu enu kudjeljom!" Mislite, sinjori, kako mi ostasmo! Ubi nas zla godina, uinismo obraz od etrmjed, ostasmo drveni, kameni, kako oni koji otrne od glave do peta. Doe Gardzarija, druina Rafova 19 , rekoe: "Makari, to inite? Brijeme je, hodite!", - a mi stojimo kako drvene due. - "Izidite, hodite!" - a mi istom gledamo. - "to inite?" - a mi nita! Misli gdje se naoe ti vlasteli kad vidjee gdje mi stojimo inkantani! Ma oni, kako prudenti ljudi, espedijent uzee: donijee rusata octa, s njekijem rijemi namazae nam polse, - vratismo se, dae nam animo i rekoe: "Ili zlo ili dobro 20 arecitate, biete pohvaljeni; imamo mi sekret kojijem emo init, ako i zlo arecitate, da e svakomu parat dobro, lijepo i drago." - Mi, ljudi ertamente goditi mladi, ma udi antci 21 - prem kao njeki ki su u feocijeh upengani 22 , ki stoje ter gledaju - rekosmo: "Ovo nas!" i kaemo se: Sada molimo vas, ako i reete: "Ovo ih", nemojte igrat gnjilijem naraninam. Ma to ja govorim? Ne stavljah se! Gardzarija nam je obeala da nas ete pohvalit, ako i gofi 23 budemo. Ma ovo odovud u vijencu poete 24 , u veras vas e molit to vam rijeh. Ma bogme oni Kotori 25 mali smijean bijee! Ako i njega mogosmo pritegnut k nam, neemo ni toliko gofo pro. Po ga u reerkat, ukoliko ovi s vijencom ree svoj posao. Signori, audiamo et opera eius. 26
11 12 13 14 15 16 17 18

Smisao ove igre rijeima nije jasan. E m'arreccomando, son vostro servidor! (tal.) - I preporuujem se, va sam sluga! za rijet vam - da vam pravo kaem za obeselit - da bismo razveselili moja druina - ne zna se o kojoj se Drievoj druini radi za uinit - da bismo uinili Rafa - Rafa Guetia, na ijem je piru Duho Kerpeta prikazan.

Ta i ta kompanjija - "moda zato to je ova druina bez imena, improvizirana za ovu veer, jo neafirmirana?" (F. ale) Gardzarija, druina Rafova - "kao to e se nie rei, to je druina sastavljena od vlastele, a i Rafo je vlastelin i njezin lan. Prema Reetaru, jo vrlo mlad u toj je druini nastupao poznati filozof Nikola Gueti (1549-1610), koji je i sam posvjedoio da je jo za ivota pieva glumio u jednom Drievom komadu." (F. ale)
19

Ili zlo ili dobro ... - "neiskustvu i novosti mlade druine govorilo bi i ovo ohrabrenje koje im je navodno pruila Gardzarija." (F. ale)
20 21 22 23 24

goditi mladi, ma udi antci - po godinama mladi, ali po udi stari u feocijeh upengani - naslikani u sveanom odijelu koje se oblai za portretiranje gof (tal. goffo) - nespretan, nezgrapan

u vijencu poete - mogue je da se to odnosi na samog Dria, premda neki komentatori u to ne vjeruju jer bi bilo neprilino da se Dri kao sveenik pojavljuje na sceni. Tekst kojega izgovara taj poeta nije sauvan. Kotori - nije jasno na koga se to odnosi; u komediji Tripe de Utole Kotoranin Tripe je malog rasta, jer je njegova ena Mande mogla obui njegove haljine
25 26

