Amartya Sen IDENTITET I NASILJE

ILUZIJA SUDBINE

Naslov izvornika Amartya Sen Identity and Violence: The Illusion of Destiny W.W.Norton & Company Copyright hrvatskog izdanja MASMEDIA &0.0. Zagreb, Savska 66/2 www.masmedia.hr Nakladnici Poslovni dnevnik MASMEDIA Za nakladnike Slaven Andrai Urednik Slaven Ravli Izvrna urednica Ksenija Gredelj Vargovi Lektura Brigita Barievi Izrada kazala Ana Kapetanovi Proizvodnja Vjeran Andrai Dizajn omota Adverta d.o.o., Andrija Previi Raunalna priprema teksta Ivan Kapetanovi Tisak Grafiki zavod Hrvatske

A m a r t y a Sen

Identitet i nasilje
ILUZIJA SUDBINE Prevela M a j a Vei

Poslovni dnevnik MASMEDIA Zagreb

Sadraj

Uvod Predgovor 1. POGLAVLJE Nasilje iluzije

11 15 21 35 53 67 87 103 117 141 159 173 179

2. POGLAVLJE Stvaranje svijesti o identitetu 3. POGLAVLJE Civilizacijsko zatoenitvo 4. POGLAVLJE Religijske veze i muslimanska povijest 5. POGLAVLJE Zapad i protuzapad 6. POGLAVLJE Kultura i zarobljenitvo
7. POGLAVLJE

Globalizacija i pravo sudjelovanja

8. POGLAVLJE Multikulturalizam i sloboda 9. POGLAVLJE Sloboda miljenja Kazalo imena Predmetno kazalo

Uvod

rije nekoliko godina na povratku u Englesku s kratkog puta u inozemstvo (u to vrijeme sam bio dekan Trinity Collegea u Cambridgeu), slubenik imigracijskog ureda na aerodromu Heat hrow, koji je moju indijsku putovnicu prilino temeljito pregledao, postavio mi je zamreno filozofsko pitanje. Gledajui moju kunu adresu na imigracijskom formularu (Dekanova kua, Trinity Colle ge, Cambridge), pitao me jesmo li dekan (kod kojeg sam oito bio gost) i ja bliski prijatelji. To me naas pokolebalo budui da nisam bio posve siguran mogu li sam sebi biti prijateljem. Nakon kratkog razmiljanja zakljuio sam kako odgovor mora biti potvrdan budui da sam prema sebi najee prijateljski raspoloen i usto kada izgo vorim neto besmisleno, odmah shvatim da mi uz prijatelje kao to sam sebi, ne trebaju neprijatelji. Budui da mi je trebalo neko vrijeme da si sve ovo razjasnim, slubenik imigracijskog ureda elio je znati emu toliko oklijevanja, a osobito postoje li ikakve nepravilnosti oko mojeg boravka u Britaniji. Praktini dio na koncu je rijeen, ali razgovor je ostao kao pod sjetnik da ukoliko zatreba, identitet moe biti zamrena stvar. Na ravno, bez potekoa moemo sami sebe uvjeriti kako je svaki pred met identian sam sa sobom. Wittgenstein, veliki filozof, jednom je izjavio da "ne postoji bolji primjer beskorisnije teze" od toga da kaemo kako je neto identino samo sa sobom, ali je nastavio do kazivati kako je teza, iako potpuno neupotrebljiva, ipak "povezana s odreenom igrom imaginacije". Kada nakon ideje kako su stvari identine same sa sobom usmjeri mo panju na ideju dijeljenja identiteta s drugim pripadnicima odre ene skupine (to je oblik koji ideja o drutvenom identitetu vrlo esto poprima), zamrenost se nadalje poveava. Uistinu, mnogi se suvremeni politiki i drutveni problemi vrte oko kontradiktor-

11

Identitet i nasilje

nih tvrdnji disparatnih identiteta koji obuhvaaju razliite skupi ne, budui da razumijevanje identiteta na mnogo razliitih naina utjee na nae misli i djela. Nasilni dogaaji i zvjerstva posljednjih godina bili su vjesnici doba velikih prevrata kao i stranih sukoba. Politika globalnog su kobljavanja esto se gleda kao prirodna posljedica religijskih ili kul turolokih podjela u svijetu. Uistinu, svijet se sve vie i vie proma tra, ako nita drugo onda implicitno, kao savez religija i civilizacija, time zanemarujui ostale naine na koji se ljudi doivljavaju. U ovom nainu razmiljanja istie se udna pretpostavka da se ljudi ovog svijeta mogu jedinstveno kategorizirati prema nekom jedin stvenom i sveobuhvatnom sustavu podjele. Civilizacijska i religijska podjela svjetske populacije ustupa 'iskljuivi' pristup ljudskom identitetu, koji ljudska bia vidi kao lanove samo jedne skupine (u ovom sluaju odreene civilizacijom ili religijom, za razliku od prijanjeg ravnanja prema nacionalnosti i klasi). Iskljuivi pristup moe biti odlian nain za nerazumijevanje s go tovo svima na svijetu. Tijekom naeg svakodnevnog ivota smatramo da pripadamo raznim skupinama - pripadamo svima njima. Jedna te ista osoba moe biti ameriki dravljanin, karipskog podrijetla, s afri kim korijenima, kranin, liberal, ena, vegetarijanac, trka na duge staze, povjesniar, nastavnik, romanopisac, feminist, heteroseksualne orijentacije, zagovaratelj prava homoseksualaca i lezbijki, ljubitelj ka zalita, aktivist za pitanja okolia, ljubitelj tenisa, jazz glazbenik i netko tko je duboko uvjeren kako postoje inteligentna bia u svemiru s koji ma pod hitno treba razgovarati (po mogunosti na engleskom). Svaki od ovih kolektiva kojima ova osoba istodobno pripada daje joj zaseban identitet. Nijedan se ne moe smatrati jedinim identite tom osobe ili iskljuivom pripadnou jednoj kategoriji. Ako uzme mo u obzir nae mnogostruke identitete, moramo se odluiti za rela tivnu vanost naih razliitih veza i odnosa u svakom kontekstu. Ono to je presudno kako bismo vodili ljudskiji ivot je odgo vornost za izbore i miljenje. Naprotiv, nasilje se promovira kulti viranjem osjeaja neizbjenosti za neki navodno jedinstveni - esto agresivni - identitet koji bismo morali posjedovati i koji ima velike zahtjeve (ponekad vrlo neugodne). Nametanje navodno jedinstve nog identiteta esto je kljuna komponenta 'borilake vjetine' poti canja sektakih sukobljavanja. Naalost, mnogi dobronamjerni pokuaji zaustavljanja takvog nasilja onesposobljeni su prividnim nedostatkom izbora u vezi s

12

Uvod

naim identitetima, a to moe opasno ugroziti nau sposobnost da pobijedimo nasilje. Kada se izgledi za dobre odnose meu razliitim ljudskim biima (sve vie i vie) promatraju iskljuivo kao 'prijatelj stvo meu civilizacijama' ili 'dijalog meu religijskim skupinama' ili 'prijateljski odnosi medu razliitim zajednicama' (ignorirajui mno ge druge naine ljudskog povezivanja), ozbiljno umanjivanje ljud skih bia prethodi skovanim programima za mir. Nae zajedniko ovjeanstvo divljaki je izazvano kada se ra znolike grupe u svijetu ujedine u jedan navodno dominantan su stav klasifikacije - u kategorijama religije ili zajednice ili kulture ili nacije ili civilizacije (smatrajui svaku ponaosob jedinstvenom u kontekstu tog konkretnog poimanja rata i mira). Jedinstveno podijeljen svijet mnogo neskladniji od svemira mno gostrukih i razliitih kategorija koje oblikuju svijet u kojem ivimo. To se protivi ne samo staromodnom uvjerenju kako su 'ljudska bia uglavnom sva ista' (to danas izaziva podsmijeh - ne u potpunosti bez razloga - kao suvie glupo), ve i shvaanju o kojem se manje raspravljalo, a koje je uvjerljivije, da smo razliito drukiji. Nada za skladom u suvremenom svijetu krije se u velikoj mjeri u jasnijem ra zumijevanju mnogostrukosti ljudskog identiteta i uvaavanju kako se one meusobno presijecaju i djeluju protiv otre odvojenosti uz du jedne jedine okorjele linije nedokuivog razdora. Uistinu, koncepcijska zbrka, a ne samo zle namjere, znaajno pridonose meteu i barbarstvu koje nas okruuje. Iluzija sudbine, posebno o nekom jednostrukom identitetu ili nekom drugom (i nji hove navodne implikacije), njeguje nasilje u svijetu propustima kao i autoritetom. Moramo biti svjesni da posjedujemo mnogo razlii tih odnosa i da moemo meusobno uzajamno djelovati na mnogo razliitih naina (bez obzira to nam poticatelji i njihovi zabrinuti protivnici rekli). Imamo mogunosti odabrati svoje prioritete. Neobaziranje na mnogostrukosti naih odnosa i nae potrebe za izborom i miljenjem zatamnjuje svijet u kojem ivimo. Gura nas u smjeru zastraujuih izgleda koje je oslikao Matthew Arnold u pje smi "Dover Beach" (Doverska plaa):
I ovdje smo kao na mranoj istini Pokoeni smetenim strahom borbe i bijega, Gdje neuke vojske bore se nou.

Moemo mi i bolje.

13

Predgovor

scar Wilde je izrekao zagonetnu tvrdnju: "Veina ljudi su dru gi ljudi." Ovo bi moglo zvuati kao jedna od njegovih skandaloznijih izjava, ali u ovom sluaju Wilde je obranio svoje miljenje prilino uvjerljivo: "Njihove su misli neije tude miljenje, njihovi ivoti oponaanje, njihove strasti citiranje." Uistinu, na nas u ne vjerojatnoj mjeri utjeu ljudi s kojima se identificiramo. Aktivno promovirana sektaka mrnja moe se proiriti munjevitom brzi nom, kao to smo nedavno svjedoili na Kosovu, u Bosni, Ruandi, Timoru, Izraelu, Palestini, Sudanu i mnogim drugim mjestima u svijetu. S odgovarajuim poticajem, njegovana svijest o identitetu unutar jedne skupine ljudi moe se pretvoriti u mono oruje kako bi se brutalno postupalo s drugom. Doista, mnogi sukobi i barbarstva u svijetu odravaju se kroz iluziju jedinstvenog identiteta koji ne moemo odabrati. Umjet nost stvaranja mrnje poprima oblik prizivanja maginih moi ne kog navodno premonog identiteta koji utapa sve druge odnose i u prikladno ratobornom obliku moe takoer svladati svaku ljudsku suosjeajnost ili priroenu dobrotu koju moda inae posjedujemo. Rezultat moe biti domae praiskonsko nasilje ili globalno umjeno nasilje i terorizam po cijelome svijetu. Ustvari, veliki izvor potencijalnih sukoba u suvremenom svije tu je pretpostavka da se ljudi mogu jedinstveno kategorizirati na temelju religije ili kulture. Bezuvjetna vjera u sveobuhvatnu snagu jedinstvene klasifikaci je moe uiniti svijet potpuno zapaljivim. Jedinstveno podvojeno miljenje ne protivi se samo staromodnom uvjerenju kako su sva ljudska bia uglavnom ista, ve i shvaanju o kojem se manje ra spravljalo, a koje je uvjerljivije, da smo razliito drukiji. Svijet se esto shvaa kao zbirka religija (ili 'civilizacija' ili 'kultura'), igno-

15

Identitet i nasilje

rirajui ostale identitete koje ljudi imaju i cijene, a ukljuuju kla su, spol, profesiju, jezik, znanost, moral i politiku. Ova jedinstvena podvojenost mnogo je vie polemina od svemira mnogostrukih i razliitih klasifikacija koje oblikuju svijet u kojem zapravo ivimo. Redukcionizam ugledne teorije moe, esto nenamjerno, znatno pridonijeti nasilju lokalne politike. Takoer, globalni pokuaji svladavanja takvog nasilja esto su onesposobljeni slinom koncepcijskom zbrkom, prihvaanjem - izri ito ili implikacijom - jedinstvenog identiteta koji bi sprijeio mnoge oite prilike za otpor. Kao posljedica, nasilje temeljeno na religiji na kraju e biti osporavano ne jaanjem civilnog drutva (to je oito), ve jaanjem raznih religijskih voda po svemu sudei 'umjerenih' uvjerenja koji su optueni za pobjedu nad ekstremistima u meureligijskoj bici, po mogunosti primjerenim redefiniranjem zahtjeva religije o kojoj se radi. Kada se meuljudski odnosi promatraju u smislu zasebne medugrupe, kao 'prijateljski odnosi' ili 'dijalog' meu civilizacijama ili religijskim etnicitetima, ne obraajui panju na druge skupine kojima iste osobe takoer pripadaju (ukljuujui eko nomske, socijalne, politike ili druge kulturne veze), onda je velika vanost u ljudskom ivotu potpuno izgubljena, a pojedinci su stav ljeni u male odjeljke. Uasne posljedice umanjivanja ljudi predmet su ove knjige. One zahtijevaju preispitivanje i ponovno ocjenjivanje nekih dobro ute meljenih tema, kao to su ekonomska globalizacija, politiki mul tikulturalizam, historijski postkolonijalizam, drutveni etnicitet, vjerski fundamentalizam i globalni terorizam. Izgledi za mir u suvre menom svijetu moda prije lee u prepoznavanju mnogostrukosti naih odnosa i u koritenju miljenja kao obini stanovnici velikog svijeta, nego u naem pretvaranju u zatvorenike strogo zatvorene u male kontejnere. Ono to nam je prije svega potrebno je razborito razumijevanje slobode koju moemo imati u odabiranju prioriteta. A povezano s tim shvaanjem, moramo dodijeliti priznanje ulozi i dje lotvornosti razumnog glasa javnosti- unutar nacija i diljem svijeta. Knjiga je zapoela sa est predavanja na temu identiteta koje sam odrao na Boston University izmeu studenog 2001. i travnja 2002., odazvavi se ljubaznom pozivu profesora Davida Fromkina iz Par dee Centera. Centar je posveen istraivanju budunosti, a odabrani naslov serije predavanja bio je "Budunost identiteta". Meutim, uz malu pomo T. S. Eliota uspio sam se uvjeriti kako "Vrijeme danas i vrijeme juer, Moda su oba u vremenu sutra." Kada je knjiga bila

16

Predgovor

zavrena, jednako se bavila ulogom identiteta u povijesnim i suvre menim situacijama kao i prognoziranjem budunosti. Ustvari, dvije godine prije tih bostonskih predavanja u stude nom 1998. odrao sam javno predavanje na Oxford University na temu uloge miljenja pri izboru identiteta pod naslovom "Reason before Identity" (Razum prije identiteta). Iako je organizacija vrlo formalnih "Romanes Lecture" (Romanes predavanja) koja se redo vito odravaju na Oxford University (William Gladstone odrao je prvo predavanje 1892.; Tony Blair odrao je jedno 1999.) zavrila tako da su me ispratili iz dvorane (u povorci koju je predvodila sveuili na uprava u sveanim odorama) im je izgovorena zadnja reenica predavanja (prije negoli su sluatelji mogli postaviti pitanje), na kon cu sam kasnije ipak dobio neke komentare koji su mi bili od pomoi zbog male broure koja je sadravala predavanje. Koristio sam Ro manes Lecture u pisanju ove knjige i upotrijebio svoj stari tekst i takoer zapaanja na temelju komentara koja sam dobio. Doista, komentari i sugestije bili su mi vrlo korisni nakon ne koliko drugih predavanja koja sam odrao o nizu slinih tema (po vezanih s identitetom) ukljuujui meu ostalima: 2000 Annual Lecture na British Academy, specijalno predavanje na College de France (gdje je domain bio Pierre Bourdieu), Ishizaka Lectures u Tokiju, javno predavanje u St. Paul's Cathedral, Phya Prichanusat Memorial Lecture na Vajiravudh College u Bangkoku, Dorab Tata Lectures u Bombaju i Delhiju, Eric Williams Lecture u Central Bank of Trinidad and Tobago, Gilbert Murray Lecture OXFAM, Hitchcock Lectures na University of California u Berkeleyu, Penrose Lecture u American Philosophical Society i 2005. B. P. Lecture u British Museumu. Vodio sam takoer korisne ra sprave koje su slijedile nakon prezentacija koje sam posljednjih se dam godina isprobao u razliitim dijelovima svijeta na: Amherst College, Chinese University of Hong Kong, Columbia University u New Yorku, Dhaka University, Hitotsubashi University u To kiju, Koc University u Istanbulu, Mt. Holyoke College, New York University, Pavia University, Pierre Mendes France University u Grenobleu, Rhodes University u Grahamstownu u Junoafrikoj Republici, Ritsumeikan University u Kyotu, Rovira Virgili Uni versity u Tarragoni, Santa Clara University, Scripps College u Claremontu, St. Paul's University, Technical University u Lisabonu, Tokyo University, Toronto University, University of California u Santa Cruzu i Villanova University, uz to naravno Harvard Uni-

17

Identitet i nasilje

versity. Ove rasprave jako su mi pomogle kako bih bolje shvatio probleme o kojima se radi. Zahvalan sam svima za vrlo korisne komentare i sugestije koje su mi dali prilikom pisanja knjige: Bina Agarwal, George Akerlof, Sabina Alkire, Sudhir Anand, Anthony Appiah, Homi Bhabha, Akeel Bilgrami, Sugata Bose, Lincoln Chen, Martha Chen, Meghnad Desai, Antara Dev Sen, Henry Finder, David Fromkin, Sakiko Fukuda-Parr, Francis Fukuyama, Henry Louis Gates Jr., Rounaq Jahan, Asma Jahangir, Devaki Jain, Ayesha Jalal, Ananya Kabir, Pratik Kanjilal, Sunil Khilnani, Alan Kirman, Seiichi Kondo, Sebastiano Maffetone, Jugnu Mohsin, Martha Nussbaum, Kenzaburo Oe, Siddiq Osmani, Robert Putnam, Mozaffr Qizilbash, Richard Parker, Kumar Rana, Ingrid Robeyns, Emma Rothschild, Carol Rovane, Zainab Salbi, Michael Sandel, Indrani Sen, Najam Sethi, Rehman Sobhan, Alfred Stepan, Kotaro Suzumura, Miriam Teschl, Shashi Tharoor i Leon Wieseltier. Mojem shvaanju ideja o identitetu Mahatme Gandhija silno su pomogle rasprave s njego vim unukom Gopalom Gandhijem, piscem i sadanjim guverne rom Zapadnog Bengala. Robert Weil i Roby Harrington, moji urednici u Nortonu, bili su od velike pomoi s mnogo vanih sugestija i takoer su mi po mogle diskusije s L y n n Nesbit. Amy Robins napravila je sjajan po sao redigiranja mog ne tako urednog rukopisa, a Tom Mayer sve je divno koordinirao. Na stranu akademska atmosfera puna podrke na Harvard Uni versity gdje predajem, pomogli su mi i uvjeti na Trinity Collegeu, Cambridge, posebno tijekom ljetnih mjeseci. Centre for History and Economics na King's College, Cambridge, takoer mi je pomogao pruivi mi efikasnu bazu za istraivanje; i najljepe zahvaljujem Ingi Huld Markan koja se pobrinula za mnoge probleme vezane uz istra ivanje. Rad Ananye Kabira u centru na srodnim temama takoer je bio od velike pomoi. Za izvrsnu pomo pri istraivanju zahvalan sam Davidu Mericleu i Rose Vaughan. Za financiranje mojeg istra ivanja jako mogu zahvaliti udruenoj pomoi Ford Foundationa, Rockefeller Foundationa i Mellon Foundationa. Naposljetku, morao bih prepoznati dobit koju sam izvukao iz ra znolikih rasprava kojima su prisustvovali sudionici iz razliitih ze malja na World Civilization Forumu u organizaciji japanske vlade u Tokiju u srpnju 2005. kojemu sam imao ast predsjedati. Osim toga, od koristi je bila i rasprava iz Glocus et Locus u Torinu 2004. koju

18

Predgovor

je vodio Piero Bassetti, i Symi Symposium 2005. odran u srpnju u Heraklionu, Kreta, na srodnu temu globalne demokracije koju je vodio George Papandreu. Iako su trenutani interes javnosti i javni angaman oko proble ma globalnog nasilja rezultat strahovito traginih i uznemirujuih dogaaja, dobro je to ti problemi dobivaju panju sa svih strana. Budui da pokuavam dati najjau podrku koliko mogu irem kori tenju naega glasa u stvaranju globalnog civilnog drutva (koje bi se razlikovalo od vojnih inicijativa i stratekih poteza vlada i njihovih saveza), ohrabruju me ta interaktivna dogaanja. Pretpostavljam da me to ini optimistom, ali mnogo ovisi o tome kako emo se odazva ti izazovu koji je pred nama. Amartya Sen Cambridge, Massachusetts Listopad 2005.

19

1. poglavlje

Nasilje iluzije

angston Hughes, afroameriki pisac, opisuje u svojoj autobi ografiji The Big Sea (Veliko more) iz 1940. oduevljenje koje ga je obuzelo kada je otiao iz New Yorka za Afriku. Bacio je svoje amerike knjige u more: "Kao da mi je milijun cigli palo sa srca." Putovao je u svoju "Afriku, domovinu crnih ljudi"! Uskoro je isku sio "ono pravo, to se moe dotaknuti i vidjeti, a ne o emu se samo ita u knjigama". Svijest o identitetu moe biti izvor ne samo po nosa i ugode, ve i snage i samopouzdanja. Ne udi da ideja o iden titetu izaziva toliko opeg divljenja, od popularnog zagovaranja ljubljenja blinjeg do uglednih teorija socijalnog kapitala i komunitaristikog samoodreenja. Pa ipak, identitet moe ubiti - ubiti nekontrolirano. Snaan - i iskljuiv - osjeaj pripadnosti jednoj skupini u mnogim sluajevi ma donosi i percepciju udaljenosti i neslaganja s drugim skupina ma. Solidarnost unutar skupine moe pridonijeti neslaganju meu skupinama. Iznenada nas obavijestite da nismo samo Ruanani, ve preciznije Hutui ("mi mrzimo Tutse"), ili da mi nismo zapravo samo Jugoslaveni, ve ustvari Srbi ("mi nikako ne volimo muslimane"). Iz svog sjeanja iz djetinjstva na nemire izmeu hinduista i muslimana 1940-ih godina, vezanih uz politiku dijeljenja, prisjeam se brzine kojom su se irokogrudna ljudska bia od sijenja do srpnja iznenada pretvorila u nemilosrdne hinduiste i nasilne muslimane. Stotine ti sua poginule su od ruku koje su voene zapovjednicima krvoprolia ubijale druge u ime 'svojih'. Nasilje, iji su pobornici vjeti majstori terora, raspiruje se nametanjem jedinstvenih i ratobornih identiteta lakovjernim ljudima.
1

L a n g s t o n H u g h e s , The Big Sea: An Autobiography, Press, 1940., 1986., str. 3-10

1

N e w York: T h u n d e r ' s M o u t h

21

Identitet i nasilje

Svijest o identitetu moe znaajno pridonijeti snazi i toplini na ih odnosa s drugima, susjedima ili lanovima iste zajednice ili sugra anima ili sljedbenicima iste religije. Usmjerimo li svoju panju na odreeni identitet, nae meusobne veze mogu se obogatiti i radit emo usluge jedni drugima i napraviti emo odmak od vlastitih ego centrinih ivota. Recentna literatura na temu 'socijalnog kapitala', koju su dojmljivo obradili Robert Putnam i ostali, jasno je istaknula kako jedan identitet s drugima u istoj drutvenoj zajednici moe po boljati ivote u toj zajednici; osjeaj pripadnosti jednoj zajednici se prema tome gleda kao sredstvo - kao kapital. Takvo razumijevanje je vano, ali ga je potrebno nadopuniti daljnjim priznanjem kako svijest o identitetu moe jednako odluno iskljuiti mnoge, kao to moe i to plo prihvatiti druge. Uspjeno integrirana zajednica u kojoj pripadnici nesvjesno rade posve divne stvari jedni za druge, vrlo izravno i s puno solidarnosti, mogla bi biti upravo ona zajednica u kojoj se cigle bacaju kroz prozore imigranata koji su se odnekud doselili u regiju. Nesretna okolnost iskljuivanja ide ruku pod ruku s darovima ukljuivanja. Kultivirano nasilje povezano sa sukobima identiteta kao da se ponavlja diljem svijeta s upornou koja raste. Iako se ravnotea iz meu Ruande i Konga promijenila, meusobno ciljanje skupina na stavlja se vrlo nasilno. Upravljanje agresivnim sudanskim islamskim identitetom ukljuujui i eksploataciju rasnih podjela dovelo je do si lovanja i ubijanja svladanih rtava na jugu te iznimno militaristike drave. Izrael i Palestina nastavljaju trpjeti bijes podvojenih identite ta spremni ispunjeni mrnjom kanjavati suprotnu stranu. AI Qaida se velikim dijelom oslanja na kultiviranje i iskoritavanje militaristi kog islamskog identiteta posebno uperenog protiv zapadnjaka. Takoer izvjetaji pristiu iz Abu Ghraiba i drugdje, o tome da su aktivnosti nekih amerikih i britanskih vojnika poslanih kako bi se borili za slobodu i demokraciju ukljuivale takozvano 'demorali ziranje' zarobljenika na potpuno nehumane naine. Nesputana mo nad ivotima osumnjienih neprijateljskih boraca ili vjerojatnih zlo2 3

V i d i R o b e r t D. P u t n a m , Bowling Alone: The Collapse Community, N e w Y o r k , S i m o n & S c h u s t e r , 2000.

2 3

and the Revival

of the

American

Postoji z n a a j a n empirijski d o k a z k a k o e t n o c e n t r i z a m n e m o r a n u n o ii z a j e d n o s ksenofobijom (vidi, p r i m j e r i c e , Elizabeth C a s h d a n , " E t h n o c e n t r i s m a n d X e n o p h o b i a : A C r o ss-cultural S t u d y " , Current Anthropology, 42 (2001). P a ipak u m n o g i m i s t a k n u t i m s l u a j e v i m a etnike, vjerske, rasne ili d r u g e selektivne privrenosti koristile su se u p r e u v e l i a n o m obliku k a k o bi dovele d o nasilja u d r u g i m s k u p i n a m a . Osjetljivost n a 'odjeljivako' poticanje ovdje je sredinji problem.

22

Nasilje iluzije

inaca otro razdvaja zarobljenike od uvara pomou ustaljene linije podvojenih identiteta ("mi nismo istog soja"). Izgleda kao da se pri lino esto zanemaruje bilo kakav obzir prema drugima, manje suprotstavljajua obiljeja ljudi sa suprotne strane raskida, ukljuujui izmeu ostalog i zajedniku pripadnost ljudskoj rasi.

Priznavanje konkurentnih vezanosti

Ako miljenje temeljeno na identitetu moe biti podlono takvoj okrutnoj manipulaciji, gdje je tome lijek? Teko da e se pronai u nastojanjima guenja ili potiskivanja zazivanja identiteta openito. Prije svega, identitet moe biti i izvor bogatstva i topline isto kao i izvor nasilja i terora, a ne bi imalo smisla smatrati identitet opim zlom. Zapravo, trebali bismo iskoristiti shvaanje kako se snaga rato bornog identiteta moe osporiti moi konkurentnih identiteta. Oni, naravno mogu ukljuivati opsenu istovjetnost ovjeanstva koje di jelimo, ali i mnoge druge identitete koje svi istodobno posjeduju. Ovo dovodi do drugih naina kategoriziranja ljudi, to moe ograniiti eksploataciju posebno agresivne uporabe samo jedne pojedinane kategorizacije. Na Hutu radnika iz Kigalija mogue je vriti pritisak tako da se osjea iskljuivo kao Hutu i potie na ubijanje Tutsija, pa ipak on nije samo Hutu, ve i Kigalijac, Ruananin i Afrikanac, rad nik i ljudsko bie. Zajedno s priznavanjem mnogostrukosti naih identiteta i njihovih razliitih implikacija, postoji kritiki vana potreba kako bi se uoila uloga izbora u odreivanju uvjerljivosti i relevantnosti pojedinih identiteta koji su neizbjeno razliiti. To moe zvuati prilino jednostavno, ali je vano uoiti kako ova iluzija uiva dobronamjernu, ali prije nevjerojatnu podrku praktiara pripadnika raznih cijenjenih - i doista vrlo uglednih - pravaca intelektualnog miljenja. Izmeu ostalog, oni ukljuuju portvovne komunitarijance koji smatraju da identitetu zajednice nema premca i da je uzvien na unaprijed odreen nain, kao da prirodno, nema potrebe za ljudskom voljom (samo 'priznavanjem' - upotrebljavam vrlo omiljen pojam) i takoer nepokolebljive kul turne teoretiare koji dijele ljude i stavljaju ih u male kutije dispa ratnih civilizacija. Tijekom naeg svakodnevnog ivota smatramo se lanovima ra znih skupina - pripadamo svima njima. Dravljanstvo, prebivalite,

23

Identitet i nasilje

geografsko podrijetlo, spol, klasa, politiko opredjeljenje, profesija, zvanje, prehrambene navike, sportski interesi, glazbeni ukus, dru tvene obveze itd., svrstavaju nas u razne skupine. Svaki od ovih kolek tiva kojima ova osoba istodobno pripada prua joj zaseban identitet. Nijedan od ovih identiteta ne moe se smatrati jedinim identitetom osobe ili iskljuivom pripadnou samo jednoj kategoriji.

Ogranienja i slobode
Mnogi komunitaristiki mislioci skloni su uvjeravati da se kod do minantnog zajednikog identiteta radi jedino o samoispunjenju, a ne o izboru. Meutim teko je za povjerovati kako osoba doista nema izbora u odluivanju koliko e relativne vanosti pripisati ra zliitim skupinama kojoj on ili ona pripada i da mora samo 'otkriti' svoje identitete, kao da je to puki prirodni fenomen (kao razlikovanje dana od noi). Ustvari, mi stalno odluujemo, ako nita drugo onda implicitno, o prioritetima koji bi se pripisali naim razliitim vezama i udruenjima. Sloboda da odluimo o naoj privrenosti i prioriteti ma medu razliitim skupinama kojima pripadamo posebno je vana sloboda i s razlogom je priznajemo, cijenimo i branimo. Postojanje izbora, dakako, ne znai i da ne postoje ogranienja koja smanjuju izbor. Doista, uvijek izabiremo unutar granica koje se ine moguima. Izvedivosti u sluaju identiteta ovisit e o individu alnim karakteristikama i okolnostima koje odreuju ostale mogu nosti koje su nam otvorene. Ovo, meutim, nije neobina injenica. To je samo nain na koji se zapravo postupa sa svakim izborom u bilo kojem podruju. Uistinu, nita nije osnovnije i vie univerzalno od injenice da se izbori svih vrsta u svakom podruju donose unu tar odreenih granica. Primjerice, kada odluimo to emo kupiti na trnici, teko da moemo zanemariti injenicu da postoji granica na iznos koji moe mo potroiti. Troraunsko ogranienje', kako ga nazivaju ekonomi sti, jest sveprisutno. injenica da svaki kupac mora izabrati ne znai da proraunsko ogranienje ne postoji, ve samo da mora izabrati unutar proraunskog ogranienja koji osoba moe podnijeti. Ono to vrijedi za osnove ekonomije, vrijedi i za sloene politike i drutvene odluke. ak i kada osoba neizbjeno smatra - sama sebe kao i drugi nju - Francuzom ili idovom ili Brazilcem ili Afroamerikancem ili (posebno u kontekstu dananjih nemira) Arapom ili mu-

24

Nasilje iluzije

slimanom, svejedno je potrebno odluiti koju tono vanost pripisati tom identitetu uzimajui u obzir vanost drugih kategorija kojima takoer pripada.

Uvjeravanje drugih
Meutim, ak i kada nam je jasno kako se sami elimo vidjeti, ipak moemo imati potekoa pri uvjeravanju drugih da nas vide ba na taj nain. Osoba koja nije bijele rase, u Junoafrikoj Republici gdje vlada aparthejd ne moe inzistirati na tome da je se smatra samo ljudskim biem, bez obzira na njezine rasne karakteristike. U pravi lu bi je stavili u kategoriju koju su joj drava i autoritativni lanovi drutva namijenili. Naa sloboda da nametnemo svoje osobne iden titete ponekad moe biti iznimno ograniena u oima drugih, bez obzira kako mi sebe vidjeli. Uistinu, ponekad nismo u potpunosti svjesni kako nas drugi identificiraju, to se moe razlikovati od samospoznaje. Ima jedna zanimljiva pouka iz stare talijanske prie - iz 1920-ih kada se podu piranje faistike politike velikom brzinom irilo diljem Italije - u kojoj politiki predstavnik Faistike stranke zaduen za vrbovanje nagovara seoskog socijalista da pristupi Faistikoj stranci. "Kako mogu", rekao je potencijalni novi lan, "pristupiti vaoj stranci? Moj otac je bio socijalist. Moj djed je bio socijalist. Stvarno ne mogu pristupiti Faistikoj stranci.""Kakav je to razlog?" rekao je faistiki predstavnik prilino opravdano. "to bi napravio", pitao je seoskog socijalista, "da je tvoj otac ubijen i da je tvoj djed takoer ubijen? Sto bi onda napravio?" "Ah, onda", kae potencijalni novak, "onda bih naravno pristupio Faistikoj stranci." Ovo moe biti sluaj razmjerno razumne ak blage atribucije, ali vrlo esto pripisivanja uzroka ide zajedno s ocrnjivanjem, to se koristi kako bi se potaknulo nasilje protiv klevetane osobe. "idov je ovjek", rekao je Jean-Paul Sartre u Portrait of the Anti-Semite (Portret anti semita), "kojeg drugi ljudi smatraju idovom; ...antisemit je taj koji ini idova." Emocionalne atribucije mogu sadravati dva zasebna, ali meusobno povezana pogrena prikaza: pogrean opis ljudi koji pripadaju ciljanoj kategoriji i ustrajanje kako su pogreno opisane ka4

J e a n - P a u l S a r t r e , Portrait W a r b u r g , 1968., str. 57.

4

of the Anti-Semite,

prev. E r i k de M a u n y , L o n d o n , Seeker &

25

Identitet i nasilje

rakteristike jedina relevantna obiljeja ciljanog identiteta osobe. Su protstavljajui se vanjskom nametanju, osoba moe jednako se odu prijeti pripisivanju odreenih karakteristika kao i upozoriti na ostale identitete koje osoba posjeduje, kao to je i Shylock pokuao u Shakespeareovoj briljantno zbrkanoj prii: "Zar idov nema oiju? Zar idov nema ruku, organa, kostura, osjetila, osjeaja, strasti? Zar ga ne hrani ista hrana, ne ranjava isto oruje, ne napadaju iste bolesti, ne lijee isti lijekovi, ne grije i ne hladi ista zima i isto ljeto kao i kranina?" Nametanje ljudske istovjetnosti bio je dio opiranja poniavajuim atribucijama u razliitim kulturama u razliitim vremenskim razdo bljima. U indijskom epu Mahabharata, starom oko dvije tisue godi na, Bharadvaja, svadljivi sugovornik, odgovara na Bhriguovu (stup establimenta) obranu kastinskog sustava pitanjem: "Izgleda kao da smo svi pogoeni eljom, bijesom, strahom, tugom, brigom, glau i radom; kako to da onda imamo razlike meu kastama?" Temelji omalovaavanja ukljuuju ne samo opisne pogrene pri kaze, ve i iluziju o jednostrukom identitetu koju drugi moraju do dijeliti osobi koju ele poniziti. "Nekad je postojao ovjek iza maske", izjavio je engleski glumac Peter Sellers u poznatom intervjuu, "ali sam ga kirurki odstranio". To odstranjivanje dovoljno je problema tino, ali nita manje radikalno od kirurkog usaivanja 'pravog ja' od strane drugih koji su odluni u namjeri da nas uine razliitima od onog to mi mislimo da jesmo. Organizirana atribucija moe stvo riti temelje za proganjanje i pokapanje. Osim toga, ak i ako u posebnim okolnostima ljudi s potekoama uvjeravaju druge da priznaju vanost identiteta a za razliku od onog to je okupljeno kako bi se ocrnilo (zajedno s opisnim pogrenim pri kazima pripisanog identiteta), to nije dovoljno dobar razlog za za nemarivanje onih ostalih identiteta kada su okolnosti drukije. Ovo se, primjerice, vie tie idova u Izraelu danas nego u Njemakoj 1930-ih. Bila bi to dugorona pobjeda nacizma da su barbarstva 1930ih zauvijek eliminirala slobodu i sposobnost idova da se pozovu na bilo koji drugi identitet od njegovog ili njezinog idovstva. Slino, potrebno je naglasiti ulogu opravdanog izbora u opiranju pripisivanju jednostrukih identiteta i novaenju vojnika pjeaka u krvavoj kampanji teroriziranja ciljanih rtava. Kampanje za zamje nu prividnih vlastitih identiteta odgovorne su za mnoga zvjerstva u
5

W i l l i a m S h a k e s p e a r e , Mletaki M H , 1981., str. 6 7 .

5

trgovac; prev. M a t e M a r a s , Z a g r e b , N a k l a d n i z a v o d

26

Nasilje iluzije

svijetu, pretvarajui stare prijatelje u neprijatelje i omraene sektae u odjednom mone politike vode. Potreba za prepoznavanjem ulo ge rasuivanja i izbora u miljenju baziranom na identitetu stoga je i vrlo zahtjevno i iznimno vano.

Negiranje izbora i odgovornosti

Ako izbori postoje, ali se ipak se pretpostavlja da ih nema, koritenje miljenja moglo bi biti zamijenjeno nekritikim prihvaanjem konfor mistikog ponaanja, bez obzira koliko bilo suvino. Tipino, takav konformizam obino sadrava konzervativne insinuacije i usmjeren je na tienje starih obiaja i prakse od inteligentnog temeljitog pro uavanja. Uistinu, tradicionalne nejednakosti, kao to je nejednak tretman ena u seksistikim drutvima (ak i nasilje prema njima) ili diskriminacija prema pripadnicima drugih rasnih skupina, odrale su se zahvaljujui nedvojbenim prihvaanjem openito prihvaenih vje rovanja (ukljuujui podreene uloge tradicionalnih rtva drutvene nepravde). Mnoge prijanje prakse i pretpostavljeni identiteti propali su kao reakcija na ispitivanje sumnji i temeljito prouavanje. Tradicija se moe mijenjati ak i unutar neke zemlje i kulture. Moda je vrijed no sjetiti se da su knjigu Podreenost ena Johna Stuarta Milla, izdanu 1874., mnogi njegovi itatelji smatrali konanim dokazom njegove ek scentrinosti, a injenica je da je interes za temu bio toliko malen da je ovo jedina Millova knjiga na kojoj je njegov izdava bio u gubitku. Meutim, nedvojbeno prihvaanje drutvenog identiteta ne mora uvijek sadravati tradicionalistike implikacije. Moe takoer imati veze s radikalnom preorijentacijom identiteta koja bi se onda mogla smatrati kao dio navodnog 'otkria' bez loginog izbora. To moe igra ti golemu ulogu pri raspirivanju nasilja. Moja uznemirujua sjeanja na nemire izmeu hinduista i muslimana u Indiji 1940-ih, koje sam ranije spomenuo, sadre svjedoenje - zbunjenim oima djeteta - ma sovnih promjena identiteta koje su uslijedile nakon razilazee politike. Identiteti mnogih osoba kao Indijaca, kao indijskih potkontinentalaca, kao Azijaca ili pripadnika ljudske rase, kao da su se prepustili - prili no iznenada - sektakoj identifikaciji s hinduistikim, muslimanskim
6

V i d i A l a n R y a n , J . S. M i l i , L o n d o n , R o u t l e d g e , 1974., str. 125. M i l i je zabiljeio k a k o su njegovi pogledi n a ensko p r a v o glasa s m a t r a n i " n j e g o v i m vlastitim h i r o v i m a " (John S t u a r t M i l l , Autobiography [1874.; r e p r i n t , Oxford, Oxford U n i v e r s i t y Press, 1971], str. 169).
6

27

Identitet i nasilje

zajednicama ili zajednicama Sikha. Krvoprolie koje je uslijedilo imalo je mnogo veze s obinim ponaanjem gomile kojim su ljudi bili prisilje ni 'otkriti' novootkrivene nasilne identitete, bez podvrgavanja procesa kritikom ispitivanju. Isti ljudi odjednom su postali drukiji.

