GIMNAZIJAMUSA AZIM ATI TEANJ

ULOGA I ZNAAJ Josipa Broza TITA

MATURSKI RAD IZ HISTORIJE

kolska 2009/2010 Teanj

Uenik:Kavazovi Nermin Mentor: Deljki Jasmina, prof.

Portret predsjednika Tita iz 1979. godine

SADRAJ I. UVOD____________________________________________________________________________________________________4 1.1 Ope naznake _______________________________________________________________________________________4 1.2 Komunistika Partija Jugoslavije____________________________________________________________________4 II. JOSIP BROZ TITO: ULOGA I ZNAAJ_______________________________________________________________5 2.1. Djetinjstvo i rana mladost_________________________________________________________________________ 5 2.2. Vojska, rat, revolucija______________________________________________________________________________ 6 2.3. Politiki angaman i politika stvaranja__________________________________________________________ 7 2.4. Na elu Partije______________________________________________________________________________________ 7 2.5. Drugi svjetski rat___________________________________________________________________________________ 8 2.6. Na elu Partizanske vojske________________________________________________________________________ 9 2.7. Temelji nove Jugoslavije__________________________________________________________________________ 11 2.8. Sukob Tito-Staljin__________________________________________________________________________________ 11 2.9. Tito postaje maral________________________________________________________________________________ 12 2.10.Titov roendan-Dan mladosti___________________________________________________________________ 12 2.11.Radniko samoupravljanje-Titova uloga_______________________________________________________ 13 2.12.Tito dravnik______________________________________________________________________________________ 13 2.13.Na putevima mira_________________________________________________________________________________ 13 2.14.Pokret nesvrstanih________________________________________________________________________________ 14 2.15.Konferencija nesvrstanih zemalja_______________________________________________________________ 15 2.16.Ustav iz 1974._____________________________________________________________________________________ 16 2.17.Tito putuje po Jugoslaviji_________________________________________________________________________ 17 2.18.Tito-armija________________________________________________________________________________________ 17 2.19.Tito-omladina_____________________________________________________________________________________ 17 2.20.Titove ene________________________________________________________________________________________ 17 2.21.Vei od smrti_______________________________________________________________________________________18 III. ZAKLJUAK________________________________________________________________________________________ 20 LITERATURA___________________________________________________________________________________________21 SADRAJ________________________________________________________________________________________________ 3

I. UVOD

OPE NAZNAKE
Ovu temu biram jer elim da se bolje upoznam sa linou Josipa Broza TITA, vladara i velikana, iji je lik i djelo prepoznatljiv u cijelom svijetu. ivot Josipa Broza Tita je zanimljiv od njegovog ranog djetinjstva i mladosti,njegovog angaovanja u Komunistikoj partiji,uea u drugom svjetskom ratu ,openito njegovom vladavinom. Posebno interesovanje za ovu temu je injenica da je Josip Broz Tito bio doivotni vladar jedne zemlje koja je bila i naa domovina.Moja interesovanja su vezana i za injenice da je ovaj ovjek uspio godinama da u jednoj velikoj multinacionalnoj dravi razvije i sauva bratstvo i jedinstvo.

KOMUNISTIKA PARTIJA JUGOSLAVIJE

Zastava Komunistike partije Jugoslavije

Komunistika partija Jugoslavije, kasnije Savez komunista Jugoslavije je naziv za politiku partiju komunistike orijentacije koja je bila na vlasti u Jugoslaviji Osnovana je 1919. pod nazivom Socijalistika radnika partija (komunista) okupivi lanove i simpatizere raznih socijaldemokratskih i socijalistikih stranaka iz zemalja koje su godinu dana ranije ule u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Poticaj stvaranju je dala i oktobarska revolucija u Rusiji. Godine 1920. je na kongresu u Vukovaru promijenila ime u Komunistika partija Jugoslavije. Iste godine je KPJ Obznanom ogranien, a godinu dana kasnije Zakonom o zatiti drave zabranjen rad. KPJ je otada djelovala u ilegali, i posao im je bio znatno otean. Nakon donoenja Ustava 1921., za koji izabrani predstavnici KPJ nisu glasali, donosi se i Zakon o zatiti drave kojim se partiji u potpunosti zabranjuje rad, a njezini se zastupnici utamniuju. Manji dio lanova odluuje se na obnovu djelovanja u ilegali. Ukinuta je godine 1989. 4

II. JOSIP BROZ TITO: ULOGA I ZNAAJ

Titova rodna kua a Kumrovcu,

hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito

2.1. DJETINJSTVO I RANA MLADOST

Josip Broz je roen 7. Maja 1892. u Kumrovcu u Hrvatskom Zagorju. Otac mu je bio teak Franjo Broz a majka Marija, roena Javorek, bila je Slovenka. Josip je sedmo dijete po rodjenju roditelja od petnaestoro djece.Osmero djece je umrlo a sedmero je ostalo u ivotu.Roditelji su mu bili siromani,tako da je djetinjstvo Josipa Broza Tita bilo teko.Od svoje rane mladosti,tanije jo u djetinjstvu morao je da obavlja teke fizike poslove.U sebi je nosio duboko urezano majino vaspitanje.Titova majka je bila stroga i pravina ena,i u tom duhu je vaspitala svoju djecu.Osnovnu kolu je zavrio u svom rodnom mjestu,ali i ti dani Titovog ivota su bili teki.Nije imao vremena za uenje jer kako ree u jednoj svojoj biografiji: Bio sam radna snaga,teko se uilo...djetinjstva stvarno nisam imao...1 Poto su Kumrovec i Zagorje bili odvie siromani,po zavretku osnovne kole morao je otii daleko od kue.U svojoj petnaestoj godini otiao je u Sisak,na kelnerski zanat,koji nije elio.Poslije je promijenio zanat i pohadjao egrtsku kolu u kojoj je pored stunih predmeta sticao znanja iz hrvatskog jezika ,istorije i geografije.Pored egrtske kole u bravarskoj radionici sticao je znanje o zanatu, gdje je mukotrpno radio tri godine.U toj radionici bio je svakodnevno maltletiran,ak i fiziki zlostavljan,to je doprinjelo njegovom brzom sazrijevanju,ali i sticanju novih prijatelja koji su bili u istom poloaju. Josip Broz Tito zanat je zavrio 1910.godine,i odmah otiao u Zagreb s ciljem da se zaposli,ali posao nije naao.Traei posao obiao je itavu Austro-Ugarsku Monarhiju i svuda se
1