Signori, audiamo et opera eius (tal.-lat.) - Gospodo, posluajmo i njegova djela

Marin Dri: Duho Kerpeta

[...]: Velim to to ovi gredu na hladence, gdje bijele vile stanom stoje i gdje junakovom na zelenoj travi, meu razlikom belomu, crvenomu, utomu cvijetju, na livadi slue hladnu, bistru vodicu, ter junaci pak u drubi z gorskijem slavici pjesni spijevaju, slatke, medene? Rekoh: "Da umjesto bistre, studene vodice slue bistro, rujno, crveno i bijelo vince, koli bi junaci ljeve popijevali, koli bi glasom ljepe izvrtali!" Ja, za kazat vam, moja gospodo plemenita, elei njekada pridobit u pjesneh gorske, tihe slavice, njekada kad crne oi od bijele vile bijehu ranile srce moje i kad goruta ljubav vladae mene, idoh na tu vodu ku rekoh; ali studena vodica nitore ne pomoe junaku meni! Tada rekoh: "Rijei to rijei, a sve voda to voda, - nije ti nad rujnijem vincem bistrijem!" Tada rekoh: " m' ti 27 , vodice, da si rujno vince, kako bi se tebi vee junaci utjecali!" I zato rekoh: "Malo je tizijeh pjesnivaca, er se svak nedobrovojno k vodi utjee; a da je vino, vea bi od pjesnivaca buka bila u mjestu neg od letutijeh ptica u zelenoj gori!" Zato, ako to vodeno reem, dajte krivinu vodi koju pih, i moja druina od zloeste vode koju htjee pit, i srce im je ostinulo; zato, ako to studeno reku, vodi dajte krivinu, a njim oprostite. A ja od ee vee ne mogu ni slova rijet Vaoj Milosti. Mir Boji s tobom! Trijeba ih je svjeicom od dvimjed 28 iskat. Uzrok je njeki tri mudar 29 , koga ovjek, da ga kaklje, ne bi ga inio smijejat, komu pod nosom dzibet lukom vonja i ne vidi er je njegov erveo u tolicijeh peah, er ga ne bi sve Mendalije 30 izkrpili. Er su ljudi 31 vas smijeh ispuhali, a to se je vidjelo ovezijeh poklada, kad vile u garbijeijeh tancahu. Kad bi godinica 32 gospi ukrala peu larda, ter bi ju vrgli u tamnicu; a gdje bi Puljiz puljiki govorio, a Masara latutinom udarala, i kad se enik ne bi brinuo. Brjemena slatka i pritila hercega Stjepana 33 . Tko ovu vodu pije u brijeme prolitja i prije sunana istoka, pjesnivac izhodi; tko u podne, - u ljubav zae; tko u zapad sunca, - pomami se; tko opet u dzoru prije sunana istoka, vrati mu se pamet. Slatkijem rijemi nije vjerovat; i sirene u more sladak glas imaju, ali tko ih uje varan se nae. Iz mojijeh ruku sva bogastva od svijeta izlaze.

27 28 29

m' ti - ivio mi, iv mi bio svjeicom od dvimjed - svjeica vrijedna dvije mjedi, dva novia

tri mudar - "tri mudri" a "eskrat ludi" bili su, u posveti izdanju Drievih djela (Svojim prijateljem), kritiari protiv kojih je, ini se, pjesnik bio trajno u polemici. I ovdje je po svoj prilici rije o tim kritiarima, Drievim "neprijateljima", koji nemaju smisla za komediju jer i u miomirisu osjeaju smrad luka. Bili su to ... ogranieni platoniarski stihotvorci iz redova mlaeg plemstva, koji su odbijali komediografske, moderne, aluzivne Drieve inovacije..." (F. ale)

Mendalija - vjerojatno ime nekog poznatog postolara u dubrovakoj ulici Meu crjevjare; ime napravljeno od mendati, popraviti, zakrpiti (tal. emendare)
30

Er su ljudi ... - "Rije je po svoj prilici o kakvoj pokladnoj povorci u kojoj su maskare imale praporce" (velec)
31

godinica - godinice su seoske djevojke koje su gradski gospari uzimali za slukinje u gradu, najee na godinu dana, dok se ne bi udale; omiljena meta Drievog humora
32

herceg Stjepan - Stjepan Kosa (1404-1466), vojvoda Humske zemlje, u povelji njemakog cara Friedricha III nazvan Hercog (njem. vojvoda). Prema toj tituli nastao je naziv Hercegovina. Ratovao s Turcima, ali i s Dubrovnikom.
33

