Ivo Banac

Porijeklo, povijest, politika

PREVEO S ENGLESKOGA
v
Josip Sentija
opozicija 295
radnju s velikosrpskom .. vladom. iste ?ne stranke s je HZ jed-
nom Trumbtc 1 Pavehc su na tzbonma dobth Jedtna dva mjesta u
Zagrebu, ali nisu Poslije tata na. Stjepana se
pridruio stranctt ostao JOJ VJeran do kraJa. Godtne 1941., tjedan dana poslije
proglaenja Hrvatske, Pa svome ministarstvu poslo-
va imenovao drzavntm taJnikom Mladena Lorkovtca, svog starog suradntka 1 stna Ivana
Godine 1944. dao je jedn?g od
neuspjelog dravnog toga je strije-
ljao. Integralni Jugoslaveni t tntegralnt Hrvati. Ocevtt stnovt.
Muslimani Bosne i Hercegovine
Nazvae me Hamzom
Kao to nazvae hiljadama ljudi
Iz pustinja divljih beduina,
I onih s pazara visokog Irana
"
Sto prodaju
Biser, nakit, ene.
O je to,
Da ovdje
U naoj zemlji kraj Evrope
Hamzom zovu mene!
v
Cesto mislim na te
Muhamedov
O, veliki Hamza.
. . .
. .. u bici kod Uh da
Ko lav se bori.