Vidjeti: www.dobaheroja.page.tl/Tito-_-&%23381;ivot-i-rad.htm

prikljuivao radnikim zborovima i paljivo sluao ta govore vodje radnika i socijalista.U tom periodu se vodila borba za ivot dostojan ovjeka,za vee nadnice i drutvenu pravdu.Njegovi radni angamani do 1913.godine bili su po razliitim gradovima:Ljubljana,Kamnik i itd...Sa grupom radnika u 1911.godini otiao je u eku gdje je radio do 1912.godine. Na povratku za domovinu zaposlio se u Beu gdje ga je zatekao balkanski rat.,Radei u razliitim radionicama Josip Broz se susretao sa ljudima razliitih politikih pogleda.Vojne vjetine Josip Broz je stekao u vojsci gdje je i osvojio srebrnu medalju na prvenstvu Austro-Ugarske vojske u maevanju.

2.2. VOJSKA, RAT, REVOLUCIJA

Marevi i parade, ubrzano naoruavanje i druge ratne pripreme odvijali su se u itavoj Evropi.Dolo je i do uvenog sarajevskog atentata. Atentat je kao to je poznato, posluio Austriji kao povod za napad na Srbiju, koja je odbila da prihvati poniavajui ultimatum.Meu 350.000 pripadnika jugoslovenskih naroda mobilisanih u austrougarskoj vojsci nalazio se i 22-godinji Josip Broz. Nakon izbijanja rata protiv Srbije, borio se na srpskom frontu od augusta do decembra 1914. U januaru 1915. njegov puk je prebaen na Karpate, na bojite protiv Rusa, gdje je u jednom okraju sa erkezima bio ranjen, zarobljen i kao ranjenik zarobljenik prebaen u bolnicu.2U zarobljenitvu je mnogo itao, nauio ruski i proitao mnogo djela ruskih klasika.Po ozdravljenju Josip Broz bjei i prisustvuje raznim demonstracijama, a za njega do tada su bile najvanije poznate julske demonstracije protiv Privremene vlade koje su organizirali boljevici 3.Bio je oduevljen snagom i organizacijom tih demonstracija i u njima je sam vidio kakvu snagu predstavlja radnika klasa.Poslije demonstracija pokuava pobjei u Finsku, ali ga zatvaraju u Petropavlovskoj tvravi. Na putu za Sibir, gdje ga sprovode kao hapenika, bjei od svojih sprovodnika i uspjeva da se pridrui boljevcima. Zajedno sa 35.000 svojih zemljaka Josip Broz se borio u redovima Crvene armije za sovjetsku vlast. U tim burnim danima primljen je u lanstvo Partije. Poslije zavretka rata 1918. godine izmijenila se karta Evrope. Pobjedom Srbije i njenih saveznika raspada se klonulo austrougarsko carstvo i stvaraju nove drave. Proglaena je i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Tako su se prvi put u svojoj historiji jugoslovenski narodi uspjeli da se ujedine.

2 3

erkezi su narod u srednjem i sjeverozapadnom Kavkazu. Boljevici (ili maksimalisti) bili su organizacija profesionalnih revolucionara koju je osnovao Vladimir Lenjin. Vidjeti:http://sr.wikipedia.org/sr-el/

U rovu tijekom prvog rata http://povijest.net/sadrzaj/zivotopisi/hr/281-tito.html

2.3. POLITIKI ANGAMAN I POLITIKA STVARANJA

Augusta 1920. godine Broz se vraa u svoju zemlju, duboko utonulu u siromatvo.Pod uticajem oktobarske revolucije, u Jugoslaviji je 1919. Godine osnovana Komunistika partija, koja je ubrzo postala najaa u Evropi i koja je na prvim izborima u Parlamentu dobila 59 poslanikih mjesta. Meutim, legalni rad Komunistike partije traje kratko. Kralj Aleksandar stavlja je van zakona i samo nekoliko godina kasnije zavodi vojnu diktaturu sa generalom ivkoviem na elu. Nastupaju dani borbe u ilegalstvu, trajkovi, hapenja. Veliki broj poslanika, meu kojima gotovo cijeli Izvrni odbor Partije, otjeran je na robiju, a godine 1928. uhapen je i Josip Broz kao partijski radnik. Na suenju u Zagrebu, osuen je na pet godina robije. U tekim uslovima izdravanja kazne Josip Broz se aktivno bavio partijskim radom meu zatvorenicima. Marta 1934., Broz izlazi iz zatvora u kuni pritvor u Kumrovcu, ali ubrzo odlazi i poinje ivjeti s lanim dokumentima. U partijskom radu poinje koristiti ime Tito (to je esto ime u Zagorju i nema neko posebno znaenje).Izabran je za lana Pokrajinskog komiteta Komunistike Partije Jugoslavije. Partija, koja je akcijama reima 1928-1932. bila gotovo unitena, u to se vrijeme poela oporavljati. Centralni komitet Komunistike Partije Jugoslavije nalazio se u Beu, gdje Broz ide u julu 1934., te je odreen za lana Politbiroa Jugoslovenske Partije. Jedno vrijeme dok je boravio u Moskvi radio je u Komiterni kao politiki referent u jugoslovenskoj sekciji.4

2.4. NA ELU PARTIJE

Krajem augusta 1936. godine u Moskvi je na savjetovanju rukovodeeg partijskog aktiva, obavljena analiza rada CK KPJ (Centralni komitet Komunistike Partije Jugoslavije), Josip Broz Tito je dobio nareenje da pree u zemlju i da tamo stvori uslove za formiranje rukovodstva, da preuzme neposredno rukovoenje i da odgovara za rad Partije.
4

Komiterna (trea komunistika internacionala) je stvorena na poticaj Vladimira Ilia Lenjina i ona je oznaavala organizaciju svih komunistikih partija svijeta. Ideja je bila da Komiterna treba uestvovati u pripremanju i izvoenju svjetske revolucije.

