SVIJET UOI PRVOG SVJETSKOG RATA Vojno-politiki savezi Europske se sile krajem 19. i poetkom 20.

stoljeda udruuju u politike i vojne saveze kako bi zatitile imperijalistike steevine i ostvarile svoje tenje

Trojni savez 1879. se udruuju Njemaka i Austro-Ugarska 1882. se prikljuuje Italija nastao zbog mogudeg sukoba s Rusijom prvenstveno usmjeren protiv Francuske glavni pokreta Njemaka, eli se proiriti na Austriju, Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i vicarsku kasnije namjeravaju irenje na Poljsku, Estoniju, Litvu, Latviju, ali i Rusiju eljeli se iriti i prema Bliskom i Srednjem istoku (bagdadska eljeznica) Austro-Ugarska namjerava zauzeti Srbiju, Crnu Goru i ostatak balkanskog podruja koji je pod turskom vladu Italija se pridruuje radi povoljnih kredita i povlastica kako bi rjeila svoje unutarnje probleme smatraju je potencijalnim neprijateljem jer ima tendenciju irenja na podruje AustroUgarske

Antanta jaanje Njemake i njezini ciljevi prisiljavaju Veliku Britaniju i Francusku da se udrue, iako su njihovi odnosi esto bili u krizi zbog kolonijalnog suparnitva 1904. sklopljen englesko-francuski sporazum (Entente cordial srdani sporazum) njime su prekinute/odgoene sve razmirice izmeu Francuske i Britanije Velikoj Britaniji priznata vlast u Egiptu, a Francuskoj u Maroku (uz uvjet da dio pripadne panjolskoj) dogovoreno da de obje zemlje slono biti protiv Njemake 1907. se prikljuuje Rusija, kada se s Britanijom dogovorila oko podjele Perzije (dananji Iran)

vlada napetost i neprijateljstvo meu savezima, u tijeku je ubrzano naoruavanje

Marokanske krize Prva marokanska kriza Njemaka ne priznaje englesko-francuski sporazum o podjeli Maroka, te trai saziv meunarodne konferencije Francuska se tome protivi, Njemaka prijeti ratom Prva marokanska kriza Francuska poputa, jer eli izbjedi rat

1906. konferencija predstavnika 13 zemalja, odlueno da Maroko ostane neovisna drava uz meunarodni nadzor financija, a Francuska i panjolska upravljaju policijom Njemaka ne postie eljeni cilj, a njezin pokuaj potie Antantu na jo bolju suradnju Druga marokanska kriza 1911. pobuna marokanskih plemena protiv Francuza i sultana Druga marokanska kriza Francuzi vojno interveniraju Njemaka reagira i alju ratni brod u zaljev ispred marokanskog grada Agadira Njemaka zahtjeva da joj se ustupi Agadir i okolicu, ili da joj Francuska preda neku drugu koloniju u Africi 1911. Francuska i Njemaka sklapaju sporazum kojim Njemaka pristaje na uspostavu francuskog protektorata nad Marokom, a Francuska Njemakoj ustupa dio Konga koji se pripaja Njemakom Kamerunu

Austrougarska aneksija BiH i aneksijska kriza 1908. 1909. pobjeda mladoturaka (asnici i intelektualci kolovani vedinom u zapadnoj Europi) u Osmalijskom carstvu strah Austro-Ugarske da de mladoturci zahtjevati reviziju Berlinskog ugovora iz 1878. uz pomod Britanije i Francuske kojim bi traili vradanje Bosne i Hercegovine Austro-Ugarska 7.10.1908. proglaava aneksiju Bosne i Hercegovine tome se protive Turska i Srbija, a podrava ih Rusija slijedi meunarodna politika kriza, jer aneksija nije proglaena s odobrenjem potpisnica Berlinskog ugovora rat je izbjegnut ugovorom Austro-Ugarske i Turske u veljai 1909. kojim je Turska priznala aneksiju BiH, bududi da se Austro-Ugarska obvezala dati znaajnu novanu odtetu i povudi vojsku iz Novopazarskog sandaka Rusija takoer priznaje aneksiju pod pritiskom Njemake, jer strahuju da de inae AustroUgarska napasti Srbiju Rusija nije bila spremna za rat jer se oporavljala od nedavnog poraza protiv Japana i nemira zbog autokratske vlade cara Nikole II. Romanova na kraju i Srbija priznaje aneksiju pod utjecajem Rusije kraj aneksijske krize