Da ovdje
U naoj zemlji kraj Evrope
Hamzom zovu mene!
Kada hotjeh biti-
tagdi i ne bih ...
HAMZA HUMO, 1924.
PISAR IZ KALESIJE (XIV. sr. )
Jugoslavija je b'l . l' .. " . . . .
H
. r t a pnma Ja novog pohttckog ttpa Muslimanima Bosne 1
ercegov
1
ne T
1
.
. . .om Je zem Jom od 1882. do 1903. upravljao Benjamin von Kallay, zajed-
I mtntstar financija Austro-Ugarske. Njegov je reim bio jednako uredan i >> progre-
.196 lVO BANAC l NACIONALNo PITAN
[JE u JUGosL.\ Vljl
sa'van kao bilo _se mogla hvaliti na u ..
Zlatnoj Obali. hrvatski 1 koji su di
u interese u Bosnt 1 Hercegovtnt, Kallay Je pottcao misao
0
poseb
skoj nacionahu"lSti koja je bila zami!ljena kao brana protiv razvi'
0
?1 n,
nib, neizbjdno na vjetSldh pod:: ::b.
tim, bonJ,a!tvo Kao je
bosanske drhvnostt p rt Je la Jaka. Bosne i H . )a
vine
3
su je osobito bosanska franJevo, tako Je 1 poVIJest bosanske auto .
' d M 1 U nonu)e u
okvint dril\'e btl3 JaK:l tne u us tmantma. tome, Kallay L._ ...
d M sl
. . k .. b evo uos,
njatvo uhvatilo korijen samo tne u u tmantma, OJI su ili objekt hrvatsk
skog suparnitva i koji poput Killaya, opravdano strahovali da bi
Hercegovine
111
oglo biti ugroeno ako bi se znatan broj Muslimana
hrvatsku ili srpsku nacionalnost.
1
Posljednje je hrvatsko-&rpsltih su ..
koha glede Bosne t godine
1889., Srbija, u kojoj su na vlast. Je SVOJe obveze koje je tajno pre-
uzela prema da vodtt1 nepriJatelJsku polinku prema austrougarskoj vlasti u
Bosni i Srbijanska .o srpskoj
: druttav.a, ali
Je btla pothran.)t\trula t u srbtJanskim kolama 1 udbeniama.. starog _,
Stevana Ta, je, /Da se
/Spase naa ruzna na vebk odjek
u Bosntt Hercegovtn1.
2
Od 1896. do 1905 .. ebta
1
izvoznici\' trgovci i vjerski vodili su kampanju za
istodobno oslabiti austrougarsku ulogu u toj pokrajini .. Istod_.._bmli&i.-:_
Hrvati u Bosni i Hercegovini:! koji su se odgojili na (
ilirizma i Strossmayerova jugoslavenstva, sve vie pristajali uz ij
vamvo. Hrvatska elita
11
koja je ekonomski bila slabija od srpske, sastojala se2iJilft:Omod
simih trgovaca, i ali je ipak bila dovoljno jaka da
zabranu sa bilo kakve manifestacije hrvatskog nacionalnog osjeaja .. (Prije 1399 .. niSu bila
doputena ni drutva s hrvatskim imenom) .. l ,-
U godini 191 O. pravoslavno (ili srpsko) Bosne i Hercegovint iznOsilo je
43,49 posto od ukupnog pokrajine; puansrvo po-
sto (to je uglavnom, premda ne bilo hrvatsko jer je bilo use-
ljenika, uglavnom austrougarskih slubenika i njihovih obitelji,
na je bilo 32,25 posto.
4
ni srpska ni hrvatska nacion8lna ideolosi)a niSU. mogle
isticati zahtjeve na Bosnu i Hercegovinu bez pridobijanja .. Otuda su
Autonomistilka opozicija
Z97
proistekli zahtjevi za nacionalizacijom to jest za njib.ovim u
hrvatsku ili u srpsku nacionalnost. Otuda su s obiJU strana, srpske 1 hrvatske, prolltekle
tvrdnje, znanstvene i o srpskom ili hrvatskom statusu
tat tih sporenja bilo je bonjatvo, kao prvo
spahija protiv nacionalnih pokreta nekadanJih nJthovih Sos-
njak, glavno glasilo Kallayeva bonjatva, ali. zapravo hst, da
branik islama, koji je branio Bonjake (to Jest od JUrta
stva, moe oslabiti pravoslavnim i prozelitizmom pod kr1nkom srpskog 1 hr-
vatskog nacionalizma: Dok nam Hrvati dokazuju, da su nam [pravoslavci] naj-
dumani i da je srpstvo to i pravoslavlje, ovi se satre se na nekakvu isto-
riju i posrbie cijeli svijet.<<5 Za Mehmed-bega Ljubuaka, Bo-
njaka i glavnog promicatelja muslimanskog bonjatva - koji je i sam nekada bio oto-
manski okruni upravitelj (kajmakam) nekoliko okruga, a kasnije grado-
Sarajeva prije i poslije austrougarske okupacije- biti ita drugo osim Bonjaka
i Muslimana bilo je protivno dostojanstvu islamskoga establimenta. I da sva vr-
hovnitva umiru dostojanstveno, samrtna pjesma Bonjaka, koju je 1891. spjevao Safvet-
beg sve uvaeniji muslimanski pjesnik veoma plemenita roda, glasila je ovako:
>)Od Trebinja do brodskijeh vrata, nije bilo Srba ni Hrvata. Tri godine poslije je
postao aktivist stranke u Zagrebu i deklarirani Hrvat. 6
Premda su srpske i hrvatske nacionalne ideologije, u svojim izrazito na-
. nesumnjivo predstavljale opasnost za muslimanski partikula-
rizam, pozapadnjena muslimanska inteligencija naginjala je prelaenju na stranu suprot-
stavljenih Srba i Hrvata, koji su pokuavali ))probuditi Muslimane i pridobiti
ih za srpski, odnosno hrvatski nacionalni pokret. Antagonizam prema iSlamu i Turci-
ma i da se Muslimani obratiti na pravoslavlje bili su Srbima toliko
O. izraeni, da su to bile ozbiljne prepreke srpskome prodoru muslimansku inteligen-
\ (Njegoev Gorski vijenac bio primjer ove teme). Pojedini su Srbi, kao na
U pnmjer Nikola Sumonja, nekadanji urednik jednog srpskog knjievnog u Sara-
jevu, kritizirali srpske knjievnike zbog toga to njihovo djelo jo odie osvetnim gnje-
vom protiv i 'zverskih' Turaka, pa su upozoravali da su Hrvati znatno raz-
boritiji u svom pristupu.
7
Doista, i najliberalniji Srbin, poput Jovana
je s zamiljao da je sklad triju vjera unutar srpstva, pri-
kaztvalt su muslimanske likove kao povezane s pravoslavljem. U
vom ciklusu pjesama Devesilje, to je objavljen 1900., junak je jedan Musliman koji se
zaljubio u pravoslavnu djevojku; ali se taj mladi Musliman kako je kao dijete jed-
n?m, u radnoj sobi svoga djeda, otkrio i poljubio jednu staru ikonu Sv. Kad ga je
dJed u tome zatekao, nije ga izgrdio, nego ga je, pohvalio:
Istog ljubili su
Nai preci ko
Pa zar da je ljubnut
to ljubljahu nai stari.8
5. Cit. u: Pravni poloia;, str. 74.
6. Muhsin Knjievno stvaran;e muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba austrougarske vLJ-
davine, sv. 1, Sarajevo 1973., str. 148.
7. Cit. u: Pravni poloaj, str. 93.
8. Jovan Sabrana diela, ur., jaJa M. sv. 8, Beograd 1934., str. 234.
198
IVO BANAC l NACIONALNO PITANJE U
.JUGOSLA Vl j l
NesumnJ'ivo je da su pravoslavne implikacije srpstva umanjile srpsk
. S . k l' . e na-
cionalne ideologiJe Muslimantma uop\..e. amo Je ne o tetna muslimanskih .
O A d Inte-
lektualaca pristupila srpskoj narodnosti.- t .l ' v o Hasanbe-
gov i njegov S. Avdo (kod koJega Je ono S. Srbin),
Osim toga, srpstva se veoma sa sve poli-
propagiranjenl srpstva, to se ntJe tohko od na na-
cionalnost (na srpstvo), kohko od nagovaranJa da se postane bol''
. k d .., . )l
Srbin putem superiornos: srps. e . habsburkoj
koj) vlasti, ili obnovi turske vlastt, Je bto Muslimana. Ukratko,
srpski je nacionalni pokret traio od da erU JU da Je otomansko razdoblje_
od kojega se prelazak na islam ne moze odvoJiti - bto zapravo korak natrag. Tu su ver-
ziju povijesti Muslimana zapravo i prihvatili malobrojni muslimansko-srpski intelektual-
ci. U jednoj pjesmi Osman kae o vili iz svoje vizije:
Pojala je slavu mojih davni',
I Srbinovu Duanova doba,
Pojala je hrabrost borioca slavni'
S' Kosova krvava,- Srbinova groba.9
. . "'
"' .. ' l ....
"''.
Nasuprot srpskome stajalitu prema Muslimanima, hrvatska im je
logija laskala. Premda ilirskoga
spjev Smrt Smail-age zavrava klanjanjem ubijenog age kritmskom
kriu u izbi crnogorskog pustinjaka, Hrvati su sve vie zaboravljali svoj
slamski duh: da su, naime, brana nasuprot islamu (antemurale Christianitatis), je uti.;.
sn uto u njihovu samosvijest jo od ranog novog vijeka. I sam je bo
suvremenog hrvatskog nacionalizma, drao da su bosanski Muslimani Hrvati.
Bio je izraziti tur ko fil te je vjerovao da je otomanska drava bila lt vjer.skint
pitanjima od bilo koje evropske drave, a otomanski da je podno-
ljiviji od bilo kojeg njegova evropskog ekvivalenta (u sistemu otomanskog feudalizma
kmetovi su se mogli slobodno kretati, a nemuslimani nisu morali sliiti vajsku).
je bio uvjeren da bi bila za bosanske i muslimane, ako bi B"OSna.pala pod
Zato je godine 1853. razmiljao o tome da svoje djelovanje prenese u Sarajevo. U
njegovim je planovima bilo i osnivanje tiskare u Bosni i prosvjetne kampa-
9. Osman Sabrana djela: Pjesme i drame ur. josip SaraJ' evo 1971. str. 56. U manjoj mjeri
' ' ' lt-l' .
se tendencije mogu u djelima Muslimana-Hrvata. Musa na primjer, izrazio je
zbog onog dana kada "zlobni je Arapov unuk na rodni kucn'o nam pragc. Musa
u 67. svesku Pet hrvatske knjievnosti, ur. Abdurahman Nametak, Zasreb 1966., str. 43
7

se razlikovao od po tome to je priznavao da se Bosna preporodila u svojoj velitini u oto--
manske drave, kada "Sokoli, Pi jale i Tire [odnose se na Meluned pa.Ju SokolaVifa.t.Piiale- palu
1
Hasan:--
paiu Tiru, osmanlijske velikodostojnike XVI. rodom iz Bosne i /Stvorile su
carstvu na kormilu bili/ I krv duJtnansku Uli. C.attt, Povijest
tb&d., Jtr. M1sao da su se bosanski Mualimani vinuli do pod otomtnikOJn J,
dokumentarao u svome bjogra&kom leksikonu. Hnntti 1kmtjad iHirtllfOI'"" tfmioi
Zagreb 1931.
299
opozicija
k b
1
odanost stanovnitva otomanskoj dravi, nasuprot
nJe, OJa b" b 1
Habsburkoj Monarhiji i Rusiji. lO Neto prije, kad je 10. napusfio
(l848.), je izjavio da je iz stalea istupio zato to Je postao sve UVJerent)t
da samo Turska [vjera] njeto vrijedi, a sve ostalo