1937. godine Josip Broz postaje generalni sekretar KP Jugoslavije i preuzima punu odgovornost za Partiju iste godine je dobio i mandat da rukovodi politikim sekretarijatom Komiterne i tada je preuzeo punu odovornost za Partiju. Na elu KPJ Broz dosta brzo rjeava nesuglasice izmeu raznih frakcija unutar lanstva, vrstom rukom uklanja veinom stariji kadar te oko sebe okuplja mlae snage (ilasa, Kardelja, Rankovia koji ga ve tada zbog njegovih godina zovu Stari). Tek poetkom 1939. Kominterna ga i slubeno potvruje kao generalnog sekretara KPJ. Brozova vrsta ruka u organiziranju partije vidjela se i na V. zemaljskoj konferenciji KPJ u Zagrebu gdje je zagovarao oruanu borbu za dolazak na vlast i Sovjetski model vlasti, to je tada podravala i Kominterna kojoj je u interesu bilo ruenje Jugoslavije kao buroaske Versajske tvorevine.

2.5. DRUGI SVJETSKI RAT

Poetkom drugog svjetskog rata, jugoslovenski komunisti su neprestano upozoravali na jaanje faizma u Evropi. Narodi Jugoslavije odluno su se suprostavili Trojnom paktu i hrabro izali na ulice sa parolom: Bolje rat nego pakt Narodi su pokazali nepokolebljivu tenju za nezavisnou i svojom slobodom.Pod pritiskom naroda, pakt sa Hitlerom koji je sklopio sa princom Pavlom biva raskinut.5 Tito i vodstvo Partije bjee te pokuavaju organizirati prvi otpor Osovinskim okupatorima. 10.aprila 1941. Osniva se Vojni komitet za pruanje otpora Osovinskim silama. Sile osovine inile su Njemaka, Italija i Japan Ipak ubrzo moraju napustiti poloaje te su veinu ratnih operacija komunistike snage bile u podreenom poloaju izbjegavajui otvorene sukobe s veim protivnikim jedinicama. Poetkom rata. samo KPJ je bila spremna pruiti otpor silama osovine i to jer je stranaka struktura bila zbog dugotrajnih progona organizirana i uvjebana za otpor u ilegali. U Drugom svjetskom ratu Tito je nesporni voa komunistikoga partizanskoga pokreta otpora i glavni organizator strategije i taktike partizanskoga tipa ratovanja, kao i politikih odluka koje e oblikovati buduu Jugoslaviju na razvalinama unitenih osovinskih saveznika i sprijeiti obnovu monarhistike karaorevievske Jugoslavije. Hitler je bio veoma ljut na jugoslovenski narod koji je odbio ruku prijateljstva i odluuje ga strahovito i krvavo kazniti za primjer Evropi i cijelom svijetu. Bez objave rata, Hitlerovi vojnici sa saveznicima napadaju Jugoslaviju i 17. Aprila 1941. godine Jugoslavija potpisuje bezuslovnu kapitulaciju. Komunistika partija Jugoslavije, na elu sa Josipom Brozom Titom, nikada nije priznala kapitulaciju. Jo prije potpisivanja kapitulacije, Centralni komitet Komunistike partije Jugoslavije upuuje Proglas narodima Jugoslavije, u kome je reeno da e komunisti i radnika klasa ustajati do konane pobijede u prvim redovima narodne borbe protiv osvajaa. Centralni komitet KPJ, sa Josipom Brozom na elu, koji je ve dobio ilegalno ime Tito samo neto dva mjeseca nakon kapitulacije kraljevske vojske, pozvao je narod na ustanak. U proglasu, upuenom svim narodima Jugoslavije, stajalo je: Kucnuo je sudbonosni trenutak. Naprijed u posljednji i odluni boj protiv faizma!
5

Vidjeti: www.sh.wikipedia.org/wiki/Pavle_Karaorevid

2.6.NA ELU PARTIZANSKE VOJSKE

Krajem 1941. formirana je Prva proleterska brigada, a ubrzo se osnivaju nove. Zajedno sa Nijemcima i Italijanima protiv Tita i partizana se bore Bugari, Maari, kao i domai izdajnici: ustae, etnici i drugi.Tito je mnogo puta govorio kako im je bilo teko jer, kad su ili u ofanzivu morali su da vode starce, majke i djecu te su mnogi nevini ginuli. Bilo mu je teko gledati kako stradaju najmlai Jugosloveni, oni koji su tek poeli da ive. Pokreti partizanskih trupa bili su naroito oteani kada se sa njima nalazio vei broj ranjenika. Pet njemakih divizija, est italijanskih, jake grupe ustaa i etnika napadali su u ovoj ofanzivi svom estinom. Vodila se ogorena borba za spaavanje 4.000 ranjenih partizana, koji se nisu smjeli prepustiti neprijatelju.

Srueni eljezni most na Neretvi

Tito je u tim dramatinim trenutcima primjenio ve uvenu taktiku varku. Naredio je da se rui most na rijeci Neretvi, kuda je jedino bio mogu prijelaz na lijevu obalu, i tako obmanuo neprijatelja, stvorivi kod njega uvjerenje da su partizani odustali od kretanja u tom pravcu. Na brzini je improviziran novi most, preko koga su partizani sa svojim ranjenim drugovima preli eljenu obalu, dok su se neprijateljske jedinice pregrupisale oekujui njihov prodor na suprotnoj strani. Teko naoruanje, koje nije moglo biti prebaeno na drugu obalu, moralo se unititi. Na kraju njemakom komadantu fon Leru je ostalo da izvijesti: Partizanima je uspjelo da se do posljednjeg ovjeka probiju iz naeg obrua. A Himler je grupi njemakih oficirakao primjer upornosti isticao partizanskog komadanta Tita: On je na neprijatelj, ali ja bih elio da imam takve ljude koji bi bili voe i koji bi imali takvu odlunost i tako vrste nerve da se ne predaju ni kad su potpuno opkoljeni. Nakon bitke na Neretvi ubrzo je uslijedila i peta neprijateljska ofanziva, legendarna bitka na Sutjesci. U toj borbi, simbolu bitke naroda Jugoslavije, 12 hiljada izgladnjelih boraca, odnijeli su pobjedu nad desetostruko jaim neprijeteljem. 9

U toj najteoj i najslavnijoj borbi Tito je ranjen. Nijemci skoro uspjeli u naumu da likvidiraju Tita kad je bomba pala pored elne skupine i ranila ga u ruku. Titov pas,njemaki ovar Luks se, prema navodima, rtvovao da spasi Titu ivot.

Ivan Ribar i ranjeni Tito tijekom Bitke na Sutjesci. hr.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_Sutjesci

Ljubav prema rodnoj grudi, bratstvo iskovano u borbama, kao i vjera u velike komunistike ideale za koje se podnose rtve, u tim presudnim trenutcima, pokazali su se monijim i od viestruko nadmonijeg neprijatelja. Na slobodnoj teritotiji stvarani su narodnooslobodilaki odbori. 29.novembra 1943. Godine u bosanskom gradiu Jajcu odano je drugo zasjedanje AVNOJ-a. Najvanija odluka zasjedanja u Jajcu bila je da se budue ureenje zemlje zasnuje na federativnom principu. Konano su saveznici saznali pravu istinu o ratovanju u Jugoslaviji i peeli su izdanije pomagati Titovu vojsku u ratnom materijalu i zbrinjavanju ranjenika.Partizanska vojska postraje moderno naoruana armija. Jaanje narodnooslobodilake vojske prinudili su Hitlera da pripremi novi plan kako bi unitio Tita. Na sam Titov roendan, izvren je desant na Drvar, operacija Konjiki skok. U peini kraj Drvara nalazio se tab sa vrhovnim komandantom Titom i lanovima angloamerikih i sovjetskih misija. Hitlerovo nareenje bilo je krajnje energino: Po svaku cijenu uhvatiti komandanta Tita!. Svaki padobranac imao je uza se Titovu fotografiju. U ovom ratovanju Josipu Brozu Titu je pomo stizala od saveznika u veem obimu i brodovima Da bi istakli saradnju sa partizanima, na osloboenju teritoriju eril je poslao svog sina Rudolfa. Ubrzo zatim u Napulju se sastaju Tito i eril i dogovaraju se o usklaivanju ratnih operacija partizana i saveznike vojske u Italiji.6 Prolo je pet tekih godina od posljednjeg Titovog boravka u Moskvi.Ovjenan je slavom velikih pobijeda, legendarni partizanski komadant naao se ponovo u sovjetskom glavnom gradu, ali sada ne da podnosi izvjetaje i primi instrukcije, ve da se dogovara.Prvi put se susree sa Staljinom.

Vidjeti: www.bs.wikipedia.org/wiki/Winston_Churchill

10

Razgovarali su o zajednikim operacijama.Tito je traio jednu tenkovsku diviziju koja bi pomogla partizanskim jedinicama da oslobode Beograd. Oktobra 1944. Godine poela je krvava bitka za Beograd. Partizanske jedinice, sastavljene od boraca iz svih krajeva Jugoslavije zajedno sa borcima Crvene armije, est dana su neprekidno vodile borbu za svaku ulicu sve do osloboenja glavnog grada Jugoslavije.

2.7.TEMELJI NOVE JUGOSLAVIJE

1945. godine pao je i Berlin zajedno sa Hitlerom, rat je bio zavreen za Josipa Broza Tita. On je ve tada poeo da razmilja o tome kako da se ouva skupo plaeni mir. 29. novembra 1945. Godine proglaena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Stvorena je je zajednica ravnopravnih naroda i narodnosti sastavljena od est republika i dvije pokrajine. Ostvario se i Titov najvei ivotni san, san revolucionara. U poslije ratnim danima bila je velika oskudica i odricanje, ali Titovo prisustvo i Titova rije davali su novu snagu, da se istraje i prebrode tekoe. Obraajui se omladini, koja je prednjaila i u ratu i u obnovi i izgradnji zemlje Tito je, sa sebi svojstvenom otvorenou govorio da su imali stotinu tekih nedaa, ali i stotinu zadataka koje moraju zajedno rijeiti. Omladina mu je vjerovala jer je u njemu gledala simbol pobijede.Sa njim nikakve tekoe nisu nesavladive. Tito je jedan od najistaknutiji boraca za mir i prijateljstvo meu narodima. Neposredno poslije rata Tito je elio da razvije prijateljske odnose sa pet istonoevropskih zemalja koje su zakoraile na put izgradnje socijalizma. U Bugarskoj je sklopljeno novo prijeteljstvo, u napaenoj Poljskoj je doekan kao saborac u borbi protiv faizma. U susjednoj Rumuniji pola miliona ljudi stajalo je na snijegu i slualo Titove rijei o zajednikom cilju, o socijalizmu. U Maarskoj i ehoslovakoj su kao i sa ostalim socijalistikim zemljama potpisan ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj saradnji.

2.8. SUKOB TITO - STALJIN

Dola je 1948. godina ozloglaenom Rezolucijom Infobiroa, kojom su osueni Komunistika partija Jugoslavije i Tito. Njegova sutina je pokuaj velike sile (SSSR) da nasilnim putem promijeni dravno rukovodstvo u jednoj maloj dravi i nametne svoje, obrazlaui to tobonjom izdajom socijalizma od strane jugoslovenskih lidera i svrstavanjem zemlje u zapadni blok, to je bila besmislica: Srce Jugoslovena je uvijek bilo u Moskvi! Meutim, Rezolucija nije mogla da pokoleba jugoslovenske komuniste i njihovu vjeru u Tita. Jo jednom osvijedoeno je jedinstvo Partije i naroda, koje je tako snano manifestovano na Petom kongresu KPJ. Jugoslavija je bila tek izala iz jednog krvavog oslobodilakog i graanskog rata, a zaprijetio je novi. Tito i KPJ uinili su sve da se spoljni i unutranji sukob izbjegne. Jugoslavija je ostala usamljena i izolovana, nemoan da razbije jedinstvo Titove partije, Staljin organizuje propagandnu kampanju i ekonomsku blokadu.Tito je o tome saeto rekao: Oslonili 11

smo se na sopstvene snage, sopstvene kadrove, i kao u najteim trenutcima u naoj historiji narod je razvio nezapamen stvaralaki polet i odlunost da sauva nezavisnost koja je bila ugroena. Oni koji su aktivno podravali optube i agresivne postupke SSSR protiv zemlje, sudski i administrativno su kanjavani i upuivani na usamljena jadranska ostrva Goli Otok i Grgur.

2.9. TITO POSTAJE MARAL

Bilo je to na povijesnom zasjedanju AVNOJ-a. Josip Vidmar je predloio u ime slovenske delegacije da se u Narodnooslobodilakoj vojsci uvede in "marala Jugoslavije" i zamolio predsjednitvo AVNOJ-a da taj in kao prvom dodijeli komandantu drugu Titu.7 Prijedlog je bio primljen s burnim oduevljenjem. Novoizabrano predsjednitvo se odmah sastalo i dodijelilo je in, kako je bilo predloeno.

2.10.TITOV ROENDAN - DAN MLADOSTI

Prvi pozdrav iz srca naroda i mladosti poao je prema Titu ratne i pobjednike 1945.godine. Kad se rodila ideja o Titovoj tafeti jo je bjesnio ratni vihor, ali sloboda je bila sasvim blizu, na dohvat ruke. I u njoj, roena je prva tafeta, koja e, noena rukama boraca, omladinaca, djece, prenijeti drugu Titu pozdrave za njegov nastupajui roendan. U tu zamisao je, u stvari, bila utkana elja da svako, drei tafetnu palicu u svojoj ruci, prisno, iz srca, stisne ruku ovjeku koji je uvijek bio prvi, elni u koloni ratnika na slavnim bojitima revolucije, dovodei je do pravog i najveeg cilja - do slobode.

Tito prima tafetu mladosti, 1979. Godine

http://sr.wikipedia.org/sr-el/__

Uoi 53.roendana druga Tita, Odjeljenje za sport i fiskulturu Ujedinjenog saveza antifaistike omladine Jugoslavije su organizovali masovna omladinska tafetna tranja irom Jugoslavije. Mladi trkai nosili su lijepo izraene palice i u njima pismenu estitku o roendanu Marala i nosili su u Beograd pozdrave naroda, koji e ih putem doekivati...

Vidjeti: www.sl.wikipedia.org/wiki/Josip_Vidmar

12

2.11.RADNIKO SAMOUPRAVLJANJE - TITOVA ULOGA

Na planu unutranje politike Tito je 1950. godine inicirao uvoenje radnikog samoupravljanja kao pokuaja spreavanja dalje birokratizacije jednopartijskog sistema, a kasnije, u 60-im, niz privrednih i politikih reformi koje su ile na reduciranje nasilja dravnog aparata nad seljacima i inteligencijom, jaanje prava republika naspram dravnog centralizma i uvoenje elementarne trine privrede. Koristei svoja prirodna bogastva, nekada zaostala agrarna zemlja, u novim uslovima, stvara modernu industriju iji razvitak poslije rata spada meu najbre u svijetu. Oduevljen optim privrednim napretkom, Tito je konstatovao: Mi smo uspjeli da savladamo zaostalu ekonomsku strukturu, da osiguramo energetske izvore, da modernizujemo poljoprivredu i saobraaj, da, stvarajui nove industrijske grane koje prije rata nisu postojale, stvorimo novu industriju. U svim fazama privrednog razvoja zemlje Titov doprinos je bio ogroman. On posjeuje velika gradilita, fabrike, radne kolektive; uzdie elan i prua podrku. U fabrikama, meu radnicima, uoava probleme i bori se za njihovo bre rijeavanje u politikim i zakonodavnim tijelima. Slua i govori na mnogim skupovima radnih kolektiva u elji da pronikne u sve probleme, da se izbliza upozna sa svim privrednim tekoama sa kojima se susree radni ovijek. Na sajmovima u zemlji pomno prati nova dostignua jugoslovenske privrede(njene proizvode), poslovnu saradnju preduzea u zemlji, kao i aranmane sa stranim partnerima. Razvitak poljoprivrede nikada nije izmicao Titovoj panji.Interesovao se za preobraaj sela i ivot seljaka. Primjenom agrotehnikih mjera i drugih tekovina savremene nauke, uz racionalnu organizaciju proizvodnje, pod rukovodstvom velikog broja vrsnih strunjaka, poljoprivreda u mnogim granama dostigla je visok, a u nekim i najvii svjetski nivo. Najbolji rezultati postiu se na velikim socijalistikim gazdinstvima.

2.12. TITO DRAVNIK

Josip Broz Tito je iz rata izaao kao priznati dravnik, voa u antifaistikom ratu, zasluan za vraanje Hrvatskoj Istre, Rijeke i ostrva, kao i proirenje Slovenije. Po zavretku rata zauzimao je kljune dravne i politike poloaje: predsjednik privremene vlade Demokratske federativne Jugoslavije, vrhovni komandant Jugoslovenske armije i Ministar odbrane, generalni sekretar KPJ. U januaru 1953. godine Tito je izabran za predsjednika Republike.

2.13. NA PUTEVIMA MIRA

Osam godina poslije rata Tito je na poziv V.erila posjetio Veliku Britaniju. Bilo je to vrijeme kulminacija hladnog rata. Razlog susreta dva saeznika je da oive uspomene na zajednike borbe tokom prolog rata i da obnove prijateljske odnose.

13

Tito je posjetio i Norveku. U sjevernoj Norvekoj, u nacistikim logorima, bilo je zatoeno vie od pet hiljada Jugoslovena. Prijateljstvo, zapoeto u vrijeme iskuenja, patnji i stradanja, jo se vie razvilo u miru. Za sve vrijeme postojanja Organizacije ujedinjenih nacija, Tito i Jugoslavija je, kao zemlja koja je uestvovala u njenom stvaranju, radila na jaanju i uticaju svijetske organizacije. Godine 1955, dogodio se dogaaj od izuzetne vanosti. Grupa sovjetskih rukovodilaca dola je u Beograd da se izvini jugoslovenskim narodima i njihovom rukovodstvu za nepravdu koja im je uinjena zloglasnom Rezolucijom Infobiroa i svim onim to je poslije uslijedilo. Taj dolazak istovremeno je predstavljao priznanje narodima Jugoslavije za velike rezultate u izgradnji socijalizma. Nakon toga Tito je u Moskvi doekan kao saborac iz rata i vijesnik novih vremena. Stotine hiljada sovjetskih graana u svim gradovima koje je Tito posjetio pozdravili su novi put svog rukovodstva i ponovno zblienje izmeu dvije zemlje. Oktobra 1963. Godine Tito je posjetio i Sjedinjene Amerike Drave. Dva predsjednika, borci iz posljednjeg rata, razgovarali su o daljem razvoju izmeu dvije zemlje, zapoete u ratu i

uspijeno nastavljene poslije rata, uprkos injenici da pripadaju razliitim drutvenim sistemima.

2.14POKRET NESVRSTANIH
Poetkom Hladnog rata dolo je do blokovske podijele na Istok i Zapad. ISTOK: Sjevernoatlantski pakt ili organizacija sjevernoatlantskog ugovora 1949. godine u Washingtonu, kojem su pripadale: SAD, Kanada, Velika Britanija, Island, Belgija, Nizozemska, Luxemburg, Francuska, Danska, Norveka, Portugal i Italija. Paktu je sjedite bilo u Parizu. Poslije su se pridruile Grka, Turska i SR Njemaka. ZAPAD: Varavski pakt 1955. godine u Varavi, pripadale su mu : SSSR, Albanija, Bugarska, ehoslovaka, Maarska, DR Njemaka, Poljska i Rumunjska. Paktu je sjedite bilo u Moskvi. Shvativi kakve opasnosti prijete ovjeanstvu Josip Broz Tito uporno je poticao i irio ideju suradnje meu dravama. Vodio je bitku nesvrstavanja : prava svake zemlje na vlastiti put razvoja!

Naser, Tito, Nehru

14

18. i 19. maja 1956. godine na Briunima susreli su se Tito, Nehru i Naser.8 Vodili su razgovor o situaciji u svijetu, dogovarali zajedniku akciju protiv blokovske podjele i ratne opasnosti. To je bio poetak organiziranja Pokreta nesvrstanih. Krize to su potresle svijet 1960. godine, zaotravale su se i 1961. godine. Sukob oko podijeljenog Berlina bio je doveo vodee sile dvaju blokova gotovo na rub direktnog obrauna. U toj zaotrenoj meunarodnoj situaciji raa se inicijativa da se odri svjetski sastanak efova drava i vlada zemalja koje su se deklarirale za nesvrstanu politiku i mir. U organiziranju tog sastanka predsjednik Tito odigrao je najveu ulogu. U lipnju 1961. godine sastaju se u Kairu ministri vanjskih poslova i ustanovljuju osnovne uvjete prema kojima se neka zemlja moe nazvati nesvrstanom : da njezina politika bude nezavisna, zasnovana na miroljubivoj koegzistenciji i nesvrstavanju, da podrava oslobodilake pokrete, da ne pripada nijednom vojnom paktu.

2.15. KONFERENCIJE NESVRSTANIH ZEMALJA

Prvi septembar 1961. godine u Beogradu odrana je prva konferencija nesvrstanih zemalja. Dvadeset i pet efova drava i vlada nesvrstanih zemalja zasjedali su pet dana. Na konferenciji su objavili : Izjavu o opasnosti od rata i za mir . Posebno pismo upueno je predsjedniku Kennedyu i premijeru Hruovu od kojih se trai da se uzdre od svake akcije to bi moglo izazvat rat. Usvaja se i povijesni dokument Beogradska deklaracija u kojoj su od svih prisutnih dravnika potpisani opi principi politike nesvrstavanja. Nakon prve konferencije predsjednik Tito odlazi na put u zemlje Latinske Amerike, tamo iri ideje i principe politike nesvrstavanja. Iz Latinske Amerike odlazi u posjet SSSR-u, DR Njemakoj, Maarskoj, Rumunjskoj, Finskoj, a kasnije i Liberiji. Broj nesvrstanih zemalja naglo se poveao. Ve poetkom 1964. godine pokree se inicijativa za novi sastanak nesvrstanih zemalja. Druga konferencija odrana je u 10. mjesecu 1964. godine u Kairu, sudjelovalo je etrdeset i sedam efova drava i vlada i tri zemlje promatraa. U Kairskom dokumentu jasno su formulirana naela politike nesvrstanih zemalja, njihovi stavovi u svim konkretnim pitanjima meunarodne situacije i stanja u svijetu. Sastanci Tito Nehru - Naser nastavili su se i nakon smrti Davaharlala Nehrua. Mjesto istaknutog borca za mir i suradnju meu narodima preuzela je Indira Gandhi. Trea konferencija odrana je od 8. do 10. rujna 1970. godine, sudjelovalo je pedeset i etiri drave i deset drava promatraa.

Vidjeti: www.bs.wikipedia.org/wiki/Davaharlal_Nehru Vidjeti: www.hr.wikipedia.org/wiki/Gamal_Abdel_Naser

15

etvrta konferencija odrana je od 5. do 10. rujna 1973. godine u Aliru. Tu je Titov govor izazvao najveu panju uesnika i promatraa. 1975. godine odrana je peta konferencija u Kolumbu, u kojoj je sudjelovalo ak osamdeset i est drava i vlada s raznih kontinenata svijeta. Tito je uspjeno vodio borbu protiv blokovske podjele, irei politiku nesvrstavanja. Putovao je svijetom, a u svakoj zemlji su ga doekivali kao velikog dravnika i istaknutog borca za mir. On je to uistinu i bio.

2.16. USTAV IZ 1974.

Ustav Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, donesen februara 1974. godine, izvrio je znaajne promijene u drutvenom i ekonomskom ureenju zemlje. Po Ustavu, sva vlast pripada radnikoj klasi i radnim ljudima. U drutvenom ureenju, pokrajine u sastavu SR Srbije (SAP Vojvodina i SAP Kosovo) dobile su jo vea prava nego to su imala ranije. Pokrajine su imale svoja dravna i partijska Predsjednitva. Njihova teritorija nije se mogla menjati bez odluke pokrajinske Skuptine. Za Bosnu i Hercegovinu, Ustav iz 1974.godine bio je afirmativan u smislu njezine dravnosti je su se prema tom Ustavu, republike definirale kao drave i samoupravne zajednice. Bonjaci su prvi put ovim Ustavom dobili ravnopravni status naroda unutar jugoslovenske zajednice i to pod nacionalnim imenom Muslimani.

http://www.bosnaklar.net/forum/showthread.php?t=4828

Proslava Neogranienog mandata

Josip Broz Tito, predsjednik SFRJ, proglaen je za doivotnog predsjednika Jugoslavije, i njegovo ime je ulo u tekst Ustava. On je bio istovremeno predsjednik Republike i predsjednik Predsjednitva SFRJ. Nakon njegove smrti sve njegove funkcije bi prele na Predsednitvo SFRJ.

16

2.17. TITO PUTUJE PO JUGOSLAVIJI

Gotovo da nema mjesta u bivoj zemlji koje nije, makar jednom, ukazalo gostoprimstvo predsjedniku Titu. A mnoga sela i gradove posjetio je vie puta.Tito je volio da sa ljudima dijeli radost i tugu. Posjeivao ih je na velikim gradilitima u zanosu radnih pobjeda, radovao se na njima povodom putanja u pogon novih fabrika, otvaranja kola i drugih kulturnih ustanova. Privlaile su ga prirodne ljepote zemlje kao i arolikost i bogatstvo kulturnih tradicija vienacionalne zajednice. Josipa Broza Tita su privlaile ljepote Jadrana, njegova ivopisna obala i primorski gradovi, riznice kulturnog blaga i rasadnici novih stvaralakih poduhvata. Turizam, mona privredna grana, koja je dala i nove perspektive nekada siromanim krajevima, naglo se razvijala uz Titovu neposrednu podrku. Putujui kroz Bosnu i Hercegovinu, zemlju u kojoj je vodio odluujue bitke za vrijeme narodnooslobodilake borbe, Tito bi se preputao uspomenama ratnika. Skoplje, glavni grad Makedonije, zadesio je katastrofalni zemljotres. Tito je dao neposrednu podrku optoj jugoslovenskoj akciji za obnovu i izgradnju razorenog grada, da bi est godina poslije traginog dana odao priznanje graditeljima Skoplja.

2.18.TITO- ARMIJA
Strateg oruane revolucije, Tito je Marksovu ideju o naoruanom narodu ostvarivao svojom koncepcijom optenarodne odbrane i drutvene samozatite, jedinstvenom praksom odbrambene spremnosti itavog drutva za odbranu tekovina socijalistike revolucije. Njegove rijei: Radimo kao da e sto godina biti mir, a spremajmo se kao da e sutra poeti rat! su postale ivotna deviza svakog graanina Jugoslavije.

2.19. TITO OMLADINA

Tito je bio veliki prijatelj mladih. Oni su uvijek, i u ratu i u miru, uzajamno podsticali i nadahnjivali. Sa omladinom je Tito ostvario najvee ratne i mirnodobske podvige. Titovo iskustvo revolucionara i vizionara dragocijeno je za mldae ljude, njihov mladalaki zanos u traganju za novim i viim vrijednostima ivota obnavljao je njegovu energiju. Brinuo se za stvaranja to boljih uslova za razvoj djece i omladine. 25. maj, Titov roendan, proslavljao se kao Dan mladosti u cijeloj zemlji, jer su Tito i omladina postali pojam.

Josip Broz Tito za svog ivota je imao etiri slubeno priznate ene. Prva ena mu je bila Pelagija Denisova Belousova od 1904. do 1968.Tita je upoznala kao ratnog zarobljenika i spasila ga od Kolakovih kontrarevolucionara. Druga ena Tita je bila Herta Has .Upoznala ga je u Parizu i zajedno su bili od 1937.do 1941.Trea ena mu je bila Davorjanka Paunovi Zdenka od 1941.do1946. Bila je uesnica Narodnooslobodilake borbe. etvrta ena Tita sve do smrti je bila Jovanka Budisavljevi Broz. Bili su u braku od 1952. do njegove smrti 1980. Sada ivi u Beogradu. 17

2.20. TITOVE ENE

Josip Broz Tito sa svojom porodicom 1975. Godina

2.21. VEI OD SMRTI

Dana 4. maja 1980. godine u 15,05 sati u Ljubljani prestalo je da kuca srce predsjednika Socijalistike Federativne Jugoslavije i predsjednika predsjednitva SFRJ-a, marala Jugoslavije, vrhovnog komandanta oruanih snaga SFRJ-a Josipa Broza Tita. Teki bol i duboka tuga potresla je radniku klasu, narode i narodnosti Jugoslavije, svakog ovjeka, radnika i vojnika, seljaka, intelektualca, pionira i omladinca, djevojku i majku. itav ljudski vijek Tito je borac za interese i historijske ciljeve radnike klase i svih radnih ljudi. Borio se cijelim svojim ivotom i djelom, ivio arom i humanizmom velikog revolucionarnog pregaoca i narodnog voe. On se borio protiv politike nacionalnog ugnjetavanja u bivoj Jugoslaviji. Suprotstavljao se pokuajima razbijanja zemlje. Tito je isticao da je zajedniki ivotni interes ouvati i uvrivati jedinstvo i izgraivati SFRJ, kao zajednicu ravnopravnih naroda i narodnosti. Rukovodio se marksistikim principima neraskidive povezanosti klasnog i nacionalnog. Borio se protiv hegemonije, unitarizma i separatizma. Pobijedio je ak i Staljina. Vijest o smrti je munjevito strujala zemljom koja kao da je zamrla u bolu.To je bio najbolniji, istinski doivljen trenutak svih ljudi irom bive Jugoslavije, i ne samo Jugoslavije. Plavi voz, kojim je drug Tito esto putovao u posijete radnim organizacijama u gradovima irom Jugoslavije radi susreta i razmjene miljenja sa saradnicima tog dana je krenuo prema Zagrebu i Beogradu.9 Hiljade suznih oiju Ljubljanana gledalo je prema prozoru sa kojeg ih je ranije otpozdravljao nasmijan i raspoloen Josip Broz Tito. ekali su du pruge sve do Zagreba. A Plavi voz je tiho i

Plavi voz je naziv za voz posebne namjene, koriten za potrebe putovanja Josipa Broza Tita.; www.hr.wikipedia.org/wiki/Plavi_vlak

18

skoro beumno prolazio pored ljudi koji su se uz ine slili poput rijeke, da bi svom predsjedniku bar na tren uputili posljednji pozdrav i izrazili duboku zahvalnost. I Zagreb, grad Titove mladosti i prvih Titovih revolucionarnih akcija, dostojanstveno ga je doekalo i ispratilo, ponosan na Zagorje koje ga je rodilo, na zagrebaku partijsku organizaciju i radniku klasu koja je tako puno dala i primila od njega. Na putu od Zagreba prema Beogradu opet ista slika. Najiskreniji i najtuniji oprotaj radnika, seljaka, omladine i pionira Slavonije i Srema.

Dravnici na Titovoj sahrani http://bs.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito

Koveg ispred hotela Skuptine SFRJ

Dan poslije, 5. maja, Plavim vozom u Beograd je, u poslijepodnevnim satima, stigao koveg sa posmrtnim ostacima Josipa Broza. Mnogima je od stajanja pozlilo[nedostaje izvor], ali su dobro organizirane lijenike ekipe brzo reagirale. Za vrijeme sprovoda, Zagreb je bio u Beogradu, cijeli svijet je bio u Beogradu. Tiinu pustih ulica remetilo je samo lelujanje zastava, sputenih na pola koplja. Beograd se u bolu slio na Trg bratsva i jedinstva. Tu na trgu i du svih ulica prema Skuptini Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, gdje je izloen koveg sa tijelom Tita, tuni ali ponostni Beograani, odali su poast i zahvalili se najdraem drugu, prijatelju svom velikom sugraaninu.Da bi se odrala poast drugu Titu stajalo se i po 15 sati. Mnogima je od stajanja pozlilo, ali su dobro organizirane lijenike ekipe brzo reagirale.U svim republikama i pokrajinama, u svim gradovima, selima, u jedinicama slavne Titove armije, u kolama i svim drutvenim i politikim organizacijama odrani su komemorativni skupovi. I svuda jedna te ista slika, izrazi tufge, potovanja, ponosa to su ivjeli u njegovo doba i odlunost da se nastavi njegovo djelo. Svuda isto i jedinstveno: Mi smo Titovi, Tito je na i Drue Tito mi ti se kunemo da sa tvog puta ne skrenemo. Pored kovega sa tijelom druga Tita, u hotelu Skuptine Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, prole su i odale poast velikanu stotine hiljada Beograana i drugih graana iz redova svih naroda i narodnosti bive zemlje.Stotine delegacija stiglo je u Beograd na posljednji oprotaj od Tita. 8. maja 1980. godine, u Beogradu je sahranjen Josip Broz Tito.Skromno ali velianstveno. Sahranjen je u cvijednjaku svoga vrta, izmeu aleja rua koje je sam uzgajao, u Uikoj broj 15. U sredini staklene bate, meu prelijepim ruama, stoji bijela mermerna ploa na kojoj pie Josip Broz Tito, 1892-1980.

19

III. ZAKLJUAK
Osim to je bio politiar, partizan, komunist, Tito je bio ovjek. Borio se cijelog ivota za mir u svijetu i za mir meu svim zemljama svijeta. Borio se za Jugoslaviju i ravnopravnost njenih naroda. Zalagao se za radnike i radniku klasu, jer i on sam je bio radnik, metalski radnik. Volio je omladinu i elio je da omladini prui sigurnu i bolju budunost. Bio je herojski voa u velikoj narodnooslobodilakoj borbi i u socijalistikoj revoluciji. Tito je bio jedinstvena linost savremene historije. Preao je put od siromanog djeteta iz Hrvatskog Zagorja i mladog metalskog radnika do dravnika svjetskog znaenja. U toku Drugog svjetskog rata postao je legendarni voa Jugoslavenskih partizana, postao simbolom borca za kojeg se doznalo i u najudaljenijim krajevima svijeta. Bio je priznati sugovornik tadanjih najveih dravnika : Churchila, Staljina i Roosvelta. Veliki dravnici svijeta prozvali su ga graaninom svijeta.

DRUE TITO MI TI SE KUNEMO DA SA TVOGA PUTA NE SKRENEMO!

Vjerujem da je taj stih i danas, 30 godine nakon smrti velikoga voe, ostao duboko urezan u srca starijih generacija, generacija koji su s ponosom pjevali Drugu Titu.

20

LITERATURA 1. KNJIGE 1.1. 1.2. Pero Simi, TITO, fenomen stoljea, Zagreb 2009. Narodna armija, TITOVO VOJNO DELO,drugo izdanje, Beograd 1977.

2. INTERNET 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 2.8. www.bs.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito www.povijest.net/sadrzaj/zivotopisi/hr/281-tito.html www.bs.wikipedia.org/wiki/Bitka_na_Sutjesci www.komunist.free.fr/tito/bio.html www.hr.wikipedia.org/wiki/Smrt_Josipa_Broza_Tita www.hr.wikipedia.org/wiki/SKJ www.slobodnajugoslavija.com/drugTito.html www.dobaheroja.page.tl/Tito-_-&%23381;ivot-i-rad.htm

21