Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Sulejman el-Ekar
SVIJ ET DINA l EJ TANA
Omer b. Sulej man el -Ekar
SVIJET DZINA
l SEJTANA
Buim, 201 0
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
Neka je hvala Svevinj em Allahu, Njega hvalimo, od Nj ega po
mo i oprost traimo, Njemu se utjeemo od zla naih dua i
naih loih dj ela. Koga Allah uputi, niko ga ne moe u zabludu
odvesti, a koga u zabludu odvede, niko ga ne moe uputiti.
Svjedoim da nema istinskog boanstva osim Allaha, Koj i
nema sauesnika i svjedoim da je Muhammed, sallallahu
'alejhi ve sellem, Allahov rob i poslanik.
Neki lj udi misle da se o ovoj temi pie samo s cilj em obra
ivanja informacija i zato preferiraj u da se ona povrno obra
uje, ne razmiljaj ui mnogo o nj enoj sutini. lsto tako, dre
da je korist od izuavanja ove tematike ograniena i da nezna
nj e u vezi s tim ne teti ovj eku. To
.
nj ihovo milj enj e j a neu
do u detalje pobij ati.
ovj eanstvo sada troi ogromne sume novca u dokaziva
nj u, odnosno negiranj u postojanja ivota i ivih bia na dru
gim planetara prostranog svemira, novac koj im bi se gradovi
mogli podii i drave osnovati, dok velikim dij elom Zemlj e
vlada glad. lzuavaj ui to, znanstvenici jo ulau i veliki trud
i mnogo vremena.
ta onda rei u vezi s izuavanj em ivih razumnih bia koja
ive s nama, na naoj planeti, mij eaj u se s nama u kuama,
jedu i pij u s nama, mogu unititi na um i srce, potaknuti nas
da se sami unitimo, da j edni druge ubij amo, navesti nas da
j edni druge oboavamo, odnosno da oboavamo neko drugo
stvorenj e, da bi na nas navukli Allahovu, delle anuhu, sr
dbu koj u bismo zasigurno osjetili? A kraj je onih koj i se dignu
protiv Svevinjeg Allaha vatra razbuktana!
6 SVIJ ET DINA I EJTANA
Informacije koje moemo dobiti iz kur'anskih ajeta i auten
tinih Poslanikovih, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadisa ne mo
gu se platiti zlatom. Naime, ti nam erijatski tekstovi otkri vaju
tajnu svijeta dina i ejtana, govore nam o detaljima njihovog
ivota, ali i upozoravaju na neprijateljstvo koje dio njih gaji
prema ljudima i neprestan trud koji ulau da bi nas odveli u
zabl udu i upropastil i .
Ako bude prouavao ajete koji govore o dinima i ejta
nima, ovjek e uoiti da je Sveznajui Allah ovoj temi posve
tio veliki broj ajeta u asnom Kur'anu, to treba biti pokazatelj
njene vanosti.
Onaj ko studira te erijatske tekstove svjestan je da je ovje
kov ivot zapravo jedna velika borba izmeu njega i ejtana:
ejtan ga eli uniti ti i upropastiti, a ovjek kojeg je Allah, del
l e anuhu, pomogao Svoji m svjetlom bori se da se odri na
Pravome putu i da na njemu odri druge ljude. Na tome se
putu mora boriti protiv neprijatelja koji zadire u dubinu nje
gove due, koji VLVL loim mislima napada njegovo srce,
budi u njemu raznorazne elje i potie na ostvarenje snova i
nastojanja. Isto tako, ovjek uvijek mora preispitivati svoje ci
ljeve, bliske i daleke, da bi bio svjestan blizine, odnosno uda
ljenosti od Svevinjeg Allaha, s jedne, te sauvanosti od nepri
jatelja koji ga eli zaulariti i voditi kao to zemljoradnik vodi
tegleu ivotinju, s druge strane.
Objedinio sam erijatske tekstove koji se bave pitanjem
dina i ejtana i izjave autoritativnih islamskih uenjaka s tim
u vezi, te sam ih prostudirao i pripremio ovu knjigu koja se
sastoji od est poglavlja.
U prvom poglavlju dao sam osnovne informacije u vezi sa
svijetom dina i ejtana. Govorio sam o materiji od koje su
stvoreni i nainu njihovog stvaranja, njihovim imenima i vr
stama, hrani, piu i sklapanju braka, mjestima na kojima bo
rave, ivotinjama s kojima ive i njihovim jahalicama, a na
PREDGOVOR PRVOM IZDANJ U
7
kraj u poglavlja govorio sam o moi koj u im je Svemogui Allah
dao.
U drugom sam poglavlju objasnio radi ega su dini i ej
tani stvoreni, govorio sam o nainu dostavljanj a Boij eg za
kona i propisa njima te o sveobuhvatnosti Resulullahovog,
sallallahu 'alejhi ve sellem, poslanstva.
U treem, najvanij em poglavlju ove knj ige, u est sam stu
dija razmatrao nekol iko stvari. Prvo sam govorio o neprij atelj
stvu izmeu ovj eka i ejtana navodei dokaze koj i ukazuj u na
j ainu i okrutnost toga neprijateljstva, te o All ahovom, del
le anuhu, upozorenj u na njihovo neprijateljstvo. Potom sam
govorio o ejtanovim bliskim i dalekim ciljevima, a onda sam
razmatrao naine na koje ejtan zavodi ovjeka. Zati m sam
neto zapisao o ejtanovom predvoenj u te borbe i o voj sci
koj om raspolae, nakon ega sam razmatrao spletke koj ima
ejtan spletkari protiv ovj eka. Poglavlje sam zavrio govorei
o ejtanovim vesvesama (zlim mislima i sumnj ama) , nj ego
vom oruju u kvarenj u ljudi i sij anj u nereda u nj ima samima.
Tu sam objasnio nekoliko stvari za koj ima poseu ejtani u
zavoenj u lj udi: pretvaranj e u odreene likove, obraanje lj u
dima i teti koja iz toga proizilazi, spiritizam (dozivanj e du
hova) - da l i je to mogue i kakva je veza izmeu spiritizma i
ejtana, a potom sam razmatrao pitanje poznaj u l i dini gajb,
budunost i o teti koja proizilazi iz uvj erenja nekih ljudi da
dini poznaj u budunost. Ovo sam poglavlje zavrio razma
tranj em veze izmeu dina i l eteih tanj ira.
U etvrtom sam poglavlj u govorio o oruj u koj i m se musli
man mora naoruati da bi mogao voditi borbu protiv ejtana.
U petom poglavlj u govorio sam o lijeenj u ejtanskog do
dira.
U estom, poslj ednjem poglavlju razmatrao sam mudrost
u stvaranju ejtana.
Na kraj u, molim Svemogueg Allaha da od ove knjige korist
8 SVIJ ET DI NA EJ TANA
bude imao njen autor, izdava i itatelj, da svima On osigura
prestinu nagradu na onome svijetu, da nas zatiti od ejtana
i stavi nas u okrilje Svoje brige i panje, a On je, zaista, divan
zatitnik i divan pomaga!
l neka je mir i spas na Resulullaha, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, njegovu asnu porodicu i sve ashabe.
dr. Omer b. Sulejman b. Abdullah el-Ekar
Kuvaj t, 28. 7 13
9
8. h. _. (
3
0. IX 1
97
8. god.)
PCGLAVL) E
OSNOVNE INFORMACIJE U VEZI SA
SVIJETOM DINA l EJTANA
D I NI - ZASEBAN SVIJ ET
Dini su zaseban svijet, potpuno neovisan od naega svijeta
i svijeta asnih meleka, osim to izmeu nj i h i ljudi postoje
odreene zaj ednike osobine: imaju razum i slobodu izbora
izmeu dobra i zla. Dodue, od lj udi se razlikuj u u nekim stva
rima. Najvanija razlika j este materija od koj e su stvoreni. Na
zvani su dinima j er su nevidljivi. Ibn-Akil , rahimehullah, za
pisao je: "Dini su nazvani tim imenom jer su nevidljivi i skri
veni. Odatle se dij ete u maj inoj utrobi naziva denn. Isto
tako, tit je dobio ime mudnn jer titi ratnika u borbi . "1 Ovu
konstataciju asni Kur'an j asno potvruj e: "On (ejtan) vas vi
di, on i vojske njegove, odakle vi njih ne vidite." (El -A'raf, 27. )
MATERIJA OD KOJ E SU DI NI STVORENI I
NAIN NJ I HOVOG STVARANJA
OD EGA SU DI NI STVORENI
Svevinji Allah izvij estio nas j e da su dini stvoreni od vatre:
" . . . a jo prije stvorili smo dine od vatre uarene." (El-Hidr,
27.) Takoer: " . . . a dina (j e stvorio) od plamena vatre . . . " (Er
-Rahman, rs.) Komentiraj ui sintagmu plamena vatre, Ibn-Ab
bas, Ikrime, Mudahid, Hasan el-Basri i neki drugi komenta
tori Kur'ana kau da se to odnosi na zavretak plamena, a po
Akamu1-merdan, str. 7
IO SVIJET DI NA EJ TANA
drugoj verzij i , na isti plamen i njegov naj bolj i dio. 1 I mam En
-Nevevi zapisao j e slj edee: "Izraz mird odnosi se na plamen
koj i je pomij ean s crnilom vatre. "2
U Aiinom, radijallahu 'anha, predanju navodi se da je Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao sljedee: "Me
leki su stvoreni od svj etlosti, dini su stvoreni od plamena va
tre, a ovjek je stvoren od onoga to vam je ve opisano."3
KADA SU DI NI STVORENI
Nesumnjivo j e da su dini stvoreni prij e ovjeka, na osnovu
j asnih Allahovih, delle anuh u, rij ei: "Mi smo stvorili Ade
ma od ilovae, od blata ustajalog, a jo prije smo stvorili di
ne od vatre uarene." (El-Hidr, 26. -27. ) Neki prvaci sma
traju da su dini stvoreni prije ovj eka na hiljadu godina, ali
za takvu tvrdnj u ne postoj i dokaz u Kur'anu ni u hadisu.
KAKO DI NI I ZGLEDAJ U
Kako dini izgledaj u, kakav je njihov oblik i koja ula imaj u -
sve to znamo samo u onoj mj eri u kojoj nas je Svevinji Allah
izvij estio. Naime, pouzdano znamo da oni imaju srce, oi i
ui: "Mi smo za Dehennem mnoge dine i ljude stvorili; oni
srca imaju - a njima ne shvaaju, oni oi imaju - a njima ne
vide, oni ui imaju - a njima ne uju; oni su kao stoka, ak i
gori . . . " (El-A'raf, 179. ) Isto tako, ejtan ima glas, to se uoava
iz aj eta: "l zavodi glasom svojim koga moe . & & " (El-Isra', 64.)
U hadisima se jo navodi da ejtan ima j ezik, da dini jedu,
pij u, smiju se i neke druge stvari koj e e uvaeni itatelj pro
itati u ovoj knjizi.
