Sie sind auf Seite 1von 59

1

SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE


Ana Mandi Ana Mandi
Gordana Hrelja, Ivan Kalafati Gordana Hrelja, Ivan Kalafati
SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE
1.
Pregled kolegija
Visei mostovi tipovi, konstrukcijski elementi, proraun, aerodinamika
stabilnost
2. Ljuske teorija ljusaka, tipovi, proraun, primjeri j j j p p p j
3. Vlane strukture form finding, materijali
4. Vlane strukture djelovanja, primjeri izvedenih graevina
5.
Visoke zgrade konstruktivni sustavi, sustavi za horizontalna djelovanja,
ukrutni sustavi
6. Tornjevi, dimjnaci, jarboli, vjetroelektrane openito, tipovi, funkcija, primjeri
7. Betonski tornjevi temeljenje, dimenzioniranje
8. Vodotornjevi funkcija, oblici, gradnja, seizmiki proraun spremnika tekuina
1 Kolokvij (CJELINE 1-5) 27 03 2012 1.Kolokvij (CJELINE 1-5) 27.03. 2012.
9. elini tornjevi, jarboli, dimnjaci - projektiranje
10.
Telekomunikacijske strukture proraun jarbola sa zategama, ruenje jarbola
sa zategama i tornjeva, temeljenje
11. Pokretni mostovi tipovi, primjeri projekata, izvedbe, odravanja
12. Plutajui mostovi tipovi, primjeri projekata, izvedbe, odravanja
2.Kolokvij (CJELINE 6-10) 12.04.2012.
Popravni kolokvij (CJELINE 1-13) 17.04.2012
2
SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE
1 PREDAVANJE
Visei mostovi Visei mostovi
1. PREDAVANJE
VISEI MOSTOVI SADRAJ PREDAVANJA
Uvod:
Konstrukcijski elementi viseeg mosta
Statiki sustav
P dj l i ih t
Hrvatski visei mostovi
Literatura
Podjele viseih mostova
Povijesni pregled
Ameriki tip viseih mostova
Europski tip viseih mostova
Detaljnije o konstrukcijskim elementima
Nosivo ue
Vjealjke
Pilon
Greda za ukruenje
Proraun
Aerodinamika stabilnost
3
KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI VISEIH MOSTOVA
STATIKI SUSTAV
pravi visei most usidren u tlo preko sidrenih blokova
4
Podjela prema unosu sile iz ueta:
PRAVI VISEI MOST
vertikalna i horizontalna komponenta sila iz ueta predaju se u
PODJELE VISEIH MOSTOVA
vertikalna i horizontalna komponenta sila iz ueta predaju se u
sidreni blok
NEPRAVI VISEI MOST
horizontalnu komponentu preuzima greda za ukruenje, a
vertikalnu sidrena konstrukcija
Podjela po broju ovjeenih otvora:
MOST S JEDNIM OTVOROM
na ue je ovjeen samo sredinji otvor
PODJELE VISEIH MOSTOVA
na ue je ovjeen samo sredinji otvor
MOST S TRI OTVORA
na ue su ovjeeni i srednji i boni otvori
5
Podjela po statikom sustavu grede:
DVOZGLOBNA GREDA
greda je zglobno oslonjena na mjestu pilona
PODJELE VISEIH MOSTOVA
greda je zglobno oslonjena na mjestu pilona
GREDA KAO KONTINUIRANI NOSA
na pilonima elastino ovjeena greda ima (kruti) leaj i
kontinuitet za savijanje
Podjela po rasporedu vjealjki
VERTIKALNE VJEALJKE
vjealjke grede za ukruenje ugrauju se vertikalno
PODJELE VISEIH MOSTOVA
vjealjke grede za ukruenje ugrauju se vertikalno
DIJAGONALNE VJEALJKE
pod optereenjem u gredi nastaju uzdune sile
KOMBINIRANI SUSTAV
uz vertikalne vjealjke ugrauju se i kose zatege
poveava se krutost sustava i smanjuje progibanje
6
POVIJESNI PREGLED
Primitivni visei most:
nosivi sklop poznat od pamtivijeka
POVIJESNI PREGLED
Faust Vrani: knjiga Machinae Novae (1615)
Most od konopa: Ovaj je most nainjen od dva ili vie brodska konopa, zavjeeno
na dva stupa na obje obale. Ali da bi most stajao napet i da se ne bi savijao od
teine onih koji preko njega prolaze treba konope zavezane za brodsku uad teine onih koji preko njega prolaze, treba konope, zavezane za brodsku uad,
prema potrebi zategnuti ili popustiti. Ovaj se most moe sklopiti i prenositi, stoga
dobro slui i u ratu.
7
POVIJESNI PREGLED
Finlay: lanasti visei most (1807)
Lanci od kovanog eljeza, istoni raspon 60,96 m, zapadni raspon
30,48 m,
sruio se 1816. pod snjenim optereenjem u kombinaciji s
zaprenim kolima sa 6 konja
Zamijenjen prvim amerikim mostom od lijevanog eljeza 1835..
POVIJESNI PREGLED
Thomas Telford: lanasti most preko tjesnaca Menai
(Menai Straits), UK
L=152 m; zahtjev na slobodni profil od 26 m za brodove na jedra; 16 masivnih
lanaca izmeu dvaju pilona, izvedba: 1819 - 1826.
Da bi se sprijeila korozija eljeza izmeu proizvodnje i uporabe, ono se
uranjalo u laneno ulje
Lanci uad su se postavljali u tri dijela, boni i sredinji dijelovi, 11 tjedana
O lance su se ovjesile ipke vjealjke i spajale vijcima za eljezne nosae
drvene kolnike povrine
Za lukove i stupove koristio se kamen na bazi vapnenca
8
POVIJESNI PREGLED
most Wheeling, Ohio, SAD: projektant Charles Ellet
izvedba: 1846.; L=340 m; kabeli od eljeznih ica
sruio se 1854. u oluji koja je izazvala torzijske pomake i vertikalna lelujanja
Obnovljen proirenjem kolnika s 4 95 na 6 1 m uz primjenu elinih Obnovljen proirenjem kolnika s 4,95 na 6,1 m, uz primjenu elinih
reetkastih nosaa kolnika, a naknadno dodavanjem kosih zatega
Most je jo u upotrebi ali s ogranienom teinom vozila od 1,8 t i ogranienim
minimalnim razmakom izmeu vozila od 15 m
POVIJESNI PREGLED
Most Clifton, UK
izvedba: 1864.
projektant: Isambard Kingdom Brunel
L = 214 05 m; b=9 4 m; L = 214,05 m; b=9,4 m;
h = 75 m iznad visoke vode
H = 26 m, visina pilona iznad kolnika
Tri neovisna lanca od kovanog eljeza sa
svake strane i 81 vertikalna ipka od
kovanog eljeza visine od 20 do 0,91 m
Lanci se sidre u tunelima u stijeni 18
metara ispod razine terena
9
AMERIKI TIP V.M. EUROPSKI TIP V.M.