Marin Dri: Duho Kerpeta

Podalek stoj i tako govori. Nu, tkoje te su dovele ovdi? A to udi etc.? Ohaj! Dva tolika dara ne mogu bit u jednom ovjeku. Pokli je tako, drae mi je da sam k tebi doao, er bogastvo gospoduje dananji dan sve ostale krjeposti. Pokli me je srea k tebi donela, uini me, stari, poteni, uzmoni boe od bogastva, da meu ostalijem bogaci valjam has tono se tee. O, lakomosti od zlata, kudi se prostire?! Po mirijeh se bogataca penje. Ja sam sve kriv, poznavam moj grijeh, i spovjedavam ga; po meni mnozi u vas 34 ivot ne vide zlata i mru od glada, a mnozim zlato ravi u skrinjah. A to sve izhodi odkle oi izgubih, - ne vidim tkomu davam; er da vidim, inako bi stvari prole. Da to si slijep, gospodine, po Krpetu slugu! Ruka ne stavljah se 35 . Kad mlai bijeh i kad viah, dobro dijele injah: davah zlato ljudem blagodarnijem, koji mi s injahu i koji ga razdjelivahu s razlogom 36 ; a kad ostarih i izgubih oi, stvari nazad otidoe. Neka ti starosti, ako je i slijepa; teko onomu domu gdje se staraki glas ne uje i gdje staraki tap ne vlada. Hou da mi poslui malahno. Dobro si rekao, nu nijesi dorekao: starca razumna i mudra, er staros nerazumna zvijer je duhata s dvijema oima a s jednijem trbuhom, koji veu tetu ini neg koris. Ovo sam tvoj rob, zapovijedaj mi. Uzmi ovi kondijer kameni i poi na kraj te livade, i nae studenac, iz koga tee rujno, bistro slatko vino; natoi ga puna i donesi ga. Vince krjepos dava, staros uzdri; srce mi smagne na rujno, slatko vince. Poami odovlek tamo sve te strane gospoduju uzmnoni bogovi. Ter zakupljujem sva voa, sva ita i sve to zemlja sazdava; a poslije ljudem priprodavam; i zato sam bog od bogastva. 37 Uzovit se njeke ne u nami gospoduju. Er zlato i srebro kao veska priljepjuje godinicam oko ruka. Bog od bogastva lotrom ne dava zlata. Ne oblakomi li se kada moj otac na komu. Majde t' nemudar bijee. Ona je prva kua, a onamo, u granih bez listja, stan od Zime; druga, sva od cvijetja, dom od Primaljetja; tretja, sva u zeleni i u klasju, pribivalite Lita, boice vele lijepe; etvrta, sva je u vou, poivalite od Jeseni, brata reene Ljeta. 38 Oni mladi, vas u cvijetju, vene od nje ljubavi, pase ga vjetrom. udnijeh ti se stvari i nagledah i nasluah. Idoh, sad u do. Ovako izide nebog, ter se goram i dubju sam potui, a Ljeto tvra na njegove suze stoji.

34 35 36 37

vas - sav Ruka ne stavljah se - ne pomiljah na ruak s razlogom - s razumom, razborito

Ter zakupljujem... - "Ove rasute reenice ... govore otrim mislima o novarskom sistemu vremena ... ili o mehanizmu same dubrovake trgovine..." (Jelii) "Scenografija je predstavljala vrt s etirima kuama gdje stanuju personifikacije etiriju godinjih dobi..." (F. ale)
38