Balkanski ratovi 1912. i 1913. Prvi balkanski rat balkanske zemlje Srbija, Crna Gora, Bugarska i Grka se udruuju s namjerom istjerivanja Turaka s balkanskih prostora krilatica: Balkan balkanskim narodima! u listopadu 1912. zaratile s Turskom Turska nema nikakvih izgleda za pobjedu, pa trai pomod velikih sila i sklapanje mira dogovoreno primirje, poinju mirovni pregovori u Londonu mirovni sporazum nije postignut, te se ratovanje nastavlja u veljai 2013. nakon turskih poraza uspostavljeno novo primirje i poinju novi mirovni pregovori kraj mirovnih pregovora 30. svibnja 1913. u Londonu balkanski saveznici zadrali sva zauzeta podruja, osim albanskog dijela

Turska na europskom kopnu zadrala samo Carigrad i bliu okolicu priznata i albanska drava, koja nezavisnost proglava u studenom 1912. Drugi balkanski rat

uskoro slijede sporovi izmeu balkanskih saveznika, odnosno Bugarske protiv Srbije i Grke u lipnju 1913. poinje Drugi balkanski rat protiv Bugarske zaratile i Rumunjska (trai junu Dobrudu) i Turska (trai Trakiju i Jedrenu) Bugarska trai mirovni sporazum mirovni sporazum zakljuen u kolovozu 1913. u Bukuretu Srbiji pripala Vardarska Makedonija, Grkoj Egejska Makedonija i dio Trakije, Bugarskoj Pirinska Makedonija, Rumunjskoj Dobruda,Turskoj istona Trakija i Jedrena, a Crnoj Gori nekoliko naselja na istoku i dio Skadarskog jezera

Jaanje utjecaja SAD-a u svijetu nakon graanskog rata (1861. 1865.) dolazi do ubrzanog gospodarskog razvoja SAD-a temelji se na bogatstvu sirovina i energetskih izvora, tehnolokom napretku, ubrzanoj izgradnji prometne infrastrukture, slobodnoj drutvenoj klimi, poduzetnitvu bez stalekih stega te imigraciji jeftine radne snage iz ostalih dijelova svijeta doivljavaju drugu industrijsku revoluciju revolucija elika i elektriciteta sukladno raste i politiki utjecaj SAD-a uspostavlja nadzor nad Kubom (1902.) istisnuvi panjolce kasnije anektira Filipine, Havaje i Portoriko SAD potie pobunu protiv Kolumbije u Panami te joj omoguduje da postane nezavisna drava (1903.) osiguravi si pravo upravljanja Panamskim kanalom omoguduje mu geostrateku i gospodarsku dominaciju u tom dijelu svijeta

Pripreme europskih sila za rat poetkom 20. stoljeda velike europske sile povedavaju svoje vojne proraune Nijemci stvorili snanu ratnu industriju Austro-Ugarska provodi vojnu refornu gomila vojsku i naoruanje Francuska produuje trajanje vojne obaveze s 2 na 3 godine i povedava broj vojnika Velika Britanija jaa svoje kopnene i pomorske snage Rusija izdvaja vie novca za svoje vojne potrebe, a ionako ima veliku vojsku politike napetosti izmeu velikih europskih sila nagovjeduju pribliavanje ratnih sukoba velikih razmjera Njemaka eli protivnicima preoteti kolonije i podruja utjecaja izvan Europe Austro-Ugarska eli proirenje na jugoistonu Europu do Egejskog mora Italija se nastoji domodi junog Tirola, istonojadranske obale, dijelova Male Azije, te povedati kolonijalne posjede u Africi Velika Britanija i Francuska nastoje ouvati kolonijalne posjedei sprijeiti njemaku ekspanziju Rusija eli uvrstiti utjecaj u jugoistonoj Europi i onemoguditi ekspanziju Trojnog saveza, te dobiti slobodan prolaz za vojne brodove kroz Bospor i Dardanele