El-Bidajetu ven-nihaje, I/59
El-Minhad, r 8jr23
` Muslim (2996)
OSNOVNE I NFORMACI J E L VEZI SA SVIJ ETOM DINA EJ TANA 1
I MENA DINA U ARAPSKOM J EZI KU NJ I HOVE VRSTE
S tim u vezi , lbn-Abdulberr rekao j e sljedee: "Prema j eziko
znalcima, dina postoj i nekoliko kategorij a. U osnovnom zna
enju, za nji hove individue kae se din. Ako se podrazumije
vaj u oni dini koj i ive s lj udima, kae se ummir. Dine koji se
bave dj ecom lj udi nazivaj u ervih. Ako su zloesti i uznemira
vaj u lj ude, to su ejtini. Ako su gori od toga, onda su to miridi,
a ako su jo gori i vie napasni, to su onda ifriti (mn. afarit)."1
Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, izvijestio nas j e: "Dini
se dijele na tri vrste: oni koji lete, dini u obliku zmija i pasa,
te oni koji odsj edaj u i putuj u."2
DOKAZI POSTOJANJA DINA
POSTOJANJ E DI NA- NEOSPORNA I NJ ENICA
Izuzetno malo lj udi u potpunosti nij ee postojanj e dina, a
neki mnogoboci smatraj u da se pod izrazom dini podrazu
mijeva snaga zvij ezda.J
Neki flozof smatraj u da se pod izrazom din misli na lou
stranu i poroke ljudske due, odnosno da se pod izrazom me
leki podrazumij eva dobra strana due. 4
Dio modernista, opet, kae da su dini ustvari bakterij e i
mikrobi, koje j e otkrila savremena nauka.
Dr. Muhammed el-Behi tvrdi da su dini zapravo meleki,
da su j edan svijet i da meu nj ima nema razlike. Izmeu osta
log, on se pozvao na inj enicu da su meleki nevidljivi lj udima,
Akamul-merdan, str. 8.
2 Hadis su zabiljeili: Et-Taberani, El-Hakim tEl-Bejhek
i
, u djelu El-Esma'u
ves-sifat, s ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-dami'a, 3/85.
`Vidjeti: Medmu'atul-fetava, 24/280, djelo ejhul-islama Ibn-Tejmijje.
4Vidjeti: Medmu'atulfetava, 4/364
2 SVIJET DINA EJTANA
i u svijet dina uvrstio (kad se radi o vjerovanj u, odnosno ne
vjerovanj u i dobru, odnosno zlu) sve to je ovjeku nevidlj ivo. 1
DA J E NEZNANJ E ARGUMENT
Spomenute kategorije lj udi koj e opovrgavaju postojanje dina
ne raspolau znanjem u vezi s tim, i to je najvie ime se ru
kovode. A neznanj e nije argument.2 Nerazumno je da ovjek
nijee odreenu stvar samo zato to ne zna da ta ista stvar
postoji! Zbog negiranja nepoznatog Svevinji je Allah osudio
nevjernike rekavi : "Oni poriu prije nego to temeljito sa
znaju ta ima u njemu B B B " (J unus, 39. ) Zar je bilo nemogue da
lj udi koji su ivj eli prij e stotine i stotine godina demantiraj u
savremene izume (koje niko ne moe porei) da ih j e s tim u
vezi izvijestio iskren ovjek? Da li je to to nismo bil i u stanj u
uti nebrojene glasove u svemiru dokaz njihovog nepostoja
nja? Zatim smo izumili radio-talase, pa smo postali kadri uti
ono to ne moemo registrirati ulom sluha.
Govorei o skupini dina koj u je Allah, delle anuhu; po
slao Resulullahu, sallallahu 'alejhi ve sellem, da sluaj u uenje
Kur'ana, Sejjid Kutb, rahimehullah, u tefsiru F zilall-Kur'an
ostavio j e slj edei zapis:
"Dogaaj spomenut u Objavi u vezi sa slanjem nekoliko
dina radi sluanja Poslanikovog, sallallahu 'alejhi ve sellem,
uenj a Kur'ana te prenoenje njihovih rijei i postupaka usljed
Vidjeti: Tefiru sure tir-Rahman, str. b.
'Svoje miljenje nemaju pravo dokazivati predanjem koje je zabiljeio
imam El-Buhari u kojem se kae da je Ibn-Abbas, radijallahu 'anhu, ni
jekao Resulullahovo, sallallahu 'alejhi ve sellem, obraanje dinima i nji
hovo obraanje njemu. Naime, Ibn-Abbas je nijekao razgovaranje, a nije
poricao postojanje dina.
zina.
Imam El-Duvejni napominje da je "veina uenjaka, iz re
dova ashaba i tabi'ina, j ednoglasna u milj enj u da dini i ej
tani postoje i da je traenje utoita u Allaha od njihovog zla
legitimna stvar. Tom njihovom konsenzusu ne proturjei onaj
ko ima ikakve veze s vj erom. "3
AJ ETI l HADlSI
Brojni erijatski tekstovi potvruju postojanje dina i ejtana.
Mnoge od njih smo spomenuli u knj izi, iako su toliko poznati
da ih nema potrebe ni spominjati. Allah, delle anuhu, rekao
je: "Reci: 'Meni je objavljeno da je nekoliko dina prisluki-
valo i reklo . . "' (El-Dinn, 1. ) U 6. ajetu iste sure Sveznajui je
Allah rekao: " . B i bilo je ljudi koji su pomo od dina traili,
pa su im tako obijest poveali . . . "
Medmu'atul-fetava, I9/IO
'Medmu'atul-fetava, I9/I3
`Akamul-merdan, str. 4
OSNOVNE INFORMACIJE L VEZI SA SVIJ ETOM DINA l EJ TANA 1
7
VIENJ E l POSMATRANJ E GOLIM OKOM
Mnogi lj udi u naem vremenu, a i oni prij e nas, vidjeli su odre
ene prizore s tim u vezi , mada mnogi od onih to su to vidj eli
ili uli ne znaju da se radi o dinima, pa tvrde da se radi o du
hovima, prikazama, vanzemalj cima . . . Naj istinitij e to postoj i
s tim u vezi jeste predanje u koj em se kae da j e Resulullah,
sallallahu 'al ej hi v e sellem, vidio dine, razgovarao s nj ima, po
uio ih odreenim stvarima i uio im kur'anske aj ete. Preda
nje koj e o tome govori navest emo na odgovaraj uem mj estu.
MAGARAC l PAS MOGU VIDJ ETI DI NE
l ako ljudi u osnovi ne mogu vidjeti dine, postoje iva bia
koj a to mogu. Primjer takvih bia su magarac i pas. El-Buhari
i Muslim zabilj eili su Ebu-Hurej rino, radijallahu 'anhu, pre
danje u koj em se kae da je Allahov Poslanik, sallallahu 'alej hi
ve sellem, rekao: "Kada ujete pjevanje pij etla, molite Allaha
za dobrote Nj egove, jer je pijetao vidio meleka. A kada uj ete
revanj e magaraca, utjeite se Allahu od ejtana, jer je maga
rac vidio ej tana. "r Ebu-Davud je zabiljeio predanj e u koj em
Dabir b. Abdullah, radijallahu 'anhu, prenosi slj edei Vjero
vj esnikov, sallallahu 'alej hi ve sell em, hadis: "Kada uj ete lave
pasa i revanje magarca, utjeite se Allahu, jer oni vide ono to
vi ne vidite. "2
Ne izaziva uenj e da odreene ivotinje vide ono to j e
nama nevidlj ivo, u ta su se znanstvenici i uvjerili. Naprimj er,
pela vidi ultravioletne zrake, pa zato vidi sunce i kad je obla
no; sova vidi mia u mrkloj noi itd.
El-Buhari (3303), Muslim (2729) i Ebu-Davud (4255)
Ebu-Davud (4256)
r8 SVIJ ET DINA l EJTANA
POBIJ ANJ E MI LJ ENJ A ONI H KOJ I KAU DA DI NI
PRIPADAJ U SVIJ ETU MELEKA
Prethodio je hadis u koj em se kae da su meleki stvoreni od
svj etlosti, a dini od vatre, u koj em je Poslanik, sallallahu 'alej
hi ve sellem, naglasio razliku izmeu dvij e materije, to za
pravo znai da se radi o dva posebna svij eta, a ne o jednom,
istom svij etu.
Onaj ko prostudira erijatske tekstove u vezi s melekima
i dinima uvj erit e se da izmeu nj ih postoj i velika razl ika:
mel eki ne jedu, ne pij u, ne opiru se onome to im Svezna
j ui Allah zapovijedi , izvravaju ono to im se naredi. . . , doim
dini jedu, pij u, i skazuju neposlunost Allahu, suprotstavljaj u
Mu se, lau . . .
Naravno, i mi kaemo da su to dva nama skrivena svij eta
koja ne vidimo, ali su potpuno razliiti u pogledu materije od
koje su stvorena i u pogledu karakteristika.
EJTAN! l DI NI
KO J E EJ TAN
ejtan vas
plai neimatinom i navraa vas da budete krti, a Allah vam
obeava oprost i nagradu Svoju B # # " (El-Bekare, 268. ) Plai nas
neimatinom govorei: "Ako udij elite imetak, osiromait e
te! " A izraz faha', spomenut u aje tu, ima znaenje svakog ru
nog djela: krtost, nemoral . . . , na koje nas ej tan navraa.
Tjelesno i duevno uznemiravanje. Kao to ejtan nastoji
odvesti ovjeka u zabludu nevjerstvom i grij esima, isto tako
nastoj i ga tjelesno i duevno uznemiriti. Ovdje emo navesti
neke poznate stvari koj ima ejtan uznemirava ovjeka:
- napadao je na Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem; ve smo
navel i hadis u koj em se navodi da j e ejtan napao Resulul
l aha, sallallahu 'al ej hi ve sellem, i donio eravicu koj u je htio
baciti na njegovo lice;
- donosi runo snovienj e; ejtan j e kadar ovj eku prikazati
u snu stvari koje ga uznemi ravaj u i zadaju brige, a sve kako
bi ga rastuio i nanio mu bol. U Ebu-Hurej rinom, radijalla-
NEPRIJATELJ STVO I ZMEDU OVJ EKA l EJTANA
75
hu 'anhu, predanj u navodi se slj edee: "Snovi se dijele na tri
vrste: radosne vijesti od Milostivog, uobraanje due i ej
tanova zastraivanj e. "r U verziji koj u j e prenio Avfb. Malik,
radijallahu 'anhu, kae se sljedee: " . . . i ej tanova zastrai
vanj e koj im eli rastuiti ovj eka. "2 Ebu-Se'id el-Hudri, ra
dijallahu 'anhu, pripovijedao j e da j e uo Allahovog Posla
nika, sallallahu 'al ej hi ve sellem, da govori sljedee: "Kad o
vjek vidi lij epo snovienj e, neka se zahvali Allahu na tome,
j er je ono od Allaha, i neka ga pripovijeda. Ali, kad sanja
neto runo, to je od ejtana, pa neka se utjee od zla tog
runog sna i neka ga nikome ne spominj e, i tada mu nee
nateti ti"3 ;
- izaziva poar u kui; ejtan moe uznemiriti lj ude i na ovaj
nain, koristei odreene ivotinje u tu svrhu. U hadisu se
navodi slj edee: "Kad poete na poinak, ugasi te svjetiljke
jer ejtan moe navesti mi a na svj etiljku i tako vas spal i ti "4 ;
- napada na ovj eka u smrtnoj agonij i ; Vj erovjesnik, sallal
lahu 'al ejhi ve sellem, utjecao se od slj edei h stvari: "Moj
Allahu, Tebi se utjeem od smrti usljed pada u provalij u, i
od smrti pod ruevinama, i od smrti od utapanj a, i od smrti
u vatri! Tebi se utjeem od ejtanskog dodira prilikom na
putanja ovog svij eta! Tebi se utjeem od smrti na Tvom
putu okrenutih lea! l Tebi se utj eem od smrti od uj eda! "S ;
- uznemirava novoroene neposredno nakon roenj a; u Po
slanikovom, sallallahu 'alej hi ve sellem, hadisu kae se slj e
dee: "Svako je dijete ejtan dodirnuo prilikom roenja
lbn-Made (3154)
l lbn-Made (3155)
3 El-Buhari (6985)
"Ebu-Davud (4369)
En-Nesa'i (5104)
SVI J ET DINA l EJ TANA
osim Merj eme i njenog sina. "r S tim u vezi, Ebu-Hurej re,
radijallahu 'anhu, prenosi sljedee Resulul lahove, sallalla
hu 'alejhi ve sellem, rij ei : "ej tan svaku bebu neposredno
po roenj u ubode prstom u slabinu, osim to nij e ubo lsaa,
sina Merj emina: pokuao ga je ubosti, ali ga je sprijeio ne
vidljivi zastor. "2 Ovaj isti ashab pri povij edao j e: "uo sam
Allahovog Poslanika, salallahu 'alej hi ve sellem, da govori :
' Svako dij ete prilikom roenj a ejtan dodi rne pa ono gro
moglasno zaplae od tog dodi ra, osi m to Merjemu i njenog
sina nije dodirno."'3 Razlog zato su Merj ema i nj en sin bii
poteeni ej tanovog uznemiravanj a j este uslia vanje dove
koj u je uputila Merj emina maj ka, kad je zamol i l a: " . . .i ja
nju i porod njezin stavljam pod Tvoje okrilje od prokle
tog ejtana." (Alu ' l mran, 36. ) l upravo zbog toga je Ebu
-Hurej re, radijallahu 'anhu, prouio ovaj aj et poto je pre
nio navedeni hadi s. 4 Kako j e Merj emina majka iskreno za
molila Svemogueg Allaha, On se odazvao na nj enu molbu
i zatitio Merj emu i nj enog sina od prokletog ejtana. Isto
tako, Svevinji je Allah sauvao Ammara b. ) asi ra, radijal
lahu 'anhu, od ej tanovog zla. U predanj u se navodi da j e
Ebud-Derda, radijallahu 'anhu, upitao Alkamu Kufjanina:
"Je li meu vama ovj ek koj eg je Allah sauvao od ej tana
zbog Vj erovj esnikove, sallallahu 'alej hi ve sellem, dove?" El
-Mugire, radijallahu 'anhu, objasnio j e: "Onaj koga je Allah
sauvao od ejtana zbog Vjerovj esnikove, sallallahu 'alejhi
ve sell em, dove j este Ammar"s ;
- izaziva kugu; di ni mogu i zazvati kugu, a u hadisu se kae
da e Poslanikov, sal l allahu 'alejhi v e sellem, ummet uni-
Muslim (2366), kao Ebu-Hurej rino, radij allahu 'anhu, predanje.