Ameriki tip viseeg mosta
ima gredu za ukruenje
reetkastog tipa
Pod europskim tipom
viseeg mosta
podrazumijeva se greda za reetkastog tipa.
Punostijeni glavni nosai
nisu se dokazali u praksi
(vidi most Tacoma)
podrazumijeva se greda za
ukruenje aerodinamiki
oblikovanog sanduastog
poprenog presjeka.
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Poetak gradnje amerikih viseih mostova uvjetno se moe vezati za
projektanta Johanna Rbling-a.
On je patentirao novi nain izvedbe nosivih
kabela aerial spinning, koji se i danas koristi. p g , j
eljezniki most preko Niagare (1859)
10
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
aerial spinning:
kabeli se postavljaju prevlaei
pojedinane ice izmeu sidara i preko
sedala na pilonima uz pomo kotaa koji sedala na pilonima uz pomo kotaa koji
se okreu
Potrebno je zrano ue i radna platforma
maka, koja prelazi s jedne na drugu
stranu preko sedala na vrhu pilona.
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
most Brooklyn remek-djelo Johanna Rbling-a
i danas je simbol New York-a
11
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Rasponi prije mosta Brooklyn
1. Finlay, L=61 m
2. Telford, Menai Straits, L=152 m
3. Joseph Chaley Freiburg, L=273 m
4. Charles Ellet, Wheeling, 308 m
5. Brooklyn, 486 m
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
most Brooklyn: projektanti Johann i Washington Roebling
vrijeme izgradnje: 1870. - 1883.
glavni raspon: 486 m glavni raspon: 486 m
razmak sidrita (3 glavna raspona): 1.053 m
irina: 26 m, 6 prometnih trakova
12
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Nekoliko Roeblingovih i prijanjih viseih mostova zapravo su mjeoviti sustavi.
Uz nosivo ue oblika lananice na koje se vjea kolnika konstrukcija ugraena je
i kosa uad
koja takoer prenosi vertikalno optereenje u pilone, koja takoer prenosi vertikalno optereenje u pilone,
ali i uzdune sile u nosae kolnika.
Kosom uadi postie se odreena krutost sustava, slino reetkastom
djelovanju,
ali je unoenje horizontalne komponente u relativno ipak podatan visei
sustav ostalo nejasno.
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Nekoliko Roeblingovih i prijanjih viseih mostova zapravo su mjeoviti sustavi.
Uz nosivo ue oblika lananice na koje se vjea kolnika konstrukcija ugraena je
i kosa uad
koja takoer prenosi vertikalno optereenje u pilone, koja takoer prenosi vertikalno optereenje u pilone,
ali i uzdune sile u nosae kolnika.
Kosom uadi postie se odreena krutost sustava, slino reetkastom
djelovanju,
ali je unoenje horizontalne komponente u relativno ipak podatan visei
sustav ostalo nejasno.
Stoga je u kasnijim izvedbama kosa uad izostavljena,
nosivo je ue sidreno u posebne temeljne blokove,
a iz objeene grede otklonjena je uzduna sila a iz objeene grede otklonjena je uzduna sila
13
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
most Manhattan: projektant R. R. Buck, G. Lindenthal, R. Modjeski
vrijeme izgradnje: 1901. - 1909.
glavni raspon: 448 m glavni raspon: 448 m
razmak sidrita (3 glavna raspona): 890 m
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Most Williamsburg: projektanti: Leffert L. Buck, G. Lindenthal
vrijeme izgradnje: 1896. - 1903.
glavni raspon: 488 m glavni raspon: 488 m
razmak sidrita (3 glavna raspona): 670 m
8 cestovnih trakova + 2 kolosijeka metroa
14
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Most George Washington: projektant: Othmar Ammann
glavni statiar: Leon S. Moisseiff
prepreka: rijeka Hudson prepreka: rijeka Hudson
vrijeme izgradnje: 1927. - 1931.
glavni raspon: 1.067 m
razmak sidrita (3 glavna raspona): 1.451 m
irina: 2 x 36,3 m (promet u dvije razine)
visina slobodnog profila: 64,9 m
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Most George Washington:
Odnos izmeu visine nosaa za ukruenje i raspona: h/l=1/120
Odnos irine i raspona: b/l=1/33
Odnos izmeu strelice ueta i raspona: f/l=1/11
U 1. etapi gradnje sagraen je samo gornji kat, pa je visei most dugo
vrijeme bio bez nosaa za ukruenje.
Drugi kat zajedno s nosaima za ukruenje sagraen je tek nakon 30
godina (1962.)
Ipak, most je ostao stabilan pod
djelovanjem vjetra, zbog j j j , g
Male strelice ueta
Velike irine konstrukcije
Relativno velikog stalnog tereta p/g = 1/6
15
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Most George Washington:
U elji da se postigne osobito monumentalno
djelovanje, portalni stupovi bili su izvedeni kao
reetkaste eline konstrukcije koje su kasnije j j j
trebale biti obloene kamenim ploama.
Zbog opeg protesta tehnike javnosti,
predvieno maskiranje nije provedeno.
U sadanjem obliku portali ne djeluju povoljno.
Estetski izgled nije popravljen ni naknadnom
dogradnjom portala iznad leita kabela.
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Most Golden Gate: projektant: J. Strauss
konzultant: O. Ammann
rasponi: 343+1.280+343 m rasponi: 343 1.280 343 m
dovren: 1937.
visina grede: 7,6 m
visna pilona: 227,4 m
Odnos izmeu visine nosaa za ukruenje i raspona: h/l=1/168
Odnos irine i raspona: b/l=1/47
Odnos izmeu strelice ueta i raspona: f/l=1/8
16
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Most Golden Gate:
1952. djelovanje vjetra uzrokovalo
je vrlo jake vibracije na mostu s je vrlo jake vibracije na mostu, s
amplitudama priblino +- 4,0 m.