Marin Dri: Duho Kerpeta

PROLITJE: Travice zelene, i vi, drago cvijetjice, vae Prolitje gorko tui, vae Prolitje suze lijeva; a Lito lijepa, a Lito draga nee da uje moj grozni pla, nee da vidi moje ljuvene bolesti! 39 Lito draga moe izvidat moje rane, Lito lijepa moe utjeit moj grozni pla. Jaoh, sve je ino zaman! Jaoh, kriposti zelenih trava nijesu za dat lijek mojojzi nemoi. Travice, i vi, razliko cvijetjice, znam er se bolite mojijema suzami; ali, jaoh, emu je da se boli mnome sve to narav sazdava, kad moja draga Lito kamena stoji na moje suze? Kad moja draga Ljeto goji se mojijem uzdisanjem? Kad moja draga Lito hoe da drago Proljetje vene? Jaoh, venem, jaoh, kako led na suncu; malo pomalo lipsa moja krjepos! Goruta Lito, ja sam ljetni cvit prid tvojijem oima, iz kojih plam ognjene ljubavi prai mlados moju. A, jaoh, nije dostojno tolikoj ljeposti tko te ljubi da ovako za tvoju nemilos vene, tko je tvoj da ga ti nee za tvoga. A, Lito draga, ja sam tvoj, i kad bih mogao, Lito lijepa, ne bih mogao ne bit tvoj. Ljeto lijepa, pokli sam tvoj, uzmi me za tvoga, - tvoj sam, jaoh, tvoj sam! Ah, da sam tvoj! Jaoh, nijesam tvoj, - jaoh, meni je umrijeti! Ljubavi, usiona Ljubavi, spi, moj dragi drue, a tvoje Prolitje grozno suze lijeva; moja gorka tuba budi gluhe planine, a ti tvrdi sanak spi. KUPIDO: Prolitje drago, Prolitje veselo, to je taj pla tvoj? to je toj uzdisanje? Koja je toj zled koja, dragi drue, toli tlai cvijet tvoje razbludne mladosti? Ustavi suze, gizdavi drue, ka' meni, Kupidu tvomu, uzrok tvojih tuga, jeda goruta Ljubav dragomu Proljetju moe pomo dat u svoje nevolje 40 . PROLITJE: Kupido, njekada u zelenijeh gorah i na travnih livadah ne mogae as bez tvoga Prolitja stat, a sada, jaoh, ne znam uzrok, tvoga si Prolitja svasma ostavio! Tvoj dragi drug Prolitje uzdie za lijepom Litom, a tvoj luk i ognjene strile zaman lee. Ukai ali si bog od ljubavi ali nisi. Lito lijepa ne scijeni tvoje strile! Ah, Kupido usioni, vidi draga Lito er si zaspao, ter na moje uzdisanje kamena stoji. Ukai tvoju mo, a Prolitje, tvoga druga slobodi groznijeh suza. in' da Lito draga obljubi svoga Prolitja, kako Prolitje ljubi nje lipos. KUPIDO: Koja je mo bila u mojijeh ognjenijeh strijelah? etc. Nemajui to init, dao se sam na lotropstvo i na san, nu u tvoju potrjebu postavit u sve moje sile i sve to uzmo budem. Ako za tebe to ne uinim, za koga u uinit? [...]: U moje djetinjstvo vazda si sa mnom druio. I dinarmi je zamitio svoju slubenicu, koja uza nju vele moe. Oto se i boice poee hitat za bogatstvo. Sve se je itetilo. Lakomos i meu nami bogovi oto je poela sve snatat 41 . uo sam kao rabote prohode; trijeba se je 42 pomo umeteonstvom gdje ne dostiza mo. U ove strane opi dohodit jedan junak. Ho' li se tako mo u tu djevojku priobrazit, da te ne bi poznala? Sve stvari ljuvene imaju poetak od ludosti. Ree se: svinja utjee se na puniji elud, koza na bolju travu, vuk na pritlju ocu, hvrljak na smokvu kuveoku, a ovjek se utjee gdi je vee zlato.
39 40 41 42

Travice zelene ... - izrugivanje petrarkistikim konvencijama u svoje nevolje - u njegovim nevoljama snatat - moda grekom mj. smatat trijeba se je - potrebno se je

Marin Dri: Duho Kerpeta

Ava, gospodine, i ti me posla k tomu bogu! etc. Nije li, gospodine, kapljica? Usahoe mi usta. - Bit e kad se vrne. - Vince krjepos dava i pamet uzimlje; bez vinca nije srcu veselja, ni nogam snage, a neka t' ljudi besjede. Vee idoh; kad se vrnem, kapljicom crvenom okropi tvoga Vodana, da mu se duh vrne. Er za prasce nije dragi kami, ni za osle. Ako Kupido najmanjom strjelicom tegne nje srce, stvar je uinjena. Ti si dobar doao ti bi ... doao. Pan, bog od Arkadije 43 , u sladak glas izvijajui, navjetuje zelenim planinam veselje, budi satire, da spravljaju verse i svirali i da uhitivi se u kolo s bilim vilami tance izvode, pjesni spijevaju, etc. Da' da nju upraamo. I ja bi veseliji tomu bio. Satiri vitezovi, mila krvi. A nebore kako to besidi? Pluton, sioni bog od bogastva. Dananji dan tko je bogat, taj je lijep i mlad; tko je ubog, grub je i star. Ino se hoe neg odjea u naemu ivotu. U ovizijeh planinah ja bih se veoma blaen i bogat drao, er bogatstvo, mnim, nije ino neg volju ispunit. Kad bi zima dola, hlad bi ti domorio. Mir s vami. Srce mi je vazela i nijesam moj 44 , ni znam igov sam; da imam zlata, zlatom bih ju primamio. Davori mi, davori, bijedni Vodane, gdje se si zaao meu njeke boie; sve njeto poje u ovizijeh stranah, sve je milo. Ne bih rad ucknjet: jes njekoliko do njegovijeh dvorova, - na ulaka trim! Bez mene se ne more oenit nitko, kako bez glumca 45 . Jo nije stvar sklopjena. Tvoje stvari tkomu nijesu domorile? Ova djetetina sve smeta, a vi ogluajte se na te stvari. Obea ludu, da se raduje. Ovi bogaci, to vee imaju, to su lakomiji. Er mi izeznu srce od straha. Bijeda vas nala, otvorite! Koje su to kramole i haraminstva? Bijedan, ovako mi srce bije od strave. Vea vas tuga nala nego nas! Tko k meni toliko obrazom prilikuje? Puka je ja; onaka sam vidjet kad se nadazrim nad hladenac bistre vode. I ti li me se odvre? to ujem i vidim sada? Je li meni javi ovo, ali ja snim ove stvari? Tuge me su odsvud obujmile. Tko si ti? Tako te Jove 46 svojijem gromom ne udrio!
43 Pan, bog od Arkadije - Pan je starogrki bog ispae, stoke, pastira i lovaca, dlakav, s nogama i rogovima jarca; Arkadija je mitska idilina pastirska zemlja 44 45

nijesam moj - nisam svoj

kako bez glumca - u Drievo doba prikazivanje dramskih predstava na svadbama bilo je gotovo obavezno, te su njihovim financiranjem obitelji pokazivale svoje bogatstvo
46

Jove - Jupiter, vrhovni starorimski bog gromovnik (gr. Zeus)