El-Buhari (3286)
` El-Buhari (3431 )
4 El-Buhari (3431 ) i Muslim (2366)
El-Buhari (3287). 5 tim u vezi, vidjeti sljedee hadise: (3742 i 3743).
NEPRI J ATELJSTVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA
77
titi ubi stva i da je kuga bolest od dina neprijatelja, a u
svemu tome j este ehadet na Allahovom putu. U hadisu
koj i je zabiljeio El -Hakim kae se sljedee: "Kuga je bolest
od di na, i u njoj je ehadet na Allahovom putu. "2 Ono to je
zadesilo vjerovjesnika Ejj uba, 'alejhisselam, bilo je dinskim
uzrokom: "l sjeti se roba Naeg Ejjuba kada je Gospodaru
svome zavapio: '
ejh, Ibn
-Merdevej h i En-Nuhas u dj elu En-Nasih, zabiljeili su preda
nje preko Sa'da b. Ebi-Vekkasa, radij allahu 'anhu, u kojem se
NEPRIJATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA 10
3
navodi da je neki ensarija napravio ruak za odreene ashabe
i posl ije ruka ih napoj io vinom, prije nego to je bilo zabra
njeno njegovo konzumiranj e. Poto su se napili, poeli su se
nadmetati, pa su se sukobil i , te je Sa'd b. Ebi-Vekkas u toj svai
dobio udarac po nosu s devinom elj usti, i trag od tog udarca
VidiO Se SVe do njegove Smrti.
Isto tako, jedan je ashab stao klanjati kao imam lj udima,
a bio je pijan - bilo je to prij e nego to je zabranjeno konzu
miranje alkohol a - te j e uio suru El-K<frun na sljedei na
in: "Reci : 'O vi nevj ernici, ja u se klanjati onima koj ima se
vi klanjate . . . "', nakon ega je Svevinj i Allah objavio: "O vjer
nici, pijani nikako molitvu ne obavljajte, sve dok ne budete
znali ta izgovarate B B B " (En-Nisa', 43. )
E NA
OVJ EKA
YE SVE SE
ejtan na ovjekov razum moe utjecati na nama nedokuiv i
nepoznat nain. U tome mu pomae ovjekova priroda prema
kojoj je stvoren. Takvo utjecanje nazivamo vesvesom. O tome
nas je izvijestio Sveznajui Allah, kad je rekao: " . . . od zla ej
tana-napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi. . #" (En-Nas,
4. -5. ) Kometiraj ui ove aj ete, l bn-Kesir, rahimehullah, zapi
sao je sljedee: "ejtan napada ovjeka: ako ga obuzme zabo
rav i nemar, on ubacuje vesvese, zle misli ; ako spomene Sve
vinjeg Allaha, ej tan se povlai. "
Prethodilo je Enesovo, radij allahu 'anhu, predanj e u koj em
se navodi da j e Poslani k, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao:
"Zaista ejtan kola lj udskim tij elom kao to kola krv."1
Na isti nain, ubacivanj em vesvesa, zaveo je Adema, 'alej
hisselam, navevi ga da poj ede plod zabranjenog drveta: "Ali
ejtan mu poe bajati i govoriti: 'O Ademe, hoe li da ti po
kaem drvo besmrtnosti i carstvo koje nee nestati?'" (Ta Ha,
120. )
EJTANOVO PRIKAZIVANJ E
Ponekad ej tani prilaze ovj eku ne putem vesvese ve se pri
kazuju u ljudskom obliku, razgovaraj u s ovjekom i on uje
nj i hov glas. Ponekad uje njihov glas, al i ih ne vidi ; nareuj u,
odnosno zabranj uj u odreene stvari, shodno svoj im eljama.
Moe se desiti da se pojave u udnom obliku; lj udi u odree
nim situacijama znaj u da su to dini, a ponekad dini slau i
tvrde da su meleki. Isto tako, u odreenim pril ikama sebe na-
' El-Buhari (7171 ) Muslim (2175)
I I 2 SVI J ET DI NA l EJTANA
zivaj u poznavatelji nevidljivog svijeta, odnosno tvrde da dolaze
iz duhovnog svij eta.
O svemu tome oni neke lj ude obavj etavaj u direktnim pu
tem ili preko posrednika s koj im se izmijeaj u i govore iz njega,
a odgovor se u odreenim situacijama dobije napismeno.
Dini mogu i vie od toga: nose ovjeka iz mjesta u mjesto,
i naoko i zgleda da leti, donose mu stvari koj e zatrai, ali sve
te usluge oni pruaju samo zabludjelim koj i zanijeu Al l aha,
delle anuhu, Gospodara Zemlje i nebesa, odnosno onima
koj i ine velika i pogubna zla.
Moda e takve osobe pokazivati do
b
rotu i bogobojaznost,
a u stvarnosti su najzabludj eliji i najgrjeniji lj udi . Kad je rij e
o kazivanju o tim lj udima, prvi su uenj aci i muhadisi zapisali
brojna predanja koja se ne mogu porei jer su dostigla stupanj
mutevati r-predanja.
Izmeu ostalog, tu je lbn-Tej mijjina, rahimehul l ah, izjava
u vezi s El-Halladom: " . . . znao je izvoditi tri kove i ponekad
su mu ejtani bili na usluzi. Jednom je prilikom s nj im bilo ne
koliko njegovih pristalica na brdu Ebu-Kubej s, pa su od njega
zatraili hal ve, i on je otiao malo podalje od nj i h, te im donio
tanj ir halve. Poslije su razotkrili sluaj : taj je isti tanj i r halve
ukraden iz prodavnice halve u Jemenu, donio ga je ejtan za
duen za djelovanje na tom podruj u. "
Zapisao je i ovo: "Sline se stvari esto deavaju i drugi m
lj udima mimo El-Hallada, onima koj i imaju sli nosti sa ejta
nom, i poznajemo mnoge takve savremenike, a i potonj e. Od
nj i h je ovj ek koj i ivi u Damasku: ejtan ga je preko brda Sa
l ihijja nosio u okolna sela, pa bi kroz vazduh dolazi o do kune
ograde te bi, naoigled lj udi, uao u kuu. lli bi sa svoj i m dru
govima uao na Malu kapiju1 Damaska; a bio je jedan od naj
pokvarenij i h lj udi . Drugi je ivio u zatienoj kuli koj a se na-
To je jedna od tadanj ih est kapija Damaska.
NEPRI J ATELJ STVO I ZMEU OVJ EKA l EJTANA Il
3
lazila na peri feriji
ama, u sel u
erijat pa se
potpomogne dinima u onome za ta smatra da su nadna
ravna dj ela, kao naprimjer, u obavlj anj u hada, ili novo tarskog
uvenja, ili letenj u na Arefat - a taj isti ovjek ne obavlja prema
Kur'anu i hadisu legitiman had - ili letenj u iz grada u grad
sl. , takav je ovjek zaveden i dini su protiv njega iskovali
spletke. "1
Medmu'atul-fetava, I I/307
I2O SVI JET DI NA l EJ TANA
SPI RITIZAM ( DOZIVANJ E DUHOVA)
U naem se vremenu rasprostranila mi lj enj e o spiriti zmu. U
to besmisl eno praznovjerje povjerovalo j e mnogo onih koje
lj udi smatraj u pametnim i uenim.
Tobonje dozivanje duhova ima vie naina: spiritizam u
koj em se koristi duevno nadahnue, raznorazni spoljni fak
tori i nauni trikovi, a postoj i i spiri tizam u koj em se upotre
bljavaju dini i ej tani .
Prof. dr. Muhammed b. Muhammed b. Husej n u svojoj
knj izi Er-Ruhijjetul-hadise otkriva mnoge prevare i izvitope
rivanje stvarnosti , za koj ima poseu ti lj udi. Naime, oni sve
svoje pokuse izvode pod slabim, tamnocrvenim svj etlom, l
ambijentu koj i odie bojom krvi, direktnim obraanjem, po
mjeranjem tijela i nj i hovim pomicanj em u vel i koj tami u kojoj
gledatelj ne moe razaznati mj esta uesnika, niti izvor glasa,
niti detalje prostorij e: zidove, vrata, prozore itd.
Dr. Muhammed takoer je upozorio na upotrebljavanje
stranje (od prisutnih odvojene) sobe, odnosno na dio iste
sobe ali koji je odvojen debelim paravanom, mjesto na koj em
sj edi stranka nad koj om se izvodi tobonje utj el ovljenj e. l iz
toga paravanom odvojenog mj esta, uz mrak koj i vlada u pro
storij i, toboe izlaze utjelovljene due i vraaju se u tijelo a da
prisutnima nij e doputen fziki kontakt s nj ima.
