GUST ENOA: ZLATAREVO ZLATO

Kratki sadraj: U gradu Zagrebu ivio je zlatar Krupi koji je nakon smrti svoje voljene supruge odgajao svoju ker, jedinicu Doru, uz pomo starice, tj. njegove kume Magde. Magda je prodavala paprenjake i svijee na Trgu sv. Marka, po emu su je i nazvali paprenjarka. Najvei zagrebaki neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanec, gospodar Medvedgrada. Dok je jednog dana razbjenjeli narod palio kuu Franje Filipovia koji je izdao svoje hrvatstvo i otiao u turke, jedna iskrica velikog plamena pala je meu konje koji su se zatim razbjeali. Pred podivljalim konjima se sluajno zatekla Dora koju je Pavao, sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Viao ju je vie puta, a opet joj je spasio ivot. Saznavi da mu se sin via s graankom, Stjepko je skovao urotu. Sve politike spletke i sva graanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i Krupia, a takoer i do smrti Dore. Pavao ju ovaj put nije usopio spasiti. Udovica Klara je htjela Pavla samo za sebe. Uz pomo Grge okolina, gradskog brijaa, brbljavog, oholog i pohlepnog varalice, ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. U poetku svih tih nesrea Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. Shrvan to mu je zbog urote sin Pavao otiao, Stjepan Gregorijanec je sklopio mir sa Zagrebom. Umro je u okruenju, ipak sa sva tri svoja sina, Pavlom, Nikom i Jerkom. Rekavi da e jednog dana nestati ime Gregorijanevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv turaka, a Jerko je otiao u samostan i zaredio se. Biljeke o piscu: August eona najsvestraniji i najplodniji je hrvatski knjievnik 19. stoljea. Roen je u Zagrebu 1838. godine, u malograanskoj obitelji maarskoga, njemakoga i ekog podrijetla. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Zagrebu, Peuhu, pa opet u Zagrebu. Pravo je studirao u Pragu i Beu, jedno vrijeme uz potporu biskupa

Strossmayera. Knjievni rad zapoinje feljtonima u novinama i asopisima (Zagrebulje). Istupa kao knjievni kritiar i teoretiar donosei u hrvatsku knjievnost nove ideje o ulozi knjievnosti u kulturnom uzdizanju naroda. Uz knjievni rad, enoa je svakako i meu najobrazovanijim ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i slavenskih jezika, prevodilac, kulturni i javni radnik, dramaturg i umjetniki direktor HNK-a, gradski senator i urednik mnogih asopisa, i od svega najvanije: pjesnik, pripovjeda i romanopisac. Ve kao gimnazijalac enoa pie stihove na njemakom i hrvatskom jeziku. enoine su pjesme, zahvaljujui sugestivnosti i tematskoj i idejnoj primjerenosti zahtjevima irokog kruga itateljstva i povijesnom trenutku, bile vrlo popularne. To se osobito odnosi na povjestice - (Smrt Petra Svaia, Propast Venecije, Prokleta klijet, i dr.) - lirsko-epske pjesnike tvorevine nastale na motivima starih legendi, narodnih predaja i aktualnih politikih prilika s izrazito nacionalno-rodoljubnom idejom i osloncem na tradicionalnu poeziju ilirskog pokreta. Vrhunac je enoina stvaralatva u pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama enoa finim zapaanjem ulazi u seoski, malograanski i gradski ivot promatrajui sudbinu svojih junaka u povijesnim previranjima i postavljajui svojim pristupom temelje hrvatskog realizma. Jedan od najvanijih i meni najdraih likova je Jerko. Najprije je nijemi mladi koji guta svoju bol i gradsko "spadalo", a poslije Pavlov brat i pomaga. Takoer je i Pavao razdvojen u dvije situacije, kao hrvatski kapetan, sin najljueg neprijatelja zagrepana, iv i vjetrovit junak, a na drugoj strani romantian i njean mladi, zaljubljen "do uiju". Od dobrih likova tu su jo: Petar Krupi, zlatar i Dorin otac, brian i zatitan otac, sama Dora, skromna, posluna i vrlo inteligentna, Magda, pobona, malo brbljava, ali potena starica koja je zlataru Krupiu pomogla odgojiti Doru.

Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: Druga polovica 16. st.; od 1574. do 1582. godine Tema: Sukob zagrepana i gregorijanaca zbog prava na Medvedgrad O djelu: Ovo je djelo povijesni roman. Pisan je tokavtinom utemeljenom na graanskom jeziku. Ima dosta latinskih rijei jer je roman pisan u 16. st. kada se latinski jezik jo uvijek koristio. U svom pripovijedanju pisac se koristi dijalozima koji vode do sukoba, monolozima i estim, dugakim opisima koji nam opisuju prostor u kojem se radnja odvija.

enoa je sveznajui pripovjeda jer ima uvid u cjelokupno zbivanje i radnju. On je i nepouzdani pripovjeda jer iznosi vlastito miljenje o postupcima svojih likova. U ovom romanu ima sredstava retardacije: enoa uz dvije glavne radnje (borba za Medvedgrad i ljubavna pria Dore i Pavla) ubacuje i mnoge epizodne radnje (npr. sukob Petra i Stjepka, sukobi u hrvatskom saboru...) Radnja romana je podijeljenja na dvije paralelne radnje: povijesnu i ljubavnu. Uz povijesnu priu vezan je i opis cjelokupnog drutvenog i politikog ivota Zagreba u 16. st. To je osnovna fabula na koju se vezuje i ljubavna fabula, u kojoj je prikazana pria o dvoje zaljubljenih. To dvoje je iz razliitih drutvenih stalea i u to vrijeme se nisu smjeli ni voljeti, a jo manje eniti. Na poetku romana pisac iznosi mnotvo opisa da bi nas bolje upoznao sa ivotom u 16.st. Upoznajemo se sa panoramom Zagreba, s obiajima tog vremena te sa ivotima raznih ljudi i s glavnim likovima. O emu enoa govori u predgovoru? enoa ve u prvoj reenici predgovora tj. svoga obraanja tiocu iskazuje motiv svoga pisanja, pokazuje to ga je nagnalo da se prihvati upravo ove teme: Iznosim pred tebe prijatelju hrvatske knjige malenu sliku burne nae davnine. Nadam se da e ti mila biti, jer je naa, nadam se da e i mojemu peru oprostiti gdje je pogrijeilo, jer da je u peru bilo toliko vjetine koliko je bilo ljubavi za nau stvar, knjiga bi bila bez prigovora. enoa zatim izvjetava svog itaoca o tome kako je doao do fabule romana, kako je kopao po starim pisohranama, drevnim knjigama i drugim listinama: Premeu po arhivu Grada Zagreba stare zapraene artije u kojih sto godina nije bila ruka dirnula, naioh in ljutu i krvavu pru meu silnim podbanom Gregorijancem i graani zagrebakimi. Starina Kreli znao je za tu pravdu ali nije joj znao razlog. A ja otresi prainu, i eto pred mojim oima crno na bijelom zato se podban i Zagreb zavadie i zato je silni velika pao. Eto ti gotove pripovijetke, viknuh radostan i naotrih pero. Stao sam slagati listine, itati i itati do zlovolje. Kupio sam ovdje, kupio ondje, prebirao zapisnike, raune, uio knjige i stare i nove. Kopao sam da iskopam ruevine starog Zagreba, kopao da uskrisim iz groba stare hrvate kakvi bijahu u zboru, u domu, na bojitu. I pomoe Bog. U dui mojoj oivie divne slike, ja sam ih skupio, nadrtao, i evo ih pred tobom, tioe dragi. to je prema enoi teite ovoga djela?

Teite ovog djela je sasvim mala slika pronosti nae burne domovine. Razvrstaj likove na pozitivne i negativne! Pozitivni likovi su: Magda, Dora Krupi, Stjepko Gregorijanec, Pavao Gragorijanec, Niko Gregorijanec, Jerko Gregorijanec, Petar Krupi, Milo. Negativni likovi su: Grga okolin, Klara, Ungnad Krsto, Stjepko Gregorijanec. to zakljuuje iz vanjskog i moralnog opisa svakog pojedinog lika? Paljivo razmotrivi vanjski i moralni opis svakog pojedinog lika mogu zakljuiti ovo: Izgled likova bi trebao nagovijestiti i njihov moralni lik, ali na primjeru opisa Magde, Jerka uviamo da to i nije tako, i da enoa ustvari eli pokazati kako izgled esto vara i kako odijelo ne ini ovjeka. Tko je glavni intrigant u ovom djelu? U ovom romanu glavni intrigant je Grga okolin. Koji je dogaaj u djelu utjecao na daljnji tok i preokret same fabule? U romanu imamo oitu situaciju kada se itava stvar preokrenula zahvaljujui nikom drugom doli Grgi okolinu. To je situacija kada se Klara beznadno zaljubi u Pavla Gregorijanca koji se treba oeniti s Dorom i ivjeti sretno. Grga okolin nagovara Klaru na umorstvo Dore, to e se i te kako odraziti na cijelu fabulu. Koji lik u ovom djelu je suprotan intrigantu? Lik koji je suprotan intrigantu i pokuava razrijeiti i isparaviti ono to je intrigant smislio je Jerko. Kakvi su likovi u ovom djelu? Neki likovi su vrsti i nepopravljivih karaktera (Klara, Grga), dok su drugi samo zavedeni i lako popravljivi (Stjepko, Petar). to zakljuuje promatrajui ljubavnu i povijesnu fabulu ovoga djela? Kada poblie promotrimo ljubavnu i povijesnu fabulu uvidjet emo da ljubavna fabula i te kako utjee na povijesnu i da se ne moe zanemariti. U ovom romanu nema epizoda koje bi se mogle izbaciti a da se to ne odrazi na itavu fabulu. to misli o jeziku kojim je djelo napisano? Meni se osobno enoin jezik nije svidio. Posebne tekoe su mi stvarale tuice a i samo narjeje. Pohvalno je to to je enoa pokuao pisati jezikom koji je bio aktualan u to vrijeme, ali da se mene pita puno vei uspjeh bi postigao da je pisao obinim i strogo knjievnim jezikom.

August enoa Zlatarovo zlato

Biljeke o piscu: August eona najsvestraniji i najplodniji je hrvatski knjievnik 19. stoljea. Roen je u Zagrebu 1838. godine, u malograanskoj obitelji maarskoga, njemakoga i ekog podrijetla. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Zagrebu, Peuhu, pa opet u Zagrebu. Pravo je studirao u Pragu i Beu, jedno vrijeme uz potporu biskupa Strossmayera. Knjievni rad zapoinje feljtonima u novinama i asopisima (Zagrebulje). Istupa kao knjievni kritiar i teoretiar donosei u hrvatsku knjievnost nove ideje o ulozi knjievnosti u kulturnom uzdizanju naroda. Uz knjievni rad, enoa je svakako i meu najobrazovanijim ljudima svoga vremena, poznavalac mnogih europskih i slavenskih jezika, prevodilac, kulturni i javni radnik, dramaturg i umjetniki direktor HNK-a, gradski senator i urednik mnogih asopisa, i od svega najvanije: pjesnik, pripovjeda i romanopisac. Ve kao gimnazijalac enoa pie stihove na njemakom i hrvatskom jeziku. enoine su pjesme, zahvaljujui sugestivnosti i tematskoj i idejnoj primjerenosti zahtjevima irokog kruga itateljstva i povijesnom trenutku, bile vrlo popularne. To se osobito odnosi na povjestice (Smrt Petra Svaia, Propast Venecije, Prokleta klijet, i dr.) - lirsko-epske pjesnike tvorevine nastale na motivima starih legendi, narodnih predaja i aktualnih politikih prilika s izrazito nacionalno-rodoljubnom idejom i osloncem na tradicionalnu poeziju ilirskog pokreta. Vrhunac je enoina stvaralatva u pripovijetkama i romanima. U svojim pripovijetkama i novelama enoa finim zapaanjem ulazi u seoski, malograanski i gradski ivot promatrajui sudbinu svojih junaka u povijesnim previranjima i postavljajui svojim pristupom temelje hrvatskog realizma.

Sadraj: Tema Zlatareva zlata je povijesni sukob medvedgradskog velmoe Stjepka Gregorijanca i grada Zagreba. U sreditu tog sukoba nalazi se ljubav Gregorijaneva sina Pavla i Dore, keri grikog zlatara Petra Krupia. Jedan

od najvanijih i meni najdraih likova je Jerko. Najprije je nijemi mladi koji guta svoju bol i gradsko "spadalo", a poslije Pavlov brat i pomaga. Takoer je i Pavao razdvojen u dvije situacije, kao hrvatski kapetan, sin najljueg neprijatelja Zagrepana, iv i vjetrovit junak, a na drugoj strani romantian i njean mladi, zaljubljen "do uiju". Od dobrih likova tu su jo : Petar Krupi , zlatar i Dorin otac, brian i zatitan otac, sama Dora, skromna, posluna i vrlo inteligentna, Magda, pobona, malo brbljava, ali potena starica koja je zlataru Krupiu pomogla odgojiti Doru. Radnja romana se zbiva u Zagrebu u drugoj polovici XVI. stoljea. Roman poinje priom o mrnji gospodara Medvedgrada, Susedgrada, Kaptola i Zagrepana koja se tijekom radnje sve vie oblikuje u sukob graana Zagreba i Stjepka Gregorijanca, medvedgradskog feudalca. Borba graana predvoenih mudrim grikim zlatarom Petrom Krupiem i medvedgradskog silnika gubi svoj elementarni historijski, ekonomski i drutveni znaaj u trenutku kada se posve nenadano javlja ljubav izmeu smjerne grike ljepotice Dore Krupieve i Stjepkova sina Pavla. Stjepko Gregorijanac sinovljevu ljubav doivljava kao nedostojan i nepromiljen izbor, pa sinu nudi lijepu, ali do sri pokvarenu Klaru Gruberovu, gospodaricu Samobora. Pavle prezire i odbaci Klaru koja se odluuje osvetiti pomou gradskog brijaa Grge okolina. On ima svoj motiv za osvetu: prosei ruku lijepe zlatarove jedinice bio je odbijen bez premiljanja. U zavjeru protiv nedunih zaljubljenika ukljuuje se i sam Stjepko Gregorijanac. On planira Dorinu otmicu. Pojavljuje se tajanstveni nijemi sveenik Jerko koji pomae Pavlu da spasi Doru. Otkriva se da je to Pavlov polubrat ija je majka nesretna rtva iz mrane prolosti Stjepka Gregorijanca. Ipak, ne uspijevaju sauvati Doru-napivi se otrovane vode iz ruke u vojnika preruenog Grge okolina, ona umire. Pavle se nad mrtvom Dorom zaklinje na vjeitu samou. Stjepko Gregorijanec umire ispunjen kajanjem. Grga okolin svrava svoj ivot kukaviki i mizerno. ba onako kako ga je i proivio. Pavle odlazi u borbe s Turcima, uludo ulae svoj ivot i pogiba kao slavan junak. Njegovom smru gasne loza gospodara Medvedgrada.
Bilje{ke o prostoru i vremenu: - Zagreb 16 stolje}e - popodne ~etvrti dan po svetoj trojici 1574. godine - godina dana poslije sastanka na Medvedgradu - opisivanje izgleda Zagreba - prva nedjelja poslije [imunja 1576. godine - dva kanonika ~ekaju nekog pred drvenom kapijom - devet sati - opisivanje krajolika Samobora - 11 sati - 1577 godina - Tri kralja 1578 godine, velika zima

Kratki sadraj: U gradu Zagrebu ivio je zlatar Krupi koji je nakon smrti svoje voljene supruge odgajao svoju ker, jedinicu Doru, uz pomo starice, tj. njegove kume Magde. Magda je prodavala paprenjake i svijee na Trgu sv. Marka, po emu su je i nazvali paprenjarka. Najvei zagrebaki neprijatelj je bio Stjepko Gregorijanec, gospodar Medvedgrada. Dok je jednog dana razbjenjeli narod palio kuu Franje Filipovia koji je izdao svoje hrvatstvo i otiao u turke, jedna iskrica velikog plamena pala je meu konje koji su se zatim razbjeali. Pred podivljalim konjima se sluajno zatekla Dora koju je Pavao, sin Stjepka Gregorijanca spasio i zavolio. Viao ju je vie puta, a opet joj je spasio ivot. Saznavi da mu se sin via s graankom, Stjepko je skovao urotu. Sve politike spletke i sva graanska ogovaranja doveli su do ranjavanja Magde i Krupia, a takoer i do smrti Dore. Pavao ju ovaj put nije usopio spasiti. Udovica Klara je htjela Pavla samo za sebe. Uz pomo Grge okolina, gradskog brijaa, brbljavog, oholog i pohlepnog varalice, ona je poslala svoje vojnike da otruju Doru. Ljubomorna udovica je ostvarila svoj cilj. U poetku svih tih nesrea Pavao je stekao saveznika i u njemu otkrio svoga brata Jerka. Shrvan to mu je zbog urote sin Pavao otiao, Stjepan Gregorijanec je sklopio mir sa Zagrebom. Umro je u okruenju, ipak sa sva tri svoja sina, Pavlom, Nikom i Jerkom. Rekavi da e jednog dana nestati ime Gregorijanevo imao je pravo jer su Pavao i Niko poginuli u bitci protiv turaka, a Jerko je otiao u samostan i zaredio se. Kratki sadraj: Radnja se odvija u 16 st. u Zagrebu. Plemi Pavao Gregorijanec spaava Doru Krupievu prilikom jedne guve u gradu i odvodi je njenom ocu, zlataru Petru Krupiu. Pavao se odmah u nju zaljubio. Prilikom iste nevolje u gradu smili mu se nijemi prosijak Jerko i zamoli svoje sluge da ga odnesu na njegove dvore da se izlijei. Dora je slovila kao lijepa, vrijedna, skruena i vjerna bogu i domu, iako je rano ostala bez majke pa ju je uz oca odgajala kuma Magda. Brija Grga okolin nije uspio isprositi Doru za enu pa se zakleo da e Krupievoj obitelji nanijeti sva zla. Pokuao je djevojku u gradu oklevetati zbog ega ju je otac otjerao kod roaka van grada. Putem su ju presreli plaenici Stjepka Gregorijanca s namjerom da ju otmu i osramote, ne bi li tako onemoguili da se Pavao njome vjena. Kao to je brija Grga bio dounik Stjepku, tako se prosjak Jerko zajedno sa plemiem Pavlom urotio protiv Grge i oca Gregorijanca. Dodatnu nevolju ini barunica Klara koja je rano ostala samoborska udovica i smrtno se zaljubila u lijepog Pavla. Jerko je objasnio

Pavlu da nije nijem, da imaju zajednikog oca, da mu je majka bila sluavka na oevom dvoru, da ju je Stjepko napastovao i kad je vidio da je trudna protjerao ju je sa dvora. Umrla je u tekoj bjedi, a on joj se zakleo da e cijeli ivot utjeti, kako nitko ne bi saznao nita o njemu. Do sada mu je pomagao roak fratar u samostanu. Kad su nastale svae izmeu vlastele i graana, u vrijeme kad je Petar bio na ratitu protiv turaka, Klara je unajmila jednog zlobnika koji se pojavio u Dorinoj kui za vrijeme dok je bila sama. Prethodno je taj zlobnik ranio Janka koji je uvao Dorina ulazna vrata. Dori se predstavio kao ovjek koji trai zatitu, u nevolji je i bjei. Smilio se Dori, donijela mu je vode i dok je gledala kroz prozor zlobnik joj je podmetnuo otrov. Kratko nakon to je probala tu vodu preminula je. U taj a doao je nesretni Pavao koji nije nita mogao napraviti protiv toga. Idueg dana Dora je bila sahranjena. Za vrijeme dok je leala na odru u crkvi Pavao se sreo sa Klarom i obeao joj najljue nevolje za sve to je uinla. Pavao je otiao na ratite sa turcima. Vratio se tek na samrti oca Stjepa, kojeg ispovijeda sveenik Jerko. Otac se na samrti ispovijeda sveeniku i kaje se za vanbrnog sina. Sveenik otkriva da je on taj sn. Iza obitelji Gregorijanec u kojoj su bila tri sina nije ostao niti jedan nasljednik. Pavao se nije enio i pognuo je na ratitu. Niko je mao samo jednu kerku, a Jerko je bio sveenik.

Mjesto radnje: Zagreb Vrijeme radnje: Druga polovica 16. st.; od 1574. do 1582. godine Tema: Sukob zagrepana i gregorijanaca zbog prava na Medvedgrad O djelu: Ovo je djelo povijesni roman. Pisan je tokavtinom utemeljenom na graanskom jeziku. Ima dosta latinskih rijei jer je roman pisan u 16. st. kada se latinski jezik jo uvijek koristio. U svom pripovijedanju pisac se koristi dijalozima koji vode do sukoba, monolozima i estim, dugakim opisima koji nam opisuju prostor u kojem se radnja odvija. enoa je sveznajui pripovjeda jer ima uvid u cjelokupno zbivanje i radnju. On je i nepouzdani pripovjeda jer iznosi vlastito miljenje o postupcima svojih likova. U ovom romanu ima sredstava retardacije: enoa uz dvije glavne radnje (borba za Medvedgrad i ljubavna pria Dore i Pavla) ubacuje i mnoge epizodne radnje (npr. sukob Petra i Stjepka, sukobi u hrvatskom saboru...)

Radnja romana je podijeljenja na dvije paralelne radnje: povijesnu i ljubavnu. Uz povijesnu priu vezan je i opis cjelokupnog drutvenog i politikog ivota Zagreba u 16. st. To je osnovna fabula na koju se vezuje i ljubavna fabula, u kojoj je prikazana pria o dvoje zaljubljenih. To dvoje je iz razliitih drutvenih stalea i u to vrijeme se nisu smjeli ni voljeti, a jo manje eniti. Na poetku romana pisac iznosi mnotvo opisa da bi nas bolje upoznao sa ivotom u 16.st. Upoznajemo se sa panoramom Zagreba, s obiajima tog vremena te sa ivotima raznih ljudi i s glavnim likovima. Analiza likova: Glavni i najvaniji likovi su Dora Krupieva i Pavao Gregorijanec. Dora i Pavao su pozitivni likovi. Oni se vole, ali su iz razliitih drutvenih slojeva pa ne smiju biti zajedno. Dora Oienje nevinosti, istoe, njenosti i dobrote. U romanu se spominju samo njezine vrline, kao da uope nema mana. "Bijae bistra, iva, te se ve za kasnijeg djetinjstva toliko oslobodila tako da je vie nisu smatrali djetetom, svi su je nazivali "zlatarevom mudrijaicom" jer se mala nauila itanju i pisanju..." Dora je vrlo inteligentna, jako pametna i lijepa. Njezino srce je osvojio samo Pavao Gregorijanac. Ona na kraju umire jer su svi negativni likovi bili protiv nje. Njezinu smrt isplanirao je Grga okolin, koji je volio Doru, ali je nije elio gledati sretnu s drugim. Pavao Mlad i lijep ovjek. Hrabar je, odluan i plemenit. Dobar je vojnik, a u borbi je velik junak. "Mladiu bijae jedva dvadeset godina. Lice blijeano, plemenito, kosa dugaka, crnomanjasta, brii mali, elo visoko, a sjajne plavetne oi pod tamnim trepavicama dvije zvijezde da ih nije mutila neka sjeta. Mladi bijae lijep, snaan, a ljepi od brige i sjete." Pavle je bio zaljubljen u Doru. Za nju bi dao sve, pa i svoj ivot. On je veoma plemenit i osjeajan, te je posve razliit od svog oca. Bio je jako vezan uz majku, te se nakon njezine smrti udaljavao od obitelji. Stjepko Gregorijanec Dostojanstven, samovoljan i silovit plemi. ini sve da ostvari svoje elje. Jako mu je vano miljenje drugih. Klara Grubarova

Brzopleta, pokvarena i laljiva. Opsjednuta je svojom ljubavi prema Pavlu zbog koje na kraju poludi. Petar Krupi Iskren, poten, blag i mudar. Velik je uzor svojoj keri Dori. Grga okolin Pokvaren, zao i tat. Voli Doru i planira njezinu smrt samo da je ne gleda sretnu sa nekim drugim. Magda Olienje dobrote i sigurnosti. Voljela je i titila Doru te je nakon njezine smrti i sama umrla nastavljajui je tititi i nakon smrti.

O emu enoa govori u predgovoru? enoa ve u prvoj reenici predgovora tj. svoga obraanja tiocu iskazuje motiv svoga pisanja, pokazuje to ga je nagnalo da se prihvati upravo ove teme: Iznosim pred tebe prijatelju hrvatske knjige malenu sliku burne nae davnine. Nadam se da e ti mila biti, jer je naa, nadam se da e i mojemu peru oprostiti gdje je pogrijeilo, jer da je u peru bilo toliko vjetine koliko je bilo ljubavi za nau stvar, knjiga bi bila bez prigovora. enoa zatim izvjetava svog itaoca o tome kako je doao do fabule romana, kako je kopao po starim pisohranama, drevnim knjigama i drugim listinama: Premeu po arhivu Grada Zagreba stare zapraene artije u kojih sto godina nije bila ruka dirnula, naioh in ljutu i krvavu pru meu silnim podbanom Gregorijancem i graani zagrebakimi. Starina Kreli znao je za tu pravdu ali nije joj znao razlog. A ja otresi prainu, i eto pred mojim oima crno na bijelom zato se podban i Zagreb zavadie i zato je silni velika pao. Eto ti gotove pripovijetke, viknuh radostan i naotrih pero. Stao sam slagati listine, itati i itati do zlovolje. Kupio sam ovdje, kupio ondje, prebirao zapisnike, raune, uio knjige i stare i nove. Kopao sam da iskopam ruevine starog Zagreba, kopao da uskrisim iz groba stare hrvate kakvi bijahu u zboru, u domu, na bojitu. I pomoe Bog. U dui mojoj oivie divne slike, ja sam ih skupio, nadrtao, i evo ih pred tobom, tioe dragi. to je prema enoi teite ovoga djela? Teite ovog djela je sasvim mala slika pronosti nae burne domovine.