.. y
Blagonaklon odnos prema Muslimanima, mJe cak m hr-
vatskim Osvit, glasilo Hrvata iz Bosne i HercegoVIne<< koJe su 1898. u Mo-
staru objavljivati franjevci, dosljedno je podravao vjerski
vjeru pitanjem individualne savjesti. je ia_o _i tako daleko podrz_avao mte-
rese otomanske drave nasuprot ustantctma u MakedoniJI. A godtne 1900.,
kada je nadbiskup vrhbosanski Josip Stadler, je bio
njegovu nebosanskom podrijetlu, pokuao poistovjetiti hrvatsku nacionalnost s katoh-
i kada je, tovie, zagovarao muslimanski prijelaz na
mu je Osvit odgovorio izjavom da ne bi propalo kad bi nestalo Hrvata niti
bi Hrvati propali kad bi prestali biti katolici.
1
2
Hrvatskim nacionalnim ideologijama svojstveno je da su se njihovi nosioci rado slu-
ili i kako bi privukli bosanske Muslimane. Neki od najboljiH
hrvatskih pisaca iz generacije knjievnog realizma- Josip Eugen Eugen
i Milan svi odreda pripadnici stranke- pisali su romane, eseje
i drame na teme iz muslimanskog ivota. roman Zmaj od Bosne (1879.), na pri-
mjer, jest glorifikacija Husejn-bega i bune koju je via klasa kojoj je pripa-
dao podigla za ostvarenje autonomije Bosne. Tu su bunu on i njegovi sljedbenici vodili
1831.-1832. protiv Porte. Bilo je to je prikazao Husejn-bega kao
strasnog zaljubljenika u Mariju Vidas, djevojku je otac, prognani Hrvat iz
Bosne, sluio kao major u austrougarskoj vojsci. A to je bilo jo vanije, znatan
broj hrvatskih pisaca poprimio je, ili sasvim, muslimanski identitet
u svojim djelima koja su bila i muslimanskim i Frane
napisali su neka djela pod napola muslimanskim pseudonimom -
i Ivo. Krst<! pisao je pod pseudonimom Osman-beg Josip
bto Je ?.oznat u Capljini kao Jusuf, Ferdo upotrebljavao je pseudonim Ferid
a u najvanija primjera ove prakse- dva pisca iz Mostara, Ivan
1 uredntk Osvita, i Osman Nuri musliman, pisali su pod pse-
udontmom Osman-Aziz.13
je o plodonosan. Pretena prvog narataja
Je sebe Hrvatima. Neki od njih, posebno Savfet-beg su
stran u Osvitu, na taj o Muslimana i islama unu-
I

Kad se uzme u obzir da su Osvit objav-
Je uocttt da su neki to su ih napisali Muslimani bili o
tzraztto tslamsktm VJerskim temama. Sam je objanjavao integrativni aspekt hr-
1 0
ed ,. Jedan neostvareni projekt u Bosni iz g. 1835 e, Historiisk'
z onu 'sv. 19-20 {1966.-1967.), str. 87-102.
1
11
J osip Horvat, Ante Kulturno-povjesna slika, Zagreb 1940., str. 87.
12. Gross, Hrvatska politika, str. 16-20.
13
M.uham
1
e
9
d
7
Hadi Od tradicije do identiteta: Geneza nacionalnog pitanja bosans/Ub ...
raJeva 4. str 199-210 Os N . H ]'' . . . ...
. . ' man un a 1 pos IJe se IZ)asmo kao Srbin. Ibid., str. 230.
14. Knjievno stvaranje, sv. 1, str. 182.
W-0> IBMQc .... ._

._ISreauntm..e woj(Jj :pjemii da
- . mel.odije u nae !le fl1iqnl8Jij
Jer htwBtSkog jezika 1lUm
Moe .da goji,
Moe .da spoji,
lsto.k 1 zapad, pjesme i mn.\(( li
klerikalno se ikada je
.autonomiju u .okviru habsburke DaSWiila IVlmD.'IIWJII
rtjt:sv;mm Mnslimama da -sami upravljaju vjotSlcimm (w..jJ:Gma,) ii
Plearif}}.l6T4jeborhavnaenaod 1899 ..
iiie SL1 mci.analne ideologije Muslimanima prelllpjo1e incstu.. jer
:rijn srpskih i muslimanski h autonomisti&iln JlomD i nrJOOQecnbai
Stadler ip.ak Bije bio kadar a.BGJb-
oosa:mslciJn Mrms1imama_, bJja je upe6ia i
lista osnrvanJelll: dtuitwa ..
IHml'}er:avili Musl1man'J prv.axske ptmhmo ..
Edhem MoJabdit i Musa Cazim 1lm1: ..,.:.( .
me> zdravlje po bijednim mehanama, lk3o je ... . ,
ljama I.EJ!IlleJle rasplamsati v .atru islama 17
!P.rermcla je broj mn-slirmanskii!h intdekmaDaca kOJ1Sll :se irjumi& bo
XX. pmemaio broj a.miiih koji m sobe drblli Sahilllll!l, -""""
prema jodam, ha:rem mrwna mmslimanskih Vfib
mama Ilia im.de bilo
a_ ,_,..::
mase n.agcrrrSJu 'Slll :za .._ ....... ,..
l'ljcm- bio m htw.nslrna biao na -srpslw strBlm - cijepaju 1DjibtmJ
ga ino je htwmskCHnpJiki iatoku hai i H' ta.ltJCI .,_ ..
&nam znaalo je up.r..mo lbitti Slllli-Hw,at, To oe unali
Plki em.mici i m&ettle pripadnici nw inmije mw .
m ipi Priie (1908.) ooi su Gp6iliilb ........ .
DCIDDirmallai SIR'et'eJJdret nad JlogMJDi. i tillU --lij G.all-
da, da!k4m, Stbi, Drop su fdidi spt:i;,&iddiaililao
DIIIJ!te .. .. aelllllt'

: .. 'ifdrJI .. .
Miiad1a .... ..fl.. ... ,;
16 .. o .. . <4 ... - ,.