Marin Dri: Duho Kerpeta

Izidimo iz ovezijeh strana, da nas kleti zmaj ne omrcini. ovjee, ne pridavaj mi tuge k tuzi. Hlad hlada je ognjevio. Lijepa ita po poljijeh pritilo godite obeaju ljudem, i slatka voa zrui spravljaju zabavu umrlijem u veliki dan kad ljudi pod sjenu od zelenoga duha bjee rasrbu od vruega sunca. Po'mo u lov, jeda koji lijep lov ulovimo, da doveer dobru veeru veeramo. Meni kola 47 , ovo nam lova! Ti si na papagao, kalandra i avka, - unutra! Tu eka'. Ki zao boi Vodana zove? Ako me Hlad ne zove, ne ozvah se ivoj dui. Ovo me, kiena kitico, Vodane brajene! Gdje si poao? Kud se si zaao? Kudi li se to ide? Kamo li se to putuje? Ja te grem - koliko dana jes! - itui, zovui po zelenih planinah: oto me je srjea sada na tebe namjerala. Vrni se, Vodane, hodi domome: stan te tvoj udi, svojta te tvoja zove. Na to li me zove? Za to li me ite? Na to li si doao? Hlad, moj brajene, sada mnome vlada. Ohaj rabotu, - Hlada ja item, da mi srce ohladi, i zbogom! Ne domari mi. to su te rijei, uzeti Vodane? Kamo gre, kamo li bjei? Gdje su tanci, igre, skupi, gozbe etc.? Svud su bez tebe i tvoga vina kako lonac bez soli, trpeza bez kruha i kua bez vode. A tvoja sestra bez obiju nas malo je vrijedna. Ja imam ker, Mratinje lito, i rad bih je udat. Njeki z dobrom odjeom, a s praznijem tobocem. to e rijet bogovi? Jedno mu dijete vrha doe! Za zublju, ku u ruci nosi, mo' li znat to je ovo? Gledam, ter se udim, jaohi, gospoe draga. Neka ova dogovori, pak e ti govorit. Bolei se plaem, trudom i nemoi dragoga Prolitja. Djevojko, ide ti od ruke tej rijei govorit? Ovdi je privara! Ovo nije mani. Tko moe to boici naudit? Odsela e dobro rabote prohodit. Mnim da se je gdjegodi zaigrao, a da je mene zaboravio. Ko je zdrav ne scijeni da koga ito boli. Moj drue, ja bolestan grem, a ti zdrav ne misli o tvomu Proljetju. Bre ju za enu ite; jesi li mu ti posao opravio? Ah, pse jedan! Umrli su se poeli umetat u stvari od bogova. Ubio bog i Plutona! Odtole se dvigni, Hlape, zao ovjee, smeo od moga mira. Znajte! Gdi je zmaj, da prodre ovoga Hlapa? Hou toliko plakati, dokle plaem ivot moj svrim, A najvee mi je ao er nam jedno dijete vrha dohodi! Mati ga je razbludila. 48

47 48

meni kola - meni nagrada (za donoenje dobre vijesti) dijete ... Mati - Kupido i Venera

Marin Dri: Duho Kerpeta

I Zimu da prizovemo. Ti e ostat na osekli. 49 Kaui se tihe naravi. Tihoa je stvar rajska, a tvrdostvo stvar od zvijeri. Da to li se neemo namjerit s naijem surlami 50 i svirali? to bogatac vee ima zlata, to je vee lakomiji na njemu. Ustavi suze, utai pla tvoj, zrak svitle liposti ukai se 51 u tvom dragomu licu. Od mrtva me u ivot vraa. U s as imam opravit veliak posao.

Ti e ostat na osekli - poslovica: "Nasjest e, kao laa koja zbog oseke izgubi mogunost plovidbe" (Batisti)
49 50 51