Kolnika konstrukcija bila je
relativno malo oteena, a do
katastrofe vjerojatno nije dolo jer
je vjetar prestao nakon 4h.
P ilik ij k k ij Prilikom sanacije konstrukcije na
donjem pojasu grede za ukruenje
ugraen je horizontalni vjetrovni
spreg, ime je poveana sigurnost
od nepoeljnih vibracija
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
most Bronx-Whitestone: projektant: Othmar Amman
prepreka: East River
vrijeme izgradnje: 1937. - 1939. vrijeme izgradnje: 1937. 1939.
glavni raspon: 701 m
razmak sidrita (3 glavna raspona): 1149 m
irina: 30,5 m
visina slobodnog profila: 45,7 m
17
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
most Bronx-Whitestone:
izvorni izgled
punostijeni nosai
(1940)
s dodanom
reetkom (1943)
nakon ruenja
Tacome
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
most Tacoma Narrows:
projektant: Leon S. Moiseiff
veliina glavnog raspona: 853 m
irina kolnike konstrukcije: 12 m
greda za ukruenje vitki
punostijeni nosai, debljine 2,4 m,
dovren: 1940.
sruio se iste godine
18
MOST TACOMA NARROWS
POGREKA: u nastojanju za
ostvarenjem to veih raspona ostvarenjem to veih raspona
to vitkijim i tanjim
konstrukcijama, zaboravilo se
na osjetljivost konstrukcije na
dinamika djelovanja,
koja mogu imati izvorite u
t t j prometnom optereenju
(karakteristino za eljeznike
mostove) ili vjetru.
MOST TACOMA NARROWS
ISTRAGA O UZROCIMA
RUENJA MOSTA RUENJA MOSTA
Upute za kasniju praktinu
primjenu viseih mostova:
Vanost priguenja
Vanost osiguranja vertikalne
krutosti
V t i j t ij k Vanost osiguranja torzijske
krutosti
19
MOST TACOMA NARROWS
KONKRETNE PREPORUKE:
Koristiti reetkaste grede za ukruenje
(smanjenje pritiska vjetra)
Poveati omjer irina/raspon
Poveati teinu mosta
Priguiti konstrukciju
Poveati krutost i visinu grede za ukruenje
Aerodinamiko oblikovanje grede
MOST TACOMA NARROWS
Nova konstrukcija iz 1950.
zamijenila sruenu zamijenila sruenu
ima reetkastu gredu za
ukruenje debljine 10 m, a
irine 18,3 m
elini piloni
Najnovija konstrukcija 2007. j j j
paralelni most
piloni u armiranom betonu
20
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Neki geometrijski odnosi greda za ukruenje
Most Tacoma Narrows Bronx-Whitestone George Washington Most Tacoma Narrows Bronx-Whitestone George Washington
(1940) (1939) (1931)
visina grede/
raspon 1:350 1:209 1:120
(1:86) (1:91) (1:89)
irina/
glavni raspon 1:72 1:31 1:33
boni raspon/ p
glavni raspon 1:2,6 1:3,1 1:5,6
Napomena: Odnosi visina / raspon u zagradi su za most Bronx-Whitestone nakon
dodavanja reetke, a za most George Washington nakon izvedbe donjeg kolnika , a
za most Tacoma za novu konstrukciju s reetkastom konstrukcijom za ukruenje.
most Mackinac: projektant David Steinman
Prvi veliki visei most izveden nakon ruenja
Tacome
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
izvedba: 1954. - 1957.
rasponi: 548+1.158+548 m
ukupna duljina zavjeenog dijela: 2254 m
visina pilona: 168 m
21
most Mackinac:
Zbog neuobiajeno velikih bonih raspona ugraeni su najdui kabeli.
Konstrukcija je u poprenom presjeku klasino oblikovana s vrlo
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
povoljnim odnosom izmeu visine i irine grede 11,6/20,9
U kolniku koji ima samo 4 traka izvedeni su stabilizirajui uzduni prorezi
pa se ovaj most smatra jednim od najsigurnijih viseih mostova.
most Verrazano Narrows: projektant: Othmar Amman
vrijeme izgradnje: 1959. - 1964.
Sagraen na temelju novih spoznaja i suvremenom tehnologijom
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Sagraen na temelju novih spoznaja i suvremenom tehnologijom
glavni raspon: 1.298 m
razmak sidrita (3 glavna raspona): 2.038 m
22
most Verrazano Narrows:
Most je namjenjen cestovnom prometu, s
dva kata i 12 prometnih trakova.
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Odnos visine grede i rapona h/L=1/180 to
je granini odnos,
ali ima zamjetnu torzijsku krutost zbog
sanduastog profila i jakih poprenih
dijafragmi, tako da je pri modelskom
ispitivanju u vjetrovnom tunelu pokazao
veliku otpornost.
unutranjost
id bl k sidrenog bloka
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Most Firth of Forth, kotska,1964.:
U neposrednoj blizini poznatog eljeznikog mosta
L=409+1.006+409 m L 409 1.006 409 m
Prvi put u Europi premaen raspon 1000 m
Europski po lokaciji, amerikog tipa
23
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Most Firth of Forth :
Zbog nepovoljnih odnosa izmeu postraninog i srednjeg
raspona, izbalansirana su optereenja na pilone
Za konstrukciju kolnika u srednjem raponu primjenjena je elina
ortotropna ploa, a u bonim rasponima ab kolnika ploa.
Most 25 de Abril , Lisabon, ue rijeke Tejo, 1966.
L=1.013m
Europski po lokaciji, amerikog tipa
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Europski po lokaciji, amerikog tipa
Konstrukcija robusnija od Forthskog
jer je predvien i kao eljezniki
s tim da se u 2. fazi ojaa i kosom uadi
U 1.fazi funkcionirao je kao cestovni
s 4 prometna traka i sredinjom ogradom
koja je 1990. uklonjena tako da se
omogui i 5 vozni trak omogui i 5. vozni trak.
24
Most 25 de Abril ,
Rekonstrukcija 1999.