PRVI SVJETSKI RAT (1914. 1918.) OD ATENTATA DO ULASKA SAD-a Povod za rat Austro-Ugarska se eli iriti na Jugoistonu Europu do Soluna Srbija je na tom putu, a usto se eli iriti na podruja koja su bila pod turskom vladu, a ne miri se niti s aneksijom BiH sve veda napetost izmeu Austro-Ugarske i Srbije (podrava ju Rusija) postoji velika mogudnost izbijanja rata u Srbiji 1911. osnovana tajna organizacija Ujedinjenje ili smrt (poznata i kao Crna ruka) za ostvarenje velikosrpskih ciljeva predvia i teroristika djelovanja ciljevi organizacije ujedinjenje Srpstva kao srpske pokrajine navode BiH, Crnu Goru, Makedoniju, Vojvodinu, Hrvatsku, Slavoniju, Srijem i Primorje jedan dio ostvarila u Balkanskim ratovima u BiH djeluje organizacija Mlada Bosna djeluje legalno, ali ima i ilegalne djelatnosti protiv pripadnosti BiH Austro-Ugarskoj zalae se za pripojenje BiH Srbiji 1910. njen pripadnik, Bogdan erajid u Sarajevu pokuava izvriti atentat na tadanjeg poglavara BiH, generala Marijana Vareanina atentat ne uspijeva, Bogdan izvrava samoubojstvo Crna ruka i Mlada Bosna povremeno suraivale Surauju u pripremi atentata na Franju Ferdinanda (nasljednika AU prijestolja) Franjo Ferdinand doao u Sarajevo u vezi s vojnim vjebama austrougarske vojske u BiH pripadnik Mlade Bosne Gavrilo Princip izvrava u Sarajevu 28. lipnja 1914. atentat na Franju Ferdinanda, uz kojeg je ubijena i njegova supruga Sofija Austro-Ugarska optuuje Srbiju da je odgovorna za taj atentat, te trai da dopuste austrougarskim istraiteljima da istrae atentat Srbija odbija zahtjev, Austro-Ugarska uz potporu Njemake prekida diplomatske odnose i objavljuje Srbiji rat 28. srpnja 1914. u rat se uskoro ukljuuju i druge zemlje

Poetak i irenje ratnog sukoba im je Austro-Ugarska objavila rat, Srbija je zatraila pomod Rusije i Crne Gore, a za rat se pripremala i Francuska Njemaka je bila dobro pripremljena te je poetkom kolovoza 1914. najavila rat Rusiji i Francuskoj kako bi izbjegla voenje rata na dvije bojinice, namjerava zadati brzi udarac Francuskoj prije nego se ukljui Rusija Njemaka preko Belgije napada Francusku u rat se odmah ukljuuje i Velika Britanija njemaki car Vilim II. uvjeren da je Njemaka odlino pripremljena i da joj se protivnici nede modi oduprijeti Japan vidi prigodu za ostvarenje ciljeva na Dalekom istoku, te pristupa Antanti nastoji uvrstiti pozicije u Kini i zauzeti njemake posjede na Dalekom istoku

rat je tako poprimio svjetski karakter, ali najznaajnije borbe se vode u Europi na stranu Trojnog saveza se ukljuuje Turska, eledi nadoknaditi izgubljeno u Balkanskim ratovima Albanija, Danska, Luksemburg, Nizozemska, Norveka, panjolska, vedska i vicarska odluuju ostati neutralne, a Italija (iako lanica Trojnog saveza) se odluuje na politiku ekanja

Stanje na bojitima u prvim mjesecima rata na poetku rata uspostavljena tri bojita u Europi zapadno, istono i balkansko, a 1915. i talijansko

Zapadno bojite na zapadnom bojitu se bore Francuska, Engleska i Belgija protiv Njemake Nijemci prodorom kroz Belgiju uli u Francusku i krenuli prema Parizu francuska vlada seli u Bordeaux Francuzi dobili pomod i sjeverozapadno od Pariza zaustavljaju njemaki prodor uz pomod Britanaca krenuli u protunapad, te su u rujnu 1914. na rijeci Marni, uz ogromne gubitke, prisilili Nijemce na povlaenje time su sprijeili Nijemce da brzim prodorom dobe prednost u ratu kasnije se vode rovovski ratovi, bez znaajnijih pomaka