f.
' l
Tijekom toga r &dobija Srbi nisu postavljali pitanje neravnopravnih po
sjedovnih odnos u koji au bili ost tak otomanskog feudalizma, jer su Muslimaai
bili vlasnici dijela zemlje te bi. se od uprli bilo kakvom zahtjevu za promjcaama. P,()!t
slije aneksije, Srbi vile nisu imali nikakva razloga da stavljanje zem ..
lji!nog pitanj na dnevni red. Tako je muslimanskb-srpska suradnja, UttUpivli
godine 1911, mjesto hrvatsko-muslimanskoj parlamentarnoj koaliciji, to se odmah od
razilo i na raspoloienje masa. Muslimani se nisu mogli radovati pobjedi Srbije
nad Turskom u Prvom balkanskom ratu. ni privreni Srbi-Muslimani, odani stvari
balkanskih saveznika, nisu moglizadriati svoje suze kad su Bugari u oujku 1913. od Tu-
raka preoteli Drinopolje (Edirne), prvu tursku prijestolnicu u Evropi). Masovna nasilja
protiv srpskih trgovina i ustanova poslije sarajevskog atentata jo su vie pogorala mu-
slimansko-srpske odnose. prestrojavanje poslije 1911. irnaJo je jedan as-
pekt: muslimansko-hrvatsku vjernost Austro-Ugarskoj tijekotn Prvog svjetskog rata,
je rezultiralo i ruinim napadima na srpsku imovinu i brojnim primjerima vjerski moti
viranihtt ubojstava-
1
8 No 1918. Muslimani i Hrvati nali su se u dravi kojoj su na vrhov
nim n1jestima bili Srbi i koji su, tovie, Bosnu i Hercegovinu drali integralnim dijelom
Srbije.
Pobune bosanskih srpskih seljaka protiv muslimanskih zemljoposjednika u interre
gnumu poslije propasti Austro-Ugarske te protumuslimanske to su ih poslije
ujedinjenja izvodili srpski dobrovoljci, uz odobravanje i poticanje vlasti, ugroavali
su iivot i imovinu Muslimana" bogatih i Dakako, odnosi
u Bosni i Hercegovini bili su povijesno oblikovani na osnovi vjerskih razlika. Prema po-
pisu iz godine 1910. Muslimani su 91,15 posto svih zemljoposjednika su
zemlju na osnovi prava izraz za njih bio je
d lrnetovi, iako to nije bio sasVim primjeren izraz za ove zakupnike). No prema rezultati Ina
\ , istog popisa 73,92 posto svih kmetova bili su pravoslavci, a 21,49 posto bili su katolici.
pitanje u Bosni i Hercegovini n1oglo se rijeiti samo na jedne od
vjerskih zajednica.
. Medutim, valja podsjetiti da je bosanskih zemljoposjednika (61 ,38 posto) po-
SJed_ovala manje od SO hektara zemljita. Nije nan1 poznato koliko je medu tim zemljo-
pOSJednicima bilo Muslimana, ali je vjerojatno da je postotak vrijedio i u
UL N
:l Prvog svjetskog rata austrougarske su vlasti u Bosni i Hercegovini zatvorile i internirale mo-
ida 5.500 istaknutih Srba. b.medu 709 i 2.200 tih umrlo je zbog loeg11 postupanja premn
njima u logoru u Arodu (Madbrska), u toku rnta. Oko 460 tih osoba bilo je na smrt i smaknuto,
u Bosni i Hercegovini, pod optufbom u izazivanje nemirn, ua izdaju, pijunau i pomaganje
pn)cueljn (Srbije). U Bosne i Hercegovine Srbi su, osim toga, bili izloleni
preseljavanja (u sjeverozapadnu Bosnu) i prisilnog iseljavanja (u Srbiju, oko 5.200 porodica). V ld i
Vladaslnv Osman Nuri i Nikola Bosna i Herc.ttgovina pod aush'O-f4gtUOm UIJ-
Beograd, bez <btuma, str, 156-159. jo! nije do kraja rasvijetljena uloga Sa:.aiJ::korp$a, pomotne
nuhcJ)e koju su osnovale austrougarske vlasti, u okviru politike prorus.rpskog nasilja. Prema popularnoj
predodtbi, pripadnici bili su Muslimani koji su illi za Srba.
vode to O turne je Sakib Korkut rekao; kAd je o !uckorima i njihovilll ned-
Jthma. onda se z.na lmnlo u muslimane j katollkc, premda se je u uckore sakrio mnogi Srbin i premda su
u bili pod komandom - Srba t.andara. Jedan atiin i odmah je luc.ko.rstVo ...
arlin, (srpske i1jave vjernosti Auuro-Ugarskoj] u isti red sa postupkom koji
)e u uckorsrvu na,ao dekung, kojeg je dolno u nu, da iivot i ne ostavi kuati u borbi
z.n mrsku mu Austriju ... ,. Veliko slavlje nae organiucije u D. Pmf.lda. 24. lipnja l na, 2.
,
opozicija
\
\

\
.,
\
\
i.
\
l
'
j
i
,.
t
,..
...
t
- =
5
11100
303
.
%
,...,,

-
.

"l
\3
-
':"'-
-
-

""
'-'

N
-

-
-
""P
.....

'->
:-......
......
-
-
-
)N
........
--
......
..
.........
.
7

.. .. obmamJ
{odi;wdib Dnlmlpo l!IJtiiDP
dio - aa &6nu i Mustiulalli
pedit:t\t;ati posto je
je obugu Musfinam bilo 3
7
posto a QOilla
. oaaru je odnos bil'l prem:a 23., l 1;

&Elom
4
1 ; u nabnskom .Jl.l p:mu. ... jMO je-Clllll!lltl"_...__
lairi grada Bosne i Hen:egorioe: u _ 16 posto; u -
1
u
-
sto; u . - Loci 3"7.i posto i u T mti 3 paaa.. O je m :'Gla
malo bDdidlliiiP, iako je kao Sbanb. SbiiMl
iiQDa da omde krupnih muslinFIIISkih njr tiuoj Dt.,. DOi.::::
lo je 78 bndidata u S'\mt obuzima Bosne i no .. 1Jroi sn:woo bio
Deto manji zbog kandicbmra. 52 bndidaD (ili posao sa
slobodnih ili lO {12..82 pmto) pripadali su
oTe skupine bio je Hadi Hafiz Ibrahim efendija "' tmWwsli
1
pni
(1919 .. -1921.); esroria su bili .. .. ..
YOrica ngoro .. ro ne znaO da neki od tih bndidm - .. .. -JeD!IOO-
posjedoiaim kategorijama nisu istodobno uiivali zemlji&.o.
ro napainije oblljdie ..
U usporedbi sJMO, manje kuie su po mac:
biJe regionalne i izdanci su wlosl._ filijala Dr:nd
1

