SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA ARHEOLOGIJU

OBLICI KOMUNIKACIJE: RAZMJENA DOBARA I IDEJA U BRONANO DOBA EUROPE

Seminarski rad

Studenti: Matej Mitrovi, Filip Lukaevi Mentor: prof. Martina elhar

Zadar, 2012.

Sadraj
1. 2. Trgovina............................................................................................................................... 3 Trgovaki putevi i vrste prijenosa ....................................................................................... 4 2.1. 2.2. 3. 4. 5. Kopneni prijevoz .......................................................................................................... 4 Vodeni prijevoz .......................................................................................................... 11

Transport na velike udaljenosti i veze sa istonim Mediteranom .................................... 16 Popis slika .......................................................................................................................... 19 Popis literature.................................................................................................................. 20

1. Trgovina
Trgovina na neki nain odraava ovjekovu elju za odreenom robom, te potrebu za njenom razmjenom, kupnjom ili prodajom. elja za posjedovanjem vanih i rijetkih roba potaknuli su ovjeka na otkrivanje nepoznatog svijeta i s time i pronalaenje novog trita. Dananji svijet bi bio nezamisliv bez intenzivnih trgovakih aktivnosti. Trgovinu moemo promatrati i kao uzajamni prijenos dobara u vlasnitvo druge osobe. Trgovina u dananjem smislu rijei nije ono to je ona bila u prapovijesti, nego je ta trgovina bila razmjena jednog dobra za drugo jer novca tada nije bilo. Dobra su tada jasno odreena sferama razmjene. Prestina dobra koja su bila namijenjena za gornji sloj tadanjeg drutva, nisu se mijenjala za namirnice i svakodnevnu robu na tritu. Naravno, i ideje o tome to to prestino dobro predstavlja se mijenjao kroz odreena razdoblja. Roba se moe kretati izmeu razliitih grupa ljudi i razliitih zajednica. Jednostavna razmjena robe iz ruke u ruku kakva je postajala jos u neolitiku morala je postojati u i bronanom dobu. Iz eneolitika se naslijedilo i trgovanje prestinim dobrima izmeu elite odreenih drutava. U bronanom dobu povedava se broj metalnih predmeta. Metal se vie ne koristi samo u religiozne svrhe i za luksuzne predmete, nego se koristi i za proizvodnju svakodnevnih predmeta. Najvie se koristi naravno bronca, legura bakra i kositra. Oruje je sluilo kao glavni znak identifikacije i raspoznavanja razliitih slojeva drutva. Razmjena i darivanje prestinih dobara izmeu razliitih zajednica su zasigurno bili pokreta razmjene dobara. Razmjena robe se morala odvijati prema nekakvom odreenom planu. U toj razmjeni su se javljali tzv. agenti trgovine koji su utirali puteve trgovakim pothvatima. Oni su prenosili robu jednim dijelom puta i robu predavali drugim agentima koji su nastavili dalje. Taj trgovaki pothvat je naravno morao biti osiguran jer je roba koja se prenosila imala veliku vrijednost, putevi kojima se najbre doe do odredita su morali biti poznati trgovcima. im je roba stigla na odredite, roba je predana onima koji su upravljali zajednicom te su je oni dalje raspodjeljivali po dogovoru. U procesu raspodjele vanu ulogu je imalo hijerarhizirano drutvo.

2. Trgovaki putevi i vrste prijenosa

Trgovaki putevi su naravno ili najpristupanijim dijelovima. To se odnosi na doline rijeka, jer su one oduvijek stvarale pogodan put za trgovce. Naravno taj put nije iao visokim planinama nego se traio put po dolinama izmeu tih planina kojim vrlo esto ide i neka rijeka. Teki teren, u bronanom dobu najede je to bio blatnjav put, koji je oteavao put trgovcima i kolima koja su to prolazila, se takoer izbjegavao ili se pokuavao nekako napraviti pogodnim za put o emu demo vie govoriti kasnije. To znai da su trgovci morali izvrsno poznavati teritorij i putovati onim suhim djelovima pogodnim za prolazak kola. Putevi prijenosa dobara mogu se podijeliti na kopnene i vode, a time i na vrste prijevoznih sredstava.