Istono bojite rat Njemake i Austro-Ugarske protiv Rusije Rusi se uspijevaju brzo mobilizirati, te uspjeno prodiru u istonu Prusku to prisililo Nijemce da istodobno ratuju na dva bojita i da dio snaga sa Zapada presele na Istok Nijemci ipak uspijevaju unititi dobar dio ruskih snaga i pomodi austrougarskoj vojsci u zaustavljanju ruskog prodora u Galiciji i Bukovini najvedi uspjeh njemaka vojska ostvarila pobjedivi Ruse pod vodstvom generala Hindenburga u bitci kod Tannenberga

Balkansko bojite austrougarska vojska napada Srbiju iz Bosne preko Drine i iz Srijema preko Save Srbija prua jak otpor te Austro-Ugarska doivljava teak poraz na planini Cer nakon toga AU dovodi pojaanje, te je Srbija primorana na povlaenje koje traje do studenog 1914. u prosincu 1914. Srbija krede u protunapad, nakon to od sila Antante dobiva materijalnu pomod

na poetku rata se sile Antante dogovorile da nede sklapati separatni mir s neprijateljem

Londonski ugovor ili kupovanje talijanskog saveznitva tuim teritorijem na poetku Prvog svjetskog rata Italija se odluila za politiku ekanja i bila neutralna nije ula u rat na stranu Trojnog saveza jer ne eli da Austro-Ugarska dobi posjede na Balkanu sile Antante su pridobile Italiju na svoju stranu Italija zauzvrat trai da joj se nakon rata dodijele Tirol, Gradika, Trst, Istra i Dalmacija, Valona, otok Sasen i Dodekansko otoje traila i pravo proirenja kolonija u Africi, kao i pravo na dio njemakih kolonijalnih posjeda, te sudjelovanje u moebitnoj podjeli Turske 26. travnja 1915. skopljen tajni Londonski ugovor izmeu Velike Britanije, Francuske i Rusije s jedne i Italije s druge strane Italija istupa iz Trojnog saveza i navijeta rat Austro-Ugarskoj, te tako slubeno pristupa Antanti na stranu Trojnog saveza stala Bugarska, koja se nada dijelu Srbije Antanti se prikljuuju i Rumunjska i Grka

Ratna zbivanja 1915. i 1916. Nijemci su se na poetku 1915. vie usmjerili na istono bojite u poetku trpe neuspjeh, ali se oporavljaju i dobivaju nekoliko pobjeda potisnuli rusku vojsku iz Litve, Volinije, Poljske i Galicije kao pomod Rusiji, Engleska i Francuska poetkom 1915. alju tzv. dardanelsku ekspediciju protiv Turske, eledi zauzeti Bospor i Dardanele, pridobiti Grku i Rumunjsku, te prisiliti Bugarsku na suradnju protiv Njemake dardanelska ekspedicija uz velike gubitke doivjela neuspjeh kod Galipolja Nijemci s Austro-Ugarskom i Bugarskom pomau Turskoj u listopadu 1915. Trojni savez napao Srbiju srbijanska vojska i vlada s kraljem Petrom Karaorevidem preko Crne Gore i Albanije se povlae na otok Krf nakon Srbije, okupirana je i Crna Gora, a kralj Nikola Petrovid bjei u Italiju ulaskom Italije otvoreno je talijansko bojite Talijani u svojim ofenzivama na rijeci Soi u drugoj polovici 1915. nisu imali uspjeha, to izaziva razoarenje ostatka Antante sredinom 1916. Austro-Ugarska morala odvojiti dio snaga s talijanskog na istono bojite, pa Talijani napokon izvojevaju pobjedu na Soi i osvajaju Goricu prodori prema Trstu neuspjeni na zapadnom bojitu 1916. Francuzi obranili Verdun, ali uz velike gubitke (milijun mrtvih i ranjenih) u bitci na Somme, Francuzi i Englezi bez uspjeha napadaju Nijemce Englezi upotrebljavaju novo oruje tenkove obje strane doivjele teke gubitke (1 300 000 mrtvih i ranjenih) Nijemci ne uspjevaju proizvesti tenkove, ali upotrebljavaju klor kao bojni otrov u bitki kod Ypresa u Belgiji kasnije upotrebljavaju i novi plin iberit, ali od kojeg i sami stradavaju zbog nemogudnosti kontrole Nijemci se koriste i cepelinima u napadu na Britaniju, a sve ede se upotrebljavaju i avioni

nakon to su Rusi postigli uspjehe na istonom bojitu u ljetu 1916., Rumunjska ulazi na stranu Antante Rumunjskoj obedani Banat, Bukovina i Transilvanija, ali ubrzo je poraena rat se vodi i izvan Europe, uglavnom u Africi kako bi se zauzele njemake kolonije Turci bezuspjeno pokuavaju zauzeti britanske poloaje na Suezu protiv Turaka se udruili i arapski eici, a Britanci protiv Nijemaca i Turaka vode borbe za naftna polja u Perziji bitnu ulogu u ratu ima i mornarica najveda pomorska bitka izmeu britanske i njemake mornarice se vodila u proljede 1916. kod poluotoka Jutlanda pokuaj Nijemaca da razbiju britansku pomorsku blokadu nije uspio Nijemci se u podmorskim bitkama koriste i podmornicama oekujudi prodor Njemake i Austro-Ugarske preko Srbije, Britanci i Francuzi u jesen 1915. iskrcavaju dio snaga u Solunu kako bi djelovali dolinom Vardara poetkom 1916. dodatno pojaavaju svoje snage kojima se uskoro pridruuju Srbi s Krfa kasnije se pridruuje i Dobrovoljaki korpus Srba, Hrvata i Slovenaca koji su bili postrojeni u Rusiji na taj nain je uspostavljeno solunsko bojite na kojem su akcije zapoele u kolovozu 1916. kao odgovor na napad Bugara kasnije, na tom se bojitu nisu vodile znaajnije bitke

OD ULASKA SAD-a DO SVRETKA Prevlast Antante od ulaska predsjednik SAD-a Woodrow Wilson pokuao 1916. zaradene strane nagovoriti na mir, ali ne uspijeva poetkom 1917. Nijemci nastoje nanijeti udarce Engleskoj i prisiliti je na zakljuivanje mira svojim podmornicama su potapali britanske ratne i trgovake brodove, ali i amerike SAD je od poetka pomagao Antantu, iako ne aktivno zbog sve edih napada njemakih podmornica na amerike brodove, SAD 6. travnja 1917. uao na rat na stranu Antante poticaj na rat su i saznanja SAD-a da Nijemci nagovaraju Meksiko da se ukljui u rat protiv Antante ulazak SAD-a je prekretnica u Prvom svjetskom ratu, nakon koje je jasno da de Antanta dobiti rat u meuvremenu na njezinu stranu stale i neke drave Srednje i June Amerike, te Portugal i Kina, a u ljeti 1917. i Grka

Rusija prva komunistika drava na svijetu rusko stanovnitvo nezadovoljno zbog gospodarske zaostalosti, siromatva i rata

u Petrogradu (tada glavnom gradu Rusije) 25. veljae 1917. zbog nedostatka kruha izbiva opdi trajk carska vojska odbija uguiti trajk, te time Nikola II. abdicira kao posljedni ruski car njegov brat se takoer odrie prijestolja Rusija postaje republika kojom upravlja privremena vlada privremena vlada ne eli prekinuti rat ni provesti radikalne gospodarske reforme podravali je pripadnici stranke ustavnih demokrata (kadeti) koji su zastupali interese graana, socijalrevolucionari (eseri) i socijaldemokrati (menjevici) protiv takve politike bili su radikalni socijaldemokrati (boljevici) koji su se kasnije nazvali Ruskom komunistikom partijom ruski boljevici pripremali oruani ustanak, u korist im ide daljnje nezadovoljstvo ruskog stanovnitva osnivaju sovjete (savjete) koji su trebali preuzeti vlast diljem zemlje pridobijaju vojnike obedanjem da de prekinuti rat i poslati ih kudi ustrojili svoje oruane odrede (Crvenu armiju) 25. listopada 1917. boljevici pokredu oruanu revoluciju (Oktobarska revolucija) u Petrogradu gdje zauzimaju najvanije ustanove, svru privremenu vladu i proglaavaju vlast sovjeta Revolucija se ubrzano iri Rusijom nova boljevika vlast na elu s Vladimirom Iljiem Uljanovom Lenjinom odluuje prekinuti sudjelovanje u ratu te u oujku 1918. u Brest-Litovsku sklapa mir s Trojnim savezom Rusija se morala odredi Kurlandije, Letonije, Estonije, Litve i Poljske, te se obvezala da de demobilizirati vojsku i platiti ratnu odtetu od 6 milijardi zlatnih maraka Ukrajina i Finska priznate kao samostalne drave na izborima za Ustavotvornu skuptinu u sijenju 1918. boljevici dobivaju samo 40% glasova, ali Lenjin rasputa skuptinu i uvodi diktaturu boljevika slijedi graanski rat u Rusiji carske pristae formiraju Bijelu gardu, te uz potporu Antante pokuavaju sruiti boljeviku vlast Crvena armija osim protiv Bijele garde mora ratovati i protiv Poljske zbog nesuglasica oko granice pobjeda komunistike revolucije bitno utjee na politike prilike u svijetu u 20. Stoljedu

Zavrne ratne operacije i svretak rata mir s Rusijom Njemakoj olakava poloaj u ratu, jer omoguduje prebacivanje snaga s istonog na druga bojita Njemaka pokrede estok napad u oujku 1918. na Britaniju i Francusku prije nego se pridrui amerika vojska, ali nakon poetnih uspjeha i velikih gubitaka moraju posustati u kolovozu 1918. sile Antante izvravaju veliki protunapad na zapadnom bojitu nanosedi Nijemcima teke gubitke uspjesi na zapadnom bojitu potaknuli su Antantu da krenu u napad u rujnu 1918. na solunskom bojitu u tim borbama na strani Antante sudjeluju francuske, grke, britanske, srbijanske i crnogorske vojske te dobrovoljne postrojbe iz ostalih junoslavenskih zemalja njemaka i austrougarska vojska poele povlaenje, a bugarska vojska kapitulira

krajem listopada 1918. nakon to su francuske i britanske snage zauzele posjede na Bliskom istoku, primirje potpisuje i Turska poetkom studenog 1918. raspala se Austro-Ugarska Njemaka je 11. studenog 1918. potpisala primirje, vie zbog unutarnjih problema nego zbog ratnih poraza u Njemakoj je prije potpisivanja dolo do pobune mornara i abdikacije cara, to je onemogudilo daljnje ratovanje njemaki car Vilim II. pobjegao je u Nizozemsku, pa primirje potpisuje socijaldemokratska vlada, koju de poslije nacisti optuivati za izdaju jer vojska teoretski nije izgubila rat njemakim potpisivanjem je Rat zavren

Posljedice rata rat je unitio golema materijalna dobra i prouzroio teka ljudska stradanja u ratu je sudjelovalo oko 70 milijuna vojnika, od kojih je poginulo oko 10 milijuna, a vie od 21 milijun ih je bilo ranjeno Europom su zavladali siromatvo i bolest, a od posljedica panjolske gripe koja se javlja nakon rata umire jo oko 20 milijuna ljudi u miru sve vedu ulogu dobivaju ene, to utjee na njihovu emancipaciju rat utjee i na jaanje komunistike ideologije, ali i pojave nacionalistikih ideologija, to de kasnije bitno utjecati na svjetska zbivanja promjenila se i karta Europe jer su raspadom Austro-Ugarske nastale nove nezavisne drave

HRVATSKA U PRVOM SVJETSKOM RATU Prva ratna godina hrvatska javnost u lipnju 1914. suoena s vijedu o sarajevskom atentatu hrvatske politike stranke i Sabor osuuju atentat kao teroristiki in povezanost atentatora sa Srbijom potie Stranku prava da srui s vlasti Hrvatsko-srpsku koaliciju i optui ju za veleizdaju ona se uspjela odrati na vlasti zahvaljujudi dobrim odnosima s maarskom vladom to je onemogudilo nakane nekih krugova u vrhu austrougarske vojske da se u Hrvatskoj uvede izravna vojna uprava, pa banska vlada i njezine ustanove nastavljaju djelovati bez vedih smetnji rat utjee na svakodnevni ivot stotine tisuda vojnih obveznika odlazi na bojita, te to utjee na poljoprivredu, obrt, tvornice, urede i trgovine koje ostaju bez radnika ene se ukljuuju u dotad muka zanimanja to utjee na emancipaciju rat prouzroio nestaice i oteao prehranu stanovnitva ograniena je slobodna prodaja osnovnih namirnica i uvedena ravnomjerna raspodjela, uglavnom pomodu posebnih potroakih kartica kojima su se nabavljali osnovni proizvodi

vojne vlasti su pratile sve one za koje se sumnjalo da rade protiv Monarhije, a osobito one koji su zagovarali suradnju sa Srbijom mnogi su bili ved prvih dana rata zatvoreni ili internirani to se osobito oitovalo u Dalmaciji

Hrvatski vojnici na bojitima Prvog svjetskog rata hrvatski vojnici su se u sklopu austrougarske vojske borili na mnogim bojitima glavnina Hrvata sluila je u postrojbama Hrvatskog domobranstva ono je bilo dio zajednikog Ugarskog domobranstva, no na temelju Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. djelovalo je samostalno domobranske postrojbe iz Banske Hrvatske inile su 42. domobransku divizuju (Vraja divizija) Hrvati iz Dalmacije i Istre sluili su uglavnom u sklopu austrijskog domobranstva Hrvati iz BiH sluili su u bosanskohercegovakim pukovnijama zajednike Carsko-kraljevske vojske vedina hrvatskih vojnika vjerno je sluila u austrougarskoj vojsci misledi da brane hrvatske nacionalne interese pred nakanam srpske politike i talijanskih pretenzija prema hrvatskoj obali zbog tog su se hrvatske postrojbe istaknule upravo na bojitima u Srbiji i prema Italiji (Soa) zapovjednik svih austrougarskih snaga prema Italiji bio je general (kasnije feldmaral) Svetozar Boroevid, najistaknutiji hrvatski asnik u Prvom svjetskom ratu zbog uspjeha je diboio nadimak Lav sa Soe mnogi su hrvatski vojnici poginuli,a bio je i velik broj ranjenih i zarobljenih najvie zarobljenika dospjelo je u rusko zarobljenitvo

Talijanske pretenzije i Jugoslavenski odbor neki su protivnici Monarhije izbjegli uhidenje i pobjegli su u zemlje Antante, te tamo djelovali kao politiki emigranti dio hrvatskih emigranata se povezao radi ruenja AU i stvaranja jugoslavenske drave u jesen 1914. neki su od njih istupili u javnosti kao Hrvatski odbor ubrzo su uspostavili suradnju sa srpskim i slovenskim emigrantima u travnju 1915. su zajedno osnovali Jugoslavenski odbor, koji se zalagao za suzbijanje talijanskih pretenzija prema hrvatskim i slovenskim zemljama, te za junoslavensko ujedinjenje posebno su se isticali hrvatski politiari iz Dalmacije Ante Trumbid i Frano Supilo koji su eljeli junoslavensko ujedinjenje i u tom sklou stvarenje slobodne Hrvatske lanovi odbora nastoje uspostaviti suradnju sa srpskom vladom misledi da de ona zastupati interese svih junoslavenskih naroda ona je istaknula da je osloboenje svih Srba, Hrvata i Slovenaca jedan od glavnih ratnih ciljeva Srbije, no njen predsjednik Nikola Paid i dalje je zastupao ideju Velike Srbije koja bi obuhvadala velik dio hrvatskih zemalja zbog tog dolazi do nesuglasica Jugoslavenskog odbora i srpske vlade, no dogaaji su ipak potaknuli nastavak suradnje u proljede 1915. Italija je privuena odredbama Londonskog ugovora, te stupa u rat na stranu Antante

izvorni tekst ugovora javnosti je nepoznat do 1917. ali je njegov sadraj dospio u javnost ubrzo nakon potpisivanja lanovi Jugoslavenskog odbora uvjeravali su zemlje Antante da hrvatska podruja na istonoj obali Jadrana nisu talijanska istodobno se austrougarska promidba koristila talijanskim pretenzijama i saznanjima o sadraju ugovora kako bi hrvatske vojnike potaknula da se i dalje vjerno bore za Monarhiju djelomice je zbog tog u lipnju 1915. sazvan na zasjedanje Hrvatski sabor, koji se izrazio protiv talijanskih pretenzija tada su neki lanovi Jugoslavenskog odbora bili spremni na poputanje Nikoli Paidu te bi dopustili bezuvjetno ujedinjenje samo da bi se zatitili od Italije mislili su da bi snana junoslavenska drava mogla onemoguditi talijanske nakane Frano Supilo bio je protiv davanja ustupaka i inzistirao na ravnopravnom poloaju Hrvatske u sklopu nove drave zbog tog naputa odbor te sve do smrti u Londonu 1917. nastavlja djelvoati sam odbor nastavlja pregovore sa srpskom vladom te u srpnju 1917. na Krfu potpisuju Krfsku deklaraciju u kojoj su se srpska vlada i Jugoslavenski odbor sloili s naelima kojima bi trebalo biti provedeno ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca u zajedniku dravu nova je drava trebal biti Kraljevina u kojoj bi sva tri plemena istog naroda (SHS), bili ravnopravni predviena je slobodna upotreba nacionalnih simbola, vjeroispovijesti, te mogudnost uspostave samoupravnih jedinica, no nije naglaeno ouvanje hrvatske dravnosti zakljueno je i da de bududi ustav biti donesen kvalificiranom (dvotredinskom) vedinom to nije bilo povoljno za hrvatske interese jer nisu predvieni mehanizmi koji bi osigurali ouvanje hrvatske ravnopravnosti

Posljednje dvije ratne godine slabljenje Monarhije i loi ivotni uvjeti kako rat odmie, tako se unutranje stanje Austro-Ugarske pogorava smrt Franje Josipa I. i dolazak novog cara Karla pobudile nade u mogude ispunjenje elja nezadovoljnih naroda u Austro-Ugarskoj u novim okolnostima je oivio rad politikih stranaka u svim zemljama Monarhije, pa tako i u hrvatskim u proljede 1917. svoje politike zahtjeve u Svibanjskoj deklaraciji iznijeli hrvatski i slovenski zastupnici bekog Carevinskog vijeda okupljeni u Jugoslavenskom klubu u njoj je na tragu prijeratnih ideja o trijalizmu zatraeno preureenje Monarhije, u kojoj bi bilo utemeljeno novo, samostalno jugoslavensko dravno tijelo na temelju hrvatskog dravnog prava car i kralj Karlo odbija takve ideje uz obrazloenje da bi to znailo zadiranje u cjelovitost ugarskog dijela Monarhije i da bi nailo na estoko protivljenje Maara rat je utjecao na pogoranje ivotnih uvjeta za vedinu stanovnitva nestaice osnovnih namirnica pratili su skupoda, porast crnog trita, a s time i ratna pekulacija i profiterstvo pribliavenjem kraja rata, bilo je sve vie pukotina u austrougarskom ratnom stroju to osobito dolazi do izraaja u veljai 1918. kada se bune mornari austrougarske mornarice u Boki kotorskoj

osnovni uzrok bili su teki ivotni uvjeti mornara izvrgnutih ratnim stradanjima i zbog tog je raireno antiratno raspoloenje pobuna je uguena, ali se pokazalo da su veoma poremedni red i stega u austrougarskim oruanim snagama mnogi vojnici koji bi doli na dopust bi se odbili vradati te su se odmetnuli u javnosti nazvani zeleni kader takvi bivi vojnici su napadali predstavnike vlasti i skladita hrane neki su tako preivljavali, ali neki su namjerno pljakali i radili zloine ivot, pogotovo izvan gradova, postao je sve nesigurniji