stranke - koju je ]M:O lnrih o aptfM. .. aa
uju nezgodnu Mutd - dobila je samo l 04posi.OIIISOG
skom okrugu i posto u nu.lamkooL Proradiblsb muslim r'IISb ftm1a-
nebdanjeg ebpontnta 1lfh liste IDlliiiiii..Slc&
je samo 0,$9 postO gbson u tuzlanskOIDOII118LMUSIIIIIMIStta
nxloa takoder bim koja je ialelcse .-... SI:Ib.
su odbacivali svaki kompromis u pitaDil ?.Mlle dlfttt
je 0"66 posto glason u sarajevskom okrugu, JMO je te su:mke
a su u muslimanskoj zajednici bile jedine politilke alte.matfte ..
da Muslimani glasaju za btoli&e kJeribb it HPS i6 Hm. .._.
pa su on nagowuali Muslimane da ghajo aJMO .. NOe .. om baCDCIIt
nab mje bio Musliman .. kandidata Muslimana s Dbomih _ .. tfllllOilmdl
tovnih straoab znatno je tde objamiti.. listama J.emljorIDMh i M ....
so anke bili sa pp jedan kandidat Musliman (lJ i 1,52 pG\tO iljihr.will i:abomih
listi NRS bi6 $U dvojica pouo),_ na listi komuois1a bila (ll ..
a listi DS, ne raOmaju6 njemlu mosliii\IMb satelitsko straab" t.ilo je 1
Muslimana (18,18 posto od ukupnog brojabadidata). ati a Cha l.DUII. ----
Bihat) oni se dobili samo nematan broj muslimaMkih P-o a-. tri_._
jedan jedini. Njihova jedina. jaka m.timamb ha bila je u slllinSII.OIIl ocn..,.
imali sedam Muslimana Srba a Mnso-
maoi i Srbi podjednako odbacili - dobili sa $liDO l C posto UblJ)IlOI
M..Jimaoi su &fasali na osnovi vlwite
l!h .. .J .. D--' .. H .. .. '
u
305-
l
. JMO,jo,

za no obrambeno
priznavanje <?

Je. spoznaJu o e

OJ po tUct. .tovte, n
1
ez
1
n
01
potpu .
zna . y,
1
:_.. .1.. d . JMO . . noJ
revlasti mU&'li41-Jans"'om zaJe ntcom, se DIJe mogla predstaviti kao
da je koncepcija posebne bo-
samo za Srbe 1 Hrvate nego i za
same JMO svoJe su VJersko usmjerenje mogli braniti sa-
mo kao nuan .o4govor politiku vlada. Sakib Korkut
je spremno su organizirani vjers.koj osnovi, ali je od
JMO trai e da razmotre tl<o Je za to odgovoran: to Je dont o narodni prevrat [ ujedinje-
nje]: bratski oprostili divlju osvetu? Ja ovdje nabrajati onih ubojstava, i pro-
gona to su se i.zvrili nama. su stvari P?Znate i djetetu. Ja
da konstatuJem ko th Je 1 vehm: Srbt-pravoslavnt. I su Hrvati bili
progonjeni, reklo se _sa raznih strana. Samo je to dokaz vie, da progoni nijesu bili
upereni protiv 'anacionalnosti' nas muslimana, da su iljev vjerskog fanatizma, koji
nas je prisilio'da se:i konfesionalno
To je n.ailo na povoljan odjek Muslimanima, osobito za vrijeme prve
faze poslije kada su oni bili sistematski vani iz oblasnih i mjesnih upra-
va, kada su iin bilerpostavljane druge zapreke i kad su bili predmet dobro orkestriranoga
hukanja od strane snaga, koje su nastojale ocrniti Muslimane kao ana-
l} cionalne i razorne elemente, istovjetne s Turcima. U jednom uvodniku, u svome glav-
. nom glasilu, kojim se izraavala dobrodolica regentu Aleksandru prilikom njegova do-
laska u Sarajevo, u rujnu 1920., JMO je sebe branila ovim Bosna i Hercegovina
je zemlja gdj'e Hrvati pie u navodnicima i gdje se muslimanski dio, ogra-
l nak n-aeg jedinstvenog naroda, sa svih poloaja alje - u Aziju. Boli ta
. . .
J l : su ne samo >>Azijati nego Ih
jll, se takoder ,stereotipno pnkaztvalo kao prevrtl]tVe 1 nastran e. Prema Jednom bosanskom
srpskom izvoru, karakter bosanskih Muslimana inercija, u_ sva-
kom pogledu, laljivost i hvalisavost fatalizam k'smet neobuzdano maataranJe,
1
na-
i [kad se] to dovede u vezu s' b. i ologije, da su h
0
U:
Cl od heteroseksualnih, a i bez ikakve volje za zvot, u ovom b
1
24
loa1)e tno ,. . l k d .,.h mushmana.
e se nact neosporno homoseksua nosti o nasi
Prema i t db. . "tenog rada Mu-
. s om tzvoru, njihova je najgora o I JanJe pos h
shmani su k' . . . ' . ., . d 1 alaze u kultu ra a-
I
paraztts t, sklont poslovnim neuspJestma, a naJ VISt t ea n . . .
tuka (tu d
1
. k .. Ina dezlslamizaClJa<<
r. za ovo )Stvo). Nuan je aspekt njihova oporav a SOCtJa

A najdjelotvorniji, iako moda ne i najoportuniji put kako da se?na

t I mjeoviti brakovi Muslimana sa Srbima. Ako taj proces nacionalizaciJe J ;
StOJI d rekao 1 opevao,
samo )e an odgovor, kratak )asan neumoljiv. Guslar ga Je pro T b' rJes"enJe
peva ." d ' ' ( 172) o
1
b. ga
1
anas. Ponavljati ga ovde jer ga znamo SVI str.
to genoctd.
22. Veliko slavlje, str. 1.
nam dobo, Pravda, 18. rujna 1920., str. 1. muslimana,
4
edomil M' . .. bosansko-hercegov
B
Nai muslimani: Studija za orie11tactJU pttanJa .
1
)
eograd 1926 1
38
. . . .. .. k d u iz toga d1e a
., str. . (BroJeva stramca koJI shJede ta o er s
1'VO BANAC/ NAao,._oll'VI'ITAN.JBlJ Jlki0sl.4\ll]l
da se odrede u &nisiu na-
O)ihov Je otpOr onoJ vrsti naaonaluaaJe ko)a se od njih bi
.... ... ral o sve
.. - 0 UUC"dUIUCUJC"'"Y0 D3JpnJe Je mo 0 uzmaknuti pred afirmaci
.. .,. x_.-..: ,.. .. wt: .
1
JOm za-
1 OlliWlC UQU: rusu uw straru-e ement. Oni sn, moda samo .
ll Bosni i Hercegovini.
25
Oni su pravi potomci bosanskih patarenac i
od Srba,
,e bto karavlalcih Je krv slavenska. 27
.. : mase 1 so ip* nacionalno od-
.- JI- _ e. 2B Osun toga, neki se Muslimani rusu bojali suocavaJJJa s bankom nacionaln
Prema Osmana urij-bega Firdusa, oni sn -PrisuStvovali
_ Tomislava i krunisanju Stjepana Duana, ali so onda, vjere radi, izgubili nacijonalno
.... Oni su svjesni da im je podloga slovenska, da su jedan dio
.. ela, koji je radi religije postao anacijonalan ... biti n isto vrijeme musliinan. i :!
cijonalno, to nije islam je od narodnostitt.29
Drugi su pak nacionalizirali islaml' U islamu se nije izgubila arapska,
A nije ni nalooa je
lDJera, moda, nase rasne snage. Kako su bili snam'Jll q4 :r su u
razmjerno kratkom vremenu sva vanija mjesta u [tmskoj]
faktorom jedne od svjetskih :u a
zbog toga ni asimilacije bilo koje strane kao to,. d,_pgopilo
11