Tek tada je uspostavljen
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Tek tada je uspostavljen
eljezniki promet na donjoj
razini dodana platforma za vlak
Rekonstrukcija je podrazumi-
jevala i umetanje dodatnih
kabela i proirenja na 6
prometnih trakova i bojanje
cijelog mosta. j g
most Akashi-Kaikyo, Kobe-Naruto, Japan, 1998.
L=1991
Temeljen na iznimno masivnim temeljima, ali na relativno mekom tlu
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Temeljen na iznimno masivnim temeljima, ali na relativno mekom tlu
unaprijeeno je modeliranje konstrukcije za djelovanje potresa.
Most je u procesu gradnje bez oteenja nosive konstrukcije podnio,
za ostale postojee mostove, katastrofalni potres u Kobeu 1995.
25
most Akashi-Kaikyo
Greda za ukruenje 90 000 t elika visoke vrstoe
6 prometnih traka
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
Ugraen sustav za praenje ponaanja konstrukcije tijekom uporabe
Antikorozivna zatita:
visokovrijedni premazi za zatitu uadi od korozije u agresivnoj morskoj sredini
sustav upuhivanja toplog zraka u oupljenu unutranjost ueta sustav upuhivanja toplog zraka u oupljenu unutranjost ueta
most Akashi-Kaikyo
Piloni mosta temeljeni su na kesonima potopljenima u morsko dno, a
sidreni blokovi na poboljanome obalnom tlu.
AMERIKI TIP VISEIH MOSTOVA
U pilone i sidrene blokove ugraen je za potrebe
gradnje ovog mosta razvijen visokofluidni beton
koji nije potrebno zbijati
26
most Severn, U.K., 1966.
L=305+988+305 m
Greda relativno meka na savijanje, ali torzijski kruta
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
j j j
Sanduastog poprenog presjeka, h= 3,0 m, specifinog aerodinaminog
oblika s laganom elinom ortotropnom ploom
Zadovoljavajua aerodinamika stabilnost u vjetrovnim tunelima postignuta je
kada su umjesto vertikalnih upotrebljene kose vjealjke.
most Severn, rekonstrukcija 1992.
Zbog poveanog prometa most je ojaan: ojaani su piloni i greda (uglavnom
s unutranje strane) i jednostruka vjealjka zamijenjena dvostrukom otvorenog
tipa to olakava odravanje
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
tipa to olakava odravanje.
Kolniki slojevi su zamijenjeni.
Most ima samo po dva prometna traka u pojedinom smjeru, a vrlo velik
promet, pa je 1996 sagraen novi sa sredinjim ovjeenim mostom kako bi
preuzeo dio prometa
27
most Humber, U.K, 1981.
L=1.410m
Relativno mali stalni teret, zadovoljio na modelima u vjetrovnim tunelima
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
j j
most Humber
Smanjio je put izmeu gradova Hull i Grymbsi za 80 km
Promet se odvija u dvije razine, na donjoj razini je pjeaki i biciklistiki promet.
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
Na mostu je brzina vonje ograniena na 80 km/h
Jo uvijek je najdui most koji se moe proi pjeke ili biciklom (2220 m)
28
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
most Humber
Svaki pilon sastoji se od para upljih betonskih stupova visine 155,5
pravokutnog presjeka dimenzija 6,0 m pri temelju i 4,5 x 4,75 na vrhu
Most je projektiran da moe podnijeti pomake od 3,0 m pri brzini vjetra od 129
km/h.
Sjeverni pilon je na tlu
s temeljima dubine 8,0 m,
a juni u vodi s temeljima
na dubini 36 m.
most Hga Kusten, vedska, 1997.
L=1.210m, B=17,8 m, Hab,pilona=180 m (najvie graevine u vedskoj)
U vjetrovnom tunelu ispitivane su i faze gradnje uplje grede (posebice
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
j p g j p j g (p
nestabilnosti uzrokovane flutterom) te je utvreno da je povoljnija nesimetrina
nego tradicionalna simetrina gradnja.
29
Most Asky, Norveka (1992), L=850m
Hab,pilona = 152 m, debljina pilona 4,5 m, irina 13,5 m pri vrhu, 21 m pri dnu.
Imaju tri preke, ispod greda na 56,4 m, na visini 102,2 m i na vrhu
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
Boni i prilazni rasponi su betonski
Dva vozna traka 4.36 m i pjeake i biciklistike staze od 3.45 m, a li se po
potrebi moe preoblikovati tako da ima tri prometna traka
Most Asky
Dva glavna ueta su
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
g
sastavljena od po 20
kabela.
Kvaliteta elika kabela
je 1570 MPa, svaki
kabel koji se sastoji od
289 ica preuzima 9060
neobino
oblikovanje
nosivog
kabela
289 ica preuzima 9060
kN.
Uad se sidri u stijenu
35 m ispod razine
ceste.
30
Most Tsing Ma, Hong Kong (1997)
L=1.377 m, B=41 m
Najvei most koji nosi i cestovni i eljezniki promet
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
j j j p
Na gornjoj razini su 2x3 prometna traka.
Na donjoj dvotrani eljezniki promet.
Na donjoj razini su i dva natkrivena traka za potrebe odravanja ili za
sluaj nevremena (tropski ciklon).
Most Tsing Ma
96 segmenata grede, svaki 18 m dug i
mase 480 t
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
dijelovi proizvedeni u Japanu, a spajani u
module u Kini
doplovljeni barama
i podizani uadima
preko glavnog
nosivog ueta
31
most Storeblt, Danska, povezuje najvee otoke Zealand i Funen (1998)
L=535+1.624+535 m
Slobodni profil 65 m
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
Veliki izazov sidreni blokovi temeljeni na mekom tlu, 10 m ispod razine mora.
Primijenjen gravitacijski tip sidrenog bloka,
s masivnim dijelovima koncentriranim ispod povrine mora u kesonima
ispunjenim pijeskom, ugljenom i eljeznom rudaom,
dok iznad povrine mora izvire okvirna konstrukcija, simbolino izraavajui
prijenos sila.
535 1624 535
2694
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
most Storeblt
Betonski piloni mosta visoki su 254 m (najvie izgraene graevine u Danskoj)
temeljeni su u moru na kesonima 78x35 m, dubine 20 m
Ispitivanja u vjetrovnom tunelu
32
most Storeblt
elina greda za ukruenje sanduk aerodinaminog oblika
Odsjeci duljine 48 m doplovljeni ispod mosta, podignuti i zavareni
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
j j p j p , p g
jedan do drgog
57 odsjeaka, po 1000 tona
Ue za vjeanje promjera 85 cm
most Xihumen, Kina 2007.
analizirane su tri varijante dispozicija s glavnim rasponom od 1650,
1520 i 1312 metara, no ukljuujui parametre izvodljivost temelja
il t k i ij j k l d j ij t
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
pilona, trokove i vrijeme graenja pokazalo se da je varijanta s
rasponom od 1650 m, koja iskljuuje graenje pod morem,
najpovoljnija.
Posljedica ovog izbora je nesimetrina dispozicija mosta:
L=578 + 1650 + 485 m
753 578 485
1
6
5
2713
1650
33
most Xihumen, Kina 2007.
Greda za ukruenje sastoji se od dva sanduka izvedena od ortotropnih
ploa meusobno povezanih poprenim nosaima duljine 6 m.
EUROPSKI TIP VISEIH MOSTOVA
Popreni presjek grede, visine 3,51 m i ukupne irine od 36 m, je
nepromjenljiv du itave duljine mosta i provodi etverotrani cestovni
promet sa srednjim razdjelnim pojasom irine 6 m.
Kako je greda kod sjevernog pilona kontinuirano vjeana, na sjeverni
pilon su postavljene samo dvije poprene ukrute iznad grede, dok je
kod junog pilona dodana trea ukruta ispod grede.
izvodi se od elika vrstoe 1570 MPa i vie (do 2000 MPa)
plete se od ica promjera 5 do 7 mm
ovisno o nainu slaganja ica razlikujemo uad nainjenu od:
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
NOSIVO UE NOSIVO UE
g j j j
snopova paralelnih ica
snopova paralelnih strukova
paralelnih ipki
zatvorene spiralne uadi (jednog ili vie)
spiralnih uadi (jednog ili vie)
34
vertikalno optereenje koje se preko vjealjki predaje uetu prenosi se
po modelu lananice
statike znaajke ueta su raspon L i strelica (provjes) f
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
NOSIVO UE NOSIVO UE OSNOVE STATIKOG PRORAUNA OSNOVE STATIKOG PRORAUNA
Uobiajeni odnos je: f/L = (1/8 do 1/10)
preliminarni izraun ueta odreuje se iz izraza:
H=(q*L
2
)/(8*f) - horizontalna komponenta sile u uetu
S=H/cos (x) - sila u pojedinom presjeku du ueta
A=Smax/ - potrebna povrina ueta
izvode se od:
zatvorene spiralne uadi
spiralne uadi
punih okruglih profila
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
VJEALJKE VJEALJKE
na gredu za ukruenje spajaju
se preko trna ili sidrima
na glavnu uad spajaju se
punih okruglih profila
pomou obujmica
35
vertikalnim vjealjkama ostvaruju se:
jednostavniji statiki sustav za gredu za ukruenje
jednostavnija kontrolu geometrije i ostvarenih sila u vjealjkama
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
VJEALJKE VJEALJKE ZNAAJKE RAZLIITIH IZVEDBI ZNAAJKE RAZLIITIH IZVEDBI
dijagonalnim (kosim) vjealjkama ostvaruje se:
vea krutost sustava formiranjem reetke
vee priguenje i bolja aerodinamika stabilnost
i j lik il ij il j tlji
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
VJEALJKE VJEALJKE ZNAAJKE RAZLIITIH IZVEDBI ZNAAJKE RAZLIITIH IZVEDBI
imaju veliku oscilaciju sile osjetljive na zamor
36
kombiniranim sustavom ostvaruje se:
velika krutost grede za ukruenje
manja osjetljivost na havarije
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
VJEALJKE VJEALJKE ZNAAJKE RAZLIITIH IZVEDBI ZNAAJKE RAZLIITIH IZVEDBI
pilon vertikalno optereenje od ueta predaje na tlo
visina pilona se odreuje po izrazu: H=H
0
+H
k
+f
H
0
- iz uvjeta visine plovnog profila (oko 50,0 m)
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
PILON PILON
H
k
- visina od donjeg ruba konstrukcije do ueta
f - strelica (L/8)
37
u poprenom smjeru pilon se moe izvesti kao:
okvirni sustav
kombinirani sustav
tk ti t
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
PILON PILON
reetkasti sustav
u uzdunom smjeru pilon se izvodi kao:
kruti konzolni stup
konzolni stup
dl t
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
PILON PILON
pendl-stup
38
Golden Gate
San Francisco-Oakland
G. Washington
Delaware
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
PILONI NEKIH AMERIKIH MOSTOVA PILONI NEKIH AMERIKIH MOSTOVA
Delaware
Verrazano
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
SILE NA VRHU PILONA SILE NA VRHU PILONA
suvremene izvedbe pilona ne omoguuju preuzimanje
uzdunih sila na vrhu pilona
iz trokuta sila odreuje se akcija na sedlo i vrh pilona
mora se osigurati kompatibilnost sustava
u fazi montae i uporabe
39
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
SEDLO U FAZI GRAENJA SEDLO U FAZI GRAENJA
sedlo na vrhu pilona i/ili sedlo u zoni rasplitanja u sidrenom bloku
ostvaruju kompenzaciju duljine ueta izmeu pilona i sidrenog bloka,
nastalu prirastom sile u uetu u fazi izvedbe grede za ukruenje
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
SIDRENA KONSTRUKCIJA SIDRENA KONSTRUKCIJA
Uobiajena je izvedba mostova sa sidrenjem ueta u sidreni blok (pravi
visei mostovi)
Sidrena konstrukcija ima zadau preuzeti vertikalnu i horizontalnu j p
komponentu sile iz ueta
Razlikujemo dvije grupe sidrenih konstrukcija:
gravitacijska sidrena konstrukcija
tunelska sidrena konstrukcija
40
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
SIDRENA KONSTRUKCIJA SIDRENA KONSTRUKCIJA
tunelska sidrena konstrukcija
gravitacijska sidrena konstrukcija
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
UVJET STABILNOSTI SIDRENOG BLOKA UVJET STABILNOSTI SIDRENOG BLOKA
)
tg
cos
(sin S G

o
o v =
| + =
G - potrebna teina sidrenog bloka
S - sila u uetu
- koeficijent sigurnosti za klizanje
- nagib ueta prema horizontali
- nagib donje plohe tla
- kut trenja
41
sadri nosive elemente kolnika
preuzima optereenja od djelovanja prometnog optereenja i predaje ih
vjealjkama
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
GREDA ZA UKRUENJE GREDA ZA UKRUENJE
preuzima horizontalna optereenja (vjetar, potres ...) i predaje ih
pilonima i upornjacima
Podjela greda za ukruenje:
ameriki tip
europski tip
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
AMERIKI TIP GREDA ZA UKRUENJE GREDA ZA UKRUENJE EUROPSKI TIP EUROPSKI TIP
spregovima prostorno stabilizirana
reetkasta konstrukcija
visoka konstrukcija (H oko 10,0 i vie
metara) ima veliku krutost na savijanje
razvijen temeljem rezultata istraivanja
aerodinamike stabilnosti
ini ga torzijski kruti aerodinamiki
oblikovani sanduk
nesimetrina optereenja i vertikalne
pobude preuzima visoka, kruta reetka
prikladna za promet na dva kata
ekstremni oblik grede od punostijenih
nosaa pokazao se neuspjenim
(Tacoma)
visina presjeka je otprilike 1/3
odgovarajue reetkaste grede
nesimetrina optereenja preuzimaju
se torzijom
42
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
GREDA ZA UKRUENJE GREDA ZA UKRUENJE AMERIKE IZVEDBE AMERIKE IZVEDBE
DETALJNIJE O KONSTRUKCIJSKIM ELEMENTIMA
GREDA ZA UKRUENJE GREDA ZA UKRUENJE AMERIKE IZVEDBE AMERIKE IZVEDBE
43
Prvu teoriju za prorauna
postavio je Navier 1823.
Rankine ukljuuje u
PRORAUN
KRATKI PREGLED
j j
analizu gredu za
ukruenje 1858.
Karl Culmann razvija
grafiku statiku 1866.
Teoriju II reda razvijaju:
Ritter 1877., Levy 1886., , y ,
Melan 1888.
Vrhunac u razvoju teorije
(ELASTINA TEORIJA)
ostvario je Melan 1888.
Vrhunac u razvoju teorije ostvario je Melan 1888. godine.
Teorija se zasniva na proraunu kod kojeg se greda za ukruenje ponaa kao
elastian tap
P j t iji ti iki t i t t k
PRORAUN
MELANOVA TEORIJA ELASTINOG TAPA
Po ovoj teoriji proraunati su ameriki mostovi, a pretpostavke su:
Nosivo ue je element opisan samo aksijalnom krutou,
Greda za ukruenje je horizontalna i ravna, konstantne krutosti
Vlastita teina grede i uadi je jednoliko raspodijeljena,
Uad preuzima ukupnu vlastitu teinu
44
PRORAUN
PRETPOSTAVKE:
1. Ukupnu VT nosi sam kabel
2. Greda je kontinuirano ovjeena (ne na diskretne
vjealjke)
3 Piloni i vjealjke su nedeformabilni na uzdune sile 3. Piloni i vjealjke su nedeformabilni na uzdune sile
4. Kabel je na pilonima uduno pomino oslonjen
Prema pretpostavki 1. oblik kabela je za
vlastitu teinu g parabola
y pozitivno prema dolje
H
g
= horizontalni vlak u kabelu od g
Za f = provjes u sredini mosta slijedi:
PRORAUN
PRETPOSTAVKE:
1. Ukupnu VT nosi sam kabel
2. Greda je kontinuirano ovjeena (ne na diskretne
vjealjke)
3 Piloni i vjealjke su nedeformabilni na uzdune sile 3. Piloni i vjealjke su nedeformabilni na uzdune sile
4. Kabel je na pilonima uduno pomino oslonjen
Za prometno optereenje p(x) i promjenu
temperature t u gredi nastaju progibi w(x),
koji su prema pretpostavkama 2. i 3. jednaki
vertikalnim pomacima kabela
Pomacima w(x) pridrueni su momenti
savijanja M(x) i poprene sile Q(x) u gredi
Horizontalni vlak H
g
raste za veliinu H
p
na
vrijednost
H = H
g
+ H
p
45
PRORAUN
DIFERENCIJALNA JEDNADBA ZA ELEMENT KABELA
Na gredu za ukruenje djeluje kontinuirano optereenje q(x), koje se sastoji od p(x) i s(x),
gdje je s(x) prema gore djelujue razmazano optereenje sila u vjealjkama na m
q(x) = p(x) s(x)
Na kabel optereenje s(x) djeluje kao kontinuirano optereenje prema dolje.
Za deformirani element kabela sukladno vrijedi diferencijalna jednadba:
Gornja jednadba sadri jednadbe ravnotee V=0 i M=0 na infinitezimalnom elementu
dx kabela bez fleksijske krutosti.
Rezultantna koordinata u deformiranom obliku iznosi: y + w
Taj dio optereenja ubacuje se u osnovnu jednadbu savijanja tapa ( EI = krutost grede
za ukruenje)
PRORAUN
JEDNADBA ZA GREDU ZA UKRUENJE
Taj dio optereenja ubacuje se u osnovnu jednadbu savijanja tapa ( EI = krutost grede za
ukruenje)
U gornjoj jednadbi pretpostavljeno je da je
1. EI=konst
2. i zanemaren je doprinos posminih deformacija
Prva predpostavka se openito ostvaruje konstrukcijskim oblikovanjem, a druga je zbog
vitkosti grede zadovoljena.
Jednadba predstavlja osnovnu jednadbu za gredu za ukruenje pravih u tlo usidrenih
viseih mostova.
H
p
je neodreena (i odgovara statiki neodreenoj veliini X kod prorauna prema teoriji
1.reda).
Diferencijalna jednadba se moe rijeiti, ako je poznata veliina H
p
.
Da se H
p
moe izraunati potreban je deformacijski uvjet, koji kae: Zbroj horizontalnih
projekcija infinitezimalnih promjena duljine kabela je jednak nuli.
Drugim rijeima razmak usidrenja kabela se ne mijenja.
