YU ISSN 0581-7501

GLASNIK
ZEMALJSKOG MUZEJA BOSNE I HERCEGOVINE
U SARAJEVU
BULLETIN
DU MUSEE DE LA REPUBLIQUE SOCIALISTE
DE A SARAJEVO
ARHEOLOGIJA
ARCHEOLOGIE
NOVA SEH'IJA - SERIE NOUVELLE
SVESKA - TOME - XXXIII - 1978.
Sarajevo,1979.
Objavljivanje ove sveske Glasnika Zemaljskog muzeja BiH, realizovano je
uz fi:namsijsk.u zajednice za rad.
Clanovi urednitva:
Dr PAVAO
Dr BORIVOJ COVIC
Dr ZDRAVKO MARIC
o d g o vor n i u r e d n i lk
Dr BORIVOJ COVIC
Zemaljski 'muzej Bos ne i Hercegovine, Sarajevo,
Vojvode PunniJka br. 7, tel. 35-322
Tira: 600 primjeraJka
i uredni'k: JlU!liJj arna
Lektor: MiJ,Ojlka
tampa: NIRO Sarajevo, Obala 4
Za tampariju : Graf. img. Petar Skert
Meter: Rajiko
SADRZAJ - SOMMAIRE
Strana - Page
Brunislav
Nova nala21ita impresso kulture u Hercegovini New Siltes
of l'rnpresso-Culture i,n Hercegovina 5-
Zdravko
Depo ui'lirskom gradu Daof1s .. u (2. st. pr. n. e.)
The Hoard Found at the Illyrian Town of Daors .. (the 2nd cen
bury b. C.
Ivo Bojanovski
Noviji rims'ki
trouvMiles
de
ep
epi.grafski
igraphiq'lles
nalazi
roma
.s
ilTles

provenam,t
po'lja -
de la
Recentes
Plaine
11 5-126
Enver
rimSki nadgrobni natpis .iz Illide kod SaJrajeva
lnsoripti on tombale romaine recemment decouvenie il LHda ,pres
de Sarajevo 127-131
Gojko
Antiaki novci sa l..Jjubukog Antuke Miinzen aus
der Umgeb'llng von Lj>ubuki . 133-13e
Gojko
Rimski novoi iz Bosa,ns,ke Gradlike i Lak1aa - Romische ,Munzen
aus Bosanska Gradika und Laktai 137-139
Nada
Ranosrednjovekovna nekropola u Kor,i,t hma ,kod Duv'na Fruh
miitela1terliche Nekropole in Korita bei Duvno, 141-204
Zivko
Re:w:1tati an1Jropoldkih ispi,ti,vanja ranosred:nj.ovekovne ne'k,ropole
u Ko.ritima 'kod Duvna - Die Ergebnisse der anthropologischen
Forschungem des friihmittela,]:terhchen Friedhofes lim Kori,ta.
Bez. Duvno , 205- 222
Vesna
H rean-ski mrarnorovi 223-229
Prikaz
Nandor Kalicz - Janos Makkay. Die l..Ji'n,ienbandkeramhk in der Grossen
Ungari.schen Tiefebooe (A, Benac) 231-234
B.
NOVA NALAZITA IMPRESSO-KULTURE U HERCEGOVINI
Rela-bvDo slaba ist raenost praiisto,rij s,kih .per-io'da, neohta lfi3
zlog jetiQ je Zemal jski muzej , 1975, godine, preduzeo detaljnije
reko,gnosciranje na Hercegovine. U tom pelric.du dc'st,a intenzi,vno
se radilo II za'padnoj Hercegovini, na terenu P 01:3Ujai Gruda Kao
rezuJ.ta,t tog ra,da otkriveno je nekoli'k,o nO Vl ih necIitskih lOlka liteta, na Ik,ojima
su j'zve-dena i manja istr'aivanja pro,bnog karaktera. Na alc,;,t, zbog stanj a
u kome su lokaliteti 'rezulta-tii sondi,ranja nemaju onaj iko ii
su , upo,stav:kama o ,pravcima kretanja i razvo!ju neoli lolkih kult u'ra na ovom
imali neolits!ki IOlkahtetil, al'i je siJgumo da mogu 'posluit[
kao dopuna podacima. ZbOlg ,to,ga i ovaj rad nc moe imati
pretenzi'je da ulazi u problemabi'ku neoH,ta Hercegovine u i're-m smislu,
se na osnovnu kulturnu i rela-bivno-hronoloku dete-Tminaciju
materijaila sa dva lokali,teta u c,kollini Po,suja,

Stanica 'u ukov je d,[1ugo po redu neoli:lsko nala,zii'te
skog ti'pa u Herce-govi ni , Stanica se nalazi u Viru, 'u kanjonu po
t-o;ka , oiko 600-700 metara uzvo,dno 'od mjesta ZNa nog Megdan. Ma,da je kod
okolnog s,tano'Vni tvapozna,ta 'ka.o radi se o jednom ahriju vrlo s:krom
ni:h dimenZlija : duina mu je 8-10 m, ,i,r-ina i vis.ina olko 3 m, P'rilaz otvO,rH
o!krenutog prema sjeverozapadu, vrlo je lak je 'ona smje
3ten a pri dnu kanjona, go.tovo uza samo kori:to po.t-oika, -smjetaj
u uokom i du.boikom ,kanjonu razlog ,je to StAnce goto,vo ni'kada ne
dopire II njenu unutraniost. Rijetki povrins:ki nalaz,i . s!k>J:omne dimenzije i
smjetaj u g-o t-o'Vo pot'puno izoli,ranom amb;jentu vjerovatno
su razlog to je stanica do danas ostala neot k'rivena, Na os no,vu si tu
acije nije se mogla d,1!.i nikakva pr,ocjen,a sloja, Povrins;ki-h nala
za, mada rijetk,ih, hi:lo jekaiko u samoj ta ko i r.a prosto,ru ispred nje.
S obzi'fom na to, ,i's,kopa,vanjem je i unutranjost a i ,pros
tor i,spred nje, Mio,ramo odmah napomenuti da je .iS'ko'pavanjem 'pri,kupljen is
klju6v,o materijal, te da se nisu mogli utvrdii,ti nilkakvi s<trati,grafs,ki
odnosi. Nairme, u unutranjosl; je na;kon 0,10-0,15 m sloja tamne i -ras
t,res ite zemlje sa skromnim nalazima 'kerami'ke iZibilo ;kameno dno
1 A. B e n a c, ?:l')cna GZM, sv, xn, 1957, str. 61-92; A. B e n a c.
)Teolitska naselje u lead Konjica, Sarajevo, 1958.
BRUNISLAV
6
broj na'laza pnvkl1ipljen je na ma,lo'm pl:1to'u ispred ;u sloju
koji kva1itetom pOltpUn:O odgovaira onom i(l dOlk broj nalaza
sa pardine ispred Sva Ikeramik8 je le:hala u 910ju tamne zemlje
pomijeane s osi:pinom kamena, bez ilkakvih kompaktnijih dijelova .koji bi u.k.a
zivali na njegovu int8.!ktnost. Debljina ovc-g sloja varirala je ad cca 0,50 m II
najniem d1ijelu padine, do cca 0,10 m pri v.rhu. Sve navedene odlike uka
zLvale su na pot,puno sloja iz same i m<l!log ,platoa ilspred nje.
Ovo epiranje je svakaiko izazvano prodorom vode sa p01v,rine hrijega 'kroz
niz dubo.kih usjeklina u zadnjem dijelu tavanskog pebine.
Prethodno je pormenlUio da Je ovaj lokalitet dao
nalaze, a i njihov broj je sasvim U nedo.s.tatlku hroja nalaza
- posebno od kremena, kamene. l kosti - lieni smo ikompletnije
polazne osnoye za uru 'k.omparaciju sa pojavama u OIkviru ,lcul
ture i precizniju ocjenu lokaliteta u cjelini. Situacija je otean8. jo i
nicom da ne postoje nilkakvi stratigirafski Ipo.daci bi jasno raz
vrstavanje unutar, go.tovo U cjelini, ti'po.loki neodredlivog materijala. Zbog
toga, Ikao ,i zbog ulkiupno male materij.ala, u okviru koga sigurno ne
postoj i nikakav realan procen tualan odnos Ipoj edinih vlfsta, Ipri
silj eni smo zadra ti se salmo na onim odlikama IkoJe pruaj u u osnovu
<-a !Kulturnoistorijsku analizu. St::ga se drati ni u":taljene podjele na
grubu i finukeramilku, se Ipodjela bazirati samo na ornamentalnim
karakteristikama, >koje su 'll o'vom dos-taraznovrsne i izrazite.
Ornamen taIne kOlmpoZ1icilje na lkeramici iz u Viru izvedene su
pona\'lianjem motiva, te njihovim kontinu;ranim povezivanjem i
i da.ganjem u nizove. To je osnovni ornamenta.lnog sis,tema impresso
-keramike u cjelini koji je i na naoj lkeramici dosLjedno s.proveden. Orn3.men
taln i ;nobivi izve.deni nelkO'li:ko tehniika - u.ti.9ki va)" jem, urezi va
njem i igo.sanjem. Svaika od ovih tehniika primjenjuje se samos-talno, a
kembil, uj u se, ,i to rije1:'ko, samo igosanje i urezi vanje.
T e h n i k a u t i IS k ivan j a - Ne izvjestan hroj veoma
usitnjenih fralgmena1ta. IrasipoJaemo s osam 'pnimjeraika Ulkraenih ovom teh
nikom. jei'ZJvedeno, prstom,o.dno.sno noktom ili nelkim instru
mentom. Stimdardan li naj'izrazitiji primjera1k ove tehniike svakaiko je f.J'1algment
prikazan na T. II, 1. Ornament oine dosta gusto ,pOlfedani ohsci prsta 'koj i bez
nekog odre(!enog raSip{)reda prekiri vaju povrin u posude. Dosta d u.boiko u tiski
vanje uslovilo je iZldizanjeOlkolne ,po-vrine,ta'ko da povrina ustaje
neravna. Ovo je jedan od najizrazibijih ukraavanja keramike u Cr
venoj stijeni" i Zelenoj Veoma blizak ovom ukrasu je i motiv izveden
tipanjem, koji se u varijad}a.ma javlja na jo nelk,im naseljima s
impresso-keramikom; T. II, 2, 3. Najbl'u ana,IOlgij'u Ipredstavlja svalka.k'J je
dan prim iz

dok su :pI1imjerc.iiz Zelene neito mod:if:

cirani:;. Ukolilko se pri -u:kraavanju U!potre:bljavaos.amo nOika,t ili neki instru
ment, dobijal; su se ornament,i u olbliJku .krunog segmenta. Ov i o,rna
menE su mll0go i {)l'gar.iwvani u pra'vilne hOlrizontalne redove; T. H,
4-6. Ovako o-unamenti na.laze brojne cmal'Dgije u Crvenoj
stijenio, Zelenc'i

Ninu
9
, Danilu
10
Ra.zli.ke posteje jedino
A. B e n a c, Crvena stijena, GZM, sv. XII, 1957, T. VIII, 3.
3 Zelena T. V, 1-4: T. X, 3, 5.
S. B a t o v i Stariii neolit u Dalmaciji. T. XLIX, 5.
Zelen" T. VITI, 1-3.
s Crvena Stijena, T. VI, 4-6; T. VII, 2-5; T. VIII, 1-5.
7 Zelena T. VI, 3-4.
8 Stari.ii neolit .... T. XLIX, 7-8.
Stariji neolit .... T. LXXVII, 1.
10 Starij.i neolit .... T. LXXX, 1-2.
7
NOVA NALAZISTA IMPRESSO-KULTURE U HERCEGOVINI
Ll p2g1edu ins,trumenta Ikojim je ukras izveden. U 'prioibalnom .pojasu se go
tovo u"lij lk racli o rubu nenarehrene 'k,oljlke.
SVi fro.gmen ti ovom tehnikoom, Ipode-blj inI z.iidova. pr,:
padaju ,poIsudama dimenzij'a, od gline Isa .dos,ta primjesa isitnje
nog kamena. Zrnca kamena neki put dostiu i znatnu Boja povr
ine sudo,va -postignuta jav,lja se u bla;g.im nijansama, bez j<lJkih ,kon
Goto'vo uvijek su u piotanj-u irazne nidanse ili
boje. Osim toga, vanjska povrina moe hiti jedne arunutranja
tamne do crne boje. Samo jedan fra'g.ment ioma vanjs.ku pOlvrinu orne, a unu
tran;l1 tamnosme(!e boje. Presjelk Ipolkaz.lIije ali i u
raznim nij,ans<lma.
T e h n i k a u r e z i van j a - fragmenti:mau'kraenim ovom teh
nikom izdvajaju se dvije grupe nalaza. Prvu grupu fragmenti na kojim
je ukraavanje Izvedeno krabkim urezl:ma neiKim otrim iLi tupljim inst!'1umen
tcm. Pci .tcme urezi mogu biti grulpisani u olkvilru 'paralelnih horizontalnih
re.jova, kao p,rimjera k !"la T. III , J, Ui bez 'reda razbacani po povrini posude;
T. III , 3. se javlja i neka vrsta mrea stog motiva koji horizontal
n i i verti,kalni redovi 'kratkih za;eza kloji se dodiruju i.li pre
sijecaju: T. III, 2. OVCI se mo,e smatra'bi urnamentalnim
motivom koji u sutini oponaa prave i.mpresso ornamente. Jedino .ie ro.reasti
motiv sasIvim rijedak i na.ibalju ana'logiju i,ma na jednom fragmentu iiz Smil

Drugu grupu f'ragmentil na ,koji'm se urezi vanjem izvo'di neka slo
en.ip olrnamentalna kompozicija. Zbog u.sitnjenosti fragmen-alta ne mo::emo
biti precizni u pogled\.: .kampozicije, ali je sigurno da se radi o geometrijs'kim
motivima koji ne :ZlazI':: iz cIkvira pojava u Urezi
vanje n2 fragmentima izvedeno je nekim tuplj1m instrumentom koj: os
,doMa iroke linije ta,ko da Se 'pribl,i'avaju uduhl jenim, samo s u mnogo
T. IV, l.-jf,
SVi frarrmpnti s 'urezani'm eornamentiima, i'zuzev onoga prirkazanog na
T. IV, 3, \koji lpripada 'DoIje posudi i i:ma crnu boju vanj
ske i unutranj2 povrjne, po tehnici iz'rade Ipotpuno odgovaTa ju fragment.ima
sa imp:-esso-ukrasima.
T e h n ik a i t o s a n j a - ras.pololiviilT1 materijalom l)ajlJroj
niji su fragmer.ti llKrC1eni ovom bi se jedino U olkviru ove
grupe mo.;;la izvriti ,]J'o,jj ela na g'rubu i fin u :keramitku. Prvu g,ru,pu d v a
fragmenta posuda, debljoih zidova, (Td gline sa dost3. primjesa
isi.tnjeno'g kamena. Prv; je ukraen igosanjem i;wedenim nekim insltrumcn
tom l:o ii ostavlj<l trougaione o,tiske. Zanimljoivo je da je sofEodinji dio trou.a,lova
znatno dublje ut isnut od ostalih dijelova, pa ;je sigurno da se ne ,radi o in
str umentu 'ko.i: ima rD'vnu ;radnu ;povrinu, zalko:enes1trane; T. IV, 5. Dru
gi fragment ima znalr:o zan,imlj,iviju ornamenHku. Ra,cLi se o trri vrste mo,tiva
koji se smjenjuj'u: trougl'o'Vi, paralelni zarezi i ubodi.
P,rividno se da je sva1kio,d ovih elemenata ,zaseban niz mot:iva
koji smjenjuju na lpoivrini posude ta,ko jednu o'rna
mentalnu cj0linu. veli'ka 'pravilnost u razmaoilffia pojedinih
ele'nenata, ka,) , potpllna usaglaenoist u ponavljanju u n.iiho
vor!! r asporedu 'ukazuju da se ou ov'om radi o mobvu
izvedenom nekim IlJshrumenotom 'kOji istovremeno osta,vlja sve -tri vrste ati's,a
lea. Na taj bi jedan elemenat ornamentalne kompozicije jedan
trougao, dva krat'k"l zareza i j edan ubod, .koji se istovremeno i'zvode !i z'at im
II Stariji neolit ... T. LXXIV, 8.
12 Stariji neolit .. T. LXXIII, 1-10; T. LXXV, 3-7; T . LXXVI, 2-8.
BRUNlSLi\ V MARJ J
8
u isto.i Ikombinac;ji smjenjuj,u na povrini pns u":i e. Ostaje 'otvoreno ,pitanje
ins!rumentv koj im su olr namenti izvedeni. Imamo uli sa;k da se ne radi o
speoi.jaln) pripremljenom instrumentu za ovu vrstu ornamenta, o nekom
pri,j'odnom objC' k tll. Istina, taj obje.kat je mo'gao pre bnpjeti izvjesna rprilago
ovoJ fur.lkciii. jE:: da povrina ,pooSude nije
ornamentisann na da 'je imc;la i o'rnamente izvedene nekim
instr uml' ntom k)ji ostavlja duguljaste T. IV, 6.
Druga grup::! fr agmenata znatno je brojnija i predst a'v,lj a. ujedno naj
kvai i tetniju kera miku so'v'og nalazita. Radi se o fragmenti :na manj i,h ,pos uda
tanki') zidova , raden im od gline sa do'sta primj esa i;;itnj enog ,kamena. ali
prisustvo nika'ko ne n,a kvali tet posude, do visokog sja j a. To
se postigle. tan'ke p,revlake od fino gl ine. Da se radi o
rprevlaci, najbol ! r:. Se vidoi na fragmentu 'pri kazanom na T. V, 4 gdje je ona
ali s e veoma la:koodljmlkuje. Neki put je ta pr ev].aka 'potpuno
otpala, a ne-ki put neto izjedena. De j a posuda se e ::! izrazito crvenIkasto
do mrke, pri boj a unutranje povrine o cl g OV8. rt:l vanj skoj. Pre
sjek je, ako izuzmemo tanku prevlaku, redovno jednobojno t oniran i znatno
tamni j i. Ornamenti na ovim fracr ment ima 'izveden i su fin im igosanj emkoje
se vrlo nj e;; nu izvo,di taiko da n i'kad ne .probija prevlaku. Inst rument Ikojim
su or;'lamenti izvedeni os tavl j a trougaone ot.iske koji se grupiu u olkvi'ru
v:e dvostru:kih, Ipa'ralelno Ipos tavljenih, velrti'kalnih nizova. T,ro'uglo'viuolk'vi
ru jednog dvostrukog n i'zla mngu bitipo.stavljeni hor:wntalno ili verbilkaino,
a jeciar.. prema dr ugom s u okr enuti vrho'vima iIi bazama; T. V, 2, 4-6. Izu
zetd,k cine f ragmenti prikazani na T. V, l, 3 na .kojim se pojavlju.ie po jedan
niz Lro'ug: ova s nizom kratkih urezanih crtica. Ujedno, p rvi
od nj ih odstu.pa old sheme verbkalnog nizanja redova
slue'niju o,rnamentalnu l<ompoziciju.
Ovim je repertoar ornamentainih tehnika i moti-va na keramici liz Vi;ra
iscrpljen. Gle::!ano u cjelini, keramika iz u Vj, ru, u ornamentalnom po
gled:.!. pokazuje sasvi.J!11 od l ike limpressu-kulture. e-::! 'OVe
konstatacije u optem tretmanu mnogo je pitanje pripadnosti ma
teri.iala kojim raspula emo jednoj od .predloenih etapa razvoja impres-so
-kulture. Nita manj i nema ni pitanje pr ipadnost.i jednoj ::: ::! n jenih
r egionalnih va.r ijoanti. suma,ran preglEd 'ornamentilke odmah ukazuje da
se u ovom ne radi samo o primarnim impresso-ukrasirna, k akvi se
u ij i manjoj mjeni ja vljaju u svim fazama ;mpresso-kulture, da je
u pitanju znatno bogatija ska la moti va koj ima jedna kultura moe raspola
gati samo u sv ojoj zrelOj fa:z i razvoja. Zl:; og t og a u o'v.om Irazmat,ranju i ne
uzimamo u obzi,r ornamente izvedene uti s! ki'van j em, se naa Ipre.tholdna
kor. s.tatacija ,odnosi prvenst veno na f r agmente ukraene ,iogosanjem i frragmen
te S ij. sloenijom orna.mentalnom kompo2icijom j,zvedenom urezivanjem. Obje
tehn ike s motivima 'pozna'te su u ranoj fazi ove Ikulbure,
ali je tehni'oka strana izvedbe i irina va I'iranja daleko 'primarnija. Osim toga,
ima i nEkol ik o o6itih ,rae:li,ka u ornamenata. Trouglasb moihvi, ikar)
onaj prilkazan na T. IV, 5, potpuno su raz-dvojenii u tom Ipogle::!u izgl2,jaju
kao dalji razvojni stupanj motiva u Crvenoj O'tijenil:l . Istu
konstataciju, uo'stalom, iJz nosi i A. Benac za rt alkve moti've iz Ze,lene pecine
H
S d:uge strane, Imative poznaj emo i 'iz zrele fa ze ove kulture, gdje se
oni javljaju u isto ta;ko tehnioki dotjeranoj iz vedbi. Poseban predsta'V
lja fragment sa T. IV, 6. i a ko os,ta vi.mo po st.rani tehn;:':ku stranu nje
'" Crvena stijena, T. XII, 4.
11 Zelena str. 71 , T. XI, 7.
NOVA NALAZISTA IMPRESSO-KULTURE U HERCEGOVINi
9
gove izvedb.e, 'Q!dno'sno !pitanje ins'liDumenta kojim je izveden, o,2.igledno je da
ovako bogato kompoziciono ,rjeenje, s izra.zi,tom .ka inovaciji,
moe nastat i samo u raz\nijenoj f.azi jedne 'kulture. U Zeleno,j li Smil-
igosan i trO'u.glo'vii ,ubodi javljaju se u samoIstainoj izvedbi, a njihova
pojava se, u naem mo,e smaltr,a,t: rezultatom daljeg ra
zvoja i ornamentalne kompozicije u cjelini. igoSa!1i ornamenti
na Eragmentima sa T. V, 1-6 imaju najblie u ma'terijalu iz Smil


da se javljaju u samos-talnoj izvedbi i1i Isa Ikrat:kim cr..
ticama, ili nekim d'l'ugim motivom. F.ra.gment sa T. V, 1, osim toga, ima :di
rC"Ktnu analugiju u jednom fragmentu iz Caira. U :pitanju je ne samo isto
vjetna izvedba urnamenta i isL t i.p posude
t B
. S .druge strane, ovakva
vrsta igosanja potpuno nedostaje u Zelenoj a pogotovo u Crvenoj
stijeni. Tehnika urezivanja i udubl j ivanja zastupljena je u Zelenoj veo
mOi. slabo, dok je u znatno UsHnjenost fragmenat ;,;
ne .do'Zvoljava da se detaljnijepo'ZaJbavLmo 'koompozicijom i motivima u cje
l ini. ali se i na osnovu ras'p.oloivug matE'rijala mo'e da imaju uglavnom
pravo1inijska geometri'j-sika svoJstva, te da se svode na ravne lli izu,krtane
linije i raf i rane trouglove ili rombove. Gledano u cjelini, to se po'klapa s od
govZiJraj :poj a vama u
u vidu navedene :karakteristike naeg mate.rij.2Ia, koje u Cjelini
j{orespondi,raju materijalu iz Zelene i te relati-vno-hronol.oki
poloaj ovih naselja u o,kvilf'u impresso-kuHure, moramo Se i kod
relativno-hronolokog poloaja naeg nalaza opred.ijeliti za z:relu ili ikasnu fazu
0';2 kulture. Za sad nam, s obzi I'om na stratigrahki ned-olkazan, pa prema tome
l nejasno definisankara'kt e r 'kasne faze, izgleda .prirodnije o/predjelj i vanje
u cbrir Z!rele faze
je vano i pitanj 2 pr i'padnost.i materijala kojim raspolaemo je..
dno; .00d varijanti ove :kulture. Izvjesnu u {om smislu nam for
mulacij-a S. o regi,onalnim razlikama unuta:r ove kuHure. p.remaovoom
autoru jedna va r- ijanta i,mpor esso-kuHu,re Ipros,ti,re se neposredno uz obalu i
obilj eena je pretenom upotrebom sokolj a'ka pri ukraa vanj u, do'k se diruga
nalazi vie u pozadini samog obalnog pojasa, a se li 'ukraavanju po
suda bez ili sa rijebkom lupotrebom mor-slkih skoljalka ln Ako bismo uzeli LI
obzir samo ovu onda bismo bez irr.alo dvoumljenja mogli da i
na materijal pripada drugoj, kontinentalnoj v a.:rijanb.i. I() sltaje
da unutaT ma,te,rijala :kojim ra,gpolaemo ,postoji mnogo elemenata,
\.;:oji direktne analo'gij e imaju u priobalnom /pojasu. S d.ruge strane, u Vi r u
potpuno nedostaje skala igosanih ornamenata koji daju poseban pe
,keramici iz Zelene

Istina, O'vi nedostaci mogu ,biti samo posljedica
u'kupno male mater ijala. Potrebno je Ipodsjet iti da ornamen.t<isanje
uti s kivanj em prsta i no:k ta u Zelenoj 'predstavlja mancr,
dok je to u izuzetnofii'jetlka poj,ava N3Jprotiv, ou Vi:ru o'rn3Jment,i LZ
vedeni utisbvanjem nimalo ne zaostaju za drugim tehni'kama, npr. igosanjem.
l.i Zelena T. VII , 6 ; T. VI, 7.
lB Stariji neolil ... T. XLIII, 2, 4; T. XLIV, 1-2, 3; T. XLVII , 6 ; T. XLVIII ,
6; T. XLIX, 4; LXVI, 8.
17 Stariji neolit T. XLIII , 5 ; T. XLV. 2, 7; T. XLVI, 1; T. XLVIII , 4 ; T.
LXVI , 4, 6, 7; T. LXX. 2
18 Vukosava S a l 1 - A t a n a e k o v i Stolac, Naselje neolita i
bronzanog doba, rimski grobovi, Arheoloko! pregled, 15. Beograd, 1973, str. 16-19;
materij al, na alost, nije obja vljen, ali nam je poznat iz autopsij e. Radi se o lokali
tetu s impresso ,j danilskim materij alom. Medutim, stratigrafskih podat aka nema jer
je sloj potpuno destruiran pl avijenjem Brega ve.
,. Starij'j neolit .. . str. 149.
20 Zelena T. V, 6; T. VIII, 5; T. IX, 1-5.
BRUNISLA V
10
To bi, u odnosu na dosadanje poznavanje osnovnih razliika u okviru val'ijan
ti impres-so-kulture, bile u izvjesnom smislu 'pojave.
na smo pomenuli da u ovom ne meemo sa ne
ki-m realnim procentualnim o'dno,som .pojedini'h wsta. Zbog tog"
bi2:mo se, za sOlda, zadrali na konstataciji da stanica u ViTU, o'vakva kalkvu je
koznaje-mo, sadri priblino jednalkoi.zraene odlike i -primorske i kontinen
talne varijante impresso-,ku1ture.
Poseban problem je svalkaiko SOlm lokali tet, odnosno izbo'r mjesta bOrrav
ka neolitskog Dimenzije su zaista slkromne, 'pa se, u 'Vezi s
tim, namece i pitanje za,j edruice Ikoja je mogla boravi,ti U ta,ko sku
S dnuge strane, vjerovatno je da k,ul,turni .sloj u
nekim ozbiljnijim ,razmje,rama n iJ kada i nije Ipostojao. To da jei borav
ljenje na ovom mjestu imalo Ikarrukter Ik,ratkotrajnog zadravanja. V,rlo je te
ko o:iredenije ulaziti. u karakter tog boravka. Istina, neki auto'ri ,su po'ku.al i
sasvim precizno odrediti ulogu ovakvih stanica u ivotu neolitSKog

nam se da bi U ovom i u.o.ptenije tretilranje jp.ro:b
lema bilo preur'anjeno, pa bismo, .za sada, u ,kalraktera stanice u
Vi,ru zad-riali samo termin zadravanje.
VUKOVE NJIVE
Lokalitet je otkrio i na njega prvi upozorio P. prikupivi izvjestan
hroj f,ra,gmenata keramiike i Ikremenih Odmah je bilo ja:sno dOl
je II pi tanju bkal itet Na'knadnim r ekognosciranjem to je
i pa je u tClku mjeseca olkto,bra 1977. godine izvreno p.robno sondi
ranje.
LCI'{OlI itet se nalazi na sjevernom rubu Rak lg .polja, 'koje ima ehlik jed
ne 'vecma izduene i zatvorene doline , vrlo pagajne za zemljoradnj'u. Sa sje
verne strane dolina je zatvorena padinama visokih bregova, a ca june pre
lazi u breuljkast teren prEiko kojeg se dolazi do susjedn'ih G.ruda. Neerli'tsko
naselje je bilo smjeteno na sjeverno,j, relativno ravnoj li dosrta uSlkoj ter as-i
polja. P'rvo:bitna lcrka,liteta ,danas se ne moe ni 'p.ri'blino
jenili poMo je erozijom svedena na jedne glav'ice no. vrhu pelja.
Povrin9kih nalaza kremena li keramiJke, istina, ima na 'dosta velikom prosto
ru ed ove glavice, ali se radi o dijelo,vima t erena je plrvobitna
konfiguracija erozijom sa'ovim izmijenjena, a sloj pot,pun'o dest rui,ran. No, j
na sa.moj glavici aTheolo,ki nalazi su na njen centralni, ranije ob
dio cca 30 X 50 metara. Periferni dijelovi glavice prekri
veni su dosta bujnom vegetacijom. Sondi,ranjem na 'od 35 mt najbo
lje dijela lokaliteta je da se kulturni sloj , koji vjerovatno
nije nikada ni bio znatniji, nije uopte Arheoloki materija.l pri
ku'pljen. sondiranjem sasvim Je i na sloJ hu
musa dE:bljine cca 0,40 m, ispod kega dilrE>ktnc dolazi potpuno sterilna i intaik
tna zdravica. Znatno su brojniji povrinski nalazi. Prikupljeno je neto izra
od kremena i fragmenti keramike.
S obzirom da je materijai sa ovog 100kaliteta pri'kulpljen pod is,tim 'oikol
no t im a 'kao i u Viru, se za isti metodsIki pris,tu,p.
za razliku od situacije u Viru, ovdje, pored keramike, raspolaemo i izvjesnim
"' G. N o v a k, Prehistorijski Hvar, Zagreb, 1955, str. 57; A. B e n a e, Zelena
GZI\1, 1957, str. 65 ; A. B e n o e, Studije o kamenom i baka'mom dobu u
sjeveroza padnom Balkanu, Sarajevo, 1964, str. 106.
"" P. O r e Prapo\,ijesna naselja i grobne gomile u zapadnoj He!' cegovini,
G Z '.VI , sv. XXXII , 1977 - uporediti zbog preeiwijih topografskih podataka.
NOVA NALAZISTA IMPRESSO-KULTURE U HERCEGOVINI
11
brojem kremenih Na alost, raspolaemo samo sa primjerk8
krpmenog T. VI, 1-4. U tri se radi o dok za primje
:ak pri,kazan na T. VI, 4 n,ism.osigurni da .Ji. ,prec:l!s.tavlja neko vrlo ru
rLmenta,rne izrade, il : se radi o octi:>l1jku. Pored roga to su mah)brojnL
Sll j'J::; l frag.mento 'va m pa u -pogledu njihovih .ti!po,lo.k.ih karakte.ristiLka ne
mo emo bik je jedino da tmaju trougaon presj e.k, te dOl
ilisu retuirani. Istina, kod primjeraka sa T. VI, 1, 2 bi se moda mogla dopu
stiti izvjesna geometrijs:ka forma, PO<g'lotov,o to ,ranije prik,u:pijenom
materijal,u taJkve f'O,nme si.gu,rno No, u ovom trcnutlku nebi smJ e..
ljeli prej udic.ira ti u isticanju formi ove Vl1ste nalaza.
je da se ni materijal s ovog .loikalitet3 ne odlilkuje
bogats.tvom ornamentaInih i motiva, pOlkazuje sas'vim p:.imarne
odiik:= ;:ffilpreo,so-u'krCl1avanj a .
T e h n i k a u t i s k i van j a - Kao i u okviru impresso-kul
ture, ulbs:kivanje se Vlrilo prstom A'i no:ktom. Skala motiva izvedenih utis,ki
vanjem ,prsta do.sta je i'roka i zavisiod toga do 'koje je mjere i2weno utislk.i
vanje u zid ,;:;ol3Ude. Pri tome nastaju ili manja udiubIjenja, odnosno vi e
ili manje se uzdie okolna povrina; T. VI, 5- 7. No, bez obzira na to, cjeloku
pan -repertoar utisnutilh mo!li<va ne iZilazi i,z o'kVli,ra takvih ornamenata na os
talim nalazitima s i,mpresso-ikeramilko:m. Najljepi pr.hnjerci su onl
prilkaz:mi na T. VII, 1-2, sa motiv.ima tipanjem. Prv.i se po s'vemu
pribliava tc.l1{vom moti vu iz Zelene

d'olk za drulgi najbo'lj u anal,ogij tl
imamo u Vi,ru. Uti,s. ki'vanje ,izvedeno samo noktom ne Idonosi ni ta
novo u odnosu na repertoar taiko izvedenih motiIVa; T. VII, 3-4.
T e h n i ik a u 'r e z i van ja - OVla tehnifka je u materijalu 'klojlim ra
zalstupljena SCl1mo sa dva primje.rlka. Radi se o klfa,bkim urezanim
Hnijama izvedenim nebm otrim ins1:r.u mentom. Na jednom primjerku se
urezi glru.piu u paralelni'h .redova, T. VII, 6, Iddk na drugcm bez
nog rasporeda prekrivaju povrinu posude; T. VII, 5.
Tehni ik a zlgo sanJa - Tehnilka je vrlo malo
se o ig.osanjlu 1zvedenim nekim instrumentom :koji o:stavlja
t'rougllaste otis: ke; T. VIII, 1-3. Veoma je fragment na T. VIII, 2, kod
;mg.a se ne r.aod.i ;0 Itrouglastim oblicima, prije :Q jednom uglalsto;;n
mcbvu. To je posljedica nera,vnomje<rno.g uti.skivanja instrumenta u z,iid po
sude, odnosno zakoenosti radne povrine zbog koje ostaju na jednom dijelu
dublji a na !drugom otiJsci.
Pored ov.ih, ras,polaemo i i.zvjesnim brojem f.ragmena,ta na nema
nilka,kivih ornamenata, a.li nismo u :da Ikaemo 'fadi li se o dijelo'vi
ma monchI' cmnih posuda ili o neo;rnament.isanim 'dlijelovima posuda s im:pre
sso-u<krasom .
.svi firagmenti kojima ,raspolaemo Ipri'padajlu Ipo.slu:dama od ze..
mlj e S'la'bog kvaliteta,a,li Ibez ilkla:kivih posebnih pr.imjesa. Povrina posuda ja
vlja se u boj'i,dolk je unutranjost Ted.ovno tam
na, .go.to,v;o orna ii IZJgleda da je i Ivanj-s1ka po,v'rina billa is,te ,boje,
odnosno da je imala jednu tanlku :prev.laJku Ikoja je otpala. Da se ra-di o 'Prev
laci najloolje se vi:di na neornamentisanim f;ragmentima, aJ.i se ona tamJ sa
svim lalkoodlljuolkuje. se i na nelkim ornamenti-sanim f,ragmenbima na
zi'ru ostaci taik-ve ,prevlalke. P,resje:k 'polkazuje u c[wenikas.to
ili crnoj boji, ali i u raznim nijansama.
Za bpoloika razmat,ranja nema mnogo elemeIlJaJta. Sa.mo dva fragmenta
si.gurno u1kazujlu na l.op.tastu f.ormu, a druga dva na to se
23 P. O r e Prapovijesna naselja ... T. I. 1-5.
24 Zelena T. VIII, 2.
BRUNISLAV
12
poklapa s optim tipolokim karakteristikama impresso-keramike. i
traka;sta 'drka na T. VIII, 3 sasvim se uklapa u te opte .odlilke.
to se ornamentike, smo prethodn-o Ipomenulli da ona u cjeLini
ostavIlja uti sa.k primarnih impresso-uikrasa. lotina. u'kupno mala IkoUhna Tas
po'\o-ivog materijala ne do,puta nam da budemo decidni u tvrdnji
o-potpunom preovladavanju utisnutih ornamenata. U -ovom to mOle
bi.ti li S c1ruge strane, nemamo ni da ZJbog u/kupno
male ulkraenih fr agmenata razmotrimo reper,toar i i,Finu
njihovog variranja, te da ih upolredimo s ulkrasima ne> drugi,m
\-o.ka'l,iitetima imp.resso-,kulture. Izvjesna po.dudarncst 'utisnutih ornamenata sa
takvim ukrasima iz Crvene sti jene i Zelene sasvim je nedovoljna za
ocjenu relativno-hronolokog poloaja naeg materijala, pogotovo to materijal
s ovih lokalilte-ta pr ipada fazama impressc>-kulture. se da se u
O,vom moemo osloniti samo na opt: utisa,k koji o,stavljaju nC1.i na
l a.zi. Uz to, ostaje jo i da keramilka sa VUlkovih nj.iva
npr., sake-ramilkom jz Vira , za 'koju smo utwdili da pri'pada zreloj fazi im
pOlkazuj e znatne .r azl iike u tehnici i,uade. Sla,bo i ne
biloka.kvih pri mj e>.a, .koje bi poboljale ionako s.]ab kvali.tet zemlje,
vje reva tno ukazuju i na izvjesnu hronoloku razli ku. U prillog tome ide i
6injcnica da jedan ud 'kremena ima izraene geometr-ij>slke od
like
25
. Zbog toga nam se da i naselje na Vuko'vim nji vama, u Telativno
-hron'oloskom pogledu, treba smatrati net o sta.rijim od Zel ene
ne, Vira, odnosno da ga tlre ba uvrstiti u okvir prve faze
:Meou-t,im, nemamo ni da ga sasV'im paJrale.Jioemo sa Crven.om sti
jenom, .pa bismo nj egov poloaj u olkviru prve faze impressO-ikuo\tu.r e, za sada,
ostavili otvcrenim.
Kao i kod stcmi'ce u Viru, i ovdje se problem ka,ralktera samog
Do'k smo u Viru mogli bar pretpostalviti da se Ifadli o jednom Ikrat
kot rajnom zadravanju, ovdje u tom pogledu ne mo,emo biiti sas'v,im ,preciz ni .
Ostaje da 'kulturnog sloja danas nema, ali ,i da povrins,kih
na.]aza 'ima na dosta v el,jl jwm prostoru. To da je i samo nase1je vjero
vatno zauzima lo mnogo povrinu O'd one koju danas moemo pretp<}staIV1"
ti. Ne-dostatalk kulturnog sloja, odnosno njege-va ne-izrazllost, dopusti'obi nam
da i u ovom pretpostavimo da se radi o jednom kratkotraj
nom zadravanju. jedno drugo rj eenj e nam se 'prihvat-lji vij 'im.
Prethodno je pomenuto da se naselje nalazi na jednoj izduenoj i dosta -usikoj
na sj evernom rubu polja. Dopustimo li da je na'se1je zauzi
;nalo mnogu p-o vr.inu od dananje, onda. je jasno da se for;n :; allo prema
geomorfol o.kim od1i'kama terena, odnosno da se ne radio cent,ralnom grup'i
sanj u objekata , da je u pitanju naselje izdue:-: og tipa. 'prema p o
vrinskiom nal azima, to nam izgleda sa s,V'im vjerovatno. U tom ni
dugoltrajniji ivot ne bi ostavio traga u smislu taloenja i!zrazitijeg sloja. Nai
me, stambeni objekti su se tada mogli podizati na svi m pogodnim mjestima, il
uz bo jos i .povremeno pomjera.ti. U dugotrajnijeg ivota, bilo bi nor
ma,lno ti ,i ho rizon taln u 'stratigrafij u. N a:ravno, ovo je samo ,pre.tpo
stavka, koju b:,ti provjeJ1iti tek na nekom lO'kalitetusa takvom
organ izacij om naselj a
Ostaje da pomenerno jo jednu od veli.kog RClJdi se
o velikoj gustini naselja neolitskog u okolini posu.ia
ZG
S izuzetkom
stanice u Vjru, sva ostala naselja su na otvorenom, i u cjeliini imaju niz
karakteristika. Osnovno je da ni na jednom od njih nema izrazi
'.i Ci t. pod 23.
'" Cit. pod 22.
13
NOVA NALAZISTA IMPRESSO-KULTURE U HERCEGOVINI
tijeg sloja, da je alrheo,lokri maiterijaJl zadran u humusu. To
nesumnjilv.o ulk2zuje i na .zajedn/i:aki kalralkter ,talk vih naselja. Da li se
radi o kratkotrajnom zadravanju ili o velilkLm naseljima sa ho ri.zontalnom
stratigrafij om, ne moemo nita S druge strane, i
znatne IraJZI,tike u materijalu Ulkazuju i na njlihov Irelativno-hronollob
odnos i IPoloaj u irazvoj u .impresso-ilm,J.ture
27
IPiitanje smjetaja nekih old nj ih
u .topng,rarfsJkLm uslovima 'predsbavlja po,seban problem.
No, za odgovoTe na ovapiitanj a jo uvijek nemamo dov'o,ljno elemenata. Uosta
lom, rUme bismo ilZim dalEIko "iz dk-viTa ovog rada.
SUMMARY
NEW SITES OF IMPRESSO-CULTURE IN HERCEGOVINA
'J1he a'uthor gi'ves ,the 'resuLts OJ excavatirons of smaHer extent that have
been carried out at two new sites of impresso-culture near Posuje (west
Hercegovina).
The first site is small cave settlement. The excavations showed the cul
ture layer to 'be oompletely destroyed. The ,ty'po.lo,gi.ca,l and o.rnamental cha
racteristics of the pottery provided therefol' the single basis for analyses.
These characteristics shoved this settlement tobelof!gs to the developed stage of
bhe ea.rlrier neaJi,thic. The oha'raoteriSitics -of both oontinental an!d 'vari
ants of impresso-culture wery equall y represented.
The second site belongs to a group of open-aire settlements. Since no
culture layer of was fOlund 'at .t his loc,al1dy, author sUipposes tha t
the setitlement was eSitablished for the pUI1pose of short-time maLntenance -OT
that it was the set tlement with specific organ'ization. As to ,the pottery, the
tYpological characteristics make possible the comparison to the correspon
ding find s from Crvena stijena. This settlement belongs therefor to the initial
stage of earlier neolithic.
Prevela
Marta
" Cit. pod 22, T. I-VII
TABLA I
\ \
2
3 I
4 I
5
Crtei : J . Ac imov ie
TABLA II
/
/
3
Crtei: J . . A l m o v i
TABLA III
/' ..
.. ' <:e 'fI , \ :
".' --.


1
2
3
4
Crtei: J.
TABLA IV
2
1
\ \
3
4
5
I I
6
Crtei : J . A i m o v i
TABLA V

r=rF7 -
-LY -
1 2
2
3
5
6
/
7
CrtezL J.
TABLA VI
\ \
\ \
/ /
/
/
1 2
3
I
4
/ /
5
6
- - - - - ~
Crtei: J. A i m o v i
TABLA VII
/
/
2
1
3
J.
TABLA VIII
1
2
3
5 6
Foto: M. R a d o v a n o v i
ZDRAVKO
nEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS.
(2. st. pr. n. e.)
OKOLNOSTI NALAZA
U maju 1977. godine otkriven je na Prostoru 13 (T. II, 3) ispod
ilirskog grada DAORS .. A (T. I, l, 2)1 -depo, teak neto vie od 34 kilograma
sa 245 odredljivih eljeznih, bronzanih, staklenih i srebrnih predmeta i mnot
vom fragmenata raznih neodredljivihobjekata. Depo je otkriven pri jednom od
mnogobroj'nih sistematskih pretraivanja tamnijih prostora (nazvanih Prostor
l, 2 ... )" s jeverozapadne padine krakog grebena. Na ovom ,dijelu grebena, na
kosi:rn terenima visokim 100 do 250 metara iznad pobo'ka Ra,dimlje, nalaze se os
taci stamben.og d'ijela grada sa ruevi:nama i podZ1ida, horizontalnim sao
u s.tijenu i proi-renim podzidama ,i sa verti
u sbijenu ili od oklesa
n1h kamenih kvadrova. Na tom prostoru, teko erozi jom i potresima ,
je, od iskopavanja 1963. godi:ne ,do danas, 'najvrednij i pokretni
arheoloki materijal. otkrivenog materijala (Ikoji :kraja S.
i sredine 1. pr. n. e.) .porijeklom je iz radionica ili radionica pod
uticajima, to ovaj grad uvrtava u nalazita za
prodora kulture i c'ivilizacije 'U nae krajeve. Nepostojanje
a'nalogija za neke objekte vrhunskog umjetni6kog karajktera iz ovog depoa s
i Inepostoja'nje ovako vehkih garnitura i juvehrskog zanata
'doba na jednom mjestu ovom depou daju izuzetan
Prostor 13 smo pretraivati u decembru 1976. godine i u februaru
1977. godi'ne, aJi smo oba puta zbog kia ii detaljnog Ipretraivanja
svake grudice zemlje odustajali od daljeg istra:ivanja sve do ljeta, kada se mo
gao dui suhi .period. pet fragmenata ,protokorin:tske geomet
rijske keramike s ,kraja 8. pr. In. e. upravo na Prostoru 13 (T. 2.),
zetno za najral1li]ih uticaja na nae 'krajeve, bio je
osnovni razlog to smo na Prostoru 13 u maju 1977. godine 'nas,tavili istrai
vati i to smo neku vpstu 'Sistemats.kog i1skopava'nja, iako je bilo jas.no da
tu ne postoje ,pravi kultU-Dn i slojevi. Prostor 13 je dio stDme pwcLine prekriven
crnom zemljom sa mnogo kamenja, grmljem i razna broj'nim krakim niskim
1 Z. M a r Dva nova primjerka daorsijskog novca sa Gradine kod
Stoca, Godinjak Centra za balkanoloka ispitivanja XII !J,11, Sarajevo, 1976, str.
253-258.
2 Detaljnija objanjenja zato su neke manje povri'ne, uglavnom na grebenu
iSip.od akropole, to na stambenom grada, nazvane prostorima s od
arapskim redn im brojevima pogledati rad: Z. M a'r ,i
drugog star-e ere sa u kod Stoca, Glasnik Zemalj skog mu
;ceja, N. s. XXVII/ XXVIII - Arheologija, Sarajevo, 1973, str. 237-238.
24
ZDRA VKO MARIe
biljkama, tridesetak a irok metra. Ova tamna mrlja na kra
kom gre benu .prua se upravcu i,ugoistok-sjeverozapad. Naa istrai vanj a su
na stranL na terenu koji je imao oblik strme padine sa
ivom stije'nom, golom, na gornjoj (sjeverno]), i provalijom s osipinom na ju
noj strani. Uza stijenu koja je sjevernu Prostora 13 ut je do
stigao debljinu od gotovo tri metra, dok se na junoj strani .posve isklinjavao.
ut se ovdje sastojao od mnogo kamenja, crne zemlje, velikih fragmenata am
fora, dosta si tnij eg vrelnijeg arheolokog matenj ala i neto fragmerna ta i vo
tinjs.kih kostiju. Uz ivu stijenu na sjeveru su ostaci grube podzide Gd
grubo oklesanog kamena. Nakon neto o.psenijih istraivanja moglo se utvrdi
ti da se na dnu Prostora 13" nalaZi ravna ploha u ivoj
st,ijeni, u stvari pjea6ki prolaz koji bismo, zbog podzide uz viu stranu i zbog
tri metra irine hodne linije, mogli nazvati nicom ili ulicom. Ova sao
je horizontalno povezivala pOJedi'ne zgrade ili neke dijelove naselja
u, za sada, du,ini. podzide uza sjevernu stranu, 'koja je t i
tila .ovu od odronjavanja kamenja sa viih dijelova grebena,
strme ive stijene, koja se produava i daleko uzdie iznad nice, otkri
ven je 17. maja 1977. godine veliki depo i juvelirskih obje-kata i neto
poljoprivrednog sk upina nalaza sa ovog lokaliteta i sva
kako Jedan od arheolokih nalaza u naim krajevima.
Depo i juvelir:,kog alata i pr e izvoda tih zanata otkriven je u jed
nom kripu (sl. 1) na dubini !7.medu 1.40 i 1,80 metra od povrine
zemlj e. u sLoJu crne (tamnosmeM') s ipke ze mlje. Objekti u depou bili su ta
ko slo eni da zauzmu to mGl1.le mJiO;; l ;l u j il m:, koja Je, iZSC'::lCl, imala oblik
Sl. l. Mjesto na Prostoru 13 na kome je de;:>:)
Foto: z.
25
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
grubo pravokutne prizme, je donja stranica bila duga oko 70-80
cm, a iro,ka oko 40 cm. Nad slojem sipke crne zemlje, u ,kojoj je depo otkriven,
nalazili su se slojevi nanosa sapirani sa viih predjela grebena tokom v:ie od
2000 godina. Po sastavu, slojevi nanosa, debeli 50 i 70 cm iznad depoa,
jasno se odvajaju od kompaktnog sloja sipke ta,mne zemlje u ,kojIU je depo za
kopan. Nanosi se sastoje ugla vnom od kamenja i fragmenata vehkli.h amfora,
zatim od neto zemlje i objekata. Iako se u depou na lazi dosta
sitnih, izuzebno vr ijednih objekata, depo nije bio niti sa strane niti
odozgo, to je i nama znatno otealo sa:kupljanje materijala iz prhke i sipke
zemlje. Poloaj ovog depoa U naselju (skriveno mjesto) i da se vlasnik
n ikada nije vratio da ponovo uzme ovaj dragocjeni materijal jasno g,ovore da
je sav ovaj mnogobrojni materijal zakopalO u izvanredno nesigurno i opasno
vrijeme kako za samo naselje tako i za vlasnike ovog materijala.
II POLOZAJ OBJEKATA UDEPOU
Prilikom isko'pavanja detaljno je pregledavan sav materijal iako
nije izgledalo .da za to postoje ozbiljniji razlozi, jer smo u istraivanja
ovog dijel a "Prostora 13 mislili da se nalazimo na -terenu sa malo zemlje i v '.:-
get acij e. Izbacivanje jednog iz zemlje, otkrivanje ukopanog depoa i cijC' h
tok kasnijih iskopavanja na ovom mjestu otkrili su debele slojeve uta i zem
lje, to se prema povrins,kom izgledu ovog strmog terena nije nikako mogl o
pretpostaviti. Otkrivanje depoa odvijalo se o,dozgo prema dolje na prosto r u
velikom o,ko 1,5 m'. Zbog .isklinjavanja slojeva na jugozapadnoj strani stalno
je tu dolazilo do proirenja prostora otkriva'nja, a tu je bilo i sa
strane objektima depoa. Iako poloaj objekata li depou, izgleda, nema nika,kvog
ipak smatram da j e bolje izloiti sve osnovne podatke o poloaju i
mjestu pojedinih objekata iz depoa. Centralno mjesto u depou imalo je bronza
no vedro (br. 7) otkriveno u uspra vnom poloaju. U momentu su obje
drke, odnosno atae bile odlijepijene od ruba vedra. Zbog pritiska raznih obj e
kata u vedru i van njega i pritiska zemlje izgledalo je da je vedro posve
tavo. Tek nakon to su iz vedra objekti i zemlja, su teka
nasta la oks idacijom bronze. U vedru se nalazio veliki broj, ugla.vnom
manjih, eljeznih u vertikalnom poloaju. Prije bilo kakvog nabrajanja
objekata nu'no je naglasiti da su eljezn i objektL u pravilu, bili izuzetno teko
dok s u bronzani uglavnom U vedru su se nala
'l iE objekti:
l bronzani letkalm (br. 94)
7 eljeznih dli jeta (br. 172-178)
4 savijena koma ja sre brne ice (br . 24-27)
10 bronzanih punci (br. 103-112)
30 eljeznih punci (br. 183-212)
II eljeznih turpija (br. 161-171)
5 uskih eljeznih (br. 153-157)
2 eljezne strugalice (br. 181, 182)
fr2gmenti 3 eljezne testere (br. 144-146)
2 el jezne makazice (br. 120, 121)
fragmenti 5 eljeznih 'noeva (br. 227-231)
l srebrni stilIUs (br. 36)
l bronzana cijev (br. 85)
ID duih eljeznih il jaka za drvenih drk i nep'J
znate namjene (br. 213-222)
2 bipiramidalna mala eljezna objekta (br, 223, 224)
eljezna strel ica (br. 147)
eljezno ilo (br. 149)
26
ZDRAVKO MARIe
l bronzana ipka (br. 93)
2 eljezne i.gle (Ibr. 179, 180)
2 bronzane (br. 95, 96)
l eljezna (br. 150)
l trapezna eljezna (br. 238)
l duguljasti objekat okruglog presj e ka (br. 244).
Povrh ovih objekata u vedJ1u s u leale u horizontalnom poloaju dvije iroke
spojnice (br. 239, 240), a na njima 10 (b r . 130-139) ,poredanih jedan po
red drugog. Na su leali za metal (br. 151-160), veri:ge
(br. 148), za ice (br. 124), za
ice (br. 122, 123) i klijeta (br. 140-143). Uz bronzano
vedro na stra,ni nalazio se jedan veliki nakovalnj kvadratnog
presj eka (br. 126) , jedan 'koljenash nakovanj (br. 128 i tri manj CI
nakovnja s okruglom radnom povrinom (b r. 125, 127, 129). Svi
s u stajali u vertikalnom poloa ju. Na suprotnoj strani od na'kova1nja,
sjeverozapadno od bronzanog vedra, bili su otkriveni objekti
depoa. Na samom dnu leala su trnokopa, a na nj ima dvije tesle (br.
232-237), sloerul tako da je j ednog trnokopa leao na otrici motikastog
dijela trnokopa, i obratno. Tesle su na zavravale ovu zbirku po
ljopri vrednog 'i tesarskog Na trnoko.pima i na teslama nalazila su se dva
bronzana kalupa u obliku pravokutne prizme s udubljenjima (br. l, 2) i dva
eljezna kalupa s ud'ubljenjima (br. 3, 4), a uz njih bronzana zdjeliica (br. 8) is
punjena raznim srebrnim i bronzanim obje-ktima. Bronzana .kutijica za nakit
(br. 9) bila je u obrnutom poloaju, sa dnom okrenutim gore.
U bronzanoj zdjelici je bio materi.jal:
5 srebrnih srednjolatenskih fibula (br. 32-35)"
8 bronzamh odljeva (br. 12-19)
bronzani sa glavom mlade ene (br . 5)
bronza ni kalup sa likom prednjeg dijela glave psa (br. 6)
2 fragmenta eljeznih makazica sa zabjepljenim dijelovima sitne
srebrne ogrlice (br. 42)
l bronzani (br. 82)
2 bronzana tasa juvelirske vage (br. 88, 89)
3 bronzana utega (?) (br. 90- 92)
5 bronzan ih juvelirskih nakovanja (br. 97-101)
l srebrna omega igla (br. 37)
l bronzana omega igla (br. 81)
2 kazaljke juveHrs ke vage (br. 86) i
l bronzan i proboj ac (br. 102).
Na zdjelici je prelomljen tasova juvelirske vage (br. 87).
Bronzana kutijica za nakit (br . 9) sa eljeznom bravicom i eljeznom oso
vinom pokl opca i tijela kut ije jedan je od objekata de
poa i kao proizvod zanatstva i, u naem kao oslo
nac za vremenskog okvira u kOjem su nastajali pojedini objekti
iz depoa. Na ovom mjestu se samo na nabrajanje objekata
u kutijici. je napomenuti da su u k.utijici otiska gla
ve mlade ene (br. 20-23), sva tancova:njem .kalupom br. 5,
u bronzanoj zdjelici. U kutijici za nakit pro.nade!1i su jo i sljedel:i
objekti:
srebrna naunica (br. 30)
privjesak sa kauri-koljkom (br . 39)
* Zemaljski muzej BiH u Sarajevu u svom posjedu komada f.ibula,
dok se peti primjerak nalazi u privaltnom posjedu kod iz sela
Hrgud. SO Stolac.
27
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
1 kauri-koljka (br. 40)
5 fragmenata jedne te 'i,ste staJklene perle (br. 43)
12 malih perli od staklene mase ('br. 44-55)
1 tamnopia va perla od staklene pas>te (br. 56)
1 tamnoplava staklena perla (br. 57)
2 blijedozelene perle od staklene mase (br. 58, 59)
,probueni disk od staklene mase (br. 60)
l gema sa Ekom (br. 61)
5 gema od stakla i sta:klene mase (br. 62-66)
13 komada staklene mase amorfnog obli:ka ,s vijetlozelene i crvene boje
"(br. 67-79)
- 1 jantar&".ka perla (,b r. 80).
Upravo izloenom popi s u objekata i;z depoa vjerovatno bi trebalo dodati i
nekoliko objekata naknadno u zemlji iz kripa u koji je
depo bio ukopan. Ponovnim pretraivanjem zemlje otkriveni su jo
vaniY predmeti,koji, najvjerovatnije, pripa,daju depou: prednji dio
torza mlade ene (br. 10), bronzani odljev lijeve strane minija
turne glave (br. 11), srebrna (br. 28) , srebrni p!'ivjes'a,k (br. 29) ,
jedna kauri-ko.lj,ka (br. 41), j edna srebrna naunica (br. 31), jedna
srebrna perla (br. 38) i tri fragmenta tankih eljeznih (br. 241-243).
III OSNOVNI PODACI O OBJEKTIMA IZ DEPOA
Broj objekta:
1. Bn)TIzani kalup za izlijeva:nje i otiskivanje likova i 'dr.ugih de>korabivnin
elemenata, u obl ik,u 'prizme: 7,8 X 7,3 X 2,7 cm; teina: 1.376,5
grama: inv. br. 55842 (T. IV-XII).
2. Branzani kalup u obliku pravokutne prizme za 'izlijevanje i otiskivanje
likova i drug.ih dekorativnih elemenata; vel'ibna : 10,2 X 6,2 X 1,9 cm, tei
'na: 881,9 grama; inv. br. 55843 (T. XIII-XVII).
3. 'zeljezni kalup u obliku pravokutne prizme s udubljenjima za izlijevanje.
otiskivanje i iskucavanje raznih objekata. udub[ijenja je okrugla.
udubljenje na jednoj iroj strani ima ljebove.
Duina 9,6 cm; iri,na: 5 cm, d'bljina: 2 om; teina: 580,5 ,grama; inv. br.
55922 (T. XVIII, 3a-f).
4. Mali eljezni kalup u o,bl'i'ku k vad ratne prizme sa krunim udubljenjima
za izlijevanje i.1'i otioskivanje, najvjerovatnije, d'UJgmadi. 4,3 cm
X 4,2 X 2,0 cm; teina: 188,5 grama; inv. br. 55923 (T. XVIII, 4).
5. Bronzani reljefni kalup sa predstavom glave mlade ene (en f.ace) za otis
kivanje (tan-covanje) ovog I'i'ka na limenim vjerovatno samo od
plemenitih metala. Promjer: 3,2 cm; maksimalna debljina: l cm;inv. br.
55924 (T. XXIII, 5).
'6. Bronzani kalup za otiskivanje (tancovanje) limenih otisaka sa stilizira
nim likom prednjeg dijela glave psa debljine 1,9 cm,
promjera 3 cm; i.nv. br. 56037 (T. XXIII, 6).
7. Bron2)ano, restauri'rano vedro, sa dvije masivne drke i ureza
nim ornamentima ispod oboda. Visi'na: 24 om; promjer oboda: 22 cm; inv.
br. 5584,1 (T. XIX, XX).
8. MaSJiv'na bronzana zdjelica. Promjer otvora s 11 ,7 cm, v'isina 4,2
cm, dehlji'na oboda 0,2 cm. Inv. br. 56007 (T. XXIV, 8) .
.9. Bronzana kutijica za nakit sa bravicom i eljeznom osovhnom na arci. po
klopac je sastavljen od dvije gornje, deblje i donje, tanje.
kutije 7,9 X 6,3 X 3,4 cm; i:nv. br. 55884 (T. XXI, XXII).
ZDRAVKO I\lAR1C
28
10. Bronzani odljev prednje polovine glave i trupa mlade gole ene sa podre
zanim rukama (bez nogu) . 3,5 X 1,9 X 0,7 cm; inv. br. 56039 (T.
XXnI, 10).
ll. Bronzani odljev lijeve .polovine minij'aturne glave sa ,kacigom;
l,7 X l,2 X O,4 cm; inv. br. 56038 (T. XXIII, ll).
12. Bronzani odljev desne polovine prednj eg dijela psa. Zadnja strana od
ljeva je posve rav,na. Visina : 3 cm, deblji'na: 0,8 cm; inv. br
55928 (T. XXIII , 12).
13. Bronzani odljev polovine manjeg bronzanog obj ekta u obliku turbana na
nianu. Stranja strana je posve ravna. Duina: 5,5 cm; irina: 2,6
cm; debljina na sredin'i: 1,1 cm; inv. br. 55926 (T. XXIII , 13).
14. Bronzani odljev polovine objekta u obhku 3Jmfore. je ravna jer
se ona lijepila sa dr.uge polovine ovog objekta. Visina: 3,5 cm;
irina: 2,6 cm : debljina: 1,3 cm; inv. br. ;)5927 (T.
XXIII, 14).
15. Bronzani odljev l ijeve polovine poprsja psa. je posve ravna zbog
toga to se ovaj d io lijepio za odljev desne polovine ovog lika. Visina : 3,2
cm; irina: 1,6 cm; maksimalna debljina : l cm; inv. br. 56005 (T.
XXIV, 15).
16. Bronzani odljev minijaturne lijeve polovine glave i trupa psa (bez nogu).
odljeva je .posve ravna. Dui'na: 2,6 cm; maksima.)na debljina:
0,4 cm; inv. br. 56006 (T. XXIV, 16).
17. Bronzani odljev objekta ,blago obli ka sa dva dua i dva 'kra
ka. Dui'na: 3,9 cm; irina: 2,2 cm; deblj i' na: 0,6 cm; inv. br. 56002 (T.
XXIV, 17) .
18. Bronzani odljev objekta blago oblika sa dva dua i dva
kraka. Duina: 3,6 cm; irina na sredini: 2 cm: deblji,na: 0,4 cm; inv. br.
56003 (T. XXIV, 18).
19. Bronzani odljev oblika. Duina: 2,7 cm; visina: 2,2 cm;
ma,ksimalna deblj.ina: 0,6 cm; i'nv. br. 56004 (T. XXIV, 19).
20. Srebrna sa otisnutom (tancovanom) glavom mlade ene. Lik je
otisnut bronzanim kalupom br. 5 (T. XXIII, 5, inv. br. 55924). Promjer:
4,3 cm ;inv. br. 55925 (T. XXIII, 20).
21. srebrna s otisnutim lj,kom glave mlade ene. Lik je otis
nut (tancovan) bronzanim kalupom .br. 5 (T. XXHI, 5, inv. br. 55924).
Promjer dijela 3,t3 cm; i nv. 'br. 56036.
22. Dijelovi srebrne sa l ikom mlade ene otisnutim na bronza
nom kaLu.pu broj 5 (T. XXIII, 5, inv. br. 55924). Inv. br. 56036.
23. Dijelovi srebrne sa likom glave mla,de ene otisnute na
bronzanom kalupu ,br. 5 (T. XXIII, 5, inv. br. 55924) Inv. br. 56036.
24. Smotuljak srebrne ice za letovanje kvadratnog presjeka. Debljina ice:
0,2 cm ; dui promjer: 6,1 cm; ukupna duina ice 17 cm; inv. br. 55993
(T. XXIV, 24).
25. smo.tuljak srebrne ice za letovanje kva.drabnog presjeka. Deb
ljina ice: 0,2 cm; du'i promjer smotuljka: 6,7 cm; ukupna d,uina ice:
18,5 cm; i nv. br. 55993 (T. XXIV, 25).
26. savijen komad srebrne ice za letovanje kvadratnog presj eka.
Debljina ice: 0,2 cm; dui promjer smotuljka: 5,5 cm; ukupna duina
ice: 22,5 cm;inv. br. 55993 (T. XXIV, 26).
29
DEPO PRONADEN U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
27. savijen 'komad srebrne ice za letovanje kvadratnog presjeka.
Debl'ji'na ice: 0,2 cm; dui promjer smotulj:ka: 5,4 cm; ukupna duina
ice: 24 cm; inv. br. 55993 (T. XXIV, 27).
28. Pravokutna srebrna sa zaobljenim krajevima. Duina cm; irina:
2,3 cm; debljina 0,5 mm; 'inv. br. 56028 (T. XXIV, 28).
29. Kruni uplji srebrni privjesak obostrano ukraen mnotvom s.pojenih
trokuta sastavljenih od srebrnih kuglica (granulacija) i sa neto filigran
skih ornc:menata. Promjer: 2,8 cm; deblj ina 0,3 cm; inv. br. 55929 (T.
XXIII, 29).
30. uplja srebrna naunica u obliku shematizirane lavlje glave. Griva je
predstavljena filigranski lukovima -i krugovima. Duina: 2,2 cm ;
ir ina 1,8 cm; inv. br. 55931 (T. XXIII, 30).
,31. uplja srebrna naunica sa filigrans.kim omamentom u obliku
vitica i zavojnica. 2 X 2 cm; inv. br. 56030 (T. XXV, 31).
32-35. Tri i jedna srebrna fibula srednjolatenske sheme jed
naJkog obUka i duine. Duina svake filbule 5 cm; inv. br. 56032 (T. XXV,
32-35).
36. SavijEni srebrni sti1us du ine 18,5 cm; inv. br. 56033 (T. XXV, 36).
37. srebrna omega igla duine 8 cm; inv. br. 56039 (T. XXV, 37).
38. Valj,kasta srebrna perla duine 0,9 cm; promjera 0,4 cm; inv. br. 56014
(T. XXV, 38).
39. Privjesak od kauri-kol}ke i srebrne ice. Srebrna ica je gore obli
kovana kao ira petlja. Dui,na: 4,5 cm; irina 2 cm, 'inv. br. 55930 (T.
XXIII, 39).
40-4l. Dvije kauri-k,oljke duine 3,5 i 3,2 om; inv. br. 56034 (T. XXV, 40, 41).
42. Dva fragmenta eljeznih makazica na kojima je zaHjepila, na dva mje
sta, fragmente srebrne ogrlice sa najmanje uporedne slijepljene spi
ralno namota'ne tanke srebrne ice (lanac) sa malim privjescima na donjoj
spirali. Duina fragme.nta pincete 5,2 cm; duina srebrnih privjesa
ka ogrlice 0,6 cm;inv. br. 55908 (T. XXV, 42).
43. Pet fragmenata izduene valj.kaste perle od staklene paste tamnoplave
boje sa ,pet postavljenih paralelnih .bijelih linija na sredini . Du
ina dijela fragmenta 1,2 om; promjer 0,5 cm ; inv, br. 56008 (T.
XXV, 43).
44-55. Dvamaest malih perli ,bez rupa za konca, izvana svjetrije
crvene i zagas ite boje, a iznutra tamnocrvene i sjajne boje. su
od staklene mase koja zbog neprozirnosti iznutra na kamen, Vi
sina: 0,9 cm; debljina: 0,5 cm; inv. br. 56009 (T, XXV, 44-55).
56. Valjkasta perla cd tamnoplave staklene paste. Na vanjskoj povr
ini nalaze se bijele Povrina je u,plji'kava, Promjer: 1,4 cm; irina:
0,9 cm; inv. br. 56010 (T, XXVI, 56).
57. Tamnoplava staklena perla; promjer: l cm; irina: 0,5 cm; inv. br. 56011
(T. XXVI, 57),
58-59. Dvije blijedozelene perle u obli-ku od neprozirne staklene
mase. Promjer obiju perh: 0,7 cm; deblj'ina: 0,2 cm; inv. br. 56013 (T.
XXVI, 58, 59),
60. poluprozirni disk, probuen na sredini, od staklene mase (sin
tetski kamen?). Danja povrina je posve ravna, do:k je gornja blago is
na sredini. Promjer : 2,7 cm; maksimalna debljina: 0,4 em; inv.
br. 56015 (T. XXVI , 60).
61. Poluprozirna gema s urezanim likom eni II
dugu haljinu. Gema je od staklene mase (siJntetski kamen?). Donja povri
na je posve ravna. Duina: 2,7 cm; malk,simalna deblj,ina: 0,4 cm; inv. br,
56016 (T. XXVI , 61).
30 ZDRA VKO MARJ(:
62. Nedovrena pol'u.prozima gema boje meda, staklena (?). Do,n ja povrsl:na
nije posve ravna. Duina: 1,5 cm; irina: 1,3 cm; maJksimaina debljina: 0,6
cm; inv. br. 56017 (T. XXVI, 62).
63. Kalotasta potpuno prozirna, bezbojna staklena gema bez ikakvog orna
menta. Povri;na je iridirana. Promjer: 1,8 cm ; maksimalna de-blj.i'na: 0,8
cm; in v. br. 56018 (T. XXVI, 63).
64. poluprozirna staklena gema boje. Duina: 1,3 cm; i
rina: 1,2 cm; maksi malna debljina: 0,6 cm; in v. br. 56019 (T. XXVI, 64).
65. Neprozirna svijetlo zelena gema od staklene mase (s intetski kamen?).
Promjer: 0,9 cm; deblji.na: 0,4 cm; inv. br. 56020 (T. XXVI, 65).
66. Tamnoplava staklena gema, poluprozirna. Povrina je na ne
kim mjestima iridirana. Duina: 1,5 cm; iri'na: 1,2 cm; debljina:
0,7 cm; inv. br. 56021 (T. XXVI , 66).
67 Fragment tamnoplave poluprozir.ne staklene paste,iridiran. 1,4
X 2 cm; inv. br. 56022 (T. XXVI, 67).
68. Fragment poluprozirnog stakla (sintetski kamen?).
1,3 X 9 cm; inv. br. 56023 (T. XXVI, 6S).
69. Fragment poluprozirnog stakla (sintetski kamen?).
1,1 XO,S cm; inv. br. 56024 (T. XXVI , 69).
70. Fragment svj etlozelenog neprozirnog stakla (sintet5'ko,gkamena) izvana
bez sjaja, a u svjeem prelomu sa sjajem. 2,S X 1,9 >< 1,5 cm; inv.
br. 56025 (T. XXVI, 70).
71. Fragment svjetlozelenog neprozirnog stakla (sintetskog kamena) izvana
bez sjaja, a u svjeem prelomu sa sjajem. 1,6 X O,9 cm; inv. br.
56025 (T. XXVI, 71) .
72. Komad svjetlozelenog neprozirnog stakla (sintetskog kamena) bez sjaja na
.povrini. 3,l X 2,8 X 0,9 cm; inv. br. 56026 (T. XXVI, 72) .
73. Komad svjetlozelenog neprozirnog stakla (sintetskog kamena?) bez sjaja
na povrini. 2,7 X 2,2Xl,2 cm; inv. br. 56026.
74-79. Sest stakla izvana uglavnom svjetlozelene, crvene, a
iznutra tamnocrvene boje (sintetski kamen?). Duine: 0,7 cm; 1,6 cm, 2,1
cm, 2,3 cm, 2,5 cm, 2,9 cm; inv. br. 56027 (T. XXVI , 74-79).
SO. Jantarska perla promjera 1,4 cm, deblji,ne 0,7 cm; inv. br. 56012 (T.
XXVI, SO).
81. Bronzana omega igla duine S,5 cm; i'nv. br. 56031 (T. XXV, Sl).
82. Masivni bronzani sa krunom, narezanom tralkom na naj
irem d ijelu. 2,4 X 1,2 cm; inv. br. 56001 (T. XXIV, S2).
S
)
..... Dva fragmenta srebrnih sa sjaj'nom plemenitom patinom.
l) 1,9 X l,5XO,1 cm, 2) 1,SXl,5 X O,05 cm; inv. br. 56035 (T. XXVI, S3).
S4. bronzana cijev koja se postepeno suava prema vrhu. Na sastavu
nije le tovana. Duina: 59,7 cm; promjer dolje 1,4 cm; inv. br. 55932 (T.
XXVII, 84).
S5. Bronzano postolje juvelirske vage (?) Promjer: 4,8 cm; visi.na: 1,6 cm; inv.
br. (T. XXVII , S5).
S6. Dvije kazaljke bronzane juvelirske vage. Duina kazaljke 10,6 cm, a
debljina O,l cm; Duina manje kazaljke 9,7 cm, deblj ina 0,1 cm. Inv. br.
55946 (T. XXVII, 8G).
87. Bro'nzani tasova juvelirske va'ge, probuen na sredini, prelomljen na
dva mjesta. Duina 27,6 cm; deblji'na 0,5 cm; inv. br. 559SS (T.
XXVII , 87).
S8. Bronzani tas juvelirske vage sa rupe za konca uz rub.
Promjer: 6,5 cm, deblji,na 0,1 cm; i.nv. br. 559S6 (T. XXVII, SS).
31
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
89. Bronzani (okrugli) tas juvelir.s-ke vage sa rupe za konca,
smjetene uz Dub. Promjer: 6,5 cm; debljina: 0,1 cm; inv. br. 55986 (T.
XXVII, 89).
90. Bronzani uteg (?) za juvelirsku vagu promjera 2,1 cm; debljine 0,3 cm ;
teine 7,52 grama. Inv. br. 55990 (T. XXVII, 90).
91. Bronzani uteg (?) krunog obLika za juvelirsku vagu promjera 2,1 cm ; deb
ljine 0,3 cm, teine 4,50 grama. Inv. br. 55991 (T. XXVII, 91).
92. Bronzani uteg (?) za juvelirsku vagu polukuglastog oblika, sa rupicom na
vrhu. Promjer : 2 cm; debljina maksimalna: 0,8 cm; teina: 14,5 gr; inv.
br. 55992 (T. XXVII, 92).
93. Bronzana ipka krunog presjeka u obliku IzduenQg konusa bez vrha.
Duina: 16,1 cm; promjer dolje 1,2 cm; inv. br. 55989 (T. XXVII, 93).
94. Bronzani letkolm kvadratnog presjeka, duine 21 cm; debljine 0,4 cm; inv.
br. 55895 (T. XXVIII, 94).
95. Bronzana petokutnog oblika,uglavnom bez patine. Duina: 24 cm:
irina: 5,8 cm; inv. br. 55882 (T. XXVIII, 95).
96. Bronzana pravokutna (lim) prekrivena plemenitom, i
divljom patinam. Dui'na: 24 cm; irina: 5,8 cm; inv. br. 55882 {T.
XXVIII, 96).
97. Bronzani juvelirski nakovanj gore jo "li doba. Promjer:
6,1 cm; deblji:na: 2,8 cm; inv. br. 55996 (T. XXIX, 97).
98. bronzani juvelirski nakovanj, odlomjen jo u dO'ba. Du
ina: 3,9 cm; visina: 1,1 cm; inv. br. 55998 (T. XXIX, 98).
99. Bronzani juvelirski nakovanj visine 2,5 cm; Ipromjera 1,7 cm; inv. br.
55999 (T, XXIX, 99),
100. Bronzani juvelirski nakovanj visi'ne 2 cm, promjera dolje 1,5 cm, a gore
1,8 cm; inv. br. 56000 (T. XXIX, 100).
101. bronzani juvelirski nakovanj , promjera 3,9 cm; visine 2,1
cm; inv. br. 55997 (T. XXIX, 101).
102. Bronzani proboj ac za lim krunog ,presjeka. Duina: 3,7 cm; promjer : 1,1
cm; inv. br. 55995 (T. XXIX, 102).
103. bronzana punca duine 8 cm, deblj1ne 0,4 cm; ilnv. b r .
55994 (T. XXIX, 103).
104. bronzana punca duine 8,5 cm, debljine 0,3 cm; inv, br.
55977 (T. XXIX, 104).
105. bronzana punca duine 8,5 cm, deblj,ine 0,4 cm; <inv. br.
55978 (T. XXIX, 105).
106. bronzana punca duine 9,6 cm, debljine 0,4 cm; inv. br.
55979 (T. XXIX, 106).
107. bronzana punca duine 10,1 cm, deblj i,ne 0,4 cm; i:nv. br.
55980 (T. XXIX, 107).
108. bronzana punca duine 9,7 cm; deblji-ne 0,4 cm; inv. br.
55981 (T. XXIX, 108).
109. bronzana punca duine 10,4 cm, debljine 0,3 cm; inv. br.
55982 (T. XXIX, 109) .
110. bronzana punca kpunog presjeka, debljine (promjer) 0,2
cm, d'ui:ne 7 cm; inv. br. 55983 (T. XXIX, 110).
111. Odli6no bronzana punca krunog ,presjeka sa ilj,kom tankim kao
kod i:gle; duina: 7 cm; promjer: 0,2 cm; inv. br. 55984 (T. XXIX, 111).
112. bronzana punca duine 8,5 cm, debljine 0,3 cm; inv. hr.
5!i976 (T. XXIX, 112) .
113. Bronzani objekat nepoznate namjene, prekriven divljom 'pati'nom; duina:
5,2 om, debljina: 0,6 cm; ,inv. br. 55951 (T. XXIX, 113).
32
ZDRAVKO MARIe
114-118. Pet duguljastih manjih bronzanih objekata nepoznate namjene du
hne: 2,8 cm, 3,6 cm, 4,9 cm, i 4,9 cm; inv. br. 55985 (T. XXIX, 114-118).
11 9. Mali eljezni vrlo estar. Dui na d ijela 6,8 cm. debljina
krakova na sredini 0,4-0,5 cm; inv. br. 55898 (T. XXX, 119).
120. eljezne makazice jako Nedostaje donji dio jednog kraka.
Duina: 10,8 cm; irina makazica gore: 1,4 cm; inv. br. 55899 (T. XXX, 120).
121. eljezne makazice prelomljene u gornjem dijelu. je makazice jako
izjeJa. Duina: II cm; irina gore: 1,6 cm; inv. br. 55900 (T. XXX, 121).
122. Pljosnata eljezna za profiliranje ice prilikom krunog
presjeka (sa pet rupa). 12,8 X 8,2 X 1,0 cm; inv. br. 558.,\7
(T. XXX, 122).
123. Pljosnata eljezna za profiliranje ice pri li.kom krwnog
presje.ka (sa rupe promjera). Dimenzije: 9,4 1,8 X 0,9 cm
Gl eda n sa strane kalup je blago savijen. Inv. br. 5'5846 (T. XXX
123).
124. eljezni za (modeliranje) ice debljine, sve
krunog presjeka. je sastavljen od dvije masivne eljezne polovine
jednakih dimenzij a, elj ezne osovine .na sredini i eljezno.g is pod
proirenog za vretka jednog kraja osovi:ne. (oba dijela): 19,3 >.
3,1 )<3, 5 cm; inv. br. 55845 (T. XXX, 124).
125. iljasti eljezni nakovanj sa krunom radnom povrinom na vr hu duine
25 ,5 cm, promjera gornjeg zavretka 3,2 cm; inv. br. 55868 (T. XXXI, 125,
XXXII , 125) .
126. Veliki eljezni nakovanj k vadratnog presjeka sa blagim udublje:njem ml
gornjoj povrini i blagim na donj oj povri'ni. Visina: 15 cm:
debljina gore: 8,1 cm; debljina dolje: 9,6 cm; teina: 7,25 kg. Inv. br.
55866 (T. XXXII , 126).
127. Mali eljezni nakovanj sa krunom horizontalnom radnom povrinom na
vrhu. Duina : 14,5 cm; irina gore: ;) cm; inv.br. 55870 (T. XXXI , 127,
XXXII, 127).
128. eljezni nakovanj .koljenastog oblika, za obradu limenih ili drugih tanj ih
metalnih objekata ili krunog presjeka. Duina gomjeg dijela: 15
cm; visina 19,6 cm; inv. br. 55867 (T. XXXI, 128, XXXII , 128).
129. eljezni valjkasti nakovanj sa kruncm radnom povrinom na Vl'
hu. Visina: 22 cm; promjer gornjeg zavretka: 2 X 2,4 cm; inv. br. 55869
(T. XXXI, 129, XXXII, 129).
130. Veliki od mnogobrojnih eljeznih i bakrenih listova nai z
sloenih odozgo prema dolje. Kraje vi su izli veni od eljeza ,,3
primjesom nekog drugog metala, t o im daje crnu boju nakon konzerva
cije. Vidljive strane eljeznih su svijetle i sjajne. Duina
21,7 cm; debljina gornjeg dijel a: 3 X3,2 cm; in v. br. 55849 (T XXXIII, 130,
XXXIV, 130) .
131. Veliki od mjeavine 7.eljeza i bakra. Oba kraja su .naknadno
dodana. Krajevi su crne boje i liveni. Vjerovatno su od eljeza sa
primjesom nekog metala koji im j e dao crnu boju. Dui:na: 20 cm; deblji
na ireg kraja: 2,9 X2,9 cm; inv. br. 55848 (T. XXXIII, 131, XXXIV, 131) .
132. Veliki blago oblika od ,poreda.n.ih broj
nih elj eznih i bakrenih li stova koji su poredani odozgo prema dolje.
Prednji dio je li ve-n i crne je boje. Dodan je naknadno, zato ,ni po boji
ni po strukturi ne cjelinu sa tijelom Dui'na: 17 cm; debljina
gornjeg zavretka: 2,4 X 2,7 cm; inv.br. 55850 (T. XXXIV, 132).
133. Vel iki od mnogobrojnih eljeznih listova i malobrojnih ba
benih listova postavljenih odozgo ,prema dolje. Oba kraja
su izlivena i crne su boje. Naknadno su spojeni sa tijelom Duina'
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
33
17 cm; deblj ina gornjelg zavretka: 1,6 X O,9 cm; inv. br. 55853 (T. XXXIII.
133, XXXIV, 133).
134. Masivni o.d eljeza sa neto primjese bakra (izhven). Sredina
(oko rupe za drke) znatno je ira od ostalog dijela.
Duhna: 13,3 cm; debljina gornjeg zavretka: 2,5 X 2,4 cm; inv. br. 55851
(T. XXXIV, 134).
135. Izliveni eljezni sa neto primjese bakra. Oba zavretka su crne bo
je, to ukazuje na mijeanje eljeza sa 'nekim drugim metalom. Krajevi su
dodani na tijelo Duina: 14,2 cm ; debljina .gor.njeg zavretka: 1,9 ;:
1,9 cm; inv. br. 55852 (T. XXXIV, 135).
136, eljezni ot,kovan od uzduno poloenih (odozgo prema dolje) broj
nih eljeznih l is tova. Duina: 10,8 cm; debljina gornjeg zavretka : 1,7Xl,7
cm; inv. br. 55855 (T. XXXIV, 136).
137. Manji eljeni iskova.n od uzduno ,postavljenih (odozgo prema dolje)
eljeznih listova. Krajevi su izliveni a boja im je crna. Prednji (donji) dio
je pravokutnog presjeka, a 'gornji dio okruglog presjeka, Duina:
11 ,5 cm; promjer gornjeg zavretka: 1,6 cm; inv. br. 55854 (T. XXXIV,
137).
138. Mali eljezni iskovan od ta'nkih uzduno (odozgo prema dolje) po
stavljenih eljez:nih listova, Duina: 9,1 cm; debljina gornjeg zavretka :
1,7 X 1,7 cm;inv. br. 55857 (T. XXXIV, 138),
139. Manj i eljezni i;skovan od uzduno (odozgo prema dolje) poloenih
tankih eljeznih listova. Duina: 10,8 cm; debljina gornjeg zavretka: 1,7
X 1,7 cm; i,nv. br. 55856 (T. XXXIV, 139).
140, Velika eljezna klijeta s okruglim pre-sjecima IpravokuL..
nim presjecima hvataljki . Duina: 38 cm; maksiimaina debljina hvataljki:
1,2 cm; i,nv. br. 55880 (T. XXXV, 140, XXXVI, 140).
141. Velika eljezna klijeta sa za.debljanim zavrecima Duina :
41 ,5 cm; maksimalna irina hvataljki: 1,8 cm; inv. br. 55878 (T. XXXV,
141, XXXVI, 141).
142. VeHka eljezna klijeta. Duina: 38 cm; maksimalna debljina
hvataljki 1,2 cm; inv, br, 55879 (T. XXXV, 142, XXXVI, 142).
143. Velika eljema klijeta sa jednom hvata.ljkom. Duina:
40 cm; presjek drke (promjer): 1,O X O,7 cm; inv. br. 55881 (T. XXXV, 143,
XXXVI, 143).
144, Devet fragmena ta iroke eljezne testere. N a jednom kraj u testere nalazi
se jedna zakovicai "upa zadrugu za,kovicu koje su sluile za prl
va nje (drvenog?) luka. irina testere (lista): 4 cm; deblj ina lista: 0,4
cm ; inv. br. 55897 (T. XXXVI, 144) ,
145. Pet fragmenata eljezne testere ueg lista, Maksimalna irina lista : 3 cm:
debljina lista: 0,3 cm, Na fragmentu jednog kraja lista nalaze se dvije
eljezne zakovice za luka. Inv. br. 55896 (T. XXXVI, 145),
146, fragmenta eljezne testere testere). Maksimalna irina li sta:
3,2 cm; debljina lista: 0,3 cm; inv. br. 55896 (T. XXXVI, 146).
147. Nedovrena, dobro eljezna strelica dui'ne 8,8 cm; irine l cm;
inv. br . 55937 (T. XXXVI, 147).
148. Velike eljezne verige sa dva kraka se krajevi posude)
povijaju navie i sa jednim ravnim ,krakom presavi jenim na kraju (dio za
vjeanje ver iga). Duina: 43 cm; debljina krakova: 1,5 X 0,6 cm; inv. br.
55877 (T. XXXVI, 148, XXXVII, 148),
149. eljezno ilo okruglog presjeka, Duina: 11,6 cm; ,promjer: 0,6 cm:
inv. br. 55890 (T. XXXVI, 149).
3 - GZM - Arheologija. XXXIII
34 ZDRA VKO
150. Pravokutna eljezna neodredlj ive namjene. Duina: 17,2 cm; irina
3,2 cm; i'nv. br. 55886 (T. XXXVI, 150).
151. Zeljezni za lim i ta'nje metalne objekte sa irokim listom. Duina:
14 cm; vi>sina: 6,8 cm; deblj'ina Lista gore: 0,5 cm; i,nv. br. 55862 (T,
XXXVIII, 151).
152. Zeljezni za metal s izduenim listom. Duina: 10,5 cm; visina: 10
cm ; debljina gornjeg zavretka : 1,3 X 1,1 cm; inv. br. 55863 (T. XXXVIII,
152).
153. Dvostrani eljezni vrlo izduenog obliJka na oba zavretka).
Duina: 35 cm; debljina na sredini: 1,3 X l cm; inv. br. 55941 (T. XXXVIII ,
153).
154. Dugo eljezno s uskim kosim na jednom .kraj-u. Na jednoj
uoj strani se ostaci paralelnih rebara. Duina: 24,5
cm; debljina na sredini: 0,9 X O,9 cm ; inv. br. 55943 (T. XXXVIII, 154).
155. Duguljasto s uskim stanjenim na jednom kraju. Duina:
26,3 cm; presjek na sredi'n i : l X 0,7 cm; inv. br. 55939 (T. XXXVIII, 155).
156. Dugulj asto eljezno sa proirenim na j ednom zavret:ku.
Dui-na: 27,2 cm; debljina na sredini: 1 X O,7 om; inv. ,br. 55935 (T.
XXXVIII, 156) .
157. Duguljasto eljezno sa proirenim 'na jednom zavretku.
Duina: 25 cm; presjek na sredini: 0,8 XO,8 cm; inv. br. 55940 (T.
XXXVIII, 157).
158. irnki i niski eljezni za metal sa rascvjetalom ,udarnom povr
inom. Duina lista 10,1 cm; vis.i'na 5,5 cm; inv. br.
55864 (T. XXXVIII, 158).
159. List nisko;g eljeznog za metal sa irokim li stom. Duina lista: 13,5
cm; visina: 4,5 cm; inv. br. 55865 (T. XXXVIII, 159).
160. Veliki eljezni za metal sa iroki,m listom i rascvjetalom udar
nom povri,nom na vrhu. Duina lista: 18,5 cm; visi'na 10,5 cm;
deblj ina lista gore 0,8 cm; inv. br. 55861 (T. xxxvn, 160, XXXVIII, 160)
161. Zeljezna turpija sa jedva vidljivim ostacima ,paralelnih ureza
i rebara na jednoj uoj strani i dobro vidljivim paralelnim reb
rima na jednoj iroj strani. Dui'na: 38,5 cm; 'irina 1,2 om; inv. br. 550933
(T. XXXIX, 161).
162. LJska eljezna turpija sa .paralelnim rebrima ,na sve {:etiri stra
ne. Zbog jake rebra se jedva Duina: 38,4
cm; debljina na sredini : 1,1 X O,8 cm; inv. br. 55942 (T. XXXIX, 162).
163. Zeljezna turpija sa vrlo dobro sitnim paralelnim, malo ukoe
nim rebrima ,na obje ire straine. Duina: 26,1 cm; irina: 1,6 cm; debljina :
0,7 (na sredini); inv. br. 55944 (T. XXXIX, 163).
164. Zeljezna turpijica sa koje su, zbog jake otpala sva rebra. Duina: 9)
cm; irina Lista turpije: l cm; inv. br. 55889 (T. XXXIX, 164).
165. eljezna turpija sa iljkom za drvene drke. Uz po
(korijen) liosta tUl'pije ,nalazi se bronzani .kojim je drvena dc
ka 'bila stegnuta uz eljezni iljak. Duina: 13,2 cm; ir,ina: 1,4
cm; inv. br. 55860 (T. XXXIX, 165).
166. Zeljezna turpijica pravokutnog presjeka s ostacima ,paralelnih
gusto naredanih rebara 'na jednoj iroj strani. Dui'na: 9,5 cm; irina na
sredini: l cm; inv. br. 55892 (T. XXXIX, 166).
167. Zeljezna turpija pravokutnog presjeka sa velikim brojem dobro
paralelnih rebara na jednoj iroj strani. Duina: 26,8 om; irina:
1,8 cm; inv. br. 55891 (T. XXXIX, 167).
168. Zeljezna turpija na kojoj je unitila rebra. Duina: 28,3 cm; debljina
na sredini: 1,2 X O,8 cm; inv. br. 55936 (T. XXXIX, 168).
35
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
169. eljezna turpija pravokutnog presjeka, vrlo povrine.
Nema rebara. Dui na: 27,5 cm; irina: 1,3 cm, inv. br. 55893 (T.
XXXIX, 169).
170. Zeljezna turpijica sa teko _primjetiji vim paralelnim rebr.ima na
obje ire stmne. Duina: 13,8 cm; irina na sredi'ni: 0,9 om; inv. br. 55945
(T. XXXIX, 170) .
171. Okrugla eljezna turpija (okruglog presjeka na sredi ni) sa kvadratnim
pre.sjeci ma -krajeva. Duina: 24 cm; promjer na sredi ni: 0,8 cm; inv. br.
55894 (T. XXXIX, 171).
172. eljezno dlijeto s otiscima tkanine u na gornj em dij el u. Du
ina: 11 ,2 cm; debljina na sredini: 0,9 X l ,2 cm; inv. br. 5592'1 (T. XL, 172).
173. Pravo.kutno kratko eljezno dlijeto pravokutnog _presjeka. Duina : 8 cm;
irina: 1,6 cm; inv. br. 55906 (T. XL, 173) .
174. eljezno dlijeto sa .tankom otricom i masi vnim gornjim dijelom. Duina:
19 cm; presjek na sredini: 1,3 X 1,4 cm;inv. br. 55859 (T. XL, 174) .
175. eljezno dlijeto pravo,kutnog oblika sa 'kratkom suenom dr kom. Dui na :
II cm; irina : ] ,8 cm; inv. br. 55903 (T. XL, 175) .
176. eljezno dlijeto krstolikog oblika sa rascvjetalom udarnom povrinom
na vrhu. -Duina: 19 cm; irina lista : 1,4 cm; inv. br. 55858 (T. XL, 176).
177. Tanko eljezno dlijeto sa proirenom .glavom. -Duina: 8 cm; irina: l cm;
inv. br. 55949 (T. XL, 177).
178. Zeljezno dlijeto sa proirenom gla vom 'na vrhu i vom na do
njem dijelu. Duina: 8,2 cm; irina: 0,7 cm; in v. br. 55947 (T. XL, 178) .
179. eljezna pljosnata igla (?) s gO'rnj imdijelom. Dui na: 5.l
cm; i'runa gore: 0,7 cm; ,jnv. br. 55952 (T. XL, 179).
180. eljezna igla (?) s gornjim dijelom. Duina : 5,6 cm; i'ri
na gore: 0,7 cm; inv. br. 55950 (T. XL, 180) .
181. eljezna strugalica -(?) sa stanjenim i proirenim Igornjim dij elom. Donji
dio je bio, vjerovatno, zabijen u drvenu DUJina : 14,2 cm; presjek
na sredini: 0,8 X O,6 cm;inv. br. 55933 .(T. XL, 181) .
182. eljezna struga1ica (?). Dui na: 17,5 cm; presjek 'na sredini: 0,7 XO,7 cm:
inv. >br. 55934 (T. XL, 182).
183. Zeljezna punca teko Duina: 8,4 cm; debljina: 0,6 c.m;inv.
br. 55968 (T. XLJ, 183).
184. Vrlo eljezna punca s otisci>ma tkanine u na Igo rnj em dijelu.
Duina: 7,6 cm; debljina: 0,6 cm; inv. br. 55912 (T. X'LI , 184).
11l5. eljezna punca s otiscima tkanine u na gornjem dijelu. Du
ina: 9,8 cm; promjer: 0,8 cm; inv. br. 55909 (T. XLI, 185).
186. Masivna eljezna punca sa krunim presjekom ,gornjeg dijela i kvadrat
nim presjekom donjeg dijela. Duina: 9,7 cm; debljina: 0,8 cm; inv. br.
55965 (T. XLI , 186) .
187. eljezna punca teko Duina: 7,1 cm; deblji'na : 0,6 cm; inv.
br. 55960 (T. XLI, 187).
188. Zeljezna punca sa glavom. Duina : 8,3 cm; debljina: 0,5 cm; i.nv. br. 55913
(T. XLI , 188).
189. Vrlo eljezna punca sa glavom. Dui-na: 7 cm; deblji'na : 0,6 cm:
inv.br. 55920 (T. XLI, 189).
190. Zeljezna punca teko Duina: 6,3 cm; irina gore: 0,7 cm;
deblji.na gore: 0,3 cm; inv. br. 55967 (T. XLI, 190).
191. Vr.lo eljezna punca sa glavom. Duina: 5,6 cm; debljina: 0,5
cm; inv. br. 55919 (T. XLI, 191).
192. Vrlo eljezna punca sa ,glavom. Duina: 8 cm; deblji'na: 0,6 cm;
i nv. br. 55918 (T. XLI , 192).
3
36 ZDRA VKO MARIe
193. Vrlo eljezna punca sa glavom. Duina: 8,5 cm; debljina: 0,6 cm.
inv. ,br. 55917 (T. XLI , 193).
194. Vrlo eljezna punca s otiscima tkanine u na gornjem dijelu.
Dui.na: 9,5 cm; deblji.na : 0,5 cm; inv. br. 55911 (T. XLI , 194).
195. eljezna punca tetko Duina: 8,8 cm; debljina: 0,6 cm; inv.
br. 55962 (T. XLI, 195).
196. eljezna punca teko Duina: 8,2 cm; deblj ina gore : OJi
cm; inv. br. 55963 (T. XLI, 196).
197. eljezna punca teko pravokutnog presjeka gornjeg d ijela.
Duina: 8,8 cm; debljina: 0,5 cm; inv. br. 55969 (T. XLI, 197).
198. eljezna punca duine 8 cm; debljine (pri kraj'u ire strane): 0,7 :'< 0,5 cm;
in v. br. 55953 (T. XLI, 198).
199. eljezna punca teko duine 8,1 cm ; debljine 0,6 cm ; in v.
br. 55973 (T. XLI, 199).
200. Vrlo eljezna punca sa proir enom glavom. Duina: 7 cm; de;)
ljina: 0,6 cm; inv. br. 55914 (T. XLI , 200).
201. eljezna punca kvadratnog presjeka sa proirenim gornjim
Na Jednoj strani nalazi se niz paralel nih zareza. Duina: 7,2 cm;
debljina: 0,4 cm ; inv. br. 55955 (T. XLI, 201).
202. eljezna punca teko sa mnogo otisaka tkani ne u
nuina: 8 cm; deblj ina: 0,6 cm; inv. br. 55966 (T. XLI, 202).
203. eljezna punca teko Duina: 9,5 cm; debl jina: 0,5 cm; in\l .
br. 55961 (T. XLI , 203).
204. Vrlo eljezna punca. Duina: 10,2 cm; debljina na sredini: 0,5 cm;
inv. br. 55959 (T. XLI, 204).
205. Teko eljezna punca sa proirenim gornj i m zavretkom. Duine:
10 cm; debljina: 0,6 cm; inv. br. 55954 (T. XLI, 205).
206. eljezna punca s gla vom i do sta otisaka tkanine u na
dijelu gornje polovine. Duina: 7 cm; debljina: 0,6 cm; inv. br. 55915 (T .
XLI, 206) .
207. Vrlo eljezna punca sa glavom. Duina: 6 cm; debljina: 0,6 cm ;
inv. br. 55916 (T. XLI, 207) .
208. eljezna punca krunog presjeka teko Duina: 4,8 cm;
debljina: 0,4 cm; inv. br. 55970.
209. Kratka eljezna punca sa neto proirenom glavom. Duina : 3,7 cm; deb
ljina: 0,7 cm; inv. br. 55956 (T . XLI, 209).
210. eljezna punca sa dosta obisaka tkanine u Duina: 9,3
cm; promjer oko l cm; inv. br. 55910.
211. eljezna punca teko Duina : 8 cm; debljina: 0,8 cm; im:.
br. 55972 (T. XLI, 211).
212. eljezna punca teko Duina: 9 cm; deblji:na: 0,5 cm; inv.
br. 55964.
213-222. Deset eljeznih fragmenata nepoznate na
mjene s iljcima za u drvenu drku. Duina: 3,3 do
8 cm; debljine: 0,5 do 1,0 cm ; inv. br. 55948 (T. XLI, 213-222).
223. eljezni bipiramidalni objekat (ipka). Duina: 8 cm; deblj ina na sredini:
0,8 cm; 'inv. br, 55957 (T, XLII, 223).
224. Teko eljezna bipiramidalna ipka. Duina: 8,3 cm ;deblj ina na
sredini : 0,7 cm;inv. br. 55q58 (T. XLII, 224).
225, Ostaci vrlo objekta nepoznate namjene. Prednji dio je kotan,
a zadnji je od eljeza, Duina : 6,3 cm; debljina: 1,5 cm; inv. br,
55975 (T. XLII, 225).
226, eljezni objekat neodredive namjene duine 5,5 cm, irine 0,6 cm, deblj i
ne 0,2 cm; i nv. br, 55974.
37
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
227. Prednji dio eljeznog noa. Duina: 4,3 cm; iri' na : 1,4 cm; inv. br.
55905 (T. XLII, 227).
228. eljezni sa duguljastim nesastavljenim eljeznim 'uz donji
dio Duina: 11,3 cm; irina 1,5 cm; inv. br. 5590 l
(T. XLII, 228).
229. eljezni no sa iljastom Nedos taje pred'nji dio Duina:
10,8 cm; irina: 1,6 cm; inv.br. 55902 (T. XLII, 229) .
230. iljak eljeznog noa. Duina: 5,7 cm; irina: 1,6 cm; inv. br. 55904 (T.
XLII, 230).
231. eljezni sa iljastom Nedost aje mu iljak Duina:
18,4 cm; irina: 2 cm; inv. br. 55888 (T. XLII, 231).
232. Masivna eljezna tesla oblika s ukrteno posta vIj enim vima
gore i dolje. Du;' na : 19,5 cm; maksimalna irina lista: 5,2 cm, irina
iznad rupe za 3 cm; inv. br. 55875 (T. XLIII, 232, XLV, 232).
233. Mali sa savijenim listom. Duina: 16 cm; irina otr ice:
5,1 cm; inv. br. 55876 (T. XLIII, 233, XLV, 233).
234. Veliki trnokop (motika dolje, za korijenja iznad rupe za
Duina: 29 cm; irina lista motike: 10,5 cm; irina
za korijenje: 3,8 cm; inv. br. 55871 (T. XLIII, 234, XLV, 234).
235. savijen trnokop sa irokim zdepastim listom motike. Duina: 29 cm;
maksimalna irina lis ta motike: II cm; irina za korijenje i
4,7 cm; inv. br. 55872 (T. XLIV, 235, XLV, 235).
236. Trnokop sa irokim zdepastim listom motike. Nedostaje dio za ko
rijenje i Duina: 27,2 cm; maksimalna irina lista motike: 11,3 cm ;
inv. br. 55873 (T. XLIV, 236, XLV, 236).
237. Uski trnokop s us-kim l istom motike i izrazito irokim za korij e
nje i Dui.na : 20 cm; irina otrice motike: 4,5 cm; irina za
korijenje i 5,3 cm; inv. br. 55874 (T. XLIV, 237, XLV, 237).
238. Trapezna eljezna (debljI lim) neodredlji ve namjene. Du
ina: 14 cm; irina dolje: 5 cm; irina gore: 2,5 cm; in v. br. 55887 (T.
XLVI, 238).
239. i tc ka eljezna spojnica (,klamfa) sa dva duga klina. Jedan khn je prelom
ljen. Duina: 20 cm; ir ina lista spojnice: 7,5 cm; duina klinova: 6,5 cm;
inv. br. 55884 (T. XLVI, 239).
240. Uska eljezna spojnica sa jednim dugim klinom. Drugi ,klin je odlomljen
i nedostaje. Duina: 21,3 cm; irina lista spojnice: 3,7 cm; duina klina: 6,7
cm; inv. br. 55885 (T. XLVI, 240).
241-243. Tri fragmenta tankih eljeznih Duine: 1) 5 cm; 2) 6 cm;
3) 3 cm; inv. ,br. 55907.
244. Duguljasto eljezno krunog presjeka, nepoznate namjene, teko
Duina: 12,4 cm; debljina: l cm; inv. br. 55971 (T. XLVI,
244).
IV PORIJEKLO I VRIJEME NASTANKA POJEDINIH OBJEKATA
Ogromnu objekata depoa kao to smo upravo vidjeli, razna,
eljezna, a rjede bronzana oruda, o kojima nije mnogo
zbog nedostatka literature sa naeg sa
i raznih prostranstava izloenih snanim uticajima, gdje bismo u hele
doba na Hercegovi.ne morali tra'itiuzore za nastanak
ovih objekata, a ponekad i radionice u kojima su Bogata nalazita
eljeza u sjeverozapadnoj Bosni (prvenstveno oko Sanskog Mosta), je in
tenzivna proizvodnja veoma ra'no, moda s u u dalekim jueIlJij>im krajevi
ma, pa i ovdje na bila osnovni izvor eljeza, ali, za sa,da, to moemo
ZDRAVKO
38
samo pretpostavljati, ali ne i sigurnije dokaziva'ti. Osnovni razlog povezivanja
ovih ,sa kultJurom i civilizacijom je, prije naglaena, izuzetno
snana proetost materijalne kulture i vjerovanja elementima, o
i ,brojni elementi iz ovog depoa.
Za ,brojne tipove eljeznih i bronzanih i pribora iz ovag depoa naj
bolje analagije nalazimo daleko na sjeveru, u centralnoj Evropi, u keltskom
opidumu Manchtngu, prvenstveno nedavno objavljenom monu
mentaLnom djelu Gerharda Jacobia Werkzeug und Gerat aus dem Oppi'dum
von Mamchi,ng:l, u kojem objekti nisu samo jednostavno objavljeni je za
njih data i sva osnovna literatura, i historijat na alost, uglavnom
uz materijala i literature iz srednje Evrope. Ovaj .depo s izuzet
no raznohkog sastava, sa vrhunskim djelima zanatStko.umjetni6kog karaktera,
vrhuns.kim ako se mjere istovremenim mjerilima, nije mogao po
sluiti kao okosnica za stvaranje jedne velike monografije o kakva je
G. Jacobia, jer je mnogih objekata iz depoa zahtijevao najhitnije objav
ljivanje. Zbog nunosti za to ranijim objavljivanjem .depoa pri obradi ovog
materijala nije postojala traenja a'nalogija za sve objekte, samo
za one koji su OS!1ovno kulturno i kronoloko razvr
stavanje materijala iz depoa.
Zbog vrhunskog za historiju umjetnosti i ,hi'storij'u
za'nata panju moramo posvehti ,bronzanim :kalupima br. l i 2 s udub
ljenjima za izlijevanje i otiskivanje brojnih hg,ura, simbola i dekora
tivnih elemenata (T. IV-XVII).
l. Bronzani kalupi br. 1 i 2
a. Osnovni podaci
Bronzani kalupi iz depoa sa Prostora 13 u obliku manjih pravokutnih
pri:zmi, ,koje smo nazvali kalup br. 1 (T. IV-XII) i kalup br. 2 (T. XIII-
XVII), su pri dnu depoa na sjeverozapadnoj strani direktno na jednQj
eljeznCl'j tesli ispod koje su leale uredno sloene jedna na drugoj tri eljezne
motike. Pri ukazivanju na oblik ovakvih kalupa najbolje bi 'bilo da imaju
obUk manjih pravilnih cigli, to se najbolje vidi iz mrea ovih prizma ka
lupa na T. IV i XIII. Kako ,koja ploha kalupa stoji u odnosu na drugu, od plo
he ado plohe fna oba kalupa, je dobro vidljivo na tablama IV i
XIII, koje su nacrtane u prirod,noj Udubljenja na ,kalupima prikazana
su na ovim mreama (T. IV i XIII) samo u konturama radi ,preglednosti i boljeg
rednih brojeva jer se svaki detalj dobro vidi na priloenim fotogra
fijama 'na tablama V-XII, XIV-XVII.
Dimenzije kalupa ,br. 1 su duina 7,8 cm, irina 7,3 cm i visina
2,7 cm. Njegova teina iznosi 1.376,5 grama.
Dimenzije kalupa br. 2 su duina 10,2 cm, irina 6,2 cm i
vi.sina 1,9 cm. Ovaj kalup je teak 881,9 grama.
Osnovna funkcija oba kalupa bila je: izlijevanje ili otiskivanje pojedinih
elemenata od kojih su se sastavljale trodimenzionalne figurice koje su se same
upotrebljavale u religijske svrhe i kao samostalni dekorartivni elemenat. Manji
broj udubljenja sluio je za za otiskivanje reljefnih likova
(npr. T. IV br. 22, 23, fotografija na T. VII) koji su se mogli 'upotrebljavati na
razne ovisno o metalu od kojeg su 'bili ili o elji vlaosni,ka figu
I'ice. se, vjerovatno, ipak radilo o elementima koji su negdje bili apE
.i G. J a c o b i: WE'l'kzE'ug unJ Gerat aus dem Oppidum von Manching, Die
Ausgrabungen in Manching, Band 5, Wiesbaden, 1974
39
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS . . U
cirani. Ta,kva pretpostavka odnosi se i na lik boginje Afrodite (T. XIII, br. 78),
glavu boga sunca Heliosa (T. XIII, br. 75, fotografija na T. XIV) ina sve li.kove
koji na gornju polovinu zmij s ke glave (T. XIII, br. l, i dr. fotogra
fije na T. IX, XII, XIV). Za neka udubljenja na kalu.pLma moemo tvrditi da
su sluila za otiskivanje likova u plemenitom metalu zbog
preciz,nosti izrade i bagatstva detalja, te vrhunskog stepena umjetni,kovog rada.
To su sigurno udubljenja za o1lisk,ivanje ivotinjskog fr iza (T. IV, br. 17, foto
grafija na T. V) sa ,podlogom ornamentira'nom 'li maniru ornamentiranja
,,]ezboske kime (T. IV, br. 18)4, ukrasne trake, preuzete iz ornamen
talnih motiva arhitekture prikazane na T. IV, br. 19, 20. Glave Dionysosa
(T. IV, br. l , 2, fotografije na T. VII, IX) i lavlja maska (T. IV br. 3, fotogr afija
na T. VII i VIII)otiskivane su, najvjerovat'nije, prije svega na zlatnim a za
tim i na srebrnim na to kako vl'h'unski rad umjetnika ta
ko i nalaz jedne zlatne sa portretom djevoj:ke predstavljene en face,
otkrivene na akro.poli ovog grada 1967. godine, koja je bila otisnuta il
kalupu ove vrste."
Z.bog velike i materijalne vrijednosti ovih kalupa moe se
pretpostaviti da su bili u upotrebi dosta dugo prije vremena kada su dospjeli u
zemlju kao sastavni dio depoa. Na ovakav navode i neki elementi koji
su naneseni na kalupe naknadno, kada je vlasnik kalupa htio da is ko
rist i neke nekoritene prostore na kalupima. Na kalupu br. 1 naknadno su
urezana samo du.ga, primitivno krila (T. IV, br . 4) likovi na T. IV, br.
33. i sna-povi !iinija na T. IV, br. 33, 35. Kalup br. 2 je pretrp-i o znatne na
knadne intervencije, koje su dovele i do deformacije pravilnog oblika kalupa.
Sve, ili gotovo s ve kanelure na stranama b-d (T. XIII) sigurno su nastale
naknadno pod snanim udarcima po matricama potr ebnih obli,ka. Na
taj s u te .plohe kalupa dobile nepravilna proirenja, a gornja i do
nja ploha (T. XIII, plohe a i f ) suene su i po rtibovima.
da je svih est stranica oba kalupa ispunjeno mnogobrojn.im
udubljenjima za izlijevanje i otiskivanje raznih elemenata ukazuje na kompli
ciran i mukotrpan proces nastanka kalupa. ova, gore spomenuta,
na.knadno nane.sena udubljenja, sva ostala su nastala u momentu nastanka ka
lupa. Po mom miljenju, ovi kalupi su bili izliveni u es todjelnim kalupima
koji su morali biti od nekog tvrdog ali obradivog kame-na. Minijatur
nost svih likova, kao osnovno svojstvo svih elemenata, ukazuje na to da je ka
men od kojeg su izradiva neplohe sa reljefima za izlijevanje mogae) biti, prije
svega, mramor. Jedan od vrhunskih skulptora morao je sve ove elemente obra
diti u pl ili dubljem reljefu na pravokutnoj plohi, onako kako LO mi danas
vidimo na svakoj pojedinoj plohi kalupa kao udubljenja. SV3Jka strana morala
je biti u masivnom kamenu, a za kalup je samo jedna stra
na. Nakon zavretka ovog skulptorskog ra.da min(jatura, pet kamenih strana je
prislonjeno i tako da su reljefne strane ostale u upljini
oblika prava-kutne prizme. Tada j e u upljinu nasuta bronza uz neke
prethodne pri,preme. Sesta, gornja, stra,na kamenog ,kalupa sa reljefima je, na
kon stvrdnjavanja bronze, laga'no spu.tena odozgo i utisnuta u me
ku bronzanu masu kalupa. Tako su od u kamen u nastala
udubljenja ubronzanom .kalupu. Nakon potpunog i stvrdnjavanja
bronze kamene strane su bile razmaknute, a novonastali kalu.p vjerovatno malo
izbruen na br idovima. Od istih kameni.h elemenata mogao se sigurno izraditi
B. N e s t o r o v 'i : Arhitektura starog veka, Beograd, 1952, str. 303, sl. 429.
c, Z. M a f'i Arheoloka istraivanja ili.rskog gra,da Daors . . a na Gradini u
kod Stoca od 1967. do 1972. godine, Glasnik Zemaljskog muzeja N. s.
XXX/XXXI - Arheologija, Sarajevo, 1975/ 1976. T. XXVI, 49.
40
ZDRAVKO
jo koji istovjetni kalup, a vjerovatno je da je bilo i od ovih kalupa iz
raditi istovjetne kalupe.Pri izlivanju bronza'nih elemenata u ovim kalupima.
kao i prilikom izliva-nja samih kalupa mora.la je biti upotrebljena neka masa
koja je lijepljenje kalupa za odliv. O nastanku obhka figura i deko
rativnih elemenata na kalupima br. l i 2 upravo 'uz kamenih
pozitiv a najbolje tragovi udaraca sitnih dlijeta i iljaka vidljivih na
snimcima Dionysosa i lavlje mas ke (T. VI, XI) deset puta. Sitne ru
pice nastale udaranjem iljaka i sitni zarezi nastali udaranjem dlijeta po ka
menu ostavili su na bronzanim kalupima koja 'nisu bila vidljiva pro
stim okom, kada se promatrao kalup u prirodnoj to jo jednom govori
o izuzetno razv ijenoj te hnici obrade kamena, kao i o tome da ga je
vrhunski umjetnik.
Izrada bronzanih kalupa br. l i 2 bila je, bez sumnje, izuzetno sUz'upa jer
su kalupi nastali kao rezultat dugotrajnog najpreciznijeg rada jedneg od vr
hunskih umjetnika onoga vremena. je da su kalupi za ma
sovnu proizvodnju figurica i ornamentiranih to da su zamiljen; .
: za vrlo dugotraj nu upotrebu i za mnogobrojne prilike. Kratko
mnogo je vjerovatnije da su kalupi sluili za masovnu proizvodnju objekata za
trite nego za narudbe, iako je moralo biti i takvih
pogotovo ako se radilo sa zlatom ili srebrom. Visoka proi zvodna cijena ovih
kalupa zahtijevala je to i dugotrajnij'u upotrebu.
Tokom desetogodinj ih istraivanja grada Daors . . a
O
iznad sela
je broj polovina minijaturn ih ljudskih i ivoti,njskih figurica iz
livenih u kalupima ,kakva su ova dva, to jasno da su u ovom naselju
bili upotrebljavani i drug! kalupi i ukazuje na veliki mi'nijaturne
brenzane pla,stike u ivotu, bolje u vjerava/njima stanovnika ovog 'naselj a.
b. K a l u p i hr. 1 i 2. Opisi i determiniranje udubljenja
Kalup br. l (Tabla IV)
l. udubljenja za otiskivanje ,portreta Dionisosa bez ,brade, sa vijencem brs
ljana na dugoj kosi; iznad glave traka u obli.ku astragala; mak..
simaIna debljina (iznad 2 mm;
2. udubljenje za ot iskivanje portreta mladol'ilkog Dionisosa, prikaza
nom na slici l; ovdje Dionisos ima ogrlicu sa privjeskom i po jedan
privjesak lijevo i desno; maksimalna dubi'na (iznad 2 mm;
3. udubljenje za otisk ivanje maske u obJi,ku lavlje glave, sa po jednim ver
tikalno postavljenim (objeenim) tcpuzom l ijevo i desno; gore
trakom u obliku astragala; maksimalna dubina (v r h .nosa) ne
to preko 2 mm;
4. naknadno urezane konture para krila; dubina oko
0,5 mm;
5.
udubljenje za otiskivanije kvadratne predstave lica smijenog
izgleda ; lik uokviren kosim zarezima; maksimalna dubina neto manje
od l mm;
6a.
udubijenje za izlijevanje ili ot iskivanje desne polovine figurice grif ona
bez prednje noge i krila; maks.imalna dubirn a (na butu) 2,5 mm; (uz ovaj
elemenat sastavlja se desno krilo sa konjskom ,nogom prikazano na sl.
30a, b, i lijeva polovina zadnje konjske nOIge kao na sl. br. Ila);
6b.
udubljenj e za izlijevanje jl i otiskivanje desrne polovine figurice grifona
bez prednje noge i kr.ila (sa njom se sastavlja lijeva polovi.na krila sa
" Z. M a r DAORSOI(?) na Gradini u kod Stoca - Ihrski grad,
Arheoloki pregled 18, Beograd. 1976, str. 51-55.
41
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
.konjs.kom nogom sa sl. br. 30a, b i desna polovi'na zadnje noge sa sl. br.
11b); maksimalna dubina (na butini) 2,5 mm;
7a. udubljenje za izlijevanje i otiskivanje desne polovi.ne figurice sfinge sa
prednjim d ijelom u obliku mlade ene naglaenih grud i 'koja je kosu
skupila u pundu; maks imalna dubina (grudi) 2 mm;
7b. udubljenje za izl ijevanje i otis.kivanje lijeve .polovine figurice sfinge
je desna ,pri'kazana na sl. br. 7a;
8a. udublje.nje za izlijevanje i otiskivanje desne polovine konjske Inoge koja se
sastavlja sa lijevom poloV'inom predstavljenom na sl. br. 8b; maksimalna
.dubina malnja od 0,5 mm (u nekoj vezi je sa predstavama konjskih nog\!
sa sl. br. 13a, b);
8b. udublj enje za izl ijevanje i otiskivanje lijeve polovi'ne konj S1 ke noge koja
se sastavlj a sa onom polovinom prikazanom na sl. br. 8a;
9a. udubljenje za izlijevanje i o[ ' skiva.nje predstave zadnje konjske noge, nje
ne lijeve polovine; maksimalna dubina manja od 0,5 mm;
9b. udubljenje za izlijevanje i otiskivanje predstave desne polovine zadnj e
.konjske noge koja se sastavlja sa zadnjom nogom grifona je trup
predstavljen na sl. br. 12a; maksimalna dubi<na malnje od 0,5 mm:
10a. 'Udubljenje za izli j evanje i otiskivanje predstave ispruene konjske noge;
malksimalnadubina manje od 0,5 mm;
lOb. ud u bIj enj e za izlij evanj e i o ti:s k i vamj e p redstave lij eve polovine konjs'ke no
ge koja se sastavlja sa zadnjom nogom gr ifona sa sl. br. 12b; maksimal
na dubina oko 0,5 mm;
11a. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje predstave lijeve polovine zadnje
,konjske noge koja se sa,s tavlja sa zadnjom nogom trupa gri fonakao na
sl. br. 6a; maksima1na d'ubina oko 0,6 mm;
11b. udubljenj e za izLijevanje ili otiskiva,nje predstave desne polovine zadnje
konjske noge koja se sastavlja sa zadnjom no,gom grifona kao na sl. br.
6b; maksimalna dubina ako 0,8 mm;
12a. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje predstave lijeve polovine trupa
grifona, bez prednje noge i kr ila, na koji se sastavlja krilo sa sl. br. 31a,
b sa konjskom nogom, te desna polovina zadnje konjske noge sa sl. br.
gb; maksimalna dubina (na 2 mm;
12b. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje predstave desne polovine tr,upa
grifona bez krila i prednje noge, koja se sastavlja sa lijevom polovinom
sa sl. br. 12a, sa krilom prikazanim na sl. br. 31a sa konj skom nogom, te
sa lijevom polovinom zadnje noge sa sl. br. lOb ; ma'ks imalna dubina
(na pleoki) 2 mm;
13a. udublje,nje za izlijevanje ili otiskivanje predstave lijeve polovine konjske
.no.gekoja se sastavlj a sa desnom polovinom lprednje konjske noge sa sl.
br. 13b neku cjelin u sa 'nogom sa sl. br. 8a, b); maksimalna dubina
manja od 0,5 mm;
13b. udubljenje za izl.ijevanje ili otiskivanje predstave desne polovine prednje
konjske noge koja se sastavlja sa lijevom polovinom sa sl. br. 13a,
14a. udubljenje za izlijevanje ili otiskiva'nje predstave desne polovine konjske
noge 'koja se sastavlja sa zadnjom nogom na desnoj polovini trupa Pega
za sa sl. br. 15a; ma;ksimalnadubina 0,5 mm;
Hb. udubljenj e za izlijevanje ili otiski vanj e predstave desne polovi'ne .kDnjske
noge koja se sastavlja sa zadnjom nogom trupa Pegaza sa sl. br. 15b ;
maksimalna dubina 0,5 mm;
15a. udublje-nje za izlijevanje ili otiskivanje tr.upa figurice Pegaza (desne polo
vine) bez prednje noge i krila, koji se sastavlja sa lijevom polovinom
(br. 15b), sJ.i.jepljen,im polovinama krila sa ko'njskom nogom sa sl. br.
-!2 ZDRAVKO MARIe
27a, b, te sa desnom polovinom konjske noge sa sl. br. 14a na zadnju
nogu ; maksimalna dubina (na 3,5 mm;
15b. udubljenje za izlijevanje ili ot i::-kivanje figurice lijeve polovine trupa Pe
gaza, bez prednje noge i krila; sastavlja se sa desnom polovicom (br. 15a),
sa slijepljenim polovinama krila sa konjskom nogom sa sl. br. 27 a, b. te
sa desnom polovinom zadnje konjske noge (br. 14b); maksimalna dubina
(na 3,5 mm;
16a. udubljen]e za izlijevanje ili otiskivanje trupa figurice Pegaza (lijeva po
lovina) koji se sastavlja sa desnom polovinom (br. 16b), slijepljenim po
lovinama krila sa konjskom nogom sa sl. br. 28 a, b, te sa desnom polo
vinom konjske noge (br. 9a); maksimalna dubina (na trbuhu) 2.5 mm ;
16b. udubljenje za izlijevanje ili otis,kivanje trupa figurice Pegaza (desna pc
lovina) bez prednje noge i krila, koji se sastavlja sa lijevom polovinom
(br. 16a), sa slijeplj'nim polovi;nama krila sa konjskom nogom sa sl. br.
28a, b, te (?) sa desnom polovinom konjske noge sa sl. br. 10a; ma.ksimal
na dubina 3 mm;
17. udubljenje za otiskivanje (vjerovatno od plemenitog metala) sa
frizom sastavljenim od devet ivotinjakomponiranih u tri grupe: dvije
i votinj e, sa lijeve i desne strane, napadaju i votinj u u sredini:
17a. u prvoj grupi (gledano slijeva nades'no) par pantera napada koutu;
17b. u drugoj grupi par .grifona napada koutu;
17c. u grupi dva psa, i]j ivotinje psima, napadaju govedo; maksi
malna dubina (kouta u sredini) 1,2 mm;
18. Udubljenja za otiskivanje (vjerovatno od plemenitog metala) sa
trakom sastavljenom od ornamenata za lez
bijsku (lezbosku) kimu', maksimalna dubina oko 0,5 mm, (vjerovatno
ova traka cjelinu sa frizom broj 17);
19. udubljenja za otiskivanje (vjerovatno od plemenitog met.ala) SCl
m bilj nim ornamen tomll , zrna itarica sa po d vije lj u
ske. Sedam zrna je poredano sa lijeve strane prema desnoj, a ostalih
sedam sa desne strane prema lijevoj; maksimalna dubina iznosi oko
0,5 mm;
20. udubljenja za otiskivanje sa trakom sastavljenom u obliku proste
pletenice9 sa u sredini svakog zavoja ; maksimalna dubina oko
0,3 mm;
21. udubljenje za otiskivanje rel j efne predstave ljudskog li'ca i vrata gledane
sprijeda ; maksimalna dubina (nos) 3 mm;
22. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje predstave glave i vrata mlade e!'1e
sa dugom talasastom kosom (muza?); maksimalna dubina (no's) oko
2,2 mm;
23. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje predstave glave i vrata mlade ene
sa bujnom kosom (en face); maksimalna dubi'na (nos) 3,5 mm;
24.. udubljenja za otiskivanje lika Dionisosa u stavu sa kanta rosom
u lijevoj ruci i t i rsosom u desnoj; na tirsosu se zare
zi i rese. Dionisos je do pojasa gol, a od pojasa prekriven himationom1il ,
sa vrlo mnogo nabora; m a ksimalna dubina iznosi 1,5 mm;
25. udubljenja za otiskivanje predstave zvijezde sa mno,go krakova; zvijezda
je, vjer ovatno, u vezi sa predstavama Dionisosa i ona ukazuje da se on
nalazi na Olimpu;
B. N e s t o r o v i djelo citirano pod 3. str. 203, sl. 429.
B Isto, str. 300, sl. 424, ukrasi trake.
Isto, str. 300, sl. 423, traka (prosta pletenica).
10 E. T h r a m er: Dionysos, u W. H. R o s c h er; Ausfuhrliches Lexikon der
griechischen und r6mischen Mythologie I, Leipzig 1884 (ABA-EVAN), str. lOg l-ll H.
43
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS" U
26a, b, udubljenja za izlijevanje ili otiskivanje lijeve i desne polovine figure
goluba kojima se dodaju noge predstavljene .na sl. br. 26c, d; mak
simalna dubina 2,5 mm;
27a, b, udubljenja za otiskivanje ili izlijevanje lijeve i desne polovine krila
Pegaza sa ,konjskom nogom, koje su se sljepljivale i dodavale trupovima
Pegaza sa sl. br. 15a, b ; maksimalna dubi'na 1,2 mm;
28a, b, udubljenja za otis,kivanjeili izlijevanje lijeve i desne polovine krila
Pegaza, koje su se sljepljj.vaie i na trup Pegaza na sl. br, 16a,
b; maksimalna dubina neto manje od 1 mm ;
29a, b, udubljenja za izlijevanje ili otiskivanje lijeve i desne strane figurice
hipokampa bez prednjih konjskih nogu; maksimalna dubi'na
oko 2,2 mm;
30a, b, udubljenja za otiskivanje lijeve i desne polovine krila koje se sljep
ljuj'u na glatkoj strani i dodaju prednjem dijelu trupa .grifona sa sl. br.
6a, b; maksimalna dubina oko 0,5 mm;
31a, b. udubljenja za otiskivanje lijeve i desne polovimekrila koje se sljeplju
ju na glatkim stranama i dodaju prednjem dijel'u grifona sa sl. br. 12a,
b; maksimal'na dubina o'ko 0,5 mm;
32. udubljenje za otiskivanj e zadnje strane :konture gornjeg dijel'a ljudskog ti
jela, moda stranja polovi'na Dionisosa prikazanog na sl. br, 24 ;
maksimalna dubina oko 0,3 mm;
33. udubljenja za otiskivanje trake 'tra,pez!nog oblika ispunjene krivudavim
linijama; maksimalna dubina oko 0,3 mm;
34. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje ovalnih objekata, nekih simbola
'koji na enske genitalije; maksimalna dubina 2,5 mm;
35, udubljenja.za otiskivanje sa trapeznim omamentom ispunjenim
kosim, narezanim linijama; maksimalna dubina 0,5 mm;
36, kao sl. br. 34; maJksimaina dubina 1,5 mm ;
37a, b, udubljenja za izlijevanje ili otiskivanje desne i lijeve polovine figurice
delfi'na; maksimal'nadub.ina 4 mm:
38. kao sl. br. 34; dubina 2,5 mm;
39. udubljenja za otiskivanje sedmokrake rozete; maksimalna dubina (u cen
tru) 1 mm;
40, udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje lijeve polovine repa delfina:
ma,ksimalna dubina 1 mm ;
41a, b. udubljenja za otiskivanje desne i lijeve pol.ovine krila koje su se
na trup Pegaza sa sl. br. 15; ma'ksimalna dubina 1 mm ;
42a, b, 'udubljenja za izlijevanje ili desne i lijeve poloV'i'ne figurice
hipokampa bez ,prednjih nogu; maksimalna dubina 3 mm;
43, naJknadno 'urezan ,neodrediv biljni omamenat; maksimalna dubina !irnija
oko 0,3 mm;
44, udubljenje za izlijevanje ili otiskiva'nje desne polovine repa delfina; mak
simalna d'ubilna 1,5 mm ;
45a, b, udU!bljenja za izlijevanje ili otiskivanje lijeve i desne polovine figurice
hi,pokampa bez prednjih nogu; maksimalna dubina (na pr
sima) 3 mm;
46, udubljenja za otiskivanje somamentom u obliku palminog
maksimaLna dubina oko 0,5 mm,
Kalup br. 2 (Tabla XIII)
1. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje objekta u obli:ku gornje polov.ine
zmijske glave; maksimalna d,ubina 2 mm ;
2. ,kao na sl. br. 1; maksimalna dubina 2 mm;
44 ZDRAVKO MARI(;
3. udublJen]e za izlijevanje ili otiskivanje iljka; maksimal,na dubi,na 5 mm;
4. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje sitne predstave enske glave sa
vratom gledane sprijeda; maksimalna dubina 2 mm;
5. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje ovainih jednostranih ili dvostra
n ih obj eka ta (lijepIj enjem dva ista elementa) karaktera, koji
na enske ge'nita lije; maksimalna dubina 1,5 mm;
6. udubljenje za otiski vanje malih kalotastih objekata (dugmadi?), maksi
malna dubina l mm;
7. udubljenje za i,zlijevanje ili otiskivanje poluloptastih objekata se li
jepl jenjem mogla sastaviti kugla ; maksi malna dubina 3 mm;
8. kao pod br. 5; maksimalna dubina l mm;
9. udubljenje za otiskivanje sa. predstavom dva spojena krila; mak
simalna dubina oko 0,5 mm;
10. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje kalotastih objekata; maksimalnOl
dubina neto preko 2 mm;
ll. kao pod br. 10; maksimalna dubina 2 mm;
12. udubljenje za izlijevanje polovina kugli koje su sastavljene stajale pod no
gama f'igurice boginje Nike
ll
prikazane na sl. br. l7a, b, c, ma'ksimalnadu
bina 3,5 mm;
13. isto kao pod br. 10;
14. udubljenje za otilskivanje kalotastih, dolje proirenih objekata, vjerovatno
dugmadi; maksimalna dubina 3 mm;
15. isto kao pod br. l, 2; maksimalna dub:na l mm ;
16. kao pod br, 9; maksimalna dubina (gore) l mm;
l7a. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje zadnje polovine figurice boginje
Nilke u hiton; maksimal.na dubina (glava) l mm;
l7b. udubljenje za otiskivanje dvostrukih sasta vljenih krila boginje Ni,ke
su se dva otiska, zbog potpune mogla lijepiti na rall'l1im
plohama te ta'ko na figurice Nike sastavljene dijelova
prikazanih na sl. br. l7a, b; maksimalna dubina 0,5 mm;
l7c. udubljenje za izlijev2nje ili oti skivanje prednje polovine figurice bogi,nJe
Nike u hitonu koja se lijepil a na zadnju polovinu (br. l7a) ; maksimalna
dubina (na lijevom bedru) 2 mm;
l8a, b. udubljenja za izlijevanje desne i lijeve prednje polovine .predstave ptice
koje su se lijepile na ravn im plohama i tako tvorile sitne figurice ptice;
maksimalna dubina l mm;
19. kao pod br. l , 2, 15; maksimalna dubina 2 mm;
20. udubljenje za izlijevanje objekata; maksimalna dubina 2 mm;
2la, b. udubljenja za izlijevanje ili otiskivanje prednjeg dijela (lijeve i desr.e
poIovLne) shematski prikazane patke; maksimalna dubina neto preko 1
mm;
22. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje sitnih polovina privjeska koje su
se mo'gle sastavljati , ili se mogla upotrijebiti samo jedna strana, kada je
ovaj objekat mogao posluit[ kalo a.alikacija na nekom objektu;
maksimalna dubina l mm (na sredini) ;
23. kao pod br. l, 2, 15, 19; maksimalna dubina l mm;
24. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje polovine privjeska u obliku izdu
ene kapljice; maksimalna dubina 1 mm;
25. udubljenja za otiskivanje snopa od tri paralelne ravne rebraste linije sa
dvije kanelure njih; maksimalna dubina ,is pod 0,5 mm;
26. kao pod br. l , 2, 15, 19, 23 ; maksimalna dubina 1 mm;
II S. R e l n a e h : Repertoire de la statuaire grecque et romaine, Tome III, Pa
ris, 1904, str. 258, sl. 4.
45
DEPO PRONAt1EN U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
27. ka-apod br. 26; maksimalna dubina 0,5 mm;
28. kao pod br. 25, samo tu su 4 linije;
29. kao pod br. 25, samo ovdJe su 2 hnije;
vrlo plitke, paralelno zarezane linije; maksimalna du
bi,na znat'no ispod 0,5 mm;
31. kanelura, vjerovatno za obhkovanje ice prstena; maksimalna
dubina 1,5 mm;
32. kao pod br. 31; maksimalna dubina 2 mm;
33. kao pod br, 29;
34. k2.'0 pod br. 32; maks,ima lna dubina mm;
35. ravna linija duboka oko 0,5 mm;
36, kalotasta udubljenje s uim produetkom presjeka; maksimalna
dubiina (u CBntru kruga) 2,5 mm;
37. udubljenje za -izlijevanje ili otiskivanje objekta delta oblika koji
na gornju polovinu zmijske glave ; maksimalna dubina 1,5 mm;
38. kanelura presjeka koja je, vjerovatno, sluila za izradu di
jela prstenja; maksimalna dubina 2 mm;
39. kao pod br. 25 ;
40. razdvojena udubljenja koja na udubljenje na sl. br. 37; mak
simalna dubina neto vie od 1 mm;
41. kao .pod br. 38; maksimalna dubina 2 mm;
42, kao p'od br, 29; samo ovdje ima 5 linija;
43 , kao pod br, 38; maksimalna dubina 2 mm;
44. ravna linija dubine oko 0,5 mm;
45. kao p-od br. 38;
46. udubljenje za izhjevanje ili otiskivanje objekata gornjoj polovini
zmijske glave; maksimalna dubina oko 0,5 mm;
47, ravna linija duboka 1 mm;
48. ka,o pod br. 47; dubina oko 0,5 mm;
49. kruno udubljenje koje se prema dnu suava te zbog toga 'udubina im3
oblik stoca; maksimalna dubina 3 mm;
50. kao pod br, 25;
51. :kao pod br. 49, ali ma'nje; maksimalna dubina 2 mm ;
52. kanelura presjeka duboka 1,5 mm;
53, uska kalnelura smjetena u sredini iroke plitkekanelure; maksimalna
dubina 1,5 mm;
54. ostaci udubljene linije uni tene naknadnim kovanjem ovog dijela kalupa.;
55. .k'ao p'od br. 29;
56-57. ostaci udubljenih paralelnih linija (tri) unitenih snanim
udaranjem (kovanjem) po ovom dijelu kalupa, o i proire
nje ove strane, odnosno njeno deformiranje;
58. kanelura duboka oko 1,5 mm; vjerovatno za 'otkivanje i obliko
vanje prstena;
59, 60. kao pod br. 56;
61. kao ,pod br. 56;
62, kao pod br, 58 ; maksimalna dubina ,neto vie od l mm;
63. kao pod br. 58; maksimalna dubina 1,5 mm;
64. Ikao p'Od br. 28;
65. mala kalotasta udubina duboka o,ko l mm;
66. ,kao pod br. l i dr.; ma'ksimaJ.na dubina l mm;
67. 'ravna linij'a sastavljena od udubljenih teko prili'kom iz..
rade udubljenja za elemente sa sl. .br. 38 i 39; zatim broj sitnih
kastih udubljenja i ravna Enija sastavljena 'od udubljenih Ikoja
46 ZDRAVKO
polje sa poredanim bez reda; maksi
malna du!bina je o,ko 0,5 mm;
68. tri paralelne ravne !irnije sastavljene od s'itnih udubljenj a;
69. dvije ravne paralelne linije, jedna deblja, druga tanja, sastavljene od niza
sitnih udubljenja;
70. gore nedovrena traka sa talasnom linijom12 u kojoj su talasi
a pozadi.na udubljena, sa jedne strane ravnom lin:ijom sastav
ljenom od udubljen.ih a sa druge udubljenom, gore nedovrenom
linijom; dubina pozadine talasa iznosi o'ko 0,3 mm;
71a, b. udubljenja za otiskivanje desne i lijeve polovine krila Pegaza koje su se
zbog potpune mogle zalijepiti na ravne plohe te tako spo
jene na trup Pegaza koji nedostaje na ova dva ,kalupa; maksi
malna dubina o.ko 0,5 mm;
72a, b. kao pod br. 71, samo su ovdje .krila manja;
73a, b. udubljenja za izlijevanje lijeve i desne polovine prednjeg dijela figu
rice koja na pticu, ali donekle i na psa jer se il jaste
ui; dubina (na prsima) 2 mm;
74. udubljenje za obskivanje reljefa palme; maksimalna dubina
0,5 mm;
75. udubljenje za otiskivanje reljera glave i vrata boga Heliosa sa sedam zra
ka oko gornjeg dijela glave; maksimal'na dubina 1,5 mm;
76a, b. udubljenja za 'izlijevanje ili otiskivanje desne i lijeve polovine hipo
kampa bez prednjih nogu; ma'ksimalna dubina (na prsi- ma) 2,5 mm;
77. udubljenje za izlijevanje prednje polovine figurice ene u poloaju mumi
je, sa rukama poloenim na prsima smrti?), na su, vje
rovatno bila krila prikazana na sl. br. 80a, b; dubina
(na prsima) 4 mm;
78. udubljenje za izlijevanje ili otiskivanje prednje pol'Ovine figurice Afrodite
u hiton, sa 'naglaenim gruchi.ma , kosom sa'branom u pundu i
ispruenom desnom nogom; zbog tkanine koja Afroditin donji
njena desna noga izgleda kao da je gola; maksimalna dubina
(na trbuhu) 2 mm;
79. udubljenje u obliku izduenog vertikalno postavljenog srca koje se 'Ovdje
javlja kao atri but boginje Afrodite; maksimalna dubina 0,5 mm;
ROa , b. udubljenja za otiskivanje desne i lijeve polovine reljefnih
krila, vjerovatno za vanje na enske fiogur.ice (boginje smr
ti?) pr ikazane na sl. br. 77; maksimalna dubina neto manje od 1 mm;
obostrano reljefno kr.iJo se spajanjem desne i lijeve polovine
(br. 80a i 80b), na ravnim plohama;
81a, b. udubljenja za otiskiva,nje jednog para krila, ili desne lijeve polovine
istog krila; maksimalna dubina neto manje od 1 mm;
82a, b. udubljenja za otiskivanje lijeve i desne polovine kratkog, grub'O
,nog krila; maksimalna dubina oko 0,5 mm;
83. kao pod br. l , i dr.; dubina 1 mm;
84. kao pod br. 5, i dr.; maksimalna dubina 1,5 mm;
85. kao pod br. 1, i dr.; maksimalna dubina neto manja od l mm;
86, udubljenjekl.inastog oblika; dubina l mm;
87. udubljenje za 'Otiskivanje reljefa palme; dubina oko
0,3 mm.
I' B. N e s t o r o v djelo citirano pod 3, str. 300, sl. 4.23
/
10 (talas. Lin.).
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
47
c. Interpretacija likovnih elemenata na kalupima
likova i dekorativnih elemena-ta 'na kalupima br.
i 2 s jesu li:kow1Ji i.zrazi reli:gijsldh predstava uklasionom helen
skom i svijetu, koji je, u mnogo 'uticao na ivot ovog grada.
Ali na ovim nalaze se i elementi vjerovanja za 100kal'l1o
daorsko ili ire ilirsko Narav,no, 'neka udubljenja su sluila za izradu
predmeta za sva'kodnevnu upotrebu, na primjer za izradu di
jela 'Prstenja (sve ire ,kanelure 'na stranama kalupa br. 2) ili za izradu
dugmadi (kruna udrubljenjana kalupu br. 2) .
Bez dvoumljenja, u religijske predstave moemo urbrojati
boanstva, mitoloka i votinjskog porijekla 'i simbole prikazane na kalupi
ma br. 1 i 2.:
1. bogi.Jnju Afroditu (T. XIII, br. 7B, 79, T . XIV), koju, pored nekih drugih
ivotinja, prati delfin (T. IV, br. 37, T. X);
2. boginju N.ike (T. XIII, br. 17, T. XII);
3. boginju Smrti (?), (T. XIII, br. 77, BO);
4. boga Hehosa (T. XIII, br. 75, T. XIV);
5. tri lika boga Dionisosa (T. IV, br. 1, 2, 24, T. VII, IX);
6. dvije glave Muza (?) (T. IV, br. 22, 23, T. VI);
7. Heraklove atr.ibute na maski prikazanoj na T. IV, br. 3, T. VII, VIII (lavlj e
lice i dva o,bjeena topuza sa strane)I:J;
B. dvije predstave Pegaza polovi'ne trupova i ostali dijelovi) (T. IV, br.
15, 16, 'i dr. te T. VII);
9. predstave hipakampa (osam polovi'na) (T. IV, br. 29, 45, 42, T . XIII,
br. 76, T. XII , XIV, XVII);
10. dvije samostalne predstave grifo.na polovine i drugi elementi) (T. IV,
br. 6, 12, 17, T. VII) ri dva lika gr1fona na friza ,na stranri- a kalupa
br. l (T. IV, br. 17, T. V);
ll. jednu Sfi.ngu (dvirje polovine) sa prednji.m dijelom u o'blirku mlade ene
(T. IV, br. 7, T .
12. jednu zvijezdu s Olimpa (T. IV, br. 25, T. VI)I".
Sa uticajima dospjele su na ovo najvj-erovatnije iz Apu
lije, predstave golubova (T. IV, br. 26, T. VI)16, koj.i simboliziraju duu pokoj
ni.ka. U elemente vjerovanja za ilirsko tlo, vjerovatno, moramo ubrojati
13 predstava gornjih 'Polovina zmijskihglava ili likova koj,i na te glave podsje
(T. X'III, br. 1, 2, 15, 19, 23, 26, 37, 40, 46, 66, B3, 85), to .bi bilo 1 razum
lj.ivo s obzirom na veliki broj zmija 'na ovom hakom Figurice ptica
(T. XIII, br. lB, 21), u grobovima na Glasincu
l7
, mogli ,bismo ubro
13 S. R e i n a e h : Repertoire, kaD pDd ll , Tome III , Paris, 1904, st r. 63, sl. L
2, 7 i dr.
" A. B a u m e i s t er: Sphinx, u A. B a u m e i s t er: Denkmaler des klassischen
Altertums zur Erlautter'Ung des Lebens der Griechen und Romer in ReLigiDn, Kunst
und Sitte, III. Band, Mlinchen und Leipzig, 1889, str. 1668. - A. Baumeister pDred
Dstaloga, pie .j . .. Die (vGn dGnt en-tlehute?) .sphLnx :der und
Klei'nasiaten ist dagegen weiblich; sie hat tn der Regel ei,nen Lowen:korper mit Kopf
und Brust eLner Jungfirau ...
!.; A. B a u m e i s t e r, enciklDpedijskD djelO' citirano pod 14, Band I, (1889),
str. 409. i sl. 449, dVije zvijezde na Darius vazi iz Napulja, iznad DlimpijS'kih
bDgDva.
16 R. K a ,t i i EnheJejci, GDdLnjaJk XV, Centar za ba,1kanolDka
knjiga 13, SarajevO' , 1977, str. 42, 43. pDsebnD napDmena br. 62 sa brojnDm navede
nDm literaturDm.
17 A. B e n a e-B. DV Glasinac, diG II, eljeznO' doba, KataJDg, Sara
jevO'. 1957, kDmparativna tabela ;i dr.
48
ZDRA VKO
ja-ti u elemente vjerovanja za i-lirska plemena. Predstava pet pari samo
stalnih velikih krila moda s u u nekoj vezi sa ogromnim orlovima
koji ive u neposrednoj blizini ostataka grada Daors .. a (T. IV, br. 4, T. XIII,
br. 9, 16, 81, 82).
Za est ovaInih objekata koj i na enske genitalije (T. XI, XII,
XIV, XVII, T. IV, br. 34, 36, 38, T. XIII, br. 5, 8, 84) za sada nismo bil i u stanju
da ana logije, pa ni ovakvih likova. Zbog toga i
zbog relativno velikog broj ovih elemenata smatram da su imali u
vjerovanjima stanovnitva ovih krajeva. O biljnih ornamenata, :prije
svega listova palmi (T. IV, br. 46), te.ko je u ovom momentu ita
d. Datiranje kalupa br. 1 i br. 2
udatiranju bronzanih kalupa broj l i 2 (T. IV - XVII)
nepostojanje istovjetnih ili objekata na nekom drugom nalaz-itu.
Takva Situacija zahtijevala je pokuaj datiranja kalupa uz likovnih ele
menata sa kalupa za koje bi bilo bolje ili loije analogije.
Za gruco datiranje kalupa br. 2 moe posluiti podatak da se boginj'a Nike
nje likovno predstavljati sa globusom, pod nogama, kao simbolom njene
vladavine nad svijetom (T. XIII, br. 17 i 12) u doba i d-a je 'u
r;msko doba (carsko) ovakav prikazivanja Nike dominantan
ls
.
Na dosta rano vrijeme nastanka kalupa br. l, ranije od vremena u koje bi
se mogao datirati kalup br. 2. ukazuje predstavljanje Dionisosa (T. IV, br. l, 2.
24) i ivotinjski friz na strani a kalupa br. l sa lIkovima dvije ivotinje koje
uvijek napadaju (T. IV, br. 17, T. V). Prilikom -kompariranja sa srodnim
predstavljanja Dionisosa na jednom iz grada Sybar.isa (5. st.
pr. n. e.) i na zlatnom rhytonu iz Plovdiva koristit se portretima
prikazanim na T. IV, br. l, 2 i likom Dionisosa u poloaju prilkaza,nim
na T. IV, br. 24, jer tek svi ovi lilkovni elementi zajedno neka si
gurnija kompariranja. Na iz Sybarisa
U
) Dionisos je bradat, thyrsos dri
\I lijevoj ruci u horizontalnom poloaju, a kantharos u desnoj rucI. Na 'Ovom
Dionisos je predstavljen u poloaju, gornji dio tijela mu je
gol, a od pojasa sve do dolje je prekriven naboranim himationom (uporediti sa
a) S. R e i n a c h, djelo citirano pod ll.
b) li. B u II e: Nike u W. H. R o s c h e r: A1usfi.ihrliches Lexikon der g/f"ie
<.:hischen und romischen My,tholagie III/! , Lei-pzig 1897-1902, S. 336 i dalje, S. 356
... Der Globus als Zeichen der Weltherrschaft kommt zwar schon in hell eni sticher
Zeit vereinzelt vor ... , S. 349 Dass aber in hellenistischer Zeit die vollbekleide
ten Typen daneben immer in Geltung blieben zeigt die kleinere Nike von Samothraka
(Conze u s. w.), die und die Nike des Nikeratos. Diese letztere stand " . auf
einer Weltkugel , das erste Beispiel fUr diese in r6mischer Zeit i.iblich werdende
Vorstellung .. .
c) O vremenu kada j e ivio i rad'io Nikeratos, autor spomenute Nike, pogleda
ti rad: B. C o n t i c e II o : Ni keratos, u Enciclopedia dell' arte antica, classica e ori
entale V, Roma, 1963, str. 475. ... NIKERATOS. Scultore, figlio di Euktemen,
ateni se attivo t ra la fine del III sec. e gli in-iz! del II. sec. a. C. autore di numerosi
gruppi e statue si.ngole ...
d) C. B e r t e I I i: Nike - u Enciclopedia dell' arte antica. classica e orientale
V. Roma, 1963. Na strani 667 prikazana je Ntka iz Samothra:ke iz Louvrea.
joj se podudara sa Nike predstavljene na T. XIV. i na T. XIII, elementi 17a,
b. c. je .ispod grudi podvezana deblj im konopcem. Na str. 666. u gore ll1avedenom
djelu, pi e: ... - Ellenismo. - Plastka L'opera pili importante della plasti ca elle
nistica e la Nike di Samotracia, la cui datazione oscill a t ra la fine del III sec. e il
pl-irno ventennio del Il, ed e posta ...
19 E. T h r a m er: djelo citirano pod 10 (Dyonisos) , 1. Bli.itezeit (5-4 .Jh.), str.
1114i Fig. 9.
DEPO PRONADF.N U ILIRSKOM GRADU DA-ORS . . U
49
T. VI i T. IV, br. 24) . Na zlatnom rhytonu iz Plovdiva
2o
predstavljanja
Di onisosa je srodniji od ovog na Sy,barisa. Tu je 'u reljefu Dionisos pred
stavljen u poloaju, od ramena do pojasa je gol , a od pojasa ima
naborani himation. Neki drugi detalji .na liku Dion-isosa sa rhytona iz Plovdiva
ukazuj u na veliku srodnost sa lika ovog boanstv'a na
kalupu br. 1 s Naime, na rhytonu iz Plovdiva Di'onisos je mladoli.k, ima
dugu 'kos'u, bez brade je, a u desnoj ruci dri thyrsos -ll verti'kalnom poloaju.
Gornji dio thyrsosa je na kalupu br. 1 (T. VI, T. IV, br. 24) i na zlatnom rhytonu
iz Plovdiva izrezbaren. Ovako veliki broj crta u predstav
ljanju Dionisosa na zlatnom rhytonu iz Plovdiva (datiranom u vrijeme p'Osli]e
400. g. 'pr. 'n. e.) moglo bi ukazivati na rel ativnu istovremenost izrade Dioniso
sovih likova na oba obj e kta. To da bi se kalup br. l s mogao da
tirati i 'll 4. pr. n . e.
Na datiranja kalupa br. l u doba ukazuje or
namenat na srebrnoj vazi iz Nirkopolja, koja se moe da tirati u kraj 5.
pr. n. e. ili ne to kasnije
21
N a ovoj vazi nalazi se, uz neke druge pred
stave,i reljef,na .kempozicija koju Cine dva grif'ona i jedna kouta (jelen?)
smjetena nj i h. Jedan grifon kljunom napada koutu sa lijeve strane, a
drugi sa desne. Kouta lei na Uu sa -nogama i glav-om
ulijevo i 'unazad tako da je na kompozicij ,i vidljiva lijev-a strana koutina tijela
i des na straina njene glave. je da je kouta predstavljena u momentu
kada je grifon O'bo.r: o na tlo prvim udarcem. Posve istorodna kJom.pozicija,
po stils kim osobenosti ma, nalazi se na 'strani a kalupa br. l (T. V, T
IV, br. 17).
Ove geografskl udaljene analogije za neke ljikove na kalupu br. l s Oani
na predmetima, na materijalu, svakako .nisu
pouzdani oslonci za datiranje ovogkalu.pa, ali su dovoljni za pretpostavku da je
kalup br. l nastao znat.no prije sredine 2. pr. n. e., kada su ka llupi zako
pani u zemlju. Na starost vjerovatno ukazuje i vrhunski domet
postignut pri obradi ljudskih i ivotinjskih likova , koji ostavljaju utisak
i vih a ne neivih skulpturiea, to je izraeno kod mitolokih
pr: kaza nih u po.kretu. kak'O je pri opisu pojedinih udub
l jenja mora se naglasiti da su neki elementi daleko ispod nivoa
l.irkova na kalupu br. l (krila na T. IV, br. 4, Dionisos na T. IV, br. 24,
kontura ljudskih na T. IV, br. 32 i s.nopovi ureza na T. IV, br. 33 i 35).
Sigurno je da ih nije radio umjetnik koji je radio, na primjer, likove Dionisosa
(portrete) i!.i delfina (T. IV, br. l, 2, 37, T. VII i XII) i da 's u ti likovni elementi
nas tali naImadno, to o duoj upotrebi kalupa. Zbog iznesenih poda
taka sklon sa.m pretpostavd da je kalup br. 1 nasta'O jo u 4. pr. n. e.
ili, moda, neto kasnije.
Ka-lup br. 2 (T. XIII) srodan je kalupu br. l po obl.iku ipa n e,k,im
kim motiv:ima (hipo-kamp, krila Pegaza i ovalni objekti koji na en
ske .genitalije), ali se bitno razlikuje po motivima i kvali1etu obrade.
Na kalupu br. 2 ne postoji niti jedan li'k visoke vrijednosti izuzev,
moda, lika bog a Heliosa (T. XIII, br. 75), ali zato pos toje brojni elementi she
matsko,g karaktera (parovi kri-la, gornji dijelovi zmijskih glava), to se sutin
ski razLikuje od ,i,zraavanja na -kalupu br. 1. Na prvom
20 E. H o m a n n - W e.ct e k ,i ,n g: Dil() n>iJso, li Enoiclopedia -dell' arte anhca, cla
ssica e orientale, III, Roma , 1960, str., 1146.
2t A. F li r t w ii n g l er: Gryps, u W. H. Roscher: Lexikon naveden pod br. 10
i 18b, Band 1/ 2, Leipzig, 1886-1890, str. 1771, 1772.
4 - GZM - Alrheolog1ija, XXXIII
ZDRAVKO MARIe
50
kalupu nerealna su predstavljena a istaknuti su i najmanje
vidljivi detalji, to je u ovako minijatul1nom obliku mogao da samo odli
poznavalac materije koju prikazuje u reljefu i svakako vrhunski umjetnik.
Takve razlike, kojima treba dodati i razlike u obli-ku kalupa i brojne jedno
stavne elemente na kalupu br. 2 i obratno, brojne ,komplicirane likove na ka
lupu br. 1 govorile bi za manju starost kalupa br. 1, u svakom o
tim autorima likova na ova dva kalupa. strane kalupa br. 2
dakazuju da se jednom kasnije nije vodilo dovoljno o likovima na glav
nim stranama kalupa, pa su oti'skivanjem brojnih ljeb{)va na stranama
glavne (prednja i zadnja) strane kalupa br. 2, to jasno
o njegovoj duoj upotrebi. Zbog toga smatram da je t ovaj kalup nastao 'Znatno
prije ukopavanja u zemlju, vjerovatno oko 200. g. pr. n. e.
Na kraju razmatranja o kalupima (br. 1 i 2) s po
trebno je dodati da se jedini srodan objekat nalazi u etnografskoj zbirci Muzeja
Hercegovine u Mostaru (sl. 2)22. Radi se o bronzanom kalupu u obliku kvad
ratne prizme, neto i neto deb1jem od kalupa br. 1 s (vel.: 10,8
X 8,5 X 4,3 cm). Kalup iz Mostara prekri ven je posve jednakom zelenom pleme
nitom patinom kao kalup br. 1, a na gornjoj i donjoj strani mostarskog kalupa
nalaze se samo kalotasta udubljenja kakva se nalaze i na stra,nici ))a kalupa.
br. 2 iz naeg depoa (T. XIV). Na sve strane mostarski bronzani
Sl. 2. Bronzani kalup iz Mostara.
Foto: Ciro
" Podatke o mostarskom kalupu (sl. 2) i fot ografije toga kalupa dobio sam od
kolegice Danke etnologa lVIuzeja Hercegovine u Mostaru. Na ovom mjestu za
hva ljujem se kolegici D. na ovoj vel ikoj usluzi. Kalup je fotografi rao majstor
fotogr afij e iz Mostara.
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
51
kalup ima ire kanelur, kanelurama na stranicama a i
ekalu:pa br. 2 (T. XII, T. XV). Na jednoj stra,ni mostarskog kalupa
nalaze se dva paralelna reda sitnih udu:bljenja p{)stavljena
na tu stranicu kalupa,to .po udubljenja i osnovnoj zamisli
(paralelne linije od sitnih udubljenja) odgQvara elementu
br. 68 (T. XIII) na stranici f kalupa br. 2 iz depoa.
Prema .izjavi kujundije Stojana iz Mostara, koji je prodao Muzeju
Hercegovine ovaj kalup (sl. 2) , <kalotasta udubljenja su sluila .za izradu (tan
covanje) dugmadi, a kanelure na str3Jnama za ot-kivanje ice
za prstenje. U poro,dici Stojana !kuju,ndijski zanat se prenosio
sa pokoljenja na pokoljenje. Zbog toga moramo bezrezervno povjerovati starom
kujundij'i Stojanu da se taj mostarski kalUJp (sl. 2) u njihovoj radnji
l.1potrebljavao najmanje 300 godina jer su mu tako govorili otac i djed. Velika
.srodnost mosta.rskog kalupa s oblikom i patinom kalupa br. l i (nekim)
vrsnim elementima na kalupu br. 2 i na mostarskom kalupu navodi nas na pret
postavku da je mostarski kalup nastao pfi,blilno u isto doba u koje su
kalup br. l i br. 2 iz depoa. Spektrografska anahza, koju, na alost,
ni'smo u sta'nju da .pribavimo, vjer{)vatno bi ovu -pretpostavku potvrdila. Na
ovom mjestu morao sam spomenuti kalup iz Mostara jer je on jedini, meni po
znat, objekat ko.Jiko-toliko srodan kalupima br. 1 i 2 s
2. Bronzana kutijica za nakit
Bronzana kutijica kri'nj,ica za na:kit (br. 9, T. XXI, XXII a-h) sa eljez
nom 0sovinom za .poklopac i malom bravicom (T. XXII, b-h) ocijenjena je
nakon depoa kao jedan od objekata depoa zbog kompli
ciranosti njene izrade i po.tpunog ned{)statka bilo kakvih analognih objekata,
to je u potpUJlosti kulturno i znatno otealo njeno preeiz'nije
vremensko opredjeljivanje. grobnice makedonskog kralja Filipa II 1977.
go.dine 23, odnosno objavlj:ivanje prvih podataka o ovom ogromnom ot
1978. godine
24
, {)tkl'onilo je dileme oko vremena i mjesta nastanka bron
zane krinj.ice. U pretkomori monumentalne grobnice u Megali Toum
ba-i kod sela Vergina u bl,i'zini Soluna je mala zlatna 'kn,nja (The
small gold la'ma.x of the antech3Jffiber), a u veHkoj .prostoriji, pravoj grobnoj
komori ma,kedonskog kralja, je velika zlatna krLnja sa spaljenim
ostacima kralja (The large gold lamax of the chamber with the royal Mace
donian starbrust )21i. Obje zlatne krinje iz Vergin su srod'ne
bronzanoj krinjici s to bez ikakve sumnje ukazuje na relativno isto
vrijme ,i mjesto nastanka sva tri objekta. Poto ne raspolaem podadma o ve
male zlartne 'krinje (sl. 3), iz pretkomore u VergLrui, mogu rebi
samo da je velika zlatna krimja (sl. 4), u stvari, urnakra}ja Filipa II
Makedonskog, ogromna u s krinjicom za nakit26. Oanit
ka krinji.ca je, kako je nap()menuto, samo 7,9 cm; a verg-inska
,:1 Na nedavn.o objavljenu literaturu o grobnice makedonskog
kralja Filipa II ukazao mi je kolega Branko Kirig.in iz Arheolokog muzeja u Splitu.
" aj IVI. A fi d r o n i k o s: The Royal Tomb of Philip II, Archeology, Septem
ber 'October, '1978, Volume 31, Number 5, Kew York, 1978, str. 33--41.
b) IVI. E. e a s k e y : News Letter from Greece, American Journal of Archae
ology. Volume 82 - No. 3, Summer, 1978, str. 342- 349.
'.i IVI. A n d r o n i k o s; djelo citirano pod 24a, str. 39, 40.
," IVI. A n d r o n i k o s je objavio fotografiju otvorene velike zlatne krinje iz
Vergine i fotografiju zatvorene male kri'nje (djelo citirano pod 24a), a IVI. E. e a s
k e y fotografiju veLike zlatne krinje iz Vergine zat vorene (djelo citirano pod 24b).
4'
52
Z DRA VKO MARi e
SL 3. Mala zlatna !i'krinja iz Vergine.
Sl. 4. VeJ.i'ka zlatna kri nja iz Vengine.
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
53
kraljevska 33,5 cm. MZlnol is Andron;'kos je grobnicu F'ilipa II, a time i
zlatne krinje iz nje, datirao u vrijeme sigurno prije 320. g. pr. n. e .27,
je dato i vrijeme nastanka krinjice.
Srodnost k'uti-jice 'za Inaki.t (br. 9, T. XXI, XXII) sa tako izuzeb10
.nalazima i u Egejskoj Makedoniji toliko je velika i
na za naa razmatranja da je nuno najdetaljnije lnabrojati u se sastoje
srodnosti i u su csnov,ne razlike. br onzane ku
tijice, k-ri'njice za m.lkiti zlatnih krinjka iz Ver.gi,ne su
1. Oblik sve tri krinje u sutini je isti. Odnos i duine, irine i
visine krinj'ice odgovaraju proporcijama zllatnih krinja iz Ver.gine.
2. noge na uglovima u sutini ilstog su obEka kDd sve tri krinje.
Nege u horizontalnom presjekTU .imaju oblik slova L sa krakovima iste duine
(T. XXII; sl. 3, 4).
3. Velika zlatna krinja 'iz Vergine i ma na svakom uglu samostalne okove.
je presjek u obliku slova L sa krakovima iste duine. Kod
krinjice vertikalni urezi imitiraju oblik lih okova na obje strane ugla od po
noge sa donje strane do rub-a stijene 'krinjice na gornjem dijeliu
stranica.
4. irina i vis'ina nogu kr.ilnjice u istom je odnosu sa proporci
jama (du.inom, irinom i visinom) krinja iz Vergine.
5. Svaka stijena sve tri krinje je uzduna podijeljena na tri trake.
Gornja i donja su jednake irine i ire su od srednje. irina tih traka jednaka
je na sve strane svake krinje. Odnosi duina i iI'ina tih
traka jednaki su na svakoj krinji.
6. U na vanjskoj J unutarnjoj strani poklopaca nalni se po jedna
velika zvijezda (.ili .sunce'!) sa .kracima: jed
nim irim :i duim, jednim uim i Na unutranjoj poklopca (T.
XXII , a) aan krinjice nalaze se dvije takve zvijezde, i
sa krugom II sred:ni. I na krinjici se r edaju jedna dua
i ira zraka za jednom i uom, ali zv.ijezde na k-rinjici imaju
ukupno po osam zraka dok verginske zvijezde na poklopci-ma uv.ijek imaju l (j
zraka (osam duih i osam
7. Na gornjem dijelu prednje stijene krinje iz Vel'gine imaju po
dvije zakovice sa kalotastim gl'avama, dok se na krinjici, priblino
na istom mjestu, nalaze samo pwdueci zakovica (T. XXII, b, d, e). Na sve tri
krinje na prednjem dIjelu gonnje strane poklopca nalaze se na odgovar:ajut1m
mjestima po dvije zakov,ice sa !kalotastim glavama (T. XXII , b-e).
8. Na poklapcima sve tr-i krinje donja (unutarnja) ;ploha je ua, a
gornja je ira. Gornja strana poklopca kod svake krinje se na sve strane
koljenasto sav.ija prema dolje radi boljeg zaklapanja kutije. Kada su Ikutije za
tvorene, gornje ivice stranica ulaze u udubljenja .produetaka
gornjc i donje .poklopca. Na taj krinje su bile zatvorene i
(poput dananjih kutija) , a ne samo poklopljene.
9. Na zlatnoj krj,nji ,iz Vergine,kao i na kr.injici nalaz:
se urezan ornamenat u obhku cv.ijeta lotosa, ali izveden na vrlo
Sva'kako, je utvrditi jo neke srodnosti zlatnih kr.inja iz
groenice makedonskog kralja Filipa II, ali Olle nisu toliko da bi ih tre..
balo spomenuti. Na ovom mjestu moramo ukazati i na osnovne razlike
aan kut.ijice za nlak-it i krinj'a iz Vergine. Svaka:ko, je to to
je kutij-ica od bronze, dok su one iz Vergi<ne zlatne, te da je
krinjica minija<turna u odnosu na veliku kraljevsku zlatnu krinju
I Z Vergine.
27 !VI. A n d r o n j k o s ; djelo citirano pod 24a, str. 35.
ZDRA VKO MARIe
54
Bitne razlike kutijice za nakit (br. 9, T. XXI, XXII) i
zlatnih krirnja iz Vergine (sl. 3, 4) jesu
1. strane obje krinje iz Vergine ukraene su apEkacijama u obll
ku rozeta, a velika krinja iz Vergine ima na stranarrna urezane i bogate
biljne ornamente. krinjica s za razliku od onih iz Makedonije, nema
nikakvih ornamenata na stranama.
2. Tijelo velike krinje (sl. 4) je od kutij ice.
strane kri nje iz Vergine sastoje se od osam dijelova: strane i
ugaona okova koji se dolje produavaju u noge. Ugaoni okovi spojeni su l3a
stranama sitnih zakov.ica poredanih uz rubove okova u verti
kali. st rane kri njice s sastaje se samo od dvije masi vne, kolje
nasta savi jene (ili izlivene) bronzane spojene na dva ugla (T.
XXI).
3. Velika zlatna krinja iz Vergine ima donji zavretak nogu u obliku apCl ..
dok krinjica i mala zlatna krinja iz Vergine imaju jednake i jedno
sta vne noge (sl. 3 i T. XXI).
4. kr i njica ima malu bravu (T. XXII, c, g, h) , dok krinje il..
Vergine nemaju brave, to j e, vjerovatno, sa mo rezultat namjena t ih
krinj a. krinjica se zbog svoga sadraj a (nakita) morala
dok su krinje iz Verg:ne u grobovima imale posve drugu namjenu. Vel ikd.
krinja (sl. 4) j e, kako je naglaeno, sl uila kao urna za spaljene posmrtne
ostatke makedonskog kralja.
Velike srodnosti i mal e razl ike u oblicima i ornamentima na kut ij iCI za
nakit iz depoa i dviju zlatnih krinja iz gr obnice Filipa II iz Vuginc.
smatram, dovoljno govore ne samo o relati vno is tom vremenu izrade sve t': .
kri nj e i o tome da je kutijica za nakit na tlu Makedo
nije ill ili da je pod ulica ji ma majstor3- koji su izradil i z]a:t k
krinje iz Vergine i nj .\ma
Pri razmatranju problema vremena nastanka bronza'nih kalupa. br. l i 2 ::;
udubljenjima (T. III) morali smo samo pretpostaviti da su moda bil: izrcHJc' l
krajem doba ili na samom Pl' l: oda, 'c( da su na
kon dugotrajne upot rebe do pJeli u depo. U ovom nalaz iz Vergine
sto datira bronzanu kutijicu iz depoa u vrijeme oko kraja 4. pl'. n. e,
odnQsno u vnjeme oko poi:: e tka perioda, to duzvolj ava prC'tl1r;
stavku da jo neki objekti iz depoa imaju tako veliku starost, iako su dosta ka
sn' j e dospjeli u zemlju.
3. Bronzano vedro
objekte depoa i arhE
oloke objekte otkrivene zadnjih godina u na im raj evima, s vakako, treba u
vrst iti i zvonasto bronzano vedro (T. XIX, XX) od pet dij elova : po-
SUd E iskovane od bronza:1og lima, dvije izlh'e ne atae sa rupama za dvij e i7. l
vene sa kegla sti m zavrec ima. Atae su bile Jo 'e zaletovane za obod PD
sude pa su u depou odlijepIjene. Taj podaLak je dost] j e r
i a taama, a time i sRmoj posud i, daje karakter. Loe letova
nje ataa za posudu .ic noenje pune pos ude, pogotovo ne
jer bi se s ataama zbog tereta odvoj ile od posude. prema malim
dodirnim povr inama ataa i posude, i prema loe zamiljenom i izve
denom vezivanju sa tij elom posude, moe se da su ata'e i
imale dekorat i vnu funkciju pa je, prema tome, ovo bronzano ved ro i malo neku
specijalnu, nesvakodnevnu, funkciju, ili jc bilo upotrebljavana u nek im izuzet
nim prilikama.
55
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
Ovo nekoliko detaljnijih podataka o zvonastom vedru iz depoa
je za preciznije stepena srodnosti ove posude sa posudama
istog tipa na drugim nalazitima. broj bronzanih zvona,stih vedara po
znat je iz june Italij e
2S
i to zbog udaljenosti nalazita
ovakvih vedara na istoku i zapadu oteava sigurnije centra ili cen
tara proi,zvodnje ta;kvih posuda. S druge strane, u junoj Italiji i u Bugars:koj,
zbog oblika, ornamenata i tehnike izrade, proizvodnja ovakvih posuda mora se
vezat i za radionice. Prema B. D. FiloWLI , sva zvonasta bro'nzana vedra
e.
30
u Bugarskoj moraju se datirati u 5. i 4. pr. n. Vedra iz
Ba'ove mogile:
31
, Aleksandrova:
12
, Verbice:
J
:
l
i Hrezova
jJ
(u junoj Bugars koj), pre
ma obliku same posude, obliku dvostrukih sa keglastim zavrecima savl-
jenim navie i prema obli.ku aiaa, vrlo su srodne vedru iz depoa grada DA
ORS .. a. Vedro iz Verbice (4. st. p r . n. e.) najsrodnije je oani6kom jer nije
izlive no od bronze, je iskovano od bronzanog lima, a atae su zaleta vane kao
d va posebna dijela posude. srodnost upravo sa vedrom iz Verbice kod
Duvanlija vana je i Z!bog toga to Je vedro otkopana u jednom grobu zajedno sa
srebrni m peharom:';; je pl etemi omame-nat sa LI pr'aznim prostori
ma (T. XXII) izuzertno srodan pleternam ornamentu na vedru.
Navedeni podaci o vedrima iz Bugarske navode na dat iranje
naeg vedra i srodnih vedara u vrlo ra'no doba, u peto ili st. pr. n. e.
Okolnosti nalaza ovakvih posuda u junoj Italiji ne to su O tome je
Filow nap isao .. . Sie datieren t eil weise noch aus dem 5. Jahr
hunder t, st ammen aber in ihrer Mehrzahl aus dem 4. und dem 3. Jahrhundert
v. Chr. Die spatesten Exemplare scheinen i'n die Zeit des Augustus zu gehb
ren ... :Ju Ova ko,nstataClja B. D. Filowapodudara se sa datiranjem zvonastog
vedra iz Dunava kod Budimpete u vrijeme poslije 200. g. pr. n. e. :
l7
Vedro iz Budimpete je za naa razmatranja jer je to jedino ved ro s
istovrsnim srcolikim orname'ntima:Js kakv,i ,se nalaze ispod obje atae
vedra. Na oba vedra ornament je jednake velibne, nalazi se 'na istom mjestu i
izveden je sa dvije paralelne urezane linije. Na budimpetanskom vedr u nala
ze se ,i dvos truke

vrlo onima na vedru, ali oblici ovih
dviju posuda i oblici ataa na njima bitno se raz1ikuju
40
Izuzetna srodnost sr
coli kog ornamenta na i budimpeta-m.kom vedru i 'srodnost dvostru
kih drki mnogo govori o relativnoj istovremenosti nastanka obje posude.
Razma tranj a ozvonastom bronzanom vedru iz depoa tre balo
bi konstatacijom da je vedro, vjerovatno, u
tom ili, moda, pr. n. e. Analogije iz Bugarske ukazuju na
starost, ali ne treba za'nemari,ti podatke :iz joune Italije vaju :j pret
"" B. D. F i low: Die Grabhi.igelnekropole bei Duvanlij in Si.idbulgarien, So
fia, 1934, str. 220. i napomena 6, 7.
"" Isto, s tr. 69- 22,1.
;10 Isto, str. 220.
;ll Isto, str. 69, 70.
;3" Isto, str. 184, 185.
;J:l Isto, str. 175, 176.
Isto, str. 22.1.
Isto, str. 172, 173.
;lG Isto, str. 220.
;]7 a) A. R a d n 6 t i: Die riimi schen BronzegeHisse von Pan:nonien, Disserta-ti
ones Ser, n, No. 6. Budapest, 1938, str-. 105, 106, 107, T. IX, T. XXXI, J.
b) H. K u t h m a n n : Beitrage zur heJlenistisch-romischen Toreutik I Jahrbuch
des Riimisch-Germanische.n Zentralmuseums Mainz, 5. Jahrgang, Mainz,' 1958, str.
121 , Abb. 6, str. 124, 133.
A. R a d n 6 t i. djel'o citirano pod 37a, T. IX, 45, T. XXXI, 1.
;lO Isto. .
10 Isto.
ZDRA VKO MARlC
56
postavljanje manje starosti posuda ove vrste. Vedro iz Dunava kod
Budimpete da tirano je uz a.nalogija 'iz dosta udaljenih krajeva jer okol
nosti nalaza n is u pruale datiranja. Zbog toga vedro iz Budimpete
ne moebiti nikakav oslonac za datiranje vedra.
4. Srebrni nakit i pribor za
Za vremena .nas tan'ka ,depoa najznaCa]Dlju ulogu
imaju srebrne fi bule srednjolatenske sheme, srebrna omega igla sa rom
presjekom gornjeg dijela , jedna uplja srebrna naunica sa grubo izve
denom prolomom lava i jedan privjesak od kauri-koljke i srebrne
zbog toga to su, u nekoliko '\{'ombi,nacija, ovakvi
objekti u zatvorenim cijelinama u depou iz Gorice u zapadnoj Hercegovini i u
grobovima kod Gostilja na Skadarskom jezeru.
Osnovni oslo,nac za datiranje depoa je pet
nih fibula srednjolatenske sheme (T, XXV, br. 32), prij svega zbog toga jer je
o tipu fibula poznatom sa ogromnih prostrarnstava srednje i
Evrope, Za sada naj-si.gurnije oslonce za vremena proizvodnje i
upotrebe ovakvi,h fibula ,pruaj u grobni inventaTi nekro:pole u GostiIju na Ska
darskom jezeru u kojima dominira gnatia keramika
4J
, ba kao i 'u ostacima
grada DAORS, ,a iznad

Uz grada Skodre (kovani h
211. i 197. g, pr. n, e,)4:Ji Gent hios a, zadnj eg kralj a ilirske dr
ave (kovanih 180, i 168, g, pr. n, e,)44, male fibule i ostale
fVbule srednj'olatenske mo,gu se u Gosbilju datirati u prvu polovinu 2.
st. pr. n. e" to ,ne osporava kasnije niti ranije upotrebe takvih fi
bula, Srebrne fibule ,iz depoa (T, XXV, .sl. 32) :mog'u se, prema tome, sa
mnogo sigurnosti datirati u prvu polovinu 2, st. pr. n. e. i u neto kasnije doba ,
Na datiranje malih srebrnih fibul a srednjolatenske sheme u 2.
pr, n, e. i rasprava W, Kramera Sillberne Fi:belpaa re aus dem letzten
vorchri sUichen Jahrhundert 46, u kojoj ista:knuti arheolog najvie
prostora depou srebrnih obj.e:kata 'iz Lauteracha kod Bre
genza na Bodenskom jezeru (na austrijskom U depou iz Lau.teracha
su i dvije srebrne male f ibule kasnola'tenske sheme vrlo srodne
kim srebrnim fibulama srednjolatenske sheme (T. XXV, sL 32) zajedno sa 24.
rimska denara, kojima je kavan 106. g, pr. n, e.-l' O porijeklu i
vremenu nas tanka objekata iz Lauteracha W, Kramer pie dass
diese Schmucksachen im letzten vorchristlichen Jahrhundert ebenso wie d,ie De
nare aus Italien an den Bodensee gelangt sind ... 4H Male fibule srednjo
latenske sheme iz depoa i iz grobova u Gostiiju su, bez dvojbe, tipolok i
starije od fibula iz Lauteracha, Na starost o k ih i gostil jskih f ibula act
onih iz Lauteracha, o kojima W, Kramer raspravlja 'li spomenutoj stud'iji, uka
41 D, B a s I er: The Necropoiis of Vele Ledine at Gostilj (Lower Zeta), Wissen
sohaftliche Mitteilungen des BosnisLh-herzegowi.ndschen Landesmuseums, Band II,
Heft A - Archaologie, Sarajevo, 1972, PL II, 10/2, IV, 15/5, V, 22
/
4, i dr,
., Z, M a r Arheoloka istraivanja na Gradi'ni 'li kod Stoca
1963, godine, Glasnik Zemalj5kog muzeja BiH, N, s, XXVII-XXVIII, Arheologija.
str. 180-182,
4:1 D, B a s l e r ; djelo cit irano pod 41, str. 9.
H Isto,
Isto, PL V, grob 21, 22, PL VII, grob 28, PL VIII grob 31 i dr. U ovoj nekro
poli javlja se broj bronzanih i srebrnih fibula srednjolatenske sheme,
te male fibule srednjolatenske sheme sa kopJjastim ppoduetkom noge koji se jednim
dijelom nalazi iznad luka fibule,
1>' W, K I' ii m e r: Sillber.ne Fi,be1p<"are aus dem letzten vorchristli cnen Jahr,hun
dert. Germania 49, Frankfurt, 1971, 1-2 Halbband, S, lll-l3Z.
-l7 Isto, S. 116.
4" Isto, S, 117.
57
DEPO PRONADEN U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
zuju i ostali zajedno sa malim tibulama
sheme kako u depou tako
naunice sa
i srebrne omega sa
u upotrebe malih
sheme, to u prvu polovinu 2. st. pr. n. e.,
prije i toga doba. U grobu 98. u je zlatna
naunica a od svih 'naunica ovog proirenjem u obl:iku
lavlje glaveH. Iako je naunica ,iz mislim da su srodnost-j
dovolj,no velike da se naunice mogu smatrati relativno istovremenim. Ina
zlatne .naunice ovog sa lavljom pmtomom se
proizvodom i se dosta grubo: u 4. ili 3. st. pr. n. e.
50
Vrlo
e-mega i-gala na u 2. pr. n. zapravo
nj"ihova nedovoljna kronoloka ne da nam ovaj
iz sl. poslui kao oslonac za razma..
tranje o vremenu nastanka
Privjesak od srebrnom icom (T. XXIII, br.
T. XXV, br. ima, za sada, jednu jedinu iz
depoa li Gorici kod Gruda (zapadna Srednjolatenske fi
te neke .sta!klene iz de-poa u Gorici datiraju gru
bo, u 2. st. pr. n. moda u neto kasnije doba.
objekte
(T. XXV, br.
traku sa brojnim sitmm
Ova ogrlica, po osnovnim
ne od traka zlatnih tankih
sa
B a s l e 1', citirano pod 41, PI. XX, 9817,
lO a) R. Z a h n: Baurat Sch!ller Berlin, Werke anti:ker Klei.nkunsi
-Goldschmuck, Glaser, Tonfiguren, Tongefasse, Berlin, 1929, T 46, Abb, 54, S. 34.
b) D. R e n ct'i M j o e v i Zlatni nakit iz nekropole
u Budvi, Opuscula archaeologic:a IV, Zagreb, 1959, str. 23, 24, j T. VIII, 4 .
.iI F M a i er: Zu bosnisch-herzegowinischen Bronzen in Grjechen
land, Germania 34, J. 1956., 1:'2, S. 65. ; dalje.
:;Z T r u h e l k a: Zwei pd:ihistorische Funde aus Gorica (Sezirk Ljubuki).
n, Der SHberfund von Wissenschaftliche Mitthei!ungen Bos'l1ien und der
Hercegovina VIII, Wien, 1902. 42-47.
Isto, str. 44, 1 116.
;" a) Isto, str. 46,
bl Z. M a r Die Nekropolen im Unata!, Wissenschaftliche Mit
teilungen des Bosnisch-herzegowinischen Landesmuseums, Band r, Heft Archa-
Sarajevo, 1971, T. XV, 14, 23, 31, 67.
Napomena: U Gor.ici kod su male kolutaste perle
sa est krakova koje na zvijezdu. Boja im je, u pravilu, zlatnouta
U se mogu datirati u vrijeme oko kraja 2. st. pr. n. e.
:" a) A. G r e i f e n h a e n Schmuckarbeiten in EIdeimetall. Band II, Ein
zelsWcke, Staatliche Museen Kulturbesitz, Ber
1975. S. 15, Tafel 3, Fig. 3., Tatel 7. Fig. 4, 5, S. 18. zu der Tafel 7. S. 21,
zu Tatel 12, Fig. 5, 4.
bl H. H.o f f m a n n V. v. e l e a r: Antiker Go1d- und Silberschmuck, Ka
talog der Objekte auf technischer Grundla:ge, Museum fUr Kunst und Ham
burg, Mahnz, 1968. S. 18, 19.
c) H. Hoffmann - P. D
of Alexander, izdanje: Museum of
Museum od Fine Arts, R'ichmond,
58
ZDRAVKO
datiranje ostataka srebrne ogrl ice ,iz depoa, u 4/3. st. pr. n. e., omogu
i neki objekti iz ovog depoa.
Ostale sr ebrne obj ek te jz de'poa s nije datirati uz pomoc
srodni h nalaza sa drugih datiranih nala zita pa se zbog toga oni svi, kao i os
tali nedatirani objekti IZ depoa, mogu datirati samo grubo prema vremenu na
stanka pojedinih objekata .iz depoa, to prije svega, u 3. i 2. st. pr. n. e.,
moda i u 4. st., ali nema da se datiraju u vrijeme kasnij e od 2.
st. pr. n. e.
SJ. 5. Objekat br. 42.
Foto : M.
5. Bronzani kalupi i bronzani odljevi
Nijedan od bronzanih kalupa (T. XXIII, 'br. 5 i 6) niti ijedan
od bronzanih odljeva (T. XXIII, br. 10, ll , 12, 13, 14, T. XXIV, br. 15, 16, 19) iz
depoa, l ikovnog karaktera, nemaju nikakvih analogija na drugim
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
59
nalaziti ma, pa ni u do sada arheolokom materijalu grada Da
ors .. a. OVDj tvrdnji moramo dodati podatak da su u ostacima ovog ilirskog
grada iznad dva srodna, neobj avljena, objekta: jedan mi
nijatlum-i odljev lijeve polovine prednjeg dijela ovna,
j6
i lijeve polovine glave
bogi'nje Atene sa korintskom kac igom'''. Ovi mi,nijaturni likovi
dijelova ljudskih i ivotinjskih tijela, a jo vie minijaturna plasti ka na
kalupima pravokutnog oblika, ukazuju na o'groman minijaturne (sa mo
stalne?) pl,ast.ike 'u duhov,nom ivotu, prije svega u vjerovanjima sta.novnika
ovo.ga gra'CIai njegDve okoUne, Za sada moramo i moemo govoriti o toj pojavi
kao o lokalnoj, 'ir.wzet'Tlo ,ia:ko je posve jasno da se radi o svojevrsnoj
p'rimijenjenDj umjetnosti ovisnoj o vrhunskim djelima umjetno
sti"H.
Na ovom stepenu i'straenost i minijaturne bronzane plastike ,na na>em tlu
i teko je sa utvrditi su sluili limeni otisci lika mlade
ene (T. XXIII, br. 20) iotisc-i glave psa (T. XXnI, br. 6), a jo ma,nje kakvu na
mjnu su imal'i odljevi hkova gornjeg ili prednjeg dijela ljudskog ili ivotinj
skog Deb1jlina svih minijabumih bronzainih likova - odljeva, uvijek uka
zuje da se radi o polovini objekta kojemu nedostaje druga polovina. Ako
pretpostavimo da su se dvije polovine brolnzanih odljeva lijepile, moe se govo
riti o mbnijaiJJurnoj plastici u obliku i ivotinjskih glava, odnosno u ob
liku gornjih dijelova enskog i prednjih dijelova voti,njskih tijela. Ako bi 32
pretpostavi,lo da su se ovi odljevi upotrebljavali samostalno, kao polovine, tada
je da -ih zamislimo kao aplikacije na metalnim objekt ima, prije sve
ga, na posudama. Moda ne bi trebalo izostaviti 'niti upotrebe ovih
odljev<l kao modela za otiskivanje (tancovanje) likova u limu.
Dva bro1'1zana odljeva oblika sa kra ka (T. XXIV, br. 17, 18)
nismo spominjali zajedno sa drug;m odljevima prvf:'nstveno zbe-g toga to oni
ni u kom nis,u polovine 'nekih objekata, to je sa svim upravo spo
mEIlluti m odljevima. oblik razd vaja ova dva objekta od osta
l ih odljeva, koji imaju :posve jasan obli'k dijelova .ivih ili
oblik nekih figura. Ta,kvi objekti poznat i su sa vie nalazita 2/ 1. pr. n.
e. u Italiji, ah ni. tamo, kao n i u naem nije njihova fun k
cija. J edni talij ans ki a,utori nazivaju OV2 objekte piedini semilunati ,;H, cl
drugi piastrine da applicare60
.;6 Deponirano u Prahi storijskom odsjeku ZemaLjskog muzej a u Sarajevu.
i7 Danas je ovaj objekat, ve like kulturnohistorijske i vrijednosti, u
posjedu Mira Palamete, profesora iz Stoca .
... Minijaturna plastika, na nakitu od plemenitih metala, .ied
na je od karakteristika primij enjene umj etnos ti , pa ipak bron
zana min ijaturna plast ika ost.al a je bez ikaJ<vih analogi,ia. Pogledati rad :
T h. S e h r e i b er: Die alexandrinische Toreutik, Untersuchungen Uber di e
gl'i cl.: hLsche GoJdschmiedekunst im PtolomaeerrE'-iche, L Teil-Abhandlungen der phi
lologi sch-historischen Classe der Kbn lgl. Sachsischen Gesellschaft der Wi ssenschaft en,
No. V, Leipzig, 1894 .
.;0 a) M. E e r t o] on e: Appunti per uno studi o sui Galli, Sibrium,
IX, 1967--1969, str. 247-282.
b) P. P. A g o s t i n e t t i: Documenti per la protostoria dell a Val d' Ossola
(San Eemardo, d'Omavasso e le altre necropoli preromane), Centro studi e documen
6U O. P a ln c r a z z i : V - Sovana (Grosseto), SCavi effettuali dal 1962 al 1964
tazione ",'uli' Italia Romana, Monografie a supplemento degli A.tti - l , Milano,
1975. str. 239.
-
VII-Aeiruria), Notizie degli scavi di antichita, Serie ottava-volume XXV,
Roma, 1971, Atti della Accademia Nazionale dei Lincei, anno CCCLXVIII, ]ocalit<i,
Poggio Grezzano, st r. 175, figo 100, str. 174.
ZDRA VKO
60
6. Ostali objekti iz depoa
Ostalim objektima iz depoa, to objekata, nije bilo
analogije na drugim nalaziLma iz zad'nj ih pr. n.
eY', to je s igurno i rez.ulta t moj ih skromnih u koritenju odgovara
biblioteka. Za sada moemo utvrdih da u gomili juvel,irskog, to
reu tes'ars kog i polj opri vrednog a la ta i pri.bora iz
depoa samo trnokopi (T. XLIII, br. 234 ; T. XLIV, br. 235, 236; T. XLV, 234-236)
i tesle (T. XLIII, br. 233 i T. XLV, b r . 233) imaju analo
gije. U oba srcdni objekti su u geografski bliskim nalazitima. lj
Viru kod Posuja (zapadna Hercegovina) je jedan trnokop ovoga tipa
i u grobnoj jami sa mnogobrojnim materijalom iz 2. 'i prve polovine 1.
st. pr. n. e.
G2
Jedna tesla, u grobu broj 59 u Gost iiju na
Skadarskom jezeru, uglavnom, odgovara tesli iz depoa (T.
XLIII i XLV, br. 233) . Po obliku i ove dvi je tesle se podudaraju, ali se
razlikuju u oblicima rupa za dralo. tesla ima krunu rupu za dralv,
dok je rupa na dralu gos tiljske tesle u obli'ku izduenog pravokutnika sa zaob
lj enim uglovima
U
:
l
.
Za por ijekla oblika i pribora iz depoa od naj
je neda vno objavljena studija G. Jacobia o ipriborima
iz keltskog opiduma Manchi nga u BavarskojG.!, prvenstveno zbog toga jer l')
naselje obiluje najraznovrsnijim orudima i priborima iz za-dnjih pr. n. e.
G. Jacobi je sistematizirao sa v materi.jal iz Ma.ochinga koji se mogao podvesti
pod nazIve i pribor i uporedio ga s nalaz ima, prije sve
ga iz srednje Evrope. Detaljnim objekata iz Manchinga s objek
tima iz depoa dola zi se do da u Manchingu ima dosta obje
kata koji po funkciji odgovaraju velikom broju i pribora iz
depoa, ali im se oblici ne podudaraju. Velike oblikovne razlike obje
ka:ta istih funkcija u i Manchingu mogu se lako ut vrd' iti
sIj uporedbi:
1. dva tipa (T. XXXIV, br. 132 i ,br. 137, ,te br. 136) postoje na
oba nalazita, ali su u Manching u jednostavnoGo, na njima
nisu .kovani (odozgo 'prema dolje sloeni) listovi bakra i
eljeza ili brojni tanki listovi eljeza, ka,ko su
2. Klijeta: klijeta (T. XXXV i XXXVI , br. 140-143) imaju koliko-to
liko analogije kli j etima iz Manchinga
6U
3. Nakovnji: samo jeda1n izdueni valjkasti nakovanj (T. XXXI i XXXII, br. 127)
oblikom gotovo u potpunosti odgova ra jednom nakovnju iz M'3:nchinga
1i7
.
Nijednom drugom nakovnj,u iz ne odgovaraju nakovnji
u Manch:ingu.
4. Turpije: oblici turpija iz depoa podudaraju se s o,bl'icima
turpija iz Manchinga
G8
U Ma,nchingu nema pljosnatih turpija sa
Gl Vrlo je da jedini alat ;z per ioda sa jugos]ct
venskog juno od Save i Kupe, iz Sanskog Mosta u sjeverozapadnoj Bosni
(klijeta i dlijeta iz vremena 500. i 100 '50. g. pr. n. e.), nije srodan
alatu iz depoa (F. F i a l a: Das Flachgraberfeld und die prahistorische
Ansiedlung in Sanski Most , Mitlheilungen aus Bosnien und de,'
Hercegovi na VI , Wien, 1899, str. 123, Fig. 181. 182, str. 125, Fig. 191).
6' Z. M a r Vir kod Posuja, Glasni k Zemal jskog muzeja, Arheolog,i ja, Sa
rajevo. 1962, str. 65, i T. I, ll.
.:, B a s l er , djelo c:itirano pod 41 , Pl. XIII, 59 ' 6.
"' G. .J a e o b i , djelo citirar.o pod 3.
GO Isto, objekti pod brojevima 3 l 4.
"ti Isto, objekti p:>j brojevima 9, lO, 17, 18.
07 Isto, obj ekat pod brojem 28.
ti, Isto. obje:-{ti pod brojevima 41-48.
61
DEPO tj ILIRSKOM GRADU DAORS" U
zaoIbljenim vrhom (T, XXXIX, br. 167, 168) i mal;ih turpija trapeznog obli
ka (T. XXXIX, br. 164, 166, 170)
5. Dlijeta: u Manching.u li su neka jednostavna (T, XL,
br. 174, 175) i dlijeta sa proirenim ravnim (T, XXXVIII, br.
157)00, ali u Mc:nchingu nema sa kosim proirenim (T.
XXXVIII , ,br. 153- 156) i nekih drugi'h jednostavnijih dlijeta (T, XL
br. 172, 173, 178, T. XXXVIII, br. 157) u de,pou,
6. Punce: ,u Manehingu Je vrlo malo, a u vdo mnogo
pu,nci. punee su od bwnze ,i eljeza i, u prav'ilu, imaju
glavu, dok 'su punce iz iVIanchi'nga samo od elje za i nemaju nikada
glavu. Moglo hi se da su u Manchingu punce samo
jednostavnim pU:1cama (T, XLI , br. 183, 184, 186, 194, 198, 20,1 ,
205)1.
7, za obradu drveta: u depou s u fragmenti tri
eljezne testere, a u iVIanchingu samo jedne
71
, koja po irini i obliku zu'baca
odgovara fragmentima testere su dijelovi predstavljet1li na T, XXXVI,
br. 146. Od ostalih za obradu drveta, u depou
zastuplje,ne su samo jo dvije tesle (T'. XLIII, 232, 233 ; T, XLV, bf. 232, 233)
Dbliei nisu zastupljeni u iVIanch:,ngu, Ako ma le no.eve (T, XLII , br,
227-231) ubro}imo u za drveta, moramo da
oblici ovih noev a nisu zc:'stupljeni u Manchingu, iako je tamo na
veliiki broj noeva raznih i oblika
7z
,
8. Poljoprivredna brojna za o.bradu zemlje iz lVIanchi nga n,isu
niti jednom objektu iz depoa, Trnokopi (T, XLIII, XLIV,
XLV, br. 234-237) s toliko se razllkuj'u od motika iz Manchinga i
drugih sredjoevropskih nalazita da ih, bez sumnje, treba smatrat i poljo
pri vrednim jedne druge kulture.
9 . .Tuvelirske (fine) vage: dijelovi jedne juvelirske vage (T. XXVII, br, 85-89)
i dva utega (T. XXVII, br. 90, 91) jo jednom do.kazuju da se l\1anching i
nalaze na dva kulLurno vrlo U Manchingu SL!
dijelovi vi'e osjetljivih vaga, kojima i 12 tasova, Me
svi tasova (T. XXVII, br. 87) .imaju u Manchingu po jednu
kari na sredt; ni i po jednu na oba kraja, kojih nema na
tasova, Tasovi i'z Manchinga imaju dvij e ili tri rupe, dok
oba tasa ima j u po Kazaljke osjetljivih vaga (T, XXVII,
br. 86) nisu uManchingu,
10. Makazice: makazice iz depoa (T, XXX, br. 120, 121) nemaju
nilkakvih analogija u Prema i obliku, moralo bi S2
da makazice nis u dio toaletnog pnbora, koj<J
s u sluila prii'z;'adi nekih manjih metalnih obj e:kilta,
11. Verige: u depo u (T. XXXVI , XXXVII, br. 148, sl. 6) i u Man
ching-u su verige koje se sutinski razb'mju po cbliku i kOll
stru1kciji
75
Na kraj-u Ihi trebalo naglasiti da u Manchingu nisu bronzani juve
lirski na,kovn.ji (T, XXIX, br, 97-101), es tar i (T, XXX, br, 11 9), srebro Zo
lemljenj e (T. XXIV, br. 24, 25 , 26, 27), letkolm (T. XXVIII, br. 94), za
GO Isto, objekti pod brojevima 77, 80, 81.
'" Isto, objekti pod brojevima 100, 102,
71 Isto, objekti pod brojevima 406, 407,
,2 Isto, obj ekti pod brojevima 382-386, 400-405.
7:1 Isto, pod brojevimil 500-515,
'" Isto, objekti pod brojevima 5l7-521.
"" Isto, pod brojem 592, zatim str, 114,
'/
~ :
, '
SI. 6. Rekonstrukcija upotrebnog poloaja k rakova v e!' iga (objekat br. 148).
Crte: .J. A i m o v i
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
63
izlijevaruje i oblikovanje ica (T. XXX, br. 122-124), broj raznovrsnih,
izuzetno komplicirano (T. XXXIII , XXXIV), ,iroki
(T. XXXVIII, br. 151, 152, 158, 159, 160), spomenuti trnokopi i iroki i
(T. XXX, br. 124) .
Pravokutni kalupi s udubljenjima i kalupi za izradu raznih
minijaturnih likovnih elemenata, mnogi bronzani odljevi i razni dru
gi objekti, ukazuju na porijeklo u helenskom i svi
jetu. Zbog toga smatram da porijeklo ostalih i pribora iz de
poa treba prvenstveno traiti u civilizaciji , o i o
stali elementi materijalne kulture grada Daors .. a
in
S obzirom na blizinu
kih kolonija na obali Jadranskog mora, u Velikoj i junoj I1:a
!ijli, i na blizinu same to je posve razumij-ivo.
nalaza iz depoa sa nalazima iz Manchinga, Jed
nog od najreprezentativnijih '3rednjoevropskih nalazita iz zadnjih pr
n. e., i minimalnih, nebitnih, srodnosti izmedu i Manchin
ga ukazalo je i dokazalo da je dio objekata iz depoa samo
jo jedan znak visokog dometa civilizacije i dokaz snane proeto
sti materijalne i duhovne kulture ovih krajeva helenskim elementima. S dru
ge strane, to je ujedno i znak nepovezanosti ovih, jugozapadnih, krajeva Jugo
slavije sa sjevernim, pogotovo sa dalekim keltskim u centrali10j
Evropi.
V KARAKTER I DATIRANJE DEPOA
funkcija i naziva gotovo 'svih objekata iz depoa omogu
je razvrstavanje broja objekata prema proizvodnim djelatnostima
u kojima su ti objekti egzistirali kao pribor, sirovine i, kao
gotOvi proizvodi neke od tih djelatnosti. Analiza funkcija pojedinih objekat;)
iz depoa ukazuje na postoj Rnj a proizvodnih dj elatnosti :
1. proizvodnja minijaturne plastike (kalupi s udubljenjima i bronzani odljevi)
i proizvodnja reljefnih sa liko vima (plastiC:ni kalupi, oti ska
glave mlade ene na srebrnom limu);
2. Proizvodnja nakita poluobradene i zavrene geme od kamc:na
ili staklene mase, reljefne otisnute na bronzanim kalupi ma, srebrne
naunice, srebrna omega igla, srebro za lemljenje, letkolm, juvelir3ki mali
bronzam nakovnji i juvel.irska, osjetljIva, vaga);
3. proizvodnja met al nih ukraenih posuda (bronzano vedro!, koljenasti nako
vanj, valjkasti nakovanj sa krunom povr.inom na vrhu, za meta l,
neki punce, estar, bronzane - sirovine);
7{; a) Z. lill cl r i i; , djela cit irana pod 1, 2, 5, 42.
b) B a s I er: Gradina na Oanidma kod Stoca, rae starine III, Sarajevo,
1956, str. 79-94.
e) Z. M a r Gradina a illyrien, Publi e il I'occassion du VUre
Cc-no- re3 dc I'UISPP - Epoque pn2historique . t protohistJrique en Yougoslavie -
Rech rches et Beo:;rad, 19';l, str. 58- 60.
d) Z. rvr a r - centar Daorsa - kulturno-historij ske J a
dranska obala u prolohisloriji - kulturni i problemi, Simpozij odra n u Du
brovniku od 19. do 23. cktcbra 1972, Zagreb, 1976, str. 247--254.
el Z. M a r Daorsi , Godisnjak Centra za balkanoloka ispitivanja X/8, Sa
rajevo, 1973, str. 109-136.
f) Z. M a r Prahistori.jska i protohistorijska na Daor
sa, Centar za balkanoloka iSp'itivanja, Posebna XXIV/6, kolok
vij ilirska naselja, Mostar, 24-26. oktobra 1974, Sarajevo, 1975, str.
107-108.
g) Z. M a r Ein Bronzehelm aus der ill y ri scne n Stadt Daorsoi oberhalb Oi:\
bei Stolac, Herzegovina, Festschrift tur Richard Pittoni, Wi en, 1976, str. 634-633.
64
ZDRA VKO MARIe
4. proizvodnja veliki 'nakovanj, klijeta,
turpij e, dlijeta, moda i za metal; proizvod i : vjero
vatno velike 'klamfe, tesle i trnokopi);
5. proizvodnja bronzane, odnosno metalne ice pravokutnog
obhka sa rupama promjera za ice, za izvla
ica);
6. proizvodnja drvenih objekata (tesle, neka dlijeta, noevi i, moda,
estar) i
7. obrada zemlje (trnokopi).
Kao to smo upravo V1idjeli, objekti iz depoa o posto
janju est zanaLskih djelat-nosti i o poljopri vredi (i v.inogradarstvu?). Prvlih pet
za'nata su nekako povezani jer topljenjem eljeza i brWlze i
izli,jeva,njem nekih vrsta objeka.ta, a zavravaju se s izradom metalnih nak,ita i
kamenih ili staklenih dodataka juvelirskim proizvodima. Izrada drveni h pred
meta, po naim dc.nanjim spada u drugu oblast, a o'brada
zemlje posve lizlaz'i iz kruga bilo kakve radie.nice, ali je si-gurno bila dio pro
izvodnih djelatnosti gotovo svake tadanje porodi.ce.
Sav ovaj brojni mater.ijal u depo u vjerovatno je zakopao jedan
- vlasni'k objekata je materijalna vrijednost u ono doba b ila, za
majstora ili majstora-umjetni'ka, nemjerljivo visoka. Prema da.nanjim speai
i podjeli rada, ovi objekti bi morali biti proizvodi li jnventari
brojnih radionica. Bez obzira na to to moemo da neki objekti iz de
p,oa 'nisu do'neseni iz rad,ionice prostol'ij a (moda naunice i
trnokopi?), li pribora raznih proizvodnih djela t nosti izuzetno je
Tome treba dodati da pribori i proizvodi iz depoa o te
kim i izuzetno kompliciranim za,n.imanjima, ovisnim o radovima izvrsnih
umjet,ni ka.
SVE.ukupna razmatranja o depou, mislim, dJvoljna su za pret
postavku o postojanju neke velike radiol1lice grada Daors .. 3. li kojoj je radilo
vie specijaliZliranih zanatlija, a za koju su, u naj-kompliciranijim
bih a,ngai.rani i istaknuti umjetnici s ovog ili j,7. drugjh
kulture i civilizacije lil i sa izloenih snaJnim ut icaj ima.
gledno, vrlo raznovrsna proizvodnja zaht.ijevala je i zalihe siroV1ina, pro
stor za rad, krupniji i'nve>ntar i vebi magazi nski prostor za gotove
proizvode, to ponovo ide u pri log pretpostavei o postoj anj u radionice i.l i
vie manj ih rad:onica sa brojem zaposlenih ljudi . Ova pretpostavka .cJje
l,uje daleko uvjerlj i vije ako dodamo da se iz rezultata ,istraivanja
moe da grad Daors .. li'ma mnoge karakteristike manjeg hele.nistii: ..
kng grada. O visokom stepenu kulture i oivilizacije u ovom gradu ko
vanje vlastitog novca", izrada komplicimnih, ukraenih pojasnih
plo<:a18, brojni graf'i ti na fragmen t ima posuda19, .neda vno frag
menta kamene ljudske statue visake, vjerovatno, oko dva metra
80
, ti mnogi
77 a) Z. M a r djelo citirano pod 1.
b) D. R e n d i - M i o e v Prolegomena ilirskoj numografiji, Godinjak
Centra za balkanoloka ispitivanja III! l, Sarajevo, 1965, st r. 88.
a) Z. M a r Ornamentirane poja.sne sa Gradine u ,kod
Stoca, Glasnik Zemaljskog muzeja, N. s. XXVII/ XXVIII, Arheologija, Sarajevo, 1973,
str. 257-260.
b) Z. M a r Novootkrivena obloga pojasne sa Gradine u OanicLma
kod Stoca, Glasnik Zemaljskog muzeja, N. s. XXIX (1974), Sarajevo, 1976, str. 35-40.
7' Neobjavljeno. Deponirano u Ptra:historij'skom odSjeku Zema!i"skog muzeja u
Sarajevu. Vebna grafita, uglavnom na fragmentima amfora, je 1976. i
1977. godine.
so Neobjavljeno. Deponirano u Prahistorijskom odsjeku Zemaljskog muzeja u
Sara.ievu Sva fragmenta kamene ljudske statue su 1977. i 1978.
godine.
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS .. U
65
drug-i, .do sada ot,kriveni pokretni i nepokretni arheolokiobjekti81 Z'bog svega
toga smatram da je u takvom gradu mogla i morala postojati i radionica sa vr
snim majstorima sv,i,h zanata koje predstavljaju objekti ovog depoa.
Za vremena ukopavanja cjelokupnog materijala u zemlju ,i u
krip na krakoj padini ispod akropole, mi se da dovoljno govori par srebr
ni'h :fiibula srednj.olatenske sheme (T. XXV, br. 32). Prema dataciji koju
ovakVlim Hbulama daju inventari grobova iz Gostilja na Skadarskom jezeru,
moemo da je ovaj materijal dospio u zemlju u 2. pr. n. e. Za sada
ne postoje preciznijeg datiranja ovog depoa. Neki objekti su sigurno
znatno ranije, jo u 4. pr. n. e., to nije nita jer se
i u .dananje vrijeme dragocjeni objekti u porodd
cama, a zanatlijska slue nekoli,ko stotina godina, o naj 'bolje svje
mostarski kalup (sl. 2) i njegov doskoranji vlasnik Stojan iz Mo
stara.
Objekat br. 10.
81 Z. M a r i i B a s l er, sva djela o nabrojana u ovom radu.
5 - GZM - XXXIll
THE HOARD FOUND AT THE ILLYRIAN TOWN OF DAORS ..
(THE 2nd CENTURY B. C.)
SUMMARY
In May 1977, at a cliff back of the acropolis of the Illyrian town of Daors.
(Plate I , l , 2)1, at the "Iocality 13 (Plate II, Fig. 3) , was found a hoard of tools.
devices, raw materials and products of various handicraft s, and agricultural tools:
some 34 k.ilograms comprizing 245 ,i,tems made of iron, bronze and sto,ne. The hoard
was located in a cleft of the rocky ground (Plate III) , 140 to 180 cm under
the surface.
The analysis of the uses of the items trom the collection points
to the probabili ty of the existence of the following produc tive activities in the town
of Daors .. '
1. Production of the miniature metal adornments (moulds with ca viti es on
Plate IV, items 6-16, 21-23, 26-32, 34. 36-42, 44-45; Plate XIII, items Nos 1-18.
26-27, 37, 40, 46, 66, 72, 7:3, 76-78; bronze casts on Plate XXIII , Nos 10-14, and
on Plate XXIV, Nos 15-16). Devices for product ion of metal relief plates (plastic
moulds on Plate XIII, 5-6; cavities on mould l denotes with Nos 1-5, 17-20,
24-25, 33, 35, 87; four impressions of the ,image of a young woman on s il ver tin.
Plate XXX, 20.
2. Production of metal vessels
The bronze pail d isplayed on Plate XX, the bronze d is h on Pl ate XXIV, 8;
the knee-jo inted iron nvil on Plate XXXI, 128, the iron envils with circular top
surface, Plate XXXI, Nos 125, 127, 129; the iron cutters for cutting of metal tin
on Plate XXXVIII , 152, 158--160; ,iron ch isels on Plate XXXVIII, 153-157, Plate XL,
174, 175- 178, some hamrners, hall-ma rkS, on Plate XLI, an iron pail' of compasse,;
on Plate XXX, ll9, bronze plates which served as raw material, Plate XXVIII,
95, 96).
3. Production of jewelry (unwrought , half-finis hed and finished objects made
of glass Plate XXV, 43-55; Plate XXVI, 56-78, si lver ear-rings on Plate XXIII, JO,
XXV, 31, si lver wire for soldering Plate XXIV, 24-27, smaH jewelry envil, Plate
XXIX, 97-101, abronze sol derung tool on Plate XXVIII, 94, a n.d jewerly scales on
Plate XXVII, 86-91 and Fig. l in the text).
4. Blacksmith production (the big envil on Pl ate XXXII, 126, the blaoksmith
tongs on Plate XXXV, various hamrners on Plate XXXIV, 161-171, perhaps wide
metal cutters on Plate XXXVIII, holders on Plate XLVI, 239, 240, adzes on Plate XLV,
232, 233, and pick-axes on Plate XLV, 234-236).
5. Production of metal wire (-iron,plates with holes for ma,king wire of va ryi ng
diameters on Plate XXX, 122, 123, clamps used by drawing out the wire on Plate
XXX, 124).
6. Production of wooden articles (adzes on Plate XLV, 232, 233, long chisels
on Plate XXXVIII, knifes on Plate XLII , 227-231 and, perhaps, a pair of compasses
on Plate XXX, ll9) .
7. Soil cultivation (pick-axes on Plate XLV, 234-236).
The most important items from the hoard are certainly the bronze mould
M 1 (Plate IV and el sewhere) made about 300 B. c., the bronze mould 2
(Plate XIII and elsewhere) made about 200 B. C., the small bronze box for keeping
jewelry and a:dornments (Plate XXI, XXII) made towards the end of the 4th century
B. CY-27 and the bronze ,pail (Plate XIX, XX) made, probably, in the 4th or
the 3rd century B. C.'8-.'O
The silver wiTe fibulas of the Middle La Tene sha.pe (Plate XXV, items 32-3;).
whichvn the myrian tombs at Gosl:ilj 'by the Lake of SkaJda,r (Sk,uta ri) were attributed
to the first half of the 2nd century B. C.', '3 _ 4.; can best serve as indicators as to
DEPO U ILIRSKOM GRADU DAORS
ti7
the determination the time of formation of this collecbion, i. e. for the deter-
the time of burying this material into the ground. We can say
that the items conained in this collection were inerred the 2nd
but we can also add, that some 01 the items from the collection
the 4th and 3rd centuries B. C.
It is exceptionally significant that the bronze moulds 1 and 2, shaped
in the form of a (Plate IV, XIII and elsewhere), as far
know, have no analogy. the fact that so far nowhere has been
ascertained production of metal plastic art made in identical or
similar metal moulds.
As for the dating of some items from the collection to the 4th
the important is small bronze box for keeping adornment
which by form, ornaments, technique of production and to
the with the small golden chests-ums of
Philip Vergina near Thesaloniki.
2B
-
40
Rema r
The b.ronze moulds Nos l and::; (Plate IV-XVII) have been
Bronzene Gussformen aus der
bel Wissenschaftliche Mitteilungen
herzegovinischen Landesmuseums VI-A, Sarajevo, 1979).
Prevod:
MiJosav
5
TABLA I
l. Pogl ed sa kule na kilklops:,j oid i jugozapadnu kulu akropole
grada Daors .. a kod
Foto: R. Bartolovic
2. Grad Daors .. Gradska kapija u toku is'kclpavanja 1968. g.odine.
Foto: C. Raj! ':
TABLA II
3, Mjesto nalaza depoa na "P ros toru 13
Foto : Z, M a r i
TABLA III
D io depoa .
Foto A. J e l a v i
TABLA IV
b e
d
a
=:=J18
J. 17
'---____ o 1 2 3
cm ! ! , ,
Kalup br. 1.
Crte : N.
TABLA V
Kalup br. 1. Strana a
Foto : M. R a d o v a n o v i
TABLA VI
Foto: M. R a d o v a n o v i
TABLA VII
Kalup br. 1. Strana C
Foto: M. Rado va.novlc
TABLA VIII
Ka-lup br. l. C , detalj
Foto; M.
TABLA IX
Kalup br. 1. Strana C, detalj
Foto' M. R a d o v a n o v i
TABLA X
Kal,u.p br. 1. Strana d, detalj
Foto: M. Radova.novii:
TABLA XI
Fo to : M,
TABLA XII
Kal'up br. 1. Strana f "
Foto : M. Radovanovii'
0
3
12
0
0
0
7
O
TABLA XIII
38
d
e
b
o 2 3
! ' 'cm
K al up br. 2.
Crte: N.
f
l!
! 8 69 81b 83
84
0
67 I i 6 82b
: l, i 79
: ! i \7 80 80
I I V 70
./: 78 (J\:!J
0; I I ce:;:
1 : 77
o: . i
:': "I ! 71 a -----1;,72
J.: \' j 71 b::::: J> <l
, l trb 73aO
66
650
2
60 10 11
8
d
3
0
14
CJ \.rV
"O
85
o

75 '
74

41
TABLA XIV
Foto: M. R a d o v a n o v i
6 - GZM - A,rheologija, XXXIll
TABLA XV
oo - ,. ....... _
-
Kalup br. 2.
Strana "a
Foto : M.
TABLA XVI
St-rana "b"
Strana d
Kalup br. 2.
Foto: M. R a d o v a n o v i
TABLA XVII
F o t o: M. R a d o v a n o v i
TABLA XVIII
4
Objekat br. 3.
Crte: Lj. Leburic
TABLA XIX
Objekat br. 7.
Foto : M.
TABLA XX
Objekat br. 7. Rekonstrukcija
Crte: N . C:maj6anin
TABLA XXI
9
Objekat br. 9.
Foto: M. R a d o v a n o v i
TABLA XXII .
~
)
O
I
.L.2L
J
o
- [
I
J_
9d
u
I
LJ
o
9b
9c
9.
~
o
Objekat b r. 9 - detalji
Crte: N . C m a j a n i n
TABLA XXIII
10
6
11 12.
. I I (
I ' ({/- _,
l .. J
'. " ,,/
'." 1 , 1 _
39
30
2.9
14
20
Foto: M,
Jr=====__ XXIV
CM <)
. I
,.,
I
f:
I
I
Lj. Lebul'lc - -
Cr tel.i,
N . 24. 25. 26. 27 28
- ostalo I
TABLA XXV

,

0:2.
-
44
(J
\11 :
ij

.. ..


45 46 47 -4e:.
"
I

40
40

9


;,. /;:.
CI

49 50 51 5'2. 50 54 !55
Crtei : Lj, - 36, 42a
N. - 31, 3'(, 38, 40, 42b. 43
J . - 32-35, 44-55. 81
TABLA XXVI
[

@
/ 0
I I
I
I
O ::
I I -
/ ' \sl
I
I

56 59
56

" - ,o-@I
I
O
,
62.
61
60

64
66

65

, " '" "
-lj
- ", '"", " ' '

67 6& "
6'7 '70
71
'7'2 74 '75
77
TABLA XXVII
86
o
\
"
-I

O..
. , .
.., " . ,
l. ,. ."
. . .
(S SS S S SSS\1
90
'\\ \ ss SS \SI
91
-0-
84
-Cl
I
r
f
I
l
59
: -/
-
-@
Crtei: N. - 86, 92
Lj. - ostalo
TABLA XXVIII
,.
.' . . i:
.} . :.
.. ::1
. . "
" , '"
\
,"',1,
I.
o , ' '... ' "

:.....: .
.i '
' . "
, l ,
I " :" '1'
' . ,. l -',..- "';
..
';,:.. '. , '
- . t2;l . " ,.! . , I :. ,i
,
" . " , .; : \ . ,' ,
"".'1, . i .
"
"
.... .
'. -.-,
, ;:t
.'" '!:'
!.'. .,
..
"
' I
,
.,'
'/ . ;.. ,
,
,
;
I
c'
i {"
.,'"
.,
,:
' "
.\ .. . I,
" ",
}'o
I
:;
94
-o .. :. . I ,
,',
",
I
OO
; '.:
96
95
C rtei: Lj.
TABLA XXIX
-.
ff
, ;,
\' - - @
k
"

l
I, --
.
"!'
-@
I
,
l,
I,
l
i
,
l
F -0 I
' l
'.
I
I
l'
,>

'104
-105 -106 '107
j109 '110
111 1 1 Q.
, l
I, _
'0'
Em
j'
w
-0
, - lW
J
i
--
I
i;
-,
-=
I
..
l
98
;
I
117
118
............_-'-_... x______...
C
.... b
Cr tei: N. - 97, 102, 103
Lj. - ostalo
TABLA :xxX
11; \',
rIO:, ," ',:,
I
: '-" 0 '
l' .'

120
121
119
123
Crtei: LJj .
7 - GZM - Arheologija, XXXIII
TABLA XXXI
129
12.5
127
Foto: M. R a d o v a n o v i
TABLA XXXII
125
O
,
; - '" '. '
" . . ' /.
, .
(
" ' -
.
7 .
'---.
. J
"
/ r
'
'.... . . r \
. . . "\'
1
.'.
..
....
';.,
I
\. ,
l"
,
I
../l.
"
"
'.'
\:.
;
,
J ,
.,
126
0
""..
,./
./
, ' ) .

D
\
\

i
Crtei : Lj.
7'
TABLA XXXIII
1"51
Foto: M. R a d o v a n o v i
TABLA XXXIV
te ......
Crte-l:i: Lj.
upobpunila: J.
TABLA XXX\'
140 141 14-2. 14-3
F otO: M. R a d o v a n o v i
I
TABLA XXXVI
i
e
1..
.\
l'
, ,
-141
142
14:5


" .
,.. - .
\":>
145
r-
146 I
I
1"9
Cr t e: : L j, Lebu
N. - 147
TABLA XXXVII
160
Fot o : M. R a d o v a n o v i
TABLA XXXVIII
(.
,
"
"
J.
l'
F
'.
l:'
..I
\
" )
i,
;
d
"
.-

,i
:..

'"
'I

". ,'
.r
;J
"'

,
:;,.;
155
Ell
"::.
t,.

-::."
/
,
" -. . \
i
. ,
"
(
,/. . '1 .
, ' ,. , ' .
..
. "
..:
')o :,'
'- .(
) ?
'159
f :
' .' ""'"
fl
l

, _1 157
..
.. , .i' , :
)
"::
/ '
'156
I .:..
, t
',' '; , lo.: f:' . . .:.
",
, \::O . ,....- :,.
:
-160
Crtei: N . - 153, 154, 155, 156, 157
Lj . - os talo
-

;
' . !
"
. "

.ii
,L -(Z'ZJ
<r""
' .
167
,. ... "
"
.'::!'-. "
':., '
, ..
. '
TABLA XXXIX
- =
.
.. ..
-'i,""
l:
-\
l
:'
"
,.
-
Crtei:

....,' -
170
:,
l'

l"
." ,

r

171
Lj.
i N . Cma.j{;an in
TABLA XL
172
0' \
,
1'75
<[
-1'76
174
!, ,"
j ,
/,:. '
\" ,0


' :0

\ ,
,j" ,
-
180
i??

178
"
I' ,
(

LLj]',
Crtei:
TABLA XLI
r
l. : ;
- ~ ..
l '
1&4
1 8 ~ .
<9(
~ .
f '
c;
('
'<; - ~
1.06
204 <
~ . ,-
).' ..
;, I'
I: :; ~
,. l ~ ,
, ~ .
, f ~
191'> 199
Crtei: Lj, Lehu, i!'
TABLA XLII
229
22&
I
l

2.'1.'1
Crtei: Lj.
TABLA XLIII
Foto: M. R a d o v a n o v i
TABLA XLIV
Foto : M. R a d o v a n o v i
TABLA XLV
. I
...
I : :,,'
'l .r

. . '."
0.... , _ _____...,;ict'l .
9 I rc "l .

.J .:
'236
I
\
\
!
I

Crtei: Lj. L e buri C
TABLA XLVI
:235
. -tl
244

Ir
f
. "--- -- - ---
/
239
r
240
-r
.
- '.
tl - GZM - Arheolog-ija, XXXIll Crtei: Lj.
IVO BOJANOVSKI
NOVIJI RIMSKI EPIGRAFSKI NALAZI
S POLJA
(Epigraphica Salviatica recentiora)
Glamo6ko polje je li rim9ko doba imalo istaknuto
tnga to j e lealo 'l1a pravcu rimske
polja vodila je vrlo frekventna rimska cesta Salona-Servitium
ka)-Pannonia, j to trasom Antoninova Itinerara (Itin. Ant. 268-269): Salonas
XXI
XVIII Salviae
Leusaba
XVII Pelva
'l1a
itd.lOstaci ceste,
terenu, je
relevantni
polja
municip'ija sam
oba velika kraska
i
peregrinorum (tj.
{hhepct,
i danas pratiti na
tivno u
(municipium), kome je
municipium Salvium
O
stvenu civitas
Strabonova ij
Salvium
2
.
je na tr
municip(io) Salvio (eIL III , Katel
Bato Beusantis (L) optio (coh.? Asturum) ex muni[cJipio Salvi[o]
Mainhardt, Wurttemberg) [P. A]el(ius) Ursus, dec(urio)
mun(icipio) [Sa]lv(io) (GZM 1906, 163 = WM XI, 120, Grkovci na
U na su i dva
ali je da se odnose na
imena
Salvium spominje se i u kasnoj antici
533. g. kao mun. Salviaticum i na
1 1. B o j a n o v s k i, Dolabelin sistem cesta u rimskoj Dalmaciji,
nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Djela, Centar za
ispitivanja, knj 2, Sarajevo, 1974, str. 51-90.
B o a TI o v s k i, Pelva i Salviae,
Adriatica, praehistorica et
Zagreb, 1970, str. 503-522. Usp. i dj. nav. u
116
Ako
centar
IVO BOJANOVSKI
iz 6. st., iz R'idera: Depositio Superi ex tabulario ci vitatis Salonitanae
civis Salviata, itd. (BD 1905, 49).3
bila u (u to se ne moe
S a l V u m ili
u blizini na Tu ja vidim odnos Sal
viae : Salvium kao danas Na osnovu P. Aelins
Salv(io)... Patsch je Salvium locirao u Grkovce
(a ,po i Wilkes),
na
Sto se odnosa
smatra;m da je municipium Salvium
pogledu) sa Salviae Antoninova
(u topografskom
toga to se na dva
,natpl'sa

, do,k iz samog
karaktera. To
7 Svi
iz U je i u
bazilika na polju,
Sve to da je centar municipija bio u
To to su se u Pod
ne da je u tom mjestu morao
nam to i municipaIni
mun. Bistuensium, mun. Malvesitiatium i dr.
n
nema ,podataka u 'narativnim izvorima
Sve to o ovom u <lJntlci znamo,
nam

Antoninova
II anbici
i arheolokim je po izvorima. Jonlsmo imali da sa
3 Pelva i Salviae, str. 515--518.
Wissenschaftliche Mittheilungen aus Bosn:en und der Hercegovina WMi,
IX, str. 118-138. Patseh na osnovu natpisa iz Wilrrtemberga CIL XIII 6538
osnivanje datirao oko 70. (1'), e" na jedan munLpium
F I a v u m, za analogiju naao u mun. koji je bio osnovar,
)lod Vespa.zij ana ili kojeg od njegovih sinova" 1906, 156). Patschevo mi
ljenje preuzeo sam i ja se na njegovocoh. I Asturum njenom
boravku u Germaniji; v. dj. nav. u bilj, 1, str. 67. u je
6538, tj. broj 'Kohorte i vrijeme njenog boravka u Ger
pitanje, o ct .J. J. W i l k e DalmaUa, str. 271, 2.
druge polovice 2. st. (G. A I f 6 I d y, Bev6Ikerun.g, 158, 82
J. W i I k e s, nav. mj.). Time i Patscheva
iz WQrrtemberga v. K. K r a Zur Rekrutierung
Rhein und Donau, Bern, 1951, str. 168, br. 1093c),
,; D. S e r g e j e v s k i, GZM, 1927, str. 261, br. 9 (T. IlI/9): princ(ipi) m(unicipii)
iz Podgradine, i GZM, 1928, str. 87, br. 9, sl. 7; P. Ael(ius)[...J Procul[i? ..J muni
ciprU ...J, Podgradina GZM. 1942, 153,
su E. P a a I naselja i
1960, str, 19; G. A l f o I d y, Bev61lkerung und Geselschaft der r6mischen Provim?
Dalmatien, Budapest, 1965. str. 158, i J. J. W I k e s, DalmaUa, London, 1969, 270-271.
CIL III 9862 = 13231 i GZM. 1927, 262, br. ll. Cf. 1. B o a n o v s k i, dj.
nav. u bilj. 1, str. 73, 136.
7 D. S e r g e j e v s i, Putne biljeke iz GZM, 1942, str. 126-131,
.sl. 4, 5 i 6, i GZM, 1933, str. 9, br. 7, sl. 7.
8 S e r g e j e v s k l, n. mj. sk. 131.
9 V. moj rad Dolabelin sistem cesta, str. 140 i bilj. 17 i 18.
4 K. P a t s ch,
Dalmacije, VII dio. Glasnik
54.
CIL XIII
iz
13 i .J.
natpisa
Kohorten an
NOVI RIMSKI EPIGRAFSKI NALAZI S GLAMOCKOG POLJA 117
samog .polja dobijemo epi.grafsko njegova munici
palite-ta iz kojeg bi se vidjelo i v r i j e m e 'kada je ovdje bio organizi([an
municipiuiITI. To pita'nje mogao bi definitivno rijeiti samo jedan sret'ni epi
gra1's,ki nalaz sa polja. N a osnovu dosad poznatog
materijala znamo ,da se ovdje prvi :konkretni rezultati romanizacije pojavljuju
tek u Hadrijanovo doba, jer brojni domoroci nose carevo gentilno ime A e l i u s.
sprenomenom Pubiius (8 Elija i 2 Aurelija po dosadanjim natpisima). Po
tome se da je Sal vium svoj autO'nomni 'sta tus dobio od Had'rijana,
iako je bilo miljenja i o ranijem postankJu ovog ,munici.pija.
1o
Prema tom2
se da i'ntenzivnija romanizaci ja ovog upravo s Hadri janom
(P. Aelius Hadrian.us, 117-138). OsvjetljaNanju ovog (i dnrgih) pitanja 'nadam
seda doprinijeti i natpisi koje objavljujem u ovom prilogu.
la'ko je polje lealo na frekventnoj cesti, i od
r'imske uprave bilo otvoreno utjecaj'i ma iz Italije, to je posebno bHo poten
cirano blizinom tako grada 'kakva je bila Salona, i!pa,k su se u
ovom ,planinskom 'i dalje .odravale tradicionalne
forme, a u prvom redu autohtc,na ,duhovna ,kulbura (religija, jezi,k, antropo
nimija, nonja, umjetnost itd.).l! Bio je to u stvari spontani otpor r'i-mskom
duhu, obrana ilirskog identiteta. l moralo je vie
od jed:no,g do pojave prvih konkretnijih oblika romanizacije, kako u
sferama duhovne ta:ko i materijalne kulture.
S polja dasa,d je poznato u svemu 45 rimskih natpisa, od kojih
je 36 objavio D. Sergejevski .l2 To je relativno dosta veli,k broj (najvie nat.pisa
iz okol'ice - oko 60, s Livanjskog polja - ()Iko 42 i Rogatice
37 'itd.), pogotovo sto,ga to natpisi s polja u broju pri
padaju domorocima. NClIpose ,su zanimljivi nadgrobni natpisi zbog
antro.ponimije: Varro, Bato, Dasius, Surus, Temus, Panes, Masso, Platius itd.
S :nadgrobnih natp'i sa saznajemo status stanovnitva, od koga i 'kada
su pojedi'ni .peregrini dobili rimsko pravo (Aelii, AureIii), to je
vaan element i za romanizacije. Upoznaj,u nas ne samu sa stanov
nitvom i njegovim nego i s toga doba, s religijom i
tenjama stanovnitva itd. Tu su i broj<ne posvete i
predstave boansra va Si! vana, Dij ane i nimfi , a li i bogova iz rims,kog
panteona, prvenstveno Jupitera, al i i drugih.
U ovom prilogu objaviti oko dvadeset na.tpisa ikoji su u
posljednj ih desetak godina. Oni iz Glavica i Vrbe otkopani su u ruevinama
,baziJi,ka prihikom istrajvanja, dok su natpisi iz Podgradine i
10 Vidjeti bilj. 4.
" O tome je na,plsana cijela mala Ibtbliateka, od koje ovdje ,navod'im samo one
raS\prave koje se odno,se na kult i umjetnost: D. R e n d i - M i o e v i
Ilirske predstave Silvana na kultnim slikama s Dalmata (Ikonografska
stud1ja), GZM, 1955, 5-<\0 + table. D. S e r g e j e v ,s k -i , vie Iradova, medu nj:ma
Dijana i Silvan, GZM, 1929, str. 95-101; .ostale radove v. u bilj. 12. I. B o j a
n o v s k i, Novi v,oiivni reljef Silvana i Dijane iz Bull. Zavo lik. umj.,
13/ 1965, br. 1-3, Zagreb, 1966, str. 11-23, s 3 sl. + l tabla i Nova kultna zajednica
Silvana iz Vrbe 'na pO'lj:u, Vjesn.ik ArheoI. mu-z. u Zagrebu, sv. X-XI,
Zagreb 1977-78, str. 115-132, T. I-IV. Us-p. D. S e r g e j e v s k U, Iz problematiike
ioJirske lumjetnosti, NaQJ0nO drutvo Bosne i Hercegov,hne, Godi!;njak - III, Centa,r
za balkano'loka 'irspitivanja, knj. l, Sacrajevo, 1965, str. 1.19-142, s 29 slika.
12 Rimski kameni spomenici sa Polja, GZM, 1927, str. 255-267
+ 5 tabla; Rimski kameni spomenici sa i Livanjskog 'polja i iz Ribnioka,
GZM, 1928, str. 79-97, s 10 sl. + l tabla; Novi nalasci na po.Jju, GZM,
1933, str. 7-14, s 2 sl. + table; Rimski spomenici iz Bosne, Spomenik Srp. kraJj.
akad. 77, Beograd, 1934, str. 18; II. Rimski natpi!si iz Bosne, Spom. SKA, 88, Beograd,
1938, str. 116-121; Putne biljeke jz GZM, 1942, Ipassim i Novi i revi
dirani rimSiki natpisi, GZM, 1951, str. 304-305.
BOJANOVSKI
118
IVO
Isakovaca nalazi. Iako nj i ma nema takvih koji se odnose 1,a
res municipalis, i.pa.k oni obogatiti nae poznavanje vjere, onomasti-ke,
statusa , nonje, umjetnosti itd., j er broj pri-pada
stanovnitvu. Hit zanimljivo vidjeti koliko novi natpisi dopLLnjuju ili mije
njaju naa dosadanja znanja o ovom u rimsko do,ba. Ujedno je to
i prilika da jo bolje upoznamo proces romanizacije, ali i duhovnu kulturu
Ilira u procesu romanizacije
l3
NOVA FIGURALNA STELA IZ ISAKOVACA
Nedavno je u Isakovcima bo-gato ornamentiran nadgrobni spo
menik sa tri f igure i natpisom. je prili.kom radovana proirenj'u seoskog
puta koji vodi sjevernim rubom Glam06kog polja te povezuje sela Dubrava,
Isakovci, Hotkovci i Potkraj. Spomenik ima oblik stele ital skog tipa kakav se
i kod nas, a po svojim likovnim karain enstlkama spada ljepe
spomenike provincijalna-rimske umjetnost i autohtonog izraza iz 3.
t<
IS2kovci su udaljeni od oko dvanaest km i lee .pod planinom
Hrbljinom, uza sam rub polja. Odavde i jedna objavljena monu
mentalna stela sa vie figura.
1
;' Iznad seoskih na gornjoj terasi polja,
su se i ostaci 'il i rs,ke gradine Palanke
lU
Da se u Isa'kovcima
ivot nije prekidao ni u rimsko .doba, pokazuje ovaj i prijanji .nalazi. Hrblj'ine
su stanovn icima ovog sela pruale uvjete za pa se stanov
nitvo, kao i danas, bavilo planinskom ekonomikom - gajenjem stoke, iskof'i
tavanjem ume, lovom, prikupljanjem umskih plodina i dr., ali je
ulog imala i zemljoradnja. Da se ra,dilo o ljudima, ,pokazuje i ova
boga to u,kraena stela.
Nova stela iz Isakovaca zanimljivija je sa sadraj>nog i likovnog nego
s epigrafs'kog aspekta. Ona u li,kovnom predstavlja odraz
shvatanja majstora, a u sadrajnom donosi neke nove elemente, ps
je u tome smislu unicum poznatim materijalom.
Za razliku broja rimski h nadgrobnih spomeni,ka s
pol j a, stela iz Isakovaca je do naih dana dospjela s manj'im
koja su nastala od buldoera (stela je bila zatrpana pod seoskim putom otpri
like u sredi'ni sela) . To to su se do,bro ne samo r eljef i natpis
(neznatno je zabat, stupovi edikule i dr.) nego i akroteriji, to je vrlo
rije.dak t reba zahvaliti s.. etnoj o-kolnost i da je stela leaja
na strani. broj nadgrohnih i votivnih s.pcmenika s Gla
lO Svi natpis i u posljednjih deset godina privremeno su smjeteni u
Centar Ivo Lola Ribar u Suhopolju kod gdje uskoro biti deponirana
i stela iz Isa kovaea. Ovom se priiikom koristim da se zahvalim svoj im saradnicima
iz Hamdiji Stevanu Pan i G. Ziv
Hasnnu Rndi Belenzada, Il ij i Gaieu, Spasi Nenadieu, Nikic i
Savi 'i -dr. Stela je privremeno zabeton. ira na u Is akovcLma na mjestu nalaza,
jer je bila elja mjeta'na da ostane u selu (sl. l).
u Stela iz Isakovaca je otkrive.na 30. VIn 1978. g., a ja sam je evidentirao
15. IX 1978. g. Dnevni list od 9. X 1978. g. donio je na str. 7
prikaz, sa slikom stele, iz pera Svetozara Ljuboja, novinara, a po podacima Blagoja
Govedarice, saradnika Centra za balkanoloka ispiti vanja Akademije nauka
i umjetnosti BiH u Sarajevu.
l'; M. GZM, 1930, str. 106-107, sl. 6 i 7. Usp. D. Sergejevs:ki,
GZM, 1933, str. 9, br. 6, T. VI, sl. 6 = GZM, 1942, 141 sa revidiranim
fragmentarnog natpisa u biljeci: ... eROBIA CO(N)IU[GI ... .. j MA( ....J AEL(IO)
CONS[T ....j. po sl'ici Serg, GZM, 1933, T. VI, sl. 6, ova je stela bila monu
mentalnija od nove stele iz Isakovaea; imala je ispod nie friz i natpis.
16 M. M a n d i nav. dj ., str. 106-108, T. IV, sk. XIV i XV.
'<OVI RIMSKI EPIGRAFSKI NALAZI S GLAMOCKOG POLJA 119
polja bio je, naime, jo u 5. i 6. st. n. e. ISJecen u dijelove i
u bazili'ke u Glavicama i VI'bi, ili u refugi
jalne utvrde u iPodgradini kod Vrbe. Ovo je, u stvari, prva stela
s polja koja je cjelovito a njena vrijednost je utoliko
to se radi o spomeni.ku monumentalnog formata i relevantne
-zanatske v!'ijednosti iz kruga autohtonog stila.
Sl. 1. Nova figuraIna stela iz Isakovaca na polju
(Foto: Ranko
Stela je od monolitnog bloka muljike (lapor, fr. mame, njem.
Mergel), jedne vrste mekanog kamena, vrlo trajnog i podatnog za obradu,
otpornog na atmosferilije i na velike promjene temperature u ,uslovima otre
planins,ke klime, 'kakva je ona na polju (;nadm. vis. oko 1000 m).
Ova vrsta kamena nalazi se u vebkim u samom polju, na
dubini od o.ko 40 cm, a vadi se i cijepa lako.
IVO BOJ ANOVSKI
1:=0
Po svojim dimenzijama, vis ine 1,50 m bez klina za 'iri,ne 0,79
i 0,22 m, te po svoj.i m kvalitetima, stela iz
Isakovasa spada monumentalnije sepulkralne spomeni,ke u unutranjosti
provincije, Ialko se sastoji od dobro poznatih elemenata rimskog nadgrobnog
spomenika ove vrste, sve je dato na iz kojeg i'zbija
narodni stiL Sve govori da je spomenik radio majstor za
koji su, istina, bili rimski i ljudi, iako nisu
pr1padali onom sloju buruazije (lokalne ar istekracije) koja je bila
nosilac vlasti u municipiju,kako se to jasao po na tpisu.
Arhitektura stele j e trodijelna: zabat , nia i edikula, iako
bismo na mjestu nie prije edikulu.
Zabat je bogato ukraen izrazito ornamentom, ali je sve sve
deno na najbitnije. Ta tenja za pojednostavljenjem i reduci ranj em detalja
prisutna je na svim dijelovima stele. Gotovo cijela u'nutranjost
trouglastog z3Jbata, koji lei na gredici (vis. 6 cm) koja odozgor
zatvara niu, visokog oko 25 cm, pokriva dvostruka rozeta, sastavlj ena od
dva kruga, vanjs kog s dvanaest i unutarnjeg od sedam
latica, sa u sredi'ni. Lijevi ugao popunjava biljni stilizirani orna
ment s motivom alkanta, dok je na desnoj strani prikazana a s c i a
(b r a,dva), elemena t j a, svj prava
na grobnicu i simbol vjere uzagrobni ivotl7 Zabat 'na vrhu zatvara profilira'na
letv,ica, koja je po sredini ukraena vrpcom, stilizirani ukras
na nepre-kin,ut klas ,penice, do:k su oba akroterija ukraeni palme
tama. Lijevi se na donjoj strani zavrava izreckanim listom v:,nove loze, a
desni punim listom, vjerojatno brljana. Tako obli'kovan zabat ne izaziva dojam
stvarnog krova to je na stelama.
Svi su biljni moti vi uzeti iz repertorija umjetnosb, ali je njihova
obrada vrle pojednostavlje'na, tenja koja izbija i iz likova u nii. To nisu
portreti, nego prave biste, to se ba r kod nas, vrlo rijetko.
Iako su li.kovi pokojnika oblikovani u izrazitoj plastici , ie:ndencija ka She!l12.
i stilizaciji glavna je odJi,ka stila klesara iz Isakovaca.
Sredinji dio spomen;,ka oblikovan je kao pravokutna nia bez u.krasa
(visoka oko 50 cm), U njoj su u naglae'noj plastici izvajani portreti, lijevo
ena, a ,desno mukarac, oboje u najboljim godinama, a :njima njihov
Sve su figure date u strogom paralelizmu. Iako su li,kovi
mua i ene tretirani djeluju kao ki,povi, postavljeni na postolja
konkavno udubljenih st rana. Pri tome su likovi mua i ene lagano
za,okrenuti prema sredini. Time je lako naglaena sred inja o,s ,nie, u kojoj
je kao centralna figura smjeteno poprsje nepro.l)orcionalno
prema likovima odraslih. Potenciranje verbkalne okosnice spomenika
je i viticom vinove loze koja je - kao Bahov atr ibut - vezama i za posmTtni
kult, a produuje se sve dn vrha trokutnog zabata.
obrada stele ima sve odlike
umjetnost i (art rustique) s kraja 2. i 3. st. n. e. To posebno dolazi do Izr azaJa
u obradi ueg portreta, tj. lica: nespretno postavljene, rastvorene bade
mastog obhka sa zjenicama oblikovanim u fonmi kruga i s rupicom 'll sredini,
to je za portrete posthadrijanovskog doba; usta uparana
u vidu izvijene crte, po put galebovihkrila, ist a,knuta plitko urezanom kruni
com koja ide o.d nosa do 'iznad brade, nos u ravni izraen shemats,ki tvrdo,
otrih ko,ntura, pa djeluje kao da je nakalemljen. Neto je meki portret ene.
17 B. G a b r i e v i ascije na nadgrobnim spomenicima,
Arheoloki radovi i rasprave, I, Zagreb, 1959, str. 299-310,
121
RIMSKI NALAZI GLAMOCKOG POLJA
u
kolovanih
ima, to ukazuje na rad
skulptora, ovaj grupni
i ivotnosti u izrazu.
SL 2. Srednji dio stele iz Isakovaca: grupni :portret obitelji u nii
(Foto: Ranko
se
I odijelo je

se niz ramena
ornament. Otac sin su
Kosa kao da na prikaz kose na steli Crescentinusa Zenice i7
vremena tetrarhije, D. S e r g e j e v s i, Spatantike DenKJmaler aus Zenica, GZM,
1932, str. T. XXIII, 15. Radi se o kratko ianoj kosi kao i na
Vjerojatno je to bio naNn ianja kase sv.ljeta i ne
za vrijeme
122
IVO BOJANOVSKI
autohtona, najbolje se vidi po ,pletenoj traci (neto poput lente?) koj-u nose
otac i sin, ali su tkane, kod sina je ira i dvostruka, a kod oca ua,
jednostruka. Ta je traka ,koso preko .prsiju i preko lijevog
ramena. Neto nalazimo i na spomenicima iz Zenice, to Sergejevs,ki
definira .kao: ein Tuch mit langen Fransen ,. ,19, ali to ipak nije ono to
vidimo na steli iz Isakovaca, na kojoj je taj predmet preko lijevog
ramena, ispod lijevog pazuha (?) i koso .pre:ko prsa do
desnog ramena, gdje se .gubi . Na stel'i se jasno vidi da je to neka
vrsta ala koji je preko desnog ramena naprijed. odjevni
predmet dola,zi i na sarkofag u iz (GZM, 1933, str. 9, sl. 7), dakle
s polja, koji svojim obhkom djeluje ,kao pletena traka, t r aci
iz Isakovaca, ali s r azli,kom to se ne nos i preko prsa, nego je sa'mo
pre,ko desnog ramena. Postaji ipak da se radi o detal j u
ukrasa nonje, jer je na portretima iz Isakovaca di o trake na prsima
djeluje kao utkan, a na ramenima je izrazito a moda se radi i o
dva elementa nonje.
Nat,pisno polje ima oblik edikule koju flankiraju dva vitka tordirana
stupa korintskih kapitela, s bazama na dnu. Spiralni ljebovi urezani su dosta
duboko, ali neprav;.lno. Izraz torzije je divergentnim smjerom lje
bova, to pridonosi potenciranju vertikalne osi , u koju se skladno
uklapa i titulus svojim vertikalno izduenim oblikom, uokvirenim irokim
profilom koji ga Titulus je od .ni e odvojen trabeacijom na
kojoj stoje biste, a donjim profilom se oslanja na prag zamiljene posmrtne

Sam titulus s natpisom visok je oko 60, a i rok oko 50 cm i udubljen alzo
4,5 cm u profilirani ram. Slova natpisa pripadaju pravilnoj epigrafs,koj
kapitali mekanih ureza i bez kontrasta, ali sa razvijen im za vrecima (hiper
trofijom) nekih slova (P, A, E, L, F, I itd.). U prva d va reda slova su priblino
jed:na.ke (4 cm), dok su u redovima 3, 4. i 5. za l mm manja, a naj
manja u 6. i 7. retku (c,pet za l mm). Ako bismo pismo i mogli okarakteri
zirati kao pravilno, ali cifrasto, ordinacija natpisa u cjel ini nije pra
vilna. Ni u jednom retku nisu sva slova iste npr. L i e u l. redu,
R i O u 2. redu itd., a slova O, e i I neto su od ostalih. Do toga je,
izgl eda, dolo to je lapicida urezivao slova bez crta ordinacije, koje su
na natpisima vrlo Nisu jednaki ni razmaci slovima, nejed
na,ka je i duina reda ka, a u 4. i 6. redu po jedno slovo je uklesano na okviru
profila, ia ko j e bilo prostora da se ukl ee u redu. Sve to ostavlja
dojam slabije organiziranosti natpisa, to govor i da natpis nije bio
(ordinare) pr ij e urezi vanja (seulpere). Kl esar nije bio dosljedan ni kod inter
punkcija, jer m ijea i trouglaste ureze, a st a vl j a i tamo gdje ona
n ije potrebna. Ako bismo se na vedenim 'karakter isti kama slova kor istili
za datiranj e natpisa (to je vrlo nepouzdan kr it erij) , onda bi se pismo .natpisa
pribl iilo primjerima bolje pi sanih natpisa iz Bosne koje je Se,ge
jevskidatirao u 3.

s obzirom na kitnjast oblik gornjih i

donjih (hori zontalnih, trokutastih i izvij enih) zavretaka (serifa), to slovima
daje kitnjast izgled.
Kada j e o ordinaciji natpisa, t reba da je posebno zanimlji vo
mjesto gdje j e uklesan prvi i drugi dio natpi sa (a, b) , to j e kod nas r ijetkost.,
ako ne i unikat. Da je takvih natpisa bilo (vjerojatno i kod nas u Dalmaciji),
S e r g e j e v s k i, GZM, 1932, str. 49.
20 Epigrafski nalazi iz Bosne, GZM, 1957, str. 124, sl. 5: oblici slova s natpis",
iz Ljubije, Ci,kota i Gromiljakakod KiseljaJka. O ordinaciji natpisa v. P. P e t r o v i
Paleografija rimskih natpisa u Gornj oj Mezi.i i, Arheoloki institut, Posebna izdanja,
knj . 14, Beograd, 1975, str. 52-67.
NOVI RIMSKI EPIGRAFSKI NALAZI S GLAMOCKOG POLJA 123
vildi se po jednom od najlje'pih spcmenika lapidame ,kapi,tale iz
1. n. e. , na monumentalnoj steli Marka Celija, centuriona 18. legije,
iz Xantena (sada u muzeju u Bonu), koji je sa svojim momcima (pratiocima)
poginuo u Teutoburkoj umi (bello Variano) 9. g. n. e. je frapantna
ne samo u rasporedu natpisa, na postamentitma,nego i u kompozicij i
f1gura. Na steli iz Xantena centurion je prikazan kao polufigura (portret),
a njegovi momci kao biste na postoljima, figurama mua i supruge iz
Isaikovaca. Vjerojatno je i na majstor morao negdje kod nas vidjeti spomeni!ke
sa rjeenj ima.
Sl. 3. Nova stela iz Isakovaea: donji dio sa natpi som u edikuli
(Foto: Ranko
Sepulkralna formula D(is) m(anibus) ureza,na je na gredici izna,d nie
s likovima pokojni,ka. Dio natpisa nalazi se i na postamentima s bistama s u
pruge (Aelia Masso) i mua (P. Ael. Victori), dok je ,gla vnina natpisa s imenom
sina i sa posvetom sinu i muu uklesana na natpisnom polju. Ispod biste
Publija Elija Viktora, uz rub ni e, naknadno je urezano: Proc. def. ann. L.
124
IVO BOJANOVSKI
Tekst natpisa:
D, M,
a) AEL. b} P. AEL.
MAS VIC
SO TORI
e) P. AEL. VICTO. d) (Dodatak)
RINO . FILIO, DE PROC
FVNCTO. AN. . X M DEF
VI. DVLCISSIMO ANN
5 ET MARITO L
OPTIMO VIVA
B. M. POS.
D(is) m(anibus). / a) Ael(ia) / Mas/so/. b) P. Ael(io) / Vic/tori/o e) P. Ael(io)
Victo/rinol filio de/functol ann(orum) X m(ensium) I VI dulcissimo / 5et marHo
optima viva I b(ene) m(erentibus) pos(uit). Dodatak: Proc(ulo) I def(uncto) :
ann(orum) L.
sinove smrti, moda j o za
uklesan poda tak da je tu neki
Proculus, i je umro u ali se ne vidi u kakvom je odnosu
taj Proku l prema dedikantu i dedikandlma, sin, radak ili rob, Neutralni
Proculus je vrlo po carstvu
je od imena i kod stanovnitva u
sa brojnim izvedenicama Procilla, Proculinus,
Procinus i kako u ranom tako u kasnom carstvu,
ga tri puta l na i Kako Prokul
ne nosi tri imena (tria nomina) kao otac sin, mogao bi biti i rob (?),
Oba gra
pravo (civitet) dobile od cara
to vidi po
Aelius (Aelia),
status rimskih
stilsko-tehnolokom ana
v. D. R e n d i - M i e v i Ilirske studije (II),
XIII-XIV, Skopje, 1964, str. 101-110, Odnosi se ,na imena Firmus,
romanizacije ilirskog onomastika. je i .kogil'1omen
illrski antroponim - Jedan AcI. Victor,
Salvio (ovdje str. 115), spomi,nje se na natpisu iz Katel Su6urca
Isti su rodom iz mjesta Starue (natus St,uue).
125
NOVI RIMSKI EPIGRAFSKI N ALAZIS GLAMOCKOG POLJA
Na,tpis, ne daje novih podata'ka koji bi se izraVlno odnosili na
municipium Salvium, to bismo najvie eJjeli. Nai novi Elijevci nisu bili ni
dekurioni ni du'umviri municipija, iako su kao ljudi pripadali boga
tijem sloju stanovni,tva. Elijevci se spominJu i na drugom s.pomeniku iz
Isa,kovaca
22
, to bi eventualno ukazivalo da s u i ostali (da li i svi?) s tanoVlllici
ovog naselja u isto vrijeme stekli rimski civitet. Novo je na natpisu jedino
ensko ime (cognomen) M a s s o, koje se ovdje spominje prvi put.
Iako grupni portret iz Isa:kovaca kvalitat ivno ne dostie npr. rad klesara
iz Zenice2
3
, kao primjer neposrednog shvatanja umjetnosti, zbog is,krenosti i
svjeine, kao i zbog koncepta, on ima svoje mjesto u razvoju
iliTskeumjetnosti, te predstavlja u fundusu skulpturalnog
majstora rimskog doba u ilirskoj sredini. je da se radi o
djelu nevjetog lokalnog klesara, sa svim poznatim stilskim oso
binama: tretman hkova, izvjesna individualizacija,
rad, ali s maniTom shematizacije, stilizacije i dekorativnosti.
RECENTES TROUVAILLES EPIGRAPHIQUES ROMAINES
PROVENANT DE LA PLAINE DE GLAMOC
(EPIGRAPHICA SALVIATICA RECENTlORA)
RESUME
Dans les sources narratives (exceptant !tin. Ant.) i! n'y a pas de donnees
ayant rapport a la PLaine de a l'epoquE' romai,ne (mun. Salvium). Toutes
les donnees dont nous disposons a.iourd'hui sur cette plaine carstique de la Bosnie
occidentale a l'antiquite proviennent des sources archeologiques et epigraphiques.
On adecouvert jusqu'a present sur cette plaine environ 45 inscrDptions, en majorite
du caractere sepulcral, avec quelques autel,s des sacrifices a Jupiter et aux autres
divinites du pantheon romain, ainsi que quelques autres fClJits a l'honneur des divi
nites epichorJques de .sylvanus et Diana. Dans cette contri.bution l'auteur fait
p'UJblier une stele :Euneraire provena'nt d'Isa,kovCii, v.i'llage eloigne de envi'l'on
12 km au nord. La stele d'!.sakoYci, recemment necouverte, est un mo.rrument tres
interessant, digne d'attention plus de l'as.pect artistique et du contenu que de l'epi
graphie. Les conceptions artistiques des artisans du pays et de la po.pulation meme
se sont refletees sur le relief de cette stele par les arts plastiques, tandis que son
eontenu apporte quelques nouveaux elements, qui ne sont pas autrement connus
parmi les materiaux ClJntiques provenant de la PIaine Ide Exceptant les
conceptions autochtones evidentes, on peut constater que cette stele est bien
dans l'art sepulcral romain-provincial de ce temps-la, pas seulement par sa forme
et 'Sa fac;on, mais aussi par son contenu epigraphique. Il s'agit neanmoins des
il!1digenes deja romanises partiellement, auxquels appartient le gent ilice A e I u s,
alors d'apres le roi Hadrian, ce gentilice apparalt le plus souvent dans cette partie
de la province roma,ine de Dalmatie.
Dans I'introduction de cette contribution (qllJi fait seulement la premiere
partie d' un travail en conception) rauteur donne un apeq;u des sources se rapportant
au mun. Salvium, localise a dans la Plaine de Le municipe
de Salvi um est atteste explicitement trois fois sur les monuments epigraph4que et
a l'antiquite recente il a ete identifie comme mun. Salviaticum dans les conclusions
du concile ecclesiastique a Salona (l'annee 533) et encore une fois sur un monuments
"epulcral a Blider du VI i-me siecle. L'auteur expose les autres aJ1guments, ll1ecessaires
2'2 V. bilj. 15.
23 Dj. cit. u bHj. 18. Rad iz Zenice ide u neto kasnije doba. O a.utohtonoj
ilirskoj umjetnosti u koju spada i stela iz Isakovaca v. D. S e r g e j e v s -k 1, GZM,
1932, 35 i d. i njegov rad Iz problematiike ilirske umjetnosti, nav. u bilj. ll,
str. 126-136 (pogl. IV. Autohtona Sikulptura III i V. Epoha tetrarhije).
126
IVO BO,] ANOVSKI
pour l'ubication de ce municipe Et on a identifie il la station (office)
des benHiciaires consulaires; ensuite tous les monuments du culte officiel de
la Plaine de ont ete decouverts il (are lOM et Genio loci et les
autres); de meme les fragments architectoniques, richement decores, ont ete de
couverts par hasard etils demontrent l'exi'stence d'une agglomeration urbaine;
entin une basilique vieux-chretienne monumentale a il il l'antiquite
recente, mais elle n'est pas encore recherchee. Si l'on examine les materiaux epi
graphiques, on peut conclure que les premiers resultats concrets de la romanisation
apparaissent dans la Plairne de justement il l'epoque de Hadr:'ian, ce que
mime il la conclusion que Hadrian a ete le rol qui a declare l'etat autonome
du rang de municipe il cet ancien civitas peregrin dalmate. Mais, malgre le debut,
relativement 'precoce, de la romanisation, la Plaine de situee da.ns la vallee
alpestre assez fermee, avait garde encore longtemps ses formes trad'itionnelles
autochtones (religion, langue, anthroponymie, costume, art etc.), ce qui est illustre
sur cette stele aus9i.
Dans la 5uirte, l'aJuteur arnalyse cette stele d'Isa1kovoi du poirnt de vue de
la styListique, de la typologie et de l'epigraphie. Cette nouvelle stele .presente du
cote formei un exemplaire unique il l'interieur de la province et par ses carac
teri stiques des arts plastiques elle peut etre rangee parmi les monuments .plus jolis
de cette ca.tegor.ie de l'art .provinciai roma:irn (ru,s,tique) du debut du IIIi'llle siecle
de n. e.
C'est seulement la premiere inscri;ption parmi les autres vingtairne, decouvertes
dans la Plaine de (Glavica, Vrba et Podgradina) dans les dix dernieres
annees, et qui seront publiees par cet auteur dans l'autre par tie de cette contribution.
Prevod:
Edina
ENVER
NOVONADENI RIMSKI NADGROBNI NATPIS IZ ILIDE
KOD SARAJEVA
.BrihlJk'om nekiilh raidova na Ilidi 'Qkod
mosta na -rijeci Zeljezni:ci), do koj'ih je dolo 1975. <g,odine, ot:kl(}pana je jedna
rimska nadgrobna je od ie; mjesnih ,kameno,1oana.
Visina l,45,i'rina 0,68 ,i deblj,ina 0,25 m. Sadri 'reljef ,i na:tpis. Gornj.i Lijevi
kut je malo odbijen, a na desnoj strani natpisnog polja je napuklina.
Reljef zauzima gornju .spomenilka. :Smjeten je 'Il ,pollUIkrunoj
nii, uk.men luk-om koji .prLdra'Vaju dv'a kojih je onaj lli'jevi u
gOlllljem di.jelu okrnjen. Na njemu je :pr,ilka'Zan par sa djetetom u slre
dini Ik'oje majIka :p:ridra'va desn!Qan, a ,otac lijevom Ir\.lJkom. Zena u
nonju koja se nosila tijekom II n. e. Kosa joj je unazad,
razdijeljena 'll niz Oko vTaJta no.s.i zrnas:tru olgr.Jicu, a 'u uliana su
naunice. Mu je u U11Ju'Sku nonju Sipome
nutog .raZJd'o:blja. Oba liiika su ptrilka2!ana sa znatnim do'S<tojanstveno-sti i
dosta prirodno, to se vidi i po izradi glave mukarca, prikazana bez kose.
Drjete 'll J,ijevoj ru.ci .dri 'kao izmz njenosti ,i znak preranog rastanka
od ivolta.
Ispod reljefa nalazi se naiupiJs .smjeten 'll zaselbno udubljeno poQje. Na
go:rn,iem dk'viTU, pni 'krajevima, Ulrezana je nadgIDo'bna fo'I"ffiula D M, pisana
velikom kapitalom. na.t,p.i's se saSItoji od sedam -redova. Slova SiU dosta
'Pravi,lna, ,pisana kapital.om. U drugom i re.tiku javlja se H
gatUIra, ,gdje je spojeno 'sl.olV,o O N, ,zamm V 'i 0, 'Pa E li T i A i E.
je 'pisanje slova B, ilzvedeno Ikao .bToj:ka 8, Ikoje se po
navlja u drugom i sedmom ,retIku. U cijelosti na'tpis 'O'Vaiko glClJsi:
D M D( iJs) M(ani;bus)
A. CELSO. C A. Celso c(oil1iugi)
B. M. CON QVO b(ene) m(erenti) con quo (=u:m)
VIXIT. AN XXXII vixit an(nis) XXXII
ET VIVIAE FL et Viviae f(i)l(iae)
OB AN IIII VLP ob(itae) (?) an(norum) IIII Ulp(i)
A. :SVCCESSA a Success.a
ET SIBI VIVE P et sibi vi'v(a)e :p(osuiot)
Cijeli natpis se uglavnom izuzev nelkih ,pOjedinosti ve
zan ih za .sigle u i petom :retlku. N wime, na samom
ENV ER
128
na slovo B, Ikoje se ovdje u drugom i sedmom retlku Javlja u ohllku
osmice, ali je obto da se ovdje 'rad,j onEikom d,rugom Sl:OIV1U. S time u vezi,
kolega Barbieri iz Rima sugerirao nam je da bi se taj znak u stvari mogao
odnosi.ti Wl. ,slovo E, pa bi, prema njeg<olVom !prijeillo'gu, tred lfedaJk ovalko
g!:J.si>o: EV1iv,iae f(i)l(iae). No,kaiko slovo E li prvom, esltom i
sedmom retku, i kako je napisano pravilnom kapitalom, bi nam se
poja va da ga je .klesalf u Iretku naJpisao drugim IOlblikom. :Nego,
po naem s'udu, u stva,ni, taj zn8.lk bi 'p.redsta,vljao liga,turu s.lova E i T, te hi se
to ,kao vezn,:,k ET. Ovo nam se tim .sigurnij e to .taj veznilk
iz potrebe saJmo.g tOlka i >sadraj a gdje da taj spomeni'k podie
majka svome muu i (ET) maol1oj VIiIVjj i.
Sl. l.
Drugi problem javlja se na odnosno petog
l'etJkc: . Opet 'Se javljaju dva znaika, Old Iko'jih je onaj 'drugi s.koII'o u p0'tpunos1Ji
onom iz prethodnog retJka, dOlk prvJ znaJk. u srtvalf.i , predstavlja po
lukrunicu o,tvorenu nallijevo. P,ro.feso:r BaJrbieni je izrazio 'da taj
zna:\;: ,predstavlJa neSlpretno na!p>i>sano sl.o'vo 0, a dTugi znalk, iisto tako, sloV1o B.
129
o
menilk moe datiratl
nanesenih likova u
III
to, i
.od !konca II do IV n.
RIMSKI NADGROBNI NATPIS IZ ILlDZE
Prema tome,
,i sad
smo
to bi od
od
ta dva
pretpostav
to
Sl. 2.
smo da se spo
u konac II i lDocet;alk
nalaza sa o'vog lo!kaliteta,
e. Uz
l R. C a g n a t, Cours Paris, 1914, p. 448, col. 1.
" Duan sam izraziti sa Rimskog un,i
verZliteta za svesrdnu savjet.
3 L C. L m n t a n i, Ep[grafia latina, Milano, 1973, p. 147. i d.
9 GZJI;l - Arheologija, XXXIJI
E",Vt::R IMAr.,rOVIC
130
Ilida kod Sarajeva, gdje je ovaj spomenik, arheolozima dobro
poznata po 'drug-im brojnim nala;Qima iz rim 'kog 'razcio.blja. To sve skupa LLpU
na u da se tu nalazilo Jedno zna,tnije rims/ko na.selje
sa razno'rodnim iteljima Ikoji s u osta\ili brojne spomene, pa i unatlpisilma
Ako je ba o na,clg robnim spcmenicima, spomenut da su :i ran.ije
otkrivani nalazi narbpisa na ovome ,prostoru. Nalime, tu je otk'riven ulo
mak epi,tafa sa imenom Ullp,ia a odatle i jedan d:rugi epitaf,
lkasnije u OSij eKU, ned3iIlko od Il i:d.e , na koj em se javlja ime
Ul pia" . TJ s'vakom taj nomen, koj i se javlja na tr'i spomeni.ka ovoga
kara,ktlra , ilma vezano za ovo na,selje, za Ikoje znamo da
je imalo 'rang samo'u'p:ra:vne grads,ke
St::> se sbih iZl'ade spomen:i/ka, ne mo.e se govo,ri'ti o nekim korakte
svojstvima koje bi se is:kljuoivo vezal e> za 0'\1 0 naselje il.i 'Ovaj kraj.
&koro pot,puno iste ovakve spomenike nalazimo u zna,tnom bT'OjU u blioj olko
hci, ili, pa'k, u daljim m.ies'tima. Taiko imamo iz jednu nad.grobnll
s:koTo :potpuno istog .reljefnog sad'r:1ja
7
, a takav je ,i sa nal a
zima iz Graca. To je, u stvari, nEposre dna okolica Il ide,pa se moe lako
pr,tpostavi,ti da S'U ,svi o'v'i nalazi rad jedne 'ra,d ionice. :s::"Slvim je
drugi sa ova'kvim nalaz.ima ,iz udaljenijih krajeva. Kao 'p:rimjeT navest
jedan nadgpo,bni 9pomenilk iz Osvinj'ivaca,kod Nia, :kOj.l se od naeg
razli kuje samo utoliko to je ovaj neto kitnjastije izrade, gdje je bordura,
koja uo(wif'uje na,tpisno polje wkraena bcgatim u'krasima vlinove lo,ze s dru
gim dodacima. sa,dlfajno su potpuno isti. Ta se 'o,sobito podu
dara u reljefu, gdje je isto tako pri kazan par sa djetetom u sredini,
smje1ten u polukrunu niiu nad kojom je luk koji ,pridifavaju elvIa

Ovaj na' nalaz je od tog alko je u .pitanju problcmati'ka rims!ke
Ilide kOlja se postavlja ,pred s vie ,pogleda. Dosad,anj.i tamonji
nalazi IPO svemu i opravdavaju dOIkazanu da je ovo
1121selje imalo vi,i muni,cipalni Irang, m3Jda nam njelg-ovrimsiki naziv cstaje i
nadalje nepoznat. Nalaz.i 're-p:rezen talti vn1ih :primjera'ka grads1ke alfhiteikture,
nalazi baza, V'o.tivnih spomen:tlka li sl. ukazuju da su bu bora,vila lica
gra>dslkog sastava, a to da je to st anovl1litvo bilo sastavljeno 'razn'ih
drutvenih slojeva, pa i onih ,koji 9u i podizaLi ovalkve j'li
spomeni.ke k'oje u svemu prevazilaze ;lolKalne traci,jci]e. Zato n ij E' ni to
isti t:,p ovog naeg g'pomel1li
l
ka daleko izvan granica
ilidamke g,radslke oblasti, pa i izva,n grani:ca iprovincije Dalmaoije, kojo]
je li rimslk;a Ili'Cl.a,
.. D. S e r g e.i e v s k i, Glasnik Zemalj skog muzeja u Sarajevu, LII (1940) ,
P 15- 19.
c, CI L III , 12755 - 8377.
" D. S e r g e.i e v s k i, Aquae S .. . bei Sarajevo, Novitates Musei Saraievo
ensis, No. 13, Sarajevo, 1936, p . . 1-3; GZM, LlI (1940), p. 15.
7 C. p a t s e h, AElM, XVI (1893) , p.
"N. V u l,i Spomeni(k SAN, XCVIII, 77, Beograd, 1941-1948, p. 118.
131
RIMSKI NADGROBNI NATPIS IZ ILIDZE
INSCRIPTION TOMBALE ROMAINE RECEMMENT Df:COUVERTE
A ILIDA PRES DE SARAJEVO
HESUME
On adecouvert jusqu'a present a Hida pres de Sarajevo pJusieurs monuments
romains tres importants. On trouve chaque annee une nouvelle decDuverte parce
qu'une agglomeration urbaine vaste y a ete s[tuee. Ainsi en 1975 a ete decouverte
une dalle tombale lors des travaux de terre. Elle contient un relief et une
Dans la partie superieure du mOIlument, dans Ja mehe, decoree d'un are,
la presentation d'un couple avec un enfant au milieu. Ils 'Sont habUl!'s en costume
appartenant au IIIi'PH' siecle, ainsi que ce monument peut etre date cette epoque-li1.
L'inscription contient huH lignes, ecrites par les jolis capitales, mais avec
certa:nes caracteristiques qui est surtout evident dans la graphie
des lettres B, O et aussi autres details, Il est ecrit Successa
erige ce monument a son petite f'lle Vivi'a qui a dans sa
quatrieme annee,
Ce de monument n'est pas isol e de vue styJistique ni sur
region ni sur celle plus e!oignee, exemple presque identique
provient du voisinage direct d'!li'da, de Gradac, tandis qu'un autre
a ete decouvert aux environs de Ni. type de monument est
frequent dans les plus etendues, et en tous ces monuments appar
tiennent au II Ii,trI[, Ayant en vue qu'iI existait a Ilida romaine une population
melangee, on peut constater que ce type de monument a ete transporte ioi, que
prouve justement cette trouvaille.
Prevod:
Edina
GOJKO
NOVCI SA LJUBUKOG
U numizma,li'6koj zbiroi ZemaJjlS'kog muzeja u SarajeV1u nalaze se 104 an
Ik'ojli su na Lj,ubuskCllg. iQvi su
nalazi, a ima i ,tru){!vih 'koUi su ,pmi:lilkom arheo;jobh is.traivanja.
Poznato je da u zbirci Zemal'jslk'Og mu.zeja u Salrajevu ima najvile
sa june Hercegovine jer su ti ,klfajevj vrLo Tano 'dol'i lU sfer-u
gJrBke li rimS1ke .trgovine. Na ovom je i${upni nall.w: 'rimslkih
ses'tentiusa 'iz dlJ'ugo.g nae ere.
1
Ovdje se osv;rnutJ na sp()lmenuta 104 il lpcykazalt da je
njihova provenijencija vezana za lokalitete koji su dobro poznati II arheolokoj
hteratluri. Neki od naivedenih ldkalHeta ne prilpa:daju Idananjaj ljubu\koj op
alli su u rimsko doba priJpa;da"li Ikoje je poznato Ipod amenom
pagus Scunaticus.
P,fQlvenijencija
Ljubu-ki2 34 komada
6 Ikcymada
GOl['ica!J 10 komada Hal'domilje
ll
3 ;komada
ViJtina
4
7 komada
S'tudenojl2 . 31kamada
P,ro,boj" l61kamada 3 komada
Gr.ude
6
6 koma:da' Humac
14
2 k()Imada
4
1
komada T.ihaljlina
J
;; Ilwmad
KlobUlk
8
4 komada Hraljanjl6 komad
Veljaoi
9
4 komada
I G. K r a I j e v i Skupni nalaz rimskih sestereij'a u kod Ljubukog.
GZM, XXV (1970), str. 39 sqq.
2 Ne misli se samo na naselje Ljubuki nego na ire
3 C. p a t s e h: Wissenschaftliche Mi:tthei'\-ungen, VIII, str. 75-&1.
"V. GZM, XXXV (1923) , str. 83; TruheIka: GZlVI, V (1893), str.
673 sqq.
5 F i a I a - P a t s e h: WMBiH, III. str. 280-282.
II C. p a t s e h: WMBiH, VIII. str. 73.
7 Fiala - Pat seh: WMBiH, III. str. 280; I. Bojanovski: GZM, XXVII (
XXVlII (1973), str. 303 sqq.
8 C. T r u h e I k a: WMBiH, III, str. 525.
8 C. T r u h e l k a: GZM, V (1893), str. 673 sqq.
10 F. F i a l a: WMBiH, str. 520; C. P a t s e h: WMBiH, VIII, stl'. 74.
JI C. p a t s e h: WMBiH, XII, str. 132-133.
" M. V e g o: GZM, IX (1954). str. 175 sqq.
I:J C. p a t s e h: Die Herzegov,ina einst und jetzt, Wien, 1922, str. 141.
" C. P a t s e h: WMBiH, I, str. 330-332; WMBiH, XII, str. 131 sqq.
I. B o j a n o v s k i: GZM. XXVII/XXVIII (1973), str. 303 sqq.
J.' C. T r u h e I k a: GZM, V (1893), str. 673 sqq.
Hl F. F i a l a: WMBiH, III, str. 520.
GOJKO
134
Brojnost novcIca Apollo.nije i Dyrrhachiuma da je
ovo u iu drugom lprije nae ere odravalo ive trgo
vinske veze sa naseobinama junog i srednjeg Jadrana . Poto su ovi
nalaeni u Studencima, i u Vitini , to nas na za,klju
da je jo u oredrims<ko doba ,pu,t vodio od Narone dolinom Ne
retve i dolinom Trebiata u unutranjost. Tim istim pravcem je
ka 3n ij e rim5! ka ce"lla.
Kald su Rimlj ani zauzeli ove krajeve, Narona je i dal.ie ostala trgov.ins,ko
u'po.rite preko kojeg se l:irgovina jo ivlje i intenzivnij e Qdviljala.
tr govc.i do'vozil i u Na ro nu prolizvode, amfo i' e, lampe i 'staklo, a orl
Narone su kopnenim putovima ovi predmeti otpremani u unutranJost. U naim
kr aje vima T,ioms:ki Itrgo,vci , u kUlfJ Dvali vino, ito, so i kou. Plate:r. no sreds t vo
je i 'r imski novac. Poto na ovom n.i5u nalaeni novC.i il.ir
skih kraljeva (Monunios, Genthios, Ballaios), moe se da je taJ.:w no
vac slabije cirkulirao na ovom Prije dolaska i rimskih trgo
vaca u ovim krajevima kod autohtonog stanovnitva ni bilo pla
nego se trgovina odvij ala razmjenom robe za robl)..
A:ko upa;redi mo broj naden i h an b' u donj o.i He:rcegovin i sa
brojem anti.clvi.h u gOlrnjo'j Hercegovini, vidj et da je
gornjoj Hercegovi ni p_ samo neznatan broj. T ak{) sa Gacb.
imamo u zbirci s amo ko ma-da, sa samo 'komada,
a sa samo tri komada. P o tome se moe da je
ivot lintenzivno Ipulsi:ra{) 'll niz inama, u dol.i nama rij eka i pored 'vanijIh ,pu
tova, do'k je u planinSIkim -predjelima i u kra.i evlima stanov
nitvo 'ivjelo tradicionalnim ilVo:ta zaokupljeno zemlj-oradnjom i sto
nezapljusnuto branom kulturom istranirr. uLcaJima. U km :kraje
vima ne ma mnogo ni lokaliteta ni kamenih ,'pomenika n' nurnizma
nalaza. Postoje samo ostaci cesta, ali ni to nisu bile glavne sao
nego samo vicinaIn ; putovi po ;koji.ma .protl1f't ni ie bio tc! :<o inten
zivan kao na onim putovima koj,i su povezival,i upravne i c0ntre.
novci koji sa Lju!bukog jesu nOlvci V2'lenti
nianu-sa II, a kovani su u kovnicama .siscia i Thesisa.]on ica. Obje su ewe Ik()lv
nice u drugo] polovini IV bile tako Iprodu:kt' vne da su emitiranjem
veli'kih bronzanih mogle podmi,riti sve potrebe na1,i:c
kraj eva.
Kako na ovom nilSu novci cara Theodo"i.i a ni L nje
govih nas ljedn;'ka, s p-ralVom -se moe da su novci u ove
:)restali da prisli ukonce:m IV n Olvca ostala je i
dalj e- u upotrebi i sl u'Ha .je do:sta dugo Ikao iplateno sredstvo. Kad je pone
9talo takvog novca, ponovo 'se pojavila trgovina razmjenom robe za robu_
Na ovom nije ni -prisustvo barbarskih iz
vremena seobe naroda, a to da su rim::iki novci 05l&l i u u'Po!lrcbi i u o'vom
i uzbul kanom 'peri,odu. Te:k u estom preo1vladali s'u bizan-
tijski novci ca.ra Justini.iana i J'ustina. broj bizantij _kih no'vaca iz es. tog
je u Gralbovnilku
17
" C. P a t s c h: GZM XII, (1900) str. 547 sqq.
135
ANTIC]([ NOVCI SA LJUBUSKOG
ANTIKE MUNZEN AUS DER UMGEBUNG VON LJUBUSKI
ZUSAMMENFASSUNG
In der Umgebung von Ljubuki wurden viele antike Munzen gefunden. Der
grosste Teil dieser Munzen wurde bei bekannten archaolog.ischen LokalitiHen ge
fund en und der kleinere Teil wurde ;;ufallig gefunden (als ZufallsJiunde) .
Dieses Gebiet liegt in der Nahe von Narona, und es ,i'st se1bstverstand.lich,
dass griechi sche und rbmische Handler aus Narona oH hier herkamen und Wein,
Getreide und Vieh kauften.
Der grbsste Teil der rbmischen lVIUnzen, die wir hier beschrieben, gelangte
i.n dieses Gegend a us der rbmischen MUnzs tatte Roma, Siscia und Thessalonica.
Die jUngsten romische MUnzen wurden am Ende IV. Jahrhunderts gepragt
und gehbrten dem Imperator Valentinianus II. Auf Gr,und dieser Munzen kann man
vermuten, dass rbmische MUnzen im V. und VI. Jahrhundert in Gebrauch blieben.
Erst im VI. Jahrhundert erschienen in diesem Gebiet die byza.ntinischen MUnzen
OPIS NOVACA NA TABLI
Broj 22 A. Korintski ljem na kDjem je sova i natpis RVFVS
R. Meduzina glava na Miner'J'inoj egidi i natpis NV CORDIVS
Broj 24 A. Slon gazi zmiju, a ispod je natpi's CAESAR
R. Pribor za rtvovanje
Broj 25 A. Venerina glava okrenuta nadesno
R. Eneja bjeJi i,z Troje oca Anhiza i palladium
B'roj 37 A. Glava M. Aurelija okrenuta nadesno
R. Honos dri i rog obilja
Broj 43 A. Glava S. Severa okrenuta nadesno
R. Neptun dri trozub
Broj 45 A. Glava Julije Maese (,nadesno)
R. Fehicitas prinosi rtll'u, a u lijevoj ruci dri caduceus
Broj 52 A. Glava cara Vol.usijana (nadesno)
R. Car prinoSi rtvu, a u lijevoj ruci dri kratkJ sceptar
TABLA
:22 :25
24
31
43
45
52.
GOJKO
RIMSKI NOVCI IZ BOS. GRADIKE I LAKTAA
U .svom .poznatom radu naselja i Ikomuruilkac.ije u BiH Esad
,pie: U Bos. Grardil'ki su nallc>:zirimsko'g nOlVca, ah je samo manji
broj do.spi.o u muzej.1 Pregledanjem zbirke Zemalj,sikog illJU
zeja u Sarajevu je da se ovdje nalaze 94 :-imska s
Bos. Gr8Jdi'ke .i Laktaa, i to btZ rrimSlko-g nOlvca u Mo.kl'ica:ma
koji je 1914. i ,kroji sadri ,preko dvilje hiljade Timsklih hrone-anih
4. vijeika nae ere.
Ovdje o,bjaviti 94 rimska Ikoji su dospjeli u Mu
zej kao nalazi, ali svima je poznat nalaznik, mjesto nalaza kao i dan
kada je dospi'o u Muzej olvih doslpjela je u Muzej kon
cem 19. i 20. Ka'O to se ,iz 'Pri,l.o,enogpolpisa vi,di, naj'V1i.e
ZJasluga za ,spasa vanje nalaza li 'Za njihoIvo dolsta vljanje u Mu
zej ima Mirko

koji je u vrijeme osnivanja Zemaljskog muzeja i
",ilo U -Bosanskoj Gradiki. (Njemu treba zahvaht,ii za sIpasavanje srpomenuto,g
veliJkog n8J\alza 'u Mokricama.)
NajV1ie Irimsikih no,vae-a je u BerbiT (58 Ikoma,da) j u Ba
jincima (9 Ikomada). N a ostalim \oolkalliltetJima je manje 'rimsiklih no
vaca.
P,rethi-sto,rijs.ki nala,z,j3 ida ,",u ,ovi kirajevi bili naseljeni i u .pred
rim'S!ko1mperriodJu. a brojni ,i a'rheolo'k[ ,ostJac'i iz I nae
ere do1kazu:j u da je uIYriZQ nakon ,rhm.sikeolk'Uipacijeo'Vu.da .rilmsk.i
cesta Salona - Setrvitium
4
i da je ta,daovdje 'bilo mnogo rimslkih .aglo
meracija.
je .da ovim novcima iz prvog ima A ugu.s to'vl:h ,
Germani;ko'Vih, Kalilg,ulinih, K1arudij e.v ih, NeronoIvih, Ves;pa.zijano'Vih i Domi
oijanolvih novaca. To je pouz'dan dolkaz da su spomenutanims,ka cesIta ineika
r.imslka naselja p.ostojala ;olvdje 'u I Istoll'jeou n. e.
L Esad P a a l i naselja li komunik'acije u Bosni i Hercegovini.
Sarajevo, 1960, str. 27.
2 Ne samo to je M. spasavao i arheoloke nalaze
nego je biljeJio i narodne pjesme. Mnoge narodne pjesme KOje je on na tom pod
zabilje,io ule su u zbirku pjesama Matice hrvatske, kao i u Hi:irmannovu
zbinku. (Cf. B u t u r o v Studija o Hi:irmannovoj zbirci muslimanskih
narodnih pjesama, Sarajevo, 1976, str. 32).
:J Ciro T r u h e I k a: GZM, 1901 , 1902, 1903, 1904, 1906.
4 Ivo B o j a n o v s k i: Dolabelin si stem cesta u nimskoj provinciji D8lma
ci.ii, Sarajevo, 1974, str. 97.
138
GOJKO KRALJEVIC
novce spada Augrustov as, Ikoji na reversuima nat,pi'S L SUR
DINUS, te GermanikoIvas, koji na aversu ,ima natpis GEiRMANICUS CAE
SAR TI AUG F DIVI AUG N. Kali-gulin ISestercilj spada
novce (BMC 38). Na aversu je naJt;pis: SPQR pp OB CIVES SE.RVATOS.
TIrajan Je zas,tupljen s devet komada, i t'): pet denariusa, jedan sestercij ;
jedan as i dva dupondiusa. novce spada Trajanov se-ste-rcij, na Cil
jem je aversu stup na kojem stoji Trajan Viktoriju; .na donjem dijelu
stuIpa p'redsta'Vljena su dva o!f;ja.
Zanimljiv je i LuciIlin denarhus (BMC 329), na je ave'fiSU lovorov
v,ij enac i u vijencu natpis: VOTA PUBLICA.
Novci po kovnicama:
Roma 36 Thessalonica 7
Lugdunum 2 j\Jicclmedia l
Antiochia 4 Sirmium l
Si'seia 33 Con-stan tinqpolis
MedioIlanum 2 N ei denD;.ficilrano t
Heradea 3
je novac caJra Ar<kad1ijai s Ik,raja 4. POlto 01\1
dje nije pronaden'o bizantij s!kih n i barbarskih novaca iz 5. ni iz 6.
moe se pretpost a vljati da su rimski novci ostali u opticaju i u vrije
me seobe naroda. Kao i u drugim ,krajevima, taiko je i ovdje u tom turbulent
nom vremenu preovladavala razmjena robe za robu uz neznatno pla
preostalim rimskim novcem.
N a 'p o m e n a: Na pri loenoj ,tabli pogreno s u stavljeni broje.vi , a to je:
44 = 45; 49 = 50; 53 = 54
to se vidi iz priloene tabele.
RIMSKI NO VCI IZ BOSANSKE GRADISKE ILAKTASA
139
NADA
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
KOD DUVNA
Nelkirqpola na Gradini 'li :Ko,ritima, smetena na Juznom rubu Bu'ko'g:
Bl.ata, otJknivena je u ,slojevima p'l'aisto;rijsiko'g naselja, je ,is:ko
pa vanj e izvreno 1968. go.dine 'pod lTu'koiV1odstvom .dr ZdravIka uo'kvi ..
nu zatiitn,ilh i,surai vanj a u prosto['u da na,nj egBukotg jezera. Tom p,ril i'kom
otkrivena su 22 s'keleta
l
Sistematsko iskopavanje nastavljeno je, pod r.uiko
vodstvom autora, u dve dalje kampanje: 29. juna - 18. jula 1970. g. , uz
M. i E. Sa:kovica (oifJk,riven,o 24 i 4 - 23. Iju,la 1976. 'g., uz
M. Tadi'ca, M. Rad.ovanovica i 2.. 40 s;keleta), kojima
za saradnju Oryom tprililkom i'zTaa'v'am svoju zahvalnost.
Ov,irrn ilstrai.ivanj ima je porvr'ina od U'k,upno 820 m
2
!po s.is
temu m.ree 5 X. 5 "fi !postavljene uprave,u 'ju'goz2'pad - lSeVel10 iJstou< , uz dve
90nde Ikoje ni'su mreom (Sonda A i Sonda C-70). Sa
i june strane iS'traeni Ipro-stOlr .dospeo je do samog naJStpa Gradine, 'li severo
delu Iprosto.ra mreom i u Sondi A grobovi se ni;S\l
poja:vili, u ,ju;goz3'padnom del-u ,i u Sondi C-70 g,J:1Q!boV,i nisu o,tkr,i'veni, a Ipra
zni pr()s.to.r grobova u zapadnom uglu i:s.pitane ipoVIrine no.
ulkopa u ov'om delu, koji se pribliava Irubu i :padinama Grad:i
ne. IPrema tome,ova iS!p.:tivanja u totku 'koj,ih je istraeno ulku-pno 86 grobo,va,
mog,u se smatrat,i ma,da 'je sasvim .sigu.rno da bi se usevernom
uglu, i ,pmed nepodesne i kamenite strulk1UJrf: terena, mOgllo jo neko
lilko grobova,2.
I Z. M a r i nekropola na praistori.iskoj gradini u Koritima
kod Duvna, Posebna izel. ANUBiH XII, Sarajevo, 1969, ss. 239-243. Iskopavanje
mje vreno u potrazi za grobljem eljeznog doba, kako t(J po\'odom prvih nalaza
s ove nekropole navodi Z. V i n s k i u svom radu: Krstoliki nakit epohe seobe na
roda u Jugoslavij i, Vjesnik Arheol. muzeja u Zagrebu, III, Zagreb, 1968, s. 150 (u
dalj em tekstu: Krstolikinakit).
2 Situacioni plan lokaliteta Gradina, prvobitnom mreom iz 1968. g izradio
.ie ing. geod. E. a plan dela nekropole iz 1968. g. S. Kudm, arh.
Zemaljskog muzeja ; plan nekropole u delu istraenom u 1970. g. N. i ing.
geod. E. a u 1976. g. N. finainu obradu terenske dokumentacije
izradio je N. Fotografsko snimanje u toku iskopavanja i,zvrili su
fotograf Regionalnog zavoda za zatitu spomenika ,kulture u Mostaru (1968),
M. preparator (1970) , i M. (1976) . Crtee nalaza izradili su J.
i N. a fotografije M. i fotograf Zemalj
skog muzeja, kojima se iskreno zahvaljujem.
PREGLEDNA KARTA
km O
l

za 40 60 80 100 km.
!
L I

.1(1I: .t.I.Jif IH
PRI SO JE
N
4
Plan l.
LEGENQA
D lOKALI TET
143
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
Na.lazi s ove nek'rO'[YoJe smeteni su u Zemaljski muzej u Saraj evu, a
analizu osteo.loi'lkog mat8f'ijala izvr.io je . antropolog Centra za bal
kanolo9ka is'pitivanja ANDE-iH 'u Sarajevu:
1
.
GROBOVI I NJIHOV INVENTAR
Grob br. l - Dubina 0,58 m; duina 1,55 m; c'rijentacija: zaDad-istoik.
i skelet. Poloaj glave nije Ikonsta,tioran ; desna ru,ka pruena uz
telo, l8va dislocirana. Prilog: na lev-oj ruc.i bronzana nalru:kvica i,zduene kor.
ture, otvo.renih .za'debljahh Ikrajeva, ukwaenih para/lelnim urezima (?atink,a
na; inv. br. 3183. ,r -- 6,5 ,i :1 ,6 cm). T. I i T. XXI
Grob hr. 2 - 0,51 m: .duina 1,20 m; orijen tadja: zapad-istok
Veoma li dislociran s.kelet sasvim mladeOIdrasle o/sobe. P:oloaj glave'
!"lije desna rulka 'ppuena u-z telo. Uz slkelet iprelko njega nekoliko
nepravilnihka.menova. Bez Df' lloga.
Grob :br. 3 - Dubina _. m; duina 1,55 m;ar,i]entacLja: jugoza.pad-se
verois.tolk. Slabo vian Sokelet od ras-le oSlobe. Glava rUike sputen;;
u k,pulo. Oko sikeleta okvir od nepravi1nolg ,kamenja (dim. 2,00 X 0,90 m) . Bez
priloga.
Gro:b br. 4 - Dubina 0,15 m: duina 1,30 m; orijentacija: jugozapad-se
vewisDok. Veoma skelet sa'5'vim mlade osolbe. Gla'va Iruke
sputene u :kr,ilo. IBez priloga.
Grob br. 5. - Dubina 0,16 m; duina 0,75 m; orijentacija: jugozapad
sevewis,to:k. Sasvim i dislo.dran slkele-i. Glava lealo.
uzbultnu kost. Bez prilioga.
Gwb ,br. 6 - Dubina 0,03 m; ,duina 1,10 m; orijentacija: zapad- i'stok,
s neznatniJm slkiretanjem p r ema jugu. Skelet o-dralsle oso,be,
Ruke u Ikrilo. Bez priloga.
Gwb -br 7 - Dubina 0,11 m; :duina 1,00 m;olnijentacija: j:ugozapad-se
veroiS1Dolk. T,roan s,kelet. Gla'va desna rUika pruena uz telo.
leva u kiril u, Bez Ip.rilo.ga.
Grob br, 8 - Dubina 0,11 m; duina 1,72 m; ori1jen'tacija: zalpad-i's,to'k,
s neznatnim s,kretanjem prema ljUgU. ,Rela;tivno do,bro ,saau-van skelet odrasle
osobe, Glava, fragmenhrana, na;klonjena 'p.rema ,levO'ffi ,ramenu; desna -ruk<.1
u Ik,rilu, leva pruena uz telo. Bez p.riloga, Kod ,desnog l'amenadva nepravilna
ka-mena.
Gwb br. 9 - Dubina 0,48 m; dufuna 1,45 m; orijentacija: zalpad-i'St;o'k,
s neznaltnLm skretanjem 'prema dugu. Skelet odrasle osobe.
Glava leva ,nika Ispu'tena 'u Ik,rilo, .K,od leve noge nellm1iJko nepmvi!
3 izvetaj i o iskopavanjima nekropole: N. M i l e t Arheoloki preg
kd 12, Beograd, 1970, ss. 146-147, i Arheoloki pregled 18, Beograd, 1976, ss, 128
129. uz navedeni rad Z. M a r ,i a (W, R a ct i m s k y ne spomhnje da je prili
kom manjeg sondanog zahvata na Gradini 1892. ,g. naiao na grobove: Starin>c
kotara II Bosni, GZM, Sa'rajevo, 1894, s. 299, sl. 19).
NADA
l44
nilh lkamenova. Pri'log: ,kod levo.g Tamena bronzana :omega-fi:bula s
!preseka, izvij enih, .pi,ramida lno formiranih i izbrazdanih 'krajeva ;
uica ig le u!k,raena urezima (patini:rana'; inv. hr. 3184 ; r - 3,7 cm) . T. I i
T. XIX.
Gro:b br. 10 - Dubi'na 0,39 m; duina 1,10 m; olrijentacija: .lugozapad
sevemi!'toik. Sa,svim .s}abo Sokelet odra!slijeg deteta. Glava lako n alklo
njena na,pred. Uz desnu nogu ne<kohiko nepraviinih kamenov a. Prilog: 'pod
glavom bronzana fibula s povijenom nogom s tri dugmeta na luku zaglavne
fragmen ti,ranom eljeznom iglom ; lu:k i dno none raenl
linea,rniim ugraviranim o'rnamentom (pil,tinirClnil; inv. or. :'3185 ; v i s. - 4,4 cm) .
T. I i T. XXI.
Grob br. II - Dubina 0,83 m; duina 1,90 m; or ijentacija: za'pa'd-is,t a k.
s neznatnim skretanjem prema jugu. Re,lati \' no d::Jbro slkelet o'dtrash,
osobe. Glava olKrenuta u profilu nC' levl, stranu ; ru,ke u ,krilo Grob
je sa strana neipravilnim 'kamenjem. Pril os: br rmzana fibula,
od IkCJ je je sa6uvana samo donja i pf-<tlje za prihvatanje igle (i'nv. hr.
3186; r - 3,2 cm). T. I.
Gfoobbr. 12 - Dubina 0,89 m: d'uina 1,40 om; o,rijentaoi'ja: zalpad- i'stok.
s neznatnim sikretanjem prema jugu. s'kelet odrasle osoibe.
Glava f,ralgmentirana; desna ,!'Ulk::l u krilu , leva pruena uz telo. SkeJet jE'
nepra,vilnim i .:vcom 'kameniem (dim. 1,60 X 0,80 m). Bez priloga.
GfOlb hr. 13 - Dul:: :na 0,91 m; duina 0,70 m: orijentacija: za,pad-is,tolk.
Sas:v:im skelet. Glava f.rontalno o'\{ renuta, o-stali de{) dislociran.
Bez lpriloga.
Girob br. 14 - Dubina 0,88 m; duina 1,50 m; or,ijentacija : jugozapad-
severoils:tdk. dobro slkelet o'drasle osobe. Glava olkrenuta u .pro
fillu na desnu stranu i desna rUlka ,pruena uz telo, leva 'na pojasu.
Skelet je s leve st'rane i vcom kamE'no.m: a s desne 's nekolilko pri,te
sanih kamenova. Prilog: oko pojasa, uz levu stranu stuba, eljezna
okrugla s jednostavnom iglom (korodirana i napukla; inv. br. 3187;
r - 3,3 cm). T. 1.
Grob br. 15 - Dvojni grob smeten upravougaoni olkvir od nepravIiiinih
priltes,anilh !kamenih blo'kova (dim. 2,20 X 1,60 m), neto uz sikele:t 15 b.
Skeleti lee Iparaleino jedan uz drugi.
Groib hr. 15a - Dubina 0,67 'fi; dUlilJ1a 1,55 m; olrijentacija: zapad-is
iok. Dosta troan skelet odrasle osobe. Glava frontalno okrenuta,
ru'ke s.putene u ;krilo. Prilog: pri desnom ramenu hronzana omega-fib!U13.
Ipreseka, s izvijenim, izbrazd-anim .krajev.ima inv. br.
3188; r - 3,5 cm); neto nie na grudima elje-zna omega-ftbula s izvijenim
k'rajevima j jednos.tavno!ll 'iglom (Kolfodi:ranCl ; inv. br. 3189; r - 3,9 cm). T.
I, T. VI, T. XX.
Grob br. 15,b - Dubina 0,68 m; duina 1,40 m; ori.jentacija: za.pad-istok.
Veoma s,kelet od rasIe osobe, smeten uz desn u s:tlranu sikelelta br. 15a.
Gla va fra:g>men tirana; .ruke ni:su Bez pr.i\oga. T. VI.
Grob br. 16 - Dubina 0,50 m; duina 1,45 m; orijentacija: zapad-istok,
s neznatnim skretanjem prema jugu. Sasvim slabo skelet osobe.
Gla,va, o:k,ren-uta na levu stranu; pUlke otetene i di-s.]o-ci'fane. Uz levu
.stranu skeleta i ,u,z 'desn,i laiKat n.iz nepravilnog lkamenja (dlim. 1,90 X 0,70 .m) .
Prilog: pod vratom, na grudima, bronzana fibula-krst, su krakovi du
ruba ukraeni trakom gustih ureza; sredina ukrasna okrugla kruna, vero
vatno s ulokom, nedostaje; eljezna igla, su tragovi kao i
bronzana petlja, bili su zakovicama (patinirana; inv. br. 3190; vis.
5,7 cm;ir. - 4,1 cm). T. I, T. XX.
145
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
GfOlb br. 17 - Dubina 0,82 m; duina 1,70 m: onijen1:aoija: zap-a-ci-istolk,
s neznatnim skretanjem prema j ugu. Slabo i troan skelet odrasle oso
be. Glava je oikrenu1ta u ,pro.fil'u na levu S't;ran'U; desna rulka u krdu, leva :pru
ena 'uz ,telo. Uz levu stranu i kOld desnolg Iramena slkeleta niz ne.p.ravilnog ,ka
menJa. Bez :priloga.
Grob blr. 18 - Dubina 1,03 m; duina 1,54 m; .oIf1ijenrtacija: j'U.go,zapad
seve-roistolle .s;kele,t odras1e osabe. GUaNa Q,ronialno olklre
nuta, ruke, verovatno sputene u krilo. S obe strane skeleta postav
ljeno nekoliko nepraviInih kamenova. Bez priloga.
Grob br. 19 - Dubina 0,24 m; duina -; OIrijentacija: Iprema i'Slto'ku. Sa
8amo glava skeleta, vemvatno u fro'Dltalnom :pQJoeaj'U.
Grob br. 20 - Dubina 0,48 m; duina 1,40 m; o'rijen:t'aci'j.a: zap.ad-istolk.
skelet odrasle osobe. Glava, fragmenbrana, frontalno okre
nuta; ruke Oko skeleta poredano je nepravilno kamenje, a sloj ovak
vog lkamenja prekri'valo je -sam skelet >(odim. 1,20 X 0,90 m). Bez :priloga.
GrDib ibr. 21 - DUlbi1I13 0,56 ill; dU1.i
'
na 1,50 ill; O'rijen1tacija: zapad- isto:k.
skelet odrasle osobe. Glava, frontalno okrenuta ;
des],,, ,u'ka nedols,taje, leva tpruena uz rte,l,o. Uz desnu skanu slkele.ta, nad gla
vom i kod levog ramena niz nepravilnog kamenja (du. 1,75 m). Bez priloga.
Grob br. 22 - Du.bina 0,12 m; duina 1,27 m; orijentacija: severozaipad
jugoistok. Sasvim troan skelet. Glava, verovatno frontalno
okrenuta; rUlke sputene u krilo. Uz desnu stranu glave jedan manj'i .kamen.
Bez priloga.
Grob br. 23. - Dubina 0,07 m; duina 0,63 m; orijentacija: zapad- istok,
s nezna'tnim s'kretanjem prema ,seve,ru. gomH deo slkelef1:,a (donji deo
u prostoru ,klopanlom 1968. g.). Uz 'desn us,tranu sikeletta 'veliIki nep.ra'Vilan 'kamen
Bez Ipnillolga. T. VIII.
Gro:b br. 24 -' Dubina 0,10 m; duina 1,53 m: OIrijentacija: jugozapad
severoistok. U ,grobnici od nepralVilno tesanog kamenja IpoS'tavJjenOlg olko sike
leta (dim. 1,85 X 0,54-0,71-0,52 m) prua se dosta troan s'kele,t od.rasle
'o.s'obe. Gla va fron ta'lno o,kren u ta; rUlke u iknUlo. Preko srednjeg
de'la sikeleta Ipostavljen k'flupni nepravilan kamen. P.l1ibg: 'kod desn(}g rame
na, rebr ima, bronzana fi.bula - krst s proirenim ,krajevima, ukraena
du" ruba t,rakom sitnih ureza ; s,redina 'olk,rugla je za'ko
vicom, a zakovicama su i petlje za prihvatanje eljezne igle, od
koj e su vani samo nezna'tni os,taci (in v. br. 3191; vis. - 5,5 cm. ir.
4,1 cm); na levQ,i Iruci brom:-ani prsten olosna t og s lkirajev,ima pro'ire
nim i !':'polj enim za p'rihvatanje krune koja nedost aje; ramena prstena uikrae ..
na ugravi!ranim stiliz;lanim motLvom stupa sa krun,icama (in v. br. 3192; r
2 cm) T. II , T. VII, T XXI.
Grob br. 25 - Dubina 0,13 m : duina 1,50 m; o,rijenta.c.ija: jugozapad
severoistok U ok'viTu od nepra vdnog kamenja ,po;redanog o:ko g'roba (cEm
1,98 X 0,74 i 0,56 m) smeten Je dosta troan skelet odrasle osobe. Glava,
fr agmentiIraina, u primarnom f rontalnom poloaju, la,ko naiklo.njena 'ka des
nom r3Jmc!D'u; desna ruka pruena uz t lo, leva OIpu,t ena uk,r,;' )o. Prilog : n;)
grudi, u horizontalnom poloaju , bronzani s tilus s ,povijenom gla vicom,
ukraen n.izom brazda u gornjem delu (inv. br. 3193; d,u. 10,2 cm). T. l, T.
XXI.
Grob br. 26 - Dubina 0,05 m; duina. 1,57 m; or ijentacija: zapad-i!;tck.
Sasvim troan i skelet odrasle osobe; poloaj glave i l'Uku nije
odrcditi . Prilog: kod desnog ramena b.ronzana o m e,.ga--fibul a s re m
10 - GZM - XXXIII
NADA MILETIe
146
preseka, s izvijenim i suenim krajevima; igla zavrena petljom (inv.
hr. 3194; If - 2,9 om). T. L T. VilII, T. XIX. "
Gnob !br. 27 Dubin.a 0,09 m;duina 1 ,5-5 m;.()'r:ijenbci.ja: za,pad-i'3toik.
Veoma kdan <skelet odrasle ens'keosOibe. GlaJV3 u priJ!TIarnom iTonta:lnom
gornj i deo olk renut 'u IPronhl'l.l na ,l evu Sltranti; desna ['Ulka
u ,kirilu, leva, Ipad 'kamenom, .pruena uz felo. Uz levu :stranu Sfkelelta i :koj
desnoig Tamena nekol ilko nepI'a'vHni!hkamenova'. Bez Ipdiolga. T. VIH.
Gr'Olb Ibr. 28 D(l'bina 0,1<3 m; duirta 1,77 m; orijeriltacida: jugv)Z'aipad-
severoisJtOf k >('s :tendencijom u 'PIravou :jug-sever). :Relativnodo!br.o s'ke
'let enske osobe, ,glave i leve Irulk-e. .Glava frontalno
oIkremlJta; 'nuke sputene u -klI1ilo. P,riilog: na !levoj 'S!trani ,grUIdi, ;u h:o-rizontal
nbm ' poloaju eljezno kresivo (jedan kraj prelomljen; ' inv. br. 3195; . du.
3,8 cm). T. n. . . .
Gno!b hr. 29 _ . Dubina 0,24 m ; ruuina -; o:rijenita,cija: - .
samo fr<llgmentiJrana no,.na kost, pa:tinirani 'fragment mandilbule ,i f,ragment
desne nadlaikMce uz rub 'Pnosto,ra ,kclpanog ' 19'68.- 19. ' Pni,j,q.g:. u ne,p'm:>rednoj bli
zini oviJh ,kostij-u >bronzana 's izl,izanim .prvdbitno Tom
Ip,rese'ka, izvijenih rk,rajeva, od 'k'ojih je jedan dTllJg.i dugme..
ta;sto pro-fili>ran (li nv. br. 3197 ; ,r - 4 cm). T. II, T. XIX. .
. . Gl'o.h Ib-r. 30 - Dubina 0,13 m ; duina 0,53 m; lorijentacija: zapad-istoJlc
Sasvi'm skelet mlade enske osobe. Glava ,okrenuta frontalno ii IaIko
naklonjena na levu stranu. Prilog: kod levog uha bronzana igla, je gornji,
;proirreni deo ulk!ra en na jednoj ostl'aI'4i cik-ca!k, na drugoj
-Ulgra1ViJranim ornamen:tom ; glava igle spIj otena i :povijena u kl'Ulpnu spi
ralnu petlju (inv. -br. 3198; du. - 9,4 cm); kod temena, u samoj lobanji, bro-n
zana ig la (inv. br. 3199; dui. - 7,1 cm): T: II , T. VIII , T. XXI.
Gr,ob br. 31 Dubina 0,25 m ; duina 1,50 m ; oni'jen:tJacija: .severozapad
!llJgoi.stolk (,tendenoija 'ka pravcu se<Ve<r-julg) . Sasvim d oibro ,skelet mIa..
'enskeOlSobe Gla-v:a naklonjena p rema desnom Tamenru; 'r,uke siputene u
klniuo. Grob je oIkl'Uen nepravilno -oltesanim lkamenim i bil-okovima.
Rrila:g: IPod V'ratom, u horizonta.lnom Ipoloaju, .bronzani s:tilllJS 's povi,jenom
glavicom, oij-i je gornji zadeblja,lii facetirani deo :u1kJraen vertiJkaJniJffi 'iraka-o
ma diV'o:sbnllJkog ni.za naSipramno urezanJi!i) ror.ouglo1Va; Ibri Ikanelure aJkcentioraju
ovaj -deo (patiniJran ; inov. -br. 3200; 'du. - 12,7 cm) . T. II, T. IX, T. XXI.
Grob br 32 Dubina 0,33 m; duina 1,82 m; o,rijentacija:
severoi-stoik. Sasvim sikele:t odrasle oS()Ibe. Glava olk-renu,ta u poro
nl,u i nwldonjena ka levom ramenu; ru'ke SlpLftene li IkJnhllo. Ok,o gornjeg dela
9keleba 'okvdxod si,tnijeg kamenja. Bez p>riloga.
Gr-ob br. 33 Dubina 0,37 m; duina 1,65 m; or.i'jentacija: zalpad-isto!k.
Dosta troan i skelet odrasle enske osobe. Glava okrenuta
i nalklonjena prema levomramenu; ruke pruene lUZ telo. Nelk:olilko (kame
nova Ipostavljeno je dim skeleta, a jedan na g:rudima. Bez pr i,l oga,.
Gl'Oib br. 34. - Dubina 0,1'6 m; duina 1,27 m;o'riijentacija:
Sasvim troan skelet mlade osobe. Glava, frontalno okrenuta; ruke
sputene u k'dlo. Uz desnu s:t:ranu i pri gm' njem delu leve sbraJne slkeleta niz
nepravilnog kamenja. Bez priloga.
Gr-OIb br. 35 - DUlbina 0,2-5 m; duina 0,71 m; o,ri'jentaci j a: sever-j-ug.
U okviru od ivca kamena i sitnijeg lomljenog kamenja prua se troan
skelet. Glava frontalno okrenuta; ruke nisu Bez priloga.
Grob br. 36 - Dubina 0.18 m; duina 1,55 m; .OIrijentacij<a: seve.rozapad
jugots,tdk '(tendenai!j e ika :pravcu sever-jug). Do:.ta trr.oan 's'kelet o!d-ras-le en
ske o-SO:be. Gla'va oIkrenuta u profil u na levu s trenu ; '[iulke sputene u ikri1o.
Bez priloga.
147
RANOSREDNJOVEKOVNA KEKROPOLA U KORITIMA
Grob br. 37 - DU
l
binaO,28 m; duina 0,92 m; 'o;riijenitacija: zalpa.d---'ilstok,
s nezna:tnim SIkiretanjem prema se'veru. li trnan '" kelet
ens:ke os:obe. Glava nak1lonjena na levu stranu; desna .rrulka sputena u kri,lo,
leva nedostaje. Ostali deo ISkeleta !prelazi 'U Iprostor !kopan 1968. g. Uz desnu
s,tranu .skeleta niz nepravilnog ikamenja. Brilog: Ikad levog T<amena srebrna
nejednakiih, hn{o prbilrenih Ik-ra:ko'va, .su rUlbolVi ukraeni
tralk'om .gustih ureza; verbkalni. l!<Jra1k,o'vi uJk'raeni su sa IP'O tni iSiPUP
dClk Isredina kruna n edost2ije; na iSU petla.i
za -pPi'hvaltanje elje-zne i.gJe. ,koje su sa iPO dIVe 'za'kovice {inv. hr.
3201; Vlis. - 6,3 cm; k. - 4 cm): iznad desnog uha igla (,inv.
br. 3202; :du. - 5,9 cm). T. n,T. IX, T. XX.
Grab hr. 38 - Dubina 0,17 m; duina 1,48 m; OIrijentaci::ja: za'pald-istok
Relativno dobr.o 'Ske.let oso!be. Glavaotkrenuta u profilu
na d,snu ,stranu; Iruke sputene u Ik:ri1o. Oko slkeleta nliiz sitnije-g kamenja.
Prilog: .prema -lev.olm ramenu ,bronz'ani 'krst-alpl,ilka prema IkJra
jev:lma 'proi.renih k'ralkova, Is a (inv. by. 3203:
vis. - 5,2 cm; ir. - 4,4 cm). T. ll, T. X, T. XX.
Cirolb br. 39 - Dubina 0;10 m; .du,im'a 0,96 m; o.riljentaci.ja: zapad-istok
Sasv.im Glaiva frontaIno .Clkrennta, ikOiS,ti dLs,loc1'fane.
Oko skelE'va niz nepravi.lnog ikamenja.B'Z pI1i,loga.
G.rO!b br. 40 - DUJbina 0,13 m; d'ulima 1,35 m;olrijentaoija: ju'goza.pa:d-"':
severoi'st.oik t(,tendencij'a !prema 'p-ravcu jug-sever). U g:robni'Ci .(ld nepraviln:)
tesanih (dim. 1,61 X 0,56 m) SmE:9ten je IsJ<elet o,dlfa.s1le olsobe Gla
va olkrenuta 'u profilu i nwk}.orij,ena Ika desnom ramenu; If'Ulke 'PfI'uene uz telo.
Bez pr.ili-oga.
Gro.b br. 41 - DUJbina 0,19 m; duiina 1,49 m; oriijentacij a: jugolza.pald
sev:rois,tolk (tendencija prema plravcu jug-sever). Reki.ti'vno dOlhro
,Ikelet .odrasle o'sobe. Glava li nalklomjena Ika .desnom T<wnenu; !Tuike
u ,kirilo. Sast.rana i nad gla'vom slkeleta clkvilr lod nelpra'vilno teslamin.
i kamenja (dim. 1,70 X . 0,l:lO m). J3ez pf1iJloga.
Grob Ibr. 42 - Dubina 0,01 m ; duina 1,49 m; .orijen.ta'Cija: zapad-lisnok.
Sasv,im Moan skelet enSike o,so.be. Gl,ava clka-enuta flronrta:l.no; :ru'ke
o,putene tU l!<Jpdo. Uz desnu sbranu !slkeleta niz nep\favllilrn.og Jk2menja,ll'z levu
nlkoli'k,o 'kameno'va. Be? 'Prut-olga.
Gf\ob hr. 43 - DUlbina 0,05 m; duina 1,48 m; o.rijentacija: jugoza;pad-
seve'foils;to!k, s neznaltnim >"ikretanjemprema zapadu. VQ!lTI'a t'roan Elkelet mIa
de enslke oso,be. Gla'vaokrenuta frontalno; 'ru,ke Spu5tene ukrilo. Oko :;Ikelerta
niz nlpra'V'Lln-og kamenja. Bez priloga.
Girolb br. 41 - Dubina 0,15 m; duina 1,58 m; 'c,rijen.tacij.a: jug-sever,
s neznaltTlJim slk,retanjem Iprema zapadu. Sa,svim .br-oan sikelet mladeo.sobe.
Glava clkrenu-ia frontaJno; Irulke 'Slp'u'tene u 'k\J'lillo. Sa s;t!Tana li ikod nogu slke
leta niz nepraVilnog kamenja. Prilog: kod levog rarr,ena eljezna igla zadebljala
u gc,rnjem delu (f.ragmen'ti.rn.na i k,olwdilrana: inv. hr. 3204; du. - 9,2 cm).
T. Il, T. X.
Grob hr. 45 - Dubina 0,11 m; duli.na 0,83 m; OtrijentaCiija: jugozapad
severoistolk. Sa<svim slkele;t odiratsie Sa strana skeleta i
,pod gl,alvoun ,o.kvir od ne'plf3V1i,lnolg lkamenja. Bez IIxniuOIga.
Grob hr. 46 - Dubina 0,01 m: duina 1,56 m; C1rijenrtac.ija: zapad ----'i'StQlk.
Sasvim dOlc.ro skelet mlade ens:ke osobe. Glava oik'Tenu-ta i na1klonjen::l
prema levom ramenu; Iru'ke :s;pultene u .k,fli:lo. Sa Sit-rana $ikeleta nepravilan
niz pri,tesanog lkamenja li hlolko'Jla {dim. 1,80 X 0,60 i 0,68 m). 'P,riilo-g: na g.ru
dima bronzana omega-fibula s preseka i izvijenim,
10'
NADA MILETIC
148
iZ'brazdanim krajevima ; uica igle ukraena ugraviranom cik-cak trakom
(patinirana; inv. br. 6756 ; r - 4,5 cm). T. III, T. XI, T. XIX.
Gmb br. 47 - Dubi'na 0,01 m; du,ina 1,56 'm; o'filjent3.cija: zapad-lisrto'k,
s nezna!tnim sikJretanj em 'prema jugu. Sasvim s.kelet cd.rasle mui=::ke
()so'be. Glava 'rulke n:su Kod ,gl,ave, nog u i uz levu str3.nu
skeleta nepravtiJlno Ikamenje (du. 1,98 m). Bez p.rilloga. T. XI
GirOib br. 48 - DUlbina 0,18 m; duina 1,68 m; 'olrijentacija: zapad-istok.
SasVlim dobro van s.kelet odrasle m .osobe. Gla va fronta Ino olkren uta:
ru'ke sputene u .krilo Kod nogu u,z desnru sOranu i le\' i bOlk manje ka
menje. Bez .priloga. T. XI.
Gr.o.b br. 49 - Dub-i na 0,22 m; duina 0,89 m; o,ni j enotacija: zalpaid----Ustoik.
Salsvim 9kelet. Gla'va frontalno oikirenuta. Nad glavom jedan ne
pravilan kamen. Prileg: na glfu>dima, ka levo m 'ramenu eljezna iiibula s po
vijenom nogom, s tragom povijenog dela ispod luka (korodirana, igla fragmen
brana; inv. hr. 6758; vis. - 7,3 om). T. III
Grob br. 50 - Dubina 0,29 m: duina 1,56 m; or ijentacija:
Sasvim dobro skelet mlade en"ke (}SQ1be. Glava i,rontalno
prema desnom ramenu); 'l"u1ke sputene u !krilo. Uz levu stran u
niz nelpravilnog kr.upnog ,kamenja (du. 1.90 m). Bez pr iloga.
Grob br. 51. - Dubina 0,05 m: dui na 1.53 m; mijent.ac.ija: zapa1d-i3tok.
Troan :;ikeleot mla'de en",ke osolbe Glava 'sasvim Tuke sputene II
klrilo. Uz desnu stranu nf.. ko'li<ko krupni'h neprav.i!lnih 'kairnenova. ispod
nonih ,kos,tij u si'tnije kamenje. P,rilo'g: ko.dde&nog Tamenabronzana omega
-f ibula preseka. izvijenJih lkir,ajeva p,roli liranih u vi<:b
ma,s:vnih dugmeta; u.ica petlje nazubljena ,inv. hr. 6757; r - 3,4
cm). T. III, T. XI, T. XIX.
Grob br. 52 -' Dubina 0,06 m; duina 1,32 m; olr ijentaci]a: zapad- istok
Veoma o.a.ir asle enls.ke osobe. Glarva nije kao ni desna
ruka; prema dolakticama, ruke, verovatno, s putene u krilo. Nad glavom,
kO'd leve noge iuz desni bO'k nepravilni 'kamenov'i (rasp:on 1,95 m) . Prilog:
na desnoj strani grudi, blie pojasu, srebrna fibula-lkrst nej ednakih i pri kra
jevima p'fC'irenih ,kmkoIva. du ruba 1lra1ka od dvos,tru.kog n:iza ,g u
;;)tih si tn,ih u bo.da (g;xnj i i (j,onjl: 'rub u sreditu o:k!rugla 'kruna sulo
kom od plavog kamena; na petlje za prihvatanje eljezne
.igle. sa po dve za'kol'v"ice; od i,p;le samo kOTodiran.j tragovi
uz siitne osta'tlke teiKs t..ilne materije (inv. br. 6753; ,\o\ils. - 5,2 cm; i)' - 3,5 crni
T. III , T. XII, T. XX.
Girob br. 53 - Dubina 0,18 m; duina 1,55 m; o.rijentacilj a: za1pad-is,t:),k
'J1roan 5:kelet mlade zlns;ke esobe. Glava frontalno G,henuta i lako naiklonjena
na levu sbranu; desna Tu,l,a sput ena u 'krdo, le.va K od glave iuz
desnu stra-nu skeleta nekoWko krupnih nepravilnim !ka:menova. Prilalg: pod vra
tom, prema desnolll ramenu, bronzana omega-fibula s pre
se'!w i.zvli.jeni'h 'krajeva u.kraenih koosim !)Irezima; igla ne:ciostaje (patinirana;
inv. br. 6754; !r - 3,5 cm); u 'predelu k'.rila. na krsnoj 'kOSiti , bronzana
verovaltno fragment prstena (patini'fana; ,i'nv. hr. 6755; du. - 2,4 cm). T. lIT,
T. XIX.
Gr Cllb br. 54 - Dubina 0,02 m; duina 1,21 m; o!r-ijenta'ciJ3: zapad- istok
Relati vno dobro skelet. Glava, frontalno okrenuta; ruke
Sip utene u lkirilo. Bez pril.oga. T. XII.
Groibbr. 55 - duhj'na 0,11 m; duina 1,38 m; c:-:jentacija: .severozapad
jugoistolk. Relati vno dobro debj i skelet. Gla va na'klonjena 'p.rema le
vom ramenu; desna .ru;ka (nadlaikti'ca di.slocirana) U k,rilu, lev-a pruena Ul.
,telo. Uz glavu j noge dva 'pr,itesana kamena (raspon 1,75 m). Pril og:
kod desnog s,topala ownzana ovalnog. fa.cetil!'ano!g na .koji je
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
149
masi vnom 'petljom ClrpliciJran facetiran, i pmi v,rhu ,s uen pOivijen trn
(patinirana; inv. br. 6740; vis. - 2,7 cm; ir. - 2,3 om). T. III, T. XII i XIII,
T. XXI.
GrDib br. 56 - Dubina 0,05 'ffi; duina 1,63 m; orijentacij.a: zap.3.'.:l-.istolk.
skelet odrasle oso,be. Glava nije Ikao n,i deo girudnog
koa; desna 'ruka na pojao,u, leva pruena uz telo. Bez 'Priloga. T. XII.
Gro:b hr. 57 - Dubina 0,23 m; duina 1,58 m; orijen<taci}a: zapad-istok
Veoma S1keleot O'dirasle mladeosobe. s'amo, oj glave, mandi
b u1a frontalno ok,renu,ta; rUlke ,S1p'u'tene u !krilo. Preko leve lfwke i uz ,desnel
nogu i manje nepravilno kamenje. Prilog: neto nie desnog stopala bron
zana ovalnog krunog preseka, na koji je masivnom petljom
aplio:ran EliiroIki ,povijeni trn, sa ti,tastom, donekle fJ'0lralno oibliiko'Vanom bazoa;!
inv. br. 6737; vis:. - :3,1 cm; iTo - 3,1 cm); isp.od f.ra!gmenii
eljeznog predmeta (korodirani; inv. br. 6738). T. III, T. XII i XIII, T. XXI.
Grob br. 58 - Dubina 0,13 'fi; duina 1,10 m; ori jentacija: zapad-istok.
,samo donj li deo skeleta odrasle osobe. Rulke sputene :u ik<rilo.
Bez (u ovom delu) T 'XII.
Grob br. 59 - Dubina 0,24 m; duina 1,62 m; orijentacija: zapad-istok
Relatii'vno dobro O':::uvan enske os-olbe. Glava okrenuta u prefilu
na levu 8Dranu; .rUike sputene u Ik'rilo. Pnilolg : 'kod levcg uha ",rebrna naun ic1
se na jednom kraj'u zavrava 'k'UJk,i'oom, ;-;.a .d,rugom S-:pe.tlj-om,
s privesik:lm udtl'Oikutas:to granuola(inv. ,hr. 6739 ; vi!s. _. 2,2 cm;
r - 1,6 cm). T. III, T. XII, T XXI.
Gm b ,br. 60 - Du'bina 0,17 m; duina 1,45 m; or;i.jent.3.cijoa: zapad---l:'s'tOlk,
s neznatnim prema seve,ru. Jako troan li Islabo s'kelet o.d
osO'be. Gla'va fironta1no 'oIJ,irenuta; delSna rouika u 'knilo ,
Jeva pruena uz -telo. S leve Sl1:Ir:ane, nad glavom, ;prite5ani lkamen. Pri.log:
na ,poj asu, uz desni lakalt, nalazili s,u se grupisani u d va ni'vC>R: b.roU1zana
s kloazoniranim okovom, ovalnog facetiranog polukrunog preseka, s
masi vnim, pri vrhu t.rnom, na hj oj se s.redini
trag rebra; cd s10'enog, dvo:delnog olko'va sa,::uvane su samo frag
mentirane ipr8.vougaona i izduena 'pordlo:na Iplo6ica, :ravni i taJa6a'st:i 'plfegraci
manje l' jedna zalkovi'ca, Ika,o ,i tri Ipravo'Ugaona, !plo,:':as,to bIruena
almandinska uloka (patinirana; inv. br. 6744; ir. - 1,8 cm; vis. - 2,1
cm); eljezna, jako koro:di'rana 'orvalna s prvobitno verovatno
i jedno's-tavnim, trnom, leala je u izV'rnutom poloaju
(inv. br. 6475; ir. - 2,5 cm; vis. - 3,3 cm); eljezni luk torbice lako izvijene
konture s povrijenim, krajev,; ma , s 'korodiTanom, na 'izdigo
nutom srednjem delu (sada prelomljena; inv. br. 6746; du. - 10,6 cm); frag
menti eljezne fibule sa samostrelom (inv. br. 6747); masivni eljezni no,
irokog gornjeg ruba i izvijene, nagriene otrice postavljen II
v,r til kail no:m poloaj ll, 's vrhoifi prema go,re (d r ska ,prelomIj ena; inv. br. 6748;
du. - 18 cm); neto nie, uz desnu leala je, u V ,:-t ,'l kalnom
poloaju, bronZla!l1a s IkloazoniTanim c,ko VOifi , oiValno'g face.tvranog
polu;krunog Ipreseka. s masivnim na sredini i prema v'rhu vidno
suen!m trnom; na 'kop:: u je dugem, masivnom, poV':jenom .petljom apliciTan
sloen dvodelni okov, sastavljen od pravou.gaonog dela sa za'kovicama u uglo
vima, du Tuhova uJk;naeno'g 'po].uJkruni.m klol3zonirani.m naspTamno 'postavlje
nim <; bnuenim ulascima 'Od sta;kla, na Iko'Ji 'se
nastavljao izdueni delta-odni deo, od koga je podlona plo'::i,ca s ot
vorom za Z<alkovicu, pregI"aci, zalkovica ,: nekoliiko uloalka nepravilnog'
oblika od h!1uenog slta:kla (,pabiniirana; inv. br. 6749; d'Ui .
sOlkovom - 6,9 cm; vis. - 2 cm; V1i>s. ,pravougaonog ol'<;ova
150
NADA MILETI(;

br. 6750; ir.
cm); bron2:ano
v,im !petl j om za
; inv. br. 6751; r
Gwb br. 51 Dubina 0,19 m; duina m;
samo deo skeleta odrasle osobe. Prema
nOm de1u dolak-Lice, leva [uika, vE:rova:tn'O, u Ik:t1iJo. Bez T,
XII.
Gmb .br, 62 - Dubina
samo deo nonih oo&obe. Bez
ovom delu). T. XII.
Gwb br. 63 Dubma m; duina 1,55 m;
Swsvim slabo skelet odrasle osobe, fTonta:lno olkre
nuta, rulke u kerilo, Uz levu sitranu :skeleta niz
kamenaV'a. Bez
Gmb hr. 64 - Dubina 0,28 m; duina 0,10 m;
Sa:ouvan samo none I'Kosti.
Gro:b br. 65 - Dubina 0,40 m; duina m;
,,:kelet odrasle muke osobe. G1a>V'a i1ronbalno Qlk:renuta nalklo
p,roma desno'm :ramen u; ruke
Gl'ab br, 66 Dubina m; duii:na 1,65 m;
i troan ::lkelet odrasle osobe. lalko 'Zla
,ruci
e,
vane samo u trago
- 3,7 T, V,
T, XX
du:ina l,()'} m;
1,16 X 0,50 m)
iz Iprvoblilf:n>og poloaja
desno Tame; iPUlke
levim ramenom, dva
a - 4 cm; b 2 cm). T. III, T. XV.
Grab br. 68 - Dubina 0,37 m; du:ina 1,65 m; a jug--sever.
Dosta tif10an ,i "kelet odrasle ,ooobe. Glava frontalno
ruke sputene II :krilo. 'pod v.l'atom, prema levom ramenu,
fibula sa samostrelom (korodirana i vrhu
vl's, - 5,9 T. III.
Gmb br. 69 Dubina 0,15 m: duina 1,65 m;
U e,kviru formi:ranom
0,76 i 0,80 m) prua dobro skelet odrasle muke (}osobe. Glava okre
nuta upotipunem na desno Tame; rUike u 'krilo,
Bez T. XV.
Gmb hr. 70 Dubina 0,16 m; duina -; v'ana samo
deteta,
Dubi'na m duina 1,72 m;
Dosta dobro skelet odrasle :muke osoibe. Glava olk:renuta
levo rame; ruke uz tO'lo. Uz desnu rUlkll
kamen. Bez
151
Uz desnu <nu!ku
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
Gl'ob br. 72 Dubina :m; duina 1,68 m;
tlwan skelet .o:cltra,s]eensike osabe.
prema 'desnom ,ramenu; nIke sputene lU kri'lo.
'ka'mena. Bez
Gwb br. 73 Dubina 0,28 :m; duina 1,73 m;
frontal
(dim. X 0,80 i 1,10 Bez
Sikeilet sasvim mlade ens{ke OGoibe.
levo ,ranne; [,uike uz 'tel;) Glava ,fr-ontaino crkrenuta
Skelet je, u kemturi, uokviren nizom
ikamenja 2,10 X 0,90 ,i 1,05 m).
oIk,renutim ,prema lie'vom lI'am enu , srebrna fihula.-
lalko ikTalkova ukraenih linearrnom ,
molti<v'itma
na ii
ItJri na kraJkovtima
urezi'ma i ,d(llk
cama; na su
kao i sHne tekstilne uz inv. b:r. 6727; vis.
cm; - 4,6 cm); na lev'oj If1lci
nog S ovalnim na
t,rougao
uJkraenim U<10unicama
du ruba i nizom S-ureza po sredini i mesti
hr. 6728; ,r Ikolona bronzana
kih su
u d,u 'ruba ,t,raika o,d
dini samo petlja za
otvor od zakovice na
ruba;inv. 'br. 6729; dim. 3,8 X
Grob 75 Dubina 0,45 ,m; duina
oilran
desno ,rame; ruke
leve karIice
od vElJ1tikaJno rpo:Sltavljenih
m) se 'sasvim
ensike osobe. Glava o\k'renuta 'U
'u ikril{) (desna dolalktica
(inv, br. 6734' r
Duhina 0,49 m; dujina 1)0 'ID;
na
kod
Gro:b br. 76
Sasvim
Oko skeleta niz
'sam'o olSltaoi leve n{)nih IkosItiju.
Bez
Grob !br, 78 - Dubma >ID; duina 1,51 m;
Sasvim sikelet deteta. Gla:V1a f,ronta1lno
o'Krenuta i 'prema ,Jevom ramenu; r!J!ke Kod i 'Uz
r:esnu stranu sikeleta nekolilko ih ikamenoIV<!.. kod
Sasvim troan skelet muke osobe.
no uz ,telo. SKelet je,u mnainoj ikorntuT1i, U'oikvilren ni-
Grolh Ibr. 74 m: duina 1,52 m;
SasvLm 'tr-oan '1
naslonjena na
GrOlb br. 77 - Dubina 0,45 m, duiina m;
jugoi's.to:k. Sasvim Skelet. sa,rno
leve rUJke i non'ih
na, na
pravou,gaonog, za
vrha kanelure izli za
- 4 cm). T. V, T. XVII, T.
152
NADA
desno:; ramena bronzana s preseJIm, izvi
jen::h, ,i izbrazdztnih :kraljeva; uica igle nazulbljena ('P3JtinJirr-ana; in v.
br. 6731; r - 3,6 cm) T. V. T. XVII, T. XIX.
Grob br. 79 - Dubina 0,55 m; duIina 1,66 m; o.rijen)taC'ija: zapad-istok
Dos-ta trc2n i edTasie muke c'5<obe. Glava frorutalno c:k:renuta;
desna ruka leva sputena u Ikrilo. Na.d glaivom i sa oMana s:keleta
nE1pravilno ka':len.ie. Bez priloga.
GI'ob br. 80 - DUlbina 0,46 m; dui<na 1,10 m; orijentacija: zapad-iston<.
Sasvim i troan ,skelelt odrashjeg dete<ta. Na i nogama PI)
jedan nepravilan kamen. Prilog: na pojasu eljezna okrugla fragmentirana
.ko,pL'a s krunog 'p.reselka (,kmro d ilr ail1a , ig,!a nedos-taje; linlv. br. 6736 ;
r - 4,7 cm). T. V.
Grob !:Jr. 81 - Dubina 0,55 m ; duina 0,22 m; orijentacija: zapad-istok.
samo ostaci nonih kostij u skeleta. Bez priloga.
Groib hr. 82 - Dubina 0,131 m; dui'na 1,76 m; oTli jentacija:
DO'oita dobro OIkele,t odrasle osolbe. f'rontalno o
l
klrenut8;
ruke sputene u krilo. Preko sredine skeleta krupan nepravilni kamen. Bez
T. XVIII.
GrOib br. 83 - Dubina 0,49 m ; duina 1,42 m; OTijentaoija: seveTozalpad
j'Ugoi;stolk . i troan ::ikelet. Glav,a oikJrenulta u pro,mu i naiklonjenrl
pTema desnem 'ra'menu; desna ruka pruena uz telo, leva na pojasu. Ok,o slke
leta nepravilno 'kamenje. Bez priilolga.
Grob br. 84 - Dubina 0,51; duina 1,52 m; or-i'jen,tacida: .zalPad-is,toik.
Slabo i troan ?ikelet odra'sle los,abe. Gla'Va kontalno olkTenurta;
ruke ,p.rema kr il u. ako i 'uz levu sbranu skeleta niz nepravi!nog s;iltnijeg
kal11\.! oja. Bez prll'og a.
G,ob br. 85 - Dubina 0,70 m ; duina 1,41 m; orijentaclija: zapad-istok.
i troan skelet odrasl,ijeg deteta. G.lavao/k,renwta u 'prctfdu na levu
strain ,i; desna rU;ka ;;putena u 'k'rilo, leva nije Oko Slkeleta sitnije
nepravilno lkamenje; preiko s'red,ine slkeleta k.f1upan nepraV'i1lni lkamen. Prilog:
uz levu butnu kost bronzani prsten zatvorenog trougaonog preseka,
s ovalnim ,pio.brenjem na 'prednjem deJu ulk,raenum uz TUlb Iklrunicama i ni
zom S-ureza po s,redini; nlb ovalnog li hrid n ag,).aen i ipuni!Qti!rlanorn t ,ra
kom (patiniran i mesti nagrien; inv. bl'. 6732 ; r - 2,2 cm); neto dalje
od levog kolena bronzani prsten otvorenog trougaonog preseka s kra
jevima proi.renim za p,rihvatanje ikmne lk-runa nedoslaje;inv. hr.
6733; r - 2 cm). T. V, ,T. XVIII, T. XXI.
Predmeti van grDIba, T. V:
Nedaleko od grO',bova 29 li 30, u pov:rinSik,im IkopolV'irna, fragment;i e
ljezne ovalnog (inv. br. 3196).
U povri n3kom kopu u bliz,ini g'roibolva 63, 64 i 80 bronzana ika.rilka Tom
(p'atinira.na; in-v. br. 6735).
U prostoru gro.bova 60-66, na duJblini clko 0_35 m, fragment
eljeznog stilusa, je gornji deo tordiran i pri vrhu spljoten i lako proiren
(i<nv. br. f)7 41; du. - 9,2 cm).
OPT.\ NA NEKROPOLI
Kao i nekropola u Ikod Pl[ijedo.m, ,i nekiropolla u Kori<tima
pripaela ,ranijoj fazi tzv. 'peri>oda g,roblja na Iredol'Ve
4
I pOTed iz'razito nepcdesne
prirodne strukture terena, s g)rornadama ikrake lkamene !podloge IpoltenC,!lrane
4 N. M i l e t i Ranosrectnjovekovna nekropola u kod Prije
dora, GZM, XXV, Sarajevo, 1970, s. 127 (u daljem tekstu:
RANOSREDN.JOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
153
slojevima 'praisltolri'js'\<og naselja i njeg.olvim Ikons;DI1ukcijama i olbjekNma,
gledno je ela se uJkopi na Graldini niu 'U !praJvilnim Te<doVlima (T. XI). P.n
ovc:;kv,im uslovima moglo se da u ov-om nizanjlu biti znatnih od
stupan.ia, al i je i.palk usta.no,vi1bjest, li sedam Iredova 'koji se plT'U
aju u pravcu jug-sevElr !(,plan, Pri.log 3)5. Usmeralvanj2 Iredova u o'vom prav
cu zapaeno je, u novije vreme, u naoj zemlji, i na istovremenoj nekropoli u
Dravlju- Ljubljani!i. Nije neto da ,Ji je prazniina
grobova 8 i 20 i grobova 9, 15a, 15b i 27 nastala jo tokom irenja nek
ropole ili je ovaj deo bio prvobitnom sondom u 1892. godini. Pri
metno da je i nizanje redova ,i Ipojedinilh Ulko'pa 'U zapadnom i seveTOIZa
padnem delu nekralPole i !pralvi'ln.ij e. Ulko\palvanje je V1ren:o samo II
jednom slOju trastc<janjem IpojedJinih ukopa, to je
svakaiko 'usledilo zbog same stI"UIk,ture terena. VIi'e Ipravtinolsti u ovom .polgledu
zapaeno je, ponovo, u zapadnom, odnosno severozapadnom delu nekropole.
Znatnr. :kO!d Ipoject.inilh g.r:oibova (n:pr. gtroibolvi l, 19, 29, 30, 70 6J.,
62, 64) ,ili d'isloci'ranos>t pojedinih delova slke\e:ta (npr. grob 1) nastal.; su Ipn,
kao posledica plitkog ukopavanja i erodiranih gornjih slojeva, i time izlaganja
unitenjll p'rmkom 'poljop.rivrednih 'radoIva Ikoji se sve do nedavno iz'V oid'ili,
nego prvobitnih iz vremena trajanja same nekropole, kada
je, even t.uaJ no, dolo do samo u nelk{)llilkosl (npr. gtwbo'V[
5, 23 ili 35). Poo'Vome bismo da su g-robovi, prvobl:ltno, :pak biJlt
obele:'eni nEIkim grobnim znaJkom, na ovom lcikahtetu, najve-rovaltnlije, ka
menim. Izrazi't'ije g1rupisanje grolbolva lU smislu soc1jalne bl i,skoSJl'i ovde
zapileno, a na IpovezanoSit u1kaz'uju s'vaika/ko dvojni gro
b.)vi 15a i 15b (jedan enski) ri. 73 i 74 (muiki i enski), kao i gfO<bolvi 4 ;
5, kojima se moe ,grob 7 (o<d'faislaosoba li dva s<keleta) i
bovi 26 i 27, 'lZ koje je neposredno ukopan i grob 23 (skeleti odraslih osoba, od
kGjih su dva, v Elwlvaino , enska).
Dubin& >g'ro,bova, :kao to je i lu,oibioo:jeno,nije a
ovog lokaliteta, gde su primarni gornji slojevi uveliko snieni, ona je dana"
sasv im rela tirvna. l'pak, zbog :salIDe SltruikiuTe ,podloge, !g1wlboV'i 'su 'vero.vamo
bili i primarno lpl!i'tIko ujkolpalvanli. Nji:hovadananja 're13Jtivna dubina
se od 0,11-1,03 m ('u odn'osu na reper 717, 91 iz 1968. g.)7 i od +0,28 do -0,70 m
(u odnosu na 'reper 717, 45 iz 1970. i 1976. g.) . DU!bina broja grobova
0,20 i 0,30 lID, prema ;sever.ozapadnom :delu, a zatilID
0,40 i 0,60 'll. Razmiljanja o .s.ooialo,skom momentu Ikao eveniu,alnom povadu
razl:i-i::itih dubina u;kopa n.a Dra-vlj'u, sama Ipa !Sebi zaJl'lilffilljiva, na nekr'oipol i
na Gra-d..ini nisu pr-i'menlj ivaB.
()brilsi .grabni'h jama {)IVde Se nisu oOfltavali, Ik,ao to nije ni
grobova .radi Gro:boIVi su ,poloeni na IPoenogu
pr3.istolrijsikiilh Is,lajeva, i Ikao ve'OlIDa zanimljiva, ,konJSt3Jtirrana je pojava zatite
,grolbolv,a .gI'u;pisa-njem nelpravi'lnog 'kamenja uz ,gJa.VU, kad gla:ve i nogu,
uz jednu lilii d'rugu stra.nu sfkeleta, alko Iglave i sa stra.nasikeleta, u gorrnjem
del.>u 8kele<ta, zatim nizanja kamenja u .oIko Iskelelta {dvojni grob
73i 74; T . .xVI1, fo'rmi:ranje grobnice----ciste 'po's!ta'vljanjem plniltesa
nog IkaJmenja verti/kalno :oiko polkojni'ka 24, 25, 40, 75 i 69, gde j'?
donji lkamen rpo,loen na 9toipe 4; T. VII, T. XV). Glroib'o'li
.; Ovom prilikom moram ispraviti konstatac.:iju Z. da grobovi ne
redove, jer se i u delu nekropole istraenom 1968. g. moglo zapaziti
pravilni.ie nizanje: Z. M a r i op. cit., s. 239.
cl M. S I a b e, Drilvlie, iz v preseljevanja ljudstev, Situla 16, Lju
bljana, 1975, s. 43 (u daljem tekstu: Drav,lje).
7 Z. M a r i op. cit, s. 239, navodi dubine od 0,17-0,84 m.
s M. S I a b e, Dravlje, ss. 34-35.
154
NADA MILETIe
67,
je Z. Vinsiki
il. F. Muller.
ikamenjem II
optu
pozabawio
ovim kamenim Q,kvirima i na dve merovinke
iz okoline ih amim oblikom od polaganja u prostu
zemlju ika .kamenom i,zvodeoi nilkakve ni hronolooke
prkadno'g na
samo dodaH da su i kamene
ponudile za grobova,
dalje u o,bjE'kat i su elementipos!uiH
48, T. U vrlo lkamenitom Gevernom delu uz ove
kao zatita posluio je i ivac kamen 14, 75, 76).
Orij sliku, to na ovom lokalitetu
ne ukopa je u pravcu zapad
ili odstupanjima (52 groba), zatim su ra vno
. Ovako raznolikom ne'kro
od nekropole u pa i od ne
tim konstatiran i smer
priliikomanaHz('
u "clU.'ll"', 'pa se sada na ovom !pitanj-u zadra
valL Dodali Ibismo samo da je, li pOlred sve arollilkolst<i e, deo
'usmeren ili e tenju Ika usmeravanju u pravcu
Arh. muzeja u
vijek). Nizom
Arh. vestni1<, XVIII,
bovi na Malom Vrhu u
njovjekovna nalazlLa iz Is:re. zbornik, VI,
280, sL 5 i 6; kod groba br. 9 glavom, postavljen je
l emj,rnscencija
10 H. F. M II e r. Das alamannische Griiberfeld von Hemmingen, Stuttgart,
1976, 126, uz n. 829 (u daljem tekstu: Hemmingen).
II J. G u i II a u m e. Les necropoles merovingiennes de Dieu I Meuse
Acta Praehistorica et Archaeologica 5/6, Berlin, 1974/5, 338-339.
sL 5l.
ispravljc>mo tvrdnju Z. da su svi grobovi iz (br
1-21) usmereni u .pravcu Jugozapad-severoistok. Z. M ar' C, op. ot.,
N. M i 129-130, n. :rvI. S l a b e, Dravlje, s. 42.
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOL A U KORITIMA
155
tok, 'i sem nEikolilkO 'iZJrazilt!lh sikreta>nlja u 'P'ra'vcu i
i znimnih Isa smerom jug-sever, .o'valj Ipravac je dom'i'nan>tan, .ova
kav smer je, Ikako t'o navodi li B. Smetana, u VIIvelku i
o:dsbUij:}anja 'od ov'og pra'vea ne .se ,da su ad nikolg

Slkre
tanje od pravca sever- jug i 'Us meravanje, kod Germana u Pod'unavlju, u
pra'vau zapad-istoik V, Biel'hrauer narvodi ikau iPo,sledicu uticaja al1to,h,;tonof,
s tanovnitva, ,koje se ad !p'l've Ipolovline V velka Ipolkopava,to u za
pa.d- isitok1 ,;. U vezi s 'OIr-ijenta:oijo'm u OVOIffi Vlremen:Slkom Ir a zd:olblju ,slPolffie
samo jo i navode J. Gui-llaumeao ,jednom dnminantnom .pra'vC!U i
nizanjru grobova jedan na ,dJrrug,i, bez Ipreciznog usmera'vanja prema
sun-cu
lG
()\va mi,ljenja, ne.poldesnu $truk>turu
slojeva na Gradini, kojla je mOIgla odstucpanja ik'old jednog broja
grobova, u jugozapadnom, marginalnom delu nekropole.
Skeleti u svim grobovima bili su u ispruenom poloaju na Poloaj
glave je kako je to zapaeno na nizu nekropola, u frontalnom
smeru ili u profilu, s dislociranostima, i uz <:esta manja ili znatnija
Smatramo i u ovom da je prvobitni polozaj bio frontalan,
a ,da su si.kJretanja !posled,ica faJk;tOlfa Ikoj,i s u delovallii nalknadno
17
. dilslooi
ranje je 'kod gn-olba 5, Ikod Ikoga je 'gla'v,a uz l e vi ,bdk. PO
loaj pukru je mada da luvellJko IPO
loaj sa rukama 'spute nim u Ik-rHo (40 19-1101bava), zatim sa j eldnom rulkom II
krilu, dlI1U1g.om pruenom uz rtelo (6 groibolv'a) , Isa >rulkama Ipruenim 'Uz telo
(8 ,grabova), 'sa jednom 'rulkom na pojaJS'U, d,rugom Ip:rueenom uz telo ,(3 Igroba) ,
dOlk Ikold 26 skeletaolv,aj [poll,o.aj, z!bog mogaobi'i>i
(T. VI-XVIII). I u lOvom Ipo.gl edJu naklwpola u Kari:biJma ,raz1iJkuje se od ne
kropole u ili u Rifniku i Dravlju, gde poloaj s ru
kama Ipruenim uz telo
lS
.
Ni na ovoj nekropoli , ,kao ni u 19, nije otkr,iven nijedan
grabni prilog lU :pra'vom ipaljiffi'a, na {)'sn:a.vu ikOlga hi Ise m 'Q;gao nalslutli1i
tragi.zvesnih :polglfebnilh
Od uklwpno ,ils'kaeniih-"" 86 g.robova, 'O'ko 30 pritpada enS!kim,
9 mUkim {}sobama, 19 .s1k.elert'i, do\k za IOstalih 28 !poil mogao biti
sa nekIOm NalaZJi ;su OIIlk:lI1iveni u 36 grohorva,
kojima S'U 23 enska, 8 li 3 iffiuk,a dDlk kod groibo'va br. 57 !i 60
pol nije mogao hroj nalaza (pri'palda 'Ulkras nim d Ulpo.treb
nim deloV'ilJ11a nonje, 'i 'sasvim 'ilzuze:tn'o naikiibu illi ,predmetima,
to da su i pelkojnici s-aO've neklfo!pole Isahranji!Vani u Mada
sasvim tra@o!Vii Ite\ksltilla uz fiilbul,u >ti g>fO;bo,V'ilJ11a 52 i 74 samo
ovu ,){oonstataciju.
14 B. S.m e t a n a, Cehv v dobe stehovani narodu, Praha, 1965, s . . 33l.
"V. B i e rb r a u e r, Die ostgotisehen Grab- und Schatzfunde in Itali en,
Spol eto, 1975, s. 59 (u daljem tekstu: ltalien).
16 J. G ui II a u m e, op. cit., s. 342.
17 N. M j l e t s. 130.
lS Ibid., s. 130; L. B o l t a, na Rifniku pri Sent jurju,
Arh. vestnik, XXI-XXII , Lj ubljana, 1970-1971, s. 128 (u dal jem tekstu: Rifnik
1970-19711).
19 N. M li l e ,t j s. 131.
156
NADA
TIPOLOKA ANALIZA NALAZA
nalaz-ima -koji -SlU otk!r-iveni lU -groihovl'ma na Gr acli n i naki-tu 'Pripa
daJu naunica, narukvica, prsteni ,i a!pluka; u UtkJrasne !iLiulport:rebne delove
spadaju ukras ne i jednostavne igle, fibule, i dugme, a u
upotrebne predmete luk torbice, no i kresivo.
Srebrna naunica i-z 59 (T. III 'i T. XXI)pr edsta,v lja jedino: nalaz
ove grupe ukrasn,ih predmeta sa Ove nek.rorpole, istovremeno i jedini nalaz
ovag tipa naunica Bosne i Hercegovine. naunioama koje
OJpadaju u elemente hor.i'zonta arheoolokih na-jaza -prctcn8
6. do 7. veka. izrada i upotreba pripadaju autohtonom romaniziranom
etrdkon.u, uglavnom na osnovu tpodata1ka li'z Irimske proViincije Dalmaocije Z.
Vimiki na,brojao je i na'unice ove vaJfijanrte
20
, ih pono.vo
predmetima koji su ostati v-an nalaza iz SaJone .i nje
nOlg : ire, a :koj:i pri-padaju ,i.s-tom horizontu i etnilkonu
21
Potpunu
i najbliu analogiju naunici sa Gradine prua srebrna naunica iz nekro
pole VI-VII veka u Kninu nalaz para srebrnih
naun.ica, otkrivenih u kod Zadra, u delu nekropoJe koji pri
pada Vif menu se obe naroda, a ;koji J. dati,ra na -i do 'pn'b
li-zno sredine VJ v et ka, ,i'h tipolo11ki u kultu'rno do ..
I naunice iz i Knina i naunica iz Korita predstavljaju nesum
njivo pojednostavljenu imitaciju luk'luznijih zlatnih proizvoda mediteransko
-vizantijskih radionica, u koje spada i ali neto sloenije ukraena i ve
rovatno neto zlatna naunica iz kod Nina
2
:: , a u kojima je tro
uga'oni ras,poTed granula 'veoma olTTI'i-ljen24 Naun:ca sa Gradine moe se
datirati oik-o sIredine VI velka, do:k nam se za poreklo radion:ce u kojoj je
mogla bi ti najprihvatlj,ivij a Salona.
I bronzana narukvica iz gfOlba l (T. I i T. XXI) pr-ds1avlja jedini nalaz
ove vrste nakita u grobo.vima sa Gradine, otkri-vena, verovatno, na levoj ruci
skeleta
25
. LJ mater ija"lu ona se jedinoj do
sada poznatoj narukvici ovog tipa u Bosni i Hercegovini_ otkrivenOj u Rakov
sa kojom pokazuje u osnovnoj konturi, dimenzija
ma, urezima na z.adebljalim krajevima, poloajem na l e voj ruci. i
da se ne pojavljuje kao par Razlika je u skromnijem materijalu i tek nazna
urezima na krajevima. O ovom tipu i varijanti narukvica opirnije je
raspravljano prilikom analiZE: posrebrene narukvice s tauiranim krajevima iz
koju smo pripisali germamkom krugu, pa smatramo suvinim da
20 Z. V i n s k i. Autochtone Kultu relemente zur Zeit der slawi schen Land
nahme des Balkanraums. Pos. izd. P_Nl'BiH XII, Sarajevo. 1969. s. 1810 (u daljem
lekstu: Autochtone Kulturelemente).
" Ibid., staros..iedioci u salonitanskoj regiji prema arheolokoj
ostavtini predslavenskog supstrata, \fAHD LXIX' 1967, Split, 1974, s. 16 (u daljem
tekstu: Salonitan:; ka reg:ja) .
, J . B e lo e v i t . Ranosredn.iovjekovna nekropola u selu Kasicu kraj Za
dr;) , Diadora, 4, Z:'ldar, 1968, ss. 228, 241. 245, T. X, 18, 19.
2" Ibid., Nekoliko ranosrednjovj ekovnih metalnih nalaza s s.ieverne
Dalmacije, Diadora. 3. Zadar, 1965, ss. 148-149, sl. 3, T. I , 3.
"' Npr. na zlatnom krunom medaljonu-privesku iz Carigrada (") iz kasnog
VI veka, ili na zlatnom krstu-privesku iz Carigrada, VI vele M. R o S 5, Catalogue
of the Byzantine and Early Medi aeval Antiquities i n the Dumbarton Oaks Collecti
on, vol. 2, Washington, 1965. br. 179, s. 137, T . 97 i br. 16, s. 22, T. 23.
25 Z. M a r i op. cit., s'. 240-241.
RANOSREUNJOVEKOVNA NEi<ROPOLA U KORITIMA
157
se na tome ponovo zadravam0
2
G. Skromnijoj narukvici iz Korita, po iden
noj kon turi i dimenzijama ,potpuno je narulkvica iz okoline Du.bravice
kod Oraja
27
, kao i narukvica s nepoznatog lokaliteta u pri vat noj zbirci u
Somboru, datirana sumarno u V-VI vek i pripisana, kao i ostali primerei ovog
tipa, Po materijalu, konturi, krunom preseku i urezima ukrae
nim krajevima, naem primerku sasvim se pribliava bronzana narukvica iz
groba 9 nekropole u Keszthely-Fenekpuszta, koju je, uz ostale skromne naru
kvice otkrivene na ovom groblju, L. Barkoczi datirao u VI vek i \\orteno atri
buirao autohtonom stanovnitvu, rimske korene krajeva ukraenih
urezima-brazdama ili zmij skim glavama, PrHpostavio je, da bi se upo
trebi narukvice, koja ne spada u opti na nekropoli, mogao pripisati ili
kultni karakter ili njena pojava ukazuje na neki l1SUS u vezi s nonjom
29
. Spo
prve nalaze sa nekropole u Koritima, njima i ovu narukvicu, Z.
Vinski je da se otkriveni grobovi mogu pripi sati sta
novnitvu, s datacijom u VI vek
J
O, a ovaj tip narukvice uvrten je karak
elemente u a.rheolokom fundusu od kraj-a V do ranog VII veka lZ
zapa'dnilh i centralInih delo'va nae zemlje, Z'3 autohtcno, done
Ide Irorman:zir ano ::Lanovnitvo:
n
. Glavna obeleja nalrukvice i kon;teik'olt osta;li':.
nalaza na ne:{[oIPo,li 'patJpuno se uiklalpaj'u UOI\flU GI1Jr,i!hucijoU i datac iju. Sv,o
jUffi pojavom, uz nalI'ulkvicu iz 'ona dalj'u analizu i d:is
,ku5i ju. u :peg'l edu noenj.a samo jedne naru:kvL;e, to se ne 'Ukla:pa u za,klju
Z. Vin'-\kc.g da se ovaj ,plforvincijalni nalkit 'u emikiffi glrQbo.vima
V-VII 'v ;k a javlja uve,k Ika'o 'paJr:J2 . O ,tome da 'li predstavljaju odraz Ik uHn-ih
za sada se moe sa mo razmiljati. Navedene b>lislke anal,o'gije,S'ada i
ranije, U!pu6uju na naSJtanaik ou ,radionicama negde dalje 'prema severu.
Na nekfDIpoli u KOlfvtima lU bri grcba ;poj'arvila su se prstena (g:ro
bovi 24, 74, 85-2) , kao ,i u ne,k,ropo,[i 'u

al,i su z,ap3z1il'(u od
fragmentiranih eljeznih, krajnje skromnih prstena iz sva
od bronze, samo jedan bez ukrasa, i sva noena na levoj Tuci {T. VII, T.
XVI , T. XVIII). Najjedn()s,t3!Vnij i j e iprSiten twugaonog preseika, su ,J<,ra
jevi v'ro'v altno biLi >p>f'o,i'reni i sIpojeni za prihvaitanjekrune (grob 85, T. V),
To je i ilwko ra3prostranjeni anti o'b\li!k, i teta je to nije sa
cu vana 'kruna, na osno'Vu rkoje hi se moda mo.gla izvri ti dalj a IkoiffipaTacij ct
ZB N. _ M i I e t i ss. 120, 135-138, T. I, T. XIV, 6; ibid., Traces
archeologiques des Ostrogoths en Bosnie-Herzegovine, Nice, 1976 (u tampi; II
daljem tekstu: Archeologiques); ibid., Reflets des Grandes Invasions en
Bosnie-f{erzegovine, Zborni,k radova Problemi seobe naroda u karpatskoj kotlin :.
Nov,i Sad, 1978, s. 101, T. IV l (u daljem tekstu: Reflets des Grandes Invasions).
Z7 Zbirka Narodnog muzeja u Beogradu, inv. br. 2809.
2R 1. N a ct - P. N a d, Katalog Arheoloke zbirke Dr 1. Freya, Sombor, 1964,
s. 35, inv. br. 441, T. LlI. 7.
29 L. B a rk 6 c z i. A 6th centu ry cemetery from Keszthely-Fenekpuszta, Actd
Arch. Hung. 20, Budapest, 1,968, s. 303, T. LJX, 13.
ila Z. V i n s k i , Krstoliki nakit, s 150.
:U Ibid., Rani srednji vijek, s. 60.
H Vidi nap 26; Z. V i n s k i, Krstoliki na kit, s. 1:34. U vezi s ovim ne
nam se nunom pretpostavka da je i grob 104l 1907. iz Kranja, definiran kao lan-
gobardski i datiran u godine 550- 568. par narul<vic8 ovog tipc> i v3r i
iante (s. 135-136, T. IV, 9). Povodom pojave srebrne narukvice ovog tipa u grob'.)
14 u Hemmingenu, skoro s narukvicom u i vrlo na
t' ukvici iz Korita, H. F. Muller ih kao prilog bogabih en
,kih grobova ranog merovinkog doba, a var ijanta s ukraenim krajevima moe
se datirati u vremenskt raspon od druge .polovine V do u rani VI vek. ),PoJavljuju
se i ,i kao par, pri <'emu je neukra ena variianta uglavnom noena po
i bila u upotrebi do oko sredine VI veka" (Hemmingen, ss. 31-3:2,
T. 4 A: 5).
3:) N. M i l e t i ss 138-139, T_ III, T. 1V, T. V.
158
NADA MILETIe::
i .ana'liza, K'l"'una i na maS'i,vnom 'prstenu 'iz groba 24 (T, II .j T. XXI),
uikl!"aeniih I!"amena, 'koj i srv,aJkaJko 'predsDalvIja siunplifici'rano ,pooraavanje ,is
talvremenog lu,ksuznijeg Ipil"'Sltenj-as ulook'Om, npr., pr,stena ie Desana ili Reggio
Emilia
34
, Dva ostala prstena (grobovi 74 i 85; T, V i T, XXI) skoro su sasvim
sem to je prsten iz groba 85 ukraen i du brida i to su S-kukice
na u,rezane u ni,zu. Ovako slk,roman broj ,pnstenjaodgo
vaira optoj slici na ranosrednj,o,velk,o'vnim ne!k'fClipoJ.ama 'll n3Joj zemlji;)', a
ova'ko jednostavno prstenje s,pa'cla 'li proIVincijaIne t1po,ve li, ma,e se slVak.a;ko
pripi:sa,tIi olSltavtini i'vlj 'a, P,ralte6i na'laz,i 'u gr o>bo!V'ima 24 Jj 74 o,mo
dataciiu oko sredine VI veika, i bez mnogo dv,olUm1jenja mo'e se
pretpo'sta'vi!ti da spadaju u s'nijsike proidulk1e neke old ["a'elionica u Saloni
nalazima ,koji u1krasnim il'i ,u'pobrebnim delovima
nonje otkrivenim u iglama, konstatirana su dva osnovna
tilpa - ig,leu vidu ,s1liuU!sa i jednostavne igle
3
6, Is,to o3!palZlanje odnosi
Se ,i na IZ grobo,va u KOlfitima 'Bronzane igle su i ovde Ll
dV[1 groba (grob 30! 37, T . II), pri!bl,i'no su istih dimenzij'a, li obe su s]'u,i'lc
za pridravanje kose (grob 30, T, VIII), odnosno vela na glavi (grob 37), Na
kompa'rativnom materijalu za njih ne bismo se ponov,o zadralva]j , Dodaji
bismo samo da i bronzana igla koju spominje W, Radimsky, otkri
vena prilikom prvih sonclilranjn na Gradini 189:?, 'veTova,tm) iz nekog.
tada nezapaenog groba:J7
Bronzani ,stilus iz groba 25 (T, I i T, XXI), ,ravne, 'konture,
ornamenti-ran hrazdama 'u gornjem delu, spada u jednostavnije vari,jante
Ulkrasn':h ,iJga.la , u o'vcm !priba boga,to zas bupljen kasnoan-
tJilokim ,i na,]az,ilffia na irOlk,om iprOLstoru, ,prenozn bradi
cionalnilm upot'rebe pojedinih o'snovnih delova no,nje. Uz mnoge ana
lo.gijje ,po samoj konturi, pozna'tei sa tla Bosne i HercegoMi!ne:
18
,
sa.mo ne'.ke ,prime'!1ke s 'i'stovetnim Ulkrasom, T ajko, ,k,a:o pro'S1;olrno i ;o:blikO'n1
najblii, stilus iz Gradca kod Posuja'J9, zatim veoma stilus-ukosnicu
i,z 21 ,iiz Ri.fnika
4o
. stilus iz groba 76 iz KJI"'3nja
4
1, uik
raene sblluse iz Ilbliga-Invillina, svrstane u nalaze Ikasnolri'ffiisiko.g doba, koji
se nep-ramenjeni ja'vljaju jo' i u Jangolba>rdsikoj sredini
42
, ih iz groho,vc. u Ban
du i naselja u l\1oreHiu u Transilvaniji;'l, kao novi deo pod
:H V, B i e r b r a u er, Italien , T . XII , npr. br, 8 i 9; T, XXXIV, 1 i 9,
" "5 Npr. u (N, M i I e t i Nekropola u s, kod Raj
lovca, GZM, XI, Sar 2jevo, 1956, s, 29, T, II, 15, 17 ; T , XI , 3; u daljem tekstu: Miha
u Rifniku (L. B o l t a, Rifnik 1967, s, 401 , gr. 7, T, 2 : 6 i Ri.fllik 1970-1971 ,
gr. 50, s, BO, sl. 5) il ; (J, s, 130, T. I, 3, 4),
,16 N, M i l e t i s, 139,
1\7 W, R a d i m s k y, op, oio1;, , s, 299,
'1 8 U zbi r ci Zemaljskog muzeja, npt'. iz Drvara, inv. br. 925 ; iz Gradca
lead Posuja, inv, br, 210; sa Kuprekih vrata, in v, br, 185; iz Bugojna, inv, br. 5509;
iz Mogorjela, in v, br. 1975 i].980: iz Vida inv, b r. 2073 ili iz Rogatice, inv, br. 464
(za Gradac: F, F i a l a -- e P a t s e h, WMBH, III, Wien, 1895, s, 263, sl. 32; za Ku
preka vrata: F, F i a I n, WMBH, IV, Wien, 1896, s, 183, sl. 52; za Rogalicu: F, F i
o I a, WMBH, V, Wien, 1897, s, 261 , T, LXVIII , lj),
'19 F, F i a I c. - e, P a t s c h, Untersuchungen romischer Fundort e in der Her
cegovina, WMBH, III , Wien, 1895, s, 263, sl. 27 (lnv, br. 205) ,
,0 L. B o I t a, Rifnik 1967, ss, 403, 407, T , 7 : 9; za ;z gr oba
va 54 i 75 nema blieg opisa (Rifnik 1970-1971 ss, 131 , 133) ,
41 J, Z m a v c, Das Graberfeld im Laj h bei Krainb.urg, Jahrbuch d, kk, Zen
tralkom, 2, I, Wi E; n, 1904, ss, 258-259, sl. 21 5.
" G, F i n g e r I i n, J, G a r b s c h, J , Wer n e r, Die Ausgrabungen i m Jan
gobar dischen Kast ell Ibligo-Invillino, Germani" 46,. Berlin, 1968, 1, ss, 93, 100, 104,
sl. 6 : 14, 18,
41 K, H o r d t. Der ostliche Reihengraberkreis in SiebEnbUrgen, Dacia XXI ,
Bur.ure;ti , 1977, s, 262, sl. 5,
159
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
uti<:ajemnonje romaniziranog stanovnitva u Panoniji i datirane u VI-VII
veik
44

iz groba 31 (T. II, T. IX, T. XXI) predstavlja dalji ra
zvojni stepen '5'a :zJaJdeblja:lim, fa,cetJilranriJm i uikl'aeruim ,garnj>im delom,
lajko je ila samu limntUlru, pored mno:gilh primeraJka, Ikao IpaJl'aoleJe na
vesn 'i netkoLilko s'ti1usa sa H()Isne i Hercegovine - Oborr'
ci, sv,i iz VI ve:k'a, a Duvn0
45
- a :ro IkorutulI'U. i gl'an'i16ne
bmZJde.zadeblj'anj,a, recimo, 'stil'll1S Lz groba 7 ,iz .Rilfni!ka
46
, u
'predsta'vlja svakako isto:vetan Ipa ,()iblilku 'i U:kmal9U, neto mal'o lPI'opO'r
aija,ibronzani stilus ,iz Mog'orjela
47
. Nj.ih()lv'a [potpuna uJkCIJzuje na
VIremeI. tj. VI vek, i na isto :polfE,k10. GUSltO punoilrani n aiSipmm ni
si,tni nrolk'uit'i na ulkrase na nebl'ojenim ,i ranoSJred
njovekiovruim na i'ro:kom p:r.oSloranstvu, 'ai,i i na. uJkl'als punci.ran '!TIO
re romano na iz Salone, verovatno u samoj Saloni
48
, Narona i njene
radionice bJii1e GU . Mogolrjelu, aM mi ,smo vie sklon'i da nastanaJk {JIbaju sili
lusa veemo za radionice Salone, Bronzani stilus-ukosnica, ili za
veo iz ,groba 30, (T. II, T. VIII, T. XXI) spaja li 5'vOljoj l]{lQntUlr,i ele
men:te 'i, .Ha, dolk valrirClJni geometJnijsiki uJ]{lras na pTolkeno'I)1 gornjem
delu 'samo :do'prlno's.i o,voj .s:!'oenostU. Za s.amu Ipetlju Ikojom se :zJa:v'rava .ovaj
stilus paralelu imamo u bliskom susedstvu, u stilusu sa Crkvine
u Duvnu
4n
, a isto tako i stilusima iz Keszthelya:;o. Za ugravi
rani cik-cak ukras na jednoj strani proirenog gornjeg dela moemo
navesti kao analogiju stilus, iz bliskog susedstva, iz Gradca
]{lod bli'e ned elterminilI'3Il1, (kao i 'UlkruG na s!pomen<utom stil-U$u
iz gJ:1Olba 7 'u RifnJilku
5
1, a za .u'klrC\!s uJk'rten'ih 'melJa TlIpr. !p'incetu j,z 25
iz DNllv'lja
52
, ,jiralgmenti'ran'u fibulu jiZ I,bli.ga-Inv,i.IEna
53
, n'li deo t:oaletne ga'mi
tUJre .LZ ,gepids'klih grobO'Va jz Szentes-Nagyhegya 'Lh Bezenyea,H SV1i .defi
ni'ra,ni nal'aczi IPlJ:1i'PaJdai'u fundusu VI vek'a i 'predstavlj'aju, s>va.kCIJko, odraz uk
raavanj.a 'u (kasrroantii)kim tr,a!dicijama. IO'V1a'j stilu:s smaDraJID'O 'p!rodulk<tOlffi
lokalne proirnvodnje na Hu provinaije Da,lm2.cije, naj'Verovatn'ije li Sa.loni, ct
U!ptotrelbu naJv.edenlih !stilusa pni'PiJsujemo autohbonam 's>tanovni'bVlu, lkalk:o '.smo
Ibid., s. 261-262.
-\5 N. M i l e t i ss, 21, 31; B a s l er, u
Oborcima, Nae Starine, VII, Sarajevo, 1960, s, 67, sl. 9; N. IVI i l e t i
grob 10, ss. 139-140, T, H, T. XIV, 3 i tamo .navedene analog>ije; C. P a t IS ch,
Archaol. - epigr. Unters.uchungen ;z'ur Geschichte der ramischen Provi' nz Dalmatien
VI , WMBH, IX, Wien, 1904, s, 198, sl. 51, facetiran,
46 L. B o I t a, R-ifnik 1967, s. 401, gr. 7, T. 2: 2 .
7 zbirka Zemaljskog muzeja, inv, br. 3191.
48 Z, V'i n s k ,i, O rovaenim fibulama Ostrogota i Tirinana povodom rijet
kog tiri,nkog nalaza u Saloni, Vjesnik Arh. muzeja u Zagrebu, VI-VII, Zagreb,
1972-[.973, ss, 209, 211 (u daljem teks,tu: Rovaene fibule).
'0 C. P a t s c h, op. cit., WMBH, IX, Wien, [.904, s, 197, sL 49 (skoro
dimenzija),
;o W, L i P p, Die Graberfelder von Keszthely, Budapest, 1885, s, ll5, sl 310,
uz konsta,taciju da iz siromanih grobova (s. 63); J. H a m p e l, Alter
thumer des fruhen Mittelalters in Ung'arn, Braunschweig, 1905, T, 141, 4.
:;1 F, F i a l a - C. P a t s c h, op, cit., WMBH, III, Wien, 1895, s, 263, sL 26,
uz rimske novce, iz IV v. (s, 270); L, B o l t a, Rifnik 1967, T. 2 :2.
:;2 M, S l a b e, Dravlje, ss. 20, 71, T. 7: 2,
'" Germania, 46, 1968, l, s 100, sL 4: ll.
54 I. B 6'l1 a, A l'aube du Moyen-Age, Bud2pest, 1976, s, 61, sl. (nejasno kod
D, C s a II a n y, Archaolog'is che DenkmiHer der Gepiden im Mitteldonaubecken, Bu
dapest, 1961, gr. 64, s, 54, T, XXXVI, 3-5; u daljem tekstu: Die Gepiden); ,J, H a m
p e l, op, cit., T. 59, gr 19.
NADA MILETIe
160
to i u vezi sa sti'lusi ma liz mada je njiho'va upo.t'reba kon
stabirall1;a U'veli'ko li u germanskoj no'nj
eljezni fragmentirani iz groba 44 (T. II j T. X) poka
zuje najjednostavniji ob li'k ut ili,tarn.og o!beleja, i u!klapa se Ipotpuno II
maSoOvne aThikle iz 'p.ro,vincijalno!g fundusa. stl'ius, 'u funlk
ciji .ukosnice ili za veo na glavi, otkriven je, u istovremenim grobovima, npr. u
istol:?nogotslko.m grobu l u Draiviju, kojoj M. Slabe pri.pis'Uje i iz vesnu funkciju
u pOg1reJbn.om Titualu
51
;.
eljezni stilus van groba (T. V) spada u neto ipak
s:tandalI'dni obJilk, koji se rtordi.ran ih 'Uz ukra's, ja'vlja :udrugim ma
terijalima, npr. u bronzi, kao to to vidimo kod stilusa iz okoline Ljubu
kogo" ili stilusima iz KesztheIYa';H, eljezni tordirani predmet
otkriven je i gro'bnim nal,azima iz MogClrjela,;9, a twdirani gOlrnjide.)
ima i eljezni predmet - ilo - otkriven u grobu 42 u Rifniku
GO
Ipak, jedinu
potpunu .paralelu i po materijalu, i po Ikont.uri .i tOlrdiranom go'rnjem delu
predstavlja eljezni sti!us otkriven u ruevinama rimske vile u kod
Viegrada, u naselju je trajanje pratiti od II pa do V i VI veka
G
]
bogati fundus f,ilbula u groibovima na Grad.ini
je 5vrs,tat'i u pet s'alsv,im tiporva. Najjednostavniji,
i najS't2Irij i, nj ima svalkaiko 'predsta,vlj aju pwvincij'a,lne
eljezne fibule na a rnir, otkrivene u tri groba (br. 49, 60, 68; T. III, T. IV).
O nj 'ihovoj upotrebi i analo,gijama i Isa nek,ropola da.tiiranih u Vl vek bli'lo
je 'dovoljno gOlv era pu'v,C':lom n'alaza ovog tipa f ibula u gde 'su
se, ponovi poja vile i u grobu s artificijelno deformiranom lobanjom,
pa je datiranje nalaza iz Korita u Vl vek sasvim prirodno i

Za
razliku cd l gde su se ova'kve fibule pOjavile i ,kao
ou Ko'rdima, u sva tri groba, one se pojavi'le d,va put?
kod levog rsmena i jednom predmetima na boku.
Bronzana fibula s povijenom nogom iz groba la (T. l , T. XXI) pripada tipu
ovih ranobizantskih fibula koje je Z. Vinski opirno analizirao, prikupivi bo
gatu do sada poznatu sa nae zemlje i ire. izlinim
bilo kakvo dalje raspravljanje, se na konstataciju da je fibula iz
Korita najblia primercima iz Salone, jednoj od njih i po strukturi i po propor
cijama, a i jednoj od nekoliko fibula ovog tipa sa Debelog brda u Sara
.',.-, N. M i l e t i e, ss. 140, 156; Z. V i n s k i. Krstoliki nakit , ss.
144-145; ibid., Rani srednji viiek, s. 61.
.-,6 M. Sla be. Dr avl.je. ss. 12, 61 , T. 1:3.
'" F. F i a la. Notizen. Ljubuki - Hraljani, WMBH. lU, Wien. 1895, s. 520.
sl. 33 .
.;' W. L i P p. "l'. cit. , s. 62-63, 115, br. 305, igle bez ukr aseI: s. 63.
',,, z!Jir ":8 Zemaljskog muzeja, inv. br. 1629, gr. 14 1903.
lin L. B O I t cl Necropol(' du bas-empire il Rifn ik pres de Sent.iur. Inventaria
,'\ rchaeologica. 12. 1969. T. 111. 2(2) : 13 - prva polo\' in<l VI veka (u daljem tekstu:
Inventaria) .
(;1 1. e r e m o n ; k, I straiva nja u i ZDbljctku i prvi nalaz naj
stClr ijih nasel ja kod nas, GZM, XXV Sa ' ajevo. 1970, s. 50, T. IV. l.
li" N. M i l e l i c. 140-141 , 157 , n. 152-160 (ovde ispravljamo
ivent arni broj za ibuhl iz Mogorjela u n. 15'1: 3653. mesto 2653)
li" N. !VI i l e t i C. lVIi holj eviei , gr. 29, ss. 13, 30, T. VIH, 3 (naknadno je
novljeno da 'ac' fr agment deo druge fibul e). O atr ibuC'ij i ovog ,.!
deti. Z. V i n :; k i. Kl' .; loliki naki t, ss. 108, 131 , 138, P l. IV. L8 ; N. M i l e 1 i C. Traces
n. 29 (ll ib!ct ., Reflets des Grandes In v<J i on.' . ". 102. n. 24.
O ovom tipu fil U/H . Z. V i n s ki , Salonit,mska r et'i a. s. l l , 15, n. 1:! 6 (Rako\'
Z. V i n s k J na\' oc da " po naem mil jp.nj j grob!j, u R<Jkovi'an ima kom
pleksno". slo II :,,' akom jelo u citi r anom u ovoj napo
meni autor ; 1 'd 7 in i podvla 0i upr;,,';n ovu kompleks nos t ; N. :VI] l e t i c.
sS. \54-157)
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
161
jevu
64
. Ovom tipu i varijanti, na Bosne i Hercegovine, pripada i dav
no prikupljena i nepublicirana bronzana fibula iz Varvare kod Prozora, i tako
davno prikupljena, bogatije ukraena eljezna fibula s tri bronzana poliedri
dugmeta ukraena krunicama, uz srebrom tauirani ukras
u vidu rro:mbolva, krsto va li niti na nozi, Ihz Gnojnica Ikad MOlS.taJI'a
G
;;. Fibula
iz Ko'filba, 'Vero'vH'tno i f.ilbule 'iz Var,va'rei Gr:ojnica, mogl e U,!pO naem mi'.
ljenju, nastati u radionicama Salone, u vremenu koje je Z. Vinski utvrdio za
ovaj olblilk i va'rijantu, tj. 'u vreme jus'tinij'ans,ke f"ipo,he. Ovde
pol'oaj u ,kome je 'otikI1ivena hb-uja na Oradini, Ipod glavom
skeleta, 'koji 'ulkazuje da olna o'V'de nije bila 'UlpOltrebljena :u s'V'Ojoj
f.unkClij i 6G.
Br.onzana filbula j,z gr()lba l1(T I, T. XXI), oije mes'to u gTolhu
nije bHo

'se jedinom do 's'ad-a !poznartom plPj:meriku
na !Ju Bosne i HercegovIine, bwnzanoj nilbuli av og t1pa 'i,z gir,oba 32 u Ra
U vez,i s ti,m nalCllzo,m navedene su 'an,a.j'o,g,i,je ,jz nae zemlje j
ire, i olvaj, telk pr onadeni ,p rimer,alk iz KOlf'ima, i nema Ipo:trebe 'lia
se IlOno'vo iSJtolID :kolmpara'uivno'm mate,roija,l'u
68
. Ovde <dodajemo j-o
i fibulu-bulu iz groba 65 nekropole u Kninu, kojoj kao analogije
Z. V,in,s;ki nav'odi, ()stalih, i hbuJ iz i Ko:rita
G9
. Dat aai ja
u VI vek ,i Ira'i i ol1Ji'ce u P,an(miji, koje smo prelt!p()Is.ta vi'l i za .f,libulu iz RalkolV
odgova,raj u u 'potpun.()sti i hbuloi iz Ko'ri/ba. U dio:!kUiS<ijIU koju porvodom
kle,azonlilrane fibule j;lglroba 33 '1..1 Dr-avlj'u M. Sl<J.Jbe, na re
laciji IpolreJklo ,olbjekta- n o sjJ,ac , koj-u smo lU vezli IS na/lazima iz
Rakovnana, z,bog jalke 'obe fibule s Bosne t Her ceg,ovine,
ne mClemo se evom IprHiJkom
U mnogo broju, ,devet 'pni'ID'ra,ka u Q'sam glrob:o'va, p.ojoalVi'o se
u:kra'3l1Ji ,dElO za koj-! na,zi,v 'Var iT'a fiibu,le ,i zarvisno .(Yd
fun!kcije pojedinog nal3Jza, la 'ko,ji je svojim IOlbl-i1kom ,daoO Ip'olv'oda i za
ozna'ke. Ovim tzv. se Ip:oiZalbavila A. Sah:mon,
li 'ooSltale nazli,ve 'koji se u lli,teraltu:ri , old Ikoj'ih mi z'al(:I!ra:ti
oznaku kao omega-fibule, jer su svi primerci, sem eventualno jednog,
u funkciji fibule
71
. oblastima na Rimskog Carstva, iz kojih
je, u irokoj rasprostranjenosti , ovaj tip poznat, uz
Raeti-u, N:aricum, Germanijiu i Britaniju, n-alVeciena je 'i Dalmacija
72
. U 'i'polkoj
hrcllo'loik,o.j 'Eikali, 'o<d iP'I1v:ih p'fimelr'Cllka u tk,asnom latenu ,do Irazv.ijenJih tipova
iz Xlvek.a, 11'a,9i na,laZli imaju svoje mesto neg,de :u sTednjem
toku (Vo,g ifazvoj a, koji je sVloj u manid'eSltacij u, lU Pano11'ij i, doi,veo naw.c:,irto
&4 Z. V i n s k i, Salonitanska regija, ss. 39--40, T. XXXIII, 2 (Salona) , II (De
belo brdo).
65 V,arvara - srednjovekovna zbirka Zemaljskog muzeja, j,nv. br, 6785 i 1912;
Gnojnice - zbirka, inv. br. 398/10909.
66 Z. M a r i oOP. cit., s. 241.
. , Ibid., s. 240.
(l8 N. M i l e t i grob 32, ss. 141-142. 156, n. 161-168, T. III (kod
levog ramena).
6" Z. V i n s k j, Krstolikj nakit, ss. 137, 150-151 (rukopis o nekropoli u RakoOv
bio je predat u tampu kada je Z. Vinskog postaoO dostupan za upo
trebu, pa je ova analogija tom prili'kom izostala) .
10 M. S l a b e, Dravl.ie, ss. 23, 61 , sl. 10, T. 10: 3; N. M i l e t i
ss. 156-157.
11 A. S a l a m o n, Intercisa, n, Budapest, 1957, s. 366 (R,jngf.ilbe'!, Hufeisenfibel ,
OmegafLbel, pennanulare F.ibel), T. LXVIII, 14, 15,17 ; M. A l f ol d j, ista pubh,kacija,
ss. 456--460, sl. 99 : 7.
12 A. S a l a m o n, s. 367, n. 27.
l ) - CZM - Arheolog'ija , XXXIII
NADA MILETle
162
u drugoj .polaV'ini III veka i na prelaz,u 'll uz po
ja'vu i .dalje, 'u doha seobe naToda
7
:!. Uz ,b:no;jne naoJa-ze poznalLe .sa teT,jltari je
Bosne li Hercegovine. ;posebno bogat.i fundus iz Mogo!r
jela,na'u dataciju svakako vie ostali nalazi na nekropoli, nego
sama tipologija oblika koji je u skoro neizmenjenim varijantama trajao kroz
veoma dugo vremensko razdoblje.
Mada su, sem jednoig p;r(imerka, sve fihule liz 'li ,i.stOlJTI
materijalu, u bronzi, s istom konturom i .presekom ,i s istovetno izvi-o
jenim Ik'rajevima, one ilpalk po'k,azuj'Ui izvesne l[azJ.ilke 'u .deialjima: u pro'fi
laciji i zavretku igle Samo f ibula ,izg'ro:ba 26 (T. I, T. VIII, T. XIX) ,
najjednostavnija i najmanja od svih, ima iglu zavrenu petljom, a nerazvijeni
krajevi nisu naglaieni. U ma,terijalu sa Bosne i Hercegovine,
po ugli zav renoj petljom sTodne su joj f:ibule iz

i Mogo:rjela'\ a
po jednostavnim krajevi ma, fibule iz Mogorjela
7
(i i iz Jednostavne
kra jeve i petlj om zavrenu iglu jedino na fihuli iz PfOIbojakod Lju
bukog78. Neto i.z:ra,zi! Lije :krajeve UJkra,ene 'ulrezima ilJi ivb.razdanei igl,u za
vrenu uicom, ukraenom urezima ili nazubljenom, pokazuju fibule i z grobo
va 9, 15a, 46, 53 i 73 (T. I , III , V; T. VI, XI, XVII; T. XIX), koje imaju svoje
paralele u fibulama iz Drino'vaca i Gra:ba-Gor1L'Ce k,o;d Lj ub uJk0,g7(l, Mogo,rjela
i 'kod Capljine
80
l! iz Ikad K'onjiica
SI
Iz.mzi,tjju
prV10lbitnu 'pro.i1ilaciju jednog kra'ja. (drugi vidimo na salda veoma
izliizanoj fiihul,i iz groba 29 (T. II, T. XIX), .derk ,svaikako naj-i-uazi1iiji prime
r.a'k 'predstavlja fibula iz g'roiba 51, sa Iproi-ilJi,ranim Ik'rajev'ima l
nazubljenom uicom (T. In, T. XI, T. XIX).. su joj sasVlim bhslke
:Dibula iz nepo.srednog susedstva) iz 'kold Duvna
82
, zatim li,z V;itine 'kod
LjubuikogR:l, Mokrog kad LiNice
81
, Ca,plj ine
b
,\ 'Dreb:imlje uz ,PO'POv.o polje
Rr
;,
ili I,I,id.e
87
, to fi bul e iz MogOifjeJ.a
8B
Samo za eljeznu iz groba 15a, uz bronza nu fibulu
ovog tipa (T. I, T. VI), moglo bi se po poloaju u grobu, da je mogla
bi'tl i upolbreblj ena ,kao J ed n0.9ta,v.JUim obl.Iii kom i ,ko,ro,diilfa.nim deta,ljima
ne prua za detaljnije komparacij e. Ovakvi jednostavni eljezni
;;1 Ibid., s. 368.
74 C. p a t s c h, Arch.-epigl'. 'Untersuchungen zur Geschichte der rbmisc:he':l
Provinz Dalmatien VIII , WMBH, XII , Wien, 1912, s. 85, sl. 18.
70 zbh-ka Zemaljskog muzeja, inv. br. 1911 u grobu
bazilike I i II).
76 Isto, inv. br. 1881, 189:?, 3137.
77 L Cr e m o n i k. Nova istraivanja kod Konjica i Travnika, GZM,
X, Sarajevo, 1955, s. 115, sl. 2 : 9 (rimskCl vila iz III v.) s nazubljenom uicom
igle.
76 F. F i a I a. op. cit., WMBH, V, Wien, 1897, s. 164 T. LXVI, 8 u
ruevini zg,rade).
79 zbirka muzeja, inv. br. 410 i 577.
HO Isto. inv. br. 1897 i 1911 (krajevi), ,inv. br. 3945 : 1. Cr e m o n i k,
Rimska vila u GZM, XX, Sarajevo, ]965, s. 196, spominje samo fibulu
sa spir3!lno uvijenim krajevima.
8! Isto, inv. br. 3409.
8" Isto, inv. br. 477 ; srebrna.
R' C. T r u h e l k a, Notizen, WMBH, III , Wien, 1895, s. 524, sl. 57.
zbirka Zemalj skog muzeja, inv. bl-o 2720, 2721/1957.
B. Vidi nap. 78.
8B zbir.ka, inv. br. 1283.
87 J. K e II n e r, Rbmische BaUl'este in Ilide bei Sar8jevo, WIVIBH, V, Wien.
1897, S. 150, sl. 63.
B6 zbirka, inv. br. 1902, 3651, posebno fibul a hr. 1941, nadena u grobu,
koja pokazuje i iste dimenzije.
B9 Z. M a r i op. cit., s. 241, sl. 1.
163
RANOSREDN.rovEKovNA NEKROPOLA U KORITIMA
primerci otkriveni su , i u Mogorjelu
90
Omega-fi bule leale su uz
locirane: na lev:olffi tramenu (grob 9), na desn{)1lTI rr:amenu (grD
bovi 15a, 26, 29, 51 , 53 i 78), na grudima (grob 46) dok je i eljezna fibula-kop
iz gro'ba 15a -lea'la zapravo na ,g rudima, na :desnoj strani, aJi Nie !pojas-u.
Otvor hio je, us.meren: u glPOJba g'oQ'e (groholVi
15a, 46, 51, 53), u tri dole (grobovi 15a, 26, 78), dok je poloaj igle, u odnosu
na otvor, u poloaju.
Nalvedene analogije \polka;z;ulj' u ,i'zrazit,u s>rolcin
'
iih nalava II
zapaicinom delu HercegoIVine, ucio'linJi Nere't've .i l1ihaljine, oaJk li 'u netpoSlred
noj hl,izj'ni KOlni'ta i BUlkove gOlre (sIrebrna fibula ljiz !pos'ebno u Mo
g'orjelu. DebaJ,jnija 9tudija ,svliholvilh na:lazla d:olp'11inela ,bi nja/hlo'Vojs.igurnii'oj
de<terminacij'i, u odnoIsu na nalaze i,z Komiiva tpl()lSebno, a na'Vedeni
detaljiii na IraJd,::cniBke centre u 'k,oj.ima 'su mogle naJS'ba!tli na :relacij:i Na,rona
- Salona, ili negde drugo. Sem broja u kome su se pojavili. nalazi iz Korita
su i po tome to predstavljaju prve precizno dokumentirane grobne
nalaze 'OV{)og ,f/i:bul,a 'u Bosn.i ti
SkotPO u jedna'kom b.roju zastllipljene 'su li Ikr.stoli'ke titbule,sedam u es,t
gorobava, k,ojlilma Ismo, zbolgpoloaja u ,g1r,olbu ,i OIbli'ka, i jedinu 1kJr
sto\>iJku 3lplilku. Sem .po !Jome Ito ni'je ,kao bQ'onzta.na 'aJplillka
iz groba 38, u kome je leala pri levom ramenu (T. II, T. X, T XX), izdvaja SIC
li po tome Ida Iprilpada najjedno'stavnijoj v3<ni'ja.nti Ik,rsltotlJilkog nalkita. 'o Ikome
je Z. 'O\p;seno li detaljno 'ws,pnaJVIlj ao,p,riikLllplilv'i ,S{k,o{fo <u 'Slav
pa.zna,N 'fundus sa te-ri,to'I'i1je nae zemlje, je :oJaikan3 dl3lj;a ana
liza i komparacije
91
. U navedenom materijalu, aplika iz Korita pribliava se
grubom izradom i nepravilnom konturom donekle aplici iz grada
i neto vie aplici iz Gornjeg Doca - kod Omia, datiranim u VI do
u rani VII vek
92
, ali se od njih razlikuje sredinim
dalekim nago'Vetajemk'rune na sk,upocenijim 'Proizvodima. P:rema nooeI'ini
sanoj f'u:nJkciji alp.\ii'kra liz gr'aJda, Nia i oSltalllilh na.\aza, IllZ
kirstoll,iiku <lipllilk'U li,z groba 44 iz 'pr.imeralk iz K'OIriia Ispad.a lU :retJke
primenke ,gnoibni,h nal aza k od nas o ,koOiima su eviderutiTani svi neQphodni
podaoi.
Ostalih sedam krstova-Eibula, i pored toga to pripada) u istoj vrsti
Ulk.ras'a linsno'Vnom veoma se sobom :raJzlli1kuju ii po ma'te:rij-alllu
od ikoga su - tri ;otci od bronze - .i .po 'k'on tUTi Ik.rsta i
njliiholv'Og dOipunskog 'ulk,rasa. ,pri tome se u deltailjima sla
u bro.nzani i 'SI rebrni ko.rntaJd!i, liLi sa:5'vim :izdvajajlu jednom ,s!febrn;i Q,r>wgi 'P'Ut
bronnani Iprime):aik. Taiko najovie ,Polkazuj u Ib,Po-nz,ane fi
bule 11Z g1r>o!ba 16 (T. I i T. XX) li :groba 24 (T. M, T. VII, T. XX) , ukraene d<u
ruba traJkom gusti!h 'Ureza, samo to je prvG'. svakaiko imala sredinu krunu
s dOlk ,tu 'krunu k.od dmge zamenjuje Ikruna pl'Gaiea. Nj,iJm>a se IpO
oVlim deta1jtiJm a, mada elegantnijoa u Ik'ontulri , pridr>uuje 'S<rebrna fi hula 'bZ groiha
37 {T. II, T. IX. T. XX), uz d:olpunsike detalje na vettiikalnim .klra:kolVima, :kloj';
je izdvajaju od svih znanih primeraka i u Koritima i u naoj zemlji. Trakom
od ,dv;Q;stJrulkog niza s itnih ub();da ; s,re'Cl:i'nomk,runOlm s Ip1alv'im ulo-lkom lulk
>lO zbi'rka,inv. br. 1895 i 1944.
\lj Z. V i on s k i, Krstoliki nakit, s. 103 ff., <1 za aplike tLpa koji nas zanima, s.
109-110, 131; ibid., Saloni tanska regija, s. 21-22.
"' Ibid. , Krstoliki na'kit, ss. 109, 110, 1:31 , T. VI, 21a, 21b, 24; ,ibid., Salonitanska
legija. s. 21 , T. XIII, 7.
9:1 M. S l a b e, Dravlje, grob, 44, ss. 30, 56-57, T. 17 : 4, za koju autor isklju
ukra sno-upotrebnu funkciju.
ll'
NADA MILETIe
164
raene SU srebrna fibula iz groba 52 (T. HI, T. )(;II, T. XX) ;i [bron'vana fibu.la
liz gra ba 66 (T. V li T. XX). Ukras-o,m ,i,zve'denim UlbodilJ:TJla, 'Uz !'s,tolvetntU k cmt'Ulru
i 'zakovice, one .s u sasvim 'b].i ske srebrnoj f'ilbuJ.i iz Vida Iko-d Metiko'vica i ,bro!l1
zanoj iz

dok ,i1denti'0an, ali almandinski ul,oalk ,kJrasi s'reb-rnu :!,ibulu

iz Diuema kod Spl'ilba
95
.
Na'kon 'svestrane ana,1i,ze nalaza na ilrok'o.m arealu, Z. Vinsik.i
je da oivaj Up Iktrstoli kog ukrasa, dabran u VI -velk., u Ju'g,olsl'a'Vlij,i 'P'rilpada sva
kako autohtonom donekle romaniziranom stanovnitvu, i da je mogao nastati
u radii' onic3Jma na ovom tlu, S t.rCl.diol ja-ma ie,razilto o,beleja,
uz .da je ona -bLla lolciilrana ne-gde na dalmat'im;.i]wm tLu, u gma
dovima :p od ,vrhovnom Vizantije i njenog 'Preds,tavni,k a u R!a.veni
9o
Ka
snije je ,jIstIi 'autor ,precizi,ratO da bi radi'onica z'a fubule o'Vo,g tilpa sa dalma'tin
So!wig mogla ,biiti smetena li Salo ni 'u dlfug.oi polovin,i V,I veka9". -D'1
li je, !pr. i ovarkoboga-to,m na lazu o've v3!rijante 'k,rebolhktih fihula iz Ko,rit'a, me
ik,oj-uma ,sui dve srebrne, OIstati ; Ipr,i prebposta,voi da im je naronski
us.amljeni pniJ mera:k poslu.l'o ka-o uz-or
9il
, ili 'se >to pre rnc,e 'prel'pO!Stavli't i za
prostorno blri.u .sa,l,onu, oSItaje 'ka,o 'pre. dmet po!s.ebne 's.tudije.
Sve ave ,fibule su gro.lborvi-ma, l oo:lrane i
uvek u nebo iSlko,enom poloaju: na desnom :ramenu (g1robovi 24i 66). na le
vom ramenu (grob 37) i na grudima slkeleta ('g'roibo'vi 1f)99 ,i 52). Za dOlsa-d 'po
;mate I.groibne nala,ze krste.)ilkih fibu].a iz na,e zemlje, IpO
loeaju grahu je samo filbule ilz K niin.a--Gre-bl j a, gro.b 114, Kra
nja, grDib 104
/
1907, gde su na .de-snom :ramen-u, i iz SJvinjskog hrda -
Malog vrha, gde je leala na levom ramenu. Za fibuJu iz - Ulpiane,
Knina-Gre;blja, grob 177, l Siska, ovaj podatak nije poznat ili ni j e
da tl
oo
Krstolika bronzana fibula. sasvim oblika, koja je leala uz
levu nogu skeleta u grebu 74 (T. V, T. XVI, T. Ise izuzetn o
,dosad .poznaitim pr.imercima, fibu-)ama 'OItikr1iveJ1Jim u grohoV1ilma 114 i
177 u Knj-nu - Gre-blju, i od 'ran-ije po'znatuj fib-uli iz SilSlka otkr<i' venoj :kao
nalaz sa rimO:lkog fund m ,3
10
r. Po konbufli -(dublji lukolvIi .k'ra
kova) i kraka,vima uk'raen,im samo ltsIt ovetn-oiJ11 br a kom du ruba, filbula ic-:
K;orita jG pr imer-k-u iz Siska nego dvema fib-ulalma liz b1i eg K n'i:na ,
ma'da je evidentno da sva primeJ1ka prjjpaIdaju t ipolok,i, hronolG.ki i
.jedinstvenoj i ma le-broj.noj .grupi ,izuzetne va'rijante krs'toli'kih fi
bula, se geneza izvodi liz fi.bula, i .koju Z. V-insiki, prvens,tveno
na osnovu poloaja groba 114 unutar nekropole na Greblju, dalixa oko sredi
ne do li drugu polovinu VI veka i vee za romalnizirano stanovnit vo
102
. Vie
nego vezivanje <.a -u,pa Sucidava iz groba su,5ednog grob u 114 na Greb
Z. V i n s k i, Krstoli ki nakit, ss. 106, 108, T. IV, 7 i T. V, 16 (S. 150:
da se nalaze kod Konjica , oni nikako ne mogu biti U 'OU5jed, Lvu Du vanjskog
polja; uz to, fibul a iz razli kuje se po ukrasu od fl bule iz groba 16 iz Ko
rita: s. 151); ibid. , regij e, s. 22, T. XII'[, 9 i T. XIV, 4.
!=I.i Ibid., Krs toliki nakit . 107, T. Vj 14; S310nit anska regij a, s. 22, T. XIII. 10.
, Ibid., Krs toliki na kit , ,s 119- 131, 144, 149.
9' Ibid, Saloni tanska regij a, s. 22.
"8 Ibid.
Ml Z. M a r i op. cit.. , s. 240, sl. 2.
100 Z. V i n s lc i, Kl' ,t. ui iki nakit. ss. 106- 107, 1:30, 150; jedini grob s parom
krstolikih fibula grob 2Ri i7. Duratona (Segov i ,: ), s. 129; L r e iTI o n i k, Dal.ia is
traivanja n a rimskom naselju u GZM, XII, Sarajevo, 1957, ss. 143, 146.
148, sl. 4:6 - navodi se samo da je krst uz skelet groba . ukopan U ?
zid ri mske vile iz kraja lIT i IV. veka.
,n, Z. V i n s lc i, Krstoliki nakit, ss. 106, 136-138, 150, T. V, 8 i sl. 53; ibid.,
Salonitanska regija, s. 22, T. XIV, 7, 9 (Knin) i 8 (Sisak).
10' Ibid. , Krstoliki nakit , ss. 106, 138, 150 ; Salo.nitanska regija, s. 22.
165
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
ljlu u Kninu
10
:
J
, bija se data.Clija na Halikanu pf<cl tee kr,oz VI veJk, s nestank'a.m
na prela,zu u

datacij-i u 'predlo,eni V1remen
,
slki ,tlrmin dopTli
ostali nalalzi 'u grob.u 74 na GraiciJini, I().d :k'oj'ith je jedan, brDnzano: p'rsten,
b :':l :DaZJmatlran, fibula.ma jedi'oi Iprrime'mlk sa1sf\1,ilm hhzak ovoj
varija,nti krstolikih fibula iz nae zemlje je neukraena bronza.na fibula
iz Akhmima - Panopolisa (Egi[pat), za koju Ije R. FOll1rerr naIveoda iz
r,a.nog v'remena, to u kO'I1telks,bu date v,remenu IPlre
seobe n'aroda
10
f; . Potopuno IkontuTu, 'p,olkalZ'uju ulk'rasni broTI
zani pojasa I()rnamenti'rani mreom ILUrezanilh ,tir:l'UJglov,a, Itz Abony,a Ikod
s datacijom, u VII ve
1
kl06, ,i na
da su u o::entru negde uPano,nij,i, natstralli i i trajali iiS,to'vetni u!k
naonielbhC!i nameni .j :pTlimenjend. lU ,tolku vre
mena. fibule iz Akhmima i okova iz A>bonya, datacije ostaju pod
Ulpitn'lkQlm, g1r u!pi s ane su filbule iz z'aJp2.
'
dni'h 'kiraljeva l1Iae zemlje, I:tden
li ilstom 'tehniik'o'm sI koTO li,sto've>ino u!kra,ene. Moda je, onda,
za nj,i'h, bra,:itti ,dI'lUJgi PPQdUlkc:ioni centair, onaj sm>o oi 2;3 vebi'I1u
ovde iznetih nala,za u samoj Saloni, ,il!:ieventualno u Si sciji,
su se nagoveteni, i za nas sasvim izvesni, kontakti sa ivljem kninske utvrde
protezali i dalje prema jugu
107
,
Uz ovu fibulu ,i prsten 'u grobu 74 je, .poid vll1at>oun, li !s'rebrna K!rslto
Bibula, tri Ikra:ka .dopunjena figurom ptice, najve rovaitnije go'lu
ba , na njima (T. V, T. XVI, T, XX). U bsga\bc>ffi f'undusu 'k;rsbo.]ii!kog na'kulta
iz nae zemlje, Z. nije mogao 'k onstaftilralDi Ipoj-a'vu IkrSlta - fi.bule do
punjenu preds,bav,olm ,p.t>i-ce--goJUlba , ,koi'a je z3ipaena samo na dvma Ikrstoli
kim aplikama, jednoj iz Salone, drugoj iz Asser ije - Podgrada kod Benkovca,
uz njih, kao analogiju, krstoliku fibulu s golubom s nepoznatog loka
liteta negde u Evropi, za koju je, per analogiam, pretpostavio i ra
103 Ib id., ss. 138-1:39, n. 189a: i ako prihvatim korekciju datiranja groba
76 iz s ovog tipa, iz prve u drugu polov.inu VI v., i drugo atri
buiranje, to s obzirom na pojavu ovog t ipa na Balkanu u jus tinijansko i
postjustinijansko vreme i nije nuno, a noenja od strane pripadnika ger,
manskog naroda koji je bio u bliskom dodiru S2. Vizantijom i n.jenom kulturom ' :
nije t ako pogreno i ne prihva ta m neprincipijelno kritiziranj e, parci
j alno ci tiranje moga teksta i nekonsekventno sprovedeno korigiranj e hronolokog
i ostalih ranosrednjovekovnih nalaza u Jugosl avij i (uporediti u
istom tekstu s. 107. n. 12 i 143 ili Salonit anska r egija , s, 45, n. 549). Smatrum samu
pojavu ove u njeno dokumentiranje i publi cira nje neposredno
na kon nalaza, daleko od eventualne pogreke u datiranju u razmaku
od jedne ili d ve deceni je ili 'u njenom atribuiranj u. sam kao vi zantij ski tip
u var ijanti u kojoj se javlja u germanskim grobovima datirala i definirala
.i vi za ntijsko poreklo oblika, prema tad;) dostupnoj literaturi, kada
mi studija J . Wernera, na koiu se ugl avom kasn,ije svi .pozi vaj u, nije mogla biti
dostupna, jer rukopis o nekropoli u i pi san je j predat u tampu u
iesen 1955. (N. M i l e t i s. 17, 26-27, n. 19-30, T. I, l i T. VIII, 4) ,
Danas bi, s obzirom na nove nalaze, i J . Werner, verovatno, izneo svoja dopunskd
(Z. V i n.o; k i, Krstoliki nakit. ss. 141-142, sL 54-59; ibid., Salonitansk<l
r egija , ss. 37-39, T. XXX-XXXII)
IC" J. We r n e r, Byza ntini sche Gurtel schnallen des 6. und 7, Jahrhunderts <l li
der Sammlung Di erga rdt , Kolner J ahrbuch l, 1955, s 39- 40 (s pojavom ovog tipa
i va ri.ja nte i u gepidskim, la ngoba rd,;kim, bava rskim i nekropola
ma. sve do Normandije: R J of f roy, Contribut ion a l'et.ude des plaques-boucle <
merovingiennes coulees d' une seule piece, Revue ArcheoL 46, Dijon , 1961 , s. 113,
i l. 32 :7. 8; u Francuskoj II svemu pet primel 'Clka.,.
''' ' R Fo r r e r , Die fruhchri stlichen Alterthumer a us dem Gra berfeIde von
1893. 19, T . X, 14.
"'" J. H a m p e I, op. dt., grob 33, 2a, b, I, 797, II, 787, III, T. 466.
II" Z. V i ns k i , Salonitanska legij a, s. 22.
NADA
166
dionicu negde na Balkanskom poluostrvu
10H
krstolikim fibulama iz Itali
je pojavljuje se samo nekoliko bronzanih krstolikih fibula jednakih krakova s
jednom pticom (fibula iz Vervo i druga s nepoznatog lokaliteta)IIl!" ili s parom
afrontiranih ili adosiranih ptica na gornjem kraku (hbul e iz S. Ilario, Vo
lana i Matarello, odnosno iz Trentina)ltU kojE- su kao vizantijski tip
fibula s tP,ticom kao goluba, Ik3JO na vizantijolkJim
stilusima VI veka. pripadnost njihova je neizvesna, s pretpostavkom,
za gornjc.ital>ijans,ke 'primerIke. da bi m ogle :pri'padalti I'aidiins!kdm elemen.bima
"tJanovni tva111
Par afrontiranih ptica-goluba krasi jo samo krstoltki privesak iz Akhmi
ma-Pancpol'isa, koji je ovim detailjem samo -pobvrdtio oenake
bigotnog ii'>:lpoljavanj u na,klonjen-o.g vi-zanti.jolkog peri oda. t"l2 Sem !ito na nj ima
figuru ptice, jednu ili par, svi navedeni primerci razl ikuju se od
Bibule sa Gradine i po jednosta,vnom materijalu, 'ipo <d>;menz'ijama, ,i 'PO :kon
turi kra!kcvai ptica i ",kromnom LUkmsu na njiuma. Uwr fibuli .iz Korita je
svakako u luksuznijim proizvodima s u kome je nagl aena
ska simbolika bila dominantna,i u nedostatku direktnijih paralela i direktnog
uzora naoj fibuli navodimo kao jedinu po koncepciji blisku analogiju zlatni
krst - privesalk, su kra'kovi ulkraeni 'sa ptice,
krstol,tl k,i 'raspored, u emajl u, ood Ikojilh su dve af,rontirane, a
gornja s ,glavom o:krenvtom u desno, Ika'o i na l1Ja,oj .f,iibuh, dOlk sredinu k'rslta
krasi Ikru-pna olkruglakruna -s u,lokom. KTst je, U!Z Ipretpostavku da iz
Carig1ralda, dalti'ran u 'kasni Vl vekll:l . 'Dreba zanllis Liti da Je "ffiClJj s l,c'r d:irektnijes;
U'zor-ka za fi'bul u iz KOl:1i,ta 'd'iga:o p,tice s Ikraik'olva na n j ih, pri zadonj II
vie nije bilo smetaja. Dvostruka 'krstoobraznost ogleda se i na na
oj libuli, data u vid u :krsta iz,v edenog nizom ,si,tni'h "Uboda, -luk
suzniju liZJradu s ulaganjem 9i,tnijeg i 'k l:1upniljeg 'dragog i :polludragog lkamenja
pOjednostavljenim Linea:rr1cim 'reenjem,ka'o ,to se to jasno 'vidi iz a'nrol1Jtiranih
kapljastih ukrasa na krajevima krakova, kakvi, krase i uglove
oitiranog zlatnog 'pl'iveolka 's phcama ili,i,s:punjeni odrago-cenim ulooima, lu'k
suzne fibule, npr., iz RegolYa, Untersiebenbrunna ili Simleul Silvaniei (Szila
gY9o.mly6) dat.!'rane u kraj IVi V veka, o,dnosno u 'prvu ,poliovinu idi
()1ko sredine V veka l u K,rstoJilke Ikon tu.re nanesenog Iu;k>ras,a i naglaa'vanae ove
strn-bol,i'ke, majstor fi:bule mogao je Ipreneti 'sa lubuznijih u.ktrasnih 'pro
dukata, ,l<J2'ko je to izvedeno li na zbtnom ,kirstu - 'p:l'i,ves:k,u 'sa 'olgri'ice,
nc.rnediteranske provenijencije ,i da'biranom U V vek, na ;kO'rne je 'unubranji
krst moti vom pletera, uz dopunski granulirani ukras u JglovimR kra
kova II :;. SloeniJU izvedbu kirsta 'prOirenih ,kraikrova u
asnovnolg komada u tehnioi pro:boja i uz ula.ganje alman:dins'lki>h u!ooalka s re
na zlatnom pektora]u iz Cluja - Some;;eni, datiranom u drugu polovinu
V veka, s pretpostavkom da je ovde dospeo iz mediteranskog pro
Ibid., Krstoliki nakit, s. 147 , T. VII , 22, 23, :38; ibid., SalO'nitanska regija.
s. 22.
'O. S. F u c h s -J. Wer n e r, Die langobG. rdischen Fibeln aus Italien, Ber lin.
1950, s. 45, 52, 63, T. 50, E 15 i XXXIV
110 Ibid. } ss . 44, 45) 63, T. 49, E 9, E 10. E 13 i T. 50, E 14.
III Ibid. , s. 63.
11 2 R. For r e r. op. cit. , ss. 17-18. T. X, 13.
,O:, M. R o' s s. op. cit., ss. la5-136, br. 179 H, T. D i T. 97.
II ' J. H a m p e l. op. cit.. III, T. 20-24; G y. M es z a r o' s. Das Fi.i rstengrai)
von Regbly aus rier Fr(ihvolkerwander ungszeit , Arch. Ert. 97, Budapest, 1970-1, s,.
66-92, sl. 7, 8, 20 ; K. H o r e d t-D. P r o t a s e. Das zwei te Flirstengrab von Apa
hida (Siebenbi.irgen), Germania 50, Berlin, 1972. s. 215 (u daljem tekstu : Apahida II) .
II., M. R o s s, op. cit. , s. 15, br. 10, T. XVII.
167
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
rlukciono.g cent ra l16. simbolirke na fibuli &a GTad'ine dato je i
elementom, mohvom X lir1i An'drijinilIn rkrstom, kojim j e ,i6,punjeno sre
dino kruno polje, a koji kao direktan simbol Hristovog imena, vidimo, na
tkaninama iz Akhm:lIna, u,za Isa'ffi Hk Hrri:sta, ,il,i na fibu,lii) 6a
iste nekropole, koja je svrstana u nalaze datirane u vreme V-VII vekallI.
Dir'ktnu 'analo,giju, 1tuksuznilj'll adi pro.stoTno najbl:i,u, rprua nam Ik!'una s al
mandi!ls,kim ,ul'ocima zIp-tnog !prstena ,irz gu-oba l jz DravlJa,
7.a k::>ji ,aUIDor lpirebpo:s.ta'vlja irtaJ.slko po,re1k,lo,uz da .prec\.s'tavlja na
s.ledenu ba,tinu donetu iz 'ranijlih ,bo,rav,ita 118. Idej'u 'O 'uJk'ra',a1vanj'u iklfarkorva
krsta sitnijim zrnastim kamenjem, prenosi naa fibula, vidimo
i na koptskoj tkanini, na krstu konture koji ispunJava polje jednog
od cla'v'Ursa liz -"'1:khm1ma ll!)
M,arda neSiprreitna i Tusbilfici:ra,na, iZlrada fibule ,sa Gradine rpoka'z,uje, o'siar:
navedenih, i neke stilske odlike u prikazu ptica-goluba, koji svojom
i z,bijenom kra,tbm 'reporm, la nagJaenim
j arko u na kopts:ke 'u lkamenu,keramici ih na teik
s,t.ilu
120
, je ,pradu'ktima 'll 'koncepcijama Me
dli,terana.
'ra'nih l uksuzruih uz'olra Zla deta,lj e, ,ci3!tJi!ranih 'll ,kraj IV
i V veka (fibule iz RegolYa) zlatnog prstena iz Dravlja, iz prve po
lovine VI 'veka, i zlatnog J<.n:rta iz Ikasnog VI veka (lk'r'S,t s ptio3!ma iz Carigrada),
smeta'mo nas,tanark Lbule 'iz KOIrita dko 'SIre-drine ri rU :pl"'Ve 'decenijediruge 'Po
l,ovine VI veka.
Pojavu ;ovedve filbule u ,i<stom grobu ne ,ka'o palr 'kr'stolikih
fibula 'u jednoj grobnoj celini u pralViQm smis'l,u TaJkarv Z. V'inlsfki
konstatirao jei n<llglasio jedino za grob 284 u za'padnogots-koj nekmpoli u
Dura'to.nu ,(Sego,vi'a), je data:eirja pomalknu,ta u 's'rediinu VI velka, mada ,i'sto
r,i,jS1ki olkvirr dO;Zivoljava 'raiSIpon o'd 507-589. g., a rk}oalZoni'rana sOIkorvom
dataciju o:kvilrno u VI vek. Datacija gwba data je .prema 'krsto.!i.k.,i!m fibulama,
koje se, .po Z. Vinskog, ne Ipojavljluju u na Tdove nigde
u Evw;pii Ipre550. god,ine
121
, nl/arda bismo 'ba 'povoIdoru 'O!vog gr,olba inallaza
krstolilkith fibulaka'o pair 'ffiogU 'raumi'lja,ti '0 vremensrkim granica
ma za fibule ovog tipa, na ta navodi i kompl e ksni, heterogeni luksuzni nalaz
iz Ulpiane, da,ti,ran zlaltnikom Just.:n1ijana I, a kojI! Z. Vinskida,tilra 'sa 551. g'o
dinom
122
,
Svojom pojavom u grobnoj celini uz sasvim krstoliku
fibulu, iZlI'adolffi 'u ,p'lemenitolIT1 rmetalu ri 'S''.nin. 'koji je i:zdvajaju o,d
svih do 'S1a'da 'poznatih lk1rsto,ljlk,i'h fibula u naoj zemlji i na mnOlgo ,i'rem pro
storu, srebrna fibula iz groba 74 predstavlja j edinstven na,laz,
i najvrecin1j,i na ne<kro;pO'li u Koriltima, li sasvim izuzeta'n 'u cE'iloikurpno'ffi 'ffi'alte
rijaJu OivOlg v,remenai ovog o.beleja Ikad nars.
JIU K. H o r e d t -- D. P r o t a s e, Ein viilkerwanderun:gszeitlicher Schalzfund
aus Cluj-Someseni, Germania , 48, Berlin, 1970, s. 87, sl. 3, T. 21 a.
"' R. For r e r, op. cit., s. 19, T. X, 21 i ss. 24-25, T. XVII , 4, 6i T. XVIII , 10.
IJR M. S l a b e, Dravlje, ss. 14. 55-56, sl. 10, T. 1:7.
IlO R. For re r, op. cit., s. 25, T. XIV, 10.
120 Ibid., op. cit., s. 23 T. XIV, 16 i 9, T. II. 12, s. ll , T. XVIII, 6, s. 25; L'art
copte, Paris, 1964, katalog, br. 50, bareljef, VI-VII v.; G. B r ii k e [', Umetnost Kopta,
Beograd, 1970, katalog, br. 142, 143, IV-V v. i br. 39, V-VI V.
121 Z. V i n s k i, Krstoliki nakit, ss. 129-130; ibid. , SaJonitanska regija, s. 2I.
l;; Ibid., Krstoliki nakit , s. 106, 134-135, T. II-III; Ibid., Rovaene fibul e, 5.
185, n. 43. Od neprocenjive je tete, u ovom kontekstu, da nalazi iz Korita, uz ovako
brojnu zastupljenost, nisu bili prilozima.
168
NADA MILETIe
BOlgafu fond f1bula sa Gradine, Ikoj i 'skoro polovinu sviih na laza r;ri
k;upljenLh iz :grabov a na njoj , pOikazuje, Ikao to ,smo vide,k .punu a' f'a Hkos,t
i u 'o'b'1ilku ,i '11 po}oadu u 'kaime s u Ipujavlju:jlu6i 'se LI'vE'k
jer nalaz dveju omega-fibula u grobu 15a funkcionalno razdvajamo, kao to
to ,i za dve krsta,li,ke fibule iz gwba 74 (T. XVI) , g de je srebrna le3.'la
pad vrai1:om,u cdno5u na pt,ice u inverznorn pola aju, dc,k je bronZiana, negde
'!.LZ leve cev'anice, 'Sa :oha,ne 'p,pi dnu. fi
bula je leala :kod desnog ramena;lli u njegavoj IMizini (gr ahav,i 15a, 24, 26,
29, 51, 53, 66, 78; T. VI, VII, VIII, XVII), zatim na lev'Om ramenu,
ovde i krstoliku apliku (gr obovi 9, 37, 38, 49, 68; T. IX), na grudima
(grobovi 46, 52; T. XI, XII), pod vratom (grob 74; T. XVI), pad glavom
{gtwb 10), uz levu nogu (gr o.b 74; T. XV,I), u uglu groba (,g,[aih 67; T. XV), d ok
je poloaj Hbule u g rabu II ostao neizvestan. Ovakvim s vojim poloaj em
raspored fibula , i .pored sve raznov[s nasti, potvrdio je i ovde jo uVE'k p r isutnu
r:i,ms'ku tracl,;ciju nuenja fibule na desnom Iramenu, na ta je upa,z'J rio i Z.
Vin::
1
ki
124
. Po,la,a j na levom ramenu je dOlk bils'll1'o pa,laaj :ibu12
ti z gr eba 10 pad glavom dec' j eg s, kele-ta i fragmentirane f,ilh-ule uz IKaJmeni alk vir
groba 67, sa _, keletom, pr ilp isaJi i.zvE'snoj funkc iY u a'kviTu pa
grebnog ritusa, pre neg a njiha voj funkciji uz libuli iz groba 60
[ ru.pi."anClj uz G.o tale pre-clmete. DaJEIko malalbwjni,je, f>ibule u u
gr'obovima u ,k,ojima su bile u UJpot.rebnoj run1koij.i , leale 's u na oba ,r a
mena (grobavi 7 i 48) ili na levom ramenu (grobovi 32 i
pojasa zastupljene su u ovom ma t er ijalu, mada ne taka
brojno kao to je to s fibulama. njima najbrojni.je su jednostavne
eljezne krune (grobovi 14, 75, 80; T. I, T. V) iJi ovalne konture (grob 60
i nalaz van groba; T. IV, T. V) , od kojih se unekoliko izdvaja samo omega kop
iz groba 15a, o kojoj j e bilo O elj e znim po vodom
i razna vrs nih nalaza jz bilo je govora, i o vde nau
analizu ne bismo pa navljaljl:!';. Kao redava,n pratilac grobncg 'inve ntara nEbro
j enih n e kropal a ranag srednjeg veka, njiha va pajava nalazima sa Gradine
:::ini nam se samo pri rodnam.
Ostalih nekoliko je u bronzi i svaka od njih pripada drugom
obliku i varijan!.!. Jednast8.vn8 ovalna fa:ceHranag i masi'vna'':;
trna iz groba 55 (T. III i T. XXI) najblia Je oblicima go tskih jedno
'9tavnih a kaj ima j e, u vezi s na,l a zom u'k'ra:ene bran zane iz gra,ba
33 u k oja 'pa tipu pr i pada om krugu, b-ilo apir
nije govoral",. :7. Kor it a . mada j eclnoAa vna, nema svoju di r e t nu para
lelu, ali su j a j pa ka ntul' : i trna sa,s.V'irn 'bLL<:,ke Katuna,
i koje, uz nekeEkO' nec,bj.avl j eni'h ikolpoi, Z. Vinski ub-raja 'u 's'aiu..
nit ansl ke nalaze1 :! n, dnk d ve med,u iz Tor tom,
pokazuj u facebjrani IlO. Veama ab}ilk a :pagoIta vo trna, po
kazuje i mebrna iz Altlmsheioma, s,v ,,'t:ma LI abl,i,k :koj'i
j avlja ako 500 . ga dine j t r a,j e dalje do u drugu .pa,lo vinu VI v ekal :) '. Apsbrah i
" " Z. M cl r i op. cit. , s1. 2.
'" ' Z. V i n 5 k i . SaJonitanska regii8, s. 15.
,".', N. M i l e t i ss. 121. 123, 125, 126.
'"<; Ibid., S. 147- 149; za pO.iavu ovih kopoi, npr, uDra vl j u: M. S I a b e,
Dr avlje, s. 66.
'" N. M i I e t ss. 144-145, T. IV j T. XIV. 13.
IZ' .J. K o v a e v i Varv8rska kolonizacija junoslovenskih obl a.> t-i , NO\' i
Sad, 1960, s. 25, sl. 41.
12[) Z. V i n s k i, Autocht one Kulturelemente, s. 183; ibid. , Rova sene fibule, s.
178, n. 4.
!:IU V. B i e r b r a u er, Halien, T. XLVI, 4-7.
'" F. G a r s e h a. Das viilkerwanderungszeitliehe Fi.irstengr ab \'on AltJ'..Iss
heim, Germanja, 20, Berlin, 1936, s. 194, T. 40, 2.
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
169
LJik,ras , ,koDltu:rom li trna naj'bUa je, i;paJk, bronzana iz
Oboraka kod Travnika, kao gotska i datirana u vreme vlada vine
nih Gaba uovi.m Ikf1ajevima
1
::
2
. Datacija u !pr-vu Ipololv.inu VI veka
nam Se nesumnjiva, .mada je 'u g) rolb na Gra,d'ini ona .d:olspeh 'kaisni-je, ,i ne II
fUnJkcij ,i pOljasne nego kaJO Ipni,l'o'g slt'avljen uz desnu n,olgu u gr.obu saS:Vrim
mladog muk'a,rca (T. XIII). U ovak-voj :kontuT:i i trna, a bez ilklaJkvog
Ulk-rasa, ovaj javlja 'se prvi 'put 'u Bosni i Herceg-ov:ln,i.
O drugom Dlblilku bronzane 's ,0'valln1m s,tilta'sibilm trnom
,iz groba 57 (T. III li T. XXI) , 'raspmvl}a.n-o je 'polvo:dom, iSl to taiko 'Poje
nalaza 'ovog :i:z groiba 34 u

uz ko}u >pri
merak iz Korita predstavlja drugi nalaz ovog tipa na tlu Bosne i Her
cegovine. Njihov puni razvoj, da ponovimo, K. B6hner datira u razdoblje
525-600. g. U :punoj saglasnosti s ovim datiranjem, mora-mo razliku
u izradi ove dve obe iz zapadne Bosne, i istaknuti izuze tno ele
gantne proporci.ie i konturu samog trna i njegove ti taste, vie floraIno
oblikovane baze, po joj direktne a nalogije nismo mogli u prebogatom
materijaliu ilrom p.!'olslto:ra, sem, -d'onekle, za trn ,l ipriblino oVa!ko
obljikovanu i ipropolrcioni,ranu !baz'u. u iz Ma'gy.a,rtesa ii1,i 'iz g roba
306 iz Koszombora
1
:1
4
, moda i u jednoj od iz Knina. Njeno poreklo t r eba
traiti u radionicama razvijenog ukusa i produkcije. I ova leal a je, sku
pa s fragmentima eljeznog predmeta, uz desnu nogu sasvim mladog pokojnika.
svakalko va,n fun,kcije njene ,prvobitne namene (T. XIII).
I oblik narebrenog i sa eljeznim trnom,
zastupljen je samo jednirrn ,pr imer:kom, u fUnJkcij. i obolusa,u
gmtu 77 (T. V; T. XVII, T XXI). Ra.olpra'vljaj'lloi 'o -dve.ma ovolg t,i!pa
iz od kojih je Jedna sa eljeznim trnom, uz navedene analo
gi.ie jz nae zemlje i ire, da't8 je i datacija u Vlremeosiki ra spon od ,k'raja V do
u prvu polovi nu VI veka, s poreklom i u gotskom i u gepidskom kulturnom
krugu I:J:,. Pored na pod u Bosne i Herceg::>vine
otkrivena je jo samo u Stranjanima kod Zenice
l 36
, dok bi iz Gar duna
predstavljala tipoloki i prostorno najbliu paralelu
1
:}'. Narebrena ovog
JH
obhka iz Dravlja je od eljeza
1
: kao najskorije, jo samo miljenja
H. F. Mi.illera dato u vezi s pojavom ovog tipa u Hemmingenu, da prototip
ovim predstav Ljaj'u gus't,o n-a.rebrene ,prve poloIvine V veika, da
Je mO'da kanehranja uo'pte, verovaltno, po.re-kil a, da su u sIrednju Ev
ropu dospele tokom prOirenja Atiline drave na zapad, i da se u alamaoskom
oIDe mogu datiraiti ,u weme od Ikasnog V do prve pc-lo'v:ne Vl
m
veika
1
: !\Jao Ipalralel' u za -stavljanje 'uJk-rasnih predmeta 'U u,la, 'u funlkcij li 'o,bo
lusa, to ,svaJkaiko predstavlja t,ralg Ipalgans,ke -tradicije, navodimo gr ob II jz
Sovinjskog brda - Ma.log Vrha kod Buzeta, gde je u istoj r unkci ji bio
bronzan.i prsten Pr vo,bitnu dataoij'u ovog gro:blja u VII- VIn vek ko;r igiral)
je 'k,asnije Z. VinSl'ki za i daJtirao nelke gf01bo,ve na Mailom Vrhu
u ka,STlJijii VI do Ll rani VII 'vek, lost .alog i na osnovu poj ave
"'" B a s l e r, op. cit., s. 66, sl. 9 (trajanje vlada vine Gota ne sa 470.
godinom, nego sa 481).
13" N. Mi l e t-i s. 145 (sa citiranom literaturom) , T. rv, T. XIV, 15.
134 D. e s a II a n y, Die Gepiden, T. 109 :7, T. 143:18.
,,)', N. M i l e t i ss. T. II , T . VI, T. XIV, 11, 16.
t"" V. p a k val i n, Dva nal aza grobova na svod . . ., GZM, XIV,
Saraj evo, 1959, s. 155, T. I , 4, 5 (datirana u vreme vlada vine Gota u ovim l<ra
jevima).
Arheoloki muzej Split, in v. br. H 4019.
'''" M. S l a b e, Dravlje, s. 31, 66, T. 18 :3.
,II' H. F. M Li II e r, Hemmingen, grob 24, s. 48, T. 5 B :3.
140 B. M a r u i op. cit . ss. 278, 280. T. I, 5.
170
NADA MILETIC
sa bilta,stim trnomH I. Da je lU Kor i t,ima hila u selkundarnoj upo
trebi vidljivo je i po njenoj znatnoj izlizanosti, i njen nastanak se sigurno
moe :da:ti-rati U prvlU ,p.o.lovlinu VlVelka, ;diOIk je u groh 77 dospeJ:a ikoj'u dece
nJiju lkasnije. Da li njeno ,pOlreiklo ,treba :trai,ti U 9U'sednoj pWVlinci
ji na severu, moe se, Ipri 'sadanjem Ip-ozna'vanju -loikaliteta s o'vim
u na'oj zemlj,i (Kranj, Drav.l,je, Siisaik, Sremska Mi:tro'Viea, Banovc.i,
Stmnj ani, Korita, Gard un) 142, 'salmo IpretpostaJvljaH.
Dve bronzane 'kl 'o'a,zonirane s olkovom, predmetima
gru:pisanimuz desni bok i lakat groba 60 (T. IV; T. XIV, T. XXI), predstav
ljaju i0uzetnu pojavu i nalazima iz Korita i u srodnom materijalu iz
nae Ma'da ,sou 'i's,tovetno Ikomponill'ane 'cd oval ne 'pra'vouga,onog
k!lolazoni'ranog oko'va i izduenog, 'deHoi'dno;g o'ko'va, verova,tno Ita
Ikl1oa,z'oni,rancg, da:te u sko,ro one se u detaljim3
dionekle ,mZJli,kU!ju. Na oval ne ,konture 'a.p].i'c1ran je trn,
kqji Ikcd je'dne 'krasi rebro, 'verovaltno imiitacija f,i,ligrana. dOlk
je Ikod dl'u.ge suen Obe Ip.r:pa:daju olblie:ma za
g.otske Ikont'urom koje smo vec
naveLi pni 'ana'l,izi i,z g,r-olba 55, ,pri ,rom,po sil'ueti '.trna jedna vie
iz Oboraka
I4
:3, iz

,ili iz Dravlja, iz gro
ba ,s defoirmi.ranom lo,banjom, ,koju ,je M. Slabe uv.rstiQ u jedncIstavne
got'skog oblika a koje 'se s'reau i 'li IgepJ:d,s1k1im
s u V i tc'kom prve po,l'ov:ine VI veka IF,. U bo'gatom
materija,lu sa gep,idSlkih nekJrolpola, za ,ravnim trnom parrale:lu rpTed
stav.!jaju sasvim 'iz g,wbo,va u Szentes-Bere;khatu, Magyartesu,
KJi'szom bo ru li ,s,a nepo,znalto!B ldk'a l ilteta
JIG
, ,a za Ikoip ou s iz'v ijen'O'm kontUl'om
17
trna iz Szentes-Nagyhegya, Szentes-Berakhata i Kiszombora
l
. . Usta
novljeno je, da SV'i IOlk'al-itet.i sa kojih prikulpljeni ,bogati ma
terijal nisu gepidski i da veliki deo nalaza ne moe hiti kao gepidskj14tl.
Masivan ravni trn 'pokazuju i dve iz Prahe-Podba;be i Prahe-Podbabe.'
JuJ.:I'Olke
I4
!'. a iZ!razitij u, s,uel1Ju Ikon-turu Itrna iz Ro'udniee n. L. - Hraeho
l usky i u Zalui liJO. Ove srebrne B. Svoboda datira u prvu polo
vinu VI ve:ka, .ih rubnoom pojaisu me-rovinko.g Ik,r-uga, s ne
izvesnom

neto krupniju, s istovetnim,
ravn;ilm trnolm i z AltJ.usshe-ima omo spomenuli
152
, a bronzanu sa
suenim trnom iz groba 29 u Bulaehu .J. Werner je kao stari oblik i
dati-rao u 'PTV'U po1ovinu VI veka
LJ
:
l
. iz T,ontone, Ik,o'je smo naiveli,
'u ,ko.n\:<uri i brna, li l,i sa'mo tirna. One su da,t'i
rane u prvu polovinu VI veka i svrstane u iroko rasprostranjen tip u VI veku,
l;' Ibid., s. 281; Z. V i n s k 'i, Krstoliki naki,t, s. 107. n. 12, 143.
,42 N, M i l e t i C, vidi nap. 135.
" " B a s l e r. op. cit. , s. 66, sl. 9.
IJ4 N. M i l e t i C, grob 33, T. IV, T. XIV, 13.
,'', M. S l a b e, Dravlje, grob 43, s. 29, 67, 78, T. 16 :5.
IJ(I D. Cs a II a n y, Die Genider., T . 78:10, T. 81 :9. T. 107 :2, T. 127 :3, T. 135 :1,
T.201 : 10.
1 Tbid .. T. 35:3, T . :;;;:7. T 69:7, T. 114:15, T. 122 :5 .
. " T B 6 n a, Ein Viex-tel.iahrhundert der Vi:ilkerwanderungszeitforschung in
Ungarn 11945-1969), Act a Arch. Hung. 23, Budapest. 1971. s. 276.
11!1 B. Svoboda) op. cit. , s. 194) grob 37, T. 47 :2; T . 79:3.
nil Thid.) grob 3, s 272 ) T. 77:5; grob 36 '" XXXII, s . 289, T. 100 :5.
15 1 Ibid., s. 356.
l.i1 Vidi nap. l3I.
1.3:; J. Wer TI e f) Das alamannische Graberfeld von Bul ach. Basel , 1953) s. 24.
n. 18. T. III , 12.
171
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
ne samo na gotskom nego i na gepidskom, langobardskom. alarnanskom i bur
gund"lko'JTI lk u..) turno'm L;)4
brojnim nalazima zlatnih s kloazoniranim okovom, poznatih
iz bogarbrh IkneevSlkih grro,bova illi depoa i dartiranih u V veik, 'vari,jranta s ov,a-l
nom i Ipralvo'urg'aon,i,m 'Cl!krorvom de za go,tske ,od
kojih u najranije primer,ke spada i zlatna iz kod koje
je, za Taz,hku od ,ka'Snijih ,primeraJka, Ikaiko to nalvo,di ,K. H OIredrt, olko'V jo 'uvek
vii nego il-i, a trn i ne-ukraeni i glatki, detalj ,koji jednako ka
ra;k,terie, ,prema J. Werneru, k,r!mgoltske, gepildsike ,i za,padno,gotske VI
veka L.') .;. Bogati nalaz iz K. Horedt dat irao je u
V veka, da bi mogao pripadati
k.rugu Ipre nego .ge.p:idiskom, i da poreklo iZl'ade rtreba trairb u junov:izantij
skom Ikulturnom sredi,trU [.,6, lalko ruo,blilku trna, p,ralvougaonog kloazoni
ranog :O!korva, :kao i u njegovoj st>rukturi mo,emo na6i mnogo slro:dno.g, po jed
nostavnom matE'rijallu i po sistemu 'kh)8.z'oniranja, iz Ko.rita
razh:kuDu se od ove ,kao uostalom i od zlatnih ()v'alnrih s ret'kitm
p'ravouga;onim okovom iz MezbberEmya i.li Komaroma, da,tiranih udrugu 'po
lovinu V veka, kod kojih je 'kloa.zo.nirranje iz-vedeno
l
:;" ,iLi od zlatne
krunog S k'vad,ratnim olkovom, kIO!azoni.ran'im,
iz Kruevca, ,koj-a je dalirana >ll :drugupolovinu V veka ,i ,karo
nogobSik'a liz groba 33 ,iz jed ini primer
ov.ogob1ilka II i Hercego'v:ini , samo je donekle naim 'do!k
se po :konturri brna i rUlkrasu o.k'orva, sIvaikako i dimenzijama i ,pozlatom, od njih
razl,iJkujeli\!l. Vtie u malteriJjalu, oblilku,prolpolrcij-a:ma i
struik,tuTiolko'v'a .pdkazu.je ,bronzana s rp,ra,vougaoni:m 100kovom s nepozna-
tog IdkaJiiteta II Italiji, ali je i kod nje Ikloaz.oni'ranje 'izvedeno
mom
160
Ona 'bi, :kalo i ,med,ilteransk,ih kloa,z:oniranih ta u bronzi,
prema V. BieI1braueru, bi'la , vero,vatn:o, pClre-kla
I61
. Ne
anal'ogiju za drugi deo :o!korva, ni ilwl,irano ni u skl op u moramo
konstaJt,i'rabi da ni za Iklo3:Zionirani ukras na 'pravougaonim o:ko'vima
neposrednih Iparalela nema. Dve 'raZJli:kuju se i u o,vom deta1j'u,
jer se ,iz na jednoj ,i lamela sa druge moe zalklj,u
da su bile ukraene oblika i ulocima boje i sa
"tava. Za polulkJrune Ikaro element rkloazoniranja bcueni,mUllo
'almandina ili drug'o,g ikamenja i ,sta'kla, IkOld nae UtOlg, na L1Jkra
8uma ikojti .bi bi-li bLili vremenu neikrf'O'pole ru Koritima, .bhsku paT,a,lelu prua
nekoliko 's a,lmandinom na orkovlu i' z Sapaje, datiranom u poslednje de
cenije V veka ipripisanom nalazima 'proizvedenim, najverovat
nije, u Podunavlju
1fit
, zatim niz polukrunih du ruba spominjanog
zlatnog pektorala iz datiranog, kao i ostalo blago, u
1.>4 V. B i e r b r a u e r, Ostgoti,sche und ostgotenzeitl iche Grabfunde von Tor
tona, provo Alessandria, Bolletino della Societa Pavese di storia patria, XXII-XXIII.
Pavia, 1973, s. 21, T. 2:5 i T. 3:4, 5, B; ibid ., Itaben, T. 46:5-7.
15', K. H o r e d t-D. P r o t a s e, ss. B8, 93, n. 25-27, T. 22,
:3a, b.
1.>0 Ibid., ss. 95-9B.
"" J. H a m p e l, op. cit., III, T. 3B, 4 1 T. 40; Z. V i n s k i, Okov Teodorikova
vremena s ostrva Sapaj a na Dunavu, Zbornik Narodnog muzeja, IV, Beograd, 1964,
s. 175 (u daljem tekstu: Sapaja).
Ibid., ss. 173-175, sl. 2.
1.>0 N. M i l e t i s. 143, T. IV. T. XIV, B.
lAO V. B i e r b r a u e r, Italien, s. 361, Museo Nazionale di villa Giulia, zbirka
Castellani Ci, T. XXIV, 3.
IIII Ibid., s. 154.
"" Z. V i n s k i, Sapaja, s. 176, sl. 1.
172
NADA
bronzana

i 'kod Toleda, s ulocima o,d s.taklenc
.koje M. Ro:'-" u VII vekl".
!doazoni ranih clkova
s kontu rom i trna, iz Duratona
192 i 294), V. Bierbrauer u VI
u Ta:::lion:r.ama mediteran:; artizanatal,=', Ni,z
uz due strane, s temenom uz rub, srecemo i na
zoniranom ok::vu s bronzaruim lamelam8 na sa Tamana datira
nom u navedenom kao ukra
su
86, 95-98, T, 21 bi
T. 49
205-207, T, 34, 1 T. 47, 18, , T. 48.
T, 29,
San
173
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
Anabgij e za 'dva talaJs-asta druge lunu:tar natlaza na pro
stolru Iklojli smo npr., na rpredmetima liz Alpa
II na Itolfbioi, <trnu Idummetima, .alk:o'V'ilma-<rozetaJma '(njihov Irulbm
deo), za igruliJ. Donji rub krila fibule-orla iz Domagnana (San
Mani.no) zaV1ren je talasas'tom lalmelom, detalj'om 'Za Ipro
i;wode IPTedmeti;ma, a ulsto,vetne l'aJme1e za V1ravalju
rubove naunica iz Domagnana. Nalaz je datiran u prvu polovinu VI veka i
kao kao i fibula-orao iz groba u Milanu,
S'U krila .zavrena talasastim lamelama; njihov nastanalk vezan je
za medirteran's.ki 'pr.olizvOldni Iklrug
17s
.
M:onoauomno k:loaZJoniranje, ,k'od Iprve ulooima utkastog stalkla,
kod <dIrulge almandinsiklim (verc'valtnosa dru:gorg !dela dkoJV:a), Ipana:lelno je Isa
poli!hrOlmn;Lm i njeg.()Jvo mo:e 'Se vezaiti z" pont9ke Iradionice,
ah je 'U Paid una'vlju i ,p,ora,jnj u .do Seine, Ikalko j e >to Z. V,in:skli
17U

:determi,nacije i daJtiJra.l'lIja iznesenih lana,log1ij,a, m'o,emo Ikoll1
statinaJui Ida :seone ,k,reou od :c'llJih Ik'oje :P'ri;pa:daju huns.'korm 'vremen'u, ra'z
doblju .prve Ipolovine i o,ko sredine V veka - Apahida II - Altlus
sheiJm i ,dL) i Ipreko nalaza u VI vak, do .onih ikoje ISU 'd.al l,i,rane u Vll
vek I(Oa.s,tiltienra, Toledo), zalttirm ida je na:laza !pri;pi:sana
O!S' tJa'vt'ini lili Ira,di'onica.ma pod lut,icaljem njihovih [koncepcija li oSitvlalrenja, uz
one 'koji ,pri;pa!daj'u za.padnog01sikom IkrlUgu. KaJO 'pore'klo nastanJka na
vedene 'su Ipontske rraldi'oni'ce, cell!tri u Pod'una'vlj,u,
-.Ltalske IraJdionice, ,radioni'ce !po,d lubioajem, raldionice
mediJteranSlko,g 'kruga IS 1mpulsima, li Ipreciznije, j:unovizan tij s ki
prClilzV10dni centar. N e Iposta.vlku K. HOIredita 'o sltruj a
nda 'oNtuh 'i sami,h 'os,tvarenj-a u ipra'vcu sUlplfo<tnOIJ11 'o,d
onog 'klOlji se do 'sa,da :sma:brao rpr,iJro:dnim na rrelaciji Poni-P.o,duniJ.iVlje
1J7
, je.r
u ovom trenutku ne 'tangira pi:ta.nje 'sa KOI"i'ta, se
za datacij u u prvu polovinu i oko sredine VI veka, s dve provenijen
cije: .i.tatlslka Iradi'oni ca i iJmport ,preko Salone lili ,po:duna'vska, s ;pojavom na
Gra.di,ni, ponovo, posre.dstvom Salone. da je bronza
nih kloazoniranih radova mediteranskog kruga verovatno
-italskog porekla I7H, dajemo prednost ovom u, gde su svakako
predstavljale, kao i srebrna iz zbirke Cestellani, rad zla
tara
llH
Mada ne moemo ni naslutiti kako j e bio kloazoniran deltoidni okov,
ovde samo jo jednom kompoziciju ovih kao
celine, u im se, po i izduenom sredinjem delu, ali saL
venom u jednom komadu, priblia va samo okov iz Regolya IBn Da
li su iz Korita prvobitno pripadaJ e fundusu salonitan
.<.ikog ,k,r u.ga , pa zaltt:'m dC'Elpele ' U 'P,osed :dublje lU ,i na'jzad U .grob, ili 'Su
bile neposredno II upotrebi istaknutijeg lica iz stratuma, teko
je ovog odgovoriti. Dve ovakve uz jo dve eljezne, a sve grupisano
uz fitbuJu 'iostale predmete uz 'desni balk, gOlJlore za ,to 'da s'u ,leale u torbici
i da 'su mogle predstavljati i starije ovog oblika, s !ivenim obru
174 K. H o r e d t-D. P r o t a s e, Apahjda II, T. 32, b , T. 33, 2c, T. 36, 1-4a,
T. 39, 3c, T. 46, 1, 2, T. 51 i T. 52.
17; V. Bierbrauer, Domagnano' T. 36. l i 35, l; za Milano: s. 510-511 ,
T. 39, l; ibid., Itaj ien, s. 207, T i8, l i 19, l; s. 286, T. 26, L
17G Z. V i n sk j , Sapaj a, s. 166.
177 K. H o r e d t. - D. P r o t a s e, Apahida II, s. 211.
17. V. B i e r b r a U e r, Itali en, s. 154.
lin Ibid'
J
S. 155.
180 G y. M es z a r o s, op. cit., sl. lO, sl. l L
174 NADA
li kratkim pravougaonim kloazoniranim olkovom, bile suuupotrebi jedna
ko ila pojas u mukoj i ensikoj nonjjl81 ,
Poloaj u grobov,ima na Gradini je, kao ,j ,poloaj u
njima. Sem li z groba 60, grLlip'isanc n.a istom mesltu u .grobu. zaniJm
ljiv poloaj imale su, jo jednom, i dve bronzane pri
desnom stopalu (grub 55 i 57).ka.ko smo to zapazilii 'kod gwba 58 u
ni'ma 182, a sVlaIkaiko i hronzana .u ustima Ikao obo'] us, to
je sasvim retka, ako ne izuzetna pojava (grob 77).
U gr.o:bu 60, U skupini predmeta, nalo se i bronzano Ik::musno dugme
IV). Dv'a IPO o'bJi.kui dii,menzijaJma dugmeta pojaviila su se i u g.robu
33 u uz i no
1S
:l, Analogni poloaj dugmeta u tor
bici lpretpostalvtio jei K. Ho:redt 'Z'a l'Ulk'suzne primerike u nalazu Alpahida 111
81
,
ka:kav Ije ilmalo i srebrno aLi manje dugme iz Ikone taniee groba H
u Szabadbattyanu, iz grobJoja datiranog u V vekIB,j.
U .1stom grobu, Ipredmetima 'uz desni bOlk, od pojasa
do karlice, je i eljezni luk torbice s (T. IV i T. XXI), koji je
po olbLilku jednoan o.d -tni" otJk,rivena u :grobovima 'll Jurku
iz grolba 16, Ipovodom Ikoj-ih smo -se na IO:VU lV'rstu na!laza opi.rn'i.jc osvrnruli, Ipa
se 'Ovom ne -bismo ovom pitanju ,ponovo Kalsnije , u dva na
vlrata, .izneto ImiLjenje Z. Vinskog dabi O'Ve .torbLee. Ikao Got.ima n e.po zna.te,
mo;gJe sIpadati lU alamanske elemente, jedn.om uzdran.o drug'i put ai1rmatJi.v
nije
1B7
, nama se ov;de ne prilh va,tlj,i'vo, pogo-tovo alko UZlmemo 'u obzlcr vie
?foimeraJka iz Mogorjela i :iz Ikad TravTlJika, o je bilo go
vo;ra
188
.O tome da li su i Goti mo/gli ulp.o:\)rehlja'va,tli torbice, moe se zalklju
lprema izuzetnom nailazu IIUlksuzno uk'r,aeni,h tOyjbiea 'u fundusu Apahli:da
II, lkoj!i, ka-o to smo naveli, K. He.redt 's mnogo pripisuje naj
istaJknLIIDij oj Ik'fuga 'iz 'dmge polo'vine V ve
k'a
J89
. U 'veZIi s nala-ljima iz Hemmin.gena, Ikoje jedatJilralo u V 'velk, H. F. Muller
kOT1'S1tatiTao je da se torbiee sreau u mukiJm .i glDoibo".'ima ,ralnog me
rovinkog doba od druge polovine V veka 190, a povodom istih nalaza iz Sza
badbatttyana alutor,i su zalkljuNli Ida se oni lU Pa[l'onijli jarv.ujajlU ad ruruge :polo
vine IV velk'a li 'kod mukaraca :iko:dena, Ipri se s ,tiJrn u vezi raz};ilkluju
i po :ohlilku i po malte:rijaJu :i 'po u njLma
191
Deta1jnija analiza ti. OIbu
hvatanje svih dosadanjih nalaza iz nae zemlje, determinira
n:iJh ,k'ao .klfesivo, mogli bi doprineti li 'a'rgumenui<ramlijem o naj
yanij:im ,poj,wama ovog dela nonje, njegovoj detaLjni'joj hpoo.lo-koj Iraz.raidi, sva
kako ,i 'u ovim ,krajevima.
,., V. B i e r b r a u e r , Italien, s. 157 (s. 78, sl. 4:3 - noenja).
,"2 N. M i I e t i C, s. 149, T. XIII (uglavnom levi bok).
lli:} Ibid. , S. 149
1
T. IV.
18" K. H o r e d t-D. P r o t a s e, Apahida II, s. 194.
'9., L. B a rk 6 c z i - A. S al a m o:n, Das Graberfeld von Szabadbatty;'m aus
dem 5. Jahrhundert. Mitt. Arch. Ins t. Ung, Akad. d. Wiss, 5, Budapest, 1974/ 1975,
grob 14, S. 102, T. 34 :25.
ISB N. M i I e t i ss. 150-151, n. 274-282; T. II, T. IV. T. VI.
T. XV, 10-12; za grob 16 T. II i T. XV, 10
.87 Z. V i n s k i, Autachtone Kulturelemente, sl. 178, n. 36 (neizvesno); -ibid.,
Rani srednji vijek. S. 54.
,"8 N. M i I e t i Traces archeologiques, n. 39 (u tampi); ibid., Reflets des
Grandes Invasions. S. 011. 25 ; smatramo da nalaz iz Delilovca svakako pred
stavl.ia luk torbice. a ne kresivo.
80 K. H o r e d t-D. P t o t a s e Apahida II, ss. 193- 194, 212 (zapadni oblik),
S. 213 (a t r ibu i rani e kra lj u).
'90 H. F. M U l I e r, Hemmingen, ss. 57, 69, 149-150.
9\ L. B a r I( 6 e zj - A S a I a m on, op. oit., ss. 102-103.
175
RANOSREDN.J OVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
jednakJo loouran, ali oluk'ni, ven 'llspod os'ta.Jih predmeta u .gna\bu
00, paja'via 'se i usamljeni primer.aik nla'a, stan:d3'I'dnag Qi1:Jlika, 'ah
krupnih dimenzija (T. IV i T. XXI). Sem r azlike 'll Ibroju atkrivenih noeva u
grabov,jma na Basne li Hercegaivine - l'1pr. u Mihalje
ibri U d va graba, 'u deset u devet gf'abo'va. u Moga.rjelu
veliIki - ,i lU detalj.iJma iz'rade, no iz Ko.l'li ta izdvaja Se i sV'oj,hm
i,mpazantnim Ipa 's,p3Jda u najve6i 'pTlimeralk u ,da s a:da pri
ku,pljenom mateniJ]alu iz Basne i HercegovIine, 'vel'Ovaltna i ,sa ireg
u je skoro istovetan sa noem iz groba 43 u Dravlju, kaji je autor uvrstio
ulwpe
l
9:l . JaJ ka je no, lea'o sk'upa sa ,as,talim nalalJima i,z graba
60, on je moda b io pos ta vljen il'3ipad ,torbice, a ne u njaj Slamaj , zan'im\ojiva 'US
meren 'V!rhom Iprema gore.
U grobu 28 je jednostavno eljezna kresivo (T. II), pra
tilac nelkJra'pala u dugO' m V1remensika'm Iraspanu, li njegDIV izuzetna jednoostaJVan
arhlliJk s,uV!in om svalku :detaljniju .razradu.
Bronzana arka van groba (T. V) sl'u-ila je veravatno za
vanje predmeta za 'pojasni Iremen, a,Li 'je njenu Ipmvu f'unlkcij'u a'vaka naJkna'cino
teea'dredini. Njen sa'sviJm s.taJn:da,rdni .obllilk ne .dQPuta da,lju an'aJliz.u, la:sim
da je bHa due lU 'UiPatt.re,bi, :0 na jednom
deLu.
eljezni pr edmet iz groba 57, u fragmentima pri nozi pokojnika
uz bronzanu (T. III, T. X IllI) , nli'je sada 'rekall1s:Druira't-i, a za 'jed
nost3ivnu branzanu tank,u i'z Igro:ba 53 Imoemo saJmo 'pTebpos-tavljati
da je Iprenstal'i dea pr'Sr tellla (T III).

altkni.venum grobljem na Gr adi,flli samo je j.a i
hranolnlki pra':Ten ,d'ugoi niz IdkaJJiiteta Ikoji su se u nep'Qlsrednlam k'rugu, a
za t im i i're nanizaLi lU ialku diugo:g vre:menslkog ,razdOlb1tj'a . Bil o.
gde da se u ovom pros toru formirala, ova nekropola bila bi. okruena trago
prethodnih epaha i int enzi!vnag, dugovekavnog irvo'tnag ,pu}siranj,a na
snan.alg ,delma<tskog .plemena, 'li :klrajlu sa!9vim Iptniiblienom njihorvoll11
nekadanjem sreditu Delmi(ni)onu i .kasnijm, ri mskom Delminiumu. Venac
praistorijskih gradina opkruio je r ubove Bukog Blata, i pored Gradine s
nekropalom, konstatirane su i Podhumu, ivli i ma, Prisoj u i, vero
vatno, Grabovici
1A4
. dak je na nasipu u samom bazenu Bukog
Blata otkriven za sada blie nedefinirani praistorijski arhitektonski objekatlA;'.
O sis,temu gradina du Duvanjs'kJa'g palja iuz'aijamnoj 'po
vezan'Ol"bi ava ,dva ada'vna 'se Izna, 'mada Tas:prclNa o .njiima i ,ma
smjetaju Delmi(ni)ona - Delminiuma jo uvek nije

1J
Grabovici, u neposrednom susedstvu na severu, istraen j e tumulus iz ranog
' 92 N. M i l e t i s 30-31, T. VIII, l, 3; ibid., s. 151
(grobovi 2, 4. 13, :13, 34, 53), T. I- IV, T. VI, T. XVI , 1-6, 8. Poloaj bogatag fonda
noeva iz Mogorjela unutar lokaliteta. nije bli e noevi se nalaze u
koj zbirci Zemalj skog muze.ia.
I.' M. S l a b e, Dravlje, grob 43, ss. 21. 72, sl. 10, T. 16:1 (duina 17,3 cm).
Ig4 L B o j a n o v s k i, Dolabehn sist em cesta u rimskojprov,incij-i Dal macij.l,
Djela ANUBiH, knj. XLVII , Sarajevo, 1974, s. 152, n. 34, ss. 223, 224.
' ''; N. M i l et i Arh. pregled ll, Beograd, 10969, s. 226.
,.6L B o j a n o v s,k i, .op. cit., pog.l avlje VH, s. 233 ff, sa star ijam literaturom;
A. B e n a e, Quelques caracteris t iques des agglomerations fort ifiees dans la region
des Dalmates. Pos. izd. ANUBiH, knj . XXIV, Sarajevo, 1975, s. 89 ff .
NADA MILETIe
176
bronzanog dobaln, a iz Golinjeva, na severnom rubu Bukog Blata, i
izuzetna bWDovs.TI{)Id'Olbna filbula l\lS. Ikansta1!iJrane 'SlU u aiblinjoj
,i netO' daljaj Vinici , dolk bitO!panim Z!i\dine za Iselo Bwka
V'aj GO!fi i Gra'ci'il1!i ukazivalO na Ikaj i :da sarda nisu aitkrive
nP99. Si,gwran ,i, svaikaiko, 'o<bjelk'a\t ad neu,pO'rediva,g precL:,tavlja
magistrala, koja je od Salone preko Tiluriuma (Trilja), Delminiuma, obe
Bistue i niza drugih usputnih stanica stizala najpre ad hedum ca
steMum Da-e-siJtia-t-i um, a zatim .do A'rgen taTiae, 'astaju0isbo<lebima nad'dlire.k tn,ij i
i n a>jfre kventnioji IpUt na :a'V1om pravcu, su osnove s.vaJkalka Sot3Jnije
200
. N;,
sektoru koji abuhvata juni i rub Bukog Blata, dva raskr
u i Bogd3ifiuna
201
, sem t. ragava ceste lU Kazagincu, Btu!k:01v.aj Gori ,
GrahalVIioi , i da/llje
202
, u najbllialj .oIkolini altkJriven:i su i miljaika-z'i: u
Bwka,v.aj GaT-i ; Gra:bOlvi.ci. i Ikad Bris.aja
20
3. Mi'ljOik,3JZ lU B'Ukovoj
Gori, smeten pad samom Gradinam uz vrela Mukinice, je kao put
na stanica sa XXXVIII m. p., Ikaju I. identifiai'ra Ikao Ad
Libros i ubicira uz nau Gradinu, dok bi sami Libri bili, moda, ili ususednim
Zidinama, ili u nedalekoj Vinici, da su aba punkta bila na pri
klj putu ka'joi se ad Bukave Ga.re aid vaj aa 'prema Studencima i .pr.i'klj u
oi/vao na junu magLstra:lnu cestu Kraikam ,koljli :sead
Prisaja advajao du severnag rU'ba Buskag Blata prema Baridu-umu (Livnu),
i talkooVi3:j Ikraj .paveziva.o i sa druCfQlm magilsit.ralna1m 'prem;}
SerViiJti'lJlll'u, zaltva,ra se 'prvi, najne'pO's-re'ciniljli :kir.ug ,!'az.g.ranate .putne mre
e Iklroz 'alva brdavi,to
Pored tragova naselja irih razmera, u Prisoju su otkriveni i os
taci bazilike, datirane u V vek i dalje, unutar kojih je leala i
s deku.r.i-onslkim na,t pisam 'sa spamenolm Delminiuma , ta je -dala pOlvOlda
1. Bo-joanaIVskom za 'ubiiciTanje a'va,g 9red:ita Delmata u samam Pri
s:oj/U
Z05
. baziHka alt!k.ni,vena je i pod Gradinom u OrvenLci, lj
'uglu Duvanjskog 'palj a, i datirana u v.remensiki Ira pon IV-VI
v'eika
20
6. Na Jc'kah,tetu Masti-rine 'U B-LUko1voj GaT,i, neto ju.n1ilje aid Gradine,
na rubu Bukog Blata, obrasle u gusti umarka, naziru se ostaci
'pmv-Hno tesanim blo'ko'V'ilma, Ikonture i 11:00panim ulkaZlUjlu na
da se i alvde radi o a:vog p e>nilolda'; Ibra'jn'i Ikas.TIluji
gra'bovii vi;d:1ji'vi na p'ra'Slt'afu a'vu .preUpo'5'D<wku
2
1)7 Numilz
'niJmslk,i 'pri!kuplljen na spamenutim ,i dorug'lJm ilalkalitetima
praiti 'o ve objekte a,d II veka, talkia u Zidinama , Kaza-gincu, PO'dgr adini,
Vreralama, Prisoju, negde u Bukom Blatu, zatim u Vinici, Rakoj
Peoi, V,iru ,i Za.garju
208
, a novci 'V'remenski blii nekropali na Gradini
su na Vran Iplaninli (Leo I),u OIkol.i71li Duvna (Anastasius) lU Vinici (At1Jalarih)
.97 Z. M a r i Arh. pregled ll, Beag,rad, 1969, ss. 50-51.
198 B. L: o v i Dva tipa zapadnobalkanske fibule, GZM, XXVI,
Sarajevo, 1971, ss. 313-323, T. I, 1.
t90 1. B o j a n o v s k i, op. cit., s. 152, n. :34, 155.
'oo Ibid., s. 133 ff., 156.
201 Ibid., ss. 121, 221, karta II.
202 Ibid. , ss. 153, 156.
2011 Ibid., s. 154, sl. 16, ss. 152, 153, 159, 160.
Ibid., ss. 153, 155. n. 44, 156, 160, 162, 221-223, karta II i \T,
200 Ibid. , ss. 157. 234-241 , 244, karta, I, II, V.
'06 Ibid., Arh. pregled, 7, Beograd, 1965, ss 134-140.
,o7 Lokalitet rekognosciran od strane autora prilikom iskopavanja na Gra
dini u 1976. g.
208 zbirka Zemaljskog muzeja , inventar.
RANOSREDNJOVEKOVNA NEK ROPOLA U KORITIMA
177
i Orveni.oi (J us:tini>anu:s I)t09, ,odraa vaj ubi li uo'vom ma,t c,[li.j alu neve
koji su stigli i do ovog kraja. upski grad u Rogu - Ro kom polju
i na.laz ma,muze X-XI veka ilz GraJbo, vice 'prelaz kahro;jl1JLm
la ma o'd one u siklo,pu Gradine do onih 'u Grahovici , na Krallj
nasipu, u Bilom polju, Podgradini ili Podhumu
211
i mnogih drugih razasutih
svuda u bliem i daljem o
l
k'l'uju, 'k,:::Ij:ma bismo 'olvaj dug:i nilz. Lin
gulaisti pl-a,to Gradine nametao 'se isvo,jim p c.lc,,aj em, a i'pal'z, samog ne
kadanjeg gradi,nskog naselja za poko.pa vanje mrtvih ostaje jedinstven i ini
cilran je svaikaiko li dublj:m i za to vreme ,pCibudama neg-o to
je t o salm poloa j Gradine i njenog nas,ipa. U raznovrsno,j, ,kontinui-ranod upo
trebi istih ,objekata 'kroz du,gi vremen- k,i pe,rioid, 'u istoj n a meni ili druk'oije,
k'onstalti.ranoj davno i s vuda, 'pa ,i na Bo'one li Hercego,vine:?l:?
i '] O' kaLiltet i.ma u nE!posrednoj bliz,ini Gradine, o,vapovezanos,t na Grad,in,i li K:o
.riJti'ma 'sIpada ,u jednu od re t'kih 'kombinaelja i z,aStuuje posebnu d'a,lju razradn...t .
Po sv,ej 'im oGno'vnim Ikal[alkte.ris!jJ;lkama, ne
l
k,ropola na Gra,dini ulklapa se II
t,i.pove 'ra,no:s rednjolvelkovnih naseobinsk,ih .gr(,blja na Iredove srednjeg opsega.
se ,ona na ,koj-ilma je nelp'ra vlilno nizan)eredc,va 'jo' 'pnimetno
u jednom delu, a znatno pravilnije u drugom, i na kome je, i pored navedenih
odstupanja, dominantna orijentacija ukopo. zapad-istok, u je isto
vremenl:1ffi g'rolbolvl;rrna lU a o,d nekro'polle 'u
ma
2
) ;], dok za pros tranu nekropolu u Mo,gorjelu ovaj 'Podatak nedostaje, Grob
ne konst,!'u'kdje, Ipalfcijalne ,i'li uvi:du eis t'i, date 'su sa'mo u ikamenu, sa v ?rijan
ecima ,k'oje se s,rebu na brojn;lm nE'kro>polama ,panog s rednjeg veka na veo'ma
'PfOIst 'O'!'u (Pr,illo'g 4) , i se trad,i,oij'om, u ov'oj kameni',boj ,oblasti,
u i,,,tOIffi th nezna-tno i,zmenjenom o'bJiiku, do grobo,va , Ikasniljih, u O'VOnl
i!Otom a.mbijent:u
2
!4 I'.a !fazli,k u o,d Ko.rita, g r o,bni nkviri 'u II
g,!'oltclVima ovog or a,zld o,1::lj a, i 'li formi-ranj su od d,r'venih
,i,li izdubljeno,g >:talblaZl5; s nedos,Da:tk,olm Ipoidatalka za grob-o,ve 'u MOlgonjelu sre
se ,i u ovom 'pog ledu
Jednu,sluljne; pOlk o'pa vanje i re'Uki dvujnl g.ruhu'V,i njihova je
osobina, kao i isklj vo polaganje pokoj nika u ispruenom poloaju na le
Za,paa nje da ni ,k o;d jednog slkele,ta Iruke n1s u b:lle p rekrtene i,s>tolvetno
je i za gru,blje 'u 'Q.olk je ;o,vaj poloaj ,rulku Ikons't3Jti'ran unekJim
grobovima u

U kontekstu nalaza u grobovima na Gradini,
kojima je 'p r.i paldno's-t ,polkojn-ilk2. nes umnj i,vo o,vaikalv
poloaj ruk u mogao se ukoliko bi se ovaj poloaj uopte smatrao hri -
znamenjem. Ovde, t o nije i ovaj podatak svaka
'ov K. P a Nahogjaji novaca, GZM, Sarajevo, 1900, 5. 563 (inv, br. 290.
1116, 3912); 1. B o j a n o v s k L Arh. pregled, 7, 1965, s. 139 (Crvenica) , Primerci novca
iz zbirke (Leo I, Zeno, Athal ct l'ich, Justinianus l) sa lokaliteta
iz okoline Imotskog ili iz njemu susednih to ne i lokalitete koji
bi leali blie Bukom Blatu i njegovoj neposrednoj okolin i. bi slika u ovom
pogledu bila potpunija i
210 1. B o j a n o v s k i, op, ci L, s. 242,
211 Ibid. , s. 242; N. Arh. pregled, ll, 1969, ss, 225-227; srednjove
kovna zbirka Zemaljskog muzeja, inv. br, 205 i 384.
212 Za peri od T,anog srednjeg veka - N. M i l et'i Ra,ni 'srednji vek, u: Kul
turna istorija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1966, ss, 367-368, 382-383, 388-389,
2l'! N. M i l EC t i s. '35; ibid" ss. 128,154.
214 Ibid., Arh, pregled, ll , 1969, 225-227 (Podgradina : nasip i Gl avi
ca); Z. M a r i Arh, pregled, ll , 1969, s, 51 (Grabovica),
21.; N. M i l e t i s. 34: ibid" ss. 128, 154, T. VII-X.
216 Ibid" grob 20, s. 12 (Plan) : ibid., ss. 130, 154 (Plan),
12 - GZM - A rhe ologij a, XXXIII
178 NADA MILETIe
ko, posluiti u daljim analizama istovremenih nekropol a kod nas
Z
!7. Poloaj
ruku sputenih u krilo kao dominantan spada u grobova u
K o,rihima.
Odsu9DvD ma!te.rij-ala. je nekropola 'u 'PO
k,azi-va,la potpun u sa n ek'ropolom gled I, z<J,paa se i ov,de, ct talklode
i na i,s,tof\l1rcmeno.: i u nekim detal'j,ima sro,dnoj nekro'pelJi Knin - GrE'hl'je
21 i
.
J{elalt'i'lno bogat ke,r amli6kii ma,terija,l 'o,vog per i8::ia ,iz Mogorjela tek 'breba
'
preci'znilj e deter'minlor::ti .
Alko ,prilo'Zima Ikoje sru dah Ig, ro;bov i u Koritima nlije za'paen jas
niji trag pogrebnog ritusa u smislu jo uvek prisutnih paganskih oni
su :svakaiko i,ua,eni u velfo,v3nj'u u va,mpi'rizom i pos tavIj anj u Ikamenj-a ,pTeko
pO!k,o jni'ka. Ovapoja'va z.'\lbel2zena je u s V1im delo'vima nelkJwpo.le. S:ta vlj>anje
upobrebnih predmeta - i fibula - 'ped glaV'U, nOZI! lU uglu grolo
ni'ce ,kc,d glave,pogO't'olVo lU 'U'Slta !pQlkoljnlilka ,kao oholus, odaju nelke ,po.tedi
nosti u sklopu paganskih verovanja, koja su tada, kao i kroz mnoga
koja su sledila, ivela pa ralelno sa oficijelnim obredima. Ovakvi.
pl'i1,o'zi zalpaeni su lugkI!Vnom u ,g,r,oloovima u svim de
lovi ma nek,rolpo'le, sem u j'unom (grobvi 10, 55. 5
7
, 67, 77 ; T. XIII, T. XV,
T. XVII), a panjU na poloaj groba 77 kao oholu:sor:n u
nepols, rednoj ,blizin:i gwba 74 (P,lan - Pr:log 3).
Mada je nekmpol a na Grald:ni vebkim brojem grcb o!Va s nalazima (86
gr.o:bo'v'a - 36 '5 lipo OlV'ome veom bl' / ,a nE >['Oipli u Ral k,o'vb\nima,
verovatno i Ivstuvremenim g'l'ObCfV1ima u Mo.g:orjelu, to 'se li,z brojn'ih nalaz'l
moe na sluhti, i ma,da i ovde velliJku materijala u:kJrasni detovi
no-nje, a izuzetno dtVl'(wi n alkMa lili 'utilli;ta,rni Ipredmeti, ,ona se 'od
njih, kao i Old mno,gih dIfU.g,uh, -sa'$Ivim ilZdvaj>a, bilo obimom 'u ,kome se
nalazi iPcijavljuJu, ,iIi po vrstama li ,tlilpoV1rma Ikoji :'liU za",t.ulpljen,i. Sa gro,bo
viima u kompalr ac-lijesu, ra:wmljivo, samo u vez.Ii s 'P'o
jedinim na,l-azim3.
i pri ovlanom uvidu u materijal iz grobova u Koritima, pada u
izuzetan fond fibula, -prebogat u ,o,dnos u na broj ',,, tr a.enih goI1o'holva, a pose'bno
nj-i,hova hpo,loka ra'znovrsnost , po se ovo g roblje biltno razliikuje 'i od
nekI"o'pola 'u Bo'sni j Hercego,vini li 'u na,oj zemljii uopte, d'atli,ranih u OIVO vre
men"ko razdoblj e. Uz na!pomen'll Ida je u p["jlkUlpljen veijJk i 'bDj
omega i nekoliko primeraka jednoslavnih eljeznih fibula sa
povijencm negom, da svi n&lazi i,denti ficira ni kao gro,bni, oj da o'dnos
prrema broj u grob-olVa nij e 'Utvrdii,ti, -po,d da -Se u ,o,vom,
clbiJnom ma'l e r' ,jalukrs.t-oliJke fiibule ni ,krs,to,liki u,kras nisu :po'jalvi1li. Njlih'QIva sc
pojava ovde mogla prirodno s obzirom na poloaj lVIo gorjela u
neposredno.m zaledu Narone, na ,l 'razno'v,rsno's.t mo
gorjelskih nalaza, a s obzirom na nalaze krstolikih fibul a
i z V'i'da-Narone na jugu i Konj,ica na seveflu, Mo
go,I"jelom li ,tim lokom. K.rsto:]jlki n a'k i t pojavio se u Mihal!jeV1ibima, ali
ka.apl'ivesak u grobu 29
21
, do,k u ova] obhk na'kirta UIOlpte nij2
za s-tu!pljen. Omega priblli'a voaj u g ro.bove iz KOlr,ita i Mo'go-rjela,
a u. i s u potpuno izostale. Jednostavne eljezne
na amir j'Li s 'p o'vijenom nog'om pozna'te su iz materijala S8. "ve
nekrclPol1e, to je. s oibzirolm na nj ihov,u jedno:s,ta vn u izradu li oku 'nalslpros
'li M, S l a b e, Dravlje, s, 41.
" " N. M i l e t s. 154; Z. V i n s k i, Autochtone Kulturelemente,
s J139 ; za Dravlje u ovom pogJedu: M. S l a b e, Dr<:l\Tlje, s. 48.
N. M i l e t i ss, 13, 32, T. VIII, 3; vidi ovde nap. 63,
179
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
sa'svim nli se zC\!to hronzana ,i U!k!raena fibula
samo u Kariltima,
anaLizi, I
celinu s
dok ::U dva
ga fi:bulom
Mada
s,
l; Z, V i n s i,
3; N. M i l e t i
N, !vl i l
zz, Ibid"
Ibid"
[;fobovi 32, 48,
Ibid"
dvas1u
V, T, VII,
: s {}me
u(kra,s'u, B r o n,
'kao
mail;c
veka
ss, 25-27, T. l, T. VIII, 4; T, xr; ibid.,
GZM, XV-XVT, San.:ievo 1961, grob 250, 253,
Salonitanska
Rakovi'ani, ss
Rc:kovbni.
T.
13, 31,
5, III, T. V.
; ibid,
3':', T XXVIII, 8; XXIX,
T, I-Vl, T, 8-16,
l, T, III :2 i 17)
III. T. VIIL 3, ibid.,
139-141, T. XIV,
180
NADA
i namete po,brehu naknadne .detaljni'je studij e 'u ov,om IpTavou i bez o.grani
na ovu reg'iju.
nalazima iz Korita, u u bronzi i eljezu, se
neko'liko :u s,rehru, a bro-nzanim predmetima u!k,l'3
enim povremeno istovetnom tehnikom punciI anja i ureza, s kloazonira
nim okovima iz groba 60. Nezavis no od ovog aspekta u materijalu sa Gradine.
kao celini, izdvaja se nekoliko vrsta nalaza, bilo kao prva ili retka pojava na
u Bosne ,i Herce,govi:ne. bilo ,kao ra.rj,tet u is,iovremenom fundusu do
s.aJoa pozna,tom iz n8.e zeml je. Takav je "Jva:k,a<ko sa s.rebrnom nalu
nicom s granul"lranim i s kkazun'lfanl;m clko'vima. POIrerl
;oga ,to i samim hrojem Ikrs;t o,Wk,ilh fihul a ko.lE' s u otlkr :'vene 'u njenim groho
v' ma nekropola na Gr8d,ini p,redstavlja iz'uze-tnu p:>j avu. dva pr,ime'r''''a
njiJma spa ::! 21j u i u sa.wim retke vari'j ante, j e ian oi nj.ih - s,rebirna filhula ;
pticama - i u unikatne nalaze na mnogo irem prostorui
2
.>.
p c,reklo oJk,ri veni h priloga je to: 'Uz predmete Ikoji
no pr,Lpadaju fundus u s medit eranolkim 'prizvu:kom,
pr odrli su i oni 'kcji ukazuj'u na 'ubi'caj e iz 'k raj ev8 diliIje na :i('veru. I.pa1k. s na
an odraz ve
,
r:,lkoj simbol ic i okrenutog duha nam sc ovdlC
najsnaniji, bez obzi'rCl da l; su predme-u: k ojima je on iz sirod-
nog po duhu si3Ionit:m_kog . moda i n 2'ron;,tanSlk og smb'j en:ta ili. 'iz'u
zetno, iz il,i panonS1ko,g. U neizbenomprc7'manju, j
K,utHUJrncm, u ovcm hlrbul entnolm vremenu, ova razno'v'rsnu."t samo je jeinCl
od >komponenata u nizu o,s:lalih na 'tro,kom .planu duholVne i materIjalne :kultull'2
ove ob:as ti.
lVIatda je i sas ta,v stanovn,i;tva, 'u ve6i:m ka
kvo je n e:;;,umnjivo hih i Sa'lona, pOIja va u ovom vremenu2]U prema
svim elementim2 Ikoje nam je ,pf'u7.: 1a nE:krcpola na. Graldini, moemo
da su p okJj ni c: o,vde sahranjen'i pri!padaJ.i manjoj zaljf:tdnici aut:J,h'ts-nog,ro
maniziranog ': 'uveliko iivlja, kako Sl' to pTi prvim na
laz:ma naslu.ti.li Z. li Z. Jaka tr2lc.ici 'ja 'Veza.]a ii h je
za nasel je staro due od mileni j a , a d'a Ulk otpaV'anje ba mrde n 'j e
bilo i por ed normalnih destrukcij a ranijih slojeva, po
kazuje jasno poloaj sk el eta u grobu 46 (T. XI) polo,eno,g, bez nalfuavan.ja,
rekli bismo s p:jetetom, na .ognj,i te davno na'putenog g:rad,inskolq; naselja.
Ta ista vezano'ot, izuzetno ilZ raena u Olvom delmat, ,':<:o m Ik'raju, mdenij 'kas
niJe bila je ,polVod za uko,pe paid 'iznijansi!r a nim poto
vania nekad'J. niih kultnih mesta poredane du hrpta snanog nasipa na
Gradini (Prilog 2)22R.
lmaj uoi na umu das'U iU gro,bovi ivlja u o'vom
penilodu, u meiite'ranslkom sledsbveno duhu VIremena,
oka,ra'kterisan:i uglav[!Om i 'si kro:mnim priloz ima, mO:7.2mO ba'k(':(le zaklj,u
da ova nevel i ka nekropola, sa izraenim ranim mortalitetom, pripada. ipak
jednoj ,ista,knut'4joj zajed nici , su ,k onta'kt ; sa Sa lonom, li ikaid ne bi admi
ni sbrati-vno bi.Ja -grani,cama njeno,g

p,r: r ::inii vie
sbrUlko 'apTe-ko nje, 'po'Slredno 'i,lli nepa'9redno, i 'sa Sisciom i S i'rmi
UffiJm i d'alje. Porvezano-5,t Sallone 'L ,sa 'daleki'm pro:v i nci<j alma, jednaiko na
'".; N. M i l e t i Traces archeologiqups (u tampi) .
,," G. A l f b l d y, Bevblkerung und Ge-e\lsch3ft der rbmischen Provim: Dal
matien, Bud<:lpesl, 1965, ss. 99 158, 187-189, .224: J. J . W i l k e s, Dalmatia, London,
1969, s. 220 ff.
m Z. M a r i op. cit., s. 242; Z. V i n s k i , Krstoliki nakit, s. 150.
' 2" W. R a d i m s k y, op. cit., 3. 300: istraena dva groba pod nisu
sadravala pri loge.
229 J. J. W l l k e s, op. cit., s 222, sl. 7.
181
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
Istokiu Ikao li 'll Po:dunavlju, ,o 1taliji :da li ne

6e, lU
i lU .gro!bovima na Gradini. Pov,o,Ljan pOlload 'll ImreJi ma.gis:bf'alnih <5a'O
u Eiklojpu SaJlona - NaJfona -. i\JrgenJtall1ia - ServJltium
nije ostao bez odjeka. lU groblju ove zajednice, naselju L Bojanovski
v,i:di u nekadanjoj mansio Ad Lilbros
231
, to tek dalja istraivanja
paka2)ati, ,pojavom vie naUaza 'll li sarrn1m nalazima se
posebno samo ,dva .groba - grolb 60, s ,i astalim pred
metima uz njih (T. IV i T. XIV), li jo vie, .grob 74, 's :dve ik'rs>toliike fibule i
prsteruam {T. V ,i T. XVI). Oba Ilee u severIlom delu .g,ro,blja, al,i 6U i
po uiko,pa i po v:r'sti ,prillo.ga i IpredstavJ.jaju dve 'klf'aj
nje, - inventar groha60, s Ipreci:metilma odaibranlim i kom
u duhu ibalfba!l:1i'zlilmne antilke, inventar 74 lU duhu n agI a,en e
"imbolilkei istalknuto.g :mediteranslkog 'stva'raJl:atva.
dva :pUnlkita sV1rstavaJju 'se :os,tali nala,zi. I grobnom konSltrulkcijom ,unutair :dvoj
nog Ig,r,aba na ,severnolj 'ill'3Jrgini nelklfopole i ,p dloZJima, Ignolb 74 ,zauzl:ima poseb..
no Imesto, i :o:oi.gledno ,pripada :m1J.ax:liolj osobi iz kruga naji:StaiknUltijlih ;lii'ca lOve
zajednice,a ako ,bismo pf'3Jti1iiren:je nekrorpo,}e lod ,ilSItoIka Iprema j'ugozapaJdlU,
a zahmprema ,severu, 'i licu Ipo'kopanom negde u 'Slredrrjo,j fa2)i njenog traja
nja. Dalija ,S'oo1ouokacmahzai ,prema vrhu :del:matslkih
nobiJIes, biJti odloena do novli<h saznanja ,kolj'a biprui'la 'Sigurnije ar
gumente u :ovolm 'sm:'S'l<u.
U lfel3Jtivno :m'j;rno:m ,pTe-dahu na.kon !ovde ,zaw'enolg vizaniids:ko-igotsikog
,raita 536/537. godine, Ikoji je 'uveliko poltresao "Sallonu ; njeno bhe


u novom 'snalno:m ,zaJmah'll na malteri,jaJnom i duhovnom Ipla11lU u
odvijao se li ivot 'u a.l,i prometnom malolm naselju 'll ndenom
Ipojasu, 'vezan()!ffi ri u orik!veno-up.ra'vnom ,pogledu Zla njenlU alfihi'e-
pis:ko!pij'u. Da'li za eccleSli,u i epi,skopij'u .DeLmineIIsis, .sa 'll Delmi:ni
umu
2
:
l3
, biJo 0[1 na Duvanjskom .polj'u lilli u bE:em ,iliza 'ec0le&iu .i ,od
533. ,godine E')pislkOiPiju S:wsenterensilS .sa 'S.recJiitem Ll nedale1{;om to
za sada nlilie ,utvrditi. Da li ,iu vrreme delmi'lliums"ko:g E1pLsimpa MalchlU
sa, 'a'dminilS'Dratora pa:tri'monliluma S. Peilni za Da
l
1madj'ui saV1remeniika !ko
rumpiranog arhiepiskopa Natalisa u Saloni (580-592)235, pri oskudnim is
torijsikJirrn iZ!v:OTilma za proIVinailju :ovog Vlremen::t, mo,e se [samo
p.retpo.staJvljati iz h<wnolokii:h nalaza na Mo:gh bismo nas
l u:t.i:ti Ida -su hronolGke ,granke po'kolpavanj2 na Gra,dJini oIbeleene ,sa d'va
uznemif'uju0a trenutka: lkirajem viladaiV,im.e Ll ovim km,jev.irrna
i '"'1pomenutim vizantids1jw-gotsikim Ifa<torrn li ponovnitm Ip,risustvDtm
VizanJtilje j'u&tiniQ anskolg vremena. a zatim L1'veldlk!o IpI1Lbhenim lI1uilai!l{i:m pro
d'Orom Avara ,i SIoIVena kiro'Z ove lkirajeve 597. :godiine i ,paJdQ<m Sa;lone neIto
!kasniJj e
236
.
U ovih prell.omTIliJh i isto:rijMillh :z1bii.'Vail1>ja iprestaUo
jei IPolkoipavanje na izuzetno ,1oc,iJra:lTOU Gradinri u Kar'iilima.
2:10 G. Alfoldy, op. cit., ,ss 114-d15, 116.
231 1. B o j a n o v s k i, op. cit., s. 155, n. 44.
232 J. Fer I u g a, V,iza.ntijska uprava u Dalmac;jj.i, Pos. dzd. Vizanlolokog inst.
6, Beograd, 1957, s. 24; J . .J. W i I k e s, op. cit., 425-426.
23' J. J. Wilkes, op. cit., ss. 431--432; L Bojanovski, op. cit., 236 (ne
bi se moglo tvrditi da je pismo episkopu 591. g. da je
Delminium tada postao sredite episkopije).
2:J4 J. J. W li l k e s, op. cit., s. 432.
235 Ibid., s. 432.
236 J. Fer I u g a, op. cit., s. 37; J. J. W i I k e s, ss. 435-437; B. G a b r i e v i
Question de la datation du sarcophage de I'abesse Jeanne, DisputaUones salon!tanae,
Split, 1970 (1975), s. 96-100.
182
RANOSREDNJOVEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA
FRUHMITTELALTERLlCHE NEKROPOLE IN KORITA BEI DUVNO
ZUSAMMENFASSUNG
Bet Ausgrabl.ll1!g der prahiistor:ischen Burgwall von Korita stie!3 Dr. Z.
tm Laufe des Jahres 1968 auf eLnen fruhmiHelalterlichen Friedhof, mit dessen
Erforschung man 1970 und 1976 fo!'tfiuhr. Es wurden ilnsgesa:mt 86 Graber frei
gelegt, die in eLie Schichten der Burgwallsied.]ung, neben verstandhcher Unregel
ma!3iglkeit, in mer'kbarer F.olge ,Ln Nord-Sud-Richtung eingelassen waren,
die Besta.ttungen selbst g,roJ3tenteils in ost-westlicher, 'danach vereLnzelt in
und NW-SO Richtu.ng bei verei'nze1ter A.usrichtung Ln SN oder NS Richtung
V'orgenommen wODden waren (Plan, Anha:ng 3). Die T,iefe einschichtLg eingelas
sener Graber vari,iert von +0,28 bis - J,03 m, am von 0,40-0,60 m,
was im Hinblick auf die stark von Erosi'On erfa!3ten oberen Schichten der Lokalitat
nkht die urspru.ngliche T,iefe ist. Die Lage der Skelette im den Grabem iJst stets
die gleiche - in Ruckenlage ausgestreokt. Die Lage von Kopf und Armen Lst unter
schiedlich, wobei die Stellung mit im Schol3 ruhenden Armen vorherrscht, wahrend
in Gurtelhohe gekreuzte Arme uberhaupt 'nicht festgestellt worden sind. ELne te:l
weise Einfassung der Graber mit unregelmal31gen oder eine Formierung
der Gruftcisten durch regelmal3igere behauene Steinplatten ist bei emer grol3eren
A,nzahl von Grabern festgestellt worden. Ab und zu stiel3 man auf Steine, die uber
die Verstorbenen gelegt worden waren, was zweifelsohne auf Spu,ren von Vam
pir.ismus hLndeutel (Anhang 4).
Auf diesem fruhen Reihenfriedhof mit ausgesprochen fri.iher Mortalitijt
(30 Frauen-, 9 Manner-, 19 Kindergraber umd 28, deren Geschlecht nicht genauer
festgestellt werden kcmnte) sind Ln 36 Grabem Beigaben freigelegt wordern. Die grol3te
An.zahl der Funde ist Zierrat 'und funktionellen Teilen der Tracht. zuzurechnen
(Nadeln, F.i'beln, Schina'llen, KJTIopf) a,ul3erst seLten jedoch Schimuok (.silbe-meI Ohr
rLng, bron.zene ArmrLng, bronzene Ringe, Applilke) ader Gebral10hsgegensta.nden
Taschenbugel, Messer, Feuerstahl). Den reichsten Fond stellen dar, die sich
vom Material und tY'Pologischen her und in der Ausfuhrung betracht1ich
voneinander 'un,terscheiden; die Skala reicht von einfachen eisemen mit umge
schlage-nem Ful3, oder Scheibenfilbel , uber eiserne und bronzene Omegafibeln (T. XIX)
bi.s hin zu br.o,nzenen und sHbernen kreuzformigen (T. XX), von denen silbeme
Fibel mit drei VogeLn aus Grab 74, die im Kreis betonter christIicher Symbolik
entsta:nd, zu den Ausnahmen auf sehr brei1em Raum, gehort. Aus ,der Meh,rzahl
einfacher eiseTner SchnaBen ,stehen vereinzeJte, aus Bron-ze gearbeitete Exemplare
hervor, jede anderen Typs, insbesondere zwei Schnallen ,mit zweifachem cloi.son
nierten Beschlag aus GraJb 60. Interessant ist, dal3 .diese Schnallen :rricht iiIhrer
ursprunglichen Funktion entsprechend benutzt worden sind (T. IV, T. XIV, T. XX!).
Wenn man die Funde chronologisch in die Periode von Mitte bis dn die letzten
Jahrzehnte des VI. Jahrhunderts eirnordnet, so verweist ihre Herkunft entsprechend
auf ELnfli.isse aus dem Pa'TIInonischen Norden wie aus westlichen, und besonders
ostlichen Mibte1meerlandem mit spi.irbarer Kontinui,tat antiker provinzieller TradiJtoion
und Reflexen neuer Impulse betonter Symbol ik dieser Zeit. Salona 'Lend ihren Werk
statten kommt hier eine besondere Stellung zu.
Der Friedhof einer ,kilei'neren Gemeinschaft christianusierter autochthoner
Bevolkerllng ist nur eine der Lokalitaten in der dichten Folge von Spurern des Lebens
prahistorischer Zeit bis zum Jahrhundert des spaten Mittelalters in der naheren
Umgebung und weiter gefal3t Ln den Grenzen des salonitani'schen Bereichs, von -denen
auch dieses Geb'iet in adminjstrativer Hinsicht wie auch in Bezug auf die Kirchen
verwaltung angesichts der umwalzenden Ereignisse ,in den ersten Jahren des VII.
Jahrhunderts erfal3t wurde.
Prevod:
J utta
183
N ADA MILETIe
55
85
\/
rl'
vO
42
69
24
Plan 4.
TABLA I
is 25
." .
15
26
Crtei : J . A i m o v i
29
__________ II
J . Oo ,.
. . Crtei' J
37
TABLA III
51 .
53 52
' . .
' . ft
. " . ;: ".

, !
,
i
i


.'f
67
: i!,
..

Crtei : J. - 49, 67. 68

N. - ostalo
57
59
TABLA IV
60
Crtei: N. CmajcanJfl
TABLA V
'74
Crtei : J.
N.
ln -
80
ostalo
TABLA VI
TABLA VII
TARLA VIII
TABLA IX
TABLA X
13 - GZM - Arheologij a, XXXIII
TABLA XI
46-48,51
46
TABLA XII
CIl
\I':)
13'
TABLA XIII
TABLA XIV
o
CO
TABLA XV
TABLA XVI
._---- ---- - - --
TABLA XVII
TABLA XVIII
- .
:;-. .
'tJ' ",'
co

.

'
: 'l.'fII :, - . . fIt "" ...
',',' J ' , ,J
.' , ' " ' f
'tr,' "1" .( (. /
" " r : ') ,
1;:6' kic: - "'(" ,
i',.\t __
.

'

"
. ' .. '
ot ' .C ....,
. t '' ") -'\ , "\. -.:..
. ..
r ., ( ." : ' _- ___
, \,' . ,'_' l - ...
, \I' . \. ;0 .'
"" :. " .t.,
o
11 t(- '
>., . '..
,
' " -. ,.'
'
'
. - -, , ", ' .. - '
" , ' ,. ' , o ' , " '
"l , , ', ' f ' ' ,/'
" 'o',:' .' , '. ,""
41 .... ,I j
l ....
. " . q \
fI'. ....
TABLA XIX
15
9
e
26
29
5 l
46
53
78
Foto: M . R a d o v a n o v i
TABLA XX
16
74
',24
38
37
74
66
52
Foto' R a d o v a n o v ;
TABLA XXI
1
10
55
25
30
31 60
Foto: M.
IVKO
REZULTATI ANTROPOLOKIH ISPITIVANJA
RANOSREDNJOVEKOVNE NEKROPOLE U KORITIMA
KOD DUVNA
A'rheoloka 'i skopavanja ra'l1osrednjovekov.ne nekJropole u Koritima kod
Duvna su 1968. godine pod rukovodstvom Z. k3.da je iskopan
21 grobI. Druga kampanj.a arheolokih liskopavanja pod rukovodstvom N. Mi
organi-zova,na je 1970. godine, a isk-opama su jo 24 .groba. kam
panja, iz koje je a'ntropoloki 26 skeleta i koji sadraj ovog
antropolokog priloga (radi sinhroniza.cije sa aJrheolokim prilogom o nekro
poli u Koritima svakii grob je svojim radnim brojem, rednitm brojem
i mestom nalaza u kvadrat,noj mrei), po::! .rukovodstvom N.
sprovedena je 1976. ,godine. Sve na,brojane kampanje arheoloki.h ispitivanja
na ovoj nekropoli ostvarene su u okviru plana Zemalj
skog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
METODOLOSKI OKVIRI
Za indivi.dual.ne ivotne do.bi dece primenjena je shema
erupc:ije zuba po MASSLER-u i SCHOUR-u
2
, a za uzratSt oko 20 godina
i.vota shema osifikacije epi.fiznih otvora po BROTHWELL-u
3
. Komb.inovana
metoda za individualne starosti odraslih os.oba autora ACSADI-a
i nije mogla biti primenjena u potpunosti jer su jacies sym
physeos, caput j emoris et caput humerii skoro redovno na svakom skeletu
bili uniteni. Zbo,g to-ga su obliteracija lo.banjskih avova (shema po VAL
LOIS-u
5
) ,kao i stepen abrazije zuba ,molara (shema po BROTHWELL-u
6
) bili
jedlini realni kri terij umi a je primena bila na antropolokim nala
zima sa ove ranosrednjovekovne nekropole.
l M a r i Z.: nekropola na praistorijskoj gradini u Koritima
kod Duvna, Centar za balkanoloka isp'itivanja ANUBiH, Posebna izdanja XII,'4.
Sarajevo, 1969.
z M a s s l e r, M. - S c h o u r, r.: The development of the human dentatio!l,
J. Amer. Dent. Assoc. 28, Chicago, 1941.
" B r o t h well, D. R.: Digging u;:> Bones, Briti sh Museum - Natural History,
London, 1965.
, A c s a d i, Gy. - N e m e s k e r i, J.: History of human life spain and mor
tality, Akademia Kiado, Budapest, 1970.
, Vali o i s, H. W.: La Duree de la vie chez Homme fossile, L'Anthropologie
47, Paris, 1937.
G B r o t h w ell, navedeno delo, str. 146.
206
ZIVKO
polne priipadnost i izvedeno je prema morfolokom metodu
auto'ra ACSADI-a i NEMESKERI-a". Zavisno od stepena skeletnih
nalaza, su polno morfoloki elementi: tuber frontale et
parietale, glabela - arcus sepercifialis, protubemntia occipita1is externa, pro
cessus mastoydeus, squama occipitalis, margo .mpraorbitalis et orbitae, arcus
zygomaticus, facies malm'is, corpus mandibulae (M2), t?'igonum mental e, angu
lus mandibulae, capitulum mandibnlae, angulus pubis, pelvis maior, pelvis
minor, foramen obturatum, incisUTa ischiadica maior, sacrum, caput femoris,
li.nia aspem, i c1avicula.
Antro.poloke mere na lobanjama i skeletima uzete su
prema metodskim pravil,ima R. MARTIN-as (videli tabelu I).
KRATAK OPIS SKELETNIH NALAZA
Grob broj 1 (46 - XVIII, l)
Stanje modani deo lobanje, delovi gornje i donje vilice, uz
dobro delove postkranijalnog skeleta.
P ol: ena (ma li ma'stoidni 'nastavci, sitni i gusto postavljeni zu,bi, ume
reno razvijena protuberantia occ i pitalis externa, graCiLne kosti gornjih udova,
itd., uz naglaen robusticitet femura i ti,bije).
Individualna starost: sUlbadult 17 i 29 g:odina - sve lobanjske
sutUlre su otvorene, epifi.zni sasta,vci otvoreni, neznatna abraz!i ja
zUlba).
Na lobanji , postkranijalnom skeletu i zubima nema patoloki'h tragova.
Grob broj 2 (47 - XVIII, 2)
Stanje okcipitalna ,regija modanog dela lobanje, donja vi lica
sa potpuno zublima; od postkranijalnog skeleta oeuvama samo desna
tibija.
Pol: mukara'c (izraen robusticitet svih kota'nih delova) .
Ind ividualna starost: 45 i 55 godina (po stepenu obliteracije
lobanjskih avova i abra,ziji zuba).
Ind ividua je bez patolokih tragova na kostima.
Po obliku lobanja je kratka i visoka, sa jakom mandi;bulom iroko()g
ramusa.
Grob broj 3 (51 - XVIII, 3)
Stanje okci.pita lna regija modanog dela lobanje, donja vilica
sa potpuno zubima; vrlo loe fragmenti postkranijalnog
skeleta.
Pol: ena (svii kotani delovi su vrlo gracilne
I ndividualna 'staros't: sUlbadult 18 i 21 godine - epi
fizni h otvora jo nije osifici,rala, a izuzetak S'U distalna epifiza femura i pro
ksimal'na epif'iza tibij e).
Patoloki tragovi na kostima i zubima nisu konsta,tovani.
Grob broj 4 (48 - XVIII, 4)
Sta,nje dobro postkranijalni skelet sa potpuno celom
lobanjom.
Pol: mukarac (svi morfoloki elemen t i muki pol).
Individualna starost: 40 i 50 god'ina osifi:kacije lobanj
skog svoda; ja,ka abrazija prvog mol ara, dok je na drugom i molaru
slabijeg intenziteta).
1 A e s a d i - N e m e s k e r i, navedeno delo, str.
8 M a r t i n, R. - S a II e r, K.: Lehrbuch der Anthropologie, Band I-IV.
Gustav Fischel' Verl ag, Stuttgart, 1!J57.
REZULTATI ANTROPOLOKIH ISPITIVANJA Nb:KROPOLE U KORITIMA 207
Vrlo robusta'n dolihomorf irokog lica s i.zra.enim facijainim reljefom.
Patoloki tragovi: na prljenovlima lake spondilozne promene.
Svi zubi u vilicama su sasvim zdravi.
Grob broj 5 (50 - XIX, l)
Stanje fr'=!,gmentira1na IOlba,njska ka-Iota sa br.ojnim delo,vima
lica i donj.om vilicom; samo delovi po.stkranijalnog skeleta s'u do.bro
Pol: ena (svi morfoloki elementi enski pol).
I'ndividualna starost: 16 i 20 godina (epifizni otvori u re.gijti oko
kolena nogu j.o su otvoreni; molar u gor.njoj v ilici jo nije sasvim
izrasta.o).
Patoloki tragovi na. kostima i zubima nisu konstatovani.
Grob broj 6 (49 - XIX, 2)
Stanje delovi modanog dela lobanje, delovi 'kostiju li.ca, cela
donja vilica; od dUJgih kostiju postkra,nijainog skeleta. samo leva
tibija.
Pol: verovatno (izraena okci.pitalna regi j a, robustna
donja vilica).
Individualna starost: oko 10 godina (po erupciji stalnih zUJba).
Nema patolokilh tra,gova koj i bi potvrdili uerok smrti ove vidue.
Grob broj 7 (73 - VI, l)
'Stanje fragmentiran modani deo lobaonje sa d.onjom vil i
('om; du.ge kosti postkranijal'nog skeleta su samo
Pol: mukara,c (morfoloke ka.rakteristioke izrazit mui5k<i pol
j ako naglaenog robustici teta).
Individualina starost: 20 i 30 godiona epiifLzni otvori su srasli,
dok su svi avovi lobanjskog svoda s20Svim otvoreni; stepen <libra,zije
prvog molara).
Patologija: ka.rijes 'na mandibularnim molarima.
Grob broj 8 (74 - VI, 2)
Stanje fragmentiran modani deo lo:ba1nj,e, gornja i donja
vihca; duge kosli opostkranijalnog skeleta su
Pol: ena (morfoloki elementi upu:"uj u na ensl<li pol 'umerene
Indi,vidualna sta,rost: 15 i 20 godi'na (svi epifizni sastavci su jo
otvoreni, a molar u gornjoj vilici jo nije sasvim izrastao).
Na kotan!im ostacima i zubima nisu patoloke promene.
Grob broj 9 (72 - VI , 3)
Stanje lobanjska kalo ta i donja vilica, dok je postk1ranijalni
skelet sasvim slaibo i fra'gmen tarno va,n.
Pol: e.na morfoloki element i enski pol).
Individualna starost: 40 i 50 godina (na osnovu korelacije ste
pena obliteracije lobanjskih avov3. i abra.zije Zlu,ba).
Patoloke promene na kostima i zubima nisu
Grob broj 10 (52 - XV, l)
'Stanje samo slaJbo delovi .postkranijalnog skeleta;
ostaci lo,banjskih kostiju su konstatovaini samo ubragovima.
Pol: ena (po gracilnosti kotanih delova).
Fndi,Viid ualna starost: 0:1 rasla oso ba; opredeljenj e nije
Loa je potpuno u.ma.nj;ila otJaanje patolokih promena.
Grob broj II (53 - XV, 2)
Stanje veliki fragmenti modainog i fac ijalnog dela lo'banje,
fragmenti-rana donja vil ica; osrednje postkranijalni skelet sa
nim poj asom.
Pol: ena (morfoloki elementi karlice na izrazlit enski poi.
je donj a vilica vrlo robustne
208
ZIVKO
Individualna starost: 20 i 25 godiIna (svi epifilzni otvori su srasli,
suture lobanjskog svoda otvorene; stepen a,brazije prvog molara).
Patoloke promene na kostima i zubima konstatovane.
Grob broj 12 (69 - IX, 1)
Stanje fragmenti modanog' dela lobanje sa donj-om vilicom;
deo postkran:jalnog skeleta je dobro
Pol: mukarac (po robusticiltetu kotane sasvim
Individualna starost: 25 i 35 godina (svi epifiznii otv'ori su srasli,
a vovi lo banjskog svoda su jo otvoreni; abrazij a prvog i dJfllJgog
mandibularnog molara).
Patologija: pored karijesa na molarima donje vilice, konstatoNano je
okotavanje ca'put femoris - acetabulum na des-noj strani (etiologija ne

Grob broj 13 (70 - IX, 2)
Stanje nekoliko lobanj s kih fragmenata uz fragmente donje
vilice sa i stalnim zubima.
Pol:
Individualna starost: oko 10 godina (po erupciji. stalnih zuba).
Uzrok smrti , odn. .patoloki tragovi nisu konstatovani.
Grob broj 14 (75 - IX, 3)
Stanje veliki delovi lobanje sa donjom vilicom, uz f:rag
mentarno postkranijalni skelet.
Pol: ena' (morfoloki elementi ukazuju na enski pol).
Individua,lna starost: 30 i 35 godlina (svi epifizni sastavci su sra
sli , avovi loba'njskog svoda otvoreni; izrazita abrazija ,prvog i drugog molara
u mandilbuli).
Karijes je jedini patoloki nalaz kod ove individue.
U cetini gledano, ova lo,banja je kratka i visoka sa jasnom tendencijom
ka planokcipitaliji, sa reljefnim licem, u norma verticalis ima oblik birsoida
(po kategori,za'ciji SERGI-a
9
), a lobanjski svod je krata,k i Iravan.
Grob broj 15 (71 - IX, 4)
Stanje potpuno lobanja; postkranijalni skelet je
fragmentarno
Pol: mu-karac (svi morfoloki elementi rOlbustan muki pol).
Individual,na starost: 40 i 50 godina (na nekoliko mesta
obli ter ac ij a lobanjskih sutura; jaka abrazij a Z"Ulba molara).
Patol o,gija: trag ciste u obliku uplj'ine na desnom Os molare.
Grob broj 16 (65 - XVI, l)
Stan,le potpuno lobanja; postk1ranijalni skelet je
fra.gmen tarno
Pol: mukarac (svi morfoloki elementi rO'busta,n muki pol).
Indi vi dua'lna starost: 30 i 40 godina (avov i lobanjskog svoda
su jo otvoreni; prvi i drugi molar su a.bradirani celom povrinom).
Na kostima i zubima patoloki tragovi nisu konstatovani.
Grob broj 17 (68 - XIV, 1)
deo ovoga skeleta (iznad kolena) nalazio se izvan kopanog pro
stora. Nije (ni arheolokim ni) antropolokim is pitivanjima.
Grob broj 18 (77 - VII, 1)
Stanje nezna tni firagmen ti lobanje i postkranij alnog skeleta;
svi zuhi su u potpunosti
Pol: (nije bil o elemenata za pouzdan.o opredeljenje).
S e r g i, S.: U Marthn-Saller. navedeno delo, str. 508-509.
REZULTATI ANTROPOLOSKIH ISPITI VANJA N EKROPOLE U KORITIMA 209
Indi'vidualna sta.rost : 20 i 30 godina (na zl.lJbima kon
slatovana j.e neznatna 3Jbra.zija).
Grob broj 19 (78 - VII, 2)
Stanje fragmenti modanog dela lobanje i dl.lJgih kostiju
postkranijalno.g skeleta; fragmenti gornje i donje vilice sa
zwbima.
Pol: uzrast).
Indivildualna staros't: 6 i 10 godina (po stanju erupcije zuba
u fralgme-ntima vilica).
Patolokih tragova nema, tj . l.lJzrok smrti ostaje nepQznat.
Grob broj 20 (79 - V-ll, 3)
Stanje potpuno cela lobanja; postkiranijal'ni skelet samo
fragmentarno
Pol: mukairac (svi morfoloki elementi potvrduju muki pol) .
Individualna starost: 25 i 35 godina (svi sastavci su sra
sli, su'ture na lobanjskom svodu su otvorene; vidna a:brazija prvog ma'ndi
bularnog molara).
Patoloke promene na kostima i zu,bima ,nisu konstatovane.
Grob broj 21 (76 - VB, 4)
Stanj.e samo u tragovima vidni osta'ci lobamje i postkrani
jalnog skeleta u ispruenom polvaju na
Pol: (nije bilo morfolo,kih elemenata).
Individualna, stalrost: l1Iije ali u svakom iznad 20 go
dina ivota.
Antropoloka opaa-nj a na ostacima ove i:ndividue su zbo.g loe
nosti svedena na milnimum.
Grob broj 22 (83 - VII, 5)
Stanje sit.ni fragmenti lobanje sa .pojedinim zl.lJbima; post
kranijalni, skelet je sa'svim u,niten.
Pol: (nije bilo morfolokilh elemenaJta).
Indivi,dualna starost: oko 20 godina mola,r u fragmentu donje vilice
jo nije sasvim izrastao).
Antropoloka opaanja na olstacima ove indivicLue su zbog loe
svedena na minimum.
Grob broj 23 (82 - VlI, 6)
Stanje lobanjska kalota sa donj.om v ilicom, uz os-rednje
postkraruijalni s,kele't.
Pol: mukarac (izraen wbusticitet donje vilice i dugih kostij u
postkra'l1ijalnog skeleta).
Individualna starost: 35 i 45 .godina suupanj osifikacije
lobanj s,)wg svoda; abrazija zahvatila sva tri molara).
Patologija: na levoj strani kosti u na
povrini 2 X 3 v je direktan proboj kosti. Poto nema traga reaktivne
upaJe, ovaj pr.o:boj (udarac) svakako je ,bi{) uzrok smrti individue
iz ovog groba.
Grob broj 24 (59 - XII, 4)
Sta'nje fragmenti moda'nog dela lobanje i donje vilice; od
postkranijalnog skeleta S,U samo manji ,i 'sasvi.m loe delovi.
pol: ena fragmente odlikuje izrazita gracil-n{)st).
Individualna starost: 15 i 20 godina molar u fragmentu
donje vilice jo nij-e sasvi.m izra5tao).
Zbog Joe antropoloka opaanj", su svedena na min'imwn.
14 - GZM - Arheolog'Ua, XXXIII
ZIVKO MI KIC
210
Grob broj 25 (55 - XII, 5)
Stamje modani .deo lobanje sa fragmentiranom gornjom
vilicom; posbkranijalni skelet je samo fragmentarno
Pol: mukarac (robusticitet kotane muki pol),
Individualna starost: 15 i 20 godina molar u fragmentu
g.ornj'e vilice jo mije sasvim izrastao).
Zbog loe va'Il.DSt i antropoloka opaanja su svedena na mini mum,
Grob broj 26 (54 - na ,granici sa ranije iskopanom ,povrinom)
Stanje komadi lobanje sa donjom vilicom; postkrani
jalni skelet je slahoi fragmentarno
Pol: mukarac (wbustici,tetkotane muki .pol),
Individualna starost: 20 i 25 godi:na ivota (epifizni salStavci Si.l
zatvoreni, a avovi na lobanjskom svodu jo ruilsu svoj-u obli1eraciju;
a,brazija prvog molara, dok molar jo nije izrastao do nivoa
kruni.ca ostalih zU'ba donje vilice),
Patoloke promene na kostima i zubima nisu konsta10vane,
DEMOGRAFIJA
Za jednu celovi.tu demografsku analizu, antropoloki materij:al sa 'rano
srednjovekovne nekropole u Kori!lima kod Duv.na iskopan 1976, godine nije
dovoljan, Mogu se analizirati samo pojedini demograJfski elementi. Tako, np1l".,
odnos polova odraslih individua je deset mukaraica prema devet ena, to,
ne daje nikakve podatke o biolokim procesima unutair ovog sta
novnitva, kao to ne daje ni podatke o promenama polnih prop-orciija
mukaraca i ena za jedan vremens'ki period.
Dalje, upadlj i v je nedosta,talk sahranjene i sasvim male
dece. ivobna dob sahranjene dece s uzrastom od oko est godi.na
(grob broj 78), Ostaje da su i
deca sahranjena na drugom delu ove nekropole ili, jednostavno, ZJbog loe
tokom iskopavanja misu ni, konstatovana, to sva.kako umanjuje
vrednost demogra.fske analize, Procenat odrasle dece (iz grobova broj 49 , 70
i 78) 'u odnosu na odrasle individue sasvimocLgovara.
je velik broj subadultih individua, kod enskog
pola. Od osam ena je individualrna starost precLznlije kod pet
u trenutku smrti telesni razvoj jo nije zavren (skeleti i.z gro,bova broj 46,
51, 50, 74 i 59), a j.edna ena je umrlal na adu.Jtus stadijuma (grob
broj 53), Samo jedna ena je umrla u starijem dabu 40. i 50, godi,ne
- gro.b broj 72) , a jedna u uzrastu ma'turus 30, i 35, godi'ne - grob
broj 75),
smrtnost ena u ivotnom dabu u odnosu na mukarce
po.znata je jo kod mnogih praistorijskih populacija, a obj'anjava se prven
stveno slabom tehni'kom i higijenom velikoj smrtnosii
mladih ena sahranj'enih u nekropoli u Koritima kod Duvna teko se mogu
po.rediti s ostalim lokalitetima, je najverovatniji razlog
samo antropolo;ka istraenost ove ranosrednjovekovne nekropole.
nema starijih od 60 godina, :fndividue iz gro
bova broj 17, 18, 71 i 82 mogle bi da se svrstaj u u starosn u grupu maturus
- 40. i 60. godine. Samo jedna individua (iz groba broj 55) u trenutku
smrti bila je ispod 20. godine ivota, druge dve (iz grobova broj 73
'i 54) u trenutku smrti su bile u starosnoj grupi ranog adultusa.
10 A e s a d i, Gy. - N e m e s.ll: e r i, J,: Palaodemographische Probleme am
Bei.spieJ des fri.ihmitteJaJterliche Graberfeldes vom Halimba-Cseres Kom. Vesprem
Ungam, HOMO 17, Mainz-Gbttingen. 1967.
REZULTATI ANTROPOLOSKIH ISPITIVANJA NEKROPOLE U KORITIMA 211
Po ovakvim podacima. o smrtnih obaju polova u
ranom ivotnom dabu, smelo bi se pretpostaviti da je stanovnitvo sahranjeno
u srednjovekovnoj nekro,poli u Koritima kod Duvna moralo jako da se bO'ri
za sredstva svoje bioloke supsistencije, a to je moralo direktno ubicati na
stupanj higijene i apte telesne otpornosti, kako cele ,gru.pe ta.ko i njenih
pripadni-ka.
PATOLOGIJA
NalaZli patolokih tragova samo u jednom ukazuju na direktan
uzrok simrti.
Bolesti usled nedovoljne ineredovne 'ishrane nisu konstatovane.
Promena kotane strukture na prijenovima usled spondiloze
kod samo jedno,g mukarca (iz groba broj 48) je usledila i sa nje
govom individualnom Nalaz naj-tee bolesti u o:kviTu ove seTije antro
polok'ih nalaza predstavlja okotavanje glave femura za acetabulUllT1 opet kod
jedno.g mukiarca (iz groba broj 69), .koji je relativno rano umro. Jedan mu
karac (grob broj 82), sasvim je ,pouzdano, na:sHno je umro 'usled udarca pred
metodom (ili hladnim orujem) kojim mu je probijena lobanja, a tragovi reak
ti V'nog procesa nisu konstatovani po rubu ovog 'proboja. Kod je<lne ene je
trag ciste u .predelu .gornje vilice, koja je, u sva'kom bila

Pored ovih nabrojanih zabeleen je jo ,karijes kod tri odrasle
individ'ue iz grobova ,broj 69, 73 i 75. Prema Ukupnom broju odraslih individ11a
ovakav nalaz predstavljoa normalan odnos podlonosti karijesu za peri,od ranog
srednjeg veka (oko 10%).
MORFOLOGIJA
Sahra,njeni u nekro,poli u Koritima nisu biri vi'sokog rastali , ali su u
celini bili vrlo robustne muki rast iznosi oko 165 cm, a kretao.
se 162 cm i 172,5 cm. enski rast izno9i oko 156 cm, a kretao
se 152 cm i 158 cm telesne visine.
Antropoloki nalazi iz nekropole 'u Koritima su od p.osebnog jer
predstavljaju jednu novu, dodue malu, seriju predslovenskog, tj. autohtonog
stanovnitva Jugoslavije. Ue geografsko oko ovog nalazita nije do
sada dalo nijednu antropoloku serij,u. Nalazi iz Korita hronoloki stoje
rimske i slovens,ke migracije - pri.padaju VI veku nove erelt. Stoga se njihov
jo vie jer se udeo antropoloki romanizova'l1og stanovnitva
ne mo.e unapred 'poloa'j oVQg nalazi-ta u :k<arstnoj oblasti
ga u i,sto vreme i odva'ja od ja,kog meanja sa grupama.
Tabele I i II sadre individualne ,antropoloke mere i njihove srednje
vrednosti . Sa morfolobm elementima ,pos.matralno,u ti.poldkom smislu na
prvom mestu se jak reljef lica ljudi iz Kopita: nos je prominentan,
konveksan, vrh brade je jake Fos.sa aanina je duboka, a nazo
malarni 'ugao je nizak. Uz naglaen r.obustic'itet lobanjske i postkrani-
II Rast kod mukaraca je prema metodu B r e i t i:n g e r, E.: Zur Be
rechnung der Ki:irperhi:ihe aus dem langen GJ.iedmassen:Jmochen, Anthrop. Anz. 11,
1938. Kod ena je rast metodu B a e h, H.: Dur Berechnung der
Ki:irperhtihe aus den langen Gliedmassenknochen weiblicher Skelette, Anthrop. An?.
29, i960.
12 Videti elemente arheolokog priloga s iskopavanja u Koritima u ovom
istom broju GZM.
14'
212
2IVKO MIKle
jalnogSlkeleta i uz vrednosti duinsko-irinskogindeksa lobanja,
fenotip bi mogao da se nazove LE!PTODOLl'HOMORl.."'NIM. Visina lica varira
od iro:ke i n'ts-ke do uske i visoke forme. Ti i oblici irokog lica su
tim retki. Dalje, u optem smislu, mogao bi se iZldvojiti i jedan ROBUSTNI
LEPTODOLIHOMORFNI TIP, koji bi se u Dalmacije mogao ident'i
f i kovati kao Atlanto-mediteranski tipU Sasvim DINARIDA u okviru
ove serije nema, to nije bio sa nekim nalazitima iz Bosnell.
Nekol i.ko individua sa svojim d!uinsko-irin:ski.m indeksom lobanja nalazi se
na granici brahikranije, a kod kojih je konstJatovana i jasna ten.dencija ka
planokcipitaliji. To ukazuje na jedan -stupa'nj procesa dinarizacije, ili ,
s druge strane posmatrano,na prisustvo pr-imese izrazitih dinarida.
Ovaj broj individua antropoloke serije iz Korita, u sa starijim,
ilirskim serijama ne daje nikakav rezulta't u 's-mislu Dosad poznate
ilirske serije su za'pravo serije p r aistorijskog stanovnitva Jugoslavije sa na j
arheolokom dijahronijom i s variranjem,
to je i u drugim evropskim zemljama!.i. .potvrda raz:nolikosti
do broja i ndividua u okviru jedne serije je uz neizvesnost
da li se mukarci i ene podudaraju ili razJi,kuju po jednim istim eleme!lt ima.
Serija iz Korita se razlikuje od svih 'ilirskih ser'ija sa ter itorije Jug.oslaviJe
po manjim dimenzijama modanog dela lobanje. Penrozova distanca
na osnovu tri lobanjske mere sepije iz Korita ne daje potvrdnu kaJ
to je to s a'ntropolokim serijama gvozdenog dolba sa teritor ije Bosne
(Glasinac, Donja Dolina iJezerine) If,. Naj distanca se ispoljava 'll odnosu
prema tzv. rimskim lobanjama iz Antro.polake zbiT-ke Zemaljskog muze}a u
Sarajevu.
Ako se navedene razlike uzmu ikao ,izraz realnosb, onda se
dobija osnova za .nekoliko inter,pretJacija koje bi mogle, bar deli
da objasne suHnu antro.poloke serije iz Korita: l) Postoje
antropoloke razli>ke predslovenskih, u osnovi ilirskih plemena. Kao
osnova ovoj inter:pretaciji moe se uzeti da duinsko-iri'nski indeks
lobanja u Dalmaciji ima nie vrednosti nego to je to u Bosni. 2) Proces
brahikranizacije je u Koritima manje odmakao u sa serijama iz
Bosne. Osnova ovoj inter'pretacij'i bi mogla da bude da se u Koritima
radi o jednoj izolovanoj grupi stanOV!litva nieg .socijalno-ekonomskog ni voa 1; :
", U ovom smislu govo'r e autori u SVOjim publilkacijama : D e n i lk e r , J.:
Les races 6u r opee.nnes, Bull. Soc. Anthrop. 8. Paris. 1897;v. Eick s tedt E.: Rassen
k:unde und Rassengeschichte der Menschheit. Stutl!gart, 1934; L e b z e l t e r, V.:
La repartition des types raciaux romano-medtterraneens et Rommanie, L'Anthropo
logie 45, Par is. 1935; S k e r J j, B.: Die rassische Glie.de.rung der Menschheit.
Z. Rassenkunde 4, 1936.
I, M i k i Z.: U .: P raistorijske lobanje iz grobova gla si
Godinjak XI/9 Centra za balikanoloka ispitivanja ANUBiH, Sa
rajevo. 1973.
j" S c h w i d e t z k y. 1. - G a v r i lov i .: Die .neue Rassenkunde (deo o.
Jugoslaviji u tampi).
II; S c h w i d e t z k y, 1. - M i .k i Z.: Die Illyrer des Glasinac - Eine archao
logische und anthropologische Revision, HOMO 26, Malnz-Gottmgen,
" napomena (l8) donosi blbllOg;rafs'ku JediniCU u kOJO] su detalino
retardacioni faktori procesa brahikranizacije. Iz nje proizlazi, s bioantro
polokog aspekta posmatrano, da se opti proces brahikranizacfje evropskog sta
novni tva sporije odvija u izolovanim grupama praistor ij;skog i istorijskog stanov
nitva nieg ekonomsko-socijalnog ni voa, s tim to su elementi prose-ka svake epohe
vrlo uslovljen i. Ako se velikih migracija (od praist o
r i.i.s kih do slovenske) , a u sa dosadanjim serijama blieg geogra'fs'kog
regiona, onda se antropoloka sutina stanovnitva sahranjenog u ranosrednjo
vekovnoj nekropoli u Koritima kod Duvna ne moe objasniti.
potpuna a ntropoloka Ls traenost ove nekropole bi objasnila jo neke bitne elemenie.
REZULTATI ANTROPOLOSKIH ISPITIVANJA NEKROPOLE U KORITIMA 213
socijalno-ekonoms,ka retardacija je bila verovatno onaj vi'estruki retardacioni
faktor opteg -procesa brahikranizacije
18
.
NAJBLIZE HRONOLOSKE I GEOGRAFSKE ANALOGIJE
Ranosrednjovekovna nekr()pola u kod lPrijedora po arheolo
kim podacima pripada kompleksnim grobljima s nalazima koji delom odJgo
varaju batini, a delom germa'nskom kulturnom krugu. Hron.o
lok'i pripada kraju V i prvoj polovini VI veka nove erelg. Sa teritorije Bosne
i Hercegovine je dosad jedina antropoloki nekropola istog perioda,
i jedina direktna analogija nekropoli u Koritima kod Duvna. Antropolokom
analizom pripadnost nekropole u inter,prebirana je kroz nord'ijs,ki,
mediteranski i protomediteranski fenotip2o, tako da je svako u
pogled.u ovih d veju hronoloki istovremenih populacionih grupa
potpuno is,klj

Ova antro;poloka analiza je obuhvatila 26 grobova iz kampanje
arheolokih iskopavanja na ranosrednjovekovnoj .nekropoliu Koritima kod
Duvna sprovedene u leto 1976. godine. U celini, ovaj antropoloki materijal
je dosta slabo a to se posebno odnosi na postkranij'alni skelel!;. Naj
bolje i rekonstrui sane lobanje prikazane su u ilustrativnom
delu ovoga priloga. To su muke lobanje broj 48, 71, 65i 79, uz enske lobanje
broj 50 i broj 72.
Serija sadri 26 skeleba, od je deset mukih, devet ensk'ih, tri su
u uzrastu est i deset godina, a na skeleta odraslih individua
zbog loe pol nije mogao biti
Sa,hranjeni u nekropoli u Korit ima nisu bdi visokog rasta, ali su li celini
bili vrl() rnbustne k()ta'ne - reljef lica i rnbustiC'itet dugih kostiju
skeleta je jako naglaen. muki rast Iznosi oko 165 cm, a kretao se
162 crni 172,5 cm. rast ena iznosi oko 156 cm, a kretao se
152 cm i 158 cm telesne visine.
antropoloki fenotip ove serije je LEPTODOLICHOMORPH,
s tim to moe da se izdvoji i jedan ROBUSTNI LEPTODOLICHOMORPH.
DINARIDI nisu konstatovani , ali je po elementima
(na prvom mestu primetna planokcipitahja) vidan tok procesa dinarizacije i
e.
18 S e h w i d e t z k y, 1.: Neue Aspekte des Brachykrani sationsprO'blems, An
throp. Koz!. 18, Budapest, 1974.
" M i l e t i N.: Ranosorednjovekovna nekropola u kod Prij e
dora, GZM XXV, Sarajevo, 1970, str. 155-158.
'" P i l a r i G.: Antropoloka istraivanja artificijalno deformiranih lubanja
iz ranosrednjDvjekovne nekropole u Prijedo!1a, GZM XX, Sarajevo,
1970.
tv
>-'
~
Tabela I - Individualni podaci (pol, a'l1tropometrijske mere i individualna starost) antropoloke serije Korita - Duvno
radni broj 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
redni broj 46 47 51 48 50 49 73 74 72 52 53 69 70 75 71 65 68 77 78 79 76 83 82 59 55 57
pol 2 & 2 & 2 N & 2 <;> 2_ 2 2 N 2 & & N & & 2 & r3
170" 193 180 166 179 176 177 172 180
i
172 188 192 162 181 182 176 177 176
Il l.
8. 136 135 142 130 128 130 132 140 131 130 142 140 136 150" 142 126 128 129
<ti
9. 102 96 90 90 94 91 92 95 89 99 94 100 96 92 94 96 ~
:;:;
OJ 17. 145 154 136 134" 135 '-<
co <
<lJ
20. 119 127 106;' 112 115 104 ~
<:
135 96 106 112 110 132 130 133
o:: .?< I45.
co . ~ 48. 67 66 54 62 57 71 69 70
.5
lO
~
51. 39 40 32 33 36 37 41 43 44 40 .o '" <
,s ,;
> 52. 33 32 30 30 30 31 34 S6 31 33
o co
'-<
54. 22 25 18 18 26 28 26 o. ~
47 51 53 53 48
;;;
E II l 55.
(;
~ 66. 90 112 93 105" 86 107 93 101 96 100" 97" 100" 92 112 86 94 98
vl
410 386 412 385 426 384 420 406 470 386 440 410 398 456
BII Fl.
E . OJ Hl. 285 284 312 234* 196 298 266 280 336 320 300
~ ~ Tl. 323 336 336 352 310 336 320 390 340 392
'i:i Ul. 226 227 244 200
Rl. 208 217 231 192 240
8.
.,;
-cl "o "o "o "o "o "o -cl .,; .,;
"o "o '" ~ "o "o "o
.,;
"o "o "o
o o o o o o o o o o aJ o d o o o o o
~
b1l b1l b1l ~ b1l b1l ~ bIJ ~ b1l b1l b1l 'o b1l b1l b1l Q() 0.0
individualna :cl 3 ~ ~ ~ '-<
ro::':'- bJJ ( ' ( j ~ bl)
~ o Ln o o Ln Ln o o o o o Ln o Ln o o ul 'Il _ Ln
"o "o g
vl co N ...,. UJroo ...,.
N N Ln N N M M .;: M N
starost co co "'.o N
o co.o l .o I .o I I I '-< o I I I
:cl e.g l I I I I I
. a ~ ~ ;::J Ln :'! l <.D ~ o Ln l "O'" Ln ~ o l o aJ -cl ul <.D Ln Ln Ln Ln o
...,. ...,. ...,. ...,. vl vl o N o o N N o M M ~ o o N o o o M N
215
REZULTATI ANTROPOLOSKIH ISPITIVANJ A NEKROPOLE U KORITIMA
Tabela II - Sret:inje vrednosti antropometl'ijskih mera (ukupne i po polovima)
antropoloke serije Korita - Duvno
Martin N ~
a + a
l. 177,7 ( 18) 183,1 (9) 174,7 (7)
8. 135,8 (l8) 136,4 (9) 132,1 (7)
9. 94,4 (l6) 95,7 (7) 93,6 (7)
17. 140,8 (5) l4.1,6 (3)
<lJ
H
<lJ
20. 1.13,8 (6) 115,3 (3)
E
45. 119,2 (8) 132,5 (4) 109,3 (3)
<lJ
""
Q)
2
<Il
..o
48.
5l.
64,5
38,5
(8)
(lO)
69,2
41 ,4
(4)
(5)
61,7
36,5
(3)
(4)
.2
52. 32,0 (10) 33,4 (5) 30,7 (4)
54. 23,3 (7) 25,5 (4)
55. 50,4 (5) 50,2 (4)
66. 97,8 (17) 101,9 (9) !M,1 (7)
femur -l. 413,5 (14) 435,7 (6) 396,7 (7)
<lJ
C: <lJ
~ ~
~ E
<Fl
humerus
t ibia
ulna
-1.
-l.
-l.
282,8
343,5
224,2
(t.1 )
(10)
(4)
313,2
362,0
(5)
(5)
269,8
325,0
217,7
(5)
(5)
(3)
radius -l. 217,6 (5)
205,7 (3)
216
2rVKO MrKre
DIE ERGEBNISSE DER ANTHROPOLOGISCHEN FORSCHUNGEN DES
FRUHMITTELALTERLICHEN FRIEDHOFES IM KORITA, Bez. DUVNO
ZUSAMMENFASSUNG
Die Funde von Korita sind dadurch von beson-derem Ln:teresse dass sie eine
neue, wenn auch wieder kleine Stichprobe der vorslawischen Bevblkerung Jugo
slawiens re,:wiisentieren. Whrend aus B::lsnien bereit3 illyrische Funde oder
F,undgruppen vorlieg,n (Glasinac, Donja Dolina, Jezerine), ist Dalmatien unter ihnen
noch nicht ve,rtreten. Die Funde von Korita stammen allerdings aus der Zeit
kurz vor der slawischen Ullwanderung und nach der rbmischen Okkupation. Es ist
daher nicht ausgeschlossen, dass der eine oder andere "R6mer oder R6mer
aIJk6mmling in die BevoLkerung VO,;) Kori ta eingekreuzt wurde. Die Lage des Fund
ortes im Karstgebiet, abseits der ehemaligen Kustensiedlungen, und der
offen'bar niedrige Lebensstandard der Bev61kerung von Korita machen allerdings
ei'ne sta rke Durchmi sc hung unwahr.scheinlioh.
Tabelle I und II gibten eini,ge Masse. In ty;pologischer Beziehung ist vor allem
das kraftige Gesichtsrelief der Korita-Leute hervorzuheben: Die Nase ist prominenL
mehrfach konvex; der K inn vorsprung meist kri:ifti g ausgebildet, die Fossa canina
tief, der Nasomalarwinkel niedri.g. In Verbi,ndung mit Robustizitat und niedrigem
Langenbreitenindex i,s t der Durchschnittstypus als robuste Dolichomorphe zu
beschrieben. Die variie'rt von breit-niedrig liU schmaleren und hbheren
Formen. Ausgesprochen Breitgesi chter schei ner. aber seltener zu sein. Spaner gene
ralisiert kann man daher auch von rob usten LeptodOlichomorphen sprechen,
die man in Dalmatien am ehesten als Atianto-Mediterranide identifizieren wurde.
Der dinaride Typus tr itt bemerkenswerterweise in keinem Individuum uberzeugend
he-rv or, wie dies mehrfach bei den bosnischen Sel'ien der Fall ist. Einige Individuen
uber.schreiten aber mit ihrem La,ngenbre itenindex die konventioneIJe Grenze zur
Brachykranie, und es wurde auch mehrfach eine gewisse Tendenz zur Planokzipitalie
festgestelIt . Insofern kbnnte e ine beginnende Dinarisierung (oder eine gewisse Zll
mischung starker Dinarider) vorliegen.
Die sehr geringe Individuen;cahl sowohl der Korita-Serie wie die der illyrischen
Vergleichsgruppen erlauben leider keine eingehende Vergleiche. Am besten sind in
allen Serien die Hirnschadelmasse verireten. Sie sind allerdings auch diejenigen.
die in der prahistorischen Bev6lkerungen Jugoslawiens wie anderer europaischer
Lander am starksten diachron und wohl auch ethn isch-regional variiren. Eine sta ..
tistische Sicherung der Unte.rscheide isl bei den kleinen Individuenzal1len nicot
mi:igJich, weil liegt eine gewisse Absicherung darin. Korita unterscheidet sich d anach
von allen anderen illyr ischen Serien durch geringere Breitenmasse des Hinnschadel s.
Errechnet man auf Grund der drei Hirnschadelmasse Penrose-Abstande. so schliesst
sich Korita keiner der Vergleichsgruppe so eng an, wie dies die dl'ei eisenzeitlichen
bosnischen SeriE)Jl: (Glasinac, Donja Dolina, Jezerine) untereinander tun. Am grbssten
ist der Abstand von der zei tlich am stehenden Series aus de-r Rbmerzeit
Bosniens (Penrose-Abstande s ind nicht in diesen Werk ver6ffentiicht). Nimmt mao
Unterscheide als real an, so gibt es verschiedene Hypothesen zur Erklarung.
die sich jedoch nicht gegenseilig ausschllesseo. 1) Es bestehen anthropologische
Unterscheide zwischen den varslawischen illyrischen Stammen. Als Stutze fur diese
Hypothese k6nnte angefl.ihrt werden, dass auch in der Gegenwart der Langenbreiten
index in Dalmatien niedriger liegt als in Bos nien. 2) Der Brachykranisationsprozess
i.st in Korita weniger weit fortgeschritten als in Bosnien. Als StUtze fUr diese
Hypothese kbnnte angefUhrt werden, dass es si ch bei K'orita um ei ne isolierte
von niedrigem Niveau handeIn kbnnte: sozi.alokologi sc he Reta,r
elation " wurde bereits mehrfach al s Faktor retardierte!' Brachykrani.satiDn wahr
scheinlich gemacht.
Eine weitergehende Diskussion der Ergebnisse ist nicht sinnvo]], solange nicht
mehr tiber die vorslawi schen Bevblkerung Jugos lawiens bekannt ist. Es ist be
dauerlich, dass - wie auch die AU'sgrabung in Korita gezeigt haben - den mensch
lichen tiberresten immer noch weniger Aufmerksam'keit bei den Berguongsarbeite!l
zugewandt wird, als archaoiogischen Beilage, usw.
TABLA I
korita
4/48
10
TABLA II
korita
5/50
10
TABLA III
ko ri ta
9/12
10
TABLA IV
korita
15/71
10
TABLA V
o
r
' . ~ .
ko r i la
16/65
10
S
TABLA VI
o
l!
. " .
"",,,,,\1.'...,..., . ' :
.. "V'""'''''' f.'-' .
. .
l . ' 0 korita
20179
.1
.. "
5
VESNA
HREANSKI MRAMOROVI
Okolina Sarajeva io.biLuje V'rstom :stanih ,spomenika -sred
njovjelkOivnih nadg,rro1bnih 'spomeniIka u n3Jrodu '21vanih mrarrnOlr.ova. U
tom narseljeno mjesto Hrea, na strall1i SaJrajeva, na pUltu /koj i
od 'stari,na vadli i:z Saraj-eva .prema Mdk'r()/ffii >Bosni, IZ3Juziill1a :s>vafk,aik:o
mjesto. PlrJae Is;vega, to je I}dkal!i:tet je nek:rO!po'la jedna
od najibH'ih 'samome glraJdskom
S3JmO mjesto Hrea,u Ikojem se nelkwpola na-lazi, naJSItavaIk je jednog VirIo
starog nasel(ja Ikoje tdaiti<ra i'z da.leke ,pro'i'Jlo,sti 'srednjeg vijek'a. 'Su
lo!ka/H'teti Srt:aIr,i ,g,rad, 's dedne, ,i sa drU/ge sorane, Gradacz'a :koji 'se pogreno
mislilo da je H od!id j edu. Ipa ;samom IP\.IJtu Ik.oji je iz Sarajeva
v:odio 'preko Hree, Brezovca, Sumbu:l:oV'oa, /ispoo Mdkiwg Iprema
pa daJ'je na istO/k, a 'koji je lU 'prv,iJm v,ilje'korviJma tJuiI1Ske l,nla:daJVine Lrelkvenlt
niji ad gl,avnog druma lk.oO'i je iz i'ao, 'PreIko iBuloga i Ljuiho
na Careve vode, i opet preko Sandaka, u Carigrad\, moe se da
je ta nasoobina bi.Ja Ipunik,t na ,O'V,ome putu ka'o jedna od brojnih Ika
:-av,ans1k.i'h :stanica, U tu:rsko doba ,avdje .je ta stanica bila obiljeena i hanoun,
kOJi je <li a'u,sbrouga'rskom Ipeniod'll 'uem d:i'jelu naselja i dao im Han Hrea,
kojim se naselje sve do skora zvalo. U posljednje vrijeme turske vladavine tu
S'U bila :':aJk dva hana: joo:m pri puta 'll Luku, v:laomi<tNo por.o
dice i drugi porodice

Hrea je kao ni punkt bila zna
i po tome to se ,upravIo o:da
l
V1de odvaja.) IpUt za OlolVo iKiladanj.
Ovalkav ,shjed d 'razvoj >kro.7 srednji V1ujek, per,j;old
pa 'Sve do danws 'Se i lU hrono'logilj:i 'sahir3Jnji
'
vanja na ovome
uz srednjo,vj ekolVlliu nekroIPol,u, neto nie 'j Ib<He n.jJkili su tu,r
sk,o-{muslimansk'i ni'ani, a II nOVIije 'V'rijeme je od srednjoV7je:kcwne ne
kirQPole JlJukllo Ipirav:os1a1vno ,gr o!blJ e, u kojem 'se i :danas ,v>ri sahranj,ivanje, Na
cirugoj, suprotnoj, s;!Jrani nekropole naJla:ze sedV1ije glrobne hiumlke, za 'kode Pao
ia K;or.o'ec piie DO 1941. .go;dline:
J
da 'Su ,to gWbovi olku.u;eni S,aJmO Ikc),!l1'aJdima
pri:radn;o.g Ikamenja, la iden'bifi'kuQe lih ih Ikao od ikao
grobove silroman.og sv>i'j eta (dolk su grobov:i sa 'Po njo'j, n adg ro:bni
E>pomeni:ci rbogatogsv,ijeta) . . 'ilh, kaJO JPfeiS'to
ni.j'ske tumule
4
,

I V r i C, Pale i okolica, Ugostitelj, god. l, 1953, broj 7-8, 241.

2 Hamdija K r e e v l j a k o v Hanovi i karavansaraji II Bosni i Hercego
vini, Sarajevo, 1957, 102.
" K o r o e c Paola, Vra6ko, La nekrc.pole de Han Hrea, GZM, godina
LII- 1940, Sarajevo, 1941.
, Sef,ik B e l a g i pregled, Sarajevo, 1971.
224
VESNA MUSETA-ASCERIC
Nastanak o,ve srednjolvje:kovne ne'k'ro'pole moeemo veziva:ti za 'postoljanje
srednjoV1jE!kovnih utvrda Sta,ri grad ,i Gradac, to ne bi billo jer su
nek:ropole upravo ti ni-cale uz srednjo'vje,kovne ,utvrde i or1kvi,ta.
6
k br. 10.
Nekrolpola s-itui'rana je na velilkom gulo.m brijegu,desno od pro
la,zno,g 'puta i ,i'znad 'Puta, u nepos rednoj blizini zgrade osnovne kole. Jednrt
je od na]z,milmljiv,iji-h i idealno pololenih nelkropola iz Ika,snog srednjeg vijeka,
datiranje ne'k,wpo1e je teko u1vrd,ilti jer nemabrago:va nabpisa, te dc
2:bcg ,toga nElki d3Jtir,aj'u lU drugu 'polo'vic-u XIV li iprVIU 'polovicu XV vije'ka,
a neki i kasnije. Skupina njilh 24, ,koJ:iiko ih se do danas
- Basler navodi da ih je prvobitno moglo biti stotinjak, od kojih je dio
znatno upropaten u II svjetskom ratu, a veliki broj i,h je uniten 1949. godine
i u.potr,ijebljen za gradnjou skole
5
- jednu od najljepi",i'h nekropola te vrste
u neposrednoj blizini gralda. Od ,mnogi su prepoil:ovljeni, tra..
eno je b-IC!gopa su zbog lt.olga mn:og! ,Vlremenom ,utonul i 'll zemlj-u. Jedan je
prepolo:vlljen min3Jma, to se v-rdi ,poo-staltlk,u 'p.odno,ja 'u kojem se jasno
,rasp0znaje pic.
Sama srednjovjekovna nekropola mramorova pokazuje tipove
ali s,iJtui'fane na jednom mj es,tu , N aiune, ene su s
jednom vrstoun s>pO!meniJka, dok {)fvdje imamo zast11ip'ljene iohl:ilke (3) , ,san..
duka (8) isljemendaka (13). MOOIU!tirrn, jed3Jn :prirrnjera:k polk3Jzuje specLjalan tit;)
{odozlg,o Dtvo:ren) Ikodi je 'niljetkogdje poznalt :br'oj 10). Ra'di se o udrub
ljenju ,s ,gornje strane, li 's'fedinli, ikoje je vjetravaJtno ;ri,tJuallnog ka'flalk,tera.
5 Duro B a s l e r, Arheoloka tQpografija Sarajeva, Sarajevo, 1970. (obradio
za potrebe Gradskog zavoda za zatitu i spomenika Sarajevo).
HRESANSKI MRAMOROVI
225
I
J
S t e a k br. 3.
15 - GZM - Arheologija , XXXIII
226
VESNA
i ljepota avih mra,mnrova n.ije lU nj.ilhov.imdhmenZiiljama, koje nilSu
velike, nego U tome to je n a;fO!d n i iMesa.r lU nj-iih unli.o mLsaJono,t
ornamentalnog 'izraaja. BDlg,a't i raa:n.ov,rstJan, U znaltnO(j .mjeni ,j e olPigina.lan
izbor reljefnih motiva sa dosta harmonije i preciznosti. Mada je od ukupnog
broja svegaeSIt :orna.menbisanih, ipaJk su na njima nali mjesto i dekoil"ativni
ukrasni moti,Vii, (hi!l.jne .stilioo:dje, a nj'ima i prastaro kvo ,i.volta) , 'S'im:Doli
hr. 4.
227
HRESANSKI MRAMOROVI
15
Ornamenbilka (detalji)
228
VESNA MUSETA-AC:ERIC:
(moJtiv <po}umjeseca. zvijezde - roz.ete, kr:;,ta), ,tefi.gu.ralne predstavI?
dosta shematizovane (koje bi mogle biti prikaz dviju ljudskih spodobari.
Svojommnament.i1kom oS'dhuto se jedan u>samljeni ,pair, -si'tuiran od
mah na ula!ZiU 'u ne;ktrlYpo1u. Desni je oi"ito muski, to iSe da IP'O sikrom..
noj O'fnamentiCii s <pIYlumjesecom na jednolj od 'krorvni!h ,ploha broj
3), dOik 'je li!jevi enski i sadri i.zvaruredno l,ijepe 'biljne Sltiilizaoi'je nOi.
plohama, te figuralne ipredSltcllVe - st>jlizo,vane lj'lrds'ke 5ipo:dio
l
be. POIfed o,vilh,
na njegovium lkasim kro.vnim plohama 'pOijavlj'ulje se mot,iv pO'lumjesecasa zvi
jezdom, te motiv stilizovanog krsta, dok jedna od strana sadri pra
sta!ri mo:tirv - drvo iv;oita 'omj 4-4a).
11
N'ian
Sljemenjac: nisu viso:kli, ah :;,u relat-i'vne dugli i red:ovno prema dnu -9U
eni ,i sa niskim 'k,rovnlum iplohama, to j e, uost8Jlom, speci za
cijele cenbralne Bosne. Gotovo 'Sv; imaju posbamerut,osim jednog
koj,i ima dvostruki i dvojaiki broj 3). su oblika, osim onog
peto,5Itran!og, Ikoji se svodim :olbl,ilkolm Ikol,i,jev,ke (ste'::alk broj 10).
toga, treba n.aglasiti i to dase nek1ropo1a na Hre>i svoljom
izvanredn.o hjepom di,Slpozkij!om ,izdvaja od o."talih nE!k.rc)lpola 'Lt neposTEdno]
blizini !po.red na i'biTi mjesta 'supos,tav'Ljena dva
i dva, parova (V. situacioni plan).
n3>s;taV'a'k ne'kinolpole jesu tUlrslko-<mushman5Ik:i niani, ikolj1i su ,se
odmah do .stare 'srednd:orvjeikovne n elkr'o.p 0'1 e, ali ne,to ni,e i
blie na.selju. se 'samo jedan -SItami 'Uzglalvni nian s 3>rhaicnim oihWkom
li M. We n z e l, Ukrasrui motiv,i na Sarajevo, 1965. Uporediti: T.
XXVI/30 - Bor-ina, Baloja T. XXVIII/19 - Borci, Konjiic, T. LIV/37
Radelievac, Bratunac.
229
HRESANSKI MRAMOROVI
turbana bez zavlretlka 0koji je olbpa>o) - jed'irui osta'tla/k neikadanjeg, ve
mushmanskog g,rohlja Ikoje se nas-ta1v1.j.al0 na neikT.opol,u Po de/ko
raoijoi jaJbuike, 's jedne, i 's drugesbrane, i' po obra.de - nez'g.rap
- a po:to;m ipo lolkaciji, 'se v'idii da je ,to ,i Vlremens-k'i i ,tipoloIki
potomalk Ikodi wkaZlwje na izrav,anvlremenski li ,Todovskislijed onih Ikoji
su sahranj.i'van,i naJ'piri,je 'll nek,To.rpoJi a!ka , a ,polom 'U nek-ro'po li niana,
OSVRTI I PRIKAZI
NANDOR KALICZ - JANOS MAKKAY, Die Linienbandkeramik in der Gros-
Tiefebene; Studia VII, Publicationes Instituti Archae-
Scientiarum Hungaricae, 1977 (234 str., 189 tabli :;
DVOjica poznatih doba u N. Kalicz i J. Mak
kay, prihvatili su se u ovoj knjizi zadatka u sintetskom obliku prezentiraju po
datke o !inearnoj keramici na Velike ugarske ravnice,
razvoj, odnose i kraj linearne keramike na ovom
su izneseni podaci o svim faz:::ma linea,rue
a su sadre elemente linearne keramike ili odra
pa Eszt<ir i Szarvas tip). Po
nrirp(1pl1P teritorijalne i
materijala (189
ni" svakoj tabli) prikazane su k3rakteris
grupa i faza, pa i u tom pogledu publUkacija zasluuje punu panju.
pored uvoda ,i :storijataistraivanja, mate('iju u
osnovna . nastanak Alfold LK (Alf6ld LK - keramika u
ugarskOj rana faza Alf61d LK, kasna faza Alf61d antro.pomorfne
stave, naseobinski oblici i vrste hrono\ogija, katalog
(118-189. str.), te elementi indeksi j sL).
Potrebno je naglasiti da se autori li svom radu oslanjaju uglavnom na
je relevantni veoma Oni su tim os-nova
dati sliku procesa, ali su gotovo sasvim izostalu
problemi drutvenog razvoj-a. toga knjiga i nosI naslov
kulturne sa Hnearnom
kao su uzeti radovi F. v. Tampe,
J. Koreka i samih autora ove
Naravno, za prikaz
nalazita i s onih lokaliteta kera
tipolokom i hronolokom pogledu. U
registruju svi ovi lokaliteti
unesenom
Prema toj
Tarn:),
je s na
ral!1nicu. Koncentracija naselja je za
paena u gornjem U ostalim kartama je po
iedinih rane i kasne LKiJi nekih
obradi pojedinih faza i grupa raz
radi oblika ornamentalnog ma
terijalom, ova obrada je veoma dobro izvedena
nul'ike """'>.IdUld.
poglavlju
od ovih
kim drugim
OSVRTI I PRIKAZI
232
Naseobinski objekti u naseljima sa LK u Velikoj ravnici su slabo ispitani i au
t ori su donijeli one podatke koji su im stajali na raspolaganju. Prema tim podacima
izgleda da su ovdje bile koritene nastambe, ali i ma
njih d: menzija. Ostaje potreba da se ovaj problem jasnije osvijetli sistematskim
istraivanjima povrina, odnosno kompletnih nalazita.
Vrlo je indikat i'vna da je do sada na LK u Velikoj ravnici
otkriveno svega 68 grobova i da su svi oni locirani u samim naseljima , U tom pogle
du se dobra konkordansa sa situacijom u centralnom i zapadnom
Balkanu, U pravilu, skeleti su polagani u poloaiu. a orijentisani su jugo
dio ovih grobova je bez priloga.
Daleko najinteresantniji i najvaniji dijelovi ove knjige su oni u kojima se
govori o nastanku ALK (Alfald-Linienbandkeramik) i o odnosima pojedinih grupa
premu drugim neolits kim kulturama, posebno o odnos imn Szakalhat grupe prema
jugu (str. 18-20, 106-110, 114-117),
Autori su prvo naglasili da u Evropi nigdje nije ustanovljen samostalan pre
laz iz mezalitskog uneolitski st.upanj razvoja. Taj prelaz bi trebalo biti jedino
na Prednjem i Srednjem Istoku. Uticaji i kretanja iz ovog prostora su se
osjetila prvo u dijelu Evrope, a onda su dopI"li do sjevernog Balkana
i do Karpata, formiranje kompleksa, Formiranje i
irenje LK po srednjOj Evropi ne bi se moglo ni zamisliti bez uticaja
iz sjevernog Balkana, odnosno iz prostora Karos i kulture, Za ovu - kako
kau autori - teoretsku postavku govorili bi hronoloki i Hpoloki Iaktori (str. 18).
Na teritor iji najstarija neolitska manifestacija bi morala da bude
Karas kultura, Koros grupe i sa linearnom keramikom
danas se vidi dostaiasna granica (vidi kartu 2), jer ta dva kulturna kom
pleksa ipak ne postoji neka kulturna veza. AUtOI"i smatraju da su nosioci
KarO;; kulture u svom seljenju prema sjeveru naili na autohtone zajednice koje
im n :s u dozvolile dalje irenje, Tako bi praistorijske zajednice u sjevernijim dije
lov ima moda kasnomezolitske grupe, zadrale svoj ivota j za
vri .ieme punog razvoja neolitske Karas kulture (moda se radi o nosiocima Eger
kulture sa makrolitskim kamenim
sasvim konkretno kulturne odnose izmedu Karas grupe i grupe
LK, autori, ipak, dolaze do da LK (odnosno Alfalci LK) i Koros
kulture i nema direktnih odnosa, nego da se moe raditi samo () uti
caju iz Karas kulture, Stoga oni pretpostavljaju da je negdje sjeverno od
Koras grupe postojala jedna kultura koja je morala imati
veze sa Karbs kulturom i iz koje se razvila LK. Trebalo bi da bude to, u
stvari, Szatmar grupa, koju autori posebno i nu ,amam detaljno prikazuju.
Uz diskusiju sa J. Lichardusom i O. Trogmyerom cl nekim hronolokim, terminolokim
i teritori j alnim pitanjima (npr. o odnosima sa Michalovce-Hradok i Barca III kul
turom, o pitanju tzv. Protolinearkeramik i sL) autori iznose pretpostavku da
raoei LK (odnosno Alfbld LK) nisu bili doseljenici junog porijekla kao npr. ljudi
Kb:-bs kulture, nego se moralo raditi o kasnomezolitskom ili ranoneolitskom narodu
kojem keramika nije bila jo poznata u vriieme ranije Kbrbs kulture. Moda se rad;
o nosiocima Eger kulture. Ti ljudi nisu jednostavno preuzeli forme Kbrbs
kulture, iako se ,uticaj ne moe negirati. Nova neolitskog svijeta nisu ov
dje kopi rana, nego vlastitim tradicijama i dalje razvijana.
U tekstu autori ponovno naglaava.iu da u Evropi jo nisu vidl,iivi
neki elementi koj i b i direktan prelaz iz mezolitskog u neolitsko doba, a
jedino se u Tesaliji zapaaju elementi smiene sa zemljorad.nicima. se,
kau oni, da su lokalne grupe u srednjem i sje\' ernom Potisju, sa svojim posebnim
ekonomskim i drutvenim odnosima, preuzimali i poboljavali preuzete novine iz
neolitiziranih Dokaz za to je Szat.m6r grupa u Velikoj ravnici i Medina
tip u Transdanubiji.
U ovom veoma vanom dijelu tekst<=! N. Kalicz i .J. lVIakkay nas informiu,
dalje, da su u vjerovatno postojale tri osnovne ;:;rupe mezolits-kih zaied
nica: u T r a n s d a n u ,b ,i j i mezolitska grupa sa 'gravetbjensk.om tradicijom
(Szeksard-Palank) i ta'rdenoaskom (npr. Szbdliget) , 'u s j e ver n o j
M a ct a r s k o j, na podrul'iu B0kk i Zemplener gorja, grupa sa makrolil
skom industrijom (Eger-Koporostetb, Avas, Korlat), j u n a j u g o i s t o n a
M a d a r s k a je pripada b malo poznatoj grupi.
Po miljenju autora, ova grupa je bila najspremnija za prijem junih
p.lemenata, 'pa se domah t radiC'ija tu i ne Druge dvije grupe su prele na
neolits ki ivota tek za vrijeme cv.jetan.ia Kbrbs kulture. I Alfbld LK i trans
danubij'ska LK preuzele su znanje o izradi keramike od Korbs gnu pe, ali ,ie svaka
od njih ti.pove posuda 9" su tako i nastale dv.ije grane LK.
Transdanubija se vezu.ie sa Morav,;k0m, junom Poliskom, Slezijam itd.
(Notenkopfkeramik) i tako se odvaja od AlfOlci LK. U Transdanubiji se radi i o
233
OSVRTI I PRIKAZI
Jldstambama velikih male familijarne raz
od onih u
Linearnd keramika i na Koro,
kulture, je ona Maros, je dolo
sa el e
oba
LK (osim ravnici
nisu niti uticaji vrijeme.
ovi uticaji u
trakaste keramike zavrava Po
Uske i Herpaly-Csoszhalom kulture. LK
preuzela je kultura.
odnosi njihov odnos
mll najbolje vidi na (Tab. 2). treba samo
da autori Szatmar paralelno sa ka'snom Karas
fanu fazu LK u Velikoj LK) stavljaju pa'ralelno A.
killhat gl'upa faza Alf6ld LK je hronoloki odnos
B i B2. Iz ovih hrono!okih relacija ostali hronoloki
odnos.i.
Zadrali smo se neto due na
i J. svojim podacima i
i
nalaz,ita u
kulLure Cpna
dL). Na osnovu autori st:wl.iaju
82. S tim paralele Protocucuteni
to D. Berolu (str 104).
Isto su interesantna razmatranja autora o odnosima Szakitlh:3t grupe
ma jU2mim oblastima. Oni navode da su veze Szaka,lhat lw!ture sa
grupom bile vrlo jake (Pritina, Jablanica, Lipovac, Kovanluk dr.).
grupa prihvatila ornamenat medu urezanim linijama, a
grupa ornamenat uboda A utoDi , dalje, upozoravaju na veze
sa danilsko:n kulturom (Tarnabo.d-Templomfo!d, Visznek, str. 109), kao veze S3
makedonskim i tesalskim neolitom. Sve te veze su, prema njihovom miljenju, ile
posredstvom kulture.
Itd.
Ako bismo htjeli da rezimiramo svoj sud o djelu N. Kalicz i .J. Makkay,
bismo m03H
al Autori su ovom knjigom pruili
ravnici, njenih faza i ovn
u standardnu literaturu za
bl P03ebno to su
tovana kultura
razvoju.
K6ros kulture, nego
lltski uz
nih
cl U o situacij i
iu oblastima.
lasti u vezu sa r3z1ikama u
Time je, zapravo, ovo II okvi,r normalnih
odnosa II mezolitskom i dobu. S obzirom to. djelo N. Kalicza i J.
Makkaya odigrati ulogu u Lr>lm razmatranjima.
OSVRTI I PRIKAZI
234
d) Ima, naravno, u ovom djelu i sa kOji'ma se saglas1ti.
Evo nekoli ko takvi h dilema:
1. - Nije sasvim jasno zbog autori tako decidira no tvrde da su nosioci
Koros g rupe doselili u juni dio Veli,ke ravnice sa juga. Danas je sve evi dentnij e
da izmedu Koros kulture (pa i kulture) i neolitskih civilizacija
nog Mediterana postoje veli'ke r azlike, pa je te ko dovesti to jedno sa drugim u
vezu. Moda ,bi metods ki bLJo konisnije da se s is temats ki ispita predneolitski sup
st r a t ,na Koros grupe pa bi se onda dokumentovano moglo govoriti i o.
problemu neolitizacije na ovom Ovo tim vie to j autori smatraju da se
ovdje razvijao jedan poseban me7.0litski supstrat.
2, -- Nije dovoljno ubjedlj: va dokumentacija o kulturn im vezama Szaka lh:'lt
grupe sa dani ls kom kulturom ili sa neol:tom u Makedoniji i Tesa li j i. Treba upozo
riLi da dani Iska kultura 'nema , zapr;wo. kulturnih veza sa kulturom:
prema tome, teko je pretpostaviti da bi grupa bila posrednil< veza
SZ8kalhata i Danila. Primjeri koji su na vedeni kao dokumentaeija za ove veze ne
bi mogli da opravdaju takav Ctni se d v autori ni s u uzeli dovoljno u obzir
noviju literaturu u Jugoslaviji o ovom problemu. - Nije sasvim ubjedlji vo ni mi
ljenje o vezama sa Ma kedonijom i Tesalijom. Moda bi se u ovom moglo
pomiljati i na nezavis ne ko.nkordanse, nastale u uslovima.
3. - Autori oper i,u sa mo sa materijalom, Oni s u objasnili z.ato
su morali t a ko postupiti i to je potpuno shvatljI Vo. Ostaje, i,pak, otvoreno pi tanj.:
ta je neolitski ivota, o kojem se u ,knjizi dosta govoni. T aj ivota je
komponovan od v rlo sloenih elemenata ,i produkcija je samo jedan od
tih elemenata. Zbog toga se u ovom pogledu praznina u
nek j,h pojava.
I na kraju, bez obzira n" razlike u mi ljenj u koje su ovdje spome
ostaje djelo N. i .J. Makkaya "Die Linienbandker amik in der
Grossen Unga rischen Ti efei':Jene<' plod je velikog napora i vrlo savjesnog
Kog post upka; ovo djelo zasluu,ie svaku panju, ono sig'u rno ul aZI u standardn u
literatur u i traj an i vrlo vrijedan doprinos e vropske pra'istorije
, podst icaj za dalja istr<ii vanj a geneze i razvoja neolitskih civilizacija u Podunavlj 'J
i srednjoj Evropi, posebno grupa sa linearnom kerami kom.
Alojz Benac