2.1.

Kopneni prijevoz

Kada se radi o kopnenom prijevozu vedi dio prapovijesti ovjek se oslanjao na vlastitu snagu jer prijevoznih sredstava nije bilo. Domestifikacija ivotinja je poela u neolitiku i ona je uvelike pomogla u prijevozu dobara. U poetku je koriteno govedo a u bronanom dobu u te svrhe je uveden i konj. U bronanom dobu je najvie koriten poni. Izum kotaa je revolucionalizirao prijenos robe. On se prvi puta pojavljuje u bakrenom dobu u razliitim dijelovima Europe, od Ukrajine do Danske i Nizozemske. Pravljen je od drveta i bio je dio kola koje su sluile u poljoprivredne svrhe. Takvi modeli su pronaeni u Rumunjskoj i Maarskoj, sa povienim stranama. Najraniji primjerci dolaze iz vremena tredeg tisudljeda prije Krista. Iz drugog tisudljeda prije Krista imamo primjere rano bronanih modela kola iz Rumunjske ukraenih motivima karakteristinih za njihovu keramiku. Iz vremena bakrenog doba pronaeni su kotai u vicarskoj. Iz vremena bronanog doba nalazi kotaa su vrlo mali. Pronaena su 4 kotaa u blizini Oldenburga u Njemakoj, oni su datirani u sredinu 2 tisudljeda prije Krista.1 Imamo i nalaze iz sjeverozapadne panjolske iz samog poetka bronanog doba. Iz bronanog doba su pronaeni i tripartitni kotai u Italiji sa otvorima u obliku polumjeseca kao i Britaniji. U Flag Fenu u Britaniji, pronaeni su tripartitni diskoidni kotai, iroki 80 cm. Napravljeni su od johe. Uz to su pronaeni i klinovi od hrastovine. To se pridruuje osovini pronaenoj par godina ranije. Takva vozila su morala biti jako teka, oko
1

Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 165

700 kg, jer su su sauvani primjerci pokazali da su modeli sadravali 1 m3 . Zbog svoje teine i vrlo nepogodnog terena, zbog blata, takva vozila vjerojatno nisu koritena za trgovinu na velike udaljenosti.

Slika 1. Modeli kola iz bronanog doba

Slika 2. Rekonstrukcija kola iz bronanog doba

Slika 3. Nalazi kotaa iz bronanog doba

Mogudi tragovi cesta i trgovakih puteva su pronaeni u Cham-Oberwilu u vicarskoj i datirani su u srednje bronano doba. Ceste sadravaju redove toplinsko obraenih kamenja i keramike a tragovi kotaa lee ispod njih. Dio tgovake ceste je naen nedaleko Oxforda u Engleskoj, 35 metara dug i 5 metara irok most. Sa strana mosta su pronaene nekakve drvene grede koje su vjerojatno formirale rukohvat.2

Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 167

Za bre i lake putovanje, kao i za vedu mobilnost u bitkama, razvijena su lagana kola koja se najprije pojavljuju u Europi u krunim grobovima u Mikeni. Prvo vano tehniko dostignude je bio izum kotaa sa bicama ili u nekim sluajevima krinim kotaima. 3 Cilj tog izuma je bio smanjiti teinu kola. Najranije takvi primjeri su pronaeni u junom dijelu ruske stepe u Volga-Ural regiji. U Gruziji i Armeniji su takoer pronaeni primjeri kotaa sa bicama koji datiraju u drugo tisudljede prije Krista. Dalje prema zapadu Europe, prisutnost kotaa sa bicama je dokaz irenja lakih vozila. Kotai se pronalaze i na keramici. U Vel'kim Rakovcama u Slovakoj su prikazana kola sa dva kotaa koja vuku konji.