noslal'enskim zemljama, zato to su muslimani ovn gm4,q 40(1 godina htanBi oo tu.n.:..
najezde i joj narodni

Gak iY,Pni .'
ci koji su, poput prosrpskog Gajreta, tvrdjli
da bjeimo od nje to dalje<i:, nisu mogli. F
osporavati islamsko Junih Slavena i istodobno Plis-
kost: spominjemo Rudera i po
kog velikana iz Dalmacije, koji je
rase i na Istoku, kod Turaka i , .- ,:
1
' .' .... , . , -
.Bosanskim je Muslimanima ned0stajalo: ime ProUlillttslimanski
braber agrarnih sukoba u BestU i masliman-
sku integraciju unutar naciQ.nalne bi
izazivati izravnu Beogradtnb, r:ttu!tir-ala diobom
Bosne -i Hetregevine, _a ]}40 Musl.imauf tO po svaku
. '
. . dJuka
. , . . . . , . ,e, svela
jaR md]i# :,., . ., - .
_ :, . .. e.. )l -. . _ . . , y " /. .. - Ul ide-ologija, od
_pya, . .( ... . ili pak da
bude o . . .. . .'. < '!
, . , . . . iJO .JP
M! .. , bto spo-
jen b
. a 4f,Je ..
doktdni. o 1 niSu dJelo-
vali .> . .. _t, pa je zato
unitariAn:l . 0 m0&$9 'litR.Sp.nlO lZfaz vanom. uvodn1ku od 30.
prosinca '1 .. i!w1o, je prihvatilo teoretsku srpsko-
hrvatske fho p'rimi,er rusko-poljske simbioze, koja poslije stol j efa
i po naci.onalnost,
Je program narodnog Jedtnstv-a Jednako netzvedtv. 33 to-
vi!e, s})omenutog'uvodnika, Pravda je optuila jugo-
slavenski to re >>U jezgri svojoj srpsko-pravoslavni - [te je] na-
srpske i nacijonalizme.34
takva ideologija, i u teoretSkom i u smislu nije mogla postati osno-
' vazastajaliltejMOuvezi: mtaslimanskim. nacionalnim pitanjem. A ipak je postala, ma-
kari povdnot Muslimanima pruila stanovitu djelovanja.
u m.rew.eva da se nacionalno Muslimani su se tome proti-
vili su se izjasnili, ali ne kao Srbi ili Hrvati, nego kao
da budu neto vie od islamske zajednice, njihov izbor
.. dvoplemeni dio naeg jedinstvenog naroda) bio je
. njihovu su primjeru bile bjelodane sve slabosti jugosla-
Venskna .. -lt' .. ,.
':"fo . .
natjecanje glede poloaja Muslimana, JM O se
na ig_re oko Bosn_e. vodstvo ht!elo je
se J_e naclonalito opredJelJIVanJe pogrean tzraz. Hrvatska 1 srpska nacional-
nadahtijivati strogim formalnim dokazima, a jo manje za-
koji danas imaju udjela pri stvaranju narodnosti, nisu
nego odnoaji.

J Je su&emala da se Muslunant drati uz one koJI se prema nJima bolJe od-
iko [Muslimani] budu i dalje opaali, kao to je to do danas bilo, da je potpuno
aka ekonomskog razvitka, i da se po toj nejednakosti s Hr-
to nJih ta okolnost i dalje opredjeljivati za hrvatsku narodnost.
37
]MO
nJsu oklijevali zastupati prastaro geslo balkanskog pragmatizma: Bolje je pa-
Jesmo Srbi ili Hrvati?, Pravda, 30. prosinca 1920., str. 1.
Jesmo h Srbi ili Hrvati?, ibid., 4. 1921., str. 1.
lS. Jedan musU li
.ltv mauuu student prava optirao je 1927. za takvo rjdenje iz proteSta. PoplS stanov
1953. dao je lOS Slovenaca islamske vjere u Bosni i Hercegovini. Od tradi
_,, ...,.tttna, $tr. 22.7, bilj. s.
36
Je&mo li s ..t.. 1 H
lbicl. uJa
1
rvaa?c, Prwda, 30. prosinca 192.0., str. 1.
308 IVO BANAC l NACIONALNO PIT ANJE U JU
GOSLA\fljl
lac vlasti negoli lakat pravde i pravice.
38
No kao i svi i oni su su .. .
' . . . . ' VISe VJe-
rovali u svOJih prottvntka.
JMO bila s se stranka odnosila
prema onim svojim koJI su se nacionalno IzrazitiJe deklanrali. Na prim
. . .
0
. b . d )er, od
24 poslanika koji su izabrant na hsn_JM n.a tz u 1920., 15 ih se dekla-
rirala kao Hrvati, a ica kao Srbt, uopce. opredjelila, a je-
dan se izjasnio kao BonJak. Od poslan tka 1 nJlhovth zamJentka Izabranih na listi JMO
na izborima 1923., svi su se, ostro dr Spahe (1883.-1939.), predsjednik
stranke poslije 1921., ..
39
l! vrijeme, Spaho se
njavao kao Srbin, a posliJe se ntJe h o naztvatt n t. n t Hrvatom. Zanimljivo je da
se njegov brat Fehim, reis ul-ulema JUgoslavenskih muslnnana od 1938. do 1942., odre-
dio kao Hrvat. brat, Mustafa S pah o, po profesiji inenjer, deklarirao se kao
Srbin. 40 Slobodno nacionalno izjanjavanje postojalo je tijekom cijelog
razdob J ja, ali nije nikada ugrozilo jedinstvo. Nijedan prvakJMO, pa ni oni
su bili izrazitije hrvatske ili srpske nisu ni. poticati svoje sljed-
benike da istupe iz JMO i da se pndruze razhctttm hrvatskim Ih srpskim strankama. To
je neosporno jedan od razloga zato nije uspio u svoj pokret iole znatniju
skupinu Muslimana i zato je ustrajno optuivao JMO da Muslimane od
hrvatstva.
41
Premda je ublaeni kompromis s unitarizmom, paradoksalno, pridonio l
nju muslimanskog partikularizma, ustrajanje ]MO na autonomiji Bosne i Hercegovine i ()i
na njezinoj nedjeljivosti ostalo je otvorenim izazovom centralizmu. tome, upravo
je ]MO osigurala donoenje ustava 1921., jer je pridodala svoje
glasove ustavnom prijedlogu, a zauzvrat je dobila mnoge ustupke koji su
otupili otricu centralizma u onim koja su bila od ivotnoga interesa za Mu-
slimane.
42
Kao rezultat kompromisnog sporazuma ]MO sa strankama,
je vlada formalno izrazila spremnost da titi islamske propise i
je prihvatila da se 133, stav 3, ustava teritorijalna cjelovitost Bosne i Her-
cegovine. Zbog toga, podjela Jugoslavije na oblasti, koju su central isti drali bitnom radi
suzbijanja utjecaja centrifugalnih nacionalnih pokreta, u Bosni i Hercegovini nije prove-
dena, ili pokrajina je bila podijeljena na okruge bez naruavanja njezinih povije-
sno vanjskih granica. Nijedno povijesne Bosne i Hercegovine nije
pridrueno bilo kojoj susjednoj pokrajini, kao to je izvorni plan bio pred-
Na taj je cjelovitost pokrajine, iako je Mehmed Spaho tvrdio da su
takve ustupke nalagale potrebe dobre uprave, a ne neki ili povijesni
razlozi.
43
Osim toga, Pai je vlada prihvatila da se odtete, to su
38. Unakrsna paljba naih prijatelja, ibid., 24. oujka 1921., str. l.
39. Od tradicije do identiteta, str. 209-210.
40. Ibid., str. 227.
41. Puci vatra, jugoslavenska muslimanska organizacija u ivotu, str. 399-400. O
ci u Bosni i Hercegovini v. Tomislav lek, Djelatnost Hrvatske stranke u Bosni i Hercegovmt
0
zavodenja diktature, Sarajevo 1981.
42. Sporazum postignut((' Pravda, 17. oujka 1921., str. 1.
43. Mehmed Spaho, >Prigovori naem sporazumu, ibid., 2. travnja 1921., str. l.
opozicija
ih muslimanski zemljoposjednici zahtijevali, za zemlje koje su ratdijeljene po odr dlMIIM
agrarne reforme.
44
p
Usprkos posebnoj koju je pruila centralistima tijekom iznimno vdne UR# ..
ne debate, JMO nije mogla svoje interese trajno pridruiti interesima centralim. 'lJtp6fl
Mehmeda Spahe na stranke 1921. podudario se s odstranjivanja iz
njezinih utemeljitelja koji su se zalagali za pruanje bezuvjetne pOdtlke
beogradskim vladama pod bilo kojim i bilo kakvim okolnostima. Sve dok je polotaj
sanskih Muslimana ostajao nesiguran, JMO je ponekad nalazila jezik J blokom
opozicijskih stranaka pod vodstvom. Bez obzira na to, JMO nije okli ...
jevala postizati daljnje sporazume sa snagama ako su ti sporazumi odgo-
varali posebnim interesima njezine muslimanske baze. Njezino
djelovanje brojnih strateki nesukladnih snaga, koje je veoma na dje-
lovanje Slovenske ljudske stranke, nikada se, nije izvodilo na trajne brige
za autonomiju Bosne i Hercegovine. Ali je imalo svoju cijenu. Kada su se 1936. Spaho i
Koroec pridruili ostacima Starih radikala kako bi osnovali Jugoslovensku radikalnu za-
jednicu ORZ) - reimsku stranku koja je imala da osigura bar malo ugleda auto-
ritarnom reimu Milana - oni su prokockali mnoge od obveza to su ih
do tada mogli od tvrde opozicije.
O,,.sve, pjevao je Hamza Humo 1920-ih godina;
navodect na zakljucak da Je drenov tap lutalice postao jedini bosanskih Muslima-
na.45 l dois.ta, Bosne i Hercegovine spoznali su da JMO iz 1921.
lako mogu. J nes.tatt. Godine 1929. kralj Aleksandar je razdijelio Bosnu na banovi-
a su u s:akoj od bili manjfna. Godine 1939. nasljednik Ma-
cek Je novu .dtobu Bosne 1 Hercegovme; trinaest njezinih kotara ulo je u netom
Hrvatsku, dok ih je 38 bilo za srpski dio Jugoslavi-
Je. Ta Je podJela ostvarena uz potpuno zanemarenje Muslimana Na primjer ak
nekom katolika ?ilo 34 posto od ukupnog broja stanovnika, a
ta akJe atar u Banovinu Hrvatsku. Nije se uzimalo u obzir 33 posto
mus tmans og stanovnttva.47
Nezavisna Drava Hrvat k k b h .
1
..
nu, nije predstavljala nikakav napredak s U a, k o!a Je ? vat! a Bosnu i Hercegovi-
na svojevrsnom ;tru nJeztna koje je
bila podijeljena na jedanaest velikih t
povt)esne Bosne i Herce ovine- b h . , su ettn- sa sre ttima
mora se dodati da su tri u :evatlle 13 kotara. Istina,
ma sa sreditima u Bosni i He p .. t DalmaciJe bde dodane velikim upa-
manski utjecaj. tih rjeenja musli-
nt ' za er- eg ftgurirao je u Pave-
44. Mnogi su muslimanski zemljoposjednici dr )' d . . .
premalena, ali ih je Spaho upozoravao da 'e a Je za zemlJe agrarnom reformom
Spahinim ocjenama, JMO je postigla n 'b J t da se Stvar u budu6losti bolje urli Prema
ni k aJ
0
1
1
sporazum a k x- . .
a p rev t aJu ,, ogromni socijalni preok k .. . , flJeztm redova Zem.IJ' Onnc:ied
45 . ret, OJJ se )e ne sanlo kod ..( .. l . . ..
. Ctt. u: Nai musi . nas ve'" u CIJe om SVlJetu zbio. Ibid
' tmam, str. 161.
46. O reagiranju JMO na s .
str. 258-261. pornzum v. LJubo Boban, CVetkovi'(- U- JI L D -
H d .. h' 'IYwc:e", 1965.,
47. a IJa Od tradicije do identiteta, str. 237.
lO
IVO BANAC l NACIONALNO PITANJE U JU .
00SLAVI]l