Civilizacijsko utamnienje
Izuzetna upotreba predviene jednostrukosti moe se pronai u osnovnoj klasifikacijskoj ideji koja slui kao intelektualna pozadi na tezi o 'sukobu civilizacija' o kojoj se mnogo raspravljalo, koja je nedavno dobila pobornike, posebno nakon izdavanja utjecajne knjige Samuela Huntingtona, Sukob civilizacija i preustroj svjet skog poretka. Problematinost ovog pristupa zapoinje s jedinstve nom kategorizacijom, puno prije negoli se pitanje sukoba, ili ne, uope postavi. Uistinu, teza civilizacijskog sukoba koncepcijski je parazitska s obzirom na superiornu mo jedinstvene kategorizacije uzdu takozvanih civilizacijskih linija, to je sluajno posljedica re ligijskih podjela kojima je posveena posebna panja. Huntington suprotstavlja zapadnu civilizaciju 'islamskoj civilizaciji', 'hindu istikoj civilizaciji', 'budistikoj civilizaciji' i tako dalje. Navodne konfrontacije religijskih razlika pripojene su precizno iskrojenoj viziji jedne dominantne ustoliene podijeljenosti. Zapravo, naravno da se ljudi na svijetu mogu klasificirati prema mnogim drugim sustavima podjele, od kojih svaki posjeduje neku - esto dalekosenu - vanost za nae ivote: kao to su nacionalno sti, lokacije, klase, zanimanja, drutveni status, jezici, politika i mnogi drugi. Dok su religijske kategorije bile predmetom javnih rasprava posljednjih godina, ne moe se pretpostaviti da e one izbrisati druge razlike, a jo manje ih se moe smatrati jedinim relevantnim sustavom klasifikacije ljudi diljem svijeta. U podjeli svjetske populacije na one koji pripadaju 'islamskom svijetu', 'zapadnom svijetu', 'hinduistikom svijetu', 'budistikom svijetu', razdvajajua mo klasifikacijskog pr venstva bezuvjetno se koristi kako bi se odluno stavilo ljude unutar jedinstvene grupe strogih kutija. Ostale raspodjele (recimo, na bogate i siromane, na pripadnike razliitih klasa i zanimanja, na ljude razlii tih politikih uvjerenja, prema razliitim nacionalnostima i mjestima
7

S a m u e l E H u n t i n g t o n , Sukob civilizacija i preustroj svjetskog ri, M i r k o K o v a , J a n k o P a r a v i , Z a g r e b , Izvori, 1998., str. 93.

7

poretka,

[prev. D a r k o B r d a -

28

Nasilje iluzije

stanovanja, prema jezinim skupinama itd.) sve su potopljene ovim navodnim temeljnim nainom poimanja razlika meu ljudima. Potekoa s tezom o sukobu civilizacija zapoinje puno prije nego to doemo do problema neizbjenog sukoba; zapoinje pretpostav kom o jedinstvenoj vanosti jedne klasifikacije. Uistinu, pitanje "su kobljavaju li se civilizacije?" temelji se na pretpostavci kako se ovje anstvo moe prije svega klasificirati u razliite i zasebne civilizacije i da se veze medu razliitim ljudskim biima mogu nekako shvatiti a da se ne izgubi razumijevanje, u smislu odnosa medu razliitim civi lizacijama. Temeljni nedostatak ove teze gotovo prethodi trenutku kada se postavlja pitanje moraju li se civilizacije sukobiti. Redukcionistiki pogled tipino je spojen s, bojim se, prilino nejasnom predodbom povijesti svijeta koja zanemaruje, kao prvo, veliinu unutarnjih razliitosti unutar ovih civilizacijskih kategorija, i drugo, doseg i utjecaj meusobnih djelovanja - intelektualnih kao i materijalnih - koje idu ravno preko granica takozvanih civilizacija (vie u 3. poglavlju). I njegova mo zbunjivanja moe uhvatiti u stu picu ne samo one koji bi eljeli podravati ovu tezu o sukobu (varira od zapadnjakih ovinista do islamskih fundamentalista), ve i one koji bi je voljeli osporiti i tako pokuati odgovoriti unutar oklopa nje zine ranije precizirane kompetencije. Ogranienja takvog naina razmiljanja temeljenog na civilizaciji mogu se pokazati jednako nepouzdanima za planove 'dijaloga meu civilizacijama' (neto za ime se jako tei ovih dana) kao to su i za teorije sukoba civilizacija. Plemenita i uzviena potraga za prijatelj stvom meu ljudima gledana kao prijateljstvo meu civilizacijama ubrzano degradira mnogostrana ljudska bia svakog na jednu di menziju i uutkava raznolikost angairanosti koja je pruila bogate i raznolike temelje za prekogranina meusobna djelovanja tijekom mnogo stoljea, ukljuujui umjetnost, knjievnost, znanost, mate matiku, igre, trgovinu, politiku i ostala podruja zajednikog ljud skog interesa. Dobronamjerni pokuaji postizanja globalnog mira mogu imati vrlo kontraproduktivne posljedice kada se ti pokuaju temelje na bitno iluzornom razumijevanju svijeta ljudskih bia.

Vie nego savez religija

Rastue oslanjanje na klasifikaciju temeljenu na religiji takoer po kazuje tenju uiniti zapadni odgovor na globalni terorizam i su-

29

Identitet i nasilje

kobe posebno nesposobnim. Potovanje prema 'drugim ljudima' izraavaju prije divei se njihovim vjerskim spisima nego obraajui panju na viestrane doprinose i postignua, u nereligijskim kao i religijskim podrujima, razliitih ljudi u globalno interaktivnom svi jetu. Pri suoavanju s onim to se naziva 'islamskim terorizmom', na zamrenom jeziku suvremene globalne politike, intelektualnoj sili zapadne politike cilj je u osnovi definirati - ili redefinirati - islam. Meutim, usredotoiti se iskljuivo na glavnu religijsku klasi fikaciju znai ne samo zanemariti druge znaajne probleme i ideje koje utjeu ljude, ve takoer openito postii jaanje glasa religij skog autoriteta. Muslimanski se sveenici, primjerice, onda sma traju za glasnogovornike po poloaju takozvanog islamskog svijeta, iako se veliki broj ljudi koji su sluajno muslimani po religiji dubo ko razilaze s onim to predlae jedan ili neki drugi mula. Unato naim raznolikim raznolikostima, svijet se odjednom ne promatra kao skup ljudi, ve kao savez religija i civilizacija. U Britaniji je nejasno miljenje o tome to multietniko drutvo mora napra viti, dovelo do poticanja razvoja subvencioniranih muslimanskih kola, hinduistikih kola, kola Sikha itd., kako bi nadoknadili ve postojee financiranje kranskih kola, a mala djeca efikasno su stavljena u okruenje jednostrukih veza puno prije negoli su sposobni sami logiki zakljuiti o razliitim sustavima identifika cije koji bi se mogli natjecati za njihovu panju. Prije su dravne vjerske kole u Sjevernoj Irskoj potpomagale distanciranje katoli ka i protestanata u razmjeru sa sukobljavajuom kategorizacijom usaenom u ranom djetinjstvu, a doputa se isto predodreivanje 'otkrivenih' identiteta i, zapravo, potie irenje jo vie otuenja od drugog dijela britanske populacije. Religijska ili civilizacijska klasifikacija naravno moe takoer biti izvorom nasilnih lai. Moe se, primjerice, pretvoriti u nerazraena uvjerenja vjerno ilustrirana zvunom - i do sada ve do bro poznatom - izjavom amerikoga general pukovnika Williama Boykina, u kojoj opisuje svoju bitku protiv muslimana razoruavajuom sirovou: "Znao sam da je moj Bog silniji od njegovog", i da je kranski Bog "pravi Bog, a da je [muslimanski] tek idol." Idiotizam ove glupe vjerske nesnoljivosti je naravno prepoznat i iz tog razloga, vjerujem, postoji razmjerno mala opasnost u siro vom ispaljivanju takvih nedirigiranih projektila. Naprotiv, ozbilj8
8

International Herald Tribune, 27. kolovoza 2004., str. 6.

30

Nasilje iluzije

niji problem lei u upotrebi zapadne dravne politike intelektual nih 'dirigiranih projektila' koji predstavljaju umjetno plemenitiju viziju kako bi razuvjerili muslimanske aktiviste od otpora putem po svemu sudei blae strategije definiranja islama na odgovaraju i nain. Pokuavaju otrgnuti islamske teroriste od nasilja tvrdei kako je islam religija mira i da 'pravi musliman' mora biti toleran tni pojedinac ("zato prestanite i budite miroljubivi"). Odbacivanje kritikog pogleda na islam svakako je primjereno i krajnje vano u ovo vrijeme, ali se i moramo zapitati je li uope nuno ili korisno, ili uope mogue, pokuati definirati uvelike politikim nazivima kakav 'pravi musliman' mora biti.
9

Muslimani i intelektualna raznolikost

Religija pojedinca ne mora biti njegov ili njezin sveobuhvatni i iskljuivi identitet. Prije svega islam, kao religija, ne brani odgovo ran izbor muslimanima u mnogim sferama ivota. Uistinu, mogue je da jedan musliman zauzme kritiki pogled, a drugi bude posve tolerantan na krivovjerje a da nijedan ne prestane biti muslimanom samo iz tog razloga. Odgovor na islamski fundamentalizam i na terorizam pove zan s tim takoer postaje posebno zamren budui da se uvelike neuspjeno razlikuje islamska povijest od povijesti muslimanskog naroda. Muslimani, kao i svi ostali ljudi na svijetu, imaju mnoge razliite interese i ne trebaju se svi njihovi prioriteti i vrijednosti staviti unutar njihovog jednostrukog identiteta, onog islamskog (vie o ovom problemu u 4. poglavlju). Nimalo ne udi, naravno, da pobornici islamskog fundamentalizma ele potisnuti sve druge identitete muslimana u korist samo islamskog. Ali vrlo je neobino da oni koji ele prevladati napetosti i sukobe povezane s islamskim fundamentalizmom isto tako nisu u stanju vidjeti muslimanski na rod ni na jedan drugi nain nego samo kao pripadnike islama, to je prije povezano s pokuajima redefiniranja islama nego s doivljava njem multidimenzionalne prirode raznolikih ljudskih bia koja su sluajno muslimani. Ljudi sebe doivljavaju - i imaju razloga doivljavati se - na mnogo razliitih naina. Primjerice, musliman iz Bangladea nije
9

Ova t e m a bit e o b r a e n a u 4. i 8. poglavlju.

31

Identitet i nasilje

samo musliman, ve i Bengalac i stanovnik Bangladea, tipino vrlo ponosan na bengalski jezik, knjievnost i glazbu, da ne spominjemo druge identitete koje on ili ona posjeduju vezane za klasu, spol, pro fesiju, politiku, estetski ukus i tako dalje. Odcjepljenje Bangladea od Pakistana nije uope bilo temeljeno na religiji budui da je mu slimanski identitet imala veina populacije dvije grane nepodijelje nog Pakistana. Separatistike sporne toke bile su vezane uz jezik, knjievnost i politiku. Slino, uope ne postoji empirijski razlog zato se pobornici muslimanske povijesti, ili vezano uz to arapskog naslijea, moraju posebno fokusirati samo na vjerska uvjerenja, a ne i na znanost i matematiku, kojima su arapsko i muslimansko drutvo mnogo pridonijeli, i to takoer moe biti dio muslimanskog ili arapskog identiteta. Unato vanosti ovog naslijea, grube klasifikacije bile su sklone stavljati znanost i matematiku u dostignua 'zapadne znanosti', ostavljajui drugim ljudima da trae ponos u dubinama religije. Ako se u dananje vrijeme buntovni arapski aktivist radije ponosi samo istoom islama nego viestranim bogatstvom arap ske povijesti, jedinstveno davanje prvenstva religiji, koje dijele rat nici na objema stranama, igra veliku ulogu pri utamnienju ljudi unutar ograda jednostrukog identiteta. ak i mahnita zapadnjaka potraga za 'umjerenim muslima nom' mijea umjerenost u politikim uvjerenjima s umjerenou religijske vjere. Osoba moe imati snanu religijsku vjeru - islamsku ili bilo koju drugu - zajedno s tolerantnim politikim stavom. Car Saladin koji se hrabro borio na strani islama u kriarskim ratovima u 12. stoljeu mogao je ponuditi, bez ikakvih kontradikcija, poa sno mjesto na svom egipatskom kraljevskom dvoru Maimonidesu budui da je taj istaknuti idovski filozof pobjegao iz netolerantne Europe. Kada je krajem 16. stoljea heretik Giordano Bruno spaljen na lomai na Campo dei Fiori u Rimu, veliki mogulski car Akbar (koji se rodio i umro kao musliman) tada je ba u Agri zavrio svoj veliki projekt sastavljanja zakona o pravima manjina ukljuujui i vjersku slobodu za sve. Potrebno je posvetiti posebnu pozornost jednom detalju: dok je Akbar bio slobodan voditi svoju liberalnu politiku a da nije prestao biti muslimanom, ta liberalnost nije ni na jedan nain bila odre ena - niti naravno zabranjena - islamom. Drugi mogulski car, Aurangzeb, mogao je zanijekati prava manjina i progoniti nemuslimane a da, iz tog razloga, ne zataji kao musliman, na isti nain

32

Nasilje iluzije

kako Akbar nije prestao biti muslimanom zbog svoje tolerantno pluralistike politike.

estina nejasnoe
Ustrajanje, ako nita drugo onda implicitno, na jednostrukosti ljudskog identiteta bez izbora ne samo da nas sve umanjuje, ve i ini svijet jo vie zapaljivim. Alternativa podijeljenosti jedne naji staknutije kategorizacije nije u bilo kojoj nerealnoj izjavi kako smo svi velikim dijelom isti. to nismo. Ve, glavna nada za skladom u naem problematinom svijetu lei u mnogostrukosti naih identi teta koji se presijecaju meusobno i bore protiv otrih podjela oko jedne jedine ustaljene linije estokih podjela kojoj se navodno ne moe oduprijeti. Naa ljudskost koju dijelimo divljaki je napadnu ta kada se nae razlike svedu na jedan izmiljen sustav jedinstveno mone kategorizacije. Moda najgore zlo potjee iz zanemarivanja - i negiranja - uloge miljenja i izbora, to potjee od priznavanja naih mnogostrukih identiteta. Iluzija o jedinstvenom identitetu mnogo je razornija od svemira mnogostrukih i raznolikih klasifikacija koje karakteriziraju svijet u kojem zapravo ivimo. Deskriptivna slabost jednostrukosti bez izbora uzrokuje monumentalno slabljenje moi i dosega naeg drutvenog i politikog miljenja. Iluzija sudbine zahtijeva izvanred no vrlo visoku cijenu.

33

2. poglavlje

Stvaranje svijesti o identitetu

impresivnom odlomku iz A Turn in the South (Zaokret na Jugu), V. S. Naipaul izraava zabrinutost oko gubljenja pro losti i svaijeg povijesnog identiteta u mjeavini sadanjice. Kada sam 1961. putovao Karibima zbog svojeg prvog putopisa, prisjeam se oka, osjeaja okaljanosti i duevne razorenosti kada sam vidio neke Indijance s Martinique i poeo shvaati kako ih je Mar tinique progutao, da nikako nisam mogao dijeliti poglede na svijet s tim ljudima ija je povijest u jednoj fazi bila slina mojoj, ali koji su danas, u rasnom pogledu ili na drugi nain, postali neto drugo. Ovakve zabrinutosti ne pokazuju samo nemir i tjeskobu, ve razjanjujue ukazuju na pozitivnu i konstruktivnu vanost koju ljudi esto pripisuju zajednikoj povijesti i osjeaju srodstva teme ljenom na toj povijesti. Pa ipak povijest i podrijetlo nisu jedini nain na koji moemo vi djeti sebe i skupine kojima pripadamo. Postoji veliki niz kategorija kojima istodobno pripadamo: istodobno mogu biti Azijac, dravlja nin Indije, Bengalac bangladekog porijekla, ameriki ili britanski stanovnik, ekonomist, filozof amater, pisac, Sanskritist, veliki pri staa sekularizma i demokracije, mukarac, feminist, heteroseksu alan, zagovaratelj prava homoseksualaca i lezbijki, s nereligijskim nainom ivota, hinduistikog podrijetla, nebrahman, onaj koji ne vjeruje u zagrobni ivot (i osim toga, u sluaju da se postavi pita nje, onaj koji ne vjeruje i u 'ivot prije ivota' takoer). Ovo je samo mali uzorak razliitih kategorija kojima mogu istodobno pripadati - postoje naravno i mnoge druge pripadnosti kategorijama koje me, ovisno o okolnostima, mogu potaknuti i privui.
10

10 V S. N a i p a u l , A Turn in the South, L o n d o n , P e n g u i n , 1989., str. 33.

35

Identitet i nasilje

Pripadanje svakoj od skupina pripadnosti moe biti dosta va no, ovisno o konkretnom kontekstu. Kada se bore za pozornost i prioritet jedna nad drugom (ne moraju uvijek, budui da zahtjevi razliitih privrenosti ne moraju biti u protuslovlju), osoba mora odrediti relativnu vanost koju e pridodati pojedinim identitetima, to e opet ovisiti o pravom kontekstu. Ovdje postoje dva odreena problema. Prvi, priznanje da su identiteti snano mnogostruki i da vanost jednog identiteta ne mora umanjiti vanost ostalih. Drugo, osoba mora izabrati - otvoreno ili preutno - kakvu relativnu va nost pridodati, u odreenom kontekstu, divergentnim privreno stima i prioritetima koji se mogu boriti za prvenstvo. Identifikacija s drugima, na mnoge razliite naine, moe biti iznimno vana za ivot u drutvu. Meutim, nije oduvijek bilo lagano uvjeriti soci jalne analitiare da prihvate identitet na zadovoljavajui nain. Po sebno, ini se da dva razliita tipa redukcionizma obiluju u strunoj literaturi socijalne i ekonomske analize. Jedan se moe nazvati 'za nemarivanje identiteta', a poprima oblik ignoriranja, ili potpunog neobaziranja, utjecaja bilo kakve svijesti o identitetu s drugima, na temelju ega vrednujemo i kako se ponaamo. Primjerice, veliki dio suvremene ekonomske teorije razvija se kao da, u odabiru svojih ciljeva, svrhe i prioriteta, ljudi ne posjeduju - ili ne obraaju pozor nost na - bilo kakvu svijest o identitetu ni s kim drugim nego sa samima sobom. John Donne moda je upozorio: "Nijedan ovjek nije otok sam za sebe", ali hipotetina ljudska bia iste ekonomske teorije esto su nainjena kako bi se doivjela 'samima'. U usporedbi sa 'zanemarivanjem identiteta', postoji drukija vr sta redukcionizma, koju moemo nazvati 'jednostruka veza', koja poprima oblik pretpostavljanja kako bilo koja osoba prije svega pri pada, iz svih praktinih razloga, samo jednom kolektivu - ni manje ni vie. Naravno, mi doista zapravo znamo da svako pravo ljudsko bie pripada razliitim skupinama, putem roenja, veza i udrue nja. Svaki od ovih grupnih identiteta moe ponekad doista i pruiti osobi osjeaj veze i privrenosti. Unato tome, pretpostavka o jed nostrukoj vezi iznimno je popularna, ako nita drugo onda implicit no, kod nekoliko skupina socijalnih teoretiara. ini se da dosta e sto privlai komunitaristike mislioce kao i one teoretiare kulturne politike koji vole dijeliti svjetsku populaciju na civilizacijske katego rije. Zamrenost mnogostrukih skupina i viestrukih privrenosti nestaju stavom miljenja kako je svaka osoba vrsto ukorijenjena u tono jednu vezu, nadomjetajui bogatstvo ljudskog ivota punog

36

Stvaranje svijesti o identitetu

izobilja mehanikom ogranienou ustrajanja kako je bilo koja oso ba 'ukorijenjena' u samo jednu organsku gomilu. Nedvojbeno, zamisao o jednostrukosti nije samo izvor mnogih teorija o identitetu, ve je i, o emu sam govorio u 1. poglavlju, esto koriteno oruje sektakih aktivista koji ele da ciljani ljudi potpuno zanemare sve ostale veze koje bi mogle oslabiti njihovu privrenost posebno zacrtanoj gomili. Poticanje ignoriranja svih veza i privrenosti izuzev onih koje proizlaze iz jednog restriktiv nog identiteta moe biti vrlo varljivo i takoer pridonijeti drutve nim tenzijama i nasilju. S obzirom na snanu prisutnost ova dva tipa redukcionizma u suvremenom socijalnom i ekonomskom miljenju, oba zasluuju ve liku pozornost.
11

Zanemarivanje identiteta i razumna budala

Zapoinjem sa zanemarivanjem identiteta. Zamisao o ogranieno sebinim pojedincima oito se inila 'normalnom' mnogim moder nim ekonomistima, a neobinost te zamisli uinjena je jo ekstre mnijom daljnjim ustrajanjem, to je takoer dosta esto, da je to ono to 'racionalnost' - nita manje - redovito zahtijeva. Postoji argument - navodno nepobitan - s kojim se preesto susreemo. Poprima oblik pitanja: "Ako nije u tvom interesu, zato si odlu io uiniti ono to si uinio?" Ova skeptinost pametnjakovia radi velike budale od Mohandasa Gandhija, Martina Luthera Kinga Jr., Majke Tereze i Nelsona Mandele, a neto manje budale od nas ostalih, potpuno ignorirajui raznolikost motivacija koje poti u ljudska bia koja ive u drutvu raznolikih veza i obveza. Jed nostrano samoljubivo ljudsko bie, koje priskrbljuje bihevioralne temelje mnogih ekonomskih teorija, esto je ukraeno uzvienim nazivljem kao to je 'ekonomski ovjek' ili 'racionalni posrednik'. Bilo je naravno i kritika hipoteze o jednostranom egoistinom ekonomskom ponaanju (ak je Adam Smith, kojeg se esto smatra zaetnikom 'ekonomskog ovjeka' izrazio duboku skeptinost veza no uz takvu pretpostavku), ali veliki dio moderne ekonomske teo rije nastojao je nastaviti kao da su te sumnje manje vane i mogu se

11

V i d i i L e o n Wieseltier, Against

Identity,

N e w Y o r k , D r e n t t e l , 1996.

37

Identitet i nasilje

lako odbaciti. Posljednjih godina ove openite kritike su, meutim, nadopunjene kritikama baziranim na rezultatima eksperimentalnih igara i drugih bihevioralnih testova, koji su otkrili velike napetosti izmeu pretpostavke o potpunoj sebinosti s jednostrukom vezom i kako se zapravo promatra ljude kako se ponaaju. Ova zapaanja empirijski su potkrijepila koncepcijske sumnje oko suvislosti i ustraj nosti pretpostavljenog mentalnog ustrojstva takvih ljudi usmjerenih jednom cilju, zbog filozofskog i psiholokog ogranienja vezanog uz nemogunost stvarnog diferenciranja potpuno razluivih pitanja: "to u napraviti?", "to najbolje slui mom interesu?" "koji e izbori na najbolji nain pomoi mojim ciljevima?", "to bih trebao/trebala racionalno izabrati?". Osoba koja djeluje besprijekorno dosljedno i predvidljivo, ali nikad ne moe dati drukije odgovore na ova razli ita pitanja, mogla bi se pomalo smatrati 'racionalnom budalom'. U ovom kontekstu posebno je vano pokuati unijeti percepciju i razumijevanje identiteta u karakterizaciju sklonosti i ponaanja u ekonomiji. To se u recentnoj literaturi dogodilo na mnogo razlii tih naina. Ukljuivanje razmatranja identiteta s drugima u zajed nikoj skupini - i djelovanje onog to George Akerlof, ekonomist, naziva 'filtrima privrenosti' - moe snano utjecati na individual no ponaanje kao i njihovo meusobno djelovanje, to moe popri miti bogato divergentne oblike.
12 13 14 15

12

V i d i a u t o r o djelo On Ethics

and Economics,

Oxford, Blackwell, 1987.

Pokuao s a m objasniti i n t e l e k t u a l n a ogranienja ove neobino zamiljene pojave u dije lovima srednjostrujake ekonomije u "Rational Fools: A C r i t i q u e of the Behavioral F o u n d a t i ons of E c o n o m i c T h e o r y " , Philosophy and Public Affairs, 6,1977., reprint u Choice, Welfare and Measurement, Oxford, Blackwell, 1982.; C a m b r i d g e , Mass., H a r v a r d U n i v e r s i t y Press, 1997., i u J a n e J . M a n s b r i d g e , ur., Beyond Self-Interest, C h i c a g o , C h i c a g o U n i v e r s i t y Press, 1990.
13

V i d i G e o r g e Akerlof, An Economic Theorist's Book of Tales, C a m b r i d g e , C a m b r i d g e U n i v e r s i t y Press, 1984.; S h i r a L e w i n , "Economics a n d Psychology: L e s s o n s for O u r O w n D a y from t h e E a r l y 2 0 t h C e n t u r y " , Journal of Economic Literature, 34,1996.; C h r i s t i n e Jolls, Cass S u n s t e i n i R i c h a r d T h a l e r , "A Behavioral A p p r o a c h to L a w a n d Economics", Stanford Law Review, 5 0 , 1 9 9 8 . ; M a t t h e w R a b i n , "A Perspective on P y s c h o l o g y a n d Economics", European Economic Review, 4 6 , 2002.; A m a r t y a S e n , Rationality and Freedom, C a m b r i d g e , M a s s . , H a r v a r d U n i v e r s i t y Press, 2002., eseji 1-5; R o n a l d B e n a b o u i J e a n T i r o l e , "Intrinsic a n d E x t r i n s i c M o t i v a t i o n " , Review of Economic Studies, 7 0 , 2 0 0 3 .
14

V i d i , m e d u ostalim p r i l o z i m a , G e o r g e Akerlof i R a c h e l K r a n t o n , "Economics a n d Identity", Quarterly Journal of Economics, 63, 2000.; J o h n B. D a v i s , The Theory of the Indivi dual in Economics: Identity and Value, L o n d o n i N e w Y o r k , R o u t l e d g e , 2003.; A l a n K i r m a n i M i r i a m Teschl, "On the E m e r g e n c e of E c o n o m i c Identity", Revue de Philosophie Economique, 9 , 2 0 0 4 . ; G e o r g e Akerlof i R a c h e l K r a n t o n , "Identity a n d E c o n o m i c s of O r g a n i z a t i o n s " , Jour nal of Economic Perspectives, 19, 2 0 0 5 .
15

38

Stvaranje svijesti o identitetu

Nuno je, dakako, prepoznati kako odbacivanje potpuno egocen trinog ponaanja ne znai da na neije radnje nuno utjee svijest o identitetu s drugima. Vrlo je mogue da druge vrste razmatranja mogu upravljati ponaanjem osobe, kao to su potovanje nekih nor mi prihvaenog ponaanja (primjerice, financijsko potenje ili osje aj za pravednost) ili osjeaj dunosti - ili fiducijarna odgovornost - prema drugima s kojima se netko ne identificira na nijedan oit nain. Ipak, svijest o identitetu s drugima moe biti vrlo vaan - i dosta zamren - utjecaj na neije ponaanje koje se lako moe proti viti uskogrudno egocentrinom ponaanju. To opirno pitanje takoer se odnosi na drugo, to jest, ulogu u evolucijskoj selekciji bihevioralnih normi koje igraju utjecajno vanu ulogu. Ako svijest o identitetu dovodi do uspjeha skupine, i pu tem toga do individualnog poboljanja, onda ti bihevioralni naini svjesni identiteta na kraju se umnoe i promoviraju. Uistinu, ideje o identitetu mogu biti vrlo vane u refleksivnom izboru kao i u evo lucijskoj selekciji, a mjeavine to dvoje - spajanje kritike refleksije i selektivne evolucije - mogu isto, oigledno, dovesti do prevladava nja ponaanja utjecajem identiteta. Zasigurno je dolo vrijeme da se svrgne hipoteza 'zanemarivanja identiteta' s uzvienog poloaja koji je esto zauzimala u velikom dijelu ekonomske teorije, istkane oko koncepta 'ekonomskog ovjeka' i takoer u politikoj, pravoj i soci jalnoj teoriji (koriten pri oponaajuem divljenju - iskrenom obliku laskanja - takozvane ekonomije racionalnog izbora).
16

Mnogostruke veze i drutveni kontekst

Prebacit u se sada na drugi tip redukcionizma: na pretpostavku o jednostrukoj vezi. Svi mi smo individualno ukljueni u raznolike vr ste identiteta u disparatnim kontekstima naih osobnih ivota, koji potjeu od naeg podrijetla, ili naih veza, naih drutvenih aktivno sti. O ovome se raspravljalo u 1. poglavlju, ali moda vrijedi ponovno ovdje naglasiti poentu. Ista osoba moe, primjerice, biti britanski dr avljanin, malezijskog podrijetla, s kineskim rasnim karakteristika ma, broker, nevegetarijanac, astmatiar, lingvist, bodibilder, pjesnik,
V i d i J r g e n W e i b u l l , Evolutionary Game Theory, C a m b r i d g e , Mass., M I T Press, 1995.; J e a n T i r o l e , " R a t i o n a l I r r a t i o n a l i t y : S o m e E c o n o m i c s of S e l f - m a n a g e m e n t " , Europe an Economic Revue, 4 6 , 2 0 0 2 .
16

39

Identitet i nasilje

protivnik abortusa, promatra ptica, astrolog i netko tko vjeruje da je Bog stvorio Darwina kako bi testirao lakovjerne. Mi doista pripadamo mnogim razliitim skupinama, na ovaj ili onaj nain, i svaki od ovih kolektiva moe pruiti osobi potencijalno vaan identitet. Mi moemo odluiti je li nam odreena skupina ko joj pripadamo vana - ili nije vana. Dva razliita, iako meusobno povezana problema su u pitanju: (1) odluivanje to su nai relevan tni identiteti i (2) vaganje relativne vanosti ovih razliitih identite ta. Oba zadatka zahtijevaju miljenje i odluivanje. Potraga za jedinstvenim nainom klasificiranja ljudi zbog socijal ne analize nije, naravno, nova. ak i politiko grupiranje ljudi na one koji rade i one koji ne rade, esto koriteno u klasinoj socijalistikoj literaturi, imalo je ovu jednostavnu znaajku. Da takvo dijeljenje na dvije klase moe biti jako varljivo za socijalnu i ekonomsku analizu (ak i za one odane podreenima u drutvu) danas je svugdje pre poznato i moda se vrijedi prisjetiti, u ovom kontekstu, da je Karl Marx osobno ovu jedinstvenu identifikaciju otro iskritizirao u svo joj Kritici Gothskog programa 1875. (etvrt stoljea nakon Komunisti kog manifesta). Marxova kritika predloenog plana rada Njemake radnike stranke ('Gothski program') ukljuivala je argument, izme u ostalih, protiv doivljavanja radnika 'samo' kao radnika, zanema rujui njihove raznolikosti kao ljudskih bia:
Nejednaki individuumi (a oni ne bi bili razliiti individuumi kad ne bi bili nejednaki) mogu se mjeriti jednakim mjerilom samo ukoliko ih gledamo pod jednim kutom, uzimamo s jedne odreene strane, primjerice, u danom sluaju promatramo ih samo kao radnike, i u njima ne gledamo nita drugo, ignoriramo sve ostalo.
17

Zamisao jednostruke veze bilo bi teko opravdati grubom pretpo stavkom kako bilo koja osoba pripada jednoj i samo jednoj skupi ni. Svatko od nas oito pripada mnogim skupinama. Ali ni ta se misao ne moe opravdati tvrdnjom kako unato mnogostrukosti skupina kojima bilo koja osoba pripada, postoji u svakoj situaciji neka skupina koja je prirodno najbolji kolektiv za nju i ona nema
17

K a r l M a r x , Kritika

Gothskog programa, prev. Z v o n k o T k a l e c , [s.l], K u l t u r a , 1948.,

str. 23.

40

Stvaranje svijesti o identitetu

izbora pri odluivanju relativne vanosti njezinih drukijih kate gorija pripadnosti. Morat u se vratiti na pitanje viestrukih pripadanja i ulozi izbo ra kod ideje o identitetu, ali prije toga vrijedno je zabiljeiti kako u varijaciji relativne vanosti identiteta moda postoje i neki znaajni vanjski utjecaji: ne ovisi sve posebno o prirodi miljenja i izbora. Ra zjanjenje je potrebno budui da se uloga izbora mora razumjeti na kon obraanja pozornosti na ostale utjecaje koji granie ili sputavaju izbore koje netko donosi. Kao prvo, znaajnost pojedinog identiteta ovisit e o drutve nom kontekstu. Primjerice, kada odlazi na veeru, neiji identitet kao vegetarijanca moe prije biti presudniji nego neiji identitet lin gvista, dok onaj drugi moe biti posebno vaan ako netko razmilja o pohaanju predavanja na studiju lingvistike. Ova varijabilnost ne pridonosi obnovi zamisli o jednostrukoj vezi, ali ilustrira potrebu za prepoznavanjem uloge izbora na nain specifinog konteksta. Takoer, ne trebaju svi identiteti trajnu vanost. Uistinu, pone kad skupina jednog identiteta moe imati vrlo prolazno i jako neiz vjesno trajanje. Mort Sahl, ameriki komiar, navodno je reagirao na krajnju dosadu etiri sata dugog filma, koji je reirao Otto Pre minger, s naslovom Izlazak (o drevnom bijegu Zidova iz Egipta, voenog Mojsijem) zahtijevajui u ime svojih supatnika: "Otto, pusti moje ljude!" Ta grupa izmuenih posjetitelja kina imala je razlog za suosjeanje, ali moe se uoiti golem kontrast izmeu takve prolazne grupe 'mojih ljudi' i vrsto povezane i strano tiranizirane zajednice ljudi voene Mojsijem - originalnim subjektom te poznate molbe. Kako bismo prvo razmotrili problem prihvaanja, klasifikacije mogu zaprimiti razliite oblike i ne mogu sve kategorije koje se mogu dosljedno proizvesti sluiti kao mogui temelj za vaan identitet. Za mislite grupu ljudi na svijetu koji su se rodili izmeu devet i deset uju tro, prema lokalnom vremenu. Ovo je zasebna i vrlo precizno odre ena grupa, ali je teko zamisliti da bi se mnogo ljudi uzbudilo oko podravanja solidarnosti takve skupine i identiteta koji bi potencijal no proizvela. Slino tome, ljudi koji nose cipele veliine 42 inae nisu meusobno vezani jakom svijeu o identitetu na temelju te veliine cipela (dosta je vana ta opisna specifinost kada su u pitanju kupova nje cipela i vanije, pokuaj udobnog koraanja unaokolo u njima). Klasifikacija je nedvojbeno inferiorna, ali identitet nije. Zanimlji vije, moe li pojedina klasifikacija uvjerljivo stvoriti identitet ili mora ovisiti o drutvenim prilikama. Primjerice, da postane iznimno te-

41

Identitet i nasilje

ko pronai cipele veliine 42 iz nekakvih zamrenih birokratskih razloga (kako bismo razumjeli vjerojatnost takvog manjka ponude, morali bismo se smjestiti negdje u Minsku ili Pinsku na vrhuncu sovjetske civilizacije), onda potreba za cipelama te veliine moe ui stinu postati zajednika neprilika i dati dovoljno razloga za solidar nost i identitet. Mogu se ak i osnovati klubovi (po mogunosti s dozvolom za toenjem alkoholnih pia) za izmjenjivanje informacija 0 dostupnosti cipela veliine 42. Slino, da se dogodi da su ljudi roeni izmeu devet i deset uju tro, iz razloga koje jo ne razumijemo, posebno neotporni na neku specifinu bolest (moda e se hitno okupiti Harvard Medical Scho ol kako bi ovo istraili), onda opet postoji zajednika neprilika koja moe dati razlog za svijest o identitetu. Kako bismo zamislili druk iju varijaciju ovog primjera, da neki autoritarni vladar eli reguli rati slobodu ljudi roenih u to odreeno vrijeme zbog vladarevog nadnaravnog vjerovanja u perfidnost ljudi roenih tada (moda su mu vjetice iz Macbetha rekle kako e ga ubiti netko roden izme u devet i deset ujutro), onda ponovno moe ovdje doista isplivati prilika za solidarnost i identitet temeljena na tom klasifikacijskom jedinstvu i progonu. Ponekad se klasifikaciju koju je teko intelektualno opravdati moe usprkos tome uiniti vanom pomou drutvenih dogovora. Pierre Bourdieu, francuski filozof i sociolog, istaknuo je kako dru tvene aktivnosti mogu zavriti "stvaranjem razlike gdje je nije bilo" i "drutvena magija moe preobraziti ljude govorei im kako su druk iji". To je ono to rade natjecateljski ispiti (tristoti kandidat je jo uvijek neto, tristo prvi nije nita). Drugim rijeima, drutveni svijet prua razlike stvarajui ih. ak i kada je kategorizacija proizvoljna ili nepredvidljiva, jednom kada se izgovore i prepoznaju u smislu razliitosti, tako klasificirane skupine dobivaju izvedenu relevantnost (u sluaju ispita za drav nog slubenika, moe ukljuivati razliku izmeu dobrog zaposlenja 1 nezaposlenosti) i ovo moe biti dovoljno vjerojatan temelj za iden titete na obje strane crte razdvajanja. Miljenje pri odabiranju relevantnih identiteta stoga mora nad maiti isto intelektualno od uvjetovanog drutvenog znaenja. Nije samo razum ukljuen u izbor identiteta, ve e i miljenje moda
18

P i e r r e B o u r d i e u , Sociology in Question, prev. R i c h a r d N i c e , L o n d o n , S a g e , 1993., str. 160-61.

18

42

Stvaranje svijesti o identitetu

trebati pripaziti na drutveni kontekst i uvjetovano znaenje pripa danja ovoj ili onoj kategoriji.

Komplementarni i nekomplementarni identiteti

Moemo takoer razlikovati 'komplementarne' i 'nekomplementarne' identitete. Razliite skupine mogu pripadati istoj kategoriji koja se bavi istom vrstom pripadnosti (kao to je dravljanstvo) ili razliitim kategorijama (kao to su dravljanstvo, profesija, klasa ili spol). U prvom sluaju, postoji neki kontrast medu razliitim skupinama iste kategorije i prema tome meu razliitim identite tima s kojima su povezani. Ali kada se bavimo skupinama klasifi ciranim prema drukijim mjerilima (kao to su zvanje, odnosno dravljanstvo) moda pravi kontrast i ne postoji izmeu njih to se 'pripadanja' tie. Meutim, iako ovi nekomplementarni iden titeti nisu umijeani ni u kakav teritorijalni sukob to se 'pripa danja' tie, oni mogu meusobno konkurirati za nau panju i prioritete. Kada se mora ili jedno ili drugo, privrenosti se mogu sukobiti zbog davanja prvenstva, recimo rasi, religiji, politikim obvezama, profesionalnim dunostima ili dravljanstvu. Zapravo, mi moemo imati mnogostruke identitete ak i unu tar komplementarnih kategorija. Jedno dravljanstvo doista je, u osnovnom smislu, u opreci s drugim u identitetu osobe. Ali kako sam primjer nalae, ak i komplementarni identiteti ne moraju zahtijevati da jedna i samo jedna jedinstvena specifinost moe preivjeti, svrgavajui sve ostale alternative. Osoba moe imati dvojno dravljanstvo, recimo, i Francuske i Sjedinjenih Ameri kih Drava. Dravljanstvo, naravno, moe biti i jedinstveno, kao to je sluaj u, recimo, Kini i Japanu (ovo je bio, ustvari, sluaj i sa Sjedinjenim Dravama donedavno). Ali ak i kada se inzistira na ekskluzivnosti, sukob dvojne privrenosti ne mora nestati. Primjerice, ako japanska dravljanka s prebivalitem u Britaniji nije voljna prihvatiti britansko dravljanstvo jer ne eli izgubiti svoj japanski nacionalni identitet, ona i dalje moe osjeati snanu odanost svojoj vezanosti za Britaniju i ostalim znaajkama nje zinog britanskog identiteta koje nikakav japanski dvor ne moe staviti izvan zakona. Slino, biva japanska dravljanka koja se odrekla tog dravljanstva kako bi postala dravljankom Ujedinje-

43

Identitet i nasilje

nog Kraljevstva moe i dalje sauvati veliku odanost svijesti o ja panskom identitetu. Sukob izmeu prvenstava i zahtijevanja drugih identiteta moe biti znaaj za komplementarne, kao i za nekomplementarne katego rije. Nije do toga da osoba mora zanijekati jedan identitet kako bi dala prvenstvo drugom, ve prije da osoba s mnogostrukim identitetima mora odluiti, u sluaju sukoba, o relativnoj vanosti razliitih iden titeta zbog posebne odluke o kojoj se radi. Miljenje i paljivo istrai vanje moe prema tome imati veliku ulogu u specifikaciji identiteta kao i shvaanju relativnih moi njihovih individualnih prava.