46
ODREIVANJE HP PREKO DEFORMACIJSKOG
UVJETA
Da se H
p
moe izraunati potreban je deformacijski uvjet, koji kae: Zbroj horizontalnih Zbroj horizontalnih
projekcija infinitezimalnih promjena duljine kabela je jednak nuli. projekcija infinitezimalnih promjena duljine kabela je jednak nuli.
element kabela duljine ds u poetnom
stanju sa horizontalnom komponentom
Promjena duljine uslijed prometnog optereenja p i promjene temperature t iznosi:
H
g
isti element produljen za ds u
deformiranom poloaju sa
horizontalnom komponentom
H=H
g
+ H
p
Kako vrijedi:
horizontalno produljenje kabela iznosi:
ODREIVANJE HP PREKO DEFORMACIJSKOG
UVJETA
Da se H
p
moe izraunati potreban je deformacijski uvjet, koji kae: Zbroj horizontalnih Zbroj horizontalnih
projekcija infinitezimalnih promjena duljine kabela je jednak nuli. projekcija infinitezimalnih promjena duljine kabela je jednak nuli.
element kabela duljine ds u poetnom
stanju sa horizontalnom komponentom
Integracija horizontalnog produljenje kabela uzdu cijele duljine l, od lijevog do desnog
usidrenja i formuliranje deformacijskog uvjeta daje:
H
g
isti element produljen za ds u
deformiranom poloaju sa
horizontalnom komponentom
H=H
g
+ H
p
Zadnji lan gornjeg izraza se parcijalno integrira:
prvi lan je zbog w(0) = w(l) = 0 jednak nuli,
a y = konst, pa preostaje:
47
ODREIVANJE HP PREKO DEFORMACIJSKOG
UVJETA
Da se H
p
moe izraunati potreban je deformacijski uvjet, koji kae: Zbroj horizontalnih Zbroj horizontalnih
projekcija infinitezimalnih promjena duljine kabela je jednak nuli. projekcija infinitezimalnih promjena duljine kabela je jednak nuli.
element kabela duljine ds u poetnom
stanju sa horizontalnom komponentom
Integracija horizontalnog produljenje kabela uzdu cijele duljine l, od lijevog do desnog
usidrenja i formuliranje deformacijskog uvjeta daje:
H
g
isti element produljen za ds u
deformiranom poloaju sa
horizontalnom komponentom
H=H
g
+ H
p
S kraticama se iz gornje jednadbe dobiva
jednadba za odreivanje vrijednosti H
p
ODREIVANJE HP PREKO DEFORMACIJSKOG
UVJETA
Da se H
p
moe izraunati potreban je deformacijski uvjet, koji kae: Zbroj horizontalnih Zbroj horizontalnih
projekcija infinitezimalnih promjena duljine kabela je jednak nuli. projekcija infinitezimalnih promjena duljine kabela je jednak nuli.
element kabela duljine ds u poetnom
stanju sa horizontalnom komponentom
Znaajke kabela L
k
i L
t
za osnovni sustav iznose:
H
g
isti element produljen za ds u
deformiranom poloaju sa
horizontalnom komponentom
H=H
g
+ H
p
Rjeenje se trai rjeavanjem diferencijalne jednadbe
gdje se slobodne vrijednosti odreuju iz rubnih uvjeta.
48
PRORAUN
PRIMJENJUJE SE GEOMETRIJSKA NELINEARNOST
M(x)=M
o
(x) - H
p
y(x) - (H
w
+H
p
) w(x)
M
o
(x) - moment savijanja od pokretnog optereenja na gredi s rasponom izmeu pilona
H H vlane sile u uetu od stalnog i pokretnog optereenja H
w
, H
p
- vlane sile u uetu od stalnog i pokretnog optereenja
y(x) - ordinata kabela
w(x) - progib od pokretnog optereenja
w(x)
w(x)
AERODINAMIKA STABILNOST
Sadri spoznavanje odziva konstrukcije na strujanje zraka (vjetar)
Kod viseih mostova kritian je odziv grede za ukruenje
Strujanje zraka uzrokuje statiko i dinamiko djelovanje u sva tri oblika
H i t l i ti k (d ) T C * *A Horizontalni potisak (drag): T = C
T
*q
0
*A
Vertikalno odizanje (lift): N = C
N
*q
0
*A
Torzijski moment: M = C
M
*q
0
*A
Utjecaj statikog djelovanja vjetra prouzrouje bone horizontalne pomake i
savijanje oko uzdune osi; to djelovanje se proraunava nazovi-statikom
analizom po uzoru na ostale konstrukcije.
Odizanje i torzija nastaju kao interakcija pomicanja konstrukcije i djelovanja
vjetra i ima izrazito dinamiki karakter.
49
AERODINAMIKA STABILNOST
Intenzitet pojedinog djelovanja ovisi o:
brzini vjetra
napadnom kutu
obliku poprenog presjeka p p g p j
AERODINAMIKA STABILNOST
Postoji strujanje kod kojeg
dolazi do odvajanja vrtloga,
kod ega su pomaci
konstrukcije obino mali i ne
v
f
T
f
B
> 2,5
=
Zadovoljavajui odnos Zadovoljavajui odnos
dviju frekvencija dviju frekvencija f f
BB
/f /f
TT
>>2,5 2,5
zbrajaju se, ali mogu utjecati
na sigurnost na zamor.
Opasan oblik odziva
konstrukcije na strujanje
zraka je dinamika
nestabilnost i titranje, tzv.
treperenje (flutter).
Flutter nastaje kada su:
savijajua i torzijska vlastita
frekvencija preniske
i preblizu jedna drugoj po
vrijednosti
50
AERODINAMIKA STABILNOST
Djelovanje fluttera na gredu mosta
iznad odreene brzine vjetra v
crit
greda poinje primati veu energiju od one koju
moe disipirati priguenjem.
pojava savijajuih i torzijskih pomaka s naglim poveavanjem amplituda sve do pojava savijajuih i torzijskih pomaka s naglim poveavanjem amplituda sve do
sloma konstrukcije
Vjetar
v
Vjetar
v
f/2
t
v,u
Savijanje
Torzija
Uzgon
t
Uzgon
u
t
AERODINAMIKA STABILNOST
PREPORUKE ZA IZVEDBU GREDE ZA UKRUENJE:
Za osiguranje aerodinamike stabilnosti O.H. Ammann daje izraz: g j j
S = 1600 (g / f) + 160000 (I / t
4
) > 600
g teina mosta
f provjes kabela
I t i ij d k j I moment inercije grede za ukruenje
t = L/100
L razmak pilona
(Za most Tacoma: S=170)
51
AERODINAMIKA STABILNOST
OPE PREPORUKE ZA GREDU ZA UKRUENJE
H / L = 1/170 B / L = 1/53 f / L = 1/9
Most Tacoma Narrows Bronx-Whitestone George Washington
(1940) (1939) (1931)
visina grede/
raspon 1:350 1:209 1:120
(1:86) (1:91) (1:89)
irina/
glavni raspon 1:72 1:31 1:33
boni raspon/
glavni raspon 1:2,6 1:3,1 1:5,6
Napomena: Odnosi visina / raspon u zagradi su za most Bronx-Whitestone nakon
dodavanja reetke, a za most George Washington nakon izvedbe donjeg kolnika , a
za most Tacoma za novu konstrukciju s reetkastom konstrukcijom za ukruenje.
Ne postoji potreba za viseim mostovima velikih raspona.
Primjenjivi u posebnim okolnostima.
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
j j p
Dva suvremeno koncipirana pjeaka mosta:
Most preko Drave u Osijeku, l= 209,0 m, (1980)
Most preko Save u Martinskoj Vesi, L=145,0m (2002)
Ob j d t j k t Obnova jednog starog pjeakog mosta:
Most preko Drave kod Krinice (Pitomae), L=164,0m (1967)
52
projektant Branimir Tripalo
Prepoznatljivi simbol grada Osijeka
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Drave u Osijeku, (1980)
L= 209.5 m, f lananice =17.9 m, L/f=11.7
Oteen u Domovinskom ratu
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Drave u Osijeku, (1980)
53
elini piloni
montana kolnika ploa
prednapeta lananica
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Drave u Osijeku, (1980)
p p
projektant mr.sc. Z. avor
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Save u Martinskoj Vesi, (2002)
Rjeenje s najmanjom konstruktivnom visinom i najmanjim radovima u
k it i i t k i j ljk L/f 9 06 f 16 koritu visei most s kosim vjealjkama, L/f = 9,06, f=16 m
145,00 38,50
7,00 55,00 45,00 45,00 13,00
12,50 38,50 12,50
54
Glavni kabeli zatvorena spiralna uad, od 4 ueta | 80 mm, preko pilona sedlom,
sidrenje u bet. blokove.
Betonski A piloni, upeti u donji masivni dio, preko naglavnice na 6 pilota | 1,50 m.
Greda za ukruenje je od predgotovljenih
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Save u Martinskoj Vesi, (2002)
Greda za ukruenje je od predgotovljenih
betonskih el. h=32cm; L/h=322; L/b=26,8;
uzduno prednapinjanje s 4 kabela tlak 5N/mm
2
Krutost sustava kose vjealjke punog profila |
36 mm, 2/4,0 m
Pjeaki promet 4 kN/m
2
(5), teko vozilo 12 t
440
30
50
20 205 30 20
50
205 15 15
8
1
662,4
438
540
52 50
2
0
0
1
9
8 63
Temeljenje na 12 buenih pilota
izvedba graevne jame iznad razine podzemnih voda
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Save u Martinskoj Vesi, (2002) - izvedba
55
Masivni bazni dijelovi pilona
izvedeni su u fiksnoj oplati.
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Save u Martinskoj Vesi, (2002) - izvedba
Noge pilona u kombiniranoj izvedbi:
na unutarnjem dijelu izmeu dviju
zakoenih nogu postavljena skela
od elinih cijevnih elemenata.
Izvedba kosih stupova ostvarena je
di j k li t l t i l h u podiznoj skeli za ostale tri plohe.
Odsjeci h=4,0 m.
Sedla od lijevanog elika montirana autodizalicom
ugraeni pomoni kotrljajui leajevi preko kojih je prevueno
pomono (vuno) ue, a zatim i 4 glavna nosiva ueta
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Save u Martinskoj Vesi, (2002) - izvedba
uad je primjenom prea uvrena u sidrene komore
viekratnim dotezanjem ostvarena je konana geometrija uadi zbog
vertikalnosti pilona.
56
Montaa vjealjki i kolnike konstrukcije ostvarena je primjenom
pomone iane dizalice kabel-krana (segmenti l=4,0 m i m=13,0 t)
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Save u Martinskoj Vesi, (2002) - izvedba
Reke irine 0,4m kontinuitet
zavarivanjem armature betoniranje
(0,54m
3
) nakon montae svih 37
odsjeaka kolnike grede
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Save u Martinskoj Vesi, (2002) - izvedba
odsjeaka kolnike grede.
Prednapeti uzduni kabeli u gredi.
Konana geometrija mosta ostvarena
je reguliranjem duljine vjealjki.
57
projektant dr.sc. Matej Metri
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Drave kod Pitomae, (1967)
L=164 m, f lananice = 15.23 m, L/f = 10.8
Glavna nosiva uad od po 2 40mm
vertikalne vjealjke, bet. elik 18mm
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Drave kod Pitomae, (1967)
j j ,
reetkasti popreni nosai
15,23
58
uzduni nosai od drvenih greda 18x20 cm
pomost od drvenih platica
horizontalni vjetrovni spreg
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Drave kod Pitomae, (1967)
j p g
gl. ue 25mm,
kosa i horiz. uad 10mm
zamjena dotrajale ograde,
glavne drvene uzdune grede zamijenjene s reetkastim R nosaima,
zamjena drvenih platica,
HRVATSKI VISEI MOSTOVI
Most preko Drave kod Pitomae, (1967) obnova (1994)
zamjena uadi vjetrovnog sprega koja je tijekom Domovinskog rata bila
oteena
od 10 na 12 mm,
odnosno od 25 na 30 mm.
59
LITERATURA
1) Horvati, D.; avor, Z.: Metalni mostovi, HDGK Zagreb, Zagreb 1998.
2) Stahlbau, Handbuch fr Studium und Praxis, Band 2, Stahlbau-
Verlags-GmbH, 1964.
3) Petersen, Ch.: Stahlbau, F. Vieweg & Sohn, Braunschweig /
Wiesbaden, 1988.
4) Chen, Wai-Fah; Duan, Lian: Bridge Engineering Handbook, CRC
Press, 2000.
5) Rasthofer, D.: Six Bridges: The Legacy of Othmar H. Ammann, Yale
University Press, New Haven and London, 2000.
6) Forth Road Bridge, Institute of Civil Engineers, London, 1967.
SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE
SLJEDEE PREDAVANJE
Ljuske Ljuske
SLJEDEE PREDAVANJE