surla (tur.) - svirala, zurla ukai se - neka se pokae

Marin Dri: Duho Kerpeta

RJENIK
ali - ili animo (tal.) - duh, dua; hrabrost, srce; dati animo - ohrabriti antik (tal.) - star, starinski; antik ovjek ovjek staroga kova Apolo (tal. Apollo) - Apolon, starogrki i starorimski bog sunca, pjesnitva i glazbe arecitati (tal. mlet. arezitar) - glumiti, govoriti odnosno prikazivati komediju ava - uzvik: joj!, jao!, avaj! bareta (tal.) - kapa boles - bol, jad, tuga, alost boliti se - aliti, biti ao brijeme - vrijeme bre - pored danas uobiajenog znaenja, znai jo i: vjerojatno, valjda, moda, prije, skoro, radije i sl. s (gen. asti) - ast ertamente (tal. certamente) - zaista, sigurno erveo (gen. ervela; tal. cervello) - mozak etrmjed - etiri mjedi(sitan bakreni novac, tridesetina srebrenog dinara; usp. dvimjed); od etrmjed - bezvrijedan, nevrijedan (od etiri mjedi) ' - e da - pored danas obinih znaenja jo i: a, ali, nego, ve da' - daj davori - uzvik alosti, "jao!" deventati (tal.) - postati dinar - novac; sitan srebrni novac domariti - domoriti, dosaditi domome - kui, doma domoriti - dosaditi dubje - stabla, hrastova uma duhat - u kojem je duh; iv dvignuti se - dii se, otii dvimjed - dvije mjedi (sitan bakreni novac, tridesetina srebrenog dinara); usp. etrmjed dzibet - cibet, tj. mast koju izluuje mala zvijer cibetka i koja mirie na mous, a rabi se u kozmetici (tal. zibetto, mlet. zibeto, sr. lat. zibethum) dzora - zora er - jer espedijent (tal.) - sredstvo, nain; uzeti espedijent - snai se felak (gen. feoka, pl. feoci) ili feok (gen. feoka) - u feocijeh - (vjerojatno) sveano odjeven (tal. in fiocchi) garbije - praporac Gardzarija - ime jedne od kazalinih druina u Dubrovniku iz Drieva vremena, sastavljene od mlade vlastele (mlet. garzaria - mjesto gdje se grebena sukno) glumac - svira, osobito koji svira na piru; glumac godina - vrijeme godinica - seoske djevojke koje su gradski gospari uzimali za slukinje u gradu, najee na godinu dana, dok se ne bi udale godite - godina gof (tal. goffo) - nespretan, nezgrapan

10

Marin Dri: Duho Kerpeta

gonenuti - odgonetnuti, pogoditi (zagonetku); to mi se gonenu - pogodi to znai, odgonetni gorut - goru, vru grem, gre, gre... - v. gresti gresti (prez. gredem i grem) - ii grub - ruan, zao, lo, nevaljao haraminstvo - hajdutvo, razbojstvo has - "prema jednom miljenju isto to i kec, tj. as (tal. asso), kad se za to kae da vrijedi, npr. valjati has (ali nije sigurno)" (F. ale) hitati se - posezati; eljeti, za neim nastojati, traiti neto hladenac - izvor, vrelo, studenac ho' - hoe hvrljak - vorak inako - drugaije indivinati (tal.) - pogoditi; gatati, proricati inkantan (tal. incantato) - zablenut; opinjen, zanesen iskati (prez. item) - traiti, pitati istok - izlaz (sunca) itetiti se - pokvariti se, propasti (oboljeti) itui - traei javi - na javi jeda - eda, da, da li, zar Jove (lat. Jovis, gen. od Jupiter) - Jupiter, vrhovni starorimski bog kako - kao kalandra (lat. i tal. calandra) - eva kami - kamen kao - kako karljiv - svadljiv ki - koji kola - nagrada za dobru vijest koli - koliko kompanjija (tal.) - druina kondijer (gr. kantharos, lat. cantharus) vei sud iz kojeg se pie toi u ae

kramola (srvj. lat. carmula) - buka, buna, smutnja, nemir krivina - krivnja ktjeti - htjeti ku - koju kudi - gdje, kuda Kupido - bog ljubavi, Eros, Amor kuveoka - isto to i kuvelica, prezrela smokva lakom - krt (pored obinog znaenja) larad (gen. larda, tal. lardo) - slanina latutina - (moda) vrsta udarnog oruja, maa ili sl. letuti - letei lipos - ljepota lipsati - umanjiti se, nestati liiotar - licemjer, onaj koji lie oltare, bogomoljac; ena liiotar - bogomoljka lotar - lupe, lijenina lotropstvo - lijenost ljepos - ljepota ljeve - ljepe ma - ali majde - zaista, ba mani - zaludu, uzalud Mendalije - ime napravljeno od mendati, popraviti, zakrpiti (tal. emendare) meu - meu mir (lat. murus) - zid; miri - zidine mirijeh - zidinama mniti, mnjeti - misliti mratinje lito - bablje ljeto, prema danu sv. Martina nadazreti - pogledati, ugledati naten - naen; dobro ste nateni - dobro vas naao nebog - ubog, jadan, siromaan nebore - vok. od nebog, uzreica: jadan ne bio neg - nego nemo - bolest nitore - nita