On smatra da oni koj i se bave spi ritizmom u tako mranom
ambijentu lahko mogu posegnuti za odreenim naunim do
sti gnui ma uz pomo koj i h mogu izvesti svoje trikove. A va
ranje lj udi tri kovima star je i poznat nain na koj i ejtani za
vode Allahove, delle anuhu, robove, jer oni kod lj udi trae
ugled kao to zahtijevaju prisvajanje nji hovog i metka. ej hul
-islam l bn-Tej mij j e, rahi mehullah, spomenuo je skupinu be
taihija koja je ivjel a u njegovom vremenu. Kae da su pri
zi vali poznavanje nevidljivog svi jeta, otkrovenje i smatral i da
NEPRI J ATELJSTVO IZMEU OVJ EKA l EJTANA 121
su poznavatelji budunosti. l onda su otkrivene neke nj ihove
lai. Naime, slali su nekoliko ena da ispitaj u odreene in
ti mne stvari u porodici, pa bi vl asni ka kue zapanjiH kad bi
mu to otkrili, tvrdei da su to stvari koje samo oni znaj u.
ovjeku koj em su natucali na nos vlast obeali su pokazati
poznavatelje budunosti, pa su podigl i visoke stupove izmeu
koj ih su razapeli konop i dal i da po nj emu hoda pehlivan (to
je slino vj etini igranja stakl enim loptama na uetu), a taj je
prevareni ovjek gledao izdaleka i zaklj uio da l j udi , uzdignuti
iznad zemlj e, ophode brdo. Za taj su trik od njega uzeli mnogo
blaga, a on je naposljetku otkrio njihovu prevaru.
Drugog ovjeka po imenu Kufduk prevarili su stavivi ne
kog ovj eka u kabur, na ta je ovaj pomisl i o da mrtvi govore.
Odvel i su ga kod mezaristana u blizini Male kapije gdje je bio
ovj ek za koj eg su mu slagali da je E-a'rani (vukodlak) koj i
ivi na brdu Libanon, al i mu nisu prili bl i zu, ve su stajali po
dalj e, da ga obuhvati njegov blagoslov. Rekoe mu da ej h od
njega trai odreeni iznos novca, na ta Kufduk ree da ej h
nastoji ostvariti otkrovenj e, ali da zna da on, Kufduk, nema
tol i ko, pa se primakao i potegnuo za vunu, te je sa ejha spala
jareva koa koj om su ga bili ogrnuli. 1
Dr. Muhammed b. Muhammed b. Husejn objasnio je da je
posrednik (ovj ek za kojeg oni koj i se bave spiritizmom tvrde
da mora biti duevno spreman kako ne bi bi o obina maina
preko koje se ostvaruje kontakt s duhovima) obino laac i ve
l i ki prevarant. Takoer je rekao da mnogi od tih posrednika
nisu moralni, niti religiozni lj udi . tavie, oni koj i se bave spi
ritizmom ni ta od toga ne uvjetuj u. Pozvao se na lino isku
stvo koje mu je, nakon utvrivanja i prouavanja, pokazalo da
je posrednik zapravo bio vel i ki laac.
Govorio je o tome da neki posmatrai postignu dogovor s
' Vidj eti: Medmu'atul-fetava, I l /458
122 SVIJET DINA l EJTANA
onima koj i se bave spiritizmom, o pomno izabranim osobama
za takve poduhvate i objanjavanj u neuspjeha kad meu pri
sutnima primij ete proniclj ive, inteligentne lj ude.
U svojoj je knj izi obradio prvi nain na koj i oni koj i se bave
spiritizmom toboe dozivaju duhove, a to je nai n u koj em se
koriste izmiljanje, la, duevni faktori i nauni trikovi . A le
timino je ukazao i na drugi nain u koj em se upotrebljavaju
dini, i zauzeo stav da veina tvrdnji u vezi s dozivanjem du
hova spada u drugu vrstu.
Drevna tvrdnja
Tvrdnja u vezi s dozivanjem duhova nije nova stvar, to je izu
zetno stara tvrdnja koja postoji od pamtivij eka. Ve smo go
vorili o tome kako su neki lj udi ostvarivali vezu sa dinima.
tavie, u knjigama su zapisana pouzdana predanja o tome da
su neki lj udi vjerovali da se due umrlih vraaju u ivot po
slije smrti tij ela. Govorei o tome, ej hul-islam Ibn-Tej mijje,
rahimehullah, ostavio je sljedei zapis: "Kad nekima od tih
lj udP umre lan porodice, smatraju da im dolazi i obraa im
se, vraa svoj e dugove i povjerene stvari, da im oporuuj e . . .
Njima se samo ejtan pojavlj uj e u njegovom liku, a oni misle
da je to uistinu njihov umrli. "2
Savremeni eksperiment
Ahmed b. lzzuddin el-Bejanuni lino je imao iskustvo u vezi
s dozivanj em duhova. To svoje iskustvo spomenuo je u knj izi
El-lmanu bil-mela'ike, a ja imam elju doslovno ga prenijeti.
Autor spomenute knjige kae: "Tobonji spiritizam obuzeo
je istone i zapadne narode, o njemu je pisano na raznim j e
zicima, objavljivane u arapskim i stranim asopisima, pisana
' Misli na nevjernike, mnogoboce, arobnj ake i nj ima sline, kategoriju
koju je ejtan dobro obmanuo.
2 Dami 'ur-resa'il, str. Iq. -Ig.
NEPRIJATELJSTVO IZMEU OVJ EKA l EJ TANA 1 2
3
dj ela, studij e, izvoeni eksperimenti. . . Razumni su lj udi za
klj uili da je to ista la i pozivanje u nevj erstvo i grij eenj e.
Zaista je dozivanje duhova, koje plasiraj u njegovi sljedbenici,
la i obmana, a duhovi koj i se dozivaj u samo su ejtani koj i se
igraju s lj udima i obmanjuju ih. l niko ne moe dozvati niij i
duh, jer dua, nakon to napusti tij elo, odlazi u berzeh, gdje
uiva ili pati, ona je time zauzeta, a nije onako kako smatraj u
oni koji se bave spiritizmom. l mene su pozvali u spiritizam.
Poslije dugog eksperimenta, otkrio sam da j e to ista la i ob
mana uz pomo ejtana koj i se poigravaj u s lj udima, a iji je
cilj zavoenj e, obmana lj udi i prihvatanje prijateljstva od onih
koji ele prijateljevati sa ejtanima . . . "
Poetak eksperimenta
Ahmed b. l zzuddin el-Bejanuni nastavlja: "Prije otprilike de
set godina upoznao sam ovjeka koj i je tvrdio da, preko po
srednika iz ljudske vrste, upotreblj ava dine u korisne stvari
i za ovj ekovu dobrobit. Tvrdio je da je to postigao uenjem
Kur'ana i zikrom, ime se bavio dugo, dugo vremena, a na ta
ga je uputio strunjak u toj oblasti. j ednog dana doe mi po
srednik nosei poziv tog i tog dina radi razgovora koji je za
mene od vitalne vanosti. Otiao sam na ugovoreni termin,
uzdaj ui se u Allaha, delle anuhu, i raduj ui se to u ekspe
riment izvesti iznova . . . "
Kako je poela prevara
"Poetak prevare koj u su upotrij ebili u mom sluaju j este to
to je dozivanje duhova poelo traenjem oprosta od Allaha,
delle anuh u, izgovaranj em tehlila (la ilahe illallah) i uenj em
zi krova, to ovjeka u prvom naletu navede na pomisao da za
pravo razgovara s iskrenim, istim, uzvienim duama. Uao
sam u posrednikovu kuu i osamili smo se u jednoj sobi. On j e
sj eo na krevet, te smo, po nj egovoj uputi, poeli traiti oprost
12
4
SVI J ET DINA l EJTANA
od Allaha, delle anuhu, i izgovarati tehlil, sve dok nije za
pao u stanje pol usna, pa sam ga poloio na krevet i pokrio, po
njegovoj prethodnoj uputi . l tada se zau tih glas koj i mi na
zva selam, iskaza dobrodolicu i izjavi ljubav. Upozna me sa
sobom govorei da je stvorenj e, ali nije melek, niti din, ve
neka sasvim trea vrsta koja je stvorena Allahovom, delle a
nuhu, rijei: ' Budi ! ' (Jo je tvrdio da ga dini pomno sluaj u i
da izmeu njega i Svevinjeg Allaha u pogledu dostavljanja za
povij esti postoj i samo pet posrednika od koj ih je peti Dibril,
'alejhissdam. ) Tada me poe hvaliti, govorei da e prekinuti
svaki kontakt s ljudima i da e se zadovolj iti s vezom koj u su
uspostavi li sa mnom, jer sam ja, kako tvrde, poseban ovj ek
u ovom vremenu, onaj koj em je Sveznajui Al lah posvetio pa
nj u, odabrao ga za ovaj poziv . . . Spomenuo je jo nekoliko
divnih obeanja, o velikog li uda! Ovom novom eksperimen
tu i lanoj tvrdnji predao sam se oslanjajui se na Svemogueg
Allaha i molei Ga da me sauva posrtaja, uputi na oitu isti
nu, uzimaj ui za vodi znanje i istrajavajui na Pravom putu,
i hvala Allahu, delle anuhu, na tome. Poslije prvog susreta,
pozvao me na drugi i zakazao termin, a potom mi je lino on
ukazao na izgovaranje odreenih rij ei koj ima u probuditi
posrednika. Tako i bi: posrednik ustade, protrlja oi , kao da
se probudio iz dubokog sna; on nije bio svj estan niega to se
deavalo. Doao sam na drugi, ugovoreni sastanak, a poslije
toga sastali smo se mnogo puta, u dugom vremenskom peri
odu. Na svakom sastanku ponavljana su mi divna obeanja,
opisivana fascinantna budunost koj a me eka i govoreno mi
o velikoj koristi koju e ummet ostvariti mojim uzrokom. "
Razvoj dogaaja
"Stvar se razvijala. Na svakom tretmanu dolazi li su mi mnogi
duhovi , javljaj ui se s uvodnim zi krovima i bez nj ih. Dok bih
s posrednikom jeo ili pio aj , njega bi obuzelo poznato stanje
NEPRIJATELJ STVO IZMEU OVJ EKA l EJTANA 12
5
polusna, pa bi nagnuo glavu naprijed i spusti o bradu na prsa,
a meni bi se obratio posjetitelj koj i bi tvrdio da je melek, ili
din, ili ashab, ili evlij a. Bio bi to govor u koj em mi iskazuje
krajnj e potovanj e, velianj e, blagoslov mojoj posjeti, najava
bl i stave budunosti ; kad bi otiao, doao bi drugi . . .
Ko su bili posjetitelji
"Po nji hovoj tvrdnj i , posjetili su me neki mel eki , odreeni di
ni , Ebu-Hurej re, radij allahu 'anhu - od ashaba, nekoliko evlija
od koj ih je bio Ebul-Hasan e-
w * "
Allahumme inni e'izu bike minel-hubusi vel-haba'is
'Allahu, Tebi se utjeem od zla ejtana i ejtanica!"'r
Ebu-Davud j e zabilj eio predanje preko Zejda b. Erkama,
radij allahu 'anhu, u koj em se navodi da je Poslanik, sallallahu
'alejhi ve sell em, rekao: "Zaista u toal etima obitavaj u ejtani , i
kad ovj ek poe u toalet, neka proui: 'Stavljam se u Allahovu
zatitu od ejtana i ejtanica' "2 ;
w
_ ,
^ -K _
`
.
_
.
_,- L o1 - ,
.
., '
< I 4 _ L_ ' ' f ' e m
m
0 > >
g
g a a
, ;1 , 1 ``01
~ w w ~
0 ^ ^ 0
0
^
~
_l . . - lC. J .
_
s- " \ u \\ \: :U\ , \
__ ~ m _ _ ~ m r- -
, _
, 1;
- _ .
,
t. ' , !
