Sie sind auf Seite 1von 24

I.

LIK I ULOGA VODNIKA


LIK
1.1 Govoriti o liku vodnika veoma je teko. Znamo da nisu svi ljudi jednaki, pa i sposobnosti su im razliite. Zbog toga da bi morali govoriti o mnogo tipova vodnika. No da bi to izbjegli govorit emo o liku idealnog vodnika. No svaki vodnik mora imati sposobnost, pa i volju, da se stalno usavrava. To se od svakog vodnika mora oekivati i to su preduslovi za bolji rad. a) vodnik je primjeran izvia - dobar je uenik - marljiv i samostalan - savjesno se odnosi prema dunosti - dobar je drug - cijeni rad - poznaje odreane izviaka znanja - samostalno se usavrava i stie nova znanja - potuje autoritet voe - da se pokorava odlukama veine - savjestan je na dunosti - nije samovoljan - titi ast i ugled nae organizacije - spreman je da pomogne u nevolji - da ivi i radi po izviakim zakonima. b) vodnik je primjeran izviaki rukovodilac - da sa uspjehom obavi povjereni mu zadatak - da se odgovorno odnosi prema dunosti - da je samoinicijativan i samostalan - da je objektivan - da nema miljenika u vodu, svi su mu jednaki - da potuje autoritet voe Nije da se hvalim, al moj vod je - da potuje i izvrava odluke uprave ete najdisciplinovaniji u Odredu. - da vodi rauna o ivtu i radu svakog lana - da prenosi na lanove nova znanja - da mu vod ne radi sezonski, ve konstantno - da kontrolie izvrenje zadataka - da pomae slabijima - da je demokratian - da potuje odluke voda - da je u stalnom kontaktu sa roditeljima lanova - da brine o uspjehu lanova u koli - da je samokritian - da potuje nau organizaciju - da osuuje svaki postupak koji krnji ugled nae organizacije

ULOGA
2.1. Uloga vodnika je veoma vana i velika. On je pokreta rada cijelog voda, o njemu zavisi kako e vod raditi i kakve e rezultate postizati, on je odgovoran za vod i njegov uspjeh. - on je lanovima pravi drug, on im pomae i savjetuje ih - on je savjetodavac svih lanova - on svojim radom i autoritetom odgovara za konstantan rad voda - on vri podjelu zadataka u vodu, prema mogunostima lanova - on planira zajedno sa lanovima voda - on ostavlja svakom lanu samostalnost da bi se mogla razvijati njegova samoinicijativa, snalaljivost i drugo. - on poznaje slabosti i sposobnosti svojih lanova - on ne djeli dunosti i zadatke formlano ve smiljeno - on usklauje realizaciju zadataka pojedinih lanova sa cijelokupnim planom voda - on saobraa na relaciji eta - vod i obrnuto - on osposobljava pomonika - on ima povjerenje u svoje lanove i nastoji to svugdje istai - lanovi u njemu gledaju dobrog izviaa - on nastoji da opravda povjerenje lanova

II. KAKO I GDJE OSNOVATI VOD?


KOLA
Prijem novih lanova u izviaku organizaciju vri se kontinuirano tokom itave godine, a najpogodnije vrijeme je poetak kolske godine. Prbe kontakte sa kolom ostvaruje starjeina, naelnik ili predsjednik Savjeta Odreda. Prilikom tih kontakata razrauje se nain propagandne aktivnosti u koli. Moe se izabrati nekoliko naina kao to su: pojedinanim kontaktima preko odjeljenskih zajednica, zajednikim akcijama za sve uenike kole, ili kombinbacijom ova dva naina. Jedan od naina je je da lanovi odreda, uenici kole idu nekoliko dana u kolu uniformisani, to takoer privlai panju njihovih kolega. Prvi utisak je jako vaan za potencijalne lanove i njihove roditelje, pa se nita ne smije propustiti imrpovizaciji ni sluaju. U tom cilju treba izvriti ve pomenute pripremne radnje u prostorijama, kako bi se to vie potencijalnih kandidata odralo u organizaciji.

ULICA
Preporuljivo je da vodnik trai lanove na za svoj vod meu djecom ulice gdje stanuje, odnosno skupa ulica. Tako okupljena djeca ve se meusobno poznaju, a vodniku je lake da doe u kontakt sa roditeljima. Vod formiran na teritorijlanom principu moe razviti dobru aktivnost, jer se djeca svakog dana vide, pa se izviaki rad ne mora ograniiti samo na slubene sastanke voda.

III. VANA RIJE VODNICIMA


Zna li ta je vod? Naravno da zna. Ali moda ne zna, ta vod nije. Vod nije kolsko odjeljenje, u kome se tumai, a djeca sjede mirno! Vod nijeni skupina djece koja se igraju kad hoe. PROSTORIJA
Zgodno je da prostorija gdje se odravaju vodni sastanci bude izviaki ureena . Po mogunosti imajte svoj vodni kutak sa zastavicom, zidnim novinama, tablom sa vorovima i sl. Takav kutak daje sastanku izviaku atmosferu, a osim toga dotjerivanje i ureenje kutka sastavni je dio vodnog rada.

UNIFORMA NA SASTANKU
Normalno je da se na vodni sastanak dolazi u uniformi. Kao vodni kutak tako i uniforma daje vanjske izviako obiljeje sastanku. Nastoj da tako bude i u tvom vodu. Ako nema koulje svatko moe da nabavi maramu. Neka onda bar stavi maramu oko vrata. Razumije se da vodnik i njegov zamjenik trebaju u ovome da prednjae.

PROGRAM U EP - SASTANAK LIJEP


Hiljade i hiljade primjera govori o tome da su dobri vodovi oni iji su vodnici uredno vrili paljive pripreme i sastavljali dobro programe. Sa razraenim programom, pripremljenim zabiljekama sa potrebnim rekvizitima vodnik ide mirno na sastanak. Nije nervozan, uzbuen, zaplaen, smeten. Zna ta hoe. A izviai itekako osjete kad je vodnik nespreman, kada imrpovizira, neto smilja na samom sastanku.

SASTANAK BI MOGAO DA IZGLEDA OVAKO


1. Stroj i pozdrav 2. Prozivka i kontrola izostanaka sa prolog sastanka 3. Igra (sobna ili u prirodi) 4. Tumaenje (po programu izviakih krinova) 5. Praktian rad 6. Razgovor ili igra 7. Ureenje prostorija i inventara 8. Stroj i vodni pozdrav 1 min 2 min 10 min 15 min 20 min 10 min 5 min 1 min

IV. ZANIMLJIVI VODNI SASTANCI


U proloj temi dali smo emu vodnog sastanka. Ona treba da poslui kao osnovna orijentacija i pomo - da svatite principe i da lake, priete problemu programa. Meutim ostati samo na tom ne bi valjalo.

IZNENAENJA
Spretan vodnik moe da za gotovo svaki sastanak priredi neko malo iznenaenje. Iznenaenja osvjeuju, ona su neto to se ne oekuje. Redovan program sa takvim malim iznenaenjima dobija na bogastvu. Smiljajte mala iznenenaenja. Ona e izvanredno podii interes za vodne sastanke priae se da su - "glavni"!

Sastanak poinje skautskim pozdravom!

IZMJENE TAAKA
Spomenuta ema vrlo je korisna. Ali ne znai da se nje uvijek morate pridravati. Inae bi postala ablon, svatko bi znao: poslije igre dolazi tumaenje, poslije toga praktian rad, a onda razgovr pa opet igra. To ne bi valjalo. Take moete mjenjati, stavljati ih na druga mjesta. Ili neka vam je pojedini sastanka vezan uz specijalnu temu ime naruavate upotpunosti redoslijed programa, naprimjer: odete u kino, a poslije razgovarate o vrijednostma i interesantnosti filma. To moe da bude dovoljna tema za jedan sastanak - naravno ne esto moda jednom ili dvaput godinje. Vano je da ne lutamo i da znamo neto da se oslonimo. Voenje sastanka je posebna spretnost i vodnik treba da se dobro zamisli nad tim poslom.

TEMPO, TEMPO .....


Ali nije najosnovnije davati iznenaenja. Iznad svega je vano kako voditi sastanak. Prije svega tempo! Plaite se zastoja, razmiljanja. Ima vodnika slobodnih razumije se - koji glasno razmiljaju na sastanku "dobro ..." kau oni uredu stvar. A ta da sad radim? "Hm ..." takvi vodnici nee pridobiti svoje izviae. Naprotiv vodnik koji prekida neki rad i hitno prelazi na drugi ostavlja utisak ovjeka spremnog, sposobnog, jakog. Takvog vodnika izviai rado slijede.

VODNIE NISI PROFESOR!


Ukratko ne valja da vodnik uvijek vodi glavnu rije. Niko ne voli biti pasivan. Niti voli da slua uvijek samo jednoga. Dobar vodnik treba svakom izviau da da priliku da se istakne.

Preporuljivo je vodne sastanke odravati u pririodi! Razumije se vodnik treba dobro da poznaje sve svoje lanove. Da zna ime se koji bavi i zanima, kakve mogunosti iam da neto pokae.

VODNIE NISI ZABAVLJA


Dobar e vodnik organizovati zanimljive pa i zabavne sastanke, ali on ne smije da u tome pretjera i da se pretvori u zabavljaa koji duan da nasmijava vod. Njemu su ale i maioniarske vjetine kao i sve ostalo samo sredstvo da postigne vrijednost i ivost sastanka. Vodnik je organizator. On e organizovati kojeta lijepog i zabavnog, pridobit e lanove pa i cijeli vod da u tome uestvuje. Sposobnost voditi sastanke je umjetnost, ali tu umjetnost moe da postigne svaki vodnik - ako radi, razmilja i priprema se, ako ivi sa svojim vodom, ako shvaa da takvim radom pridobija dobre i vrijedne lanove za svoj vod, za etu, za odred i savez.

V. KULTURNO ZABAVNI IVOT I OPA KULTURNA DJELATNOST VODA


UVOD Podizanje opteg kulturnog nivoa lanstva - sastavni je dio izviakog programa. Cilj nije stvaranje umjetnika i strunjaka, ve upoznavanje kulturnih tekovina i razvoj ljudskih vrlina. Kulturna djelatnost i kulturno zabavni rad dio je linih i drutvenih potreba ovjeka (posebno mladog ovjeka).

SUSRETI sa istaknutim kulturnim radnicima. POSJETA javnih kulturnih priredbi, film, televizija, radio, tampa praenje i komentiranje. VLASTITA KULTURNA DJELATNOST - sastanci i analize prije i poslije akcije. PRIREDBE - za lanstvo ili javnost. LITERARNE MUZIKE I DRUGE VEERI posveene pojedinim umjetnicima, pravcima ili pak itanje vlastitih djela.

Izviaka pjesma je sastavni dio sastanka

AJANKE S PLESOM uz posjet druge jedinice. TABORSKE VATRE I IZVIAKA TAMPA PJESMA I IGRA. VODNE NOVINE
Izvori i nain nabavljanja sredstava: prodaja starog papira, boca, knjiga, metala, radnim akcijama itd. Mjesto: izdavati novine na taboru, zimovanju ili u mjestu u kojem radi vod. Vrijeme: sedmino, mjeseno, ili povremeno izlaenje novina - prema dogovoru i mogunostima. Izgled i oblik: zidne novine, depne, novine veeg formata. Tehnika tampanja: - rukografija (pisanje rukom u manje primjeraka) - pisai stroj (vie primjeraka) - ciklostil - tampanje (kao broure i knjige) - fotokopiranje - kompjuterom (skener, tampa itd)

U izradi zidnih novina uestvuju svi lanovi voda! Materijal za tampanje: papir (tanji ili deblji), olovka, matrice, boja za tampanje, stroj za tampanje, spojnice, toneri za tampae (crno bijeli i u boji), papir u boji. Sadraj i karakter: ale (pisane ili crtane), zabavna tematika, strip, vijesti iz izviakog voda, informacije o vodu, eti, odredu, struna izviaka zanja i vjetine, ankete sa pripadnicima voda, ete, odreda. Izmjenjivanje zabavne i strune strane (ritam). Raznolikost i interesantnost. Za vodne novine preporuuje se preteno zabavni sadraj. Priloge za novine treba da daju svi lanovi (pjesmice, crtei, sastavi isl.) Pripreme i organizacija rada: pribavljanje sredstava za izdavanje, dogovor o izgledu novina - naslovne strane, sadraj, stvaranje redakcije, tehnika strana i finansijski predraun - prodajna cijena novina. tampanje i izdavanje: angaovati sve lanove voda. Rasparavanje: rasparati na vrijeme da novine ne lee i da tako ne postaju nesvrsishodne. Znaaj i svrha: propaganda, informacije, vodni duh itd.

VI. AKCIJE VODA


Akcije u prirodi: IZLETI - poludnevni, jednodnevni i viednevni.
- program "obini izviaki" ili "svatarski" izleti, najei su i na njima vod aktivnou u prirodi savladava i uvruje svoja izviaka znanja, moe se uvjebati ili polagati neko vjetarstvo ili za ostvarivanje nekog specijalnog zadatka npr. "topografski izlet" itd. - u okviru priprema vodnik izrauje emu izleta u kojoj detaljno predvia plan kretanja voda na izletu kao i aktivnosti za svaki trenutak vodei kod toga rauna o cilju i programu akcije, kao i o mogunostima lanova i osnovnim normama kretanja i sl. (higijena mara i ivota u prirodi) - krai boravci u prirodi obino u blizini grada ili u samom gradu s programom prema potrebi (moe i odravanje vodnog sastanka u prirodi) vrijede opte napomene za izlet ali prilagoene karakteru akcije. - boravak u prirodi tri do sedam dana u podignutom logoru sa uraenim leajevima (ili poljskim krevetima) ne podiu se logorski objekti osim jarbola za podizanje zastvae i kuhinje te latrine. - izvodi se obino u blizini stanovanja - potrebno je izraditi program i dokumentaciju i dobiti odobrenje taba odreda - vrijede opte napomene kao i za izlet.

ETNJE BIVACI

Izrada sklonita pomou prirunih sredstava!

Akcija u mjestu stanovanja


POSJETE javnim i kulturnim ustanovama ili drugim organizacijama priredbama i sl. koje su vrlo znaajne akcije za raznolikost i svestranost rada voda. PRIREDBE I SVEANOSTI - povodom godinjica, prigodnih datuma ili bez posebnog povoda - ajanke - najee u reiji voda uz pozivanje jo neke jedinice, ples, igre, askanje. - vatre uz sudjelovanje ostalih vodova ili uenika kole. - izlobe o radu voda, organizacije i druge. TAKMIENJA - izviaka, sportska i druga potrebno je osigurati teren i rekvizite. AKCIJA SAKUPLJANJA I UREENJA OPREME sakupljanje i prodavanje boca, papira, eljeza i sl. Ovakvim sredstvima vod moe stei vlastitu opremu u ovu grupu spada i ureenje vodnog kuta.

VII. OBILJEJA VODA


VODNA ZASTAVA
Vodna zastava je simbol. Ona oznaava njegovu tradiciju. lanovi voda dolaze u vod i odlaze, ali ime voda na zastavi ostaje. Zastava je trouglastog oblika. Stranice su duge 75cm, a osnova je duga 30cm. Na jednoj strani se nalazi znak i naziv voda a sa druge naziv ete i izviaki znak.

Vodna zastava

IME VODA
Za ime voda treba nai prikladan naziv koji e lanove voda predstavljati, oznaavati u eti, odredu, gradu. Da bude lijepo, atraktivno, neobino i ime koje odraava osobine njegovih lanova. Kao naprimjer: SLAVUJ, VIDRA, VRO, PLAMENKA, ORAO, SINOVI PLANINE, JELEN, SOKO, JASTREB, STRIJELA, HEROJ, BAMBI, ORHIDEJA, LASTA, DEJVI KROKET, LJUBIICA, GALEB, VISIBABA, CRNI BISERI, HIJAVATA, SIRENE, CRVENI SOKO, SRNE, KOUTA, JAVOR, PLAMEN, PAE itd.

ZNAK VODA
Grafiki prikaz imena voda zovemo znak ili "totem voda" znak ucrtavamo na zastavi kao i na zajednikim biljenicama, opremi i ostalom. Znak voda, lijepo izveden 8izraen), nai e svoje mjesto i na vrhu zastavnog koplja.

OSTALA OBILJEJA VODA

VODNA PJESMA je pjesma pisana za vod ili prepravljena od neke poznate ili uopte pjesme koju vod koristi kao svoju pjesmu - himnu. Izraditi poseban VODNI SPOMEN IG nije problem: od gume, linoleuma itd. s ucrtanim imenom ili znakom voda. Ne suvie glomazan, upotrebljava se u propagandne svrhe kao i uspomena drugim sudionicima u akciji. VODNI LJETOPIS je posebna biljenica u koju se unose svi, veseli i alosni dogaaji u ivotu voda, ukraava se fotografijama sa akcija crteima, novinskim izrezcima, razglednicama i slino. Poseban kut u odredskim prostorijama u kojem na vidnom mjestu stoji vodna zastava, vodni znak, vodni ljetopis itd., nazivamo VODNI KUTAK. Tu se nalaze i vodne novine (zidne novine).

VIII. METODIKA SASTANAKA


Kako do kraja sastanak odrati zanimljivim? Obratiti panju na: a) ritam - (na osnovu izmjene aktivnog i pasivnog stanja) b) tempo - brzim prelaenjem sa jedne take na drugu (svratiti pozornost na negativnost oduljivanja i uopte duih pauza) c) u rad unijeti neto novo - zanimljivo, iznenaujue. uvati se pretjerivanja u tom pogledu, esto ponavljati ve poznate stvari u zanimljivoj formi (ono za koje smatramo da ostanu u sjeanju ili ih sistematski nauiti) d) obratiti panju na trajanje pojedinih taaka - one take u kojima su lanovi aktivni treba da traju due, a one u kojima su pasivni krae. Obratiti panju da ni jedan lan ne bude nezaposlen ili nezainteresovan. e) jasno oznaiti poetak i kraj vodnog sastanka, da bi se razlikovao od obinog razgovora. Sastanci mogu biti preteno posveeni jednoj temi ili nekolicini tema (runi rad, priprema za tabor, intezivno obraivanje nekog vjetarstva i sl.). Kao to moramo nastojati da nam sastanci ne budu monotoni, isto tako ne smijemo dozvoliti da nam sastanci budu jednolini.

Na sastancima treba povremeno provjeravati zananje i uvjete za krinove i

vjetarstva. Vod se uvijek kree u koloni sa vodnom zastavom na elu! Ako primjeti zamor ili dosadu za vrijeme neke igre ili izlaganja vodnik prelazi spontanao na slijedeu taku. Izmjena taaka se ne najavljuje. Ako neka diskusija ili razgovor naroito zainteresira lanstvo i razvija se konstruktivno, vodnik ne prekida takav tok samo zbog pridravanja eme sastanka. No vodnik se ne povodi uvijek za lanstvom i ne doputa da se zaigra ili zapria i promai svrhu sastanka.

IX.SVAKI LAN IMA ZADUENJA


- najvanija osoba u voduje vodnik, on je da tako kaemo glavni, o njemu najvie zavisi uspjeh rada u vodu. Vodnik je taj o kome ovisi uspjeh nae cijele organizacije. ZAMJENIK VODNIKA - je desna ruka vodniku, on mu pomae u pripremi i voenju vodnog sastanka i u organizovanju svih aktivnosti voda. BLAGAJNIK - dva su izviaa koja obavljaju dunost blagajnika i domaina, da tako kaemo ekonomski stub voda. Blagajnik se brine o redovnmom sakupljanju lanarine, organizira tednju, ubire novac koji je vod zaradio svojim radom. DOMAIN - je izvia koji uva svu postojeu opremu vodu (ekonom),

VODNIK

imovinu voda. Najvanije je da zna u svakom trenutku gdje

SAKUPLJA

se pojedini komad opreme nalazi i u kakvom je stanju. - sakuplja moe biti vie a moe biti samo jedan. On pravi kombinacije i sastavlja nove igre. Sakupljati se mogu i pjesme, izresci iz novina, prepisi iz knjiga, fotografije, sastavi izviaa itd.

Sakuplja i evidentiar je vrlo vana funkcija u vodu

NOVINAR FOTOGRAF
izradi

- brine se zajedno sa ostalima lanovima voda o zidnim novinama, pie lanke o aktivnosti voda za odredski list i vodi brigu o ljetopisu voda. - je ovjek koji u tehnikom smislu pomae novinaru u zidnih novina. Zaduen je za fotografisanje svih vodnih akcija. - je izvia koji brine o zastavi voda, on je taj koji nos na ove vodne akcije. - brine se za istou prostorija poslije vodnog sastanka, za higijenu voda na vodnom izletu.

ZASTAVNIAR
zastavu

HIGIJENIAR

X. PRVA TRI VODNA SASTANKA


PRVI VODNI SASTANAK
Prvi vodni sastanak treba organizovati nakon popisa i prvog kontakta u prostorijama odreda, a sadraj je slijedei: upoznavanje lanova voda, izbor vdnika (ako to nije ranije uinjeno), vodni pozdrav, podjela dunosti u vodu i kratak istorijat izviake organizacije.

DRUGI VODNI SASTANAK


Na drugom vodnom sastanku formira se vodna teka, vodna blagajna, dogovora se izrada vodne zastave i njen izgled, upoznaje se sa strukturom izviake organizacije i ko je ko u odredu, ponaanje u prostorijama odreda i slino, te prva slova signalizacije, te zato se ona primjenjuje i ui.

TREI VODNI SASTANAK


Na treem vodnom sastanku ve se poinje sa vrim oslanjanjem na program prve zvijezde, nagovjetaje vodni izlet, razgovara se o ponaanju u prirodi o podjeli hrane, kretanju i ostalom to je neophodno za organizaciju izleta, nastavlja se uenje signalizacije. Zakazuje se roditeljski sastanak, zajedno sa ostalim vodovima i jatima u eti, na kome e se roditelji od strane rukovodstva ete upoznati sa izviakom organizacijom i aktivnostima u kojima e uestvovati njihova djeca, oblici pomoi roditelja i slino.

Vodni sastanak

IZLETI
Jedanput sedmino u prirodu - to je pravilo dobrog izviaa. A to se pravilo ostavruje organizovanje izleta za lanove izviake organizacije. Izlet je najjednostavniji i stoga najei oblik odlaska u prirodu. Stoga kada govorimo o organizaciji, planiranju i izvoenju izleta, prvenstveno mislimo na vodni izlet - odnosno vod kao organizatora izleta i vodnika kao voditelja izleta. Izleti se redovito izvode u okviru programa rada voda, ali se mogu pojaviti i u programu rada ete ili odreda. Izlet nije samo odlazak u prirodu ili tranje na svjeem zraku. Vano je gdje odravamo izlet, ali je vaniji cilj i program izleta, ta emo njime nauiti ili postii. Izlet je nedljeljivi dio svakodnevnog rada voda on je samo nadopuna redovnom sedminom okupljanju lanova na vodnom sastanku. Vodni izlet nadopunjuje program vodnih sastanaka i omoguuje savladavanje onog dijela programa izviake organizacije koji trai boravak u prirodi i omoguuje provjeravanje nauenih znanja i vjetina. Izlete moemo organizovati kroz cijelu godinu bez obzira na godinja doba. Tako je izlet specifina izviaka akcija, jer rijetke su neke druge izviake aktivnosti u prirodi koje ne podlijeu udima pojedinog godinjeg doba. Trajanje izleta zavisi o mogo emu, o cilju izleta, o uzrastu lanova, o vremenskim prilikama, godinjem dobu, o opremljenosti lanova, o udaljenosti mjesta odravanja izleta. to su lanovi mlai ili neiskusniji to e vrijeme trajanja izletabiti krae, a redovnim odravanjem izleta ono e se produavati. Krae emo izlete organizovati zimi ili u sluaju loeg vremena. Na zborno mjesto vodnik mora doi nekoliko minuta prije zakazivanog vremena. U predvieno vrijeme zapoet e izlet vrstom, pozdravom i prozivkom. Mora zapisati privjeriti ko je doao. prije samog polaska na izlet vodnik e provjeriti da li je sve potrebno nabavljeno i doneseno, a izvrit e i smotru

line opreme.

Kod kretanja kroz grad vod se mora kretati plonikom u koloni. Ako je grupa vea i nema plonika kolona e se kretati desnom stranom ulice. kroz grad se ide disciplinovano. Kod odlaska na pojedine planine ili do planinarskih domova treba se kretati oznaenim putevima sa sa planinarskom markacijom, a ne traiti "svoje" puteve. Odmori se mogu unaprijed predvidjeti (kod odreenih objekata9 ali se mogu odreivati prema potrebi. odmori se mogu odrediti na sistemu 25 + 5 ili 50 + 10, odnosno 25 ili 50 minuta neprekidnog hoda pa 5 odnosno 10 minuta odmora. Po dolasku voda na mjesto izleta vodnik mora paziti da to mjesto bude suho i zaklonjeno od saobraajnice. dobra su mjesta rub ume, uzvisina nad rijekom, jezerom ili morem, sjenoviti proplanak uz izvor ili potok. Po dolasku uvijek se odreuje odmor. lanovi e svoje raneve odloiti na jedno mjesto, moe se podii ator, pronai pogodno drvo ili tap za podizanje vodne zastave. Ako je predviena priprema hrane pripremit e se vatrite, skupiti drva. te radnje moraju okupiti sve lanove voda. Vodnik dalje organizuje izvrenje predvienih radnji. Moramo paziti da se lanovi ne ponu dosaivati. Pojedinu temu treba prekinuti im za nju pone opadati zanimanje. Vodnik mora sve pripremiti prije nego li pree na novu taku. Mora imati spremne rekvizite , opremu, pribor, ne smije praviti stanke zbog traenja opreme ili svoje nesnalaljivosti i zaboravljivosti. Vrijeme za ruak treba planirati oko podneva kada je najtoplije i kada sunce najjae grije. Nakon jela je uvijek dobro izvesti neku igru ili sportsko nadmetanje kako bi se lanovi razgibali. Ako palimo vatru treba odrediti pogodno mjesto - ne u umi, uvijek na istini, treba oistiti okoli, ograditi vatru kamenjem. Za vrijeme loenja vatre treba stalno paziti na nju i biti spreman zaustaviti mogui bijeg plamena. Kada nam vatra vie ne treba moramo je paljivo ugasiti, zatrpati zemljom, politi vodom. Ako je potrebno kamenje vratimo na mjesto odakle smo ga uzeli.

koju emo pred povratak zatrpati, ili moemo sve otpatke sakupiti u vreu i ponijeti ih sa sobom do najblie kante za otpatke. Programom izleta tano emo predvidjeti nain prehrane na samom izletu. Uobiajno je da lanovi nose sami namirnice, ali uvijek e biti veselije ako lanovi sami pokuaju pripremiti nadopunu donesenim sendviima. Ako grupa nije velika obino se sva hrana sakupi na jednu hrpu i lanovi zajedniki jedu. Ako smo ve odluili da na izletu kuhamo, moramo se unaprijed dogovoriti ta emo spremati, odrediti koliinu i vrstu namirnica i ko e sve to nabaviti. Najjednostavnije je pei kobasice, meso, krompire, evape. No, iskusniji vod nee zazirati od kuhanja pravih jela, variva i supa. Voda je najzdravije pie, ali je na izletu treba piti umjereno. Svaki e izvia sa sobom na izlet ponijeti i uturicu ili odgovarajuu plastinu bocu. Dobro je kod kue pripremiti slabo zaslaen aj, limunadu i to ponijeti sa sobom. Na izlet izvia nee ponijeti alkoholna pia. Nije dobro piti vodu u toku hodanja, treba se odmoriti, ohladiti se i tek tada osvjeiti usta sa nekoliko gutljaja. Dakle, najbolje je navikavati se da se to manje pije voda. e se moe zavarati i drugim

sredstvima - jabuka, narana, paradajz. Danas je rairena upotreba sokova u tetrapaku. U vrijeme predvieno za povratak vodnik e okupiti sve lanove da pripreme svoje stvari i jo jednom prekontroliu da li imaju sve to su donijeli. Nae odredite moramo ostaviti isto i u onakvom stanju kakvo smo zatekli. Vod e se postaviti u "strijelce2 i nekoliko puta proi itav teren i sakupti sve otpatke, papire emo spaliti, a ve prije smo vidjeli kako emo postupati sa ostalim otpatcima i vatrom. Vraati se moemo istim, ali bolje je novim putem, samo ne smijemo istraivati nepoznate krajeve da ne bi zalutali. Prilikom povratka treba obnavljati sjeanja sa izleta, komentarisati i raspravljati

o dogaajima i rezultatima. Moe se uz put i zapjevati da se skrati vrijeme. Treba se dogovarati za novi izlet. Vodnik e pripremati krai izvjetaj za lanove i za tab ete. Odmah po dolasku sa izleta obavjestiti e naelnika ili starijeinu ete da se nita nije dogodilo i kako je izlet protekao.

est zakona planine


Kako ljeti tako i zimi postoje mnoge opasnosti koje prijete ovjeku u planini. Jedna od najveih opasnosti je nepoznavanje planina nespretnost, neiskustvo i nepotivanje zakona planine.

1.ZAKON : TRENING
Prije odlaska u planinu zimi kao i ljeti moramo realno procijeniti svoje fizike mogunosti. Treba poeti sa lakim usponima i time se zadovoljiti bez obzira koliko te privlaio neki vrh to prkosno izaziva strei uvis.

2. ZAKON: NIKAD SAM


Ako si odluio da krene u visoke planine ne smije biti sam jer i banalno uganue zgloba moe biti kobno.

3. ZAKON: POZNAVATI PUT


Snijeg prekriva sve staze te valja dobro poznavati put odnosno kraj u kome se kreete. Nikad se ne napreduje se u koloni jer je probijanje kroz snijeg naporno, a strmina velika. Uspon se savladuje pomou dereza i cepina i to da se ide u koso prema gore mjenjajui smjer (cik - cak9. Podruja koja su opasna zbog lavina (lavinozna) treba izbjegavati. Na grebenima su najvee opasnosti od snijene strehe. One nastaju djelovanjem vjetra koji snijeg nanosi na jednu stranu grebena te nastaje oblik strehe nad Vrste markacije. Znaci za markaciju planinskih staza. provalijom. Hodanje po rubu strehe je pogibeljno, a skoro ito tako i po grebenu, jer kad se streha odlomi sa sobom povlai i dio snijega sa grebena. Zbog toga treba hodati neto nie sa strane grebena. Kretanje po grebenima iziskuje navezivanje konopcem i osiguranjem

4. ZAKON: DANJU DO ZAKLONA


Ne zaboravi da su zimi dani kratki raunajte da na vrijeme doete do zaklona, sklonita, zimske sobe ili siete od planine. Kretanje nou opasno je ako vas ipak uhvati mrak, pronaite zaklon ili ga sami napravite.

5. ZAKON. ODRAVATI TOPLINU TIJELA


Vlanu odjeu u zaklonu zamjenite sa suhom i stalno odravajte toplinu tijela gimnastikom, toplim ajevima ili vatrom. Iscrpljen organizam neotporan je ak i kod relativno niskih temperatura (do +8), koje mogu izazvati pohlaivanje organizma i smrt.

6. ZAKON: UVAJ SE SUNCA


Zimi odlazimo u planinu kada je izrazito lijepo vrijeme, tada je snaga sunanih zraka na snijegu i u veim visinama izrazito velika zbog rijeeg zraka. Djelovanje ultraljubiastih zraka je veliko, a reflektiranje od snijene povrine to jo pojaava. Osim opekotina prvog i drugog stepena moe doi i do snijenog slijepila. Kou moemo zatititi vremenom za sunanje, a oi samo odgovarajuim naoalama za velike visine.

Abeceda mareva
Kao i svaka izviaka akcija mar se izvodi sa odreenim ciljem i svrhom. Postavljanje atora od atorskih krila Prema definiciji mar je viednevno pjeaenje po odreenom putu i sa odreenim zadacima.

KRETANJE
Brzinu hoda na maru diktira iskusni izvia na elu kolone. Ona mora biti prilagoena najslabijim uesnicima mara i jednolika. Jednolinost brzine utie na

Obezbjeenje mara

jednolikost disanja i pravilan ritam disanja i koraka. Desetak koraka nakon pokreta obino je potrebno malo zastati zbog pritezanja opreme i formiranja kolone. Pri savladavanju veih uspona dobro je praviti kratke stanke od minutu - dvije tek toliko da se ujednai ritam disanja i smanji broj otkucaja srca. Nakon 3 - 4 sata hoda potreban je dui odmor i jelo. Za vrijeme odmora treba se ogrnuti toplijom odjeom. Ne sjedaj na hladnu i vlanu podlogu bez podmetaa. ne smije piti hladnu vodu. Najbolje je uzeti komadi okolade, suhu ljivu, limun i tek onda dva do tri gutljaja vode. Stvarna potreba za vodom nije velika tokom hodanja, a stalan osjeaj ei poznat je kao lana e. taj osjeaj se najbolje suzbija limunom, kiselim bombonama ili vakom. Za vrijeme odmora ne skidaj obuu, jer noge nateknu i teko ju je ponovo obui. Prilikom kretanja po nepoznatom terenu dobro je koristiti usluge vodia. Sva opasna mjesta treba izbjegavati ili ih osigurati uetom. Naroito treba obratiti panju na strm teren da razmak uesnika bude bar 5m, kako bi se smanjila mogunost nesree zbog proklizavanja ili odrona.

odmor poslije ruka moe biti i dui do 45 min.

HIGIJENA
Visok nivo line higijene doprinosi ugodnosti u svakoj prilici i zato se uvijek mora odravati na najveoj moguoj mjeri. Tokom cijelog mara odmori uz potok ili izvor dobro e doi osvjeenje tijela (pranje do pazuha). U sluaju nemogunosti takvoga pranja dobro e doi i higijenske osvjeavajue maramice. Pomagala: etkica i pasta za zube, maramica, ealj, runik i sapun, uturica, toalet papir, higijenske maramice itd.

PREHRANA
Prehrana na maru razlikuje se od redovne, ne samo zato to nemamo mogunost da redovno kuhamo ve stoga to u ranac moe stati ograniena koliina hrane. Zbog te injenice hrana mora biti pomno odabrana i koliinski odreena. Organizmnu treba vratiti izgubljenu so putem hrane ili prekomjerno zasoljenim juhama i sl. Za odraslog ovjeka redovna dnevna koliina soli je 15 - 25 grama, a vode 1 - 3 litra, zavisno o znojenju. Za mar su obavezne slijedee namirnice: okolada, suhe ljive, groice, limun, slanina, juhe u vreicama, mlijeko, svjee voe. A za ruak i veeru moe konzervirana hrana, kao i gotova jela ili neto slino. Ne zaboravi poslije svakog obroka treba se odmoriti od 10 - 15 minuta, dok

OPREMA
Za mar moramo imati naprtnjau (ranac) dovoljno velik da nita ne nosimo u rukama, lo ranac iscrpljuje vlasnika vie ve njegova sama teina. Oprema za spavanje treba biti prilagoena klimatskimm prilikama terena na koji idemo. Najbolja je vrea za spavanje. Zatitiu od kie najbolje e pruiti atorsko krilo, plastine kabanice nisu pogodne jer kondezuju vlagu, a osim toga atorskim krilom titimo naprtnjau, a pod njim emo i noiti. Jakna mora biti topla i lagana, upotpunjena bar jednom vestom. Uvijek e bolje posluiti dvije tanje vejedna debela i teka. Samo treba paziti da nisu potpuno sintetike. Cipele, odnosno obua mora biti vrsta i udobna, odnosno razgaena. Planinarske cipele odnosno gojzerice sa gumenim onom, nezamjenjiva je obua za mar. Obavezan dio opreme je najlonsko ue duine bar 5m, a esto se nosi i kompas, karta i malo plinsko kuhalo itd. Ostala oprema je ista kao i za logor, to znai jedno rezervno rublje, pribor za ivanje, linu higijenu, porcija, uturica, baterijska lampa, epni noi, itd. Vano je napomenuti da porcija bude bude alumijska, zbog mogunosti kuhanja. Kada ranac napuni izvai ga. Mjera za starije je 20 kg, a za mlae 12kg.

posluiti ako jaknu prebacimo preko vree za spavanje, ve da u njoj spavamo.

PRENOITE
Noenje na maru moe biti pod laganim atorima ili atorima od atroskih krila, imporovizovanom sklonitu, a mogu se koristiti planinarski objekti, sjenici, naputene kue itd. Prilikom postavljanja bivaka treba voditi rauna o slijedeim faktorima. izloenosti vjetru, buicama i poplavi, odronima. Na takvim mjestima se odreuje deurstvo i straa. Pametnije je izgubiti vie vremena na pripremi i osiguranju leaja i bivaka, nego deurati nou. Ako je veoma hladno bolje e

Vrste sklonita na izletima