11

Marin Dri: Duho Kerpeta

nje - njezin njim - njima obeseliti - obradovati obraz - krinka, maska, nain odkle - otkad odovlek - odavde odsela - odsad odtole - odatle odvri se - odrei se koga ili ega oddeniti (prez. odednim) - odagnati ohaj - ostavi (od gl. oi, prez. oem - ostaviti okropiti - pokropiti omrciniti - zaklati, ubiti kao mrcinu opiti - obiavati opraviti - uiniti, obaviti, popraviti, naknaditi oru (tal. orsu) - hajde, neka, deder osao - magarac osekla - oseka, sputanje morske razine ostinuti - ohladnjeti otiti (prez. otidem) - otii oto - eto ovezijeh - ovih ovizijeh - ovih, ovim ovo - evo papagao (gen. papagala, tal.) - papiga parati (tal.) - izgledati, initi se pea - komad pjesnivac - pjesnik pokli - poto, nakon to, jer, budui da, polas (gen. polsa, tal. polso) - puls, bilo praiti - priti, paliti, ei prem - premda; upravo, ba, doista, osobito, sasvim, zaista i sl. primaljetje - proljee pritio - debeo; plodan, obilan pritlji - deblji profeta (tal.) - prorok prolitje - proljee prolog - uvod u komediju; glumac koji ga govori prudent (tal.) - oprezan puki - pravi, isti puljiki - dijalekt Puljiza (v.)

Puljiz - stanovnik Pulje, Apulije, pokrajine u junoj Italiji razbluditi - razmaziti razlog - razbor, razum reerkati (tal.) - potraiti rijeh - rekoh rijeti (prez. reem) - rei ruak - doruak rusat - ruini, ruin; rusati octic - ocat s ruinim laticama scijeniti - cijeniti, potovati; smatrati, drati sekret (tal.) - tajna s - ovaj, taj sinjor (tal.) - gospodin slavic - slavuj smea - smutnja, nered; svaa; nesrea soldin (tal. soldino) - sitni mjedeni novac spovidjeti (prez. spovijem) - pripovjediti, opisati stavljati se - sjetiti se, pomisliti studenac - izvor surla (tur.) - vrsta svirale, zurla svasma - sasvim tanac - ples, igra tancati - plesati tegnuti - taknuti, dirnuti tej - te tizijeh - tih tkoje - koje tkomu - komu tobolac - kesa za novac trijeba - potreba, nuda; trijeba je - potrebno je trpeza - stol trud - muka, napor tuiti - tugovati tvrdostvo - okrutnost ucknjeti (prez. ucknim) - zakasniti ugonenuti - pogoditi ulak (tur.) - glasnik, vjesnik, tekli umeteonstvo - znanje, mudrost, uenost

12

Marin Dri: Duho Kerpeta

upengan (lat. pingere) - uslikan, iaran upraati - upitati usilan (gen. usiona) - silan, silovit, jak, moan ustaviti - zaustaviti uzovit - uzlovit, vorast vas - sav vee - vie veras (gen. versa, tal.) - stih veska (tal. vischio) - ljepilo za ptice; zamka vi - vam vladika - vlastelinka, plemkinja vri (prez. vrgnem) - baciti

zai (se) - zalutati, izgubiti se zaman -uzalud zled - ozljeda, rana zublja - baklja elud - ir - iv; m' ti - ivio mi ti, ivjela mi ti

13