Izbor i ogranienja
U svakom drutvenom kontekstu postoji veliki broj potencijalno mo guih i relevantnih identiteta koje osoba moe procijeniti u smislu njihove prihvatljivosti i relativne vanosti. U mnogim situacijama, mnogostrukost moe postati temeljnom zbog rasprostranjene relevantnosti trajnih i esto spominjanih karakteristika kao to su nacio nalnost, jezik, etnicitet, politika ili zanimanje. Osoba e moda morati izabrati relativnu vanost razliitih veza koje se mogu razlikovati ovi sno o kontekstu. Prilino je teko zamisliti da osoba moe doista biti zakinuta za mogunost razmatranja alternativnih identifikacija i da mora samo 'otkriti' svoje identitete, kao da je puki prirodni fenomen. Ustvari, mi stalno odluujemo, ako nita drugo onda implicitno, o prioritetima koji bi se pripisali naim razliitim vezama i udruenji ma. Cesto su takvi izbori prilino eksplicitni i paljivo argumentirani, kao kad je Mohandas Gandhi namjerno odluio dati prvenstvo svo jem identificiranju s Indijcima koji su traili neovisnost o britanskoj vladavini nautrb svog identiteta kao kvalificiranog odvjetnika koji se bavio engleskim pravosuem, ili kada je E. M. Forster sjajno zaklju io: "Da moram birati izmeu izdaje svoje zemlje i izdaje prijatelja, nadam se da bih imao petlje izdati svoju zemlju." ini se nevjerojatnim da teze o jednostrukoj vezi mogu biti ima lo uvjerljive imajui na umu stalnu prisutnost razliitih kategorija i skupina kojima bilo koje ljudsko bie pripada. Mogue je da vjero vanje, koje se esto ponavlja, uobiajeno meu zagovarateljima jed nostruke veze, da je identitet stvar 'otkrivanja' poticano injenicom
19
19

E. M . Forster, Two Cheers for Democracy, L o n d o n , E. A r n o l d , 1951.

44

Stvaranje svijesti o identitetu

kako su izbori koje donosimo ogranieni izvedivou (ne mogu ba lako odabrati identitet plavooke tinejderice iz Laponije koja nema nita protiv estomjesene noi) i ta bi ogranienja proglasila sve ostale varijante neizvedivima. Pa ipak ak i nakon toga, preostat e jo izbor, primjerice, izmeu prvenstva nacionalnosti, religije, jezika, politikih uvjerenja ili profesionalnih dunosti. A odluke mogu biti epohalne: primjerice, otac moje pokojne supruge, Eugenio Colorni, morao je prevagnuti izmeu divergentnih zahtjeva da je Talijan, filozof, akademik, demokrat i socijalist, u Mussolinijevoj faistikoj Italiji 1930-ih, i odluiti napustiti akademsku karijeru filozofa kako bi se prikljuio talijanskom pokretu otpora (ubili su ga faisti u Rimu dva dana prije dolaska amerikih vojnika). Ogranienja mogu biti posebno stroga pri odreivanju mjere u kojoj moemo uvjeriti druge, prije svega, da nas vide drukijima (ili da u nama vide vie) od slike na kojoj inzistiraju. idov u nacistikoj Njemakoj, ili Afroamerikanac suoen s linovanjem na amerikom Jugu ili buntovni poljoprivredni radnik bez zemlje kojem prijeti revolvera kojeg su unajmili zemljoposjednici vie kaste iz Sjevernog Bihara moda nee moi promijeniti svoj identitet u oima agresora. Sloboda pri izabiranju identiteta u oima drugih ponekad moe biti iznimno ograniena. Ova toka nije sporna. Prije mnogo godina, kada sam studirao na Cambridgeu, jedna od mojih profesorica, Joan Robinson, izvanredna profesorica ekonomi je, rekla mi je (za vrijeme posebno poleminog sata - imali smo mno go takvih): "Japanci su prepristojni; vi Indijci ste previe nepristojni; Kinezi su ba onako kako treba." Prihvatio sam tu generalizaciju od mah: alternativa bi, naravno, bila dodatno svjedoiti u prilog indij ske sklonosti nepristojnosti. Ali sam isto tako shvatio da bez obzira to ja rekao ili napravio, predodba se ne bi brzo promijenila u glavi moje profesorice (Joan Robinson je inae jako voljela Indijce: mislila je da su oni posvema divni na neki nepristojan nain). Openitije, gledali mi nae identitete kako ih mi doivljavamo ili kako ih drugi doivljavaju, odabiremo unutar odreenih ogranie nja. Ali to ni najmanje ne udi - prije bi to bio nain na koji se suoa vamo s odabiranjem u bilo kojoj situaciji. Bilo kakvi izbori oduvijek se donose unutar odreenih ogranienja i to je moda najosnovnije gledite bilo kojeg izbora. Kako smo objasnili, svaki student ekono mije zna da potroai uvijek odabiru unutar proraunskog ogranie nja, ali to ne znai da oni nemaju izbora, ve samo da moraju odabi rati unutar svojih prorauna.

45

Identitet i nasilje

Takoer je potrebno i miljenje pri odreivanju zahtjeva i impli kacija razmiljanja temeljenog na identitetu. Dovoljno je jasno kako bi nain na koji se doivljavamo mogao utjecati na nae praktino razmiljanje, ali nije nimalo jasno kako - doista u kojem smjeru - taj utjecaj moe djelovati. Osoba moe odluiti, nakon razmiljanja, ne samo da je pripadnik odreene etnike skupine (primjerice, Kurd), ve i da je osobi taj identitet iznimno vaan. Ova odluka moe lako utjecati na osobu na nain da preuzme veu odgovornost za dobro bit i slobode te etnike skupine - to joj moe postati nastavkom du nosti da ovisi sama o sebi ('sebi' se sada iri kako bi obuhvatilo druge u skupini s kojom se ova osoba identificira). Meutim, ovo nam jo uvijek ne govori da li bi osoba trebala davati prednost ili ne pripadnicima skupine pri donoenju svojih izbora. Da primjerice ona daje prednost svojoj vlastitoj etnikoj skupini pri do noenju javnih odluka, to bi se s pravom prije moglo protumaiti kao sluaj mutnog nepotizma nego kao primjer blistave vrsnosti morala i etike. Uistinu, ba kako je moda samoprijegor dio javnog udorea, moe se ak i dokazati kako osoba moda mora biti posebno skromna pri davanju prednosti pripadnicima skupine s kojom se identificira. Ne postoji pretpostavka da prepoznavanje i nametanje identiteta nu no moraju biti temelj za solidarnost kod praktinih odluka; ovo mora biti razlog za daljnje miljenje i paljivo istraivanje. Zaista, potreba za miljenjem potpuno se iri u svakoj fazi misli utemeljenih na identite tu i odlukama.

Komunitaristiki identitet i mogunost izbora

Prelazim sada na neke specifine argumente i tvrdnje, poevi s navodnim prvenstvom neijeg identiteta utemeljenim na zajednici koji se snano zagovara u komunitaristikoj filozofiji. Taj tok misli ne samo da stavlja na prvo mjesto vanost pripadanja prije jednoj odreenoj drutvenoj grupi nego nekoj drugoj, ve esto gleda dru tvenu pripadnost kao proirenje samoga sebe. Komunitaristiko miljenje imalo je prevlast posljednjih nekoliko desetljea u suvreme20

O odnosu izmeu sebe i zajednice, vidi analizu Charlesa Taylora, Sources of the Seifand the Making of the Modern Identity, Cambridge, Mass., Harvard University Press, 1995. Vidi i pronicavu procjenu ovih i srodnih tema Willa Kymlicke u Contemporary Political Philosophy: An Introduction, Oxford, Clarendon Press, 1990.
2 0

46

Stvaranje svijesti o identitetu

nom socijalnom, politikom i moralnom teoretiziranju, a dominan tna i snana uloga drutvenog identiteta pri utjecanju na ponaanje i znanje mnogo se istraivala i zagovarala. U nekim verzijama komunitaristikog miljenja, pretpostavlja se - izravno ili neizravno - da neiji identitet s nekom zajednicom mora biti glavni ili dominantan (moda i jedini znaajan) identitet koji osoba posjeduje. Ovaj zakljuak moe biti povezan s dva mo gua - srodna, ali razliita - argumenta. Jedan zagovara da osoba nema pristup drugim predodbama o identitetu i drugim nainima doivljavanja identiteta, neovisnima o zajednici. Njezino socijalno podrijetlo, vrsto temeljeno na 'zajednici i kulturi', odreuje mogu e obrasce miljenja i etike koji su joj dostupni. Drugi argument ne pridruuje zakljuak perceptivnim ogranienjima, ve tvrdi kako je identitet ionako stvar otkria, a redovito e biti prepoznato da je komunitaristiki identitet od goleme vanosti, u sluaju bilo ka kvog usporeivanja. Promatranje, kao prvo, teze velikih perceptivnih ogranienja, e sto poprima oblik nevjerojatno snane izjave. U nekim gorljivijim verzijama teorije reeno nam je kako se ne moemo pozivati ni na jedan kriterij racionalnog ponaanja izuzev onih koji postoje u za jednici kojoj osoba o kojoj se radi pripada. Bilo kakvo pozivanje na racionalnost donosi repliku, "koji razum?" ili "iji razum?". Takoer se zagovara ne samo da se objanjenje moralnih sudova osobe mora temeljiti na vrijednostima i normama zajednice kojoj osoba pripada, ve i da se ti sudovi mogu etino mjeriti samo unutar tih vrijednosti i normi, to zahtijeva poricanje tvrdnji o konkurentnim normama svijesti osobe. Razliite verzije ovih dalekosenih tvrdnji uvjerljivo su bile iznesene i snano zagovarane.
21

Za k o m u n i t a r i s t i k u k r i t i k u liberalistikih teorija p r a v d e , posebno vidi M i c h a e l S a n del, Liberalism and the Limits of Justice, C a m b r i d g e , C a m b r i d g e U n i v e r s i t y Press, 1982.; 2. izd., 1998.; M i c h a e l Walzer, Spheres of Justice, N e w Y o r k , Basic Books, 1983.; C h a r l e s T a y l o r , "Cro ss-Purposes: T h e L i b e r a l - C o m m u n i t a r i a n D e b a t e " u N a n c y L . R o s e n b l u m , ur., Liberalism and the Moral Life, C a m b r i d g e , M a s s . , H a r v a r d U n i v e r s i t y Press, 1989. V i d i i odgovor J o h n a R a w l s a n a k r i t i k u S a n d e l a i d r u g i h , njegove teorije p r a v d e u R a w l s o v o j "Justice as Fairness: Political N o t M e t a p h y s i c a l " , Philosophy and Public Affairs, 14,1985. i Political Liberalism, N e w Y o r k , C o l u m b i a U n i v e r s i t y Press, 1993., n a koju S a n d e l o d g o v a r a u i z d a n j u iz 1998. Liberalism and the Limits of Justice. K o r i s n i k o m e n t a r i n a ove e n e r g i n e debate m o g u se n a i u W i l l K y m l i c k a , Contemporary Political Philosophy: An Introduction, 6. poglavlje; M i c h a e l Walzer, " T h e C o m m u n i t a r i a n C r i t i q u e of L i b e r a l i s m " , Political Theory, 18,1990.; S t e p h e n M u l h a l l i A d a m Swift, Liberals and Communitarians, Oxford, Blackwell, 1992., 1996. M o j a skeptinost k o m u nitaristike k r i t i k e teorija p r a v d e predstavljena je u Reason Before Identity, Oxford, Oxford U n i v e r s i t y Press, 1999.
21

47

Identitet i nasilje

Posljedica ovog pristupa bilo je odbacivanje izvedivosti pro cjenjivanja - moda ak razumijevanja - normativnih sudova o ponaanju i institucijama diljem kultura i drutava, i ponekad se koristio za oslabljivanje mogunosti vane medukulturne razmje ne i razumijevanja. To otuenje ponekad slui u politike svrhe, primjerice, u obranu pojedinih obiaja i tradicija kao to su nejed naki socijalni poloaj ene ili upotreba pojedinih naina tradici onalnog kanjavanja, od amputiranja do kamenovanja ena koje su navodno poinile preljub. Ovdje se ustraje da se veliki svijet rastavi na male otoke koji su izvan intelektualnog dosega jednih s drugima. Ove perceptivne tvrdnje zasigurno su vrijedne temeljitog pro uavanja. Moe postojati malo sumnje o tome mogu li zajednica ili kultura kojima osoba pripada imati veliki utjecaj na nain na koji on ili ona vide situaciju ili to misli o odluci. U bilo kojem razjanjavajuem problemu, treba obratiti panju na lokalno znanje, regionalne norme i odreene percepcije i vrijednosti uobiajene za specifinu zajednicu. Empirijski argument za ovo priznanje svakako je jak. Ali to, ni na jedan mogui nain, ne umanjuje ili eliminira mogu nost i ulogu izbora i miljenja o identitetu. Tako je zbog dvaju spe cifinih razloga. Prvo, iako neki osnovni kulturni stavovi i uvjerenja mogu utjecati na prirodu naeg miljenja, ne mogu je uvijek odrediti u potpunosti. Postoje razliiti utjecaji na nae miljenje i ne moramo izgubiti svoju sposobnost da razmotrimo druge naine miljenja zato to se identi ficiramo, i zato to je na nas utjecala pripadnost, s odreenom skupi nom. Utjecaj nije isto to i potpuna konanost, a izbori ostaju unato postojanju - i vanosti - kulturnih utjecaja. Drugo, takozvane kulture ne moraju sadravati nikakav jedin stveno odreeni niz stavova i uvjerenja koji mogu oblikovati nae miljenje. Doista, mnoge od ovih 'kultura' sadre velike unutarnje varijacije, a razliiti stavovi i uvjerenja mogu se njegovati unutar iste iroko odreene kulture. Primjerice, za indijske se tradicije e sto smatra da su usko vezane s religijom, i uistinu na mnoge naine jesu, pa ipak sanskrt i pali imaju vie ateistike i agnostike litera ture nego svi drugi klasini jezici: grki ili rimski ili hebrejski ili arapski. Budui da dogmatska antologija kao to je knjiga na sanskr22

N a o v u i s r o d n e t e m e , vidi F r e d e r i q u e Apffel M a r g l i n i S t e p h e n A. M a r g l i n , ur., Domi nating Knowledge, Oxford, C l a r e n d o n Press, 1993.

2 2

48

Stvaranje svijesti o identitetu

tu iz 14. stoljea Sarvadarshanasamgraha (doslovan prijevod bio bi 'zbirka svih filozofija') sadri esnaest poglavlja koja se podudaraju sa esnaest razliitih stavova o religijskim temama (poevi s ateiz mom), svrha bi prije bila udovoljiti upuenom i kritinom odabiru nego odati nerazumijevanje stavova drugih. Naa sposobnost da jasno razmiljamo moe se, naravno, ra zlikovati ovisno o vjebi i talentu, ali moemo, kao odrasla i spo sobna ljudska bia, ispitati i poeti propitivati ono emu nas se uilo ukoliko nam se prui prilika za to. Dok pojedine okolnosti moda ponekad nisu ohrabrujue kako bi se osoba upustila u ta kvo ispitivanje, sposobnost da dvojimo i propitujemo nije izvan naeg domaaja. esto se prilino opravdano iznosi tvrdnja da osoba ne moe do nositi zakljuke ni iz ega. Ali to ne znai da bez obzira kakve pret hodne veze osobe bile, da se te veze ne smiju osporavati, odbijati i moraju ostati stalne. Alternativa pogledu 'otkria' ne znai odabira nje pomou stavova 'neoptereenih' s bilo kojim identitetom (kao to neki komunitaristiki polemiari ini se nameu), ve odabira nje koje i dalje postoji ak u optereenom stavu koji osoba zauzima. Odabiranje ne trai skakanje ni iz ega u neto, ali moe dovesti do pomaka s jednog mjesta na drugo.
23

Prioriteti i razum
Sada prelazim s tvrdnje temeljene na perceptivnom ogranienju na drugo mogue miljenje za oslanjanje na nametnute identitete, to jest, navodnu centralnost otkria u 'poznavanju sebe'. Kako je Mi chael Sandel, politiki teoretiar, prosvjetljujue objasnio ovu tvrd nju (izmeu ostalih komunitaristikih tvrdnji): "Zajednica opisuje ne samo ono to posjeduju kao sugraani, ve i ono to oni jesu, ne vezu koju biraju (kao to je svojevoljna veza), ve dodatak koji otkri ju, ne samo atribut, ve sastavni dio njihovih identiteta." Meutim, obogaeni identitet ne mora se, zapravo, postii samo kroz otkrivanje tamo gdje se nalazimo. Moe se takoer stei i zara diti. Kada je lord Byron razmiljao o odlasku iz Grke i opratanju
24

U l o g a neslaganja i a r g u m e n t i r a n j a u i n d i j s k i m t r a d i c i j a m a objanjena je u mojoj knjizi The Argumentative Indian, L o n d o n , A l l e n L a n e ; i N e w Y o r k , Farrar, S t r a u s & G i r o u x , 2 0 0 5 .

2 3 2 4

S a n d e l , Liberalism and the Limits of Justice, str. 150-51.

49

Identitet i nasilje

s ljudima s kojima se tipini Englez poeo blisko poistovjeivati, s razlogom je alosno uzviknuo:
Atenska djevo, prije nego sati Rastanka dou, srce mi vrati!

Byronov steeni identitet s Grcima znaajno je obogatio njegov vla stiti ivot dok je uz to pridodao snage grkoj borbi za neovisnost. M i nismo toliko utamnieni na naim stalnim lokacijama i vezama koliko zagovaratelji stajalita otkria esto misle. Moda je, meu tim, najjai razlog za skeptinost glede pogleda otkria da se unutar nae poznate lokacije identificiramo na razliite naine. Osjeaj pri padanja zajednici, iako dovoljno jak u mnogim sluajevima, ne mora izbrisati - ili nadjaati - druga udruenja i veze. Ovi se izbori stalno propituju (iako moda ne provodimo sve vrijeme artikulirajui izbo re koje odabiremo). Uzmite u obzir, primjerice, pjesmu karipskog pjesnika Dereka Walcotta "A Far Cry from Africa" (Daleko od Afrike), koja objedi njuje divergentne veze svojeg afrikog podrijetla i njegove privre nosti engleskom jeziku i knjievnoj kulturi koja dolazi s tim (vrlo snaan odnos za Walcotta):
Kome da se okrenem, podijeljene udi? Koji sam proklinjao Pijanog asnika britanske vlasti, kako odabrati Izmeu ove Afrike i engleskog jezika koji volim? Izdati ih oboje, ili vratit im to pruaju? Kako da gledam takav pokolj i ostanem hladan? Kako da se okrenem od Afrike i ivim?

Walcott ne moe samo 'otkriti' svoj pravi identitet; on mora odluiti to mora napraviti i kako - i do koje mjere - napraviti mjesta za druge prioritete u svome ivotu. Moramo pristupiti problemu sukoba, stvar nog ili zamiljenog i zapitati se o implikacijama nae privrenosti diver gentnim prioritetima i razliitim afinitetima. Ako se Walcott pita koje je to protuslovlje izmeu njegove neodvojive povezanosti s Afrikom i njegove ljubavi prema engleskom jeziku i upotrebi tog jezika (uistinu njegova zapanjujue lijepa upotreba engleskog jezika), to ukazuje na ire pitanje disparatnih veza neijeg ivota. Prisutnost sukobljavajuih veza jednako je stvarna u Francuskoj ili Americi, ili Junoafrikoj Re-

50

Stvaranje svijesti o identitetu

publici ili Indiji ili bilo gdje drugdje, kao to je jasno i na Walcottovim Karibima. Osnovna vanost disparatnih veza - s povijeu, kulturom, jezikom, politikom, zanimanjem, obitelji, prijateljstvom i tako dalje - mora se adekvatno prepoznati i ne mogu se sve utopiti u jednostra nom slavljenju samo one sa zajednicom. Sporna toka nije moe li se bilo kakav identitet uope odabrati (to bi bilo apsurdno), ve moemo li mi doista izabrati alternativne identitete ili kombinacije identiteta i moda jo vanije, imamo li te meljne slobode s obzirom na prioritet koji dajemo raznim identiteti ma koje moemo istodobno posjedovati. Uzmemo li u obzir primjer o kojem se raspravljalo u prethodnom poglavlju, izbor osobe moe biti ogranien priznanjem da je, recimo idov, ali svejedno mora do nijeti odluku vezano uz to kakvu vanost pridodati tom identitetu nautrb ostalih koje takoer moe imati (vezanih primjerice, uz nje gova politika uvjerenja, osjeaj nacionalnosti, humanitarne obveze ili profesionalne dunosti). U bengalskom romanu Gora Rabindranatha Tagorea, izdanom prije jednog stoljea, problematini junak, koji se zove Gora, razlikuje se od veine svojih prijatelja i obitelji urbanog Bengala po snanom pobornitvu staromodnih hinduistikih obiaja i tradicija te po tome to je nepokolebljiv vjerski konzervativac. Meutim, Tagore stavlja Goru usred velike zbrke pri kraju romana kada mu njegova navodna majka kae da ga je usvojila indijska obitelj kao malo dijete nakon to su mu roditelje Irce ubili buntovni sepoji u okrutnoj antibritanskoj pobuni 1857. (ime Gora znai 'bjeloput' i vjerojatno je da je njegov neobian izgled izazvao panju, ali ne i jasnu dijagnozu). Jednim za mahom Tagore potkopava Gorin militantni konzervativizam budu i da su za Goru - kao dijete stranaca - sva vrata tradicionalistikih hramova zatvorena - zahvaljujui uskogrudno konzervativnoj ideji koju je on sam zagovarao. Mi doista otkrivamo mnoge stvari o sebi samima ak i kada nisu toliko temeljne kao one s kojima se Gora morao suoiti. Ali prepo znati to nije isto to i zamiljanje identiteta kao stvar otkria. ak i kada osoba otkrije neto vrlo vano o sebi, jo postoje problemi oko izbora s kojima se treba suoiti. Gora je morao pitati treba li na25

Etika identiteta kljuna je kod individualnog ponaanja upravo zbog neizbjenih iz bora prioriteta oko naih mnogih veza; na ovu temu, vidi lijepu analizu K w a m e a Anthonyja Appiaha u The Ethics of Identity, Princeton, N. J., Princeton University Press, 2005. Vidi i A m i n Maalouf, In the Name of Identity: Violence and the Need to Belong, New York, Arcade Publishing, 2001.
2 5

51

Identitet i nasilje

staviti s pobornitvom hinduistikog konzervativizma (iako sada s neizbjene daljine) ili se doivljavati kao neto drugo. Gora na kraju odabire, uz pomo svoje djevojke, vidjeti se samo kao ljudsko bie kojemu je dom Indija, neodreeno religijom ili kastom ili klasom ili bojom puti. Vani izbori moraju se donositi kada se dogode vana otkria. ivot nije puka sudbina.

52

3. poglavlje

Civilizacijsko zatoenitvo

Sukob civilizacija bio je ve popularna tema puno prije nego to su zastraujui dogaaji 11. rujna intenzivno pridonijeli svjet skim sukobima i nepovjerenju. Ali ti su strani dogaaji uzrokovali nadaleko poveanje postojeeg interesa za takozvani sukob civiliza cija. Uistinu, mnogi su utjecajni komentatori eljeli vidjeti izravnu vezu izmeu tumaenja globalnih sukoba i teorija civilizacijskih su kobljavanja. Teorija civilizacijskog sukoba, uvjerljivo predstavljena u slavnoj knjizi Samuela Huntingtona, pobudila je mnogo zanima nja. Osobito se esto spominjala teorija sukoba izmeu 'zapadnih' i 'islamskih' civilizacija. Postoje dva zasebna problema kod teorije civilizacijskog sukoba. Prvi, koji je moda vaniji, vezan je uz izvedivost i obiljeje klasifika cije ljudi prema civilizacijama kojima navodno 'pripadaju'. Ovaj pro blem nastaje puno prije problema oko stava da ljudi tako razvrstani u civilizacijske kutije moraju zbog neega biti antagonistiki nastro jeni - civilizacije kojima pripadaju u neprijateljskim su odnosima. U pozadini teze civilizacijskog sukoba krije se mnogo openitija ideja o mogunosti doivljavanja ljudi prije svega kao pripadnika ove ili one civilizacije. Veze izmeu razliitih osoba na svijetu mogu se pro matrati, prema ovom redukcionistikom pristupu, kao veze izmeu pripadajuih im civilizacija. Kako je u obraeno 1. poglavlju, doivljavati bilo koju osobu pri je svega kao pripadnika civilizacije (primjerice, u Huntingtonovoj kategorizaciji, kao pripadnika 'zapadnog svijeta', 'islamskog svijeta', 'hinduistikog svijeta' ili 'budistikog svijeta') ve znai ljude svesti na tu jednu dimenziju. Prema tome, nedostatak teze o sukobu na staje mnogo prije negoli se zapitamo moraju li se disparatne civili26
2 6

S a m u e l E H u n t i n g t o n , Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka.

53

Identitet i nasilje

zacije (u koje je svjetska populacija uredno podijeljena) nuno - ili (ak) u pravilu - sukobljavati. Bez obzira kakav odgovor dali na ovo pitanje, ak i kada postavljamo problem u ovom restriktivnom obliku, neizravno dajemo vjerodostojnost navodno jedinstvenoj vanosti te kategorizacije nautrb svih drugih naina na koje se ljudi mogu klasificirati. Uistinu, ak i protivnici teorije 'civilizacijskog sukoba' mogu zapravo pridonijeti uvrivanju njezinog intelektualnog temelja ako krenu prihvaajui istu jednostruku klasifikaciju svjetske po pulacije. Dirljivo vjerovanje u temeljnu dobrohotnost medu ljudi ma koji pripadaju odvojenim civilizacijama razlikuje se naravno od hladnog pesimizma koji medu njima vidi samo sukob i nevolju. Ali dva pristupa dijele isto redukcionistiko uvjerenje kako se ljudska bia diljem svijeta mogu razumjeti i nadasve okarakterizirati u smi slu osebujnih civilizacija kojima pripadaju. Isti bezbojan pogled na svijet podijeljen u civilizacijske kutije dijele obje skupine - toplih i hladnih - teoretiara. Primjerice, pri pobijanju odvratne i rune generalizacije da pri padnici islamske civilizacije posjeduju ratobornu kulturu, dovoljno je zagovarati kako oni zapravo posjeduju kulturu mira i dobrohot nosti. Ali ovo samo mijenja jedan stereotip drugim i osim toga to podrazumjeva prihvaanje implicitne pretpostavke da ljudi koji su sluajno muslimani po vjeri, u osnovi takoer slini i u drugim stvarima. Povrh svih potekoa pri definiranju civilizacijskih ka tegorija kao disparatnih i rastavnih jedinica (o kojima vie malo kasnije), argumenti s obje strane pate od, u ovom sluaju, zajedni kih vjerovanja u pretpostavku da je doivljavanje ljudi iskljuivo, ili primarno, u smislu civilizacija temeljenih na religiji za koje se smatra da im pripadaju, dobar nain razumijevanja ljudskih bia. Civilizacijsko dijeljenje je intruzivan fenomen koji se iri u socijal noj analizi, koji potiskuje ostale - bogatije - naine na koji se ljudi doivljavaju. Udara temelj za neshvaanje gotovo svih na svijetu, ak prije negoli se pridrue bubnjanju civilizacijskog sukoba.

Jednostruke vizije i privid dubine

Ako je sukobljavanje civilizacija iznimno velika teza o sukobima, postoje manje, ali i utjecajne tvrdnje koje povezuju suprotnosti kultura i identiteta sa sukobima i obiljem strahota koje vidimo

54

Civilizacijsko zatoenitvo

u razliitim dijelovima svijeta dananjice. Umjesto jedne velian stveno znaajne podjele koja razdvaja svjetsku populaciju na pro tivne civilizacije, kao u Huntingtonovom zamiljenom svemiru, manje vane varijante pristupa vide lokalno stanovnitvo kako je razdvojeno na sukobljene skupine s divergentnim kulturama i ra zliitom povijeu koje esto, na gotovo 'prirodan' nain, njeguju neprijateljstvo jednih prema drugima. Sukobi u koje su ukljueni, recimo, Hutui i Tutsi, Srbi i Albanci, Tamili i Sinhalezi, tada se reinterpretiraju u uzvieno povijesnom smislu, nalazei u njima neto mnogo uzvienije od sramotnosti suvremene politike. Moderni se sukobi, koji se ne mogu adekvatno analizirati a da se ne ulazi u suvremena dogaanja i manevriranje, onda interpre tiraju kao prastare zavade koje toboe smjetaju dananje glumce u unaprijed odreene uloge u navodno pradjedovsku predstavu. Kao posljedica, 'civilizacijski' pristup suvremenim sukobima (u veoj ili manjoj mjeri) predstavlja veliku intelektualnu zapreku za dublje fokusiranje na sadanju politiku i istraivanje procesa i dinamike su vremenog poticanja nasilja. Nije teko shvatiti zato je nametnuti civilizacijski pristup toliko zanimljiv. On priziva bogatstvo povijesti i prividnu dubinu i vanost kulturne analize i trai dubinu koja trenutanoj politikoj analizi 'ovdje i sada' - gledanoj kao uobiajenoj i svakidanjoj - nedostaje. Ako osporavam civilizacijski pristup, to ne znai da ne uoavam nje gove intelektualne izazove. Prisjetio sam se, ustvari, jednog dogaaja otprije pedeset godina, ubrzo nakon mog prvog dolaska u Englesku iz Indije, dok sam bio student na Cambridge University. Ljubazni kolega student, koji je ve bio na glasu zbog pronicavih politikih analiza, odveo me po gledati film koji se nedavno poeo prikazivati, Prozor u dvorite, u kojem sam se susreo s prepredenim, ali onesposobljenim fotografom, kojeg je glumio James Stewart, koji promatra jako sumnjive dogaa je u zgradi preko puta. Kao i James Stewart, i ja sam, na svoj naivni nain, postao uvjeren da se moda stravino ubojstvo dogodilo u stanu koji se mogao vidjeti s prozora u dvorite. Meutim, moj pratilac teoretiar objasnio mi je (usred prigo vora susjeda sa svih strana koji su zahtijevali da zaepi) da nema, bio je siguran, nikakvog ubojstva i da je cijeli film, kako sam ubr zo saznao, ozbiljna kritika makartizma u Americi, koji je poticao ljude da sumnjiavo promatraju aktivnosti drugih ljudi. "Ovo je snana kritika", pouio je ovog novaka iz treeg svijeta, "rastue

55

Identitet i nasilje

amerike kulture pijuniranja." Takva je kritika, bez problema sam shvatio, mogla pokopati toliko snaan film, ali sam se i dalje pitao je li, ustvari, film bio ono to smo gledali. Kasnije sam, sjeam se, mo rao svom razoaranom vodiu kroz zapadnu kulturu skuhati jaku kavu kako bih ga pomirio s plitkim i trivijalnim svijetom u kojem ubojica biva rutinski kanjen. Moramo se takoer zapitati da li u svijetu u kojem ivimo doista gledamo sukob civilizacija ili neto mnogo obinije to odlunim istraivaima dubine i mudrosti tek nalikuje na civilizacijski sukob. Dubina koju civilizacijska analiza trai ipak nije rezervirana za utr tu stazu intelektualne analize. Na neke naine, civilizacijska analiza poveava opa vjerovanja koja se ire u ne ba intelektualnim krugovi ma. Pozivanje na, recimo, 'zapadne' vrijednosti nasuprot onom to 'oni drugi' vjeruju prilino je esto u javnim raspravama i redovito dospije va na prve stranice tabloida kao to takoer oblikuje politiku retoriku i antiimigrantske govore. Nakon 11. rujna, pretvaranje muslimana u stereotip dolazilo je vrlo esto od ljudi koji nisu veliki strunjaci, ako mogu prosuditi, u tom podruju. Ali teorije civilizacijskog sukoba e sto su stvarale navodno sofisticirane temelje za surova i gruba vjerova nja. Kultivirana teorija moe poduprijeti jednostavnu zadrtost.

Dvije potekoe civilizacijskih objanjenja

Koji su onda problemi tumaenja suvremenih svjetskih dogaaja pozivajui se na civilizacijske kategorije? Moda najosnovnija slabost lei, kako je predloeno u 1. poglavlju, u koritenju posebno odlune verzije iluzije jednostrukosti. Na to se nadovezuje drugi problem: jednostavnost kojom su svjetske civilizacije okarakterizirane, sma trajui ih vie homogenima i odvojenima nego to proizlazi iz empi rijskih analiza prolosti i sadanjosti. Iluzija jednostrukosti iskoritava pretpostavku da se osoba ne doivljava kao pojedinac s mnogo veza, niti kao netko tko pripada mnogim skupinama, ve samo kao pripadnik jednog odreenog ko lektiva koji njemu ili njoj prua iznimno vaan identitet. Implicitna vjera u sveobuhvatnu snagu jedinstvene klasifikacije nije samo nedo voljno razjanjena kao pristup opisu i vrsti, ve je vrlo provokativna i po pitanju forme i implikacije. Iznimno podijeljen stav o svjetskoj populaciji ne protivi se samo staromodnom uvjerenju "kako su sva ljudska bia uglavnom ista diljem svijeta", ve i vanom i obavijete-

56

Civilizacijsko zatoenitvo

nom shvaanju kako smo drukiji na mnogo razliitih naina. Nae razlike nisu jednodimenzionalne. Svijest kako svatko od nas moe posjedovati i da doista posjeduje mnoge razliite identitete povezane s razliitim velikim skupinama kojima istodobno pripadamo, nekima se ini kao dosta zamrena ideja. Ali, kako je obraeno u prethodnom poglavlju, to je prilino obino i elementarno otkrie. Tijekom naeg svakodnevnog ivota smatramo da pripadamo raznim skupinama - pripadamo svima nji ma. injenica da je neka osoba ena nije u protuslovlju s time to je i vegetarijanka, to se ne protivi tome da je odvjetnica, to je ne prijei da bude ljubiteljica jazza, i heteroseksualka i zagovarateljica prava ho moseksualaca i lezbijki. Bilo koja osoba je pripadnik mnogo razliitih skupina (a da nisu ni na jedan nain u protuslovlju) i svaki od ovih kolektiva, svima kojima ta osoba pripada, prua njemu ili njoj poten cijalni identitet koji - ovisno o kontekstu - moe biti dosta vaan. O provokativnim implikacijama grube i jednostruke klasifikacije govorilo se ranije i nastavit e se dalje u sljedeim poglavljima. Koncepcijska slabost pokuaja postizanja jednoznanog razumijevanja ljudi na svijetu pomou civilizacijskih podjela ne samo da se protivi naem zajednikom ovjeanstvu, ve i umanjuje raznolike iden titete koje svi posjedujemo, koji nas ne smjetaju jedne nasuprot drugih du jedne iznimno ustaljene crte razdvajanja. Pogrean opis i pogreno shvaanje mogu uiniti svijet krhkijim nego to treba. Uz to neobranjivo vjerovanje u pretpostavku o jednostrukoj ka tegorizaciji, esto je patio i civilizacijski pristup zbog zanemarivanja raznolikosti unutar svake identificirane civilizacije i zbog zanemari vanja opsenih meusobnih veza izmeu odjelitih civilizacija. De skriptivno siromatvo pristupa nadmauje svoje manjkavo oslanja nje na jednostrukost.

O doivljavanju Indije kao hinduistike civilizacije

Dopustite da vam ilustriram problem imajui na umu nain kako se mojom vlastitom zemljom, Indijom, postupa u ovom klasifikacijskom sustavu. Opisujui Indiju kao 'hinduistiku civilizaciju', Huntingtonov prikaz navodnog 'sukoba civilizacija' mora preu27
2 7

Indian,

N e k e od t e m a o b r a e n i h ovdje podrobnije su o p i s a n e u mojoj knjizi The L o n d o n , Allen L a n e ; N e w York, Farrar, Straus & Giroux, 2005.

Argumentative

57

Identitet i nasilje

tjeti injenicu da u Indiji ivi mnogo vie muslimana nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu uz iznimku Indonezije i tek poneto Pakistana. Indija se ne moe smjestiti unutar proizvoljne definicije 'muslimanskog svijeta', ali je i dalje injenica da Indija (sa svojih 145 milijuna muslimana - vie od cijele britanske i francuske populacije zajedno) ima neusporedivo vie muslimana od gotovo svake zemlje u Huntingtonovoj definiciji 'muslimanskog svijeta'. Isto tako, ne mogue je zamisliti civilizaciju suvremene Indije a da ne obratimo pozornost na vane uloge muslimana tijekom povijesti zemlje. Bilo bi, zapravo, prilino besmisleno pokuati razumjeti prirodu i domet indijske umjetnosti, knjievnosti, glazbe, filmova i hrane a da ne uoimo opseg doprinosa i hinduista i muslimana na potpuno isprepleten nain. Isto tako, meusobna djelovanja u svakodnev nom ivotu, ili kulturnom djelovanju, nisu odvojena u razmjeru sa zajednicom. Budui da moemo, primjerice, usporediti stil Ravija Shankara, izvanrednog sitarista, s Ali Akbarom Khanom, odli nim sarodistom, na temelju njihovog pojedinanog majstorstva u razliitim oblicima indijske klasine glazbe, nikad ih se ne bi doiv ljavalo posebno: jednog kao 'hinduistikog glazbenika', a drugog kao 'muslimanskog glazbenika' (iako je Shankar doista hinduist, a Khan musliman). Isto vrijedi i za druga podruja kulturnog stvara latva, ukljuujui Bollywood - to veliko podruje indijske masov ne kulture - u kojem su mnogi glavni glumci i glumice, kao i reda telji, muslimanskog podrijetla (zajedno s ostalima nemuslimanskog podrijetla), a oboava ih populacija od koje je sluajno 80 posto hinduista. Nadalje, muslimani nisu jedina nehinduistika skupina indijske populacije. Sikhi su vrlo zastupljeni, kao i jaini. Indija nije samo zemlja iz koje potjee budizam; dominantna religija Indije bio je budizam vie od tisuu godina, a Kinezi su esto zvali Indiju 'budistikim kraljevstvom'. Agnostike i ateistike kole miljenja - karvaka i lokajata - djelovale su u Indiji od najranije 6. stoljea pr. Kr. do danas. Od 4. stoljea postoje velike kranske zajednice u In diji - dvije stotine godina prije negoli je bilo znaajnijih kranskih zajednica u Britaniji. idovi su stigli u Indiju nedugo nakon pada Jeruzalema; Parsijci su ondje od 8. stoljea. Oito je da Huntingtonova karakterizacija Indije kao 'hindui stike civilizacije' ima mnogo deskriptivnih potekoa. Takoer je
28

R a s p r a v l j a m o m n o g o b r o j n o s t i religija i m u l t i k u l t u r a l n o j povijesti Indije u The Argu mentative Indian.

2 8

58

Civilizacijsko zatoenitvo

politiki zapaljiva. Naginje davanju vrlo varljivog kredibiliteta ne vjerojatnim iskrivljavanjem povijesti i manipulacijom sadanje zbilje koje su hinduistiki sektaki politiari pokuali braniti pokuavajui promovirati pogled na Indiju iz perspektive 'hinduistike civilizaci je'. Huntingtona tovie esto citiraju mnogi vode politiki aktivnog 'hindutva' pokreta, to uope ne udi imajui na umu slinost izme u njegovog poimanja Indije kao 'hinduistike civilizacije' i promo viranja liinduistikog pogleda' na Indiju, omiljenog medu politi kim guruima hindutve. Ba sluajno, na opim izborima odranima u Indiji u prolje e 2004., koalicija voena hinduistikom aktivistikom strankom doivjela je veliki poraz, s prilino opsenim obratima u cjelini. Uz to to je na elu predsjednik musliman, svjetovna Republika Indija sada ima premijera Sikha i predsjednika vladajue stranke kranina (nije loe za najvee demokratsko birako tijelo na svi jetu s vie od 80 posto glasaa hinduista). Meutim, opasnost od obnovljenog promoviranja hinduistikog sektakog poimanja In dije jo uvijek je prisutna. Iako su politike stranke odane hindui stikom poimanju Indije dobile znatno manje od etvrtine glasova (maleni zanemarivi dio hinduistike populacije), politiki pokuaji poimanja Indije kao liinduistike civilizacije' nee lako zamrijeti. Pojednostavnjena karakterizacija Indije zajedno s umjetno jedno strukom religijskom linijom ostaje politiki eksplozivna, uz to to je deskriptivno manjkava.

O navodnoj jedinstvenosti zapadnih vrijednosti

Prikaz Indije kao hinduistike civilizacije moda je gruba pogre ka, ali ovakva ili onakva grubost takoer je prisutna i u karakterizacijama drugih civilizacija. Zamislite ono to se zove 'zapadnom civilizacijom'. Uistinu, pobornici 'sukoba civilizacija', u skladu s vjerovanjem u jedinstvenu dubinu te metode podjele, skloni su misliti kako je tolerancija posebno i trajno obiljeje zapadne civili zacije koje see daleko u prolost. Zaista, na to se gleda kao na jed no od vanih stajalita sukoba vrijednosti koja podupiru navodni sukob civilizacija. Huntington tvrdi da je "Zapad bio Zapad dugo prije nego je postao modernim". On navodi (izmeu ostalih na29
2 5

S a m u e l P. H u n t i n g t o n , Sukob civilizacija

i preustroj svjetskog poretka.

59

Identitet i nasilje

vodno posebnih znaajki kao to je 'drutveni pluralizam') "pojavu odreenog individualizma i tradicije individualnih prava i sloboda kakva je jedinstvena meu civiliziranim drutvima". Ovaj nain gledanja na civilizacijske podjele, sve uobiajeniji, za pravo nije toliko ukorijenjen u tradicionalnoj kulturnoj analizi na Zapadu koliko se nekad smatra. Primjerice, karakterizacija zapadne kulture u svijetu drugih - mnogo drukijih - kultura koju je pred stavio Oswald Spengler u svojoj vrlo utjecajnoj knjizi Propast Zapada jasno je napravila mjesta za heterogenosti unutar svake kulture i za meukulturne slinosti koje se mogu jasno vidjeti. Ustvari, Spengler je ustvrdio: "Uistinu: Sokrat, Epikur i prije svega Diogen na Gangu, to bi se moglo vrlo lako zamisliti. U nekom od zapadnoeuropskih gradova Diogen bi bio beznaajna luda." Huntingtonovu je tezu zapravo vrlo teko empirijski poduprijeti. Tolerancija i sloboda sigurno pripadaju vanim postignuima moder ne Europe (ne ubrajajui neka zastranjenja kao to je nacistika Nje maka, ili netolerantna vladavina britanskih, francuskih i portugal skih carstava u Aziji i Africi). Ali uoiti jedinstvenu metodu povijesne podjele tamo - vraajui se tisuljeima unatrag - sasvim je nestvarno. Zagovaranje politike slobode i vjerske tolerancije, onakvih kao to su danas, nije staro povijesno obiljeje bilo koje civilizacije na svijetu. Platon i Toma Akvinski nisu bili nita manje autoritarni od Konfucija. Ovo ne spominjemo kako bismo poricali postojanje pobornika tolerancije u klasinoj europskoj filozofskoj misli, ali ak i ako je ovo uzeto kako bi se pripisalo cijelom zapadnom svijetu (od drevnih Grka i Rimljana do Vikinga i Ostrogota), postoje takoer slini primjeri i u drugim kulturama. Primjerice, predano zagovaranje vjerskih i drugih tolerancija indij skog cara Ashoka u 3. stoljeu pr. Kr. (tvrdei kako "sekte drugih ljudi sve zasluuju potovanje iz ovog ili onog razloga") sigurno je meu naj ranijim politikim obranama tolerancije bilo gdje. Noviji bollywoodski film Ashoka (kojeg je sluajno reirao muslimanski redatelj) moda jest ili nije toan u svim detaljima (pojavljuje se, primjerice, pretjerana upo treba bollywoodske oaranosti pjevanjem, romansom i oskudno odje venim plesaicama), ali pravilno naglaava vanost Ashokine ideje sekularizma i tolerancije prije 2300 godina i njihovu neprestanu vanost u Indiji danas. Dok je kasniji indijski car, Akbar, Veliki mogul, davao
30

O s w a l d S p e n g l e r , Propast Zapada: obrisi jedne morfologije svjetske povijesti, prev. N e r k e z S m a i l a g i , Z a g r e b , D e m e t r a , 1998.-2000., str. 378.
3 0

60

Civilizacijsko zatoenitvo

sline proglase o vjerskoj toleranciji u Agri od 1590-ih nadalje (kao to su: "Nitko se ne bi trebao uplitati zbog vjere, i svakome je doputeno prijei na vjeru koja mu odgovara"), Inkvizicija je bila vrlo rairena u Europi, a heretici su jo uvijek bili spaljivani na lomai.

Globalni korijeni demokracije

Slino tome, demokracija se esto smatra tipino zapadnom idejom koja je strana ne-zapadnom svijetu. To civilizacijsko pojednostavnje nje nedavno je dobilo potporu u obliku potekoe koju doivljava koalicija vodena Sjedinjenim Amerikim Dravama pri uspostav ljanju demokratske vlade u Iraku. Meutim, doista postaje nejasno kada se krivnja za potekoe u Iraku nakon intervencija ne pripisuje neobinoj prirodi nedovoljno obavijetene i nepromiljene vojne in tervencije za koju su se ishitreno odluili, ve nekom zamiljenom vienju da demokracija ne pristaje irakoj, srednjoistonoj i ne-zapadnim kulturama. To je, smatram, potpuno pogrean nain na koji se pokuava razumjeti probleme s kojima s danas suoavamo - na Srednjem istoku ili bilo gdje drugdje. esto se mogu uti sumnje da zapadne zemlje mogu 'nametnuti' demokraciju Iraku ili bilo kojoj drugoj zemlji. Meutim, postaviti pitanje u tom obliku - fokusirajui se na ideju 'nametanja' - podra zumijeva iskljuivo uvjerenje kako demokracija pripada Zapadu, smatrajui je tipino 'zapadnom' idejom koja je potekla i djelovala samo na Zapadu. To je potpuno varljiv nain razumijevanja povijesti i suvremenih izgleda demokracije. Ne moe naravno biti uope nimalo sumnje da su na moderne pristupe demokraciji i javnom miljenju mnogo utjecale europske i amerike analize i iskustva proteklih nekoliko stoljea, posebno inte lektualnom snagom europskog prosvjetiteljstva (ukljuujui i dopri nose teoretiara demokracije kao to su markiz de Condorcet, James Madison, Alexis de Tocqueville i John Stuart Mill). Da odreujemo unatrag od ovih relativno nedavnih iskustava kako bismo stvorili tipinu i dugoronu dihotomiju izmeu Zapada i ne-zapada, nastao bi vrlo udan prikaz. Za razliku od lane povijesti redefiniranja dugorone prolosti na temelju kratkoronih iskustava, postoji alternativna - povijesno impresivnija - linija logikog miljenja koja se fokusira posebno na drevnu Grku. Vjerovanje u navodno 'zapadnu' prirodu demokracije

61

Identitet i nasilje

esto je povezano s ranom metodom glasovanja i izbora u Grkoj, posebno u Ateni. Predvodei odlazak u drevnu Grki bio je uistinu znaajan, ali skok od drevne Grke na tezu o navodno 'zapadnoj' - ili europskoj - prirodi demokracije zbunjujui je i pobrkan iz najmanje tri razliita razloga. Prvo, postoji klasifikacijska proizvoljnost definiranja civilizacija uvelike u rasnom smislu. Prema ovom nain gledanja na civilizacija ske kategorije, nije problem zamisliti potomke, recimo, Gota i Vizigota kao pravih nasljednika grke tradicije ("svi su oni Europljani", reeno nam je). Ali vrlo nerado se obaziremo na grke intelektualne veze s drugim drevnim civilizacijama istono i juno od Grke, una to tome to su sami drevni Grci pokazivali vei interes za razgovor s drevnim Irancima, Indijcima i Egipanima (nego za avrljanje s drevnim Ostrogotima). Drugi se problem tie pozivanja na rano grko iskustvo. Dok je Atena zasigurno bila prva koja je uvela izbore, bilo je mnogo regi onalnih vlada koje su krenule tim putem u narednim stoljeima. Nita ne pokazuje da je grko znanje izborne vlasti imalo direktnog utjecaja na zemlje zapadno od Grke i Rima, tamo, recimo, gdje je danas Francuska, Njemaka i Britanija. Naprotiv, neki od tadanjih gradova Azije - u Iranu, Baktriji i Indiji - unijeli su elemente demo kracije u gradsku vlast u stoljeima koja su uslijedila nakon cvjetanja atenske demokracije. Primjerice, tijekom nekoliko stoljea grad Susa (ili Shushan) na jugozapadu Irana imao je izabrano vijee, narodnu skuptinu i suce koje je imenovalo vijee i izabrala skuptina. Tree, bit demokracije nisu samo izbori i glasovi, ve javno vi jeanje i miljenje, to se - da upotrijebim stari frazu - esto na ziva 'vladanje razgovorom'. Dok je javno miljenje doista cvjetalo u drevnoj Grkoj, isto je bilo i u nekoliko drugih drevnih civili zacija - ponekad zapanjujue tako. Primjerice, neke od najranijih otvorenih opih sjednica, posebno namijenjene rjeavanju sporo va izmeu razliitih gledita, dogodile su se u Indiji, na takozva nim budistikim vijeima, gdje su okupljali zagovaratelji razliitih gledita kako bi raspravljali o nesuglasicama. Car Ashoka, ranije spomenut, koji je bio domain treeg - i najveeg - budistikog vijea u 3. stoljeu pr. Kr. u tadanjem glavnom gradu Indije, to jest Pataliputri (danas Patni), pokuao je i sastaviti zakonik i pro movirati ono to je bilo medu najranijim formulacijama pravila javne rasprave (neka vrsta rane verzije "Robert's rules of order" (Robertova pravila reda) iz 19. stoljea).

62

Civilizacijsko zatoenitvo

Tradicija javne rasprave prisutna je diljem svijeta. Kao jo je dan povijesni primjer, u ranom 7. stoljeu u Japanu, budistiki princ Shotoku, koji je bio regent svoje majke, carice Suiko, za govarao je u 'ustavu od sedamnaest lanaka', javno obznanjenog 604. p. Kr..: "Odluke o vanim pitanjima ne bi trebala donositi samo jedna osoba. Trebali bi ih raspraviti mnogi." To je bilo, slu ajno, est stotina godina prije potpisivanja M a g n a Carte u 13. stoljeu. Japanski ustav od sedamnaest lanaka nastavljao je obja njavati razlog zato je pluralno miljenje tako vano. "T ne budimo uvrijeeni kada se drugi razlikuju od nas. Jer svi ljudi imaju srce, a svako srce ima svoje vlastite sklonosti. Njihovo pravo je nae krivo, a nae pravo je njihovo krivo". Nimalo iznenaujue, neki komentatori u ovom ustavu iz 7. stoljea vide "prvi korak postu pnog razvoja prema demokraciji". Postoji duga povijest javne rasprave diljem svijeta. ak su i veli kog osvajaa Aleksandra poastili dobrim primjerom javne kritike dok je putovao uokolo sjeverozapadnom Indijom oko 325. godine pr. Kr. Kada je Aleksandar upitao grupu jainskih mudraca zato se ne obaziru na velikog osvajaa (Aleksandar je bio vidljivo razoaran nedostatkom interesa tih indijskih filozofa za njega), dobio je sljedei uvjerljiv odgovor:
31 32

Kralju Aleksandre, svaki ovjek moe imati samo malo povrine zemlje kao to je ova na kojoj stojimo. Ti si ljudsko bie kao i mi ostali, osim to si uvijek nemiran i ima zle namjere, putujui toliko milja daleko od doma, neugoda sebi i drugima!... Uskoro e biti mrtav, a onda e posjedovati onoliko zemlje koliko je potrebno da te se pokopa.
33

V i d i Nihongi: Cronicks ofJapan from the Earliest Timed to A.D. 697, prev. W G. A s t o n , T o k i o , T u t t l e , 1972., str. 128-33.
31

V i d i N a k a m u r a H a j i m e , "Basic F e a t u r e s of t h e L e g a l , Political, a n d E c o n o m i c T h o u g h t of J a p a n " u C h a r l e s A. M o o r e , ur., The Japanese Mind: Essentials of Japanese Philosophy and Culture, T o k i o , T u t t l e , 1973., str. 144.
3 2

A l e k s a n d a r je o d g o v o r i o , p r e m a F l a v i u s u A r r i a n u , n a ovaj egalitaristiki p r i g o v o r s j e d n a k i m d i v l j e n j e m k a o k o d susreta s D i o g e n o m , iako je n j e g o v o p o n a a n j e ostalo u p o t p u nosti n e p r o m i j e n j e n o ("suta s u p r o t n o s t o n o m e za to je t a d a t v r d i o e m u se divi"). V i d i Peter G r e e n , Alexander of Maeedon, 356-323 B.C.: A Historical Biography, Berkeley, U n i v e r s i t y of California Press, 1992., str. 4 2 8 .
3 3

63

Identitet i nasilje

Povijest Srednjeg istoka i povijest muslimanskog naroda takoer ukljuuju mnogo primjera javne rasprave i politikog sudjelovanja kroz dijalog. U muslimanskim kraljevstvima smjetenima oko Kaira, Bagdada i Istanbula, ili u Iranu, Indiji, ili to se toga tie u panjol skoj, bilo je mnogo pobornika javne rasprave (kao kalif Abd al-Rahman III. od Gordobe u 10. stoljeu i car Akbar od Indije u 16. sto ljeu). Vratit u se na ovu temu u sljedeem poglavlju kada budem raspravljao o sustavnom pogrenom prikazu muslimanske povijesti koja se moe nai u proglasima i vjerskih fundamentalista i zapadnih kulturnih pojednostavitelja. Zapadni svijet nema iskljuivo pravo na demokratske ideje. Dok su moderni institucionalni oblici demokracije relativno novi svugdje, povijest demokracije u obliku javnog sudjelovanja i mi ljenja rasprostranjen je diljem svijeta. Kako je Alexis de Tocqueville zabiljeio 1835. u svom klasinom djelu o demokraciji, dok je promatrao "veliku demokratsku revoluciju" u Americi koja se mogla protumaiti, iz jednog gledita, kao "novi predmet", mo gla se protumaiti i, iz ire perspektive, kao dio "najneprekidnije, najdrevnije i najpostojanije injenice koja je poznata u povijesti". Iako je Tocqueville ograniio svoje povijesne primjere na povi jest Europe (istiui, primjerice, snaan doprinos demokratizaciji priputanjem obinog puka u sveenike redove u "dravi Fran cuskoj prije sedam stotina godina"), njegov opi argument ima mnogo veu vanost. U svojoj autobiografiji Long Walk to Freedom (Dug put do slobo de), Nelson Mandela opisuje koliko je na njega utjecalo, kao malenog djeaka, gledanje demokratske prirode rasprava lokalnih sastanaka odravanih u njegovom rodnom mjestu:
34

Svi koji su eljeli neto rei rekli su. Bila je to demokracija u svojem najiem obliku. Moda je postojala hijerarhija vanosti medu govornicima, ali svatko je sasluan, poglavica i podanik, ratnik i vra, trgovac i ratar, zemljoposjednik i radnik.
35

A l e x i s d e T o c q u e v i l l e , O demokraciji u Americi, prev. D i v i n a M a r i o n , Z a g r e b , Informa tor, F a k u l t e t politikih z n a n o s t i , 1995., str. 1.

3 4 3 5

N e l s o n M a n d e l a , Long Walk to Freedom, Boston, L i t t l e , B r o w n , 1994., str. 21.

64

Civilizacijsko zatoenitvo

Mandelina potraga za demokracijom nije nastala iz nekakve za padne 'prisile'. Nedvojbeno je zapoela u njegovom afrikom domu, iako se borio 'nametnuti' je 'Europljanima' (kako su se bijel ci vladari u Junoafrikoj Republici gdje je vladao aparthejd, moe se prisjetiti, sami sebe nazivali). Mandelina temeljna pobjeda bio je trijumf ovjeanstva - a ne posebno europske ideje.

Zapadna znanost i svjetska povijest

Slino je vano uoiti kako takozvana zapadna znanost koristi svjet sko nasljee. Postoji niz intelektualnih veza koje povezuju zapadnu matematiku i znanost s grupom izrazito ne-zapadnih praktiara. Primjerice, decimalni sustav, koji se razvio u Indiji u prvim stoljei ma prvog tisuljea, stigao je u Europu krajem tog tisuljea preko Arapa. Velika skupina pridonositelja iz razliitih ne-zapadnih dru tava - Kinezi, Arapi, Iranci i drugi - utjecala je na znanost, mate matiku i filozofiju koji su odigrali veliku ulogu u europskoj renesansi i kasnije prosvjetiteljstvu. Nije samo da procvat svjetske znanosti i tehnologije nije isklju ivo fenomen voden Zapadom, nego je bilo velikih globalnih napredaka u svijetu koji su ukljuivali opsene meunarodne susrete daleko od Europe. Uzmite u obzir tiskanje koje je Francis Bacon stavio medu dogaaje koji su "promijenili izgled i stanje stvari u cijelom svijetu". Svako od ranih pokuaja razvijanja umijea tiskanja u prvom tisuljeu dogodio se daleko od Europe. Bili su takoer, u velikoj mjeri, povezani s velikom predanou budistikih intelektu alaca javnom itanju i irenju ideja i uistinu, za sve pokuaje ranog tiskanja u Kini, Koreji i Japanu zasluni su budistiki tehnolozi. Indijski budisti, koji su eljeli razviti tiskanje, u 7. stoljeu, bili su manje uspjeni u tome, ali su pridonijeli materijalom koja je inio prvu zabiljeenu tiskanu knjigu na svijetu, budistiki klasik na sanskrtu (Vajracchedikaprajnaparamita) ire znanu kao Diamond Sutra (Dijamantna Sutra), koju je preveo poluindijski i poluturski uenjak sa sanskrta na kineski jezik 402. p. Kr. Kad je knjiga tiskana na ki neski 868. p. Kr., nosila je motivacijski uvod posljedice da je tiskana "za univerzalnu slobodnu distribuciju".
36
3 6

Indian,

Vanost t i s k a n j a r a d i javnog miljenja o b r a e n o je u mojoj knjizi The str. 8 2 - 8 3 , 1 8 2 - 8 4 .

Argumentative

65

Identitet i nasilje

Tono je da bi trebalo biti prikladnog priznanja iznimnog razvoja ideja i znanja u Europi i Americi proteklih nekoliko stoljea. Zapadu se u potpunosti mora priznati zasluga za velika dostignua koja su se pojavila u zapadnom svijetu tijekom renesanse, prosvjetiteljstva i industrijske revolucije, koji su promijenili prirodu ljudske civiliza cije. Ali tvrdnja da je sve ovo rezultat cvjetanja potpuno odijeljene 'zapadne civilizacije', koja se razvijala u velianstvenoj izolaciji, bila bi velika iluzija. Uzdizanje i zamiljena uskogrudnost daju premalo priznanja na inu na koji uenje i razmiljanje napreduju u svijetu, pobuujui razvoj u razliitim regijama. Ideje i znanje kultivirani na Zapadu, proteklih stoljea, dramatino su promijenili suvremeni svijet, ali teko se to moe doivjeti kao isto zapadni pojam.

Neuspjele krae i maglovita povijest

Koritenje civilizacijskog dijeljenja potpuno je manjkavo iz najma nje dvaju razliitih razloga. Prvo, osnovni metodologijski problem umijean je u implicitnu pretpostavku da je civilizacijsko dijeljenje iznimno vano i da mora nadmaiti - ili uguiti - druge naine identificiranja ljudi. Dovoljno je loe, iako jedva zauujue, da oni koji raspiruju globalna sukobljavanja ili lokalno sektako nasilje po kuavaju nametnuti ranije odabrani jedinstven i podvojen identitet ljudima koji e biti regrutirani u 'pjeatvo' politike brutalnosti, ali je vrlo tuno vidjeti kako se ta ograniena vizija znatno pojaava implicitnom potporom koju protuzapadni fundamentalistiki ratni ci dobivaju od teorija stvaranih u zapadnim zemljama jednostruke kategorizacije ljudi. Drugi problem s civilizacijskim dijeljenjem koritenim za ovaj pristup jest da se temelji na neobino deskriptivnoj grubosti i po vijesnoj nevinosti. Mnoge od znaajnih raznolikosti unutar svake civilizacije uspjeno se ignoriraju, a njihovo je meusobno djelovanje uvelike zanemareno. Ova dva nedostatka stvaraju osobito osiromaeno razumijevanje razliitih civilizacija i njihovih slinosti, veza, neovisnosti u znanosti, tehnologiji, matematici, knjievnosti, trgovini, prometu i politikim, ekonomskim i socijalnim idejama. Maglovita percepcija svjetske po vijesti ima zapanjujue ogranien pogled na svaku kulturu, ukljuu jui udno uskogrudno tumaenje zapadne civilizacije.

66

4. poglavlje

Religijske veze i muslimanska povijest

ovije teze o sukobu civilizacija imale su obiaj esto koristi ti vjerske razlike kao glavnu karakteristiku razliitih kultura. Meutim, izuzev koncepcijskog nedostatka doivljavanja ljudskih bia u smislu samo jedne veze i povijesne pogreke zanemarivanja iznimno vanih meusobnih odnosa izmeu onog za to se pretpo stavlja da je velikim dijelom odvojeno i odijeljenih civilizacija (oba problema su obraena u prethodnom poglavlju), nedostatak ovim civilizacijskim teorijama je zanemarivanje heterogenosti religijskih veza koje karakteriziraju veinu zemalja i jo vie veinu civilizacija. Drugi problem moe biti i vrlo velik, budui da su ljudi iste religije esto rasprostranjeni u mnogim razliitim zemljama i na nekoliko razliitih kontinenata. Primjerice, kako smo spomenuli ranije, Sa muel Huntington Indiju moe doivljavati kao 'hinduistiku civi lizaciju', ali s gotovo 150 milijuna muslimanskih dravljana, Indi ja spada takoer meu tri najvee muslimanske zemlje na svijetu. Religijska kategorizacija ne moe se lagano uklopiti u klasifikaciju zemalja i civilizacija. Ovaj posljednji problem moe se prevladati klasificiranjem lju di ne na izmijeane civilizacijske jedinice s religijskim korelatom (kao 'islamska civilizacija', hinduistika civilizacija' i sline prema Huntingtonovoj kategorizaciji), ve izravno u smislu religijskog grupiranja ljudi. Ovo bi dovelo do preciznije i ispravnije klasifi kacije, i nimalo udno, svidjelo bi se mnogima. Promatranje po jedinaca u smislu njihovih religijskih veza svakako je postalo do sta uobiajeno u kulturnoj analizi posljednjih godina. Je li analiza ljudi na svijetu temeljena na religiji koristan nain razumijevanja ovjeanstva?

67

Identitet i nasilje

Morao bih konstatirati da nije. Ovo je moda suvislija klasifika cija ljudi od civilizacijske kategorizacije, ali ponavlja istu pogreku pokuavajui doivjeti ljudska bia u smislu samo jedne veze, to jest, religije. U mnogim kontekstima, takva klasifikacija moe biti dosta korisna (primjerice, pri odreivanju izbora vjerskih blagda na, osiguravanju sigurnosti crkvi), ali smatrati to za sveobuhvatni temelj socijalne, politike i kulturne analize openito bilo bi isto to i zanemarivanje svih drugih veza i privrenosti koje bilo koji pojedinac moe imati i koje bi mogle biti vane za ponaanje, iden titet i samorazumijevanje osobe. Nuna potreba za obaziranjem na mnogostruke identitete ljudi i njihovi izbori prioriteta preivljava zamjenu civilizacijskih klasifikacija izravno religijskom kategoriza cijom. Uistinu, sve vie i vie ea upotreba religijskog identiteta kao glavnog - ili jedinog - principa klasifikacije ljudi dovela je do mnogo grubosti kod socijalne analize. Dogodio se, osobito veliki gubitak razumijevanja pri neuspijevanju razlikovanja (1) raznoli kih veza i privrenosti koje osoba koja je sluajno musliman posje duje od (2) njegovog ili njezinog islamskog identiteta prije svega. Islamski identitet moe biti jedan od identiteta koje osoba smatra vanim (moda ak presudnim), ali ne da time nijee postojanje drugih identiteta koji mogu biti znaajni. Ono to se esto naziva 'islamskim svijetom' doista se preteno sastoji od muslimana, ali razliite osobe koje su muslimani mogu se razlikovati i doista se vrlo razlikuju u drugim pogledima, kao to su politike i socijalne vrijednosti, zanimanja za ekonomiju i knjievnost, profesionalni i filozofski interesi, stav prema Zapadu, i tako dalje. Globalne razno likosti mogu biti rasporeene vrlo drukije od onih za 'druge veze'. Fokusirati se samo na jednostavnu religijsku klasifikaciju znailo bi zanemariti brojne - i razliite - interese koje ljudi koji su sluajno muslimani esto imaju. Razlika moe biti iznimno vana, nita manje na svijetu u ko jem su islamski fundamentalizam i aktivizam moni i u kojem je otpor sa Zapada esto pomijean sa znaajnom, moda mutno for muliranom, sumnjom u muslimane openito. Osim koncepcijske neizglaenosti koja se oituje u tom opem stavu, zanemaruje se i oitija injenica da se muslimani vrlo razlikuju u svojim politikim i drutvenim uvjerenjima. Takoer se vrlo razlikuju u ukusu za knjievnost i umjetnost, u svojim interesima za znanost i matema tiku, a ak i u obliku i snazi njihove religioznosti. Dok je ustrajanje izravne politike dovelo do neto boljeg razumijevanja religijskih 68

Religijske veze i muslimanska povijest

potkategorija unutar islama na Zapadu (kao to je razlika izmeu osobe koja je ijit ili sunit), postoji sve vea nesklonost koja to nadmauje adekvatno uzimajui na znanje mnoge nereligijske identi tete muslimanskog naroda, kao to to imaju drugi ljudi u svijetu. Ali ideje i prioriteti muslimana u politikim, kulturnim i drutve nim pitanjima mogu se jako razilaziti.

Vjerski identitet i kulturne varijacije

Mogu takoer postojati goleme razlike u socijalnom ponaanju ra zliitih osoba koje pripadaju istoj religiji, ak i u podrujima za koja se esto misli da su usko povezana s religijom. To je lako objasniti u suvremenom svijetu, primjerice, usporeivanjem tipinih obiaja tradicionalistikih seoskih ena u, recimo Saudijskoj Arabiji s obia jima muslimanskih ena u urbanoj Turskoj (gdje su ferede rijetke, a stil odijevanja esto slian onom Europljanki). Takoer se moe objasniti uoavanjem golemih razlika u navikama drutveno aktiv nih ena u Bangladeu i manje drutveno aktivnih ena u konzerva tivnijim krugovima iste zemlje, iako su ljudi o kojima se radi moda svi muslimani po vjeri. Ove se razlike ne smiju gledati jednostavno kao obiljeja novog fenomena koji je moderno vrijeme donijelo muslimanima. Utjecaj drugih interesa, drugih identiteta, moe se uoiti tijekom povije sti muslimanskog naroda. Zamislite debatu izmeu dvojice mu slimana u 14. stoljeu. Ibn Battuta, koji se rodio u Tangieru 1304. i proveo trideset godina na raznim putovanjima po Africi i Aziji, okirao se nekim stvarima koje je vidio na jednom dijelu svijeta koji se danas prostire izmeu Malija i Gane. U Iwaltanu, nedaleko Timbuktua, Ibn Battuta sprijateljio se s muslimanskim kadijom koji je ondje imao vaan gradski ured. Ibn Battuta biljei svoje ga enje prema drutvenom ponaanju kadijine obitelji:
Jednog sam dana otiao u posjet kadiji u Iwaltanu, nakon to sam zatraio njegovo doputenje da uem, i naao mladu i iznimno lijepu enu s njim. Kada sam je ugledao, oklijevao sam i elio se povui, ali mi se smijala i nije osjeala nikakav sram. Kadija mi je rekao: "Zato se okree? Ona mi

69

Identitet i nasilje

je prijateljica." Bio sam zaprepaten njihovim ponaanjem.

37

Ali kadija nije bio jedini koji je okirao Ibn Battutu i bio je posebno prekritian prema Abu Muhammad Yandakan al-Musufiju, koji je bio dobar musliman i ak je ranije posjetio Maroko. Kada mu je Ibn Battuta doao u goste kui, naiao je na enu kako razgovara s mukarcem sjedei na kauu. Ibn Battuta biljei:
Rekao sam mu: "Tko je ta ena?" Rekao je: "To mi je ena." Rekao sam: "Kakve veze ima taj mukarac s njom?" Odgovorio je: 'To joj je prijatelj". Rekao sam mu: 'Trpi li ovo budui da si ivio u naoj zemlji i upoznao pravila erijata?" Odgovorio je: "Prijateljstvo izmeu ene i mukarca nam je prihvatljiva i spada pod lijepo ponaanje i nije nam sumnjivo, one nisu poput ena iz tvoje zemlje." Ostao sam zapanjen njegovom oputenou. Napustio sam ga i nakon toga vie se nisam vratio. Pozvao me nekoliko puta, ali nisam prihvatio poziv.
38

Primjeujete kako razlika izmeu Abu Muhammada i Ibn Battute ne lei u religiji - obojica su bili muslimani - ve u njihovom oda biru stila ivota.

Muslimanska tolerancija i raznolikost

Sada prelazim na vie politike teme. Raznoliki pristupi vjerskoj toleranciji esto su bili drutveno vani tijekom svjetske povijesti, a mnogo varijacija u tom pogledu moe se nai izmeu razliitih osoba od kojih su svi muslimani po vjeri. Primjerice, cara Aurangzeba, koji se uspeo na mogulsko prijestolje u Indiji krajem 17. stoCorpus of Early Arabic Sources for West African History, prev. J . E P. H o p k i n s , u r e d i l i i p o p r a t i l i b i l j e k a m a N . L e v t z i o n i J . E B. H o p k i n s , C a m b r i d g e , C a m b r i d g e U n i v e r s i t y P r e s s , 1981., str. 2 8 5 . V i d i i Ibn Battuta: Travels in Asia and Africa 1325-1354, prev. H . A. R. G i b b s , L o n d o n , R o u t l e d g e , 1929., str. 321.
37

Corpus of Early Arabic Sources for West African z a m j e n a za H o p k i n s o v s k r a e n i oblik "Shar".

38

History, str. 286.; " S h a r i a h " je ovdje

70

Religijske veze i muslimanska povijest

ljea, openito se smatra dosta netolerantnim; ak je nametnuo posebne poreze na podanike koji nisu bili muslimani. Pa ipak vrlo drukiji pristup moe se primijetiti u ivotu i ponaanju njegovog starijeg brata Dare Shikoha, najstarijeg sina (i zakonitog nasljedni ka) cara Shaha Jahana i Mumtaz Mahale, u iji je spomen sagraen Taj Mahal. Aurangzeb je ubio Daru kako bi se doepao prijesto lja. Dara nije samo bio student sanskrta i ozbiljan uenjak studije hinduizma; njegov je perzijski prijevod, sa sanskrta, hinduistike Upaniade bio vie od stoljea glavni temelj europskog interesa za hinduistiku religijsku filozofiju. Pradjed Dare i Aurangzeba, Akbar, vrlo je podupirao vjersku to leranciju (spomenuto ranije) i uveo kao standardnu dunost drave omoguiti da se "nitko ne bi trebao uplitati zbog vjere, i svakome je doputeno prijei na vjeru koja mu odgovara". U skladu s njegovim traganjem za onim to je nazivao 'putem razuma' (rahi aql), Akbar je ustrajao 1590-ih na potrebi za otvorenim dijalogom i slobodom iz bora i dogovarao este rasprave koje su ukljuivale ne samo srednjostrujake muslimanske i hinduistike mislioce, ve i krane, Zido ve, parsijce, jaine, ak i ateiste. Izuzev Dare, Aurangzebov vlastiti sin, takoer nazvan Akbar, pobunio se protiv svog oca i udruio se u tom pothvatu s hinduistikim kraljevstvima u Rajastanu, a ka snije s hinduistikim Marathasom (unato tome to je Akbarovu pobunu na kraju uguio Aurangzeb). Borei se iz Rajastana, Akbar je pisao svom ocu prosvjedujui protiv njegove netolerancije i poniavanja njegovih prijatelja hinduista. Suoeni s takvim raznolikostima meu muslimanima, onima koji ne vide razliku izmeu toga da je netko musliman i posjedovanja islamskog identiteta, dolo bi da se zapitaju: "Koje je ispravno gle dite islama? Da li se islam zalae za takvu toleranciju, ili ne? Koje je od to dvoje doista?" Prethodno pitanje koje bi trebalo rijeiti nije koji je pravi odgovor na ova pitanja, ve je li pitanje ono pravo koje trebamo postaviti. Biti muslimanom ne znai imati sveobuhvatni identitet koji odreuje sve u to osoba vjeruje. Primjerice, toleranci39 40

V i d i P u s h p a P r a s a d , " A k b a r a n d t h e J a i n s " u I r i a n H a b i b , ur., Akbar and His India, D e l h i i N e w Y o r k , Oxford U n i v e r s i t y Press, 1997., str. 97-98.
3 9

Otac kralja M a r a t h a , r a d a S a m b h a j i , k o j e m se m l a d i A k b a r p r i d r u i o , nije bio n i t k o d r u g i n e g o S h i v a j i , kojega d a n a n j i h i n d u i s t i k i politiki aktivisti t r e t i r a j u kao s u p e r h e r o j a , a p o k o j e m je n e t o l e r a n t n a h i n d u i s t i k a s t r a n k a S h i v S e n a dobila i m e (iako je s a m S h i v a j i bio p r i l i n o t o l e r a n t a n , k a k o je m o g u l s k i povjesniar Khafi K h a n , koji nije bio oboavatelj S h i v a j i ja u d r u g i m p o g l e d i m a , zabiljeio).
4 0

71

Identitet i nasilje

ja i heterodoksnost cara Akbara imale su pobornike kao i kritiare medu utjecajnim muslimanskim skupinama u Agri i Delhiju u Indiji 16. stoljea. Uistinu, nailazio je na veliko protivljenje muslimanskih klerika. Ipak, kada je Akbar umro 1605., islamski teolog Abdul Haq, koji je otro kritizirao mnoga Akbarova tolerantna uvjerenja, morao je zakljuiti kako je unato svojim 'novotarijama', Akbar ostao do brim muslimanom. Ono to je vano jest da pri rjeavanju ovog nesuglasja, nije nu no ustanoviti jesu li Akbar ili Aurangzeb bili dobri muslimani. Obo jica su mogli biti zadovoljavajui muslimani a da ne dijele iste poli tike stavove ili drutvene i kulturne identitete. Mogue je da jedan musliman zauzme netolerantan stav, a drugi bude vrlo tolerantan prema krivovjerju a da obojica iz tog razloga ne prestanu biti musli manima. To nije samo zato to ideja ijtehad, ili vjerska interpretacija, doputa znatnu slobodu unutar samog islama, ve i zato to poje dini musliman ima mnogo slobode pri odreivanju koje bi druge vrijednosti i prioritete on ili ona odabrali a da ne kompromitiraju temeljnu islamsku vjeru.
41

Nereligijski interesi i razliiti prioriteti

Imajui na umu sadanje nezadovoljstvo izmeu arapske i idov ske politike, takoer je bitno prisjetiti se kako postoji duga povijest uzajamnog potovanja izmeu ovih dviju skupina. Spomenuto je u 1. poglavlju da kada je idovski filozof Maimonides bio prisiljen emigrirati iz netolerantne Europe u 12. stoljeu, naao je toleran tno utoite u arapskom svijetu. Njegov domain, koji mu je dodi jelio poasni i utjecajni poloaj na svom dvoru u Kairu, bio je nitko drugi nego car Saladin, ija je islamska vjera izvan svake sumnje, imajui na umu njegovu hrabru ulogu u kriarskim ratovima bo rei se za islam (Rikard Lavljeg Srca bio je jedan od njegovih po znatih protivnika). Maimonidesovo iskustvo ustvari nije izuzee. Doista, iako je su vremeni svijet pun primjera sukoba izmeu muslimana i idova, muslimanski vladari u arapskom svijetu i srednjovjekovnoj pa njolskoj dugo su pokuavali integrirati idove kao sigurne lanove
V i d i I q t i d a r A l a m K h a n , " A k b a r ' s Personality T r a i t s a n d W o r l d Outlook: A C r i t i c a l R e a p p r a i s a l " u H a b i b , ur., Akbar and His India, str. 78.
41

72

Religijske veze i muslimanska povijest

drutvene zajednice ije su slobode - a ponekad i uloge voda - bile potovane. Primjerice, kako je Maria Rosa Menocal zabiljeila u svo joj knjizi The Ornament of the World (Ukras svijeta), do 10. stoljea za uspjeh Crdobe u panjolskoj, u kojoj su vladali muslimani kao "jednako ozbiljni aspiranti kao i Bagdad, moda i vie, za titulu naj civiliziranijeg mjesta na Zemlji" bio je zasluan konstruktivni utje caj zajednikog rada kalifa Abd al-Rahmana III i njegovog idov skog vezira Hasdai ibn Shapruta. Uistinu, postoji znatni dokaz, kako Menocal zagovara, da je status idova nakon muslimanskih osvajanja "bio u svakom pogledu poboljanje, jer su napredovali od proganjanih do zatiene manjine". Na religijski ili civilizacijski identitet moe biti vrlo vaan, ali to je samo jedna pripadnost od mnogih. Pitanje koje moramo po staviti nije je li islam (ili hinduizam ili kranstvo) miroljubiva ili ratoborna religija ("recite nam koje je zapravo?"), ve kako religiozan musliman (ili hinduist ili kranin) mogu spojiti njegovo ili njezino vjersko uvjerenje ili obiaje s drugim obiljejima osobnog identiteta i drugim obvezama i vrijednostima (kao to su pogledi na rat i mir). Doivjeti neiju religijsku - ili 'civilizacijsku' - vezu kao sveobuhvat ni identitet bilo bi vrlo zabrinjavajua dijagnoza. Bilo je strastvenih ratnika kao i velikih pobornika mira medu odanim pripadnicima svake religije i umjesto da se pitamo koji je 'pravi vjernik', a koji 'obini varalica', radije bismo trebali prihvatiti da neije religijsko vjerovanje nema u sebi rjeenje za sve odluke koje moramo donositi u ivotu, ukljuujui one koji se tiu naih politikih i drutvenih prioriteta i pripadajuih pitanja o ponaa nju i djelovanju. Kao to promicatelji mira i tolerancije, tako i pri stae rata i netolerancije mogu pripadati istoj religiji i mogu biti (na svoj nain) pravi vjernici a da ovo ne bude u protuslovlju. Domena neijeg vjerskog identiteta ne nadvladava sve druge aspekte neijih shvaanja i veza. Da je biti musliman jedini identitet bilo koga tko je sluajno mu sliman, onda bi naravno ta religijska identifikacija morala nositi go lem teret rjeavanja mnogo drugih izbora s kojim se osoba suoava u ostalim dijelovima svog ivota. Ali biti pripadnikom islama teko moe biti jedni identitet koji musliman posjeduje. Uistinu, negiranje
42 43

M a r i a R o s a M e n o c a l , The Ornament of the World: How Muslims, Jews, and Christians Created a Culture of Tolerance in Medieval Spain, N e w Y o r k , L i t t l e , B r o w n , 2002., str. 86.
4 2 4 3

Ibid., str. 85.

73

Identitet i nasilje

mnogostrukosti, kao i odbijanje izbora kod pitanja identiteta, moe stvoriti zapanjujue uzak i pogreno usmjeren pogled. ak i trenu tane podjele u vezi s dogaajima 11. rujna jo su vie razdvojile mu slimane sa svih strana i umjesto da pitamo koji je ispravan stav isla ma, moramo znati kako muslimani mogu odabrati izmeu nekoliko razliitih gledita to se tie politikih, moralnih i socijalnih stavova a da ne prestanu iz tog razloga biti muslimanima.

Matematika, znanost i intelektualna povijest

Mnogo se raspravljalo o injenici da je mnogo muslimana poginu lo u Svjetskom trgovakom centru 11. rujna. Kao osobe zaposle ne tamo, oito to nisu smatrale zlom izrazom zapadne civilizacije. Svjetski trgovaki centar, naravno, imao je simboliko znaenje, svojom masivnom visinom i naprednom tehnologijom (koristei novi cjevasti pristup arhitekture) i moglo ga se doivjeti - u poli tiki ratobornim oima - kao izraz zapadne drskosti. Zanimljivo je u ovom kontekstu prisjetiti se kako je glavni inenjer iza cjevastog koncepta bio Fazlur Rahman Khan, inenjer iz Chicaga, rodom iz Bangladea, koji je napravio vaan posao istiui inovaciju i kasnije dizajnirao jo nekoliko drugih nebodera, kao to je Sears Tower od stotinu deset katova i John Hancock Center od stotinu katova u Chicagu, kao i Hajj Terminal u Jiddi u Saudijskoj Arabiji. Ba sluajno, on se borio za nezavisnost Bangladea od Pakistana 1971. i napisao vrlo itljivu bengalsku knjigu o tom ratu. injenica da su muslimani na razliitim stranama mnogih kulturnih i politikih razdjelnica, ne bi trebala uope uditi ako se zna da biti musliman nije sveobuhvatni identitet. Takoder je vano priznati da mnogi intelektualni doprinosi muslimana koji su imali utjecaja na svjetsko znanje nisu ni u jed nom smislu samo doprinosi islama. ak i danas, kada suvremeni matematiar na MIT-u, Princetonu ili Stanfordu upotrijebi 'algo ritam' kako bi rijeio teki raunski zadatak, on pomae prisjeanju na doprinos arapskog matematiara iz 9. stoljea al-Khwarizmija, od ijeg imena potjee naziv 'algoritam' (naziv 'algebra' dolazi iz njegovog djela Al-Jabr wa al-Muqabalah (Kompendij kalkulacija dopunom i uravnoteenjem)). Za mnoge druge vane dogaaje u povijesti matematike, prirodnih znanosti i tehnologije zasluni su muslimanski intelektualci. 74

Religijske veze i muslimanska povijest

Mnogi ti dogaaji doli su do Europe tek poetkom drugog ti suljea, kada su prijevodi s arapskog na latinski postali dosta uo biajeni. Meutim, neki utjecaji na Europu doli su ranije putem muslimanskih vladara panjolske. Uzmimo u obzir jedan primjer tehnolokog napretka: muslimanski inenjeri, i arapski i berberski, bili su zasluni za razvoj i upotrebu tehnologije navodnjavanja u obliku acequias (kanala) u panjolskoj, koristei inovacije koje su ra nije uveli na kopnu u Srednjem istoku. To je omoguilo, prije vie od tisuu godina, uzgoj kultura, voa i povra i ispau ivotinja na onome to je ranije bilo potpuno suho europsko tlo. Uistinu, musli manski tehnolozi bili su zasluni za ovaj zadatak vrijedan divljenja tijekom mnogo stoljea Nadalje, muslimanski matematiari i znanstvenici imali su va nu ulogu pri globalizaciji tehnolokog znanja kroz kretanje ideja irom Starog kontinenta. Primjerice, decimalni sustav i neki rani rezultati u trigonometriji doli su iz Indije do Europe ranih godina drugog tisuljea, prenoeni kroz djela arapskih i iranskih matema tiara. Isto tako, latinske verzije matematikih rezultata indijskih matematiara Aryabhate, Varahamihire i Brahmagupte, iz njiho vih rasprava na sanskrtu nastalih izmeu 5. i 7. stoljea, pojavile su se u Europi u dva razliita koraka: najprije su prevedene sa sanskrta na arapski, a onda na latinski (posvetit u se takvom multikulturalnom prijenosu u 7. poglavlju). Kao glavni nosioci inova tivne misli tog povijesnog razdoblja, muslimanski intelektualci su bili medu najodanijim iriteljima znanosti i matematike na svijetu. Religija ljudi koji su sudjelovali, bilo muslimanska, hinduistika ili kranska, malo je znaila uenjakim obvezama tih muslimanskih prvaka matematike ili znanosti. Slino, mnogi su zapadni klasici, posebice iz drevne Grke, pre ivjeli samo kroz svoje prijevode na arapskom, kako bi se ponov no preveli, najvie na latinski, u prvim stoljeima drugog tisuljea, prethodei europskoj renesansi. Arapski prijevodi originalno nisu napravljeni, oito, radi ouvanja, ve zbog suvremene primjene u svijetu arapskog govornog podruja - u svijetu velikog prostranstva na kraju prvog tisuljea. Ali globalne kao i lokalne posljedice koje su
44

V i d i H a r r y E y r e s , " C i v i l i z a t i o n Is a T r e e w i t h M a n y R o o t s " , Financial Times, 2 3 . srp nja 2 0 0 5 . K a k o je J a n R e e d zabiljeio: " M a u r s k o n a v o d n j a v a n j e , kasnije m n o g o p o v e a n o , ostalo je k a o t e m e l j za p o l j o p r i v r e d u i s p r e n i h i i s u e n i h regija p a n j o l s k e i P o r t u g a l a " (The Moors in Spain and Portugal, L o n d o n , Faber & Faber, 1974., str. 235).
4 4

75

Identitet i nasilje

na kraju rezultat tog procesa, u potpunosti se podudaraju s onim to se moglo oekivati od rairenosti i sveobuhvatnosti znanja onih koji su bili prvaci svjetske misli tijekom tih presudnih stoljea.

Mnogostruki identiteti i suvremena politika

Postoji nekoliko razloga zbog kojih je neophodno vano danas obra titi panju na razliku izmeu (1) doivljavanja muslimanskog naroda iskljuivo - ili velikim dijelom - u smislu njihove islamske religije i (2) ireg razumijevanja muslimana u smislu njihovih drugih mnogih veza, to bi zasigurno ukljuilo njihov islamski identitet, ali koji ne mora potisnuti obveze koje slijede iz njihovih znanstvenih interesa, profesionalnih dunosti, knjievnih interesa i politikih odnosa. Prvi razlog, naravno, jest vrijednost znanja - vanost pozna vanja to se dogaa. Jasnoa razumijevanja ima svoju vanost, a moe imati i dalekosene posljedice za misli i dijela. Primjerice, ak i kada banda aktivista izjavi da njihove teroristike aktivnosti posebno nareuju nalozi islama, time pokuavajui proiriti doseg vjerskih zapovijedi, moemo pouzdano dvojiti je li uistinu tako. Bilo bi to oita i golema pogreka pratiti njihov propust razliko vanja islamskog identiteta od identiteta odanog terorista u emu vide temelj islama. Biti svjestan razlike ne iskljuuje, naravno, inte lektualnu mogunost raspravljanja oko toga da li se islamski nalozi mogu protumaiti na taj nain, ali rasprava ne moe ni zapoeti ako se sama razlika izmeu islamskog identiteta i mnogih identite ta muslimana zanemari. Sluajno, veina muslimanskih strunjaka u potpunosti bi odba cila tvrdnju da islamski nalozi zahtijevaju, odobravaju ili toleriraju terorizam, iako bi mnogi od njih takoer tvrdili, kao to e sada biti obraeno, da osoba ne bi prestala biti muslimanom ak i ako tuma i svoje dunosti drukije (prema miljenju njihovih kritiara, po greno) sve dok se pridrava osnovnih islamskih uvjerenja i obiaja. Prva sporna toka, meutim, ne bi trebala zasjeniti ulogu odree nog religijskog identiteta i raznih prioriteta koje osoba te odreene religije izabere (iz mnogo drugih razloga). Drugo, razlika je vana u borbi protiv politiziranja religije, to je demonstrirano ne samo naglim rastom politikog islama, ve i snagom kojom se politiziranje drugih religija nastavilo (ilustrirano politikim dosegom 'ponovno roenog' kranstva, idovskog ek76

Religijske veze i muslimanska povijest

stremizma ili pokreta hindutva). Svijet obiaja - uistinu ponekad vrlo estokih i brutalnih sektakih obiaja - sustavno se hrani nejasnoom oko pripadanja religiji i ignoriranja potrebe za miljenjem - i za slobodom miljenja - pri odluivanju o stvarima koje vjera ne bi trebala drati 'zakljuanima'. Proces beskorisnog politiziranja moe se uoiti, vrlo promjenji vo, u sve vie polariziranom svijetu, a moe se varirati od pridono enja direktno regrutiranju za aktivni terorizam do poveavanja osjetljivosti prema takvom regrutiranju ili poticanju toleriranja na silja u ime religije. Primjerice, "uljajua erijatizacija Indonezije", koju je indonezij ski muslimanski uenjak Syafi'i Anwar uznemirujue opisao, nije samo razvoj religijskog obiaja, ve podrazumijeva irenje posebno agresivnog socijalnog i politikog stajalita u tradicionalno toleran tnoj - i bogato multikulturalnoj - zemlji. Slino se moe rei i za mnoge druge zemlje, ukljuujui Maleziju, koje su doivjele naglo promicanje sukobljavajue kulture u ime islama, unato njihovoj povijesti kulturne raznolikosti i politike snoljivosti. Da bi se odu prla politikoj polarizaciji, ova inicijalna razlika mora se istisnuti bu dui da je iskoritavanje vjerskog (u ovom sluaju islamskog) iden titeta toliko veliki dio kultiviranja organiziranih sukoba ove vrste. Tree, razlika nam doputa da bolje shvatimo to se dogaa unu tar zemalja koje stranci stavljaju u neku religijsku kutiju, kao to je takozvani islamski svijet, kao da bi ta identifikacija mogla razumljivo objasniti trenutaan intelektualni razvoj koji se ondje odvija. Va no je prepoznati da mnoge zemlje koje su formalno islamske drave imaju stalne politike borbe u kojima mnogi protagonisti, ak i kada su poboni muslimani po vjeri, ne vuku argumente samo iz svojeg islamskog identiteta. Uzmimo Pakistan, koji je pouzdano islamska drava i islam je dr avna religija s raznim politikim implikacijama (primjerice, netko
45 46

Izvijestio M i c h a e l Vatikiotis, ' I s l a m i z i n g Indonesia", International Herald Trubune, 3.4. r u j n a 2 0 0 5 . V i d i i Vatikiotisov " T h e S t r u g g l e for Islam", Far Eastern Economic Review, 11. p r o s i n c a 2003., i M . Syafi'i A n w a r , " P l u r a l i s m a n d M u l t i c u l t u r a l i s m i n S o u t h e a s t Asia: For m u l a t i n g E d u c a t i o n a l A g e n d a s a n d P r o g r a m s " , ICIP Journal, 2, 2 0 0 5 .
4 5

Postoji i v e z a n a t e m a o t o m e k a k o bi se i s l a m trebalo i n t e r p r e t i r a t i u d r u t v e n o m i p o l i t i k o m k o n t e k s t u , u k l j u u j u i p o t r e b u za snoljivou i n t e r p r e t a c i j e , o kojoj vidi Ayesha Jalal, Self and Sovereignity: Individual and Community in South Asian Islam Since 1850, L o n d o n , R o u t l e d g e , 2 0 0 0 . V i d i i Gilles K e p e l , The War for Muslim Minds: Islam and the West, C a m b r i d g e , M a s s . , H a r v a r d U n i v e r s i t y Press, 2 0 0 4 .
4 6

77

Identitet i nasilje

tko nije musliman ne moe biti izabran za predsjednika drave bez obzira koliko glasova on ili ona dobili). Pa ipak, civilno drutvo u toj intelektualno aktivnoj zemlji stvara prostor za mnoge obveze i aktiv nosti koje nisu proizale u prvom redu - ili uope - iz religije. Primje rice, Pakistan ima predano i na mnogo naina vrlo uspjeno Povje renstvo za ljudska prava koje se poziva ne samo na islamska prava, ve i ire definirana ljudska prava. Iako, za razliku od povjerenstava za ljudska prava Indije ili Junoafrike Republike, koja su prizna ta tijela s pravnom moi, Povjerenstvo u Pakistanu nema pravni ili ustavni poloaj (zaista formalno nije vee od nevladine organizacije) ipak pod vodstvom vizionarskih voda civilnog drutva kao to su Asma Jahangir i I. A. Rehman, uinilo je mnogo borei se za slobode ena, manjina i ostalih ugroenih ljudi. Njihov struan uspjeh bazi ran je na upotrebi pakistanskog graanskog prava (u tolikoj mjeri da ih nisu okljetili i nisu im naudile ekstremistike reforme), hrabrosti i obvezi civilnih disidenata, pravednosti mnogih potenih lanova sudstva, prisutnosti velikog tijela drutveno naprednog javnog mi ljenja i posljednjem, ali ne manje vanom: djelotvornosti medija pri privlaenju panje na nehumanost i krenje graanske dolinosti. Ustvari, pakistanski mediji, poput bangladekog tiska, bili su vrlo aktivni u direktnom istraivanju i znaajno su izvjetavali o slua jevima zlostavljanja i pokretali humana - i esto svjetovna - pitanja radi izazivanja pozornosti javnosti sklone razmiljanju. Ova opaanja ne smanjuju ni na koji nain potrebu baviti se "du binama pakistanskog problema s islamskim ekstremizmom", kako je Husain Haqqani, bivi pakistanski ambasador u ri Lanki, rekao. Neophodno je vano obratiti panju na dijagnozu koju je Haqqani uvjerljivo prezentirao da je "neproporcionalan utjecaj kojim vlada ju fundamentalistike skupine u Pakistanu rezultat toga da drava pomae takve skupine" i na njegovo upozorenje da je "okruenje kojim dominiraju islamske i militaristike" ideologije idealno plod47

R a s t u a k o n s o l i d a c i j a e n e r g i n i h i v e i n o m n e z a v i s n i h m e d i j a u P a k i s t a n u , koji ovi se o p r e d a n o s t i h r a b r i h i p r o n i c a v i h n o v i n a r a , z n a a j a n je p o z i t i v a n n a p r e d a k u s m j e r u m i r a i p r a v d e u P a k i s t a n u koji z a s l u u j e m n o g o v e e p r i z n a n j e od o n o g koje d o b i v a i z v a n z e m l j e . T r a d i c i j a d o p i r a n j a i n e u s t r a i v o s t i k o j u s u etabilirale serijske p u b l i k a c i j e p o p u t Friday Ti mes (kojeg je p o k r e n u o h r a b a r i v i z i o n a r s k i N a j a m S e t h i ) i Herald, i d n e v n e n o v i n e k a o to s u The Dawn, The Nation, Daily Times i News, d a j u r a z l o g za g o l e m u n a d u za b u d u n o s t z e m l j e . T o b i veselilo F a i z a A h m e d a F a i z a , v e l i k o g p j e s n i k a i j e d n o g od p r v i h u r e d n i k a Pakistan Timesa, koji je n a p o r n o r a d i o za r a z v o j n e o v i s n i h p a k i s t a n s k i h m e d i j a p r i j e n e g o to s u i h u n i t i l e v o j n a v l a d a v i n a i p o l i t i k i e k s t r e m i z a m . M o r a o se s u o i t i s t a m n i e n j e m , p o p u t N a j a m a S e t h i j a kasnije.
4 7

78

Religijske veze i muslimanska povijest

no tlo za radikale i radikalizam za izvoz. Ovim pitanjima treba se pristupiti na razliitim razinama i pozivaju na reformu vlasti i voj ske, inzistiranje na demokratskim pravima, pruanje vee slobode za djelovanje nereligijskim i neekstremistikim politikim stranka ma i izlaenje na kraj s vojnim vjebalitima i fundamentalistikim kolama koje usmjeravaju uenike prema sukobu i aktivizmu. Ali mora se obratiti pozornost i na trenutanu borbu u Pakistanu u kojem je njegova jaka intelektualna zajednica igrala vrijednu, esto vizionarsku, ulogu. Uistinu, Haqqanijeva vlastita otroumna ana liza dio je ovog bogato konstruktivnog pokreta. 'Rat protiv tero ra' prevoen Amerikom bio je toliko zaokupljen vojnim potezima, meudravnom diplomacijom, meuvladinim dijalozima i radom s voama openito (diljem svijeta, ne samo u Pakistanu) da je esto dolazilo do zanemarivanja vanosti civilnog drutva, unato kriti ki vanom radu koji obavlja u vrlo tekim okolnostima. tovie, aktivnosti dalekog dosega humanista imaju bogatu po vijest u Pakistanu i ta tradicija zasluuje velianje i podrku. Ve je donijela rezultate vrijedne divljenja koji su privukli globalnu panju u drugim kontekstima. Primjerice, pristup temeljen na ljudskom razvoju za razumijevanje ekonomskog i drutvenog razvitka (ocje njujui razvitak ne samo rastom bruto domaeg proizvoda, ve po boljanjem ivotnih uvjeta ljudi) prvi je uveo pakistanski ekonomist i bivi ministar financija Mahbub ul Haq. Pristup se esto koristio meunarodno, ukljuujui i Pakistan, kako bi ocijenili nedostatke javnih interesa (kritika je esto bila estoka) i jo uvijek ostaje jedan od glavnih oslonaca konstruktivnih mjera Ujedinjenih naroda pri ekonomskom i drutvenom razvoju. Vano je prepoznati da A. Q. Khanova tajna nuklearna roba nije jedina stvar koju je Pakistan izvezao u inozemstvo. Znaajni nekonfesionalni doprinosi te vrste potjeu od daleko senih vizija osoba koje sudjeluju, ne specifino od njihove religi48 49

H u s a i n H a q q a n i , " T e r r o r i s m Still T h r i v e s i n P a k i s t a n " , International Herald Tribune, 2 0 . srpnja 2005., str. 8. V i d i i p r o n i c a v u i i n f o r m a t i v n u k n j i g u Pakistan: Between Mosque and Military, W a s h i n g t o n , D.C., C a r n e g i e E n d o w m e n t for I n t e r n a t i o n a l P e a c e , 2 0 0 5 . I A h m e d R a s h i d , Taliban: The Story of the Afghan Warlords, L o n d o n , P a n , 2001., i Taliban: Islam, Oil and the New Great Game in Central Asia, L o n d o n , T a u r i s , 2 0 0 2 .
4 8

V i d i Human Development Reports koji g o d i n j e izdaje U N P D ( P r o g r a m za razvoj U N a), projekt koji je zapoeo, i d u g o g o d i n a vodio, M a h b u b ul H a q . N a k o n M a h b u b ul H a q o v e p r e r a n e s m r t i , t a j v e i m d i j e l o m s v j e t o v a n posao obavio je u P a k i s t a n u za n j e g a i n s t i t u t koji je osnovao (koji sada sposobno v o d i n j e g o v a u d o v i c a K h a d i j a H a q ) .
4 9

79

Identitet i nasilje

oznosti. Pa ipak ta injenica nije uinila Mahbub ul Haqa nita manjim muslimanom. Njegova vjera u religiju u svojem pravom obliku bila je jaka, kao to mogu potvrditi, jer sam imao ast po znavati ga kao bliskog prijatelja (od naih zajednikih studentskih dana na Cambridgeu poetkom 1950-ih do njegove iznenadne smrti 1998.). Razliku izmeu iroke lepeze obveza muslimana i nji hovog naroito usko definiranog islamskog identiteta iznimno je vano razumjeti. etvrti razlog naglaavanja vanosti ove razlike je da se ona nezanemarivo - i ponekad potpuno - proputa u nekim 'bitkama protiv terorizma' koje se trenutano dogaaju. To moe imati, i vjerujem da ve doista ima, vrlo kontraproduktivan uinak. Pri mjerice, pokuaji borbe protiv terorizma pomou regrutiranja re ligije 'na neiju stranu' nije bili samo prilino neuinkoviti, njihov nedostatak je, rekao bih, u ozbiljnoj konceptualnoj dezorijentaciji. Ova tema vidljivo zasluuje temeljitiju raspravu.

Borba protiv terorizma i razumijevanje identiteta

Nejasnoa oko mnogostrukih identiteta muslimana i njihovog islamskog identiteta posebno, nije samo pogreka u opisu, ona ima ozbiljne implikacije na politiku za mir u nesigurnom svijetu u kojem ivimo. U suvremenom svijetu mnogo je zabrinutosti oko globalnih sukoba i terorizma. Tako bi i trebalo biti, budui da su prijetnje stvarne, a potreba da se uini neto kako bi se svladala i obuzdala ta opasnost je hitna. Poduzimanje koraka proteklih go dina ukljuivalo je vojne intervencije u Afganistanu i Iraku. Ovo su vane teme za javnu raspravu (moram priznati kako sam bio potpuno skeptian to se tie politike koju su odabrali koalicijski partneri za operacije u Iraku), ali ovdje u se fokusirati na drugi dio globalnog pristupa sukobima i terorizmu, koji ukljuuje javne interese vezane uz kulturne veze i civilno drutvo. Kao to je obraeno u 1. poglavlju, ova se knjiga posebno zani ma za konceptualnu strukturu unutar koje se vide i razumiju ove konfrontacije te kako su interpretirani zahtjevi javnog djelovanja. Upotreba jedne kategorizacije ljudi na svijetu ovdje igra nejasnu ulogu. Nejasnoe pridonose zapaljivosti svijeta u kojem ivimo. Problem na koji aludiram mnogo je suptilniji od grubih i pogrdnih stajalita koja su iznijeli ljudi sa Zapada o drugim kulturama, poput 80

Religijske veze i muslimanska povijest

neukrotivoga general pukovnika amerike vojske Williama Boykina (ija je izjava kako je kranski Bog 'silniji' od islamskog Boga spomenuta u 1. poglavlju). Lako je zamijetiti glupost i ispraznost ovakvih stajalita. Ono to se, meutim, smatra veim i openitijim problemom (unato odsutnosti veliine omalovaavanja) jesu potencijalno strane posljedice klasificiranja ljudi u smislu jednostrukih veza upletenih oko iskljuivo religijskih identiteta. To je posebno zna ajno za razumijevanje prirode i dinamike globalnog nasilja i tero rizma u suvremenom svijetu. Religijsko dijeljenje svijeta proizvodi duboko obmanjujue razumijevanje ljudi diljem svijeta i raznoli kih veza medu njima i takoer ima za posljedicu uveavanje poje dinanih razlika izmeu dviju osoba do iskljuivanja svih drugih vanih interesa. U bavljenju onime to se naziva 'islamski terorizam', rasprav ljalo se da li biti muslimanom zahtijeva neku vrstu snanog konfrontacijskog aktivizma ili, kao to su mnogi svjetski voe argu mentirali na topao - i ak nadahnuti - nain, da 'pravi musliman' mora biti tolerantan pojedinac. Odbijanje potrebe za konfrontacijskim interpretiranjem islama vrlo je uputno i iznimno vano danas, a posebno Tony Blair zasluuje pohvale za to to je ui nio u tom pogledu. Ali u kontekstu Blairovog estog prizivanja 'umjerenog i pravog glasa islama', moramo postaviti pitanje je li uope mogue - ili nuno - definirati 'pravog muslimana' u smi slu politikih i drutvenih uvjerenja o konfrontaciji i toleranciji, o kojima su razni muslimani kroz povijest zauzimali, kao to je ranije spomenuto, prilino razliita stajalita. Posljedica ovog po litikog pristupa fokusiranog na religiju i institucijskih politika koju je izazvala (s estim objavama tipa, citirajui jedan primjer, "vlada se sastaje s muslimanskim vodama u sljedeoj vanoj fazi planiranoj radi uvrenja ujedinjene fronte"), bila je potpomoi i ojaati glas religijskih voa i pritom umanjivati vanost nereligijskih institucija i pokreta. Potekoa s djelovanjem na pretpostavku jednostrukog identiteta - onog religijskog - nije, naravno, poseban problem koji se odnosi samo na muslimane. Takoer bi se odnosio na svaki pokuaj razumi jevanja politikih stajalita i drutvenih miljenja ljudi koji su sluaj no krani, idovi, hinduisti ili Sikhi, veim dijelom ovisei - ili samo - o onome to njihovi navodni vjerski voe izjave kao glasnogovor nici njihovih 'pastvi'. Jednostruka klasifikacija daje zapovjedni glas 81

Identitet i nasilje

'vrhovnim' osobama u potivanoj religijskoj hijerarhiji dok su druga stajalita prilino degradirana i zasjenjena. Danas postoji zabrinutost - i neto uenja - da su unato poku ajima uvoenja religijskog vrha muslimana i drugih nekranskih skupina u dijalog oko globalnog mira i lokalnog smirivanja, vjerski fundamentalizam i militantno regrutiranje nastavili djelovati ak i u zapadnim zemljama. Pa ipak ovo ne bi trebalo uditi. Pokuaji prido bivanja vjerskih voda i sveenika za podupiranje politikih razloga, zajedno s pokuajima redefiniranja religija ukljuenih u smislu poli tikih i drutvenih stavova, prikazuje kao nevano vanost nereligijskih vrijednosti koje ljudi mogu i doista imaju u svojem odgovaraju em podruju, bili oni religiozni ili ne. Napori pridobivanja mula i sveenstva kako bi sudjelovali izvan neposrednog podruja religije mogli bi, naravno, promijeniti ono to se propovijeda u damijama i hramovima. Ali ono takoer umanjuje graansku inicijativu ljudi koji su sluajno muslimani po vjeri koji se mogu i doista obvezuju (zajedno s drugima) baviti onim to su u biti politiki i drutveni problemi. Nadalje, to tako er pojaava osjeaj udaljenosti izmeu pripadnika razliitih vjer skih zajednica posebno naglaavajui njihove vjerske razlike, esto na tetu drugih identiteta (ukljuujui i onaj kao dravljanina ze mlje o kojoj se radi), a koji su mogli imati vie zbliavajuu ulogu. Bi li britanski dravljanin koji je sluajno musliman morao ovisiti o sveenicima i drugim voama vjerske zajednice kako bi stupio u kontakt s premijerom svoje zemlje, koji je bio osobito estok da bi govorio preko vjerskih voa? Ne bi trebalo toliko uditi da se zanemarivanje svih identiteta ljudi izuzev onih vezanih za religiju moe pokazati kao problema tian nain pokuavanja da se smanji stisak vjerskog sektatva. Taj problem takoer naglo nastaje kod bavljenja teim - i turbulentnijim - politikim situacijama u Iraku i Afganistanu u kojima bjesne borbe. Izbori i referendum u Iraku 2005. mogu se gledati kao zna ajan uspjeh unutar svojih vlastitih kriterija i procjene: izbori jesu odrani, prilino visoki udio birakog tijela jest glasovao, a nasilna ometanja nisu pokvarila cjelokupni trud. Pa ipak, u nedostatku mo gunosti za otvoreni i sudioniki dijalog izvan onog to su pruale vjerske institucije, glasaki proces bio je kako se i moglo oekivati: sektaki, povezan s religijskim i etnikim pripadnostima. Sudjelo vanje ljudi razliitih pripadnosti (ijiti, suniti, Kurdi) bila je vrsto posredovana pojedinim glasnogovornicima za pojedinu pripadnost, 82

Religijske veze i muslimanska povijest

s opim ulogama dravljanstva onih ljudi kojima je dana mala mo gunost za razvoj i djelovanje. Unato mnogim postignuima Karzaijeve vlade u Kabulu (sva kako je mnogo postignuto), u Afganistanu takoer postoji vrlo slian, ali manje intenzivan, problem, s okuanim oslanjanjem na slubenu politiku o okupljanjima plemenskih voa i vijea sveenika, prije nego na zahtjevniju, ali puno vaniju kultivaciju otvorenih opih di jaloga i meusobnog djelovanja koji mogu ii dalje od vjerske politike. Doivljavati religijske veze kao sveobuhvatni identitet moe ostaviti velikog traga na politici. Uzevi u obzir goleme izazove s kojima se afganistansko vodstvo susree, nuno je imati strpljenja s pristupima koje isprobavaju, ali mogue dugorone potekoe odabiranja tog ogranienog naina moraju se definirati a da se ne kompromitira divljenje prema onom to je Karzaijeva vlada ve ostvarila. to se globalnog izazova terorizma tie, imamo razloga oekivati od svjetskih voa koji se bore protiv toga veu jasnou razmilja nja od onog to trenutano dobivamo. Nejasnoa izazvana implicit nim uvjerenjem u odjeljivako shvaanje identiteta stvara ozbiljne granice pred svladavanjem globalnog terorizma i stvaranja svijeta bez ideoloki organiziranog nasilja velikih razmjera. Priznavanje mnogostrukih identiteta i svijeta izvan religijskih veza, ak i za jako religiozne ljude, moda moe promijeniti stvari u problematinom svijetu u kojem ivimo.

Terorizam i religija
Imao sam ast povrno poznavati Daniela Pearla. Doao je na jedno moje predavanje u Parizu 2000., i poslije smo imali podui razgo vor. Znao je da e uskoro biti prebaen u Bombay (ili Mumbai, kako se danas zove), izvjetavajui za Wall Street Journal Indijskog potkontinenta. Kasnije, poetkom veljae 2001., opet sam ga sreo u Bombayu i imao sam priliku nastaviti na razgovor. Ostao sam zapanjen ne samo Pearlovom izuzetnom inteligencijom, ve i nje govom predanou u traganju za istinom i, pomou toga, pomaga nju stvaranja boljeg - i manje nepravednog - svijeta. Takoer smo raspravljali, posebno tijekom naeg prvog susreta, kako se nasilje na svijetu esto iri neznanjem i pomutnjom, kao i nepravdom ko joj se ne obraa dovoljno pozornosti. Bio sam dirnut, intelektualno i emocionalno, predanou Daniela Pearla u borbi za mir i pravdu 83

Identitet i nasilje

putem unapreenja razumijevanja i prosvjeenja. Bila je to ta pre danost ispitivanju i istraivanju koja ga e na kraju stajati ivota, kada su ga teroristi zarobili i pogubili u Pakistanu godinu dana od naeg posljednjeg susreta. Danielov otac, Judea Pearl, koji je i predsjednik Daniel Pearl Foundation (Zaklade Daniela Pearla), koja je posveena meukulturnom razumijevanju, nedavno je izrazio svoju frustraciju u dirljivom - takoer i prosvijeenom - lanku o rezultatu vanog sastanka muslimanskih uenjaka u Ammanu u Jordanu. Konfe rencija, kojoj je prisustvovalo 170 islamskih sveenika i strunja ka iz etrdeset zemalja, pokuala je definirati "stvarnost islama i njegovu ulogu u suvremenom drutvu". Posljednje priopenje amanske konferencije, objavljeno 6. srpnja 2005., kategoriki je ustanovilo: "Nije mogue proglasiti otpadnicima niti jednu sku pinu muslimana koja vjeruje u Alaha Monog i Uzvienog, i Nje govog glasnika (pratili ga mir i blagoslov) i glavne nosioce vjere, i one koji potuju nosioce islama i ne odriu se niti jednog nunog dijela religije." Judea Pearl bio je razoaran, iako je preblag i tolerantan da bi izrazio gnjev, zakljukom da "vjerovanje u osnovne postavke vjere prua apsolutnu zatitu od optubi za otpadnitvo". On istie kako to znai da e "bin Laden, Abu Musab al-Zarqawi i ubojice Danie la Pearla i Nicka Berga ostati pravovjerni pripadnici muslimanske vjere, dokle god je se izriito ne odreknu". Razoarenje Judea Pearla odraavalo je nadu koju je vidno gajio da stravini inovi terora nee dobiti samo osudu muslimanskih uenjaka (to su zapravo, ustvari, nesumnjivo dobili, nazovimo stvari pravim imenom), nego da je to dovoljan razlog za religijsko izopenje. Ali do izopenja nije dolo i kako je poznato da su uvjeti za bivanje muslimanom temeljno opisani u islamu, do toga i nije moglo doi. U sluaju Judea Pearla, osobno razoaranje u potpu nosti je prirodno, ali kada se isto oekivanje upotrijebi u strategiji borbe protiv terorizma na globalnoj razini, moemo se opravda no zapitati imaju li zapadni stratezi dobar razlog da oekuju da se samu religiju moe regrutirati kako bi se borila protiv teroriz ma proglaavajui teroriste otpadnicima. Oekivanje se rasprilo u Amanu, ali je li to bilo realno oekivanje stratega?
50

J u d e a P e a r l , "Islam S t r u g g l e s to S t a k e O u t Its P o s i t i o n " , International une, 2 0 . s r p n j a 2 0 0 5 .

5 0

Herald Trib

84

Religijske veze i muslimanska povijest

Kao to je obraeno ranije, moramo se zapitati je li uope mo gue definirati 'pravog Muslimana' u smislu uvjerenja o sukobu i toleranciji, o kojima islam ne govori i u vezi s kojima su razliiti muslimani zauzeli daleko drukija stajalita tijekom mnogo stolje a. Ta sloboda je doputala, naravno, jordanskom kralju Abdulla h s II. da odluno izjavi, kao to je uinio tijekom iste te konferen cije, da su "inovi nasilja i terorizma koje izvravaju ekstremistike skupine u ime islama u potpunosti kontradiktorni naelima i ide ologiji islama". Ali taj sud - i uistinu strog ukor - jo nas uvijek ne dovodi do poloaja kojim bi na taj nain osuene osobe morale biti viene kao 'otpadnici', a to je ta vana toka koju je amanska deklaracija muslimanskih uenjaka potvrdila. Otpadnitvo je pi tanje osnovnog religijskog vjerovanja i posebne prakse; nije stvar korektnosti pri interpretiranju drutvenih ili politikih principa, ili pravinosti civilnog drutva, ili ak identificiranja, to bi veina muslimana doivjela kao uasno civilno vladanje ili neugodno po litiko ponaanje.

Bogatstvo muslimanskih identiteta

Ako je jedini identitet osobe koja je musliman onaj islamski, tada bi naravno svi moralni i politiki sudovi te osobe morali biti specifi no vezani uz religijsku procjenu. Ta je odijeljena iluzija koja uzro kuje zapadni - posebno anglo-ameriki - pokuaj uvlaenja islama u takozvani rat protiv terorizma. Odbijanje razlikovanja (1) niza udruenja i veza osobe koja je musliman (to se razlikuje od osobe do osobe) od (2) njegovog ili njezinog islamskog identiteta osobito je esto navodila zapadne voe kako bi vodili politike bitke protiv terorizma nepoznatim putem definiranja - ili redefiniranja - islama. Trebalo bi uoiti kako ne samo da je taj odijeljeni pristup napravio vrlo malo do sada, ve i da se ne moe zapravo oekivati da e se postii mnogo imajui na umu razliku izmeu problema religije, s jedne strane, a s druge strane, ostale stvari o kojima muslimani, bez
51

P o s e b n o je v a n o ovdje p r i m i j e t i t i p r o n i c a v u r a z l i k u koju je M a h m o o d M a m d a n i vrlo jasno p r e d s t a v i o : " M o j je cilj p o d v r g n u t i s u m n j i iroko z a s t u p l j e n u p r e t p o s t a v k u . , da se ekstre m i s t i k a religijska nastojanja m o g u i z j e d n a i t i s p o l i t i k i m t e r o r i z m o m . T e r o r i z a m nije n u n o posljedica religijskih nastojanja, bilo f u n d a m e n t a l i s t i k i h ili svjetovnih. Z a p r a v o , t e r o r i z a m s u izrodila politika s u e l j a v a n j a " (Good Muslim, Bad Muslim: America, the Cold War, and the Roots of Terror, N e w Y o r k , D o u b l e d a y , 2 0 0 4 , str. 61-62).
51

85

Identitet i nasilje

obzira koliko religiozni bili, moraju sami odluivati. Iako je teko pri kazati granicu izmeu dvaju podruja, podruje vjerskog izopenja i otpadnitva ne moe se proiriti mnogo dalje od dobro utemeljenih sredinjih postavki islamskog kanona i priznatih obiaja. Religija nije i ne moe biti sveobuhvatni identitet osobe. Tono je, dakako, da su takozvani islamski teroristi vie puta zaredom pokuali proiriti ulogu religije dalje od podruja drugih sfera, protivno (kao to je kralj Abdullah ispravno primijetio) ope prihvaenim naelima i domeni islama. Takoer je tono da bi oni koji regrutiraju za terorizam radije eljeli da muslimani zaborave da posjeduju i druge identitete i da moraju odluivati o mnogim vanim politikim i moralnim pitanjima i preuzeti odgovornost za svoje odluke, nego da ih vode zagovaranja onih koji regrutiraju za terorizam temeljen na njihovoj neuobiajenoj interpretaciji isla ma. Pogrene pretpostavke vezane za takva nastojanja zasigurno se mogu temeljito ispitati i osuditi. Ali strategija pokuaja zaustavljanja regrutiranja izjavljivanjem kako su osobe koje provode regrutaciju 'otpadnici' isto bi tako - bojim se, na poneto osobit nain - prote gnula doseg religije izvan svojeg utemeljenog podruja. Osnovno prepoznavanje mnogostrukosti identiteta kosilo bi se s nastojanjem doivljavanja ljudi iskljuivo u smislu religije, bez obzira koliko religiozni bili unutar podruja religije. Pokuaji zaustavljanja terorizma uz pomo religije rezultirali su poveanjem utjecaja, u Bri taniji i Americi, islamskih sveenika i ostalih pripadnika religijskog vrha o stvarima koje nisu unutar domene religije, u vrijeme kada po litike i drutvene uloge muslimana u civilnom drutvu, ukljuujui i naelo demokracije, trebaju naglasak i puno veu potporu. Ono to je vjerski ekstremizam napravio kako bi degradirao i umanjio odgo vorno politiko djelovanje graana (bez obzira na religijski etnicitet), prije je donekle pojaano nego istrijebljeno, pokuajem borbe protiv terorizma nastojei pridobiti religijski vrh na 'pravu stranu'. Pri pri kazivanju politikih i drutvenih identiteta kao nevanih, za razliku od religijskog identiteta, civilno je drutvo bilo gubitnik, tono u vrijeme kada ga je potrebno ojaati.
52

Ovo nije k a k o bi se z a n i j e k a l o d a se p o d r u j e i s l a m s k i h p o s t a v k i m o e neto d r u k i j e definirati; v i d i , p r i m j e r i c e , r a z l i k u M . Syafi'i A n w a r a i z m e u ' p r a v n o i s k l j u i v o g p r i s t u p a ' i ' m a t e r i j a l n o u k l j u i v o g p r i s t u p a ' u n j e g o v o m r a d u " T h e F u t u r e of I s l a m , D e m o c r a c y , a n d A u t h o r i t a r i a n i s m in t h e M u s l i m W o r l d " , ICIP Journal, 2, 2 0 0 5 . A l i n i j e d n a o d o v i h i n a i c a n e m o e u i n i t i r e l i g i j u s v e o b u h v a t n i m i d e n t i t e t o m osobe.
5 2

86

5. poglavlje

Zapad i protuzapad

Odupiranje 'pozapadnjaenju' snano je prisutno u svijetu danas. Moe poprimiti oblik odbojnih ideja koje se doivljavaju kao 'zapadne', ak i kada su se te ideje javile i djelovale povijesno u mnogim nezapadnim drutvima i bile dio nae svjetske prolosti. Ne postoji, primjerice, nita posebno 'zapadno' u vrednovanju slobode ili obrani javnog miljenja. Pa ipak to to se njih etiketira kao 'zapad no' moe stvoriti negativan stav prema njima u drugim drutvima. Uistinu, to je vidljivo iz razliitih oblika protuzapadne retorike koji variraju od zagovaranja 'azijskih vrijednosti' (to je posebno djelovalo u istonoj Aziji 1990-ih) do inzistiranja da Islamski ideali' moraju biti neprijateljski nastrojeni prema svemu to predstavlja Zapad (stav koji je pridobio zamjetan temelj posljednjih godina). Dio razloga za ovu fiksaciju Zapadom, ili 'navodnim' Zapadom, lei u povijesti kolonijalizma. Zapadni imperijalizam posljednjih ne koliko stoljea ne samo da je potkopao politiku neovisnost zema lja kojima su vladale ili gospodarile kolonijalne sile, nego je takoer stvorio klimu koja je opsjednuta Zapadom, iako se oblik te opsesije moe znatno razlikovati - od podanikog oponaanja, s jedne strane, do nepokolebljivog neprijateljstva s druge strane. Dijalektika koloni jalnog uma ukljuuje i divljenje i nezadovoljstvo. Bilo bi pogreno pokuati doivjeti postkolonijalno nezadovoljstvo prema Zapadu samo kao reakciju na stvarno kolonijalno zlostavljanje, izrabljivanje i poniavanje. Postkolonijalno otuenje nije samo reakcija na pravu povijest zlostavljanja. Moramo ii dublje od traenja brzog objanjenja izazivajui reakciju 'milo za drago' - vie o tome uskoro. Pa ipak, vano je i prepoznati i zapamtiti da se teka zlostavljanja jesu dogodila, a ponekad kolektivno sjeanje - sauvano u prozi ili poeziji - tih stvarnih grijeenja jo pobuuje protuzapadne stavove danas. Sada kada se topla nostalgija za carstvima prolosti - za bri87

Identitet i nasilje

tanskim posebno - ini se vraa u Europu (i to je jo udnije, ak i u Ameriku), vrijedi zapamtiti da zamjetljiv osjeaj velike kolonijalne nepravde nije u potpunosti neosnovan. Povrh naruavanja i zvjerstava koja su poinili kolonijalni vladari (dobro opisani zloglasnim Amritsar masakrom u Indiji 13. travnja 1919. kada je 379 nenaoruanih ljudi upucano na mirnom susretu), njihov opi psiholoki pristup prema pokorenim ljudima esto stva ra jak osjeaj ponienja i nametanja prividne inferiornosti. Uloga kolonijalnog poniavanja u dijalektici dominiranih ljudi zasluuje barem onoliko panje koliko utjecaj ekonomske i politike asimetrije koju su nametnule carske vlasti. U Hodoasnikom postojanju, John Bunyan govori o 'dolini poni enja'. Bunyan je dobro poznavao ponienje, provevi mnogo godi na u zatvoru. Ustvari, poeo je pisati tijekom svojeg drugog boravka u zatvoru 1670-ih (knjiga je izdana 1678.). Ali uznemirujua koliko i opis te zamiljene doline, ne moe se ni priblino usporediti sa svije tom ponienja i degradacije koji je, recimo, Afrika ve doivljavala u Bunyanovom svijetu 17. stoljea. Afriku, koja je kolijevka ljudske rase i koja je zasluna za mnoge pionirske dogaaje rasta ljudske civiliza cije, poeli su pretvarati u kontinent europske prevlasti i nalazite robova koji su bili otpremani kao ivotinje u Novi svijet. Razorne posljedice ponienja ljudskih ivota teko da se mogu preuveliati. Povijesna zla trgovine robljem i kolonizacije (i rasne uvrede koje su nadodane fizikoj i socijalnoj nepravdi) viena su kao 'rat protiv Afrike', prema Neovisnom povjerenstvu za Afriku kojim predsjeda Albert Tevoedjre, koje kao glavni zadatak Afrike danas prepoznaje "pobijediti rat protiv ponienja" (odabrani naslov izvje taja). Dok povjerenstvo raspravlja, guenje i ocrnjivanje Afrike tije kom posljednjih nekoliko stoljea ostavilo je vrlo negativno naslijee protiv kojeg se ljudi s tog kontinenta moraju boriti. Naslijede uklju uje ne samo pustoenje starih institucija, ve i unitenje drutvene sigurnosti, o kojem mnogo toga drugog ovisi. Slino potkopavanje dogodilo se i drugdje. Sada kada je stvarno sjeanje na britansku vladavinu velikim dijelom isparilo u Britaniji i nostalgija za tim (zajedno s oboavanjem curryja) prilino je velika, vrijedno je prisjetiti se da sloeni stav junih Azijaca o Britaniji uklju53

Albert Tevoedjre, Winning the War Against Humiliation, N e w Zork, U N D P , 2 0 0 2 , R e p o r t on the Independent Commission on Africa a n d Challenges of the T h i r d M i l l e n i u m . Ovo je engle ski prijevod izvjetaja originalno objavljen n a francuskom: Vaincre l'humiliatton, Paris, 2002.
5 5

88

Zapad i protuzapad

uje reakcije na neke posebno neprivlane komponente, koje su ko egzistirale s drugim elementima, imperijalnog uma. Nikada nije bilo nestaice indofila u imperijalnoj hijerarhiji i bili su posebno vani u 18. stoljeu. Ali kada je carstvo utvreno, potreba za dranjem daleko od sebe postalo je presudni dio obrazovanja britanskih asnika od poet ka 19. stoljea. Jedan od razloga za to najbolje je objanjen u poznatoj povijesti Indije Jamesa Milla, koja je bila propisana literatura carskih kadrova koji samo to nisu krenuli na putovanje u tu zemlju, to jest, dok su "nai preci, iako grubi, bili iskreni", naprotiv "ispod sjajne vanjtine hinduista lei generalna sklonost prijevari i perfidnosti". Knjiga koju je Mill napisao a da nikad, barem jednom, nije posjetio Indiju i da nije znao itati bilo koji od indijskih jezika, britanska ju je administracija smatrala sve u svemu mjerodavnom, a lord Macaulay, koji e uskoro postati najmonijim britanskim administratorom u In diji, opisao ju je kao "sve u svemu najveim povijesnim djelom koje se pojavilo na naem jeziku jo od Gibbonovog". U toj 'bibliji britanskih indijskih asnika', Mill je takoer razjasnio da dok su neki smatrali Indijce i hinduiste "ljudima razvijene civili zacije", odluio je da su "oni zapravo napravili samo nekoliko najra nijih koraka u razvoju civilizacije". Za primjer, dopustite da ukratko objasnim jednu od mnogobrojnih optubi koje ispunjavaju Millove stranice, vezane uz njegovu ocjenu klasine indijske astronomije. Posebno se tie dokaza za Zemljinu rotaciju i modela gravitacijskog privlaenja koje je iznio Aryabhata, roen 476 p. Kr. - dokaza koje su takoer prouavali kasniji indijski astronomi Varahamihira i Brahmagupta, u 6., odnosno u 7. stoljeu. Ti su radovi bili dobro poznati u arapskom svijetu i potaknuli su mnogo rasprava. Ustvari, Brahmaguptina knjiga prevedena je na arapski u 8. stoljeu, a ponovno ju je preveo iranski matematiar Alberuni u 11. stoljeu (budui da je Alberuni smatrao kako je prijanji arapski prikaz poneto pogrean). Krajem 18. stoljea, William Jones, koji je sluio u East India Com pany (Istonoindijskom trgovakom drutvu) u Calcutti, saznao je za
54 55 56 57

Z a n i m l j i v r o m a n W i l l i a m a D a l r y m p l e a o ljubavi koja prelazi r a s n e g r a n i c e u Indiji 18. stoljea, White Mughals, L o n d o n , F l a m i n g o , 2002., k a d a je oko t r e i n e b r i t a n s k i h m u k a r a c a u Indiji ivjelo s i n d i j s k i m e n a m a , teko bi bilo ponoviti u stoljeu koje je uslijedilo, p o d sve okrutnijim imperijalnim odnosima.
5 4

J a m e s M i l l , The History of British India, L o n d o n , 1817., pon. i z d , C h i c a g o , U n i v e r s i t y of C h i c a g o Press, 1975., str. 2 4 7 .

5 5 5 6

C i t i r a n o u u v o d u J o h n a C l i v e a M i l l u , The History of British India, str.viii. M i l l , The History of British India, str. 2 2 5 - 2 6 .

5 7

89

Identitet i nasilje

stare spise na sanskrtu i izrazio je divljenje za ta rana indijska dijela iz astronomije. Komentirajui to, Mill je izrazio potpuno uenje Jonesovoj lakovjernosti. Nakon ismijavanja apsurdnosti tih atribu cija i komentiranja 'pretencioznosti i zanimanja' Jonesovih indijskih informanata, Mill je zakljuio da je "vrlo razumljivo samo po sebi da sir William Jones, iji su se brahmanski uenjaci upoznali s idejama europskih filozofa u vezi sa sustavom svemira, uje od njih kako su te ideje zastupljene u njihovim vlastitim knjigama". Na taj nain, Millovo vjerovanje u "generalnu sklonost prijevari i perfidnosti" Indijaca na kraju je imalo i razjanjavajuu ulogu u njegovoj povijesti Indije. Na kraju opsenog napada na navodna indijska dostignua po sebno u matematici i znanosti, Mill je doao do zakljuka da je in dijska civilizacija razmjerna s 'drugim inferiornim civilizacijama' po znatima Millu: "gotovo ista kao ona od Kineza, Perzijanaca i Arapa", a jednako inferiorna kao one ostalih "podreenih nacija, japanske, koininske , sijamske, burmanske, ak i malezijske i tibetske". Na kon te iscrpne procjene, ako su te 'podreene nacije' pale kao rtva nekog nezadovoljstva kolonijalnog Zapada, moda ne bi bilo u redu jednostavno to pripisati samostvorenoj paranoji.
58 59 60 61 62

Dijalektika koloniziranog uma

Pa ipak ogranieni horizonti koloniziranog uma i njegova fiksacija Zapadom - bilo zbog ogorenosti ili iz divljenja - moraju biti svla dani. Ne moe imati smisla doivljavati se iskljuivo kao netko tko je
W i l l i a m a Jonesa esto se s m a t r a t i p i n i m 'orijentalistom', to je o n o i g l e d n o i bio. M e u t i m , s v a k i prijedlog p r o n a l a e n j a s v e o b u h v a t n i h z a j e d n i k i h znaajki s h v a a n j a koje bi dijelili svi orijentalisti - od W i l l i a m a J o n e s a d o J a m e s a M i l l a - bilo bi teko p o d r a t i . N a o v u t e m u , v i d i 7. poglavlje ("Indian T r a d i t i o n s a n d W e s t e r n I m a g i n a t i o n " ) moje k n j i g e The Argu mentative Indian, L o n d o n , A l l e n L a n e ; i N e w Y o r k , F a r r a r , S t r a u s & G i r o u x , 2 0 0 5 .
5 8

M i l l je u Jonesovim uvjerenjima o ranoj indijskoj m a t e m a t i c i i astronomiji naao "dokaz o zaluenoj lakovjernosti s kojom su m n o g i hinduisti gledali n a stanje u d r u t v u " , a posebno g a je nasmijalo da je Jones iznio ove a t r i b u t e "s d a k o m vjere" (The History of British India, str. 223-24). S d r u g e , bitne, strane, M i l l mijea odvojene tvrdnje oko (1) principa gravitacijskog privlaenja, (2) Zemljine d n e v n e rotacije i (3) gibanje Zemlje oko Sunca. A r y a b h a t i n e i B r a h m a g u p t i n e preoku pacije bile su u g l a v n o m p r v e dvije, o kojima su specifine izjave iznesene, za razliku od tree.
5 9 6 0

M i l l , The History of British India, str. 223-24.

C o c h i n c h i n e je francuski n a z i v za p o d r u j e j u n o g V i j e t n a m a ija je prijestolnica bila S a j g o n (op. prev.).

6 1 6 2

Ibid., str. 2 4 8 .

90

Zapad i protuzapad

(ili iji su preci) pogreno prikazani, ili su kolonijalisti loe postupali s njima, bez obzira koliko istinita ta identifikacija bila. Nedvojbeno postoje prilike kada ta dijagnoza moe biti prilino relevantna. Imajui na umu nastavljanje nekih kolonijalnih neujed naenosti u razliitim oblicima -izraz 'neokolonijalizam' esto se ko risti za njih - i snano novo iskuenje da uoimo velike vrijednosti prolih imperijalnih ureenja, takve prilike mogu se ee pojavljiva ti. Ali voditi ivot u kojem se ogorenost na nametnutu inferiornost iz prolosti vraa kako bi dominirala neijim prioritetima danas, ne moe ne biti nepoteno prema samome sebi. Takoer moe nadale ko skrenuti panju s drugih ciljeva da oni koji potjeu iz bivih kolo nija imaju razloga cijeniti i drati ih se u suvremenom svijetu. Uistinu, kolonizirani um neumoljivo je opsjednut nevanom ve zom s kolonijalnim silama. Dok posljedica takve opsesije moe po primiti razliite oblike, ta opa ovisnost teko moe biti dobar temelj za samorazumijevanje. Kao to u uskoro objasniti, priroda te 'reak tivne samospoznaje' imala je dalekosene posljedice na suvremene dogaaje. To ukljuuje (1) poticaj koji je dala nepotrebnom neprija teljstvu prema mnogim svjetskim idejama (kao to su demokracija i osobna sloboda) zbog pogrenog dojma da su to 'zapadne' ideje; (2) doprinos koji je dala iskrivljenom shvaanju intelektualne i znan stvene povijesti svijeta (ukljuujui ono to je tipino 'zapadno' i to je mijeanog naslijea); i (3) potporu koju je imala obiaj davati rastu vjerskog fundamentalizma i ak meunarodnog terorizma. Ovo je, zamjeujem, poprilina lista direktnih i indirektnih do prinosa, ali prije negoli se opirnije upustim u temu, dopustite da ilustriram prirodu ove reaktivne samospoznaje povijesnim primje rom ukljuivanja intelektualnog identiteta. Vezano je za tumaenje indijske prolosti samospoznaje indijskog identiteta. Kolonijalno potkopavanje - kao ono Jamesa Milla - indijskih dostignua u zna nosti i matematici pridonijelo je 'preureenoj' samospoznaji koja bira 'svoj vlastiti stav' za nadmetanje sa Zapadom, naglaavajui relativnu prednost Indije u 'duhovnim' temama. Partha Chatterjee raspravio je pojavljivanje takvog stava:
63

Antikolonijalni nacionalizam puno prije stvara svoje vlastito podruje suverenosti unutar kolonijalnog drutva nego svoje politike borbe
63

The Argumentative

Indian, 6., 7. i 16. poglavlje

91

Identitet i nasilje

s imperijalnom vlasti. To ini dijelei svijet drutvenih institucija i obiaja na dva podruja - materijalno i duhovno. Materijalno je podruje 'vanjskog , gospodarstva, dravnike vjetine, znanosti i tehnologije, podruje gdje je Zapad dokazao svoju superiornost, a Istok podbacio. Na tom podruju se, onda, superiornost Zapada mora priznati, a njegova dostignua paljivo prouavati i ponoviti. Duhovno je, s druge strane, 'unutarnje' podruje koje nosi 'bitna' obiljeja kulturnog identiteta. to je vei uspjeh pri oponaanju zapadne vjetine materijalnog podruja, dakle, to je vea potreba ouvanja razliitosti neije duhovne kulture. Ovaj je princip, mislim, temeljno obiljeje antikolonijalnog nacionalizma u Aziji i Africi.
5 64

Mogue je da je Chatterjeejeva pronicava analiza moda malo pre vie 'usredotoena na Indiju', a njegov geografski irok zakljuak - obuhvaajui 'Aziju i Afriku' - moda prevelika generalizaci ja temeljena na dogaajima iz 19. stoljea, posebno na Indijskom potkontinentu. Reaktivni vlastiti identiteti doista mogu djelovati na razliite naine u razliitim podrujima i vremenima. Usprkos tome, bilo bi, mislim, ispravno prihvatiti da Chatterjee pravilno prepoznaje vaan aspekt sklonosti koja se razvila u mnogim dijelo vima europskih carstava u Aziji i Africi, ukljuujui Indijski pot kontinent tijekom britanske vladavine. Zasigurno je to potaknu lo Indijce da iznesu svoju 'duhovnost'.To je bila, u velikoj mjeri, reakcija na prilino uvredljivo imperijalno shvaanje analitike i znanstvene povijesti Indije. Ovaj selektivni fokus, dok je istodob no borben prema imperijalnim tvrdnjama potpune superiornosti (duhovno podruje je 'nae', reeno je), prouzroio je zanemari vanje - i umanjivanje - golemog dijela znanstvenog i matemati kog naslijea Indije. Uistinu, u ovom pogledu, ono prije naglaava Millovo pogreno shvaanje intelektualne povijesti Indije nego to mu se protivi.
65

P a r t h a C h a t t e r j e e , The Nation and Its Fragments, P r i n c e t o n , N. J . , P r i n c e t o n U n i v e r sity Press, 1993., str. 6.

6 4 6 5

N a ove i v e z a n e t e m e , vidi i The Argumentative

Indian, 1.-4. i 6.-8. poglavlja.

92

Zapad i protuzapad

Postoji i primjer openitijeg modela razvoja reaktivnog identiteta. Jedna od neobinosti postkolonijalnog svijeta je nain na koji mnogi ne-zapadni ljudi danas sebe esto smatraju tipinim 'drugima', kao to je Akeel Bilgrami, filozof, prelijepo obrazloio u raspravi nazva noj "What is a Muslim" (to je musliman?). Dovedeni su do toga da moraju definirati svoj identitet iskljuivo u odnosu na to da su drukiji od ljudi sa Zapada. Poneto od te 'karakteristike drukijeg' moe se vidjeti u pojavi razliitih samodefiniranja koju karakterizi raju kulturni i politiki nacionalizam, a ak i u doprinosu koji je ovaj reaktivan stav dao fundamentalizmu. Dok ti 'ne-zapadni' - a ponekad i 'protuzapadni' - stavovi podra zumijevaju naglaeno traenje neovisnosti o kolonijalnoj dominaciji, oni su, ustvari, potpuno ovisni o strancima - na negativan i protivan nain. Dijalektika osvojenog uma moe dovesti do duboko pristra ne i neumoljive reaktivne samospoznaje. Isto tako, ovaj jedinstveni nain razmiljanja moe zauzeti oblik pokuaja 'osveivanja' Zapa du (kao to teroristi smatraju da to rade, s izriitim ili preutnim aluzijama na zvjerstva iz kolonijalnog razdoblja) i traenja pravde u suvremenom svijetu prizivajui grijehe prolosti i sadanjosti za padnog svijeta. Moe i zauzeti i pozitivan oblik elje da se 'dostigne Zapad', pokuavajui ga 'pobijediti na vlastitom terenu' ili pokuava jui izgraditi drutvo kojima se 'ak i zapadnjaci moraju diviti'. Ovi pozitivni planovi moda nemaju prkos i nerazborit gnjev korektivne ili uzvratne zadae, ali i oni ine neiji identitet vrlo podreenim u odnosima s drugima. Kolonijalni vladari prolosti nastavljaju koristi ti golem utjecaj na postkolonijalni um dananjice. Jo jedna nesretna posljedica doivljavanja sebe kao 'drugog' je da obino ini zapadnjaku eksproprijaciju svjetskog naslijea univer zalnosti politikih ideja (kao to je vanost slobode i demokratskog miljenja) jo tetnijom. Kriva dijagnoza onoga to je 'zapadno' (vrlo esto kao to i jest, kako je objanjeno u 3. poglavlju) moe platiti visoku cijenu umanjujui potporu demokracije ili slobode u ne-zapadnom svijetu. Usto, moe pripomoi umanjivanju shvaanja ne pristranosti u znanosti i znanju, na temelju navodne potrebe kako bi bili adekvatno skeptini prema 'zapadnoj znanosti'. Uloga koju kolonijalna dijalektika igra u oteavanju ivota u Aziji i Africi moe se ilustrirati razliitim tipovima primjera. Kako bismo
66

A k e e l B i l g r a m i , " W h a t is a M u s l i m ? " , u A n t h o n y A p p i a h i H e n r y L o u i s G a t e s , ur., Identities, C h i c a g o , U n i v e r s i t y of C h i c a g o P r e s s , 1995.

6 6

93

Identitet i nasilje

zamislili posebno dalekosenu ilustraciju, Mamphela Ramphele, koji je izuzetna kombinacija uglednog doktora, vodeeg antiaparthejd aktivista i tvorca svjetske politike, pronicavo je objanjavao kako je, u neadekvatnoj zatiti od pojavljivanja epidemije AIDS-a u Junoafrikoj Republici, na prirodu javnog interesa u postaparthejdnoj Junoafrikoj Republici utjecalo "nepovjerenje u znanost koju su tradicionalno kontrolirali bijelci". To je dodalo estine jo jednom dijalektikom utjecaju u smjeru neaktivnosti koja proizlazi iz "straha priznavanja epidemije koja bi se lako mogla upotrijebiti za raspiriva nje najgoreg rasnog stereotipa." Dijalektika koloniziranog uma moe nametnuti teku kaznu na ivote i slobode ljudi koji su reaktivno opsjednuti Zapadom. To moe dati oduka katastrofi na ivote u drugim zemljama takoer, kada reakcija zauzme takav nasilni oblik traenja sukoba, ukljuuju i i ono to se smatra odmazdom. Ovoj uznemirujuoj temi vratit u se kasnije u ovom poglavlju.
67

Azijske vrijednosti i manje teme

Jedan od osobitih izraza reaktivnog ne-zapadnog identiteta moe se nai u podravanju 'azijskih vrijednosti' koje dolaze od mnogih predstavnika istone Azije. U velikoj mjeri to je reakcija na tvrd nju Zapada da su oni povijesno spremite ideja o slobodi i prava (tvrdnje Samuela Huntingtona u skladu s tim obraene su rani je). Zagovaratelji superiornosti 'azijskih vrijednosti' ne pobijaju tu tvrdnju, tovie suprotno od toga. Umjesto toga tvrdi se da dok je Europa moda domovina slobode i individualnih prava, 'azijske vrijednosti' slave disciplinu i red, a oni su, navodno, udesni pri oritet. To poruuje Zapadu da mogu zadrati svoje individualne slobode i prava, ali za Aziju je bolja privrenost poslunom vlada nju i discipliniranom ponaanju. Ovaj oblik velike "azijske" tvrdnje opsjednute Zapadom teko je ne uoiti. Velianje 'azijskih vrijednosti' tipino je najbolje uspijevao u ze mljama istono od Tajlanda (pogotovo meu voama i vladinim glasnogovornicima), iako postoji i manje ambiciozna tvrdnja kako je ostatak Azije takoer dosta 'slian'. Primjerice, moni visoki miniM a m p h e l a R a m p h e l e , Steering by the Stars: Being Young in South Africa, C a p e T o w n , Tafelberg, 2002., str. 15.
6 7

94

Zapad i protuzapad

star (i bivi premijer) Singapura, Lee Kuan Yew, koji je jedan od ve likih tvoraca preporoda istone Azije i vizionarski politiki voda u okviru svojih prava, iznio je "temeljnu razliku izmeu zapadnih pri stupa drutvu i vladi i pristupa istone Azije" objanjavajui: "Kada kaem istoni Azijci, mislim na Koreju, Japan, Kinu, Vijetnam, koji se razlikuju od jugoistone Azije, koja je mjeavina Kineza i Indi jaca, iako sama indijska kultura naglaava sline vrijednosti". Lee Kuan Yew nastavio je povezivati naglasak na azijske vrijednosti s potrebom odupiranja hegemoniji Zapada, posebno politikoj do minaciji Sjedinjenih Amerikih Drava, istiui da Singapur "nije klijent drava Amerike". Kulturne razlike i razlike vrijednosti izmeu Azije i Zapada isti calo je nekoliko slubenih delegacija Svjetske konferencije o ljudskim pravima u Beu 1993. Ministar vanjskih poslova Singapura upozorio je da "univerzalno prepoznavanje idealnih ljudskih prava moe biti tetno ako se univerzalizam koristi kako bi se nijekala ili zamaskirala stvarnost raznolikosti". Kineska delegacija igrala je glavnu ulogu u naglaavanju regionalnih razlika, i u osiguravanju da je preskriptivno okvirno naelo usvojeno u deklaracijama napravilo mjesta za 'regionalnu raznolikost'. Kineski ministar vanjskih poslova ak je i slubeno objavio da azijski prioriteti zahtijevaju da "pojedinci mora ju staviti prava drave ispred svojih". Ve sam objasnio, u 3. poglavlju, zato je toliko teko ustrajati na toj kulturnoj dijagnozi. Podrka idejama o slobodi i javne rasprave, i ono to se moe nazvati osnovnim ljudskim pravima, nisu nita rjee spominjane u Aziji - u Indiji, Kini, Japanu i raznim drugim ze mljama istone, jugoistone, june i zapadne Azije - nego u Europi.
68 69 70 71 72

" C u l t u r e Is D e s t i n y : A C o n v e r s a t i o n w i t h L e e K u a n Y e w " , a u t o r F a r e e d Z a k a r i a , Foreign Affairs, 7 3 , o u j a k - t r a v a n j 1994., str. 113.

6 8

C i t i r a n o u International Herald Tribuneu, 13. lipnja 1995., str. 4. V i d i i L e e j e v u proni c a v u autobiografiju, From Third World to First: The Singapore Story, 1965-2000, N e w Y o r k , HarperCollins, 2000.
69

W. S. W o n g , " T h e R e a l W o r l d of H u m a n R i g h t s " , govor koji je o d r a o m i n i s t a r v a n j s k i h poslova S i n g a p u r a n a S e c o n d W o r l d C o n g r e s s o n H u m a n R i g h t s , Be, 1993.

7 0

C i t i r a n o u J o h n H . C o o p e r , " P e k i n g ' s P o s t - T i e n a n m e n F o r e i g n Policy: T h e H u m a n R i g h t s Factor", Issues and Studies, 30, listopad 1994., str. 6 9 ; vidi i J a c k Donnelly, " H u m a n R i g h t s a n d A s i a n Values: A Defense of ' W e s t e r n ' U n i v e r s a l i s m " , u J o a n n e B a u e r i Daniel A. Bell, ur., The East Asian Challenge for Human Rights, C a m b r i d g e , C a m b r i d g e U n i v e r s i t y Press, 1999.
71

R a s p r a v l j a o s a m o d o k a z i m a u Human Rights and Asian Values: Sixteenth Morgenthau Memorial Lecture on Ethics and Foreign Policy, N e w Y o r k , C a r n e g i e C o u n c i l on E t h i c s a n d In7 2

95

Identitet i nasilje

Poenta ovdje nije samo upitna priroda dijagnoze 'azijskih vrijedno sti' i injenica da ozbiljno podcjenjuje domet i doseg intelektualnog naslijea Azije. Takoer je vano, u kontekstu trenutane analize, uoiti potpuno reaktivnu prirodu stvaranja ovog stava. Potreba za razlikovanjem od Zapada jasno je vidljiva u ovoj postkolonijalnoj di jalektici, i takoer je lako zamijetiti privlanost tvrdnje za mnoge Azijce da Azija posjeduje neto puno bolje od Europe. Sluajno, vlastite tvrdnje Lee Kuan Yewa o posebnoj razlici bilo bi teko zanijekati. Iako azijski zagovaratelji politike slobode i de mokracije, koji ukljuuju i ovog autora, ne mogu biti nerazoarani time to su Leejeve rijei i djela ili suprotnim smjerom od naih, bilo bi pogreno uskratiti priznanje tamo gdje je potrebno. Posebno je potrebno prepoznati da Lee Kuan Yewov Singapur ne samo da je bio ekonomski vrlo uspjean, ve je bio u mogunosti pruiti svojim zajednicama manjina snaan osjeaj pripadnosti, sigurnosti i zajed nikog nacionalnog identiteta na nain na koji veina europskih ze malja s velikim manjinama nisu uspjele pruiti svojim zajednicama manjina. Ne moemo ne vidjeti razliku budui da su urbani nemiri, vezani uz rasu i etnicitet, buknuli u Francuskoj u jesen 2005. Pa ipak ostaje injenica da je Leejevu generalizaciju oko vrijed nosti u Aziji teko opravdati na temelju nepristranog shvaanja azij skih povijesnih klasika kao i suvremenih dogaaja i pisanja u Aziji. Na dijagnozu azijskih vrijednosti u tezi Leeja i drugih jasno je utje cao reaktivan nain reagiranja na zapadne tvrdnje da su prirodno stanite slobode i prava. Umjesto podvrgavanja te tvrdnje sumnji, Lee predlae potui Zapad vlastitim orujem tvrdei: Istina, ne pri donosimo mnogo zapadnim idejama slobode i prava, jer mi imamo neto bolje. Ova verzija protuzapadne retorike takoer je, na dijalek tiki nain, opsjednuta Zapadom.

Kolonijalizam i Afrika
Moda je najnemirniji kontinent prolog stoljea, pogotovo druge polovice, bila Afrika. Primiui se sredini stoljea, slubeni zavrt e r n a t i o n a l Affairs, 1997., pon. izd. u s k r a e n o j verziji u The New Republic, 14. i 21. srpnja 1997. V i d i i m o j u k n j i g u Development as Freedom, N e w Y o r k , Knopf; Oxford, Oxford U n i v e r s i t y Press, 1999. i " T h e R e a c h of R e a s o n : East A n d West", New York Review of Books, 20. srpnja 2000., pon. izd. u The Argumentative Indian, 2 0 0 5 .

96

Zapad i protuzapad

ei carstava -britanskog, francuskog, portugalskog i belgijskog - doli su sa snanim obeanjem demokratskih dogaaja u Africi. Umjesto toga, veina je regije postala rtvom autoritarizma i mili tarizma, raspada civilnog reda i obrazovnih i zdravstvenih slubi i pravih eksplozija lokalnih sukoba, razdora unutar zajednica i gra anskih ratova. Sada nije prigoda zalaziti u istragu uzroka koji stoje iza tih razoaravajuih dogaaja, od kojih se Afrika tek sada poela odmicati, iako joj zadatak oteava golemi problem epidemija, novih (kao to je AIDS) i starih (kao to je malarija), koje unitavaju mnoge dijelove kontinenta. Pokuao sam komentirati ove sloene dogaaje drugdje (posebno u svojoj knjizi Development as Freedom (Razvoj kao slobo da)), i ograniit u se ovdje na samo nekoliko komentara koji se po sebno odnose na kontinuiranu ulogu kolonijalizma i funkcioniranje osvojenog uma. Prvo, iako je mnogo toga napisano o moguim posljedicama za padne dominacije u svijetu na koenje rasta i razvoja ekonomije u afrikim zemljama (primjerice, kroz umjetno nametnute granice na izvozna trita u Europi i Americi poljoprivrednih proizvoda, tek stila i drugih proizvoda i nepodnoljiv teret dugova kojih se tek sada poinju oslobaati), takoer je vano uoiti ulogu zapadnih snaga u nedavnoj povijesti politikih i vojnih dogaanja na kontinentu. Nesree Afrike u razdoblju klasinog imperijalizma slijedilo je, sluajno, jo jedno razdoblje institucijskog hendikepa tijekom hlad nog rata u drugoj polovici 20. stoljea. Hladni rat, koji se u velikoj mjeri vodio na afrikom tlu (iako se rijetko priznaje), natjerao je svaku od supersila da pridobije na svoju stranu vojne voe i mo da vanije, i usmjeri protiv neprijatelja. Kada su vojni gospodari kao to su Mobuto Sese Seko iz Konga ili Jonas Savimbi iz Angole ili tkobilo, slomili drutveni i politiki poredak (na kraju takoer i ekonomski), u Africi su se mogli osloniti na potporu ili Sovjet skog Saveza ili Sjedinjenih Amerikih Drava i njihovih saveznika, ovisno o njihovim vojnim savezima. Vojnom uzurpatoru civilnog autoriteta nikada nije nedostajala supersila kao prijatelj, povezana kroz vojno saveznitvo. Kontinent za koji se inilo da je spreman razviti aktivnu demokratsku politiku uskoro je vodio skup dikta torskih monika koji su bili povezani s jednom ili drugom stranom
73

Development as Freedom, C l a r e n d o n Press, 1989.

73

i z a j e d n o s J e a n D r e z e , Hunger

and

Public

Action,

Oxford,

97

Identitet i nasilje

u hladnom ratu. Natjecali su se u nasilju s Junoafrikom Republi kom gdje je vladao aparthejd. Takva se slika sada polako mijenja, dok postaparthejdna Juno afrika Republika ima vodeu ulogu u konstruktivnoj promjeni. Meutim, prisutnost zapadne vojske - i hukanje - u Africi su sve vie zauzeli drukiji oblik, to jest, postajui glavni dobavlja oru ja koje se prodaje po cijelom svijetu, koje se esto koristi kako bi se odrali lokalni ratovi i vojni sukobi i koje ima vrlo destruktivne posljedice, na ne najmanje znaajne ekonomske izglede siromanih zemalja. Iako prodaja - i 'guranje' - oruja oigledno nije jedino pita nje kojim bi se trebalo pozabaviti pri smanjivanju vojnih sukoba na kontinentu (strana potranje na tritu oruja odraava, naravno, probleme unutar regije), potreba za zaustavljanjem masovne me unarodne trgovine orujem iznimno je snana u ovom trenutku. Naoruavanje je posao za koji je prodavanje oruja bilo blisko rekla miranju robe u eljezariji. Glavni dobavljai naoruanja na svjetskom tritu danas su ze mlje G8, koje su bile zaslune za 84 posto oruja prodanog u vre menu izmeu 1998. i 2003. Japan, jedina ne-zapadna zemlja meu G8, takoer je jedina medu njima koja se suzdrala od te trgovi ne. Sjedinjene Amerike Drave same su zaslune za oko polovinu oruja prodanog na svjetskom tritu, s dvije treine izvoza koji ide za zemlje u razvoju, ukljuujui Afriku. Oruje ne samo da se kori sti samo s krvavim posljedicama, ve i s razornim posljedicama na ekonomiju, politiku i drutvo. Na neki nain, ovo je nastavljanje be skorisne uloge svjetskih sila u razvoju politikog militarizma u Africi tijekom ezdesetih do osamdesetih, kada se hladni rat vodio u Africi. Svjetske sile nose golemu odgovornost za pridonoenje, u godinama hladnog rata, za ruenje demokracije u Africi. Prodavanje i name tanje oruja daje im kontinuiranu ulogu u eskalaciji vojnih suko ba dananjice - u Africi i drugdje. Odbijanje SAD-a da pristane na udruenu energinu akciju protiv nezakonitog izvoza ak i manjeg oruja (vrlo skroman prijedlog Kofija Annana prije nekoliko godina) ilustrira ukljuene potekoe. M e d u nesreama s kojima se Afrika susree danas pokuavajui pobjei od kolonijalne povijesti i hladnoratovskog ruenja demo kracije jest nastavljanje fenomena nasljednika u obliku militariz74

Izraunato pomou podataka koje je iznio Stockholm Peace Research Institute, http://www. sipri.org.
7 4

98

Zapad i protuzapad

ma i kontinuiranog ratovanja, u kojem Zapad ima pomonu ulo gu. U civilizacijskoj kategorizaciji, koja se esto koristi ovih dana, Zapad se moe esto slaviti jer posjeduje "tradiciju individualnih prava i sloboda jedinstvenu medu civiliziranim drutvima" (da se pozovemo se na Huntingtonovu frazu), ali izuzevi uvianje povijesnih ogranienja te teze (ranije obraeno), takoer je vano uzeti u obzir ulogu Zapada u potkopavanju 'individualnih prava i sloboda' u drugim zemljama, ukljuujui one u Africi. Zapadne vlade moraju se obvezati na promjene politike koja bi ograniila ili zaustavila trgovce smrti unutar njihovih granica. Dekoloniziranje koloniziranog uma mora se nadopuniti promjenama u za padnoj vanjskoj politici. Drugo, postoji, naravno, mnogo problema i u samom umu. Kako je Kwarae Anthony Appiah rekao: "Ideoloka dekolonizaci ja mora propasti ako zanemaruje 'tradiciju' unutarnjeg podrijetla ili 'zapadne' ideje vanjskog podrijetla." Osobito, esto ponavljana izjava kako demokracija ne pristaje Africi - to je 'vrlo zapadnjaka stvar - doivjela je vrlo negativne posljedice u slabljenju obrane de mokracije u Africi od 1960-ih do 1980-ih. Izuzevi potrebu uvianja konstruktivne uloge demokracije u Africi (kao u ostalim dijelovima svijeta), kulturni argument je dvostruko manjkav i zato to bi za padni izum jo uvijek mogao biti koristan u drugim dijelovima svi jeta (penicilin je oit primjer) i zato to zapravo postoji duga tradi cija, ranije spomenuta, participativnog vladanja takoer u Africi. Meyer Fortes i Edward Evans-Pritchard, veliki antropolozi Afrike, zagovarali su u svojoj knjizi African Political Systems (Poli tiki sustavi Afrike), izdanu prije vie od ezdeset godina, da "struk tura afrike drave podrazumijeva da kraljevi i poglavice vladaju privolom". Moda postoji previe generalizacije u ovome, prema miljenju kritiara, ali moe postojati malo sumnje oko vanosti uloge i kontinuirane vanosti odgovornosti i sudjelovanja u afri kom politikom naslijeu. Zanemariti sve to pokuavajui vidjeti borbu za demokraciju u Africi samo kao pokuaj uvoza 'zapadne ideje' demokracije izvana bio bi (kao to je ranije obraeno) potpu no pogrean prikaz.
75 3 76

K w a m e A n t h o n y A p p i a h , In My L o n d o n , M e t h u e n , 1992., str. xii

7 5 7 6

Father's

House:

Africa

in the Philosophy Political Systems,

of

Cuture,

M e y e r F o r t e s i E d w a r d E. E v a n s - P r i t c h a r d , African Oxford U n i v e r s i t y Press, 1940., str. 12.

N e w York,

99

Identitet i nasilje

Ovdje je ponovno razumijevanje mnogostrukosti predanosti i uvaavanja koegzistencije viestrukih identiteta iznimno vano, a posebno kod dekolonizacije Afrike. Appiah objanjava koliko je na njega utjecala oeva "mnogostruka privrenost svojim identitetima: prije svega Aanti, kao Ganac, kao Afrikanac, kao kranin i kao metodist". Pravilno razumijevanje svijeta mnogostrukih identiteta zahtijeva jasnou razmiljanja oko priznavanja naih mnogostrukih predanosti i veza, iako to moe utopiti poplava usredotoena na za govaranje samo jednog ili drugog stajalita. Dekolonizacija uma za htijeva vrst odlazak od napasti samo jednog identiteta i prioriteta.
77

Fundamentalizam i centralnost Zapada

Sada u govoriti o fundamentalizmu, koji je osobito prisutan u suvremenom svijetu i koji ima znaajnu ulogu u stvaranju privr enosti i drutvenog nezadovoljstva. Fundamentalizam, mora se naravno zabiljeiti, djeluje na Zapadu kao i izvan Zapada. Ustvari, ini se da su Darwin i evolucijska znanost vea i bolje organizirana opozicija danas od obrazovane javnosti u Americi nego bilo gdje drugdje u svijetu. Meutim, fokusirat u se ovdje posebno na nekranski fundamentalizam, iju je vezu s kolonijalnom povijeu vano razumjeti. Intenzivno protuzapadna priroda nekih od ne-kranskih fundamentalistikih pokreta u svijetu moe uiniti neuvjerljivim predlo iti da su, ustvari, duboko ovisni o Zapadu. Ali jasno imaju tu ovi snost, posebno do mjere da se fokusiraju na poboljavanje vrijednosti i prioriteta na koje su se namjerili posebno i jednostrano protiv za padnih predodbi i interesa. Doivljavajui se kao netko 'drugi' (po zivajui se na dojmljiv koncept koji je dobro obrazloio Akeel Bilgrami) u usporedbi s nekom vanjskom - u ovom sluaju kolonijalnom - strukturom vlasti, dio je temeljnog sustava vjerovanja nekih od najotrijih protuzapadnih fundamentalistikih pokreta, ukljuujui neke gorljivije verzije islamskog fundamentalizma. U vrijeme kada su muslimanski vladari upravljali sredinjim po drujem Starog svijeta i imali golemu vlast nad njom (izmeu 7. i 17. stoljea), muslimani nisu definirali svoje kulture i prioritete ponajprije na reaktivan nain. Iako je irenje islama ukljuivalo preuzimanje vla7 7

A p p i a h , In My Father's

House:

Africa

in the Philosophy

of Cuture, str. xi

100

Zapad i protuzapad

sti nad drugim religijama - kranstvom, hinduizmom, budizmom i drugima - muslimani nisu imali potrebu definirati se kao 'drugi', za razliku od nekih dominantnih sila na svijetu. Postoji razlika u pri stupu od tog samostalnog stajalita kada ustrajnost na ujedinjenom protuzapadnom stajalitu i nadmona predanost borbi protiv Zapada - kao utjelovljenja 'monog sotone' ili ega god - stavlja Zapad u sredi te politike pozornice fundamentalistikog gledita. Nije bilo potrebe za takvim reaktivnim samoodreenjem u sjajnim danima musliman ske nadmoi. Da se razumijemo, ni danas nema toliko 'potrebe' za tim. Biti muslimanom ukljuuje pozitivna religijska vjerovanja (posebno, pri hvaanje da "nema drugog Boga do samoga Boga" i da je "Muha med Boji glasnik") i neke dunosti obiaja (kao to su molitve). Ali unutar mnogo zahtjeva tih religijskih vjerovanja i obiaja, svaki mu sliman moe odabrati razliit pogled na svjetovna pitanja i odluiti kako upravljati svojim ivotom. A velika veina muslimana diljem svijeta upravo to radi ak i danas. Za razliku od toga, neki islamski fundamentalistiki pokreti stvaraju si poseban teren koji ukljuuje drutvenu predodbu i politiki nazor u kojem Zapad ima vrlo ne gativnu sredinju ulogu. Ako je suvremeni islamski fundamentalizam, u tom smislu, nametniki nastrojen prema Zapadu, terorizam namjeren na Ameriku ili Europu koji nekad dolazi s tim jo je vie takav. Posvetiti svoj i vot potkopavanju Zapada i dizanju u zrak istaknutih graevina koje imaju praktinu ili simboliku vanost na Zapadu odraava opsesiju Zapadom koja nadmauje sve druge prioritete i vrijednosti. To je jedna od zaokupljenosti koje se jo vie mogu potaknuti dijalektikom koloniziranog uma. U gruboj civilizacijskoj klasifikaciji jedna od vrlo nejasnih ra zlika jest, kao to je obraeno u 4. poglavlju, izmeu (1) osobe koja je musliman, to je vaan identitet, ali ne nuno i jedini njegov ili njezin identitet, i (2) kada se osoba potpuno ili primarno de finira svojim islamskim identitetom. Nejasnoa, koja se svugdje moe uoiti u raspravama o suvremenoj politici, razlike izmeu
78

a k i k a d a postoje specifini politiki p o k r e t i s l o k a l n i m i n t e r e s i m a , k a o to s u zahtjevi P a l e s t i n a c a za v l a s t i t i m t e r i t o r i j e m i s u v e r e n o u , postoje f u n d a m e n t a l i s t i k e politike inter pretacije koja s m a t r a j u d a se ta lokalna s u k o b l j a v a n j a u k l a p a j u u ope protivljenje d o m i n a c i j i Z a p a d a , bez obzira koliko se te i n t e r p r e t a c i j e razlikovale od n a i n a n a koji v e i n a lokalnog s t a n o v n i t v a (u o v o m sluaju P a l e s t i n c i ) v i d e p r i r o d u o n o g to je u k l j u e n o u specifian regi onalni spor.
7 8

101

Identitet i nasilje

biti muslimanom i posjedovanja jednostrukog islamskog identite ta proizlazi iz mnogo zamrenih stvari, od kojih je iskljuivo osla njanje na grube civilizacijske kategorije zasigurno jedna od njih. Meutim, pojava reaktivne samosvijesti u protuzapadnom milje nju i retorici takoer pridonosi tom koncepcijskom zamraenju. Kultura, knjievnost, znanost i matematika lake se dijele nego religija. Sklonost da se doivljavaju kao 'drugi', otro ih odvaja od Zapada, a kao posljedica mnogo ljudi u Aziji i Africi mnogo vie naglaska stavlja na svoje predane ne-zapadne identitete - odvojeni od judeo-kranskog naslijea Zapada - nego na ostale dijelove ra zumijevanja samih sebe. Morat u se vratiti ovom opem klasifikacijskom problemu zbog dubljeg razmiljanja, ukljuujui i njegovu ulogu pri dezorijentira nju nekih od odgovora na fundamentalizam i terorizam koji se do gaaju u Americi i Europi.

102

6. poglavlje

Kultura i zarobljenitvo

vijet je - prkosnije negoli je bilo potrebno - zakljuio kako je kul tura vana. Svijet oigledno ima pravo - kultura je doista vana. Meutim, pravo pitanje je: "Na koji je nain kultura vana?" Ogra nienje kulture na puste i zabaene odjeljke civilizacija ili religijskih identiteta, obraeno u posljednja dva poglavlja, suvie je uzak po gled na kulturne atribute. Ostale kulturne generalizacije, primjerice, nacionalnih, etnikih ili rasnih skupina, takoer mogu predstavljati zapanjujue ogranieno i tmurno shvaanje karakteristika ljudskih bia na koje se to odnosi. Kada se nejasna percepcija kulture spoji s fatalizmom o dominirajuoj moi kulture, od nas se, zapravo, oeku je da budemo imaginarni robovi iluzorne sile. Pa ipak jednostavne kulturne generalizacije imaju velik uinak pri manipulaciji naeg naina razmiljanja. Nije teko uoiti kako popularna uvjerenja i neformalna komunikacija obiluju takvim ge neralizacijama. Ne samo da su implicitna i uvrnuta uvjerenja esta tema rasistikih viceva i etnikih uvreda, ona ponekad postanu i velike teorije. Kada postoji sluajna korelacija izmeu kulturne predrasude i drutvenog zapaanja (bez obzira koliko sluajna), raa se teorija, a moe preivjeti ak i nakon to sluajna korelacija nestane bez traga. Uzmimo u obzir mune viceve o Ircima (uvrede kao to je "Ko liko je Iraca potrebno da bi promijenili arulju?"), koji su u Engle skoj prisutni ve dugo vremena i koji podsjeaju na jednako glupe viceve o Poljacima u Americi. inilo se, na povrnoj razini, kako se takve uvrede dobro uklapaju u tmurnu nepriliku irskoga gos79

Pokuao sam se pozabaviti tom temom u "How Does Culture Matter?', u Vijayendra Rao i Michael Walton, ur., Culture and Public Action, Stanford, Calif, Stanford University Press, 2 0 0 4 .
7 9

103

Identitet i nasilje

podarstva, kada je irskom gospodarstvu ilo dosta loe. Ali kada je irsko gospodarstvo poelo zapanjujue brzo jaati - posljednjih godina doista bre od bilo kojeg europskoga gospodarstava (Irska je danas bogatija po glavi stanovnika od gotovo svih zemalja Eu rope) - kulturni stereotipi i njihova navodna duboka ekonomska i drutvena vanost nisu odbaeni kao isto i potpuno smee. Te orije imaju svoj vlastiti ivot, prkosei svijetu fenomena koji se u stvarnosti moe promatrati.

Mogue istine i stvarna pravila

akve teorije, vrlo esto, nisu bezazlene. Primjerice, kulturna je predrasuda doista utjecala na nain na koji je britanska vlada postupala s Irskom, a djelomino je ak i zasluna za to to nije spri jeila glad 1840-ih. Medu uinke koji su imali utjecaja na tretman Londona prema ekonomskim problemima Irske nije se ubrajalo kulturno otuenje. Dok se siromatvo u Britaniji obino pripisivalo ekonomskim promjenama i fluktuacijama, za irsko se siromatvo u Engleskoj openito smatralo (kako je Richard Ned Lebow, politiki analitiar, izjavio) kako je uzrokovano lijenou, nemarom i nesposobnou, tako da se na tiritansku misiju' nije gledalo kako bi "olak alo nevolju Irske, ve kako bi civiliziralo njezine graane i pomoglo im da se osjeaju i djeluju kao ljudska bia". Potraga za kulturnim razlozima irskih ekonomskih nevolja see daleko unatrag, barem do 16. stoljea, koje dobro odraava The Faerie Queene (Vilinska kraljica) Edmunda Spensera, objav ljenoj 1590. Umjetnost prebacivanja krivnje na rtve, kojima obi luje sama The Faerie Queene, efektno je upotrebljena tijekom gladi 1840-ih, a staroj su prii dodani novi elementi. Primjerice, to ir sko iskustvo s krumpirom pridodano je listi velikih nesrea koju su graani, prema Englezima, sami prouzroili. Charles Edward Trevelyan, ministar financija tijekom gladi, iznio je svoje milje nje da je London napravio sve to je mogao za Irsku, iako je glad neobuzdano uzimala ivote (ustvari, stopa mortaliteta uzrokova80

V i d i u j e d n a e n u ocjenu Joela M o k y r a ovog tekog p r o b l e m a u Why Ireland Starved: A Quantitative and Analytical History of the Irish Economy, 1800-1850, L o n d o n , A l l e n & U n w i n , 1983. V i d i i M o k y r o v z a k l j u a k d a je " B r i t a n i j a g l e d a l a I r s k u k a o s t r a n u p a a k i n a s i l n u n a ciju", str. 291.
8 0

104

Identitet i nasilje

cajne i zanimljive knjige koju su zajedno uredili Lawrence Harrison i Samuel Huntington nazvanu Culture Matters (Kultura je vana); nalazi se u Huntingtonovom uvodnom eseju toga sveska, nazvanom "Kulture su bitne": Poetkom 1990-ih sluajno sam naiao na gospodarske podatke o Gani i Junoj Koreji iz ranih 1960-ih i bio sam iznenaen kada sam uvidio koliko su njihova gospodarstva tada bila slina... Trideset godina kasnije, Juna Koreja postala je industrijski div s etrnaestim po redu najveim gospodarstvom na svijetu, multinacionalnim korporacijama, veliki izvoznik automobila, elektronike opreme i ostalih vrhunskih industrijskih proizvoda i s dohotkom po stanovniku kao Grka Osim toga bila je na putu uvrivanja demokratskih institucija. Takve se promjene u Gani nisu dogodile, gdje je dohodak po stanovniku iznosio tada jednu petnaestinu junokorejskog. Kako objasniti te neobine razliite smjerove razvoja? Bez sumnje, mnogi su faktori utjecali, ali inilo mi se kako se odgovor veim dijelom krije u kulturi Juni Korejci cijenili su tedljivost, ulaganje, naporan rad, obrazovanje, organiziranost i disciplinu. Stanovnici Gane imali su drukije vrijednosti. Ukratko, kulture su vane.
83

Moda ak i postoji neto vanosti u ovoj smionoj usporedbi (mo da ak i poluistina izvaena iz konteksta), ali kontrast doista tra i temeljito ispitivanje. Kao to je iskoriteno u upravo citiranom objanjenju, uzrona pria iznimno je varljiva. Bilo je mnogo vanih razlika -izuzev njihovih kulturnih predispozicija - izmeu Gane i Koreje 1960-ih. Prvo, strukture klasa tih dviju zemalja bile su vrlo drukije, s mnogo veom - i proaktivnijom - ulogom poslovnih klasa u Ju noj Koreji. Drugo, politika je takoer bila vrlo drukija, budui
8 3

Human

L a w r e n c e E. H a r r i s o n i S a m u e l P. H u n t i n g t o n , ur., Culture Progress, N e w Y o r k , Basic Books, 2000., str. xiii.

Matters:

How

Values

Shape

106

Kultura i zarobljenitvo

da je vlada June Koreje bila voljna i eljna poticajne uloge pri uvoenju ekonomskog razvoja usredotoenog na poslovanje, to nije bio sluaj i u Gani. Tree, bliski odnos korejskog i japanskog gospodarstva, s jedne strane, i Sjedinjenih Drava, s druge, bilo je od velikog znaaja, barem u poetnim fazama korejske gospodar ske ekspanzije. etvrto - i moda najvanije - do 1960-ih Juna Koreja je postigla mnogo veu stopu pismenosti i mnogo razvijeniji sustav kolovanja od Gane. Korejski napredak u kolskom obrazovanju velikim je dije lom postignut u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, uglavnom kroz odlunu javnu politiku i nije se moglo smatrati samo kao odraz kulture (osim u openitom smislu u kojem se ini da kultura uklju uje sve to se dogaa u zemlji). Na temelju povrnog istraivanja koje podupire Huntingtonov zakljuak, teko je opravdati bilo kul turni trijumfalizam u korist korejske kulture ili radikalni pesimizam oko budunosti Gane do kojih Huntington dolazi oslanjajui se na kulturni determinizam. To nije kako bi se sugeriralo da su kulturni faktori nevani za proces razvoja. Ali oni ne djeluju izolirani od drutvenih, politikih i ekonomskih utjecaja. Niti su nepromjenjivi. Ako se, izmeu osta log, uzmu u obzir kulturna pitanja pri irem biljeenju drutvene promjene, ona mogu znatno pomoi u proirivanju naeg shvaanja svijeta, ukljuujui proces razvoja i prirodu naeg identiteta. Budu i da nije posebno prosvjetljujue niti naroito korisno odmahnuti u negodovanju nalazei se pred navodno fiksnim kulturnim priori tetima ("stanovnici Gane imali su drukije vrijednosti", kako kae Huntington), korisno je ispitati na koji nain vrijednosti i ponaanje mogu udovoljiti drutvenoj promjeni, primjerice, kroz utjecaj kola i fakulteta. Dopustite da ponovno spomenem Junu Koreju, koja je bila mnogo pismenije i obrazovanije drutvo od Gane 1960-ih (budui da je Huntington smatrao da su ta dva gospodarstva dosta slina). Kontrast je, kako je ve spomenuto, zapravo posljedica javne politike koja je uslijedila u Junoj Koreji u razdoblju nakon Dru gog svjetskog rata. Ali na poslijeratnu javnu politiku obrazovanja takoer su utjecale prethodne kulturne znaajke. Kada odijelimo kulturu od iluzije sudbine, to e nam pomoi pri pruanju boljeg
84

N a o v u t e m u , vidi N o e l E. M c G i n n , D o n a l d R. S n o d g r a s s , Y u n g B o n g K i m , S h i n - B o k K i m i Q u e e - Y o u n g K i m , Education and Development in Korea, C a m b r i d g e , M a s s . , C o u n c i l on East A s i a n S t u d i e s , H a r v a r d U n i v e r s i t y , 1980.

8 4

107

Identitet i nasilje

shvaanja drutvene promjene kada se postave zajedno s drugim utjecajima i interaktivnim drutvenim procesima. U uzajamnom odnosu, kao to obrazovanje utjee na kulturu, tako prethodna kultura moe utjecati na obrazovnu politiku. Nevje rojatno je, primjerice, da je gotovo svaka zemlja na svijetu u kojoj je snano bila prisutna budistika tradicija nastojala prihvatiti iroko rasprostranjeno kolovanje i pismenost s entuzijazmom. To se ne od nosi samo na Japan i Koreju, ve i na Kinu, Tajland, Sri Lanku, ak i na inae konzervativnu Burmu (Myanmar). Fokus na prosvjeenje kod budizma (sama rije Buda znai prosvijeen) i prioritet stavljen na itanje tekstova umjesto da se samo prepusti sveenicima, moe pomoi poticanju irenja obrazovanja. U irem okviru, postoji vjero jatno neto vrijedno istraivanja i uenja. Takoer je, usprkos tome, vano uoiti interaktivnu prirodu pro cesa u kojem doticaj s drugim zemljama i znanje njihovih iskustava moe biti od velikog praktinog znaaja. Nema sumnje da je Kore ja kada je odluila energino krenuti naprijed sa irenjem kolskog obrazovanja krajem Drugog svjetskog rata, bila pod utjecajem ne samo kulturnih interesa u obrazovanju, ve i novog razumijevanja uloge i vanosti obrazovanja, temeljenog na iskustvima Japana i Za pada, ukljuujui i Sjedinjenih Drava.

Japansko iskustvo i javni interes

Postoji otprije slina pria o meunarodnoj interakciji i nacional nom odgovoru u vlastitoj japanskoj povijesti razvoja obrazovanja. Kada je Japan izronio iz svoje samonametnute izolacije od svijeta (koja je trajala od 17. stoljea, pod reimom Tokugawe), ve je imao relativno dobro razvijen sustav kolovanja, a kod tog je dostignu a japansko tradicionalno zanimanje za obrazovanje igralo vanu ulogu. Uistinu, za vrijeme restauracije dinastije Meiji 1868., Japan je imao viu stopu pismenosti od Europe. Pa ipak je stopa pisme nosti u Japanu bila jo uvijek niska (kao to je oigledno bila i u Europi) i moda najvanije, japanski je obrazovni sustav bio pri lino izvan doticaja s napretkom u znanosti i tehnikom znanju industrijaliziranog Zapada. Kada je 1852. Matthew Perry, kapetan vojnog broda, dahui uplovio u zaljev Edo, otpuhujui crni dim iz novokonstruiranog parobroda, Japanci ne samo da su bili impresionirani - i pomalo 108

Kultura i zarobljenitvo

zastraeni - i prisiljeni prihvatiti diplomatske i trgovinske odnose sa Sjedinjenim Dravama, ve su i morali preispitati i ponovno procijeniti svoju intelektualnu izoliranost od svijeta. To je prido nijelo politikom procesu koji je doveo do restauracije dinastije Meiji, a s time je i dola odlunost mijenjanja obrisa japanskog obrazovanja. U takozvanoj "Charter Oath" (Povelja prisege), pro glaenoj 1868., nalazi se odluna izjava o potrebi "opsene potrage za znanjem diljem svijeta". "Fundamental Code of Education" (Temeljni kodeks obrazova nja) izdan tri godine kasnije, 1872., jasno je postavio je novu obrazov nu odlunost:
85

Ubudue nee postojati zajednica s nepismenom obitelji, niti obitelj s nepismenom osobom.
86

Kido Takayoshi, jedan od najutjecajnijih voa tog razdoblja, vrlo jasno je predstavio osnovne probleme:
Na narod nije nita drukiji od Amerikanaca ili Europljana dananjice; radi se samo o obrazovanju ili nedostatku obrazovanja.
87

Bio je to izazov koji je Japan odluno prihvatio krajem 19. stoljea. Izmeu 1906. i 1911. u cijelom je Japanu na obrazovanje je po troeno gotovo 43 posto prorauna gradova i s e l a Do 1906. vojni asnici zadueni za novaenje spoznali su da, za razliku od kraja 19. stoljea, gotovo da nije ni bilo nepismenih novaka. Do 1913., iako je Japan jo uvijek bio gospodarski vrlo siromaan i nedovoljno razvi jen, postao je jedan od najveih proizvoaa knjiga na svijetu, izda88

W i l l i a m K. C u m m i n g s , Education and Equality in Japan. U n i v e r s i t y P r e s s , 1980., str. 17.

8 5 8 6

Princeton, N. J., Princeton

V i d i H e r b e r t Passin, Society and Education in Japan, N e w Y o r k , T e a c h e r s College Press, C o l u m b i a U n i v e r s i t y , 1965., str. 209-11; t a k o e r i C u m m i n g s , Education and Equality in Japan, str. 17. P r e u z e t o iz S h u m p e i K u m o n i H e n r y Rosovsky, The Political Economy of Japan, vol. 3, Cultural and Social Dynamics, Stanford, Calif., Stanford U n i v e r s i t y Press, 1992., str. 330.
8 7

V i d i C a r o l G l u c k , Japan's Modern Myths: Ideology in the Late Meiji Period, P r i n c e t o n , N . J . , P r i n c e t o n U n i v e r s i t y P r e s s , 1985.

8 8

109

Identitet i nasilje

jui vie knjiga od Britanije i ak dvostruko vie od Sjedinjenih Dr ava. Doista, cjelokupno iskustvo gospodarskog razvoja Japana bilo je, u velikoj mjeri, nagnano oblikovanjem ljudske sposobnosti, koja je ukljuivala ulogu obrazovanja i kolovanja, a to su podravali i javna politika i ohrabrujua kulturoloka klima (koje su meusob no djelovale). Dinamika asocijacijskih odnosa iznimno je vana za razumijevanje kako je Japan postavio temelje svojeg impresivnog gospodarskog i drutvenog razvoja. Da nastavimo priu dalje, Japan ne samo da je bio uenik, ve je bio i izvrstan uitelj. Na razvojna nastojanja zemalja istone i jugo istone Azije duboko je utjecalo iskustvo Japana u irenju obrazo vanja i njegov oiti uspjeh preobrazbe drutva i gospodarstva. Ta kozvano istonoazijsko udo bilo je, u najmanju ruku, postignue inspirirano iskustvom Japana. Poklanjanje panje kulturnim meusobnim odnosima, u irem okviru, moe biti koristan nain unapreivanja naeg razumijeva nja razvoja i promjene. Razlikovalo bi se i od zanemarivanja kulture uope (kao to neki gospodarski modeli paljivo ine) i od davanja povlastice kulturi kao nezavisnoj i stacionarnoj sili, s nepromjenji vom prisutnou i nesavladivim uinkom (emu su neki kulturni teoretiari skloni). Iluzija kulturne sudbine ne samo da obmanjuje, ve moe i znaajno oslabiti, budui da moe proizvesti osjeaj fatalizma i pomirenja sa sudbinom meu ljudima koji su u nepovolj nom poloaju.

Kultura u irokom okviru

Postoji malo sumnje da nae kulturno podrijetlo moe imati prilino veliki utjecaj na nae ponaanje i razmiljanje. Takoer, na kvalitetu ivota koji uivamo ne moe a da ne utjee nae kulturno podrijetlo. Svakako moe utjecati na nau svijest o identitetu i nau percepciju veza sa skupinama ijim se lanovima smatramo. Skepticizam koji sam ovdje izraavao ne tie se priznavanja osnovne vanosti kulture kod ljudske percepcije i ponaanja. Tie se naina na koji se kultura ponekad gleda, dosta samovoljno, kao sredinji, neumoljiv i potpuno neovisan faktor drutvenih neprilika. Nai kulturni identiteti mogu biti iznimno vani, ali ne stoje jednostavno sami i nisu udaljeni od drugih utjecaja na nae razu mijevanje i prioritete. Postoji niz preduvjeta koji moraju biti ispu110

Kultura i zarobljenitvo

njeni dok potvrujemo utjecaj kulture na ljudske ivote i djelo vanje. Prvo, kultura koliko god bila vana, nije jedinstveno vana pri odreivanju naih ivota i identiteta. Druge su stvari, kao to je klasa, rasa, spol, zanimanje, politika, takoer vane, a mogu biti uvjerljivo vane. Drugo, kultura nije homogen atribut - mogu postojati mno ge varijacije ak i unutar istog opeg kulturnog miljea. Primjerice, suvremeni Iran ima i konzervativne ajatolahe kao i radikalne disi dente, isto kao to u Americi ima mjesta i za preporoene krane kao i za gorljive skeptike (meu mnogim drugim bihevioralnim kolama i kolama miljenja). Kulturni deterministi esto podcje njuju veliinu heterogenosti unutar onog to se smatra 'jednom' kulturom. Glasovi neslaganja esto su prije 'unutarnji' nego to do laze izvana. Takoer, ovisno o pojedinom aspektu kulture na koji se odluimo usredotoiti (primjerice, bilo da se fokusiramo na reli giju, knjievnost ili na glazbu), moemo dobiti dosta promjenjivu sliku unutarnjih i vanjskih odnosa. Tree, kultura ne stoji na mjestu. Kratko prisjeanje na obrazov ne promjene u Japanu i Koreji, sa snanim kulturnim implikaci jama, razjasnilo je vanost promjene, povezane - kao to je doista esto - s javnom raspravom i interesom. Bilo kakva pretpostavka o nepromjenjivosti - eksplicitnoj ili implicitnoj - moe biti strano varljiva. Iskuenje prema koritenju kulturnog determinizma esto poprima beznadan oblik pokuaja sidrenja broda u punoj brzini kul turnim sidrom. etvrto, kultura uzajamno djeluje s drugim faktorima drutve ne percepcije i djelovanja. Primjerice, ekonomska globalizacija do nosi ne samo vie trgovine, ve i svjetske glazbe i kinematografije. Kultura se ne moe smatrati izoliranom silom neovisnom o ostalim utjecajima. Pretpostavka uskogrudnosti - esto implicitno prizvana - moe biti iznimno zavaravajua. Naposljetku, moramo razlikovati ideju o kulturnoj slobodi, koja se fokusira na nau slobodu kako bi ouvala ili promijenila nae pri oritete (na temelju vieg znanja ili dodatnog razmiljanja ili, vezano uz to, na temelju naeg ocjenjivanja promjenjivih obiaja i naina), od tovanja kulturnog ouvanja, koje je postalo veliko pitanje u reto rici multikulturalizma (esto podupire nove imigrante na Zapadu da nastave s tradicionalnim stilom ivota). Bez sumnje postoji jaki argument za ukljuivanje kulturne slobode meu ljudske sposob nosti koje ljudi imaju razlog cijeniti, ali takoer postoji potreba za 111

Identitet i nasilje

temeljitim ispitivanjem tone veze izmeu kulturne slobode i pri oriteta multikulturalizma.
89

Multikulturalizam i kulturna sloboda

Posljednjih je godina multikulturalizam napredovao u znaajnu vrijednost, ili tonije dojmljiv slogan (budui da njegove temeljne vrijednosti nisu u potpunosti jasne). Istodobno djelovanje razliitih kultura unutar iste zemlje ili regije moe se gledati kao da je vano samo po sebi, dok se multikulturalizam vrlo esto zagovara s obra zloenjem kako je to ono to kulturna sloboda trai. T u je tvrdnju potrebno dodatno ispitati. Potrebno je razlikovati vanost kulturne slobode od slavljenja svakog oblika kulturne batine, nevezano da li bi osobe odabrale ba te obiaje imajui na umu mogunost kritikog ispitivanja i adekvat nog znanja o drugim mogunostima i drugim izborima koji u stvar nosti postoje. Iako se posljednjih godina mnogo raspravljalo o vanoj i opsenoj ulozi kulturnih faktora u drutvenom ivljenju i ljudskom razvoju, fokus je esto bio, eksplicitno ili implicitno, na potrebi za kulturnim ouvanjem (primjerice, trajna privrenost konzervativ nom stilu ivota ljudi iji se geografski premjetaj u Europu ili Ame riku ne poklapa uvijek s kulturnom prilagodbom). Kulturna sloboda moe ukljuivati, izmeu ostalih prioriteta, slobodu da preispituju automatsko podravanje tradicija prolosti, budui da ljudi - poseb no mladi - vide razlog za promjenu svog naina ivljenja. Ako je sloboda ljudskog odluivanja vana, onda se rezultati racionalnog uivanja te slobode moraju prije cijeniti nego negira ti nametnutim prvenstvom neospornog ouvanja. Kljuna poveznica ukljuuje nau sposobnost razmatranja drugih mogunosti, kako bismo razumjeli koji izbori postoje, a onda odluili to imamo razloga eljeti. Mora se, naravno, prepoznati da se kulturnu slobodu moe ko iti kada drutvo ne doputa pojedinoj zajednici da slijedi neki tra dicionalni stil ivota koji su lanovi te zajednice slobodno odabrali za slijediti. Doista, drutveno zatomljivanje pojedinog ivotnog stila
89 U k l j u e n j e k u l t u r n e slobode n a listu t e m a l j u d s k o g razvoja' u izvjeu U j e d i n j e n i h n a r o d a Human Development Report 2004, N e w Y o r k , U N D P , 2 0 0 4 , z n a t n o je obogatilo pokri v a n j e analize l j u d s k o g razvoja.

112

Kultura i zarobljenitvo

- homoseksualaca, imigranata, posebnih vjerskih skupina - esto je u mnogim zemljama na svijetu. Inzistiranje da homoseksualci i lez bijke ive poput heteroseksualaca, ili da ne otkrivaju svoju seksual nost, nije samo zahtjev za uniformnou, nego je i negiranje slobode izbora. Ako raznolikost nije doputena, onda bi se mnogi izbori mo gli pokazati nemoguima. Doputanje raznolikosti moe zaista biti vano za kulturnu slobodu. Kulturna se raznolikost moe ojaati ako se pojedincima dopusti i ako ih se ohrabruje ivjeti kao smatraju da je vrijedno ivjeti (umje sto da ih ograniava trenutana tradicija). Primjerice, sloboda vo enja etniki raznolikih stilova ivota, primjerice, kod prehrambe nih navika ili u glazbi, mogu uiniti drutvo kulturno raznolikijim upravo kao posljedicu uivanja kulturne slobode. U ovom sluaju, vanost kulturne raznolikosti - koliko to bilo utjecajno - slijedit e izravno iz vrednovanja kulturne slobode budui da e ono prvo biti posljedica onog drugog. Raznolikost takoer moe igrati pozitivnu ulogu pri jaanju slo bode, ak i onih na koje se to izravno ne odnosi. Primjerice, kultur no raznoliko drutvo moe donijeti korist drugima u obliku iroke lepeze iskustava u kojima, kao posljedicu, imaju prilike uivati. Pri mjerice, s razlogom se moe rei kako je bogata tradicija afroamerike glazbe - sa svojim afrikim korijenima i amerikom evolucijom -pomogla ne samo jaanju kulturne slobode i samopotovanja Afroamerikanaca, ve je i proirila kulturne mogunosti svih ljudi (bili oni Afroamerikanci ili ne) i obogatila kulturni krajobraz Amerike, pa ak i svijeta. Usprkos tome, ako je na fokus na slobodi (ukljuujui kulturnu slobodu), vanost kulturne raznolikosti ne moe biti bezuvjetna i mora se uvjetovano mijenjati sa svojim uzronim vezama s ljudskom slobodom i njezinom ulogom pri pomaganju ljudima da sami dono se svoje odluke. Ustvari, odnos izmeu kulturne slobode i kulturne raznolikosti ne mora biti ujednaeno pozitivan. Primjerice, najjed nostavniji nain posjedovanja kulturne raznolikosti moe, pod ne kim okolnostima, biti potpuno nastavljanje svih postojeih kultur nih obiaja koji su sluajno prisutni u tom trenutku (primjerice, nove se imigrante moe potaknuti da nastave svoje stare, nepromjenjive naine i obiaje, i odvratiti ih - direktno ili indirektno - od mije njanja njihovog obrasca ponaanja uope). Sugerira li ovo da bismo zbog kulturne raznolikosti morali podravati kulturni konzervativi zam i traiti od ljudi da se dre svog vlastitog kulturnog podrijetla i 113

Identitet i nasilje

ne pokuaju razmotriti mijenjanje ivotnog stila ak i ako pronau dobar razlog? Potkopavanje izbora koje bi to ukljuivalo odmah bi nas stavilo na stranu stajalita koje se protivi slobodi, koje bi trailo sredstva i naine blokiranje izbora promijenjenog naina ivljenja koji bi mnogi ljudi eljeli imati. Primjerice, mlade ene iz konzervativnih imigrantskih obite lji na Zapadu stariji lanovi mogu drati na kratkoj uzici iz straha da se ne bi povodile za slobodnijim stilom ivota veine zajednice. Raznolikost e se onda postii na tetu kulturne slobode. Ako je prije svega vana kulturna sloboda, onda vrednovanje kulturne ra znolikosti mora poprimiti eventualan i uvjetovan oblik. Vrijednost raznolikosti prema tome mora ovisiti o tome kako je raznolikost postignuta i odravana. Uistinu, zagovarati kulturnu raznolikost s obrazloenjem da je to ono to su razliite skupine ljudi naslijedile oigledno nije argument temeljen na kulturnoj slobodi (iako se sluaj ponekad prikazuje kao da je argument 'za slobodu'). Roditi se u pojedinoj kulturi oigledno nije uivanje kulturne slobode, a ouvanje neeg ime je osoba obi ljeena, samo zbog roenja, teko moe biti, samo po sebi, uivanje slobode. Nita se ne moe opravdati u ime slobode a da se ljudima zapravo ne da mogunost uivanja te slobode, ili u najmanju ruku bez paljivog prosuivanja na koji se nain mogunost izbora moe koristiti u sluaju da je dostupan. Kao to drutveno zatomljivanje moe znaiti nijekanje kulturne slobode, povreda slobode takoer moe potjecati od tiranije konformizma koja moe oteati lanovima zajednice da izaberu druge ivotne stilove.

kole, miljenje i vjera

Nesloboda moe biti posljedica nedostatka znanja i razumijevanja drugih kultura i alternativnih stilova ivota. Kako bih objasnio glav no pitanje ovdje, ak i oboavatelj (poput pisca ove knjige) kulturnih sloboda koje je moderna Britanija, sve u svemu, uspjela dati ljudima razliitog podrijetla i korijena koji su stanovnici te zemlje, moe s pravom imati velike bojazni oko slubenog poteza u Ujedinjenom Kraljevstvu prema irenju subvencioniranih vjerskih kola (kao to je kratko spomenuto u 1. poglavlju). Umjesto smanjivanja broja postojeih subvencioniranih vjerskih kola, dodavanje drugih - muslimanskih, hinduistikih kola i Sikh 114

Kultura i zarobljenitvo

kola postojeim kranskim - moe imati za posljedicu umanjiva nje uloge miljenja koje bi djeca mogla imati mogunost njegovati i koristiti se. A to se dogaa u vrijeme kada postoji velika potreba za irenjem mogunosti razumijevanja drugih ljudi i drugih skupina i kada je sposobnost promiljenog donoenja odluka posebno vano. Ogranienja nametnuta djeci posebno su ozbiljna budui da nove vjerske kole daju djeci malo mogunosti za njegovanje promiljenog izbora u odreivanju prioriteta u njihovim ivotima. Takoer, esto ne upozoravaju uenike kako je potrebno da sami odlue za sebe na koji bi nain razliitim dijelovima svojih identiteta (vezanih za nacionalnost, jezik, knjievnost, religiju, etnicitet, kulturnu povijest, znanstvene interese itd.) trebali posvetiti pozornost. To nije kako bi se sugeriralo da su problemi predrasuda (i na mjernog njegovanja ograniene vizije) u tim novim vjerskim britan skim kolama imalo ekstremni kao u, recimo, fundamentalistikim medresama u Pakistanu, koje su postale dio rasadnika netolerancije i nasilja - i esto terorizma - u tom napetom dijelu svijeta. Ali mogu nost oplemenjivanja miljenja i priznavanja potrebe za opravdanim izborom jo uvijek moe biti daleko manja u tim novim vjerskim kolama, ak i u Britaniji, nego u mijeanim i ne toliko odijeljenim obrazovnim ustanovama te zemlje. Stvarne su mogunosti esto do sta nejednake u tradicionalnim vjerskim kolama - posebno u onim kranskim kolama koje su imale dugu tradiciju opsenog nastav nog programa, zajedno s toleriranjem zamjetne skeptinosti o sa mom vjerskom obrazovanju (iako bi se i te starije kole moglo uiniti znatno manje restriktivnima nego to jesu). Potez vjerskih kola u Britaniji takoer odraava i posebnu viziju Britanije prije kao 'saveza zajednica' nego kao kolektiva ljudskih bia koji ive u Britaniji, s raznolikim razliitostima, od kojih religijske i razlike temeljene na zajednici ine samo jedan dio (ukljuujui razli ke u jeziku, knjievnosti, politici, klasi, spolu, prebivalitu i drugim karakteristikama). Nepravedno je prema djeci koja jo nisu imala priliku za miljenje i izbor da ih se stavi u fiksne odjeljke voene jed nim specifinim kriterijem kategorizacije i da im se kae: "To je tvoj identitet i to je sve to e dobiti." Na godinjem predavanju za 2001. na British Academy imao sam ast odrati predavanje "Other People" ("Drugi ljudi"), u ko jem sam iznio tvrdnju da je taj 'savezni' pristup problematian, a osobito esto naginje smanjenju razvoja ljudskih sposobnosti bri-

Identitet i nasilje

tanske djece iz imigrantskih obitelji. Od tada pojavljivanje napada bombaa samoubojica u Londonu (u srpnju 2005.), koje su izveli roeni Britanci, ali duboko otueni mladi ljudi, dodalo je dodatnu dimenziju pitanju samospoznaje i njezinog njegovanja u Britani ji. Meutim, rekao bih da glavno ogranienje saveznog pristupa daleko nadmauje bilo kakvu moguu vezu s terorizmom. Postoji vana potreba ne samo raspravljati o vanosti nae zajednike ljud skosti - to je tema na koju kole mogu imati (i esto su u prolo sti imale) velikog utjecaja. Uz to postoji vano priznanje da ljudski identiteti mogu poprimiti mnoge razliite oblike i da ljudi moraju koristiti miljenje kako bi odluili kako se ele doivljavati, i koju bi vanost trebali pridodati tome da su roeni kao lanovi pojedine zajednice. Imat u mogunost vratiti se na ovaj problem u posljed nja dva poglavlja knjige. Vanost nesektakog i nevjerskog kolskog obrazovanja koje proiruje vie nego smanjuje doseg miljenja (ukljuujui i kritiko ispitivanje) teko bi bilo preuveliati. Shakespeare je dao izraaja za brinutosti kako su se "neki rodili veliki, neki sami postiu veliinu, a neki je dobivaju na poklon". U kolovanju djece nuno je pobrinuti se da se uskogrudnost ne 'daje na poklon' mladima pred kojima je ivot. Mnogo toga je ovdje u opasnosti.
90

V i d i "Other People", objavljeno u Proceedings of the British Academy 2002, vidi i "Other People - B e y o n d I d e n t i t y " , The New Republic, 18. p r o s i n c a 2 0 0 0 .
9 0

116

7. poglavlje

Globalizacija i pravo sudjelovanja

vijet je jednako spektakularno bogat kao to je i zabrinjavajue osiromaen. Suvremeni nain ivljenja pun je nevienog obilja, a masovno gospodarenje nad resursima, znanjem i tehnologijom koje mi danas uzimamo zdravo za gotovo nai bi preci teko mogli zamisliti. Ali na je i svijet stranog siromatva i uasne neima tine. Zapanjujui broj djece se loe hrani, slabo odijeva, loe se s njima postupa i takoer je nepismeno i nepotrebno bolesno. Mi lijuni umiru svakoga tjedna od bolesti koje bi se mogle potpuno istrijebiti, ili koje bi se barem moglo sprijeiti od nekontroliranog ubijanja. Ovisno o tome gdje se rode, djeca mogu ili imati sredstva i uvjete za veliki napredak ili biti suoena s vjerojatnou oajniki siromanih ivota. Goleme nejednakosti u mogunostima koje razliiti ljudi ima ju potie skeptinost o sposobnosti globalizacije da slui interesi ma rtava drutvene nepravde. Doista, okrutan osjeaj frustracije dobro se odraava u sloganima prosvjednih skupina takozvanih antiglobalizacijskih aktivista. Potaknuti prije tezom kako su glo balni odnosi u prvom redu antagonistiki i neprijateljski nego da su uzajamno puni podrke, demonstranti ele spasiti rtve dru tvene nepravde ovog svijeta od onog to smatraju kaznom globa lizacije. Kritika globalizma nije bila samo gromoglasno izraena na demonstracijama koje se nastavljaju odvijati diljem svijeta, u Seattleu, Washingtonu, Quebecu, Madridu, Londonu, Melbourneu, Genovi, Edinburghu i drugdje. Ovi interesi takoer dobivaju samilosnu panju od mnogo veeg broja ljudi koji se moda ne ele pridruiti silovitim demonstracijama, ali kojima se takoer
117

Identitet i nasilje

nejednakost strogo odijeljenih sudbina ini dosta nepravednom i za osudu. Neki u ovim nejednakostima vide i potpuni promaaj bilo kakve moralne sile za koju se oekuje da je globalni identitet moe proizvesti.

Pravo sudjelovanja, istinitost i javno miljenje

Upravo u raspravljati kako je pogreno gledati na neimatine i podijeljene ivote kao kazne globalizacije umjesto kao na neu spjehe drutvenog, politikog i gospodarskog ureenja koji su u potpunosti uvjetovani i nisu neizbjeni pratioci globalne bliskosti. Usprkos tome, rekao bih da takozvane antiglobalizacijske kritike mogu - i to doista i ine - pozitivno pridonositi pomaganju po stavljanja vanih pitanja za javnu raspravu koje je potrebno raz motriti i procijeniti. Vana dijagnoza uzroka mogla bi se do neke mjere zagubiti pa ipak pomoi zapoeti prosvijeeno istraivanje o tome to je potrebno uiniti kako bi se prevladali ozbiljni problemi koji nesumnjivo postoje. Kao to je Francis Bacon primijetio prije etiri stotine godi na (1605.), u svojoj raspravi The Advancement of Learning (Una preenje uenja): "Otkrivanje i izlaganje sumnji imaju dvostruku upotrebu." Jedna upotreba je izravna: ona nas titi 'od pogreaka'. Druga upotreba, smatrao je Bacon, ukljuivala je ulogu sumnji kod iniciranja i nastavljanja procesa istrage koji moe imati za po sljedicu obogaivanje naeg razumijevanja. Probleme preko kojih bi se "lagano prolo bez posredovanja", Bacon je primijetio, na kraju bi se "paljivo i pomno ispitivalo" upravo zbog "posredova nja sumnji". Postavljanje vanih pitanja o globalizaciji i prirodi globalnog gospodarstva moe na konstruktivno dijalektiki nain pridonijeti ak i kada ima mjesta skeptinosti oko pojedinih slogana koje kori ste, posebno mladi i buni demonstranti. Moda postoje opravda ni razlozi za sumnju oko navodno zlih posljedica globalnih gospo darskih odnosa koji dobivaju publicitet vrijedan panje kao rezi me antiglobalizacijske perspektive. Potrebno je temeljito istraiti
91

The Advancement of Learning (1605; pretisak u B. H . G. W o r m a l d , Francis Bacon: History, Politics and Science, 1561-1626 [ C a m b r i d g e , C a m b r i d g e U n i v e r s i t y P r e s s , 1993.]), str. 356-57.
91

118

Globalizacija i pravo sudjelovanja

vane probleme koje demonstranti mogu - i doista esto - istiu, a to je samo po sebi znatno vaan doprinos. Doista, rasprave za poete na ovaj nain mogu posluiti kao temelji globalnog javnog miljenja o vanim problemima. Budui da je kod demokracije pri je svega vano javno miljenje (kao to je obraeno u 3. poglavlju), rasprave potaknute ovim 'globalnim sumnjama' mogu se gledati kao jednostavni, ali mogue vani doprinosi prema provoenju nekog oblika (nuno zastarjelog) globalne demokracije.
92

Kritika, izraz i globalna solidarnost

Sada u prijei na bitna pitanja koja postavljaju demonstranti i drugi koji su skeptini prema globalizaciji i takoer u istraiti protuargumente koje iznose zagovaratelji globalizacije. Ali prije toga elio bih ukratko prokomentirati prirodu globalnog identiteta ukljuenog - eksplicitno ili implicitno - u ove rasprave. Neki istaknutiji kritiari globalizacije smatraju da oni odluno ukazuju na bijedan nedosta tak, u okrutnom svijetu, djelotvornog osjeaja globalne solidarnosti. Zasigurno, mnogo je toga zbog ega bismo trebali biti nesretni u oi tom nedostatku efikasnog globalnog morala kod rjeavanja duboko uznemirujuih meunarodnih problema Ali ivimo li mi doista u moralno zabitom svijetu? Ako je osjeaj globalne solidarnosti doista toliko besmislen, zato bi onda toliko ljudi diljem svijeta (ukljuujui i 'antiglobalizacijske' demonstran te i zaista mnogo drugih) bilo zabrinuto oko stanja svijeta i stra stveno zagovaralo - iako glasno - bolje uvjete za siromane i za postavljene? Sami demonstranti dolaze sa svih strana svijeta - oni nisu samo lokalni stanovnici Seattlea ili Melbournea ili Genove ili Edinburgha. Demonstranti pokuavaju zajedniki prosvjedovati protiv onog za to smatraju da je velika nemoralnost ili nepravda koja mui ljude u svijetu. Zato bi ene i mukarci s jednog kraja svijeta brinuli oko inje nice da ljudi u drugim dijelovima svijeta imaju nepravedan tretman ako ne postoji osjeaj globalnog pripadanja i zabrinutosti oko glo balne nepravde? Globalno nezadovoljstvo, kojem prosvjedne grupe daju izraz (ponekad, dodue vrlo grubi izraz), moe se smatrati doO b r a d i o s a m o v u t e m u u s v o m p r v o m g o d i n j e m o b r a a n j u ("Global D o u b t s " ) n a H a r v a r d U n i v e r s i t y 8. lipnja 2 0 0 0 . , o b j a v l j e n o m u Harvard Magazine 102, kolovoz 2 0 0 0 .
9 2

119

Identitet i nasilje

kazom postojanja osjeaja o globalnom identitetu i nekih zabrinuto sti oko globalne etike. Sada moram objasniti zato izraz 'antiglobalizacija' ne opisuje pri rodu nezadovoljstva koje se tako naziva. Bez obzira kako ga zvali, to bezgranino nezadovoljstvo je samo po sebi globalni fenomen, i u smi slu predmeta svog interesa (ukljuujui svoju implicitno humanitarnu etiku i ukljuivu politiku) i u obliku irokog interesa i ukljuenosti koju stvara diljem svijeta Svijest o opsenom identitetu koji je temelj tih zabrinutosti nadilazi granice nacionalnosti, kulture, zajednice i religije. Teko je ne zamijeti ti uvjerljivo sveobuhvatnu ideju pripadanja koja tjera toliko puno ljudi da propitaju ono to smatraju nepravdom koja dijeli svjetsku populaci ju. Uistinu, takozvana antiglobalizacijska kritika je moda najglobaliziraniji moralni pokret u svijetu danas.

Intelektualna solidarnost
Sve ovo pridonosi vanosti davanja puno panje predmetu anti globalizacijske kritike. Iako je globalizacija jedna od tema o kojoj se najvie raspravlja u suvremenom svijetu, ona nije sve u svemu ja sno definiran koncept. Mnotvo globalnih interakcija stavlja se pod irok naziv globalizacije koji variraju od irenja kulturnih i znan stvenih utjecaja preko granica do poveanja gospodarskih i poslov nih odnosa diljem svijeta. Masovno neprihvaanje globalizacije ne bi ispalo nepovoljno samo za globalno poslovanje, takoer bi odrezalo tokove ideja, razumijevanja i znanja koji mogu pomoi svim ljudima na svijetu, ukljuujui i najsiromanije pripadnike svjetske populacije. Sveobuhvatno odbijanje globalizacije moe prema tome biti uvjerljivo kontraproduktivno. Postoji snana potreba razdvojiti razliita pitanja koja se pojavljuju spojena zajedno u retorici antiglobalizacijskih prosvjeda. Globalizacija znanja zasluuje posebno istaknuto priznanje, unato svim dobrim stvarima koje se s pravom mogu rei o vanosti 'lokalnog znanja'. Na globalizaciju se esto gleda, i u novinarskim raspravama i u zapanjujue mnogo akademskih spisa, kao proces pozapadnjaenja. Doista, neki koji zauzmu optimistian - ak slavljeniki - pogled na fenomen, vide ga ak i kao doprinos zapadne civilizacije svijetu. Ustvari, postoji prigodno stilizirana pria koja se slae s tom navodno nebesmislenom interpretacijom. Sve se dogodilo u Europi: prvo je 120

Globalizacija i pravo sudjelovanja

dola renesansa, onda prosvjetiteljstvo i industrijska revolucija i to je dovelo do poboljanja ivotnih uvjeta na Zapadu. A sada se ta velika postignua Zapada ire po svijetu. Globalizacija, prema tom shvaa nju, ne samo da je pozitivna, ve je i dar Zapada svijetu. Zagovara telji ove interpretacije povijesti esto uznemiruje ne samo nain na koji ovo veliko dobroinstvo mnogi ljudi smatraju prokletstvom, ve i nain na koji nezahvalni nezapadni svijet prezire i otro kritizira iznimno dragocjeno darivanje Zapada svijetu. Kao mnoge dobro sti lizirane prie, i ova sadri trunku istine, ali sadri i puno mate koja, sluajno, podrava umjetnu globalnu podjelu. Postoji jo jedna - na neki nain 'suprotna' - pria, koja takoer izaziva panju i igra znaajno obmanjujuu ulogu. Ova smatra za padnu dominaciju kljunom za globalizaciju, ali joj pripisuje negative znaajke koje se veu za globalizaciju. U tim kritikama, navodnom 'zapadnom' svojstvu globalizacije esto se pripisuje istaknuta i de struktivna uloga (ovo se lako moe uoiti u retorici trenutanih pro svjednih pokreta). Doista, globalizacija se ponekad gleda kao korelat zapadne dominacije - uistinu nastavljanje zapadnog imperijalizma. Dok razliiti dijelovi antiglobalizacijskog pokreta imaju razliite in terese i prioritete, ogorenost na dominaciju Zapada zasigurno igra znaajnu ulogu u mnogim ovim prosvjedima. Jasno postoji 'protuzapadni' element u dijelovima antiglobalizacijskog pokreta. Velianje nezapadnih identiteta raznih vrsta (obraeno u poglavljima od 4. do 6.), vezanih za religiju (kao to je islamski fundamentalizam), ili regi ju (kao to su azijske vrijednosti), ili kulturu (kao to je konfucijevska etika), moe nadoliti ulja na vatru globalnog separatizma. Za poetak nae kritike analize, moemo se zapitati: "Je li globa lizacija uistinu novo zapadno prokletstvo?" Rekao ih da, openito, nije niti novo niti nuno zapadno, niti prokletstvo. Uistinu, globali zacija je, tijekom tisua godina, pridonijela razvoju svijeta kroz puto vanja, trgovinu, migracije, irenje kulturnih utjecaja i irenje znanja i razumijevanja (ukljuujui ona iz znanosti i tehnologija). T i globalni meusobni odnosi esto su bili vrlo produktivni za napredak razli itih zemalja u svijetu. A aktivni posrednici globalizacije ponekad su bili locirani prilino daleko od Zapada. Ilustracije radi, da se osvrnem unatrag, na poetak prolog ti suljea umjesto na kraj. Oko 1000. p. Kr., globalno irenje znano sti, tehnologije i matematike mijenjalo je prirodu starog svijeta, ali diseminacija je tada, u velikoj mjeri, bila u suprotnom smjeru od onog to vidimo danas. Primjerice, visoka tehnologija u svije121

Identitet i nasilje

tu 1000. p. Kr. ukljuivala je sat i visei most od eljeznih lanaca, papirnatog zmaja i magnetski kompas, papir i tiskanje, samostrel i barut, take i ventilator. Svaki od ovih primjera visoke tehnologije svijeta otprije tisuu godina bio je vrlo priznat i esto koriten u Kini, a drugdje gotovo nepoznat. Globalizacija ih je proirila po svijetu, ukljuujui i po Europi. U svojim Critical and Miscellaneous Essays (Kritiki i razni ese ji), Thomas Carlyle tvrdi da "tri velika elementa moderne civiliza cije" jesu "barut, tiskanje i protestantska religija". Dok se Kineze ne moe hvaliti - ili kriviti - zbog podrijetla protestantizma, kine ski doprinos Carlyleovoj listi civilizacijskih elemenata pokriva dva od tri elementa, to jest barut i tiskanje.To je, meutim, manje od doprinosa Kineza, uklanjajui nepoeljno, na popisu civilizacijskih elemenata Francisa Bacona u Novom organonu izdanom 1620., "ti skanje, barut i magnet". Slina razmjena dogodila se, kao to je obraeno u 3. poglavlju, kod istonog utjecaja na zapadnu matematiku. Pojavio se sustav decimalnih brojeva i postao vrlo razvijenu u Indiji izmeu 2. i 6. stoljea i znaajno su ga koristili arapski matematiari ubrzo nakon toga. Matematike i znanstvene inovacije u junoj i zapadnoj Aziji predvodilo je blistavo drutvo intelektualaca, kao to su Aryabhata, Brahmagupta i al-Khwarizmi. Ti radovi doli su do Europe uglav nom u posljednjoj etvrtini 10. stoljea, i zapoeli znaajno utjecati prvih godina prolog tisuljea, igrajui veliku ulogu u znanstve noj revoluciji koja je pomogla preobraziti Europu. Utoliko se ita moe rei o identitetu posrednika globalizacije, taj identitet nije niti iskljuivo zapadni, niti regionalno europski, niti nuno povezan s dominacijom Zapada.

Provincijsko protiv globalnog

Pogreno miljenje da se globalizaciji ideja i obiaja mora oduprijeti zato to one uzrokuju 'pozapadnjaenje' igralo je ve dosta regresiv nu ulogu u kolonijalnom i postkolonijalnom svijetu (kao to je ukrat ko objanjeno u 5. poglavlju). Ono izaziva regionalno uzak pogled i takoer potkopava napredak znanosti i znanja, presijecajui granice. Uistinu, to nije samo kontraproduktivno samo po sebi, ve i moe zavriti kao dobar nain za nezapadna drutva da sami sebe pokopa ju - ak i svoju dragocjenu kulturu. 122

Globalizacija i pravo sudjelovanja

Dopustite da objasnim neobino reaktivnu prirodu ovog lokalistikog' pogleda. Zamislite otpor u Indije prema koritenju zapadnih ideja i koncepcija u znanosti i matematici u 19. stoljeu. Ova raspra va u britanskoj Indiji uklapa se u veu kontroverzu oko fokusiranja ili na zapadno obrazovanje (kao da bi ovo bila iskljuiva alternativa) ili domae indijsko obrazovanje; ovo se smatralo nepremostivom dihtomijom. Tozapadnjaitelji', kao to je zastraujui T. B. Macaulay - moni britanski upravitelj koji je 1835. napisao strahovito utjecajan "Zapisnik" o indijskom obrazovanju - nisu vidjeli nikakve vrijednosti u indijskoj tradiciji uope. Kako je objasnio: "Nikada ni sam pronaao niti jednog [ljubitelja indijskih jezika i tradicija] koji bi mogao zanijekati da jedna jedina polica dobre europske knjinice vrijedi kao cijela domaa knjievnost Indije i Arabije." Djelomi ce iz odmazde, zagovaratelji domaeg obrazovanja odupirali su se u potpunosti zapadnim uvozima, dajui prednost tradicionalnom znanju i klasinom indijskom obrazovanju. Ali ini se da obje strane prihvaaju da mora postojati, u velikoj mjeri, nuna iskljuivost kod svakog pristupa. Meutim, imajui na umu meusoban odnos izmeu kultura i civilizacija, ova pretpostavka morala je proizvesti neke vrlo nez godne klasifikacijske probleme. Jasno objanjenje prirode opsenih meunarodnih odnosa daje pojava u Indiji trigonometrijskog izra za 'sinus' izravno iz zapadne trigonometrije. Taj moderni izraz (to jest, 'sinus') doao je ravno od Britanaca iz sredine 19. stoljea koji je zauzeo mjesto starih sanskrtskih pojmova, a to se smatralo samo kao jo jedan primjer anglosaksonske invazije na indijsku kulturu. Pa ipak, prilino je smijeno, 'sinus' je zapravo doao iz same Indije, kroz razne preobrazbe, od pravilnog sanskrtskog imena za taj kljuno vaan trigonometrijski pojam. Doista, seljenje pojma i terminologije daje neku predodbu o prirodi povijesne - i izrazito 'predmoderne' - globalizacije ideja. Indijski matematiar iz 5. stoljea Aryabhata razvio je i stvorio rairenu upotrebu pojma 'sinus': on ga je nazvao jya-ardha, to u doslovnom prijevodu znai 'tetiva-pola' na sanskrtu. Otamo je pojam krenuo dalje zanimljivom seobom, kao to Howard Eves opisuje u svojoj History of Mathematics (Povijest matematike):
93

T. B. M a c a u l a y , " I n d i a n E d u c a t i o n : M i n u t e of t h e 2 n d F e b r u a r y , 1835", r e p r o d u k c i j a u G. M . Y o u n g , ur., Macaulay: Prose and Poetry, C a m b r i d g e , M a s s . , H a r v a r d U n i v e r s i t y Press, 1952, str. 7 2 2 .
9 3

123

Identitet i nasilje

Aryabhata ga je nazvao ardha-jya ('polutetiva') i jya-ardha (tetiva-pola), a zatim skratio naziv jednostavno koristei jya ('tetiva'). Iz jya su Arapi fonetski izveli jiba, koje se, slijedei arapski obiaj izostavljanja samoglasnika, pisalo jb. Danas jiba, izuzev tehnikog znaaja, nema znaenja na arapskom. Kasniji pisci koji su naili na jb kao kraticu za rije bez znaenja jiba zamijenili su s jaib, koja sadri ista slova, kao pravilna arapska rije koja znai 'mali zaljev' ili 'zaljev'. Jo kasnije, Gherardo od Cremone (oko 1150.), kada je prevodio s arapskog, zamijenio je arapsko jaib latinskim ekvivalentom, sinus [to znai mali zaljev ili zaljev], odakle je prema tome dola naa dananja rije sine.
94

Imajui na umu kulturne i intelektualne meusobne veze u po vijesti svijeta, teko bi bilo rijeiti pitanje to je 'zapadno', a to nije. Ustvari, Aryabhatino jya prevedeno je na kineski kao ming i koristilo se u esto koritenim tablicama kao to su yue jianliang ming, doslov nog znaenja 'sinus Mjeseevih intervala'. Da je Macaulay neto bo lje razumio svjetsku intelektualnu povijest, proirio bi svoj pogled od 'jedne police' europskih knjiga kojem se toliko divio. I njegovi bi in dijski protivnici bili manje nepovjerljivi prema zapadnim policama. Doista, Europa bi bila mnogo siromanija - gospodarski, kultur no i znanstveno - da se opirala globalizaciji matematike, znanosti i tehnologije koje su dolazile iz Kine, Indije, Irana i arapskog svijeta, na poetku drugog tisuljea. A isto vrijedi, iako u suprotnom smjeru, i za danas. Odbijanje globalizacije znanosti i tehnologije s obrazloe njem da je to zapadni imperijalizam (kao to tvrde neki demonstran ti) ne samo da bi bilo isto to i zanemarivanje globalnih doprinosa - koji dolaze iz mnogih razliitih dijelova svijeta - koji se vrsto kri ju iza takozvane zapadne znanosti i tehnologije, ve bi bila i dosta glupa praktina odluka imajui na umu mjeru u kojoj cijeli svijet moe imati koristi od procesa intelektualne razmjene ideja. IzjednaH o w a r d E v e s , An Introduction to the History of Mathematics, 6. izd., N e w Y o r k , S a u n d e r s College P u b l i s h i n g H o u s e , 1990), str. 237. V i d i i R a m e s h Gangolli, "Asian C o n t r i b u t i o n s to M a t h e m a t i c s " , P o r t l a n d P u b l i c Schools G e o c u l t u r a l Baseline Essay Series, 1999.
9 4

124

Globalizacija i pravo sudjelovanja

iti ovaj fenomen s imperijalizmom ili s europskim kolonijalizmom ideja i uvjerenja (kao to retorika esto nalae) bila bi ozbiljna i skupa pogreka, na isti nain na koji bi bilo i europsko odbijanje istonog utjecaja na znanost i matematiku na poetku prolog tisuljea. Ne smijemo, naravno, zanemariti injenicu da postoje problemi vezani za globalizaciju koji se zapravo dovode u vezu s imperijaliz mom. Povijest osvajanja, kolonijalna dominacija, strana vladavina i ponienje svladanih ljudi i danas je vana na mnoge razliite naine (kao to je obraeno ranije, posebno u 5. poglavlju). Ali bilo bi vrlo pogreno gledati na globalizaciju u prvom redu kao obiljeje imperi jalizma. Ona je mnogo vei - i znatno vaniji - proces od toga.

Gospodarska globalizacija i nejednakost

Antiglobalizacijski demonstranti pripadaju, meutim, u nekoliko razliitih tabora, a neki protivnici 'gospodarske globalizacije' nemaju nita protiv globalizacije ideja (ukljuujui one iz znanosti i knjiev nosti). Njihova gledita, koja zasluuju posebnu panju, sigurno se ne mogu odbaciti s obrazloenjem da je globalizacija znanosti, teh nologije i razumijevanja dala mnogo pozitivnih doprinosa svijetu - neto to ti pojedini kritiari gospodarske globalizacije ne bi uope zanijekali. Unato tome, sluajno, mnoga pozitivna postignua posebno gospodarske globalizacije takoer su vidljiva u razliitim dijelovi ma svijeta. Teko da moemo zanemariti da je globalno gospodar stvo donijelo mnogo vee materijalno blagostanje nekolicini razli itih podruja na svijetu, kao to su Japan, Kina i Juna Koreja i u razliitoj mjeri i drugdje, od Brazila do Botswane. Prevladavajue siromatvo dominiralo je svijetom prije nekoliko stoljea, s pone kim razdobljima rijetkog obilja. ivoti su bili prilino jednako "ne ugodni, surovi i kratki", kako se Thomas Hobbes izrazio u svojem klasiku Levijatan, izdanom 1651. Svladavajui to siromatvo, raire ni gospodarski meusobni odnosi izmeu nacija, kao i gospodarske inicijative za razvoj i upotrebu modernih metoda proizvodnje, bili su iznimno utjecajni i korisni. Bilo bi teko povjerovati da se napredak ivotnih uvjeta siromanih diljem svijeta moe ubrzati uskraujui im velike prednosti suvre mene tehnologije, vrijedne mogunosti trgovanja i razmjene i gospo darskih kao i drutvenih vrijednosti ivljenja vie u otvorenim nego 125

Identitet i nasilje

zatvorenim drutvima. Ljudi iz vrlo siromanih zemalja zahtijevaju plodove moderne tehnologije (kao to je upotreba novootkrivenih li jekova, posebno kod lijeenja AIDS-a - ti su novi lijekovi promijenili ivote oboljelih od AIDS-a u Americi i Europi); oni trae vei pristup tritu bogatijih zemalja zbog irokog spektra proizvoda, od eera do tekstila; i ele vie prava sudjelovanja i pozornosti u svjetskim dogaanjima. Ako postoji skeptinost oko posljedica globalizacije, to nije zato to se ovjeanstvo koje pati eli zatvoriti u svoju koljku. Ustvari, najvaniji praktini izazovi dananjice ukljuuju mo gunost iskoritavanja u dobre svrhe izuzetnih koristi gospodarskih veza, tehnolokog napretka i politikih mogunosti tako da se obrati dovoljno panje na interese siromanih i rtava drutvene nepravde. Ovdje se, zapravo ne radi o osuivanju globalnih gospodarskih od nosa, ve postizanja da se velika korist globalizacije pravednije raspo redi. Unato terminologiji koju su odabrala 'antiglobalizacijska' dje lovanja, sredinji problem prigovoru mora imati veze, na ovaj ili onaj nain, prije sa stvarnim postojanjem i otpornou goleme globalne nejednakosti i siromatva nego s navodnom uspjenou djelovanja bez globalnih gospodarskih odnosa.

Globalno siromatvo i globalna pravednost

to onda s globalnom nejednakou i siromatvom? Problemi ras podjele koji se pojavljuju - u eksplicitnom ili implicitnom obliku - u retorici takozvanih antiglobalizacijskih demonstranata i branitelja nebesmislene 'proglobalizacije' zasluuju kritiko ispitivanje. Uisti nu, ovaj je problem patio, rekao bih, od popularnosti nekih udnih difuznih pitanja. Neki protivnici 'antiglobalizacije' smatraju kako je sredinji pro blem da bogati postaju jo bogatijima, siromani jo siromanijima. To nije ni najmanje tako uestalo (iako postoje brojni sluajevi, po sebno u Latinskoj Americi i Africi, gdje se to doista dogodilo), ali glavni problem ovdje jest je li to pravilan nain razumijevanja vanih problema pravednosti i jednakosti u globalnom gospodarstvu danas. S druge strane, zagovaratelji nebesmislene globalizacije esto se pozivaju na - i esto koriste - svoje razumijevanje da siromani na svijetu uobiajeno postaju siromanijima, ne (kao to se esto tvrdi) jo vie osiromaenima. Aludiraju posebno na dokaz da oni koji pripadaju siromanima koji sudjeluju u trgovini i razmjeni ne 126

Globalizacija i pravo sudjelovanja

postaju nita siromanijima - ak naprotiv. Budui da se bogate jer su ukljueni u globalno gospodarstvo, dakle (slijedi argument) glo balizacija nije nepravedna prema siromanima: "I siromani imaju koristi -onda emu prigovori?" Da je prihvaeno sredinje mjesto ovog pitanja, onda bi cijela rasprava ovisila o utvrivanju koja je strana u pravu u ovoj preteito empirijskoj debati: "Da li globalno ukljueni siromani postaju siromanijima ili se bogate (recite nam, recite nam, koje je od to dvoje)?" Ali je li to pravo pitanje koje se treba postaviti? Rekao bih da ni u kom sluaju nije. Postoje dva problema kod ovakvog nai na shvaanja problema nepravednosti. Prvi je potreba prepozna ti da imajui na u m u globalne mogunosti koje danas postoje, ukljuujui probleme s propustima kao i s loim injenjima (koji e upravo biti obraeni), mnogi ljudi imaju potekoa s ulaskom u globalno gospodarstvo openito. Fokusiranje na one koji su profitabilno ukljueni u trgovinu izostavlja milijune koji ostaju iskljuenima - i zapravo nepoeljnima - iz nekih djelatnosti pri vilegiranih. Iskljuivanje je tu jednako vaan problem kao i nejed nako ukljuivanje. Popravljanje takvog iskljuivanja zahtijevalo bi radikalna odstupanja u unutarnjoj gospodarskoj politici (kao to su vea sredstva za osnovno obrazovanje, zdravstvenu njegu i mikrozajam kod kue), ali takoer zahtijeva promijenjenu meuna rodnu politiku drugih, posebno bogatijih, zemalja. Da navedem jedan primjer, gospodarski razvijenije zemlje mogu promijeniti stvari na mnogo bolje tako da budu otvorenije prema proizvodi ma - poljoprivrednim proizvodima kao i tekstilu i drugim indu strijskim proizvodima - izvezenima iz zemalja u razvoju. Postoje i problemi humanog - i realistinog - postupanja s prolim du govima koji ograniavaju slobodu siromanijih zemalja u tolikoj mjeri (vrlo je dobrodolo da su se neki poetni koraci poduzeli u tom smjeru posljednjih godina). Takoer postoji i veliki problem pomoi i pomaganja pri razvoju, o emu se politika miljenja ra zlikuju, ali to ni najmanje nije nevaan fokus. Postoje mnogi
95 96

M o r a se p r i z n a t i d a je B r i t a n i j a , p o d v o d s t v o m T o n y j a Blaira i G o r d o n a B r o w n a , odi g r a l a v a n u u l o g u u s m j e r i v i zemlje G 8 u t o m p r a v c u . P o p u l a r n i p o k r e t i koje v o d e slikovite j a v n e osobe koje p r i d o b i v a j u s i m p a t i j e p o p u t B o b a Geldorfe t a k o e r s u i m a l i v a a n u d i o k o d s t v a r a n j a p o d r k e za t a k v e inicijative ( u n a t o a k a d e m s k o j skeptinosti koja esto t a k o doe kuje takve zvune dogaaje).
9 5

* V i d i Jeffrey S a c h s , The End of Poverty: L o n d o n , P e n g u i n Books, 2 0 0 5 .

How

We Can Make

It Happen

in Our

Lifetime,

127

Identitet i nasilje

drugi problemi kojima bi se trebalo takoer pozabaviti, ukljuu jui potrebu za revidiranjem trenutanih zakonskih odredbi, kao to je sadanji sustav prava na podruju patenata (vratit u se na te probleme uskoro). Drugi je problem, meutim, sloeniji i vie zahtijeva jasnije ra zumijevanje. ak i ako su siromani koji sudjeluju u globaliziranom gospodarstvu postajali malo bogatiji, to ne povlai za sobom da si romani dobivaju pravedan udio koristi gospodarskih meusobnih odnosa i njihovog golemog potencijala. Niti je prikladno upitati da li se meunarodna nejednakost imalo poveava ili smanjuje. Opirati se protiv stranog siromatva i zapanjujuih nejednakosti koje karak teriziraju suvremeni svijet, ili protestirati protiv nepravedne diobe povlstica globalne suradnje, ne znai nuno tvrditi da nejednakost nije samo strahovito velika, ve da i se granino poveava. Problem pravednosti u svijetu razliitih skupina i disparatnih identiteta zahtijeva dublje razumijevanje. Kada postoje dobici od suradnje, moe biti mnogo alternativnih dogovora od kojih svaka strana ima koristi u usporedbi s nedostatkom suradnje. Raspodjela koristi moe nairoko varirati unato potrebi za suradnjom (to se nekad naziva 'sukobom suradnje'). Primjerice, moda postoje veliki dobici kod uspostavljanja nove industrije, ali i dalje ostaje problem podjele dobiti meu radnicima, kapitalistima, prodavaima sirovi na, kupcima (i potroaima) proizvedenog i onima koji neizravno imaju koristi od poveanja dohotka mjesta o kojem se radi. Podjele o kojima je rije ovisile bi o relativnim cijenama, nadnicama i drugim gospodarskim parametrima koji bi ureivali razmjenu i proizvod nju. Primjereno je zato upitati je li raspodjela dobiti pravedna ili pri hvatljiva, a ne samo postoji li ita dobiti za sve stranke u usporedbi s nedostatkom suradnje (to moe biti sluaj za vrlo mnogo alterna tivnih dogovora). Kako je John Nash, matematiar i teoretiar igre (a sada i svakome poznato ime zahvaljujui vrlo uspjenom filmu Genijalni um, temelje nom na predivnoj biografiji autorice Sylvije Nasar), raspravljao prije vie od polovice stoljea (u radu izdanom 1950., koji je jedan od njego vih radova koje je pohvalila vedska kraljevska akademija dodijelivi mu Nobelovu nagradu iz ekonomije 1994.), sredinji problem nije je li
97

U m o m eseju " G e n d e r a n d C o o p e r a t i v e Conflict", u I r e n e T i n k e r , ur., Persistent Inequ alities, N e w Y o r k , Oxford U n i v e r s i t y Press, 1990., r a s p r a v l j a m o vanosti i d o s e g u k o m b i n a c i j e s u r a d n j e i sukoba.
97

128

Globalizacija i pravo sudjelovanja

pojedinani dogovor povoljniji za sve od nedostatka suradnje uope, to bi moglo biti tono za mnoge alternativne dogovore. Tonije, glav no pitanje jest jesu li pojedine podjele koje se pojave, medu razliitim raspoloivim alternativama, pravedne podjele, s obzirom na ono to bi se umjesto toga moglo odabrati. Kritika kako je dogovor o raspo djeli koji se slae sa suradnjom nepravedan (iako iznesen u kontekstu industrijskih odnosa ili srodnikih dogovora ili meunarodnih insti tucija) ne moe se pobiti samo konstatirajui da je za sve stranke ovo puno bolje nego to bi im bilo u sluaju nedostatka suradnje (to se dobro odraava u navodno znaajnom argumentu: "I siromani ima ju koristi -onda emu prigovori?'). Budui da bi ovo vrijedilo za vrlo mnogo - moda beskonano mnogo - alternativnih dogovora, stvarni problem ne lei tamo, ve prije u izboru meu tim razliitim alterna tivama s razliitim raspodjelama dobiti za sve stranke. Bit se moe objasniti analogijom Tvrditi kako je iznimno nejed nak i seksistiki srodniki dogovor nepravedan, ne mora dokazati da bi ene bile zamjetno uspjenije kada ne bi uope bilo obitelji ("Ako smatra da su trenutane podjele u obitelji nepravedne prema ena ma, zato onda ne ode i ivi izvan obitelji?"). Nije u tome problem - ene koje trae bolji dogovor unutar obitelji ne predlau kao alter nativu mogunost ivljenja bez obitelji Uzrok neslaganja jest je li dijeljenje dobiti unutar obiteljskog sustava znatno nejednako u po stojeem institucijskom dogovoru, u usporedbi s alternativnim do govorima kakvi se mogu postii. Misao na koju su se mnoge raspra ve o globalizaciji fokusirale, to jest, da li i siromani imaju koristi od utemeljenog gospodarskog poretka, jest potpuno neprikladan fokus za ocjenjivanje onog to se treba ocijeniti. Ono to moramo upitati umjesto toga jest je li mogue da oni bolje - i pravednije - prou, s manje disparatnosti gospodarskih, drutvenih i politikih moguno sti, a u tom sluaju, pomou kojih bi se meunarodnih i unutarnjih preureenja to postiglo. T u lei stvarni pothvat
98

Sloboda miljenja
Postoje, meutim, neki uvodni problemi o kojima bi se prvo trebalo raspraviti. Je li pravednije globalno ureenje mogue a da se potpuV i d i J . E N a s h , " T h e B a r g a i n i n g P r o b l e m " , Econometrica 18, 1950; S y l v i a N a s a r , A Beautiful Mind, N e w Y o r k , S i m o n & S c h u s t e r , 1999.
9 8

129

Identitet i nasilje

no ne poremeti globalizirani sustav gospodarskih i drutvenih od nosa? Moramo zapitati, prije svega, da li se ureenje koje razliite skupine dobiju od globaliziranih gospodarskih i drutvenih odnosa moe promijeniti bez potkopavanja ili unitavanja koristi globalnog trinog gospodarstva? Uvjerenje koje se esto implicitno spominje u antiglobalizacijskoj kritici, da odgovor mora biti negativan, igralo je kljuno vanu ulogu pri stvaranju tame i propasti oko budunosti svijeta s globalnim tritima, a to je ono to daje takozvanim antiglobalizacijskim prosvjedima njihovo odabrano ime. Posebno je neobi na rairena pretpostavka da postoji rezultat trita, bez obzira koja su pravila privatnih poslovanja, javnih inicijativa i netrinih institucija udruena s postojanjem trita. Odgovor je, ustvari, u potpunosti po grean, kao to se moe lako utvrditi. Koritenje trinoga gospodarstva u skladu je s mnogim ra zliitim vlasnikim obrascima, dostupnostima sredstava, dru tvenim sredstvima i pravilima poslovanja (kao to su zakoni o patentima, protutrustovni propisi, odredbe o zdravstvenoj njezi i potpora dohotka itd.). A ovisno o tim uvjetima, samo trino gospodarstvo generiralo bi odreeni set cijena, uvjeta trgovanja, raspodjele dobiti i openitije, vrlo drukiji cjelokupni rezultat." Primjerice, svaki put kada se osnuju javne bolnice, kole ili fakul teti, ili kada se sredstva prenesu iz jedne skupine u drugu, cijene i koliine koje se odraavaju u rezultatu trita neizbjeno se mi jenjaju. Trita ne djeluju - niti mogu djelovati - sama. Ne postoji 'rezultat trita' neovisan o uvjetima koji vladaju tritima, uklju ujui i raspodjelu gospodarskih resursa i vlasnitva. Uvoenje ili poboljavanje institucijskih ureenja zbog drutvene sigurnosti i drugih podravajuih javnih intervencija mogu takoer donijeti znatne razlike kod dohotka. Glavno pitanje nije - doista ne moe biti - koristiti ili ne trino gospodarstvo. Na to trivijalno pitanje lako je odgovoriti. Niti jedno gospodarstvo svjetske povijesti nije nikada postiglo iroko raspro stranjeni prosperitet, nadmaujui visok ivot elite, bez znatnog koritenja uvjeta trita i proizvodnje koji ovise o tritima. Nije teko zakljuiti da je nemogue postii opi gospodarski napredak
99 U s t v a r i , p r v i teoretiari trine e k o n o m i j e , od A d a m a S m i t h a , L e o n a W a l r a s a i F r a n cisa E d g e w o r t h a do J o h n a H i c k s a , Oscara L a n g e a , P a u l a S a m u e l s o n a i K e n n e t h a A r r o w a , pokuali su razjasniti d a su r e z u l t a t i trita vrlo n e i z v j e s n i p r e m a raspodjeli r e s u r s a i d r u g i m d e t e r m i n a n t a m a i oni s u - od A d a m a S m i t h a nadalje - p r e d l a g a l i n a i n e d a se d o g o v o r i u i n e pravednijima.

130

Globalizacija i pravo sudjelovanja

bez opsene upotrebe mogunosti razmjene i specijalizacije koje trini odnosi nude. To ni najmanje ne zanemaruje osnovnu inje nicu da poslovanje trinog gospodarstva sigurno moe biti znatno manjkavo pod mnogim okolnostima, zbog potrebe bavljenja dobri ma koja se kolektivno troe (kao to su sredstva javnog zdravstva) i takoer (kao to je temeljno maloprije obraeno) zbog vanosti asimetrinih - i openitije nepotpunih - informacija koje razliiti sudionici trinog gospodarstva mogu posjedovati. Primjerice, kupac rabljenog automobila zna mnogo manje o automobilu od vlasnika koji ga prodaje, stoga ti ljudi moraju donijeti svoje odluke o razmjeni u djelominom neznanju i prije svega s nejednakim zna njem. T i m se problemima, koji su znaajni i ozbiljni, moe, meu tim, pristupiti putem pripadajue javne politike koja nadopunjuje rad trinog gospodarstva. Meutim, bilo bi teko odbaciti trine institucije u potpunosti bez temeljitog potkopavanja mogunosti gospodarskog napretka. Doista, koritenje trita ne razlikuje se toliko od jednostav nog govora. Nije ga se lako rijeiti, ali mnogo toga ovisi koliko jednostavno odluimo govoriti. Trino gospodarstvo ne moe djelovati samostalno u globaliziranim odnosima - doista ne moe djelovati samostalno ak niti unutar odreene zemlje. Nije samo stvar u tome da sveobuhvatni sustav trino ukljuiv moe proi zvesti vrlo razliite rezultate ovisno o raznim moguim uvjetima (poput onih kako se fiziki resursi razdjeljuju, kako se razvijaju ljudski resursi, koja pravila poslovnih odnosa prevladavaju, kakva socijalna osiguranja su pripremljena, koliko se opseno tehnolo ko znanje iri, i tako dalje), ve i sami ti mogui uvjeti kritiki ovise o ekonomskim, drutvenim i politikim institucijama koje posluju nacionalno i globalno. Kako je bilo demonstrirano u empirijskim studijama, na prirodu 'rezultata trita' velikim dijelom utjeu javna politika u obrazova nju i pismenosti, epidemiologija, zemljina reforma, sredstva mikrozajmova, prikladna pravna zatita itd., a u svakom od tih podruja potrebno je jo poboljanja putem javnog djelovanja koje moe radi kalno izmijeniti rezultat lokalnih i globalnih gospodarskih odnosa.
100

V i d i P a u l A. S a m u e l s o n , " T h e P u r e T h e o r y of P u b l i c E x p e n d i t u r e " , Review of Eco nomics and Statistics, 3 5 , 1 9 5 4 ; K e n n e t h A r r o w " U n c e r t a i n t y a n d t h e Welfere E c o n o m i c s of M e d i c a l C a r e " , American Economics Review, 5 3 , 1 9 6 3 ; G e o r g e Akerlof, An Economic Theorist's Book of Tales, C a m b r i d g e , C a m b r i d g e U n i v e r s i t y P r e s s , 1984.; Joseph S t i g l i t z , "Information a n d t h e E c o n o m i c A n a l y s i s : A P e r s p e c t i v e " , Economic Journal, 9 5 , 1 9 8 5 .
1 0 0

131

Identitet i nasilje

Ova se vrsta meuovisnosti mora razumjeti i upotrijebiti kako bi se izmijenile nejednakosti i asimetrije koje karakteriziraju svjetsko gos podarstvo. Samo globalizacija trinih odnosa moe samostalno biti duboko neprikladan pristup svjetskom prosperitetu.

Propusti i loa injenja

Postoji mnogo problema s kojima se treba suoiti kod zalaganja za pravednije ekonomskih i drutvenih ureenja na svijetu. Postoji, primjerice, veliki dokaz da se globalni kapitalizam uobiajeno vie bavi tritima nego, recimo, uspostavljanjem demokracije ili ire njem javnog obrazovanja ili poveavanjem drutvenih mogunosti rtava drutvene nepravde. Multinacionalne tvrtke takoer mogu primijeniti znatan utjecaj na prioritete javnih rashoda u mnogim zemljama treeg svijeta u smjeru odabiranja korisnosti upravljakih vrsta i privilegiranih radnika naspram uklanjanja iroko rasprostra njene nepismenosti, nedostatka medicinske njege i drugih nedosta taka siromanih. Te se negativne veze, koje se oituju u Latinskoj Americi, Africi i dijelovima Azije moraju prepoznati i njima pozaba viti. Budui da moda ne predstavljaju nesvladivu barijeru prema pravednom razvoju, vano je da se svladive barijere prepoznaju i doista svladaju. Trenutane nejednakosti u globalnom gospodarstvu usko su po vezane s raznim institucijskim neuspjesima koji se moraju svladati. Povrh znatnih propusta koje je potrebno ispraviti, postoje i ozbiljni problemi loih injenja kojima treba pristupiti zbog osnovne globalne pravde. Mnogi od ovih problema temeljito su obraeni u literatu ri. Meutim, nekima od ovih problema potrebno je pridodati vie panje u javnim raