POLITIKI LIBERALIZAM (IDEJA PREKLAPAJUEG KONSENZUSA) Ciljevi politike filozofije ovise o drutvu kojemu je upuena.

U ustavnoj demokraciji jedan od najvanijih ciljeva jest izlaganje politike koncepcije pravednosti koja moe pruiti zajedniku javnu osnovu za opravdanje politikih i socijalnih ustanova i osig urati stabilnost od jednog pokoljenja do narednog, odnosno politika koncepcija pr avednosti koja moe urediti na naelan nain politike ideale i vrijednosti demokratskog reima, odreujui time ciljeve i ogranienja koja mora potivati ustav. Od te politike ko ncepcije mora se oekivati da zadobije podrku preklapajueg konsenzusa, odnosno konse nzusa u kojem je potvruju oprena vjerska, filozofijska i moralna uenja. U prvom dijelu rasprave Rawls prikazuje tri svojstva politike koncepcije pravedno sti i biljei zato je koncepcija s tim svojstvima primjerena povijesnim i socijalni m uvjetima modernog demokratskog drutva. Prvo svojstvo : kad je takva koncepcija pravednosti, naravno, moralna koncepcija , ona je moralna koncepcija izraena za posebnu vrstu predmeta, naime za politike, socijalne i ekonomske ustanove. tovie ona je izraena za ono to moemo nazvati osnovnom strukturom moderne ustavne demokracije. Pod strukturom misli se na glavne polit ike, ekonomske i socijalne ustanove drutva i nain na koje se one zajedno uklapaju u jedinstvenu shemu drutvene kooperacije. Drugo svojstvo komplementarno je prvom svojstvu: politiku se koncepciju ne smije shvatiti kao opu i sveobuhvatnu moralnu koncepciju koja se primjenjuje na politiki poredak, kao da je taj poredak samo druga vrsta pod tom koncepcijom. Politika ko ncepcija pravednosti, po tome se razlikuje od mnogih moralnih uenja jer se ona sh vaaju kao opa i sveobuhvatna stajalita. Uzmimo na primjer utilitarizam i perfekcion izam, budui da se smatra da naela perfekcije i korisnosti vae za sve vrste predmeta , od ponaanja pojedinca do ureenja drutva kao cjeline i ak do prava naroda, njihov j e sadraj odreen njihovom primjenom na politike ustanove i pitanja drutvene politike. Opreno politika koncepcija pravednosti ne ukljuuje prethodno vezivanje za bilo koj e ire uenje, naravno u mjeri u kojoj je to mogue. Socijalni i povijesni uvjeti modernih demokratskih reima imaju svoje podrijetlo u vjerskim ratovima nakon reformacije, razvoju naela tolerancije, razvoju ustavne vladavine, itd., te to sve utjee na koncepciju pravednosti jer ona mora dopustiti raznolikost opih i sveobuhvatnih uenja i pluralnost suprostavljenih koncepcija znaen ja. Za ideju preklapajueg konsenzusa, bitno je pokazati da se usprkos razliitosti uenja, moe postii konvergencija o politikoj koncepciji pravednosti i odrati drutveno j edinstvo u dugoronom vremenskom periodu. Iako svaka praktikabilna koncepcija politike pravednosti za demokratski reim mora bit liberalna, njen liberalizam nee bit liberalizam Kanta ili Milla. Kantov i Mil lov liberalizam su opa i sveobuhvatna moralna uenja, opa jer se primjenjuju na iroko podruje predmeta i sveobuhvatna jer ukljuuju koncepcije o tome to je vrijedno u lj udskom ivljenju, ideale osobne vrline i karaktera koji upravljaju naim miljenjem i ponaanjem, Javna je uloga politike koncepcije pravednosti odrediti stajalite s kojega svi graa ni mogu ispitivati jedan pred drugim jesu li njihove politike ustanove pravedne i li nisu. O pitanjima politike pravednosti mogu raspravljati svi graani, bez obzira na svoje drutvene poloaje, ciljeve, interese, te vjerska, filozofijska i moralna stajalita. Tree svojstvo politike koncepcije pravednosti: politika koncepcija pravednosti nije formulirana u kategorijama opeg i sveobuhvatnog vjerskog, filozofijskog ili mora lnog uenja, ve u kategorijama odreenih temeljnih intuitivnih ideja. To je vrsta politike koncepcije koju Rawls naziva pravednost kao pravinost. Za nju s e smatra da polazi od temeljne intuitivne ideje politikog drutva kao pravinog susta va drutvene kooperacije meu graanima shvaenima kao slobodne i jednake osobe. U drugom dijelu rasprave govori se o etiri prigovora, a prvi je modus vivendi. Fraza modus vivendi rabi se kako bi se opisao ugovor izmeu dviju drava iji su dravni

interesi i ciljevi suprotni. U pregovorima oko ugovora svaka e drava postupiti mu dro i razborito kako bi postigla da bude javno poznato kako krenje ugovora nije k orisno niti za jednu dravu. Openito govorei, obje su drave spremne slijediti svoje c iljeve na tetu druge , a ako se promijene uvjeti onda to i smiju initi. Preklapajui konsenzus nije puki modus vivendi jer je predmet konsenzusa -politika koncepcija pravednosti, sama moralna koncepcija. Njega se potvruje na moralnim os novama, odnosno on ukljuuje koncepcije drutva i graana kao osoba, kao i naela praved nosti usaenih u ljudski karakter. Sva tri stajalita potvruju politiku koncepciju te je konsenzus stabilan, a to svojs tvo stabilnosti istie osnovnu opreku izmeu preklapajueg konsenzusa i modusa vivendi , ija stabilnost ovisi o sluajnoj okolnosti i ravnotei odnosnih snaga. Npr.odnos katolika i protestanata u 16.stoljeu. obe vjeroispovjesto zastupale su dunost vladara da brani istinsku vjeru is prijei irenje hereze. U tom sluaju prihvaan je naela tolerancije bio bi modus vivendi jer kad bi jedna vjeroispovijest postal a vladajua , naelo tolerancije ne bi se vie slijedilo. Drugi prigovor: izbjegavanje opih i sveobuhvatnih uenja koje povlai ravnodunost ili skepticizam prema istinitosti politike koncepcije pravednosti. Izbjegavanje moe iz gledati kao da sugerira da bi takva koncepcija za nas mogla biti najrazlonija kon cepcija ak kad je poznato da nije istinita, jer istinitost ne spada ovamo. Ipak b ilo bi pogubno za bit politike koncepcije smatrati da je ona skeptina ili ravnoduna prema istini, a pogotovo da je s njom u sukobu. Takav bi skepticizam ili ravnoduno st doveo politiku filozofiju u sukob s brojnim sveobuhvatnim uenjima i tako na sam om poetku umanjio njene izglede za ostvarenje preklapajueg konsenzusa. Ispravno sh vaena politika koncepsija pravednosti ne treba biti nita vie ravnoduna prema istini u moralu, nego to naelo tolerancije treba biti ravnoduno prema istini u vjeri.. jedno stavno primjenjujemo naelo tolerancije na filozofiju samu i nadao se da emo na taj nain izbjei dugovjene filozofijske sporove. Pokuavamo razviti politiku koncepciju pr avednosti sukladnu naim promiljanjima i uvjerenjima.