Slika 4. Vel'ke Rakovce, prikaz kola za dva kotaa

Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 167

Takva kola su slina onim iz Dupljaje iz junog Banata, gdje je pronaen kultni glineni model kola. Primjerak iz Dupljaje je vozilo u obliku zdjele sa tri kotaa osovinom i dralom u obliku ptica. Vozilo ima kotae sa etiri bice i najvjerojatnije prikazuje reprezentativno ritualno vozilo tog perioda.

Slika 5. Dupljaja, primjer kultnog vozila bronanog doba

Takva vozila nam dokazuju da su postojala vozila sa dva kotaa sposobna za brzu vonju u povoljnim uvjetima. Smatra se da su primjerci vozila sa bicama prikazivani jos u kameno doba u Italiji, centralnoj i junoj panjolskoj i vedskoj, ali problem u kamenu je u tom da se kamen teko datira. U kasnom bronanom dobu mnotvo dokaza nam dolazi od modela vozila i prikazima kultnih vagona. Nije poznato prikazuju li ti primjeri svakodnevna vozila ali oni nam pokazuju da se tehnologija izrade poboljala. Kotai su obino sa etiri bice. Poznati su i prikazi kotaa sa vie bica, neki od bronce a neki od drveta sa bronanom navlakom. Kao to smo rekli, glavna razlika je u tome to kola vuku i konji. Zbog velikog movarnog podruja u tadanjoj Europi, kola nisu bila est izbor za duga putovanja zbog promjene vremena. Zbog toga se najvie koristilo vie ivotinja koje su nosile nekakav teret. Najvie volovi a rjee konji. To je prikazano i na prikazima kamene umjetnosti.
8

Ceste su se pravile od kamenja i kamenih plokova i drveta. Drvene ceste se pojavljuju samo na vlanim podrujima. Iako nisu poznati putevi napravljeni od kamena, osim moda Cham-Oberwila i Oxforda i nekih primjera iz Danske, poznati su nam neki kratki putevi od drveta sauvani na vlanim podrujima zbog blata. Oni se nalaze u sjevero-zapadnoj Europi, iako se pronalazi sve vie takvih nalaza zbog toga to je prije postojalo vie movarnih podruja nego to ih ima danas. Suvremena istraivanja su pokazala da se najveda koncentracija tih nalaza nalazi u Velikoj Britaniji, istonoj Nizozemskoj, Njemakoj i Danskoj. U ovim podrujima gradnja cesta je zapoela jos u ranom neolitiku i nastavila se sve do eljeznog doba. Koriteno je vie tehnika za gradnju puteva. U Nizozemskoj i Njemakoj se najede koristilo drvo koje se postavljalo paralelno i zatim se na to slagao jos jedan red okomitog komada drveta. U Engleskoj je koriteno iblje i pleteri. Na jednom nalazitu u Engleskoj su pronaeni okomiti nosai na koje su bile vodoravno poredane uparene grede. U svim tim sluajevima u blato su zabijani ostali komadi drveta kako bi se stabilizirala struktura puta. Ta podruja na kojima se gradio put su bila u vlana ili su bila u opasnosti da vrlo lako postanu blatna podruja.

Slika 6. Nain izgradnje cesta u bronanom dobu

Slika 7. Pokuaj prikaza trgovakih ruta u bronanom dobu u Njemakoj i Poljskoj

Kao to smo ved rekli, najvanije trgovake rute prate rijeke i planinske prolaze i takve puteve esto i danas prate vane prometnice. Na slici gore je prikazan pokuaj rekonstrukcije tih puteva.

10

2.2.

Vodeni prijevoz

Vedina vodenih prijevoznih sredstava se najvie koristila za prijevoz po rijekama i jezerima a ne po morima. Najede se koristi amac zvan dug-out (iskopani) kanu. Takva vrsta se izraivala od polovice debla, izdubljenog po sredini kojemu su pridodani odreeni dodatni nastavci kao to je odvojiva krma. Najdui takav kanu je 16 metara a najmanji oko 3 metra. Za kretanje su se koristila vesla. Vesla su pronaena u Biskupinu u Poljskoj, Irskoj i mnogo nalazita u vicarskoj datirana u kasno bronano doba. Uvrdivai za vesla su rijedak nalaz. Takvi kanui su bili nestabilni i nisu bili namjenjeni za prijevoz tee robe i moralo se njima upravljati vrlo oprezno. esto se povezivalo dva ili vie takvih amaca. Za to nema dokaza da se koristilo u bronanom dobu. Stoga se smatra da se ovakva vrsta koristila za mirne vode kao to su rijeke i jezera. Imamo nekoliko takvih primjera iz Britanije i Irske kao i u alpskom podruju i junoj Njemakoj. Nedaleko Salzburga je pronaen napola zavren takav kanu. Imamo jedan primjer i iz Tunderna u Saksoniji. Druga vrsta nam je poznata iz rijetkih ostataka iz Britanije i sadri vie komada amaca zaivenih zajedno razliitim vlaknima. Takav primjer je pronaen na rijeci Humber u Engleskoj. Tamo se vidi kruno brodsko dno sa zaobljenim okvirom koji je najraniji primjer takve vrste. Takva plovila su koritena u prelaenju rijenih tokova. U poetku se smatralo da takva vrsta nije primjerena za plovidbu morima. Ali otkride doka u Doveru u jugoistonoj Engleskoj kao i takvog broda koji je bio dobro ouvan. Pretpostavlja se da je bio dug 15 metara i oko 2 i pol metra irok. iroke grede i ravno dno ine ga stabilim na morima. Nije pronaeno nita ime bi se dokazalo da je postojalo jedro na brodu, to govori da se brod pokretao veslajudi.4

Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 181.

11

Slika 8. Skice bronanodobnih brodova

Brodolomi kod rta Gelidonye i Uluburuna su vani nalazi za rekonstrukciju brodova i tereta na brodovima. Onaj iz Uluburuna se datira u 14. stoljede a brodolom iz Gelidonye se smjestio u 13. stoljede prije Krista. Kod Uluburuna je pronaeno 10 tona bakrenih ingota i jednu tonu kositrenih ingota. Ingoti su poluproizvodi bakra ili kositra koji su se koristili za laki prijevoz tih sirovina. Kasnije su se oni mogli rastaliti i napraviti proizvod po elji. Bakar se najvie prevozio u ingotima u obliku govee koe teine 24 kg. Ingoti od govee koe su imali izduene krajeve da bi ih se moglo lake prenositi. Pronaeno je i vie raznih vrsta ingota kao to su ingoti pravokutnog oblika, okruglih ingota. Kositar se takoer prevozio u ingotima u obliku govee koe. Jedan je bio u obliku sidra. Ustanovljeno je da bakar s brodoloma potjee uglavnom sa Cipra a neki iz Turske. Za kositar se smatra da potjee negdje sa istoka, Irana ili Afganistana. Na brodu je pronaena i veda koliina staklenih ingota, njih 170. To su najstariji poznati stakleni ingoti. 149 utega za vagu pronaenih na brodu jo je
12

jedan dokaz da je ovo bio trgovaki brod. Oni su bili izraeni u geometrijskom i zoomorfnom obliku. Sigurno je na brodu bila i velika koliina zlatnog nakita i zlatnih predmeta te ingota koji potjeu iz Egipta i Afrike. Ovaj brod je plovio od sirijsko-palestinke obale do Turske i Grke.5

Slika 9. Rekonstrukcija broda i nalazi sa brodoloma iz Uluburuna

Na brodolomu kod rta Gelidonye pronaena je tona bakra. On je prevoen u ingotima u obliku govee koe koji su teili svaki 24 kg, okruglim, te pravokutnim ingotima. Pronaeno je i oko 60 kamenih utega za vaganje. Kao i brod iz Uluburuna ovaj brod je putovao od Bliskog istoka do Grke.

Trgovina i razmjena u prapovijesti, 2006. Arheoloki muzej u Zagrebu, Zagreb, str. 117.

13

Slika 10. Ova slika nam pokazuje brodolome u Europi to nam pokazuje kuda su trgovaki brodovi putovali

Trgovaki kontakt u bronanom dobu se obavljao zbog nekoliko razloga, neki zbog ekonomske potreba a neku zbog socijalne dunosti. Zajednice koje su ivjele blizu mjesta vaenja odreenog dobra su od tog dobra i profitirale. Kako se kretanje drveta odvijalo nitko ne zna. Teko je dokazati da je drvo stiglo iz udaljenog podruja. Tek nekoliko dijelova Europe se nalazi daleko od leita gline, tako da se keramika uglavnom pravila od lokalne gline to znai da trgovina glinom na velike udaljenosti nije bila esta, osim u sluaju gline za izradu finih proizvoda koji su zahtjevali glinu bolje kvalitete. to se tie metala normalno je da nije bilo toliko puno leita u Europi tako da se trgovina zasigurno odvijala izmeu metalom bogatih zajednica i onih koji ga imaju manje. Podruja koja su bila bogata metalom su podruje Alpa i Karpata, planinska podruja Njemake, dijelovi panjolske, Britanija i Irska i oni su sigurno bili izvor metala za okolna podruja. Zanimljivo je kako se u nekim podrujima Europe kao to su Danska i Maarska najvie pronalaze metalni predmeti iako one ne lee na podrujima bogatim metalom. Maarska je vjerojatno metal i metalne proizvode uvozila iz podruja Karpata, a Danska s podruja Alpa i june Njemake. Imamo primjer metalnih aa koje su se proizvodile na podruju sredinje Europe i koje su pronaene u Skandinaviji, a neki proizvodi iz Skandinavije su pronaeni u Maarskoj. Hrana

14

se sigurno prevozila na razini lokalne trgovine. Sol je bila iznimno vana namirnica jo i u prapovijesti. Najvanija solana je bila ona u Hallstattu u Austriji. Exploatacija soli je zapoela u kasnom bronanom dobu. Na tom mjestu se nalaze tri radna radna podruja: istono, zapadno i sjeverno. Sjeverno podruje solane se datira u bronano doba, dok se ostala dva datiraju u eljezno doba. U bronano doba je i datirana solana iz podruja Rumunjske, koja je takoer izvozila svoju sol. Istraivanja su pokazala da su na nekim podrujima solane bila najvanija industrijska grana u kasnom bronanom dobu i da se ona izvozila i po Africi.6

Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 253.

15

3. Transport na velike udaljenosti i veze sa istonim Mediteranom

Ved u kasnom tredem tisudljedu prije Krista, kontakt izmeu istonog Mediterana i sredinje Europe bio je uspostavljen. Tzv. Schleifennadeln i identini prstenasti ingoti iz Morave i Levanta su pravi primjer tako ranog istraivanja. Iako su igle i fibule osobni odjevi predmeti, njihova sama distribucija nam govori o toj direktnoj povezanosti istonog Mediterana i sredinje Europe, sve to kroz razna putovanja izmeu velikih trgovakih kolonija i vedih gradova, kao to je Troja. Mnotvo razmjene robe je uglavnom dokumentirano kroz lokalne proizvode iz sredinje Europe, a takoer postoje i vradeni proizvodi koji su igrali vanu ulogu i mnogo su utjecali na sredinju proizvodnju. Vedina ukopa i ostava iz Troje i Levanta su pronaeni upravo na slojevima destrukcije. Inae bi morali pretpostaviti da su prstenasti ingoti i te vrlo specifine igle (Schleifennadeln) bile originalno doneene od trgovaca sa istonog Mediterana i preuzete u Unetice kulturi. Postoje neka kompleksna objanjenja odreenih kulturnih razmjena na Balkanu. Na poetku bronanog doba postojale su razvijene trgovake mree izmeu ranoheladskih drutava na grkom kopnu i jadranske i karpatske regije sredinom tredeg tisudljeda prije Krista. To je prikazano u raznom posuu i nekim prestinim dobrima, vjerojatno povezano sa ranom trgovinom kositra.7

Slika 11. Rasprostranjenost igala u Europi i Bliskom istoku

7

Kristiansen, K; Larsson T.B., The rise of bronze age society Travels, Transmissions and Transformations, 2005. Cambridge, str. 117. 120.

16

S padom heladskog drutva oko 2200. Pr. Kr. neki migranti s jadranske obale (cetinska kultura) su se naselili junije do Grke, a vjerojatno i neki sa dunavskog prostora to nam dokazuje slinost keramikih vrsta i oblika u kulturama Mokrin i Nagyrev. To bi se moglo dokazati i povezati oblike metala s dokazima keramike i naselja. Time bi mogli pretpostaviti direktno kretanje grupa trgovaca ili ak cijelih zajednica iz istono sredinje Europe i balkana na grko kopno i istoni mediteran s kraja tredeg tisudljeda u ved uspostavljenim rutama i putevima. To je zapravo temelj naprednog i opsenog kontakta jo od 2000. Pr. Kr. pa nadalje. Oko 1900. 1600. BC zapoela je nova i vie intenzivnija razmjena dobara u bronanom dobu izmeu zapadne Europe (Velika Britanije, Wessex), sredinje Europe i istonog Mediterana. Rana proizvodnja metala u vedini Europe je bila malih razmjera u tredem tisudljedu prije Krista, ali oko 2000. prije Krista kositar je sve vie umjean u proizvodnji bronce, najprije u Engleskoj, a poslije i diljem kontinenta. U Njemakoj se proizvode metalni proizvodi kao to su sjekire, ingoti u obliku prstena i rani metalni bodei. Od oko 1900. 1700. oni se ire na okolna podruja. Moemo pretpostaviti da su zlato, kositar i jantar glavne sirovine koje su se prevozile od Britanije do istonog Mediterana. Britanije je danski jantar dobila zamjenom sa njihovim sjekirama. Poglavari Wessex kulture u Britaniji razvili su mreu trgovine sa centralnom Europom i junije sa Mediteranom, to je znailo zamjenu kositra, jantara i zlata za prestina dobra tog podruja, kao to je staklo i fajans. U 18. I 17. stoljedu prije Krista u krunim kraljevskim grobnicama u Grkoj pojavljuju se keramiki stilovi i oruja sa Krete te jantar i konjska oprema iz sjeverne i istone Europe. To znai da su se mikenjani svoje oruje i prestina dobra za bakar i kositar. Kasnije se utjacaj mikenskih krunih grobnica iri i na podruje istone Europe i karpatskog podruja. Poetkom drugog tisudljeda prije Krista crnomorska trgovaka ruta se iri na podruja Karpata gdje su nastala visoko razvijena bronanodobna drutva u 2. tisudljedu prije Krista. Tamo se razvija kvalitetna metalna proizvodnja oko 1700. godine prije Krista. Razvijaju se nova oruja i ornamenti. Ta pojava visoko razvijenih drutava je omogudila proizvodnju i distribuciju novih metalnih proizvoda, uglavnom prestinih dobara, oruja i ornamenata. Takoer su zajednice s tog podruja istone i centralne Europe omogudile povezanost Skandinavije i podruje Crnog mora. To je bila prva faza u kojoj je baltiki jantar dosegao podruje istonog Mediterana, kao i zlato i bakar iz Karpata. Kasnije se jantarni put irio prema junoj Njemakoj i od tamo se povezao sa Karpatima i Mediteranom. Britanija, tonije
17

Wessex kultura se povezivala sa Mediteranom kroz junu Francusku, rijekom Rhone. Da bi intenzivirala trgovina sa zapadnim Mediteranom, mikenjani osnivaju kolonije u junoj Italiji i Siciliji. Osnovane kolonije su uspostavljele trgovaku vezu sa jugozapadnom Europom. Poslije 1600. godine prije Krista one su dale direktan pristup jantaru iz june Skandinavije, najvie iz Danske. Te trgovake veze su uspostavile novu kulturu u sjevernoj Italiji koja je dalje svoje veze irila prema Maarskoj, istonoj Europi i istonom Mediteranu. Kao dokaz trgovakih veza sa Mediteranom u junoj Njemakoj je pronaena drvena statua ukraena mikenskom zlatnom krunom i jantarom sa natpisom lineara B. Britanija je svoje trgovake interese usmjerila prema sjeverozapadnoj Europi to se moe vidjeti iz nalaza bodea. Kako mikenjani preuzimaju podruje Grke od minojaca trgovake veze su vie usmjerene prema zapadu nego Balkanu. Karpatske figure pomalo podsjedaju na minojske zmijske boice. U junoj Njemakoj je pronaena igla sa zavretkom u obliku kotaa slina onoj iz mikenskog grobnog kruga B. Mikenske ae, ili njihove kopije, su pronaene u centralnoj Europi.8 Izum bronce je revolucionalizirao trgovinu. Od nje su se poeli izraivati svakodnevni predmeti. Bronca je legura bakra i kositra. Leita kositra u EuropI su bila malobrojna to je zahtjevalo razvoj trgovine na velike udaljenosti. Kao to smo ved rekli, kao trgovaki putevi su ili planinski prijevojima, dolinama velikih rijeka. Za prijevoz su se koristila kola ili ivotinje u paru, najvie volovi pa konji. Za vodeni prijevoz najvaniji su nam nalazi brodoloma kod rta Gelidonye i Uluburuna. Uz pomod tih nalaza moemo rekonstruirati izgled trgovakog broda i materijala koji se na njima prevozio. U bronanom dobu uspostavila se trgovina od Baltikog mora do istonog Mediterana, takozvani jantarni put, koji je bila vrlo vana svakodnevna trgovaka ruta ne samo za jantar nego i za druge materijale. Kada mikenjani osnuju svoje kolonije u Italiji i Siciliji, trgovina se usmjerava vie prema zapadnom Mediteranu. U kasnom bronanom dobu zapoinje i distribucija soli koja je u tom vremenu, pa i u kasnijim razdobljima, bila vrlo vana sirovina. Moemo zakljuiti da se trgovina i u bronanom dobu razvijala zbog ljudskih potreba za nekom sirovinom, najede zbog manjka te sirovina na podruju na kojem se ta zajednica razvijala, pa je bilo normalno da de to to joj je potrebno pokuati pribaviti trgovinom, tonije zamjenom tobe za drugu robu.
8

Kristiansen, K; Larsson T.B., The rise of bronze age society Travels, Transmissions and Transformations, 2005. Cambridge, str. 156.

18

4. Popis slika
Slika 1. - http://www.ashmolean.org, 30.10. 2012. Slika 2. - http://www.hartford-hwp.com/image_archive/uj/ujb.html, 30. 10. 2012. Slika 3. - Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 166. Slika 4. http://www.flickr.com/photos/beauharnais/5434455912/ , 30.10. 2012. Slika 5. http://oceanospotamos.wordpress.com/category/srpski/ , 30.10. 2012. Slika 6. - Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 174. Slika 7. - Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 176. Slika 8. - Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 178. Slika 9. Sveuilite u Zadru, Odjel za arheologiju 2009. Skripta za studente, Uvod u podvodnu
arheologiju, Zadar

Slika 10. - Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge, str. 182. Slika 11. - Kristiansen, K; Larsson T.B., The rise of bronze age society Travels, Transmissions and Transformations, 2005. Cambridge, str. 119.

19

5. Popis literature
1. Harding, A.F. European societies in the Bronze age, 2000. Cambridge 2. Kristiansen, K; Larsson T.B., The rise of bronze age society Travels, Transmissions and Transformations, 2005. Cambridge 3. Trgovina i razmjena u prapovijesti, 2006. Arheoloki muzej u Zagrebu, Zagreb

20