hiJ'enu-hiJ'i kao dio obaveznog bosanskog dekora. No slubenoJ dokt . . d

d
.. . 'k k . rtnt a
su Muslimani hrvatskog nnro a<(, on ntJe unao nt a vu vlast.
Tamo gdJ'e nije dijelio vlast s Muslimanima, Drae Mihailovt'
1
.
1
.
. . kl l' . l . ""a att l
su se d
3
ih unite i u procesu unttavanJa po a 1 su t nema o Mushmana-8rba ..
' l' k . . etruct
su u prije Jed og
0
1
1
Je, rt o Je srpski rodoljub,
ovako govorili: to si tt srpsko Jer st A zato to si nam
pomagao, te da m.u grkljan. Zar je,
dakle to se u Evropi u drugoJ polovtct XX. poJavto Jedan narod ko)' ' .
' ' . .
1
. 1 vt e
nije htio biti nita drugo nego neprunJereno mus tmans 1.
Dem i jet
Put JMO bio je vrlo onon1 to ga je vodio Yslam Muhafazai Hukuk Cemiyet
rvo za zatitu muslimanskih prava), to se spominje kao Demijet, to jest stranka
muslimana iz junih krajeva, dakle bosanskih Muslimana sa Sandaka te Albanaca i Tu-
raka Kosova, Metohije i Makedonije. Zapravo, statut Demijeta nije bio nita drugo ne ..
go prijevod statuta JM0.
1
Kao i JMO, i Demijet je bio vjerska stranka koja
se boriJa za muslimansku vjersku autonomiju i za probitke muslimanskih 1emljo ..
posjednika. Rezultati to ih je postigao na izborima u studenotn 1920. (v kartu 4.3, dije-
love koji se odnose na Sandak, Kosovo, Metohiju i Makedoniju), bili su razmjerno im-
presivni, ali je u izborima Demijetu pomogao sporazum s radikalima, prema kojemu se
u nekim izbornim okruzima mogla natjecati samo jedna stranka, a druga joj je ustupala
svoje kandidate, dok su u drugim okruzima istu pale obje stranke, koje su onda udruile
svoje izborne liste. Na primjer, Nastas radikalski ministar, bio je jedan od kan
didata Demijeta u izbornom okrugu dok je Punia
atentator na Stjepana bio jedan od kandidata u Tetovu, Na Kosovu je loknlni
muftija bio na listi NRS. A u dijelovima Sandaka, NRS je na svoju listu istaknula svoje
prijatelje iz bosanske tn uslimanske zajednice, njima i erifa
Demijet je, ukratko, imao mnogo udobnije odnose s radikalima nego to ih je JM?
dotada postigla. Demijet je bio 11eophodno sredstvo s kojim je progurao centrah
ustav kroz a zauzvrat je dobio razne ustupke. Najvdniji od tih
bile su povoljnije naknade za zemljoposjednike koje je zahvatila agrarna reforma, to 1.
pred ta vijalo znatnu ekonomsku podrku muslitnanskim u vod tvu ?,leull
jeta. Suparnitvo NRS i DS navelo je da stupi u jo bli! odnose s DemtJ totn.
Izborni sporazum ovih dviju stranaka ponovljen je i n parlat11e11tarnin1 izborin1a 1922,,
a na izborima 1923. NRS se otvoreno suprotst vii politici Demokr ts k tran k. u
pitanjima naseljavanja i kolonizacije na Kosovu i u M k doniji, to e moglo s ano svtJ
jeti tamo njern vijctu, pr,vensrveno Alb "'hna,
.....,.,.....,. lill JPFII!Q; l
Ibid., trr; 13.$.
o naloj orpnit.aclji" l'ravda, 17. rpnfA 192.0., atrl t. Kr tak pr l d dj l tnasd D cnniict
4
' v, "
Mihailo Matet ur,, Beoarod 197 ,, atr, 18 - t 90,
tlnato:t venn_ t tome, kad ie v d i n1ijet prcut o Fer be r t n j u pi u
nagovoriti tr v. d i sv je .mir nj iunuln.Otn n r vn vn . u
koj,oj S\\ \banet l Turet bth lUO nl, uf _dovtn1 "t, U11J t t Jt z. roc J r n iJ
ciitt, koia j na kon u d< vr na t k Ito u mnn)tnt lo U Ill J rent kril tr nlc ,
koje i bilo sklono bezuvjetn. m sp r radikalin1n, n vl \d Or gin sku ..
pina postavila je znhtl, ve n ct n ln vnopr vno u te poli tk kim i kultur
nhn pravim n1uslim n kog )Ugot tok Jugoslnvt) Drag st tog sv prhtti o R
hrvatskom pokr tn, Jednn drnga frnk ijn l i mijt:ta putnjno potu g l i reden
nastojanj lb ni j n sovu i u Makedoniji. Budu (i d tl se Dten1ijet ptetv r u
u ustrajnog proti nika entr lian1a i srbijnnsk p revi sti, n izhjeno e sukobio s svojin1
biviln snvezni im l NR . Sv ka je ura lnjn tih dviju stranak potpuno prest hl 192J.,
a p, j izborno n. ilj , u okviru kojega je Drngn tvore n, pridonijelo putpu
notu porazu Diemijet na pnrlan1entarnin1 izborin1a 1925.
2
Poto i bio s nepre
n1ostivim slubenim pritisci mat Dien1ijet je ist godine prestao djel ov tL
to je utjecaj neke nacionalne skupine bio nutnji, utoliko je bio pri tis k
na nie:z.ine vode da se prilagode potrebamn centralista. Sudbina I ic1nijetn
uvelike ie bila sudbini stranaka nutdarske i run1unjske nacion Ine n1n
njine u jugoslaviji. No te stranke nisu bile oru da u iniciranju politike u nacionol11om pi tn
nju niti je njihova uloga bila sredinja u u kojin1u sc
opozicija koJe bala centralizn1a i (kon)federnlizrua, izmedu unita
rizrna i nacionalne individualnosti, dok je istodobno odrava ln nadu u kotupron1is
i reformu.
------
l. .. t' Fernd-hega Drngc .. , &t, 1 O. trnvnjn 1925 ., HU'. 1.