Bismillahi tevekkeltu 'alallahi ve la havle ve la kuvvete illa
billah
'U ime Allaha, na Allaha se oslanjam, nema moi niti snage osim
u Allaha',
tada mu bude reeno: 'Upuen si, poteen i sauvan! ' , te se
ej tan okrene od njega, a drugi mu ej tan kae: ' Kako e se
nositi s ovjekom koj i je upuen, poteen i sauvan! "' r
El-Buhari i Muslim zabi lj eili su da je Ebu-Hurej re, radij al
lahu 'anhu, prenio slj edee Vj erovj esnikove, sallallahu 'alejhi
ve sell em, rij ei: "Onaj ko u toku dana stotinu puta izgovori :
|,,
`,~'
!!`
w ,
w
~ =
_. <
Ebu-Davud i Et-Tirmizi, osim to on nije zabiljeio dodatak u koj em se
nalazi sugestija drugog ejtana. Vidj eti: Mikatul-mesabih ( 1442).
V) ERNl KOVO ORUJ E U BORBI PROTlV EJTANA 1
59
La ilahe illallahu vahdehu la erike leh, lehul-mulku ve le
hul-hamdu ve Huve 'ala kulli ej'in kadir
'Nema drugog boanstva osim Allaha jedinog, Koji nema druga.
Njemu pripada vlast i hvala i On sve moe',
imat e status ovjeka koj i je oslobodio deset robova, bit e mu
upi sano stotinu dobrih dj ela, obrisano stotinu hravih dj ela,
to e mu biti tit od ejtana do veeri . . . "
Ebu-Hallad el-Misri , rahimehullah, imao je obiaj kazati :
"Ko prihvati islam uao j e u tvravu; ko ue u damij u uao
je u dvostruku tvravu, a ko sjedne u halku i u njoj spominje
Svevinj eg Allaha ve se osigurao trostrukom tvravom. "
l mam El -Buhari zabilj eio je preko Muhammeda b. Sirina
od Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, slj edee predanj e: "Resu
lullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, ovlastio me da uvam sade
katul-ftr; doao je neki ovj ek i uzeo nekoliko pregrti hrane,
a ja sam ga uhvatio na dj elu i zaprij etio mu: 'Allaha mi, tvoj u
sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alej hi
ve sellem! ' On se poalio: 'Veli ki sam nevolj nik i imam dj ecu. '
Pustio sam ga, a sutra ujutro Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, me upi tao: 'O Ebu-Hurej re, ta bi s ovj ekom koj eg si j u
er uhvatio na dj elu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, po
alio se na veliku neimatinu i dj ecu, pa sam mu se smilovao i
pustio ga.' 'Slagao je, vratit e se! ' , upozorio me Poslanik, sal
lallahu 'alejhi ve sellem. l znao sam, na osnovu tih njegovih ri
jei, da e se ponovo vratiti, te sam na njega vrebao iz zasj ede.
Opet je doao i uzeo nekoliko pregrti hrane, pa sam ga i tada
uhvatio na dj el u. Opet sam mu zaprij etio: 'Allaha mi , tvoj u
sluaj zacijelo prijaviti Allahovom Poslaniku, sallallahu 'alej hi
ve sellem! ' On ree: ' Nemoj me prijaviti, nevoljnik sam, imam
dj ecu, neu ovo vie ponoviti ! ' Saalio sam se i pustio ga, a su
tra ujutro Poslani k, sallallahu 'alejhi ve sellem, me upitao: 'O
Mikatul-mesabih (2302)
r6o SVIJET DI NA l EJTANA
Ebu-Hurej re, ta bi s ovjekom koj eg si j uer uhvatio na dj elu?'
Odgovorio sam: 'All ahov Poslanie, poalio se na veliku ne
imatinu i dj ecu, pa sam mu se smilovao i pustio ga.' ' Slagao
j e, vratit e se! ' , opet me upozori Poslanik, sallallahu 'alej hi ve
sellem. Zbog toga sam ga i po trei put ekao u zasj edi i, za
ista, opet je doao. Uzeo je nekol i ko pregrti hrane pa sam ga
i tada uhvatio na dj elu. Ponovo sam mu zaprij eti o: 'Allaha mi,
tvoj u sluaj zacij elo prijaviti Allahovom Poslaniku, sali allahu
'alej hi ve sellem! Ovo je trei put kako obeava da ovo nee
ponoviti , a opet ponavlja.' On ree: 'Pusti me, pouit u te
rij eima od koj i h e, Allahovom vol jom, imati koristi.' 'Koje
su to rijei ?' , upitao sam. On odgovori: ' Kad legne u postelj u,
proui Aj etul-Kursij u u cjelosti, i nad tobom e brigu preuzeti
Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribliiti do zore.' l ja sam
ga pustio. Vjerovj esnik, sallallahu 'alej hi ve sellem, me upi
tao: 'O Ebu-Hurej re, ta bi s ovjekom koj eg si j uer uhvatio
na dj elu?' Odgovorio sam: 'Allahov Poslanie, obeao je da e
me pouiti rij eima od koj ih u, Allahovom volj om, i mati ko
risti .' 'A koj e su to rijei ?' , upita Vjerovjesnik, sal l allahu 'alejhi
ve sellem. Odgovorio sam: 'Rekao mi je da u postelj i prouim
Aj etul-Kursij u u cj elosti . Jo je dodao: ' Nad tobom e brigu
preuzeti Allahov uvar, a ejtan ti se nee pribliiti do zore.' - A
najvie smo udj eli da uj emo dobro. Tada mi je Vjerovjesnik,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: ' Istinu ti je rekao mada je
laac. Zna li s kim razgovara ve tri noi, Ebu-Hurejre?' 'Ne
znam', odgovorio sam. Na to mi Resulullah, sallallahu 'alejhi
ve sellem, samo ree: ' Bio je to ejtan."'
Hafz Ehu-Musa naveo j e Ebuz-Zubejrovo predanj e koje on
prenosi od Dabira, radijallahu 'anhu, a on od Poslanika, sal
lallahu 'alejhi ve sellem: "Kad ovjek legne u postelj u, prema
njemu poure melek i ej tan. Melek mu kae: 'Zaspi u dobru! ' ,
a ej tan kae: 'Zaspi u zlu! ' Pa ako spomene Allaha i zaspe, me
lek ga uva. Isto tako, kad se probudi, melek mu kae: 'Ustani
VJ ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJTANA Ifi
u dobru! ' , a ejtan kae: 'Ustani u zlu! ' l ako izgovori kad se
probudi :
El-hamdu lillahil-lezi redde ilejje nefsi ve lem jumitha fi
menamiha, el-hamdu lillahil-lezi jumsikus-semavati vel
-erda en tezila ve le in zaleta in emsekehuma min eha
din min ba'dih. El-hamdu lillahil-lezi jumsikus-sema'e en
teka 'a 'alel-erdi illa bi iznih
'Hvala Allahu, Koji je vratio moju duu i nije je uzeo dok sam spa
vao! Hvala Allahu, Koji brani da se ravnotea nebesa i Zemlje po
remeti; a da se poremete niko ih drugi osim Njega ne bi zadrao!
Hvala Allahu, Koji brani da nebesa padnu na Zemlju, a to se moe
dogoditi samo s Njegovim doputenjem',
pa padne s kreveta - ui e u Dennet."1
Ibn-Abbas, radij allahu 'anhu, pripovijeda da je Resulullah,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Kad bi ovjek prije spolnog
odnosa sa svoj om suprugom izgovori o:
!
c _u:
-
,, . _ J * . .
Bismillah! Allahumme dennibne-ejtane ve dennibi
-ejtane ma rezaktena
Ebu-Ja'la. Predanja prenosilaca ovo
g
hadisa zabiljeena su u Es-Sahihu,
osim Ibrahima b. el-Haddada e-Samija, koj i j e na neto slabijem stu
pnju. Vidjeti: Medme'uz-zeva'id, I 0/120. Rekao sam: nije E-
ami, ve Es
-Sami.
SVIJET DINA EJ TANA
'S Allahovim imenom! Allahu, udalji od nas ejtana i udalji ga od
djeteta koje nam daruje! ',
pa se u tom odnosu zane dij ete - ejtan mu nikada ne bi na
udio. "1
U autentinom se hadisu navodi da ejtan bjei kad se za
ui ezan. Suhejl b. Ehu-Salih pripovij edao j e: "Otac me poslao
u pleme Benu-Harise, a sa mnom je bio na sluga (ili je re
kao: na drug), pa ga je iza zida neko zovnuo poimenice. ! kad
je moj drug provirio iznad zida, nikoga nij e vidio. Kad sam to
ispriao ocu, samo je rekao: 'Da sam predosj eao da e to do
ivj eti, ne bih te poslao. Kad uje takav glas, proui ezan, j er
uo sam da Ebu-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi Resululla
hov, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis: ' Kad ovjek zaui ezan,
ejtan bj ei putajui vjetrove."'2
Ebu-Hurej re, radijallahu 'anhu, pripovijedao je da je Alla
hov Posl anik, sallallahu 'al ejhi ve sellem, j ednom prilikom re
kao: "Kad ovjek zaui ezan, ejtan bjei putaj ui vj etrove da
ne uje ezan, a kad mujezin zavri , on se vrati. Takoer, vrati se
i poto se proui ikamet, da bi ovjeka ometao u namazu . . e "3
Ebu-Temime je uo nekog ashaba da pripovijeda kako je
j ednom prilikom jahao iza Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sei
lem, pa se Resulullahov, sallallahu 'al ejhi ve sellem, magarac
spotakao, na ta je ovaj ashab rekao: "Propao ej tan! " Na to
mu je Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: "Nemoj
govoriti: 'Propao ej tan! ' , j er kad tako kae, on se uzoholi i
kae: 'Svoj om sam ga snagom pobijedio! ' Kad kae: ' Bismil
lah! ' , ejtan se smanjuj e, sve dok ne bude malen koliko muha. "4
El-Buhari (7396) i Muslim ( 1434)
2 Muslim (389)
` El-Buhari (8o6, 1222, 1231, 1232 i 3285) i Muslim (389)
"Ahmed, 5/9s. Ibn-Kesir j e zapisao: "Ovo je predanje zabiljeio samo imam
Ahmed; njegov je lanac prenosilaca dobar." Vidjeti: El-Bidajetu ven-nihaje,
1;65.
VJ ERNl KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJ TANA 16
3
IVLJ ENJ E U ZAJ EDNI CI MUSLIMANA
ovj eka od padanja pod utj ecaj ejtanovih zamki udaljava i
vljenje u islamskim zemljama. Prilii da ovjek sebi izabere
estito drutvo koj e e mu pomagati u l stini, poticati na nj u
i podsjeati na dobra dj ela. Ovo je zato jer j e u j edinstvu izu
zetno vel ika snaga. Ibn-Omer, radij allahu 'anhu, pripovij eda
da im je Omer, radijallahu 'anhu, odrao govor u El-Dabiji ,
koj om je prilikom rekao: "O ljudi, ustao sam pred vama kao
to je Resulullah, sal i all ahu 'al ej hi v e sell em, ustao meu nama
i, izmeu ostalog, rekao slj edee: ' Drite se zaj ednice, a u
vaj te se nej edinstva, jer ej tan j e u blizini jednog ovj eka, a
ve od dvoj ice dalj i j e."'r
Validna zajednica j este zaj ednica muslimana koj u predvodi
njihov vladar. Vano je napomenuti da zaj ednica u islamu ne
ma nikakve vrij ednosti ako nij e privrena ls tini: Kur'anu i sun
netu. Ebud-Derda, radij allahu 'anhu, izj avio j e: "uo sam Alla
hovog Poslanika, sallallahu 'alejhi v e sell em, da kae: ' ej tan je
ovladao troj icom lj udi, ivj eli u gradu ili u pustinj i , ako ne us
postavlj aju zajedniki namaz. l stoga se dri zaj ednice, a vuk
samo j ede onu ovcu koj a se odvoj i od stada."'2
Muavija b. Ebi -Sufan, radijallahu 'anhu, ustao j e i rekao:
"Resul ullah, sall allahu 'alejhi ve sellem, ustao je meu nama i
rekao: 'Zaista su se slj edbenici Knjige koj i su bili prij e vas po
dij elili na sedamdeset i dvij e frakcij e, a zaista e se ovaj ummet
podijeliti na sedamdeset i tri frakcij e: sedamdeset i dvije ui
e u Vatru, a j edna u Dennet, i to j e zaj ednica."'J
' Et-Tirmizi (1758)
2 Et-Tirmizi (541)
` Ebu-Davud (3842)
SVIJ ET DI NA EJ TANA
RAZOTKRIVANJ E EJ TANOVIH PLANOVA l ZAMKI
Musliman mora saznati ej tanove puteve i naine zavoenja1
i mora to lj udima obj anjavati. asni je Kur'an tome posve
tio panj u govorei o nainu na koj i je ejtan zaveo Adema,
'alej hisselam. A Resulullah, sallallahu 'alej hi ve sellem, istu j e
stvar objasnio na naj bolj i mogui nain. Objanj avao je asha
bima, radij allahu 'anhum, kako ejtan prislukuj e, pa jednu ri
j e koj u uje apne vrau ili arobnj aku, a na to doda stotinu
lai, da se ne bi prevarili kad se o takvim ljudima radi; kako
ejtan ubacuje zle misli i odvraa od namaza i ostalih ibadeta;
kako ljude nastoji navesti na sumnju da su izgubili abdest, a
to ustvari nije tako; kako sij e razdor izmeu mua i ene; kako
ubacuje ovj eku sumnju postavljajui mu pitanj e: "Ko je stvo
rio to, ko je stvorio to?", sve dok mu ne postavi pitanje ko j e
stvorio Allaha . . .
POSTUPANJ E SUPROTNO ONOME NA TA
EJ TAN NAVODI
ejtan se ovjeku predstavlja kao vjerni savjetnik (o emu smo
ranije govorili), zbog ega ovjek mora postupati suprotno
onome na ta ga on navodi. Neka mu kae: "Da si ikome iskre
ni savj etnik, bio bi sebi, jer si sebe bacio u Vatru i na sebe na
vukao srdbu Silnog Allaha! l kako moe biti savj etnik onaj ko
sebi ne eli dobro?"
Haris b. Kaj s, rahimehullah, govorio j e: "Kad ti ejtan doe
Onaj ko eli saznati pojedinosti u vezi sa ejtanovim planovima, zam
kama i spletkama, o tome kako je ljudima zakomplikovao vjerovanje, iba
dete i meuljudske odnose, te o tome kako se poigrao sa idovima, kr
anima, vatropoklonicima i ostalim mnogobocima - ne moe a da ne
proita sljedee dvije knjige imama lbnul-Kajjima: Telbisu lblis i 'lgasetul
-lehfan.
V) ERNI KOVO ORUJ E U BORBI PROTIV EJ TANA 16
5
dok si u namazu i kae ti: 'Ti se samo pretvara! ' , jo dulje kla-
,
-
_
nJ aJ .
Dakle, kad saznamo da ej tan voli odreenu stvar, da se
njome odlikuj e, naa je obaveza da se u tome od njega razliku
j emo. Naprimj er, on j ede, pije i prihvata lijevom rukom, i mi
smo duni u tome postupati suprotno njegovoj praksi. Ebu
-Hurejre, radijallahu 'anhu, prenosi slj edee Resulullahove,
sallallahu 'alejhi ve sellem, rij ei: "Neka ovjek jede desnom
rukom, neka pije desnom rukom, neka uzima desnom rukom
i neka daje desnom rukom! Zaista ejtan j ede lijevom rukom,
pij e lj evom rukom, daje lijevom rukom i uzima lijevom ru-
k
2
om.
Takoer, ej tan pij e s ovjekom koj i pij e stojei, i stoga nam
je Vjerovj esnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, preporuio pij enj e
sjedei.
Isto tako, Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, potaknuo
nas je na spavanj e u podne obrazlaui to na slj edei nain:
"Spavajte u podne j er ejtani tada ne spavaj u. "3
asni Kur'an upozorio nas j e na pretjerivanj e, a one koj i
pretjeruj u svrstao u kategoriju ej tanove brae, i to j e samo
zato jer ejtani vole rasipanje imetka i njegovo bespravno tro
enj e.
U pretjerivanje se ubraja bespotrebno gomilanje namj eta
ja i postelja. Potvrdu za to nalazimo u Dabirovom, radijalla
hu 'anhu, predanj u u koj em se navodi da j e Alahov Poslanik,
sallallahu 'alej hi ve sellem, spomenuo postelj u i rekao: "Jedna
postelja pripada muu, druga eni, trea gostu, a etvrta ej
tanu. "4
Polazei od principa uvanja imetka, Vjerovj esnik, sallalla-
Te/bisu Iblis, str. 38.
2 lbn-Made (2643)
' Ebu-Nu'ajm, u djelu Et-Tibb, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahi
hul-dami 'a, 4/147
Muslim (2084) i Ebu-Davud (3489)
r66 SVl] ET DiNA l EJ TANA
hu 'alejhi ve sellem, naredio je sklanj anj e prljavtine koja za
hvati zalogaj koj i ispadne; njega ne treba ostaviti ej tanu. Da
bir, radij allahu 'anhu, govorio j e: "uo sam Poslanika, sallal
lahu 'alejhi ve sellem, da govori: 'ej tan prisustvuje svakom
ovj ekovom poslu, ak prisustvuje i njegovom objedu. Zato,
kad nekome ispadne zal ogaj , neka s njega obrie prljavtinu,
pa neka ga potom poj ede i neka ga ne ostavlja ejtanu. Opet,
kad zavri s obj edom, neka oblie prste, jer ovjek ne zna u
koj em j e dijelu hrane blagoslov."'1
ejtanove jaha/ice
Konji i sve ostale jahae ivotinje koj e ljudi ulau i grajui ha
zardne i gre i na koje se klade samo su ejtanove j ahalice. Alla
hov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao j e: "Postoje tri
vrste konj a: konj koj i pri pada Allahu, konj koj i pripada ejtanu
i konj koj i pripada ovj eku. Kad je rij e o konj u koj i pripada
Allahu, to je onaj konj koj i slui na Allahovom putu: njegovo
sij eno, izmet i mokraa - za sve to ovj ek e imati nagradu.
Kad se radi o konj u koj i pripada ejtanu, to je konj s koj i m
se igra hazardna igra i l i se na njega kladi. A to se ti e konj a
koj i pripada ovjeku, to j e onaj konj koj eg ovj ek dri radi ras
ploda, a on je tit od siromatva."2
Brzopletost - ejtanova djelo
Brzopletost je, izmeu ostalih, osobina koj u voli ej tan, jer
ona ovjeka navodi na brojne greke. U Poslanikovom, sal
lallahu 'alejhi ve sellem, hadisu kae se slj edee: "Smirenost
je od Allaha, a brzopletost je od ejtana. "3 S tim u vezi, oba
vezni smo postupati suprotno ejtanu i raditi ono ime emo
Muslim (2033)
Ahmed s ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-dam'a, 3/137
` El-Bejheki, u djelu
ejtan j e izvor svakog zla i svih grij eha. On vodi u ovosvj etsku
i onosvj etsku propast. Njegova je zastava razvij ena u svakom
vremenu i na svakom mj estu. Ljude poziva u nevjerstvo i ne
posl unost prema Milostivom. Namee se pitanj e: postoj i li
mudrost u njegovom stvaranj u i ta j e mudrost u njegovom
postojanj u?
Na ovo je pitanj e odgovorio l bnul-Kajj i m, rahimehullah,
rekavi : "U stvaranj u Iblisa i njegovih vojski postoj e mudrosti
koj e poznaje samo Sveznaj ui Allah. Neke od nj ih su slj edee:
Usavravanje ubudijeta (robovanja Allahu). Borba protiv
Allahovog neprijatelja Iblisa i njegovih pristalica, razlikova
nje od njega, postupanj e uprkos nj emu Allaha radi, izazi
vanje nj egovog gnjeva l gnj eva njegovih pristalica, traenj e
utoita u Allaha, del l e anuhu, od njega, nj egovog zla i
spletki - sve to j esu stvari koj ima Svevinj i Allah upotpu
njava vjerovj esnici ma i evlij ama stupnjeve ubudij eta. Iz toga
proizilaze ovosvj etske i onosvjetske koristi koj e se ne bi mo
gle ostvariti da ejtan ne postoj i , a ono to postoji zavisi od
onoga na osnovu ega j e postalo.
Strahovanje od grijeha. Meleki i vj ernici vie strahuj u od
grijeha nakon to su vidj eli ta se desilo s lblisom; nakon to
su bili svj edoci njegovog gublj enja statusa meleka i padanj u
na nizak stupanj ej tana. l nema sumnje da su meleki, poto
su vidjeli taj pad, ostvarili nove dimenzije ubudij eta, nove
dimenzije skruenosti i straha. Tako se desi sa slugama: kad
SViJET DINA l EJTANA
vide da je vladar slugu prekomjerno ponizio, tada se nj i hov
strah i oprez poveaj u.
Pouka onima koji pouku primaju. Sveznaj ui Allah uinio
je Iblisa poukom onima koj i se suprotstavljaj u Njegovim za
povij estima, koj i se ohole, ne prihvataj u poslunost Njemu
i ustraj avaj u u grij esima, kao to je u Ademovom, 'alej hisse
lam, grijehu dao pouku svima onima koj i poine zabranjeno
i suprotstave se Njegovoj zapovijedi, pa se pokaj u, osjete
grinju savj esti i vrate se svome Gospodaru. Predak dina
i predak lj udi bili su iskuani grij ehom, pa je predak dina
ostao pouka onima koj i ustraj avaj u u gri jehu, a predak je
lj udi ostao pouka onima koj i se kaj u i vraaj u Allahu, delle
anuhu. O kako j e u tome mnogo mudrosti koje zapanj uj u
ovjeka i oitih pokazatelj a!
Kunja i ispit ljudima. l blis je stvorenje koj im Svevinj i
Allah iskuava ljude da bi ukazao na dobre i loe. J er, Sve
mogui Allah stvorio je ljudsku vrstu od Zemljine materije,
a Zemlja se sastoj i od brda i dolina, pl odnog zemlj ita i kra,
te se u lj udima mora oitovati materij a od koje su stvoreni.
Ehu-Musa, radijallahu 'anhu, govorio j e: 'uo sam Resulul
laha, sallallahu 'alejhi ve sellem, da govori : 'Allah je stvorio
Adema od pregrti koj u je uzeo sa svih dij elova Zemlje, i
lj udi su nastali shodno karakteristikama cijele Zemlj e: ima
ih crvenih, bijelih, crnih, lahkih, tekih, dobrih, loih.'r
Dakle, u ovj eku se nalaze karakteristike osnovne mate
rije od koje je stvoren, i Boija mudrost iziskuje da se te ka
rakteristike poj ave i oituj u, te je postojanj e razloga koj i e
dovesti do tog oitovanje nuno. l blis je stvorenje koj i m se
razlikuje dobro od loeg, a vjerovjesnici i poslanici jesu oni
koj i prave tu razliku. Sveznaj ui je Allah rekao: 'Allah nee
' Ahmed, Et-Tirmizi i Ebu-Davud. Vidj eti : Mikatul-mesabih ( r oo)
MUDROST L STVARANJ U EJTANA 1
93
vjernike s licemjerima izmijeane ostaviti, ve e dobre od
loih odvojiti.' (Alu ' Imran, 179. ) Allah, delle anuhu, po
slao je poslanike erijatskim obveznicima, a meu nj ima ima
dobrih i loih, pa su se dobri priklj uili dobrima, a loi lo
ima.
Allahova, delle anuhu, savrena mudrost iziskuj e da
lj udi na svij etu ispita budu izmij eani , ali e na vjenom svi
jetu Allah jedne od drugih odvojiti: i jedni i drugi imaj u po
sebno mj esto boravka, i to je olienj e savrene mudrosti i
zapanj uj ue moi.
Pokazatelj savrene Allahove moi. U stvaranj u suprotno
sti pokazatelj je savrenstva Allahove, delle anuhu, moi.
Na jednoj strani imamo Dibrila i meleke, a na drugoj strani
Iblisa i ej tane. l to je j edan od najveih pokazatelja Allahove
moi, volje i svekolike vlasti. Naime, samo Svemogui Allah
moe stvoriti suprotnosti : nebo - Zemlja, svj etlost - tama,
Dennet - Dehennem, voda - vatra, vruina - hladnoa,
dobro - zlo . . .
Ljepotu odreene stvari istie njena suprotnost. Svemo
gui Allah stvorio je suprotnosti; negativno ukazuje na lje
potu pozitivnog, i samo se tako moe dokuiti ljepota odre
ene stvari. Jer, da ne postoj i runo, ne bi se znala vrijednost
lij epog; da ne postoj i siromatvo, ne bi se znala vrijednost
bogatstva.
Zahvalnost Allahu. Svevinj i Allah voli da Mu se bude isti n
ski i na svaki nain zahvalno, i nesumnjivo je da Allahovi
tienici, zbog postojanja Allahovog neprijatelja Iblisa i nj e
gove vojske te iskuavanja nj ime, ostvaruj u razne naine za
hvalj ivanja Allahu, to ne bi ostvarili da lb lis ne postoj i . Ko
lika je samo razlika izmeu Ademove, 'alejhisselam, zahval
nosti Allahu prij e nego to je izveden iz Denneta, i njegove
1
94
SVI J ET DI NA l EJTANA
zahvalnosti nakon to je iskuan l blisom, pa ga je Gospodar
odabrao, oprostio mu i prihvatio ga!
.
Ostvarenje sutine ubudijeta. Lj ubav, kajanj e, oslonac na
Allaha, strplj enj e, zadovoljstvo i sl. jesu Svevinj em Allahu
najdrai vidovi ubudij eta, a on se moe ostvariti samo bor
bom, rtvovanj em sebe Allaha radi, preferiranjem lj ubavi
prema Njemu nad svim drugim . . . Dakle, borba je vrhunac
ubudijeta i neto najdrae Sveznaj uem Allahu. Odatle je
u postojanj u Iblisa i njegovi h pristalica ostvarenje sutine
ubudijeta i njegovih posljedica, u emu su mudrosti i koristi
ij i broj poznaje samo Sveznaj ui Allah.
Isticanje znakova koje Allah prua i pokazatelj Njegove
svekolike moi. U stvaranju onih koj i se suprotstavljaju po
slanicima, u la i h utj eruju i prema njima neprijatel jstvo
iskazuj u savren je pokazatelj znakova koj e Allah, delle a
nuhu, prua, Njegove sveobuhvatne moi i divnog stvaranja
stvorenja i je je postojanje Njemu drae od nepostojanja,
ij e je postojanje korisnije po Allahove, delle anuh u, evl ije
od nepostojanja. Za primjer moemo uzeti poplavu Nuho
vog, 'alejhisselam, naroda; Musaov, 'alejhisselam, tap, ruku
i rascj eplj enj e mora; bacanje Ibrahi ma, 'alej hisselam, u vatru
i mnogo drugih znakova i oitih pokazatelj a Nj egove moi,
znanj a i mudrosti : morali su postojati uzroci iz koj ih e sve
to proistei.
Stvaranje od vatre veliki je znak. Vatra je snana materija
koj a sagorijeva i unitava, ali i osvjetlj ava oko sebe. Svemo
gui Allah od nj e je stvorio i jedno i drugo, kao to je od
praine stvorio dobre i loe, lahke i teke, crvene, crne i bi
jele lj ude. Sve to stvorio je kao pokazatelj savrene mudrosti,
svekolike moi i dokaza da: 'Niko nije kao On! On sve uje
i sve vidi.' (E-ura, n. )
MUDROSTI U STVARANJ U EJ TANA 1
95
Pokazatelj ovisnosti o Allahovim imenima i svojstvima.
Svevinj i Allah ima, izmeu ostalih, sljedea imena: El-Ha
fd (Onaj Koj i sputa), Er-Raf' (Onaj Koji uzdie), El-Mu' izz
(Onaj Koj i ponos daje), El-Muzill (Onaj Koj i ponienje daje),
El-Hakem (Pravedni sudija), El-Adl (Pravedni), El -Munte
kim (Onaj Koji se osveuje). Ta imena izi skuj u postoj anj e
onoga to je ovi sno o nj ima, u emu se ogleda nj ihova
sutina, kao to odreena Allahova, delle anuhu, imena
iziskuj u dobroinstvo, davanje nafake, milost i sl. Dakle,
mora postojati ono to j e ovisno o jednim i o drugim ime
nima.
Znak Allahove, delle anuhu, potpune i neograniene
vlasti. Svevinj i je Allah apsolutni Vladar, i ta apsolutna
vlast obuhvata neogranieno postupanje, davanje nagrade
i kazne, ukazivanje poasti, pravednog postupanja i postu
panja prema Svojoj dobroti, davanj e ponosa i ponienj a . . .
Stoga moraj u postojati oni koj i e ovisiti o drugoj , kw to
postoje oni koj i ovise o prvoj vrsti tih Allahovih, delle a
nuhu, dj ela.
Znak savrenstva Allahove mudrosti. Allah, delle anu
hu, ima ime El-Hakim (Mudri), a mudrost j e Nj egovo svoj
stvo. Ta Allahova mudrost iziskuj e postavlj anje svih stvari
na mj esto koj e samo njima odgovara, te iziskuj e stvaranje
suprotnosti i davanje svakoj stvari statusa, osobina i pose
bnosti koj i samo njoj odgovaraj u. A zar mudrost moe biti
savrena bez toga?! Postojanje takve vrste ( Iblisa) dio j e sa
vrene mudrosti i savrene moi.
Zahvalnost Allahu na spreavanju i sputavanju Iblisa. Sve
vinj i Allah savren j e u svakom pogledu. On j e dostojan
hvale zbog pravednog davanj a i liavanj a, sputanja i uzdiza
nja, osveivanj a i uni avanj a, a, isto tako, dostojan je hvale
rg6 SVl ) ET DINA l EJTANA
zbog Svoje dobrote i davanja, uzdizanja i davanj a poasti :
Nj emu pripada potpuna hvala zbog jednog i drugog, On Se
be hvali zbog toga, hvale Ga Njegovih meleki, poslanici i ti
enici, a zbog toga e Ga hvaliti sva stvorenja na Sudnjem
danu. Odatle je velika mudrost u stvaranj u stvorenja od ko
jeg zavisi potpunost te iste hvale - a On zasluuje potpunu
hvalu - ona se ne smije isklj uiti, kao to se ne smije isklju
iti Allahova, delle anuhu, mudrost.
Pokazatelj Allahove blagosti i strpljenja. Sveznaj ui Al l ah
voli robovima pokazati Svoj u blagost, strpljenje, polaganost,
irinu milosti i dareljivost, pa to iziskuj e da stvori onoga ko
e Mu pripisivati druga, postupati suprotno i revno se su
protstavljati Njegovim naredbama, hrliti injenj u onoga to
Njega srdi, tavie, porediti Allaha, delle anuh u, sa stvore
nj ima, a On, i pored toga, daje mu raznovrsna dobra, opskr
bljuje ga, uva, daje mnoge i raznovrsne uitke, odaziva se
nj egovoj molbi, otklanja od njega zlo, prema njemu postupa
shodno Svojoj dobroti i dobroinstvu, suprotno onome i
me se ovaj odnosi prema Njemu inei nevjerstvo, irk i zlo
dj ela. U svemu tome velika je mudrost i Svevinji Alah zbog
toga veliku hvalu zasluuje.
Sveznaj ui Allah umiljava se Svoj im evlijama i daje da
spoznaj u mnoge znakove Nj egove savrenosti. El-Buhari i
Muslim zabiljeili su preko Ebu-Musaa el-E'arija, radijalla
hu 'anhu, predanje u koj em se navodi da je Resul ullah, sal
lallahu 'alejhi v e sellem, rekao: ' Niko od Allaha strpljivije ne
podnosi uvrede: pripisuj u mu dij ete, a On ih uva i opskr
blj uj e.'1
lmam El-Buhari zabilj eio j e Ebu-Hurej rino, radij allahu
'anhu, predanje u kojem pripovijeda da j e Poslanik, sallal
lahu 'alej hi ve sellem, prenio sljedee Allahove rij ei : 'o-
Mikatul-mesabih (23)
MUDROSTI U STVARANJ U EJ TANA 1
97
vj ek Me utj eruje u la, a to nema pravo, i vrijea Me, a ni
to nema pravo. Kad se radi o utjerivanj u u la, to j e njegova
izjava: 'Allah me nee oiviti poslije smrti ! ' , a proivljenj e
Mi nimalo nij e tee od stvaranja iz niega. A kad j e rij e o
vrijeanj u, to je njegova izj ava: 'Allah j e Sebi uzeo dij ete! ' , a
Ja sam Jedan, Utoite svakom, Koj i nije rodio i roen nij e i
Koj em niko ravan nije.'1
l pored te uvrede i utjerivanja u la, Sveznaj ui Allah op
skrblj uje onoga ko to ini, uva ga, od njega odstranj uje zlo,
zove ga u Dennet; ako se pokaj e, prima nj egovo pokaj anj e
i loa djela pretvara u dobra, prema nj emu se blago odnosi
u svim prilikama, priprema ga za prihvatanje poslanika ko
j ima nareuje da se tom istom poricatelj u obraaj u na blag
nain i da prema nj emu blago postupaj u.
Fudaj l b. ljjad, rahimehullah, govorio j e: 'Svevinj i Allah
svake noi govori : ' Ko j e dareljiviji od Mene? Lj udi su Mi
neposluni, a Ja ih uvam u posteljama, kao da Mi nisu ne
posluni ; preuzimam brigu o nj ima, kao da ne grij ee; da
jem Svoju dobrotu grjeniku i zloestom ovj eku. Ko Me to
zamolio pa mu se nisam odazvao? Ko j e od Mene traio pa
mu nisam dao? Ja sam Darelj ivi, i od Mene je darelj ivost; ja
sam Plemeniti , i od Mene je plemenitost. Pokazatelj je Moj e
plemenitosti to to ovj eku daj em ono to od Mene trai, ali
i ono to ne trai. Pokazatelj je Moj e plemenitosti to to da
jem pokaj niku, kao da Mi nije neposluan bio. Kuda onda
stvorenja bjee od Mene, i na ija vrata grj enici kucaj u, a
ne na Moja?'
U predanju se navodi da je Allah, delle anuhu, rekao:
'U vezi sa Mnom i ljudima i dinima postoj i velika stvar: J a
stvaram, a oni oboavaj u nekoga drugog; J a opskrblj ujem, a
oni zahvalj uj u nekom drugom.'
Mikatul-mesabih (20)
SVIJ ET DI NA l EJ TANA
U jednom hadisi-kudsij u kae se sljedee: 'O ovjee, nisi
pravedan prema Meni : sputam ti dobro, a Meni se uzdie
tvoje zlo; umilj avam ti se mnogim blagodatima, iako sam
neovisan od tebe, a ti, iako si potreban Mene, izaziva Moju
mrnj u grijeei, i plemeniti melek neprestano mi uzdie
tvoj a hrava dj ela.'
A u autentinom hadisu Vjerovjesnik, sallalahu 'alejhi v e
sellem, kae: 'Kad ne bi ste grij eili , Allah bi vas unitio i do
veo bi narod koj i grijei i trai oprost, pa bi im opratao.'
Oitovanje Allahovih, delle anuhu, imena i svojstava. Iz
velike ljubavi prema Svoj im imenima i svoj stvima, Svevinji
All ah zahtijeva da Ga se hvali, a Nj egova mudrost iziskuje
stvaranje onih na koj ima e se oitovati smisao i tragovi
Njegovih imena i svoj stava. Obrazloenj e: poto Sveznaj ui
Allah voli prelaenj e preko hravih djela, stvorio je one koj i
su toga dostoj ni; budui da voli pratanj e, stvorio je one ko
j ima e pratati, prema nj ima biti blag i strpljiv, koj e nee
pourivati, ve e Mu biti drago da im prui sigurnost i da
im da vremena.
Iz Svoj e je lj ubavi prema pravednosti i mudrosti Allah
stvorio one na koj ima e se oitovati Nj egova pravednost
i mudrost. Iz Svoje je ljubavi prema dareljivosti i dobro
instvu stvorio one koj i e initi grij ehe, hra va dj ela, a Sve
mogui Allah prema nj ima se odnosi oprataj ui im i inei
im dobroinstvo. jer, da nije stvorio takve lj ude, ko bi i
nio raznorazne grij ehe i prijestupe? Da nj ih nij e, mnogo
struke mudrosti i dobrobiti ne bi postoj ale. l neka je uzvien
Allah, Gospodar svj etova, najpravednij i Sudija, vlasnik savr
ene mudrosti i nebrojenih blagodati , ija mudrost dopire
dokle dopire Nj egova mo! U svemu to je dao savrena je
mudrost, kao to se u svemu ogleda Njegova svekolika mo
i nadahnue stvorenog.
MUDROSTI U STVARANJ U EJTANA !
Ostvarenje onoga to Allah voli. Zbog postojanja Iblisa,
Allahu mrskog stvorenja na koj eg se rasrdio, ostvaruju se
mnoge stvari koje Allah, delle anuh u, voli, i sve nepri j a
tnosti koj e se zbog njega dese jesu stvari koje obuhvata Nje
gova ljubav. A pravi, istaknuti mudrac jeste onaj koj i radi
voljene stvari trpi neprijatnost koj u mrzi i na nj u se srdi,
utoliko prij e jer je to nain ostvarenja voljene stvari, a po
stojanje posljedice bez uzroka aspurd je.
lako zbog postojanj a Allahovog neprijatelja Iblisa postoj e
veliko zlo i brojni grijesi, zbog njega i njegove vojske ostva
ruje se poslunost Allahu, to Mu je drae i blie Nj egovom
zadovolj stvu: borba na Allahovom, delle anuhu, putu, su
zdravanje due od prohtjeva i strasti, podnoenje tekoa i
neprijatnosti u onome to Sveznaj ui Allah voli i ime je za
dovolj an. A naj drae j e volj enom da vidi svog voljenog kako
radi njega podnosi neprijatnosti i muke, to zapravo potvr
uj e njegovu lj ubav ( . . . ) 4
U hadisi-kudsij u kae se slj edee: 'udim za onim to se
radi Mene trpi.' O kako j e Allahu drago da oni koj i Ga vole
podnose neprijatnosti od Njegovih neprijatelja u onome to
Njega ini zadovolj nim! Kako je ta neprij atnost korisna po
nj ih! Kako to ima lijepe poslj edice! Kako j e velika poast ko
ju e dobiti od Onoga Koj eg vole, Njegova blizina i radost
njihovih oij u zbog Njega! l nezamislivo je da oni koj i negi
raj u lj ubav prema Svevinj em Allahu osj ete miris te lj ubavi,
prou kroz njena vrata i osjete je u sebi ( e e . ).
Ako j e lblis rasrdio Allaha, borei se protiv Nj ega, zado
volj nim su Ga uinili vj erovj esnici , poslanici i evlij e, a to
Njegovo zadovolj stvo pre tie srdbu. Ako Sveznajueg Alla
ha srde lj udski grij esi i prij estupi, koj i se ine pod lbliso
vim pokrovitelj stvom, Allah se raduje ovj ekovom pokaja
nj u vie od ovj eka koji usred pogubne pustinj e izgubi j a
halicu na kojoj se nalaze njegova hrana i pie, pa j e potom
2OO SVIJ ET DI NA EJ TANA
nae. Ako je Svemogueg Allaha rasrdilo zlo koj e je taj pro
kleti neprijatelj nanio vjerovjesnicima i poslanicima, obra
dovalo Ga je i uinilo zadovoljnim to to su oni poveli rat
protiv nj ega, suprotstavili mu se, prkosili mu i i zazvali nj e
gov gnj ev. A to je zadovoljstvo u Allaha vrednije i bolj e od
nepostojanja tih istih neprij atnosti bez koj ih ne bi postojala
ni dj ela koj i ma se mogu zasluiti All ahovo, delle anuhu,
zadovolj stvo i lj ubav.
Ako je Allahovu, delle anuhu, srdbu izazvao Adem,
'alej hisselam, pojevi plodove zabranj enog drveta, uinio Ga
je zadovoljnim svojim pokajanj em, vraanjem Nj emu, skru
enosti , poniznosti pred Nj im i slomljenosti srca.
Ako se Svemogui Allah rasrdio kad su Njegovi neprija
telji istj erali Resulullaha, sal l allahu 'alejhi ve sellem, i z Ha
rema, iz Meke, zadovolj ni m Ga je uinio Poslanikov, sal lal
lahu 'alejhi ve sell em, povratak u Meku.
Ako je Allahovu srdbu izazvalo ubijanje Allahovih evlija i
milj eni ka, kidanje njihovih tij ela i prolijevanje njihove krvi ,
zadovolj ni m Ga je uini l o to to su zasluili ivot u Alla
hovoj blizini , od koj eg boljeg nema, od ij eg uivanja vee
i slae ne postoj i .
Ako su Al lahovu, delle anuhu, srdbu izazvali lj udski
grij esi , zadovolj nim Ga je uinilo svj edoenje meleka, vjero
vj esnika, poslani ka i evlija o irini Njegove milosti, veliini
oprosta, dobroinstva, plemenitosti i dareljivosti, te nj i ho
vo hvalj enje Allaha zbog toga. A hvalj enj e i slavljenje Allaha
spominjanjem tih Njegovih svoj stava (zbog koj ih to zaslu
uje) drae je Svevinjem Allahu i vie iziskuj e Njegovo za
dovoljstvo od nepostojanja spomenutih grijeha ali i nepo
stojanja spomenutih Allahu dragih stvari.
Treba znati, hvaljenje Svemogueg Allaha okosnica je
svega toga i osnova poretka svega stvorenog i svega to se
dogaa. Svevinjem Allahu pripada sva hvala, u svakom po-
MUDROSTI U STVARANJ U EJTANA 2O!
gledu, u svakom smislu i u svakom stanj u. Zbog svega to
je stvorio, zasluuj e hval u; zbog svega to je odredio, zaslu
uje hvalu: All ahova se hvala protee dokle se protee Nj e
govo stvaranje i odreivanje. l to istinsku hvalu Allah, delle
anuhu, zasluuje, koj a sadri zadovolj stvo Nj ime, Njegovo
hvaljenj e, priznavanje Nj egove savrene mudrosti u svemu
to je stvorio i odredio, a negirati Njegovu mudrost znai
negirati hvalu. Sveznaj ui je Al lah uvijek Hvalj eni, kao to
je uvijek Mudri : All ahova hvala i mudrost imaj u status Nj e
govog znanja i moi ; a All ahov je ivot neodvoj iv atribut
Nj egovog Bia. l odatle, zabranjeno je negirati ma koje svoj
stvo Svevinj eg Allaha, ma koj e Njegovo ime ili stvar koja iz
toga proistie kao i posljedice, utoliko to to negiranje ima
za rezultat manjkavost, a svaka je manjkavost u suprotnosti
s Allahovi m, delle anuhu, savrenstvom, ponosom i veli
inom.
Sveznajui Allah voli biti stjecite i zatita evlijama. Kao
to u savrena svojstva, djela zbog koj i h zasluuje hvalu i
pohvalu spada dareljivo davanj e, isto tako, u to spada Alla
hovo, delle anuhu, stavljanje u okrilj e, pruanj e pomoi
i davanje spasa. Kako voli da ljudi u Njemu nau stjecite,
tako voli da od Nj ega trae da ih stavi u Svoje okrilj e. l vrij e
dnost se vladara ogleda u tome da njegovi prijatelj i u nj emu
nalaze stjecite i trae da ih stavi u svoje okri lj e. S ti m j e u
vezi Ahmed b. Husejn el -Kindi u hvalospj evu spjevao sti
hove ( . . . ) , a pri linije bi mu bilo da ih j e spj evao hvalei svo
ga Gospodara, Stvoritelja, a ne stvorenje poput sebe. Odatle
je Sveznaj ui Allah u nekoliko kur'anskih ajeta naredio Re
sul ul l ahu, sallallahu 'alejhi ve sellem, traenje utoita od
prokletog ejtana, i tu se vidi potpunost Allahove blagodati
prema ovj eku to ga je zatitio i uzeo u Svoje okrilj e pred
neprijatelj em: zatita i uzimanje u okrilje nije ni malo ma-
2O2 SViJET Dl NA l EJ TANA
nj a blagodat od ostalih blagodati. Svevinji Allah voli ui
niti potpunim blagodati vj ernicima i pokazati i m Svoj u po
mo nad neprijatelj em. O kako je vrij edna blagodat s ko
jom se upotpuni radost i uitak vj ernika! O kako je lij epo
vidjeti pravdu koja stigne Allahove, delle anuhu, neprij a
telje i protivnike! ( . . . ). "1
MUDROST U TRAJ ANJ U IBLISOVOG IVOTA DO
KIJAMETSKOG DANA
Razmatraj ui ovo pitanj e, lbnul-Kajjim, rahimehullah, rekao
j e: "Neke mudrosti traj anja Iblisovog ivota do Sudnj eg dana
jesu sljedee:
Ispit ljudima. Svevinji Allah stvorio j e Iblisa kao iskuenje
i nesreu, nj ime odvaja dobre od loih, Svoj e tieni ke od
neprij atelj a. Iz toga razloga, Njegova mudrost iziskuje da
Iblis ivi do Sudnjeg dana kako bi se ostvarila svrha zbog
koj e je stvoren. Da ga je Svevinj i Allah usmrtio prij e toga,
ta se svrha ne bi ostvarila, kao to je Allahova, delle a
nuhu, mudrost zahtijevala ivljenje nevj ernika do Kij amet
skog dana, jer da ih je sve unitio, potrle bi se mnoge mu
drosti koj e postoj e u njihovom ivlj enj u do Sudnjeg dana.
Isto tako, Allahova je mudrost zahtijevala stavlj anje na ispit
oca ovj eanstva, Adema, 'alej hi sselam, i njegovog potom
stva poslij e njega, koj i su i skuani Iblisom, i ostvarit e sreu
onaj ko se Iblisu suprotstavi i uzme ga za neprijatelja, a imat
e njegov status onaj ko mu i skae loj alnost i poistovj eti se
s npm.
Nagrada za preanja dobra djela. Iz Svoje je mudrosti Sve
znaj ui Allah odredio da Iblis nee imati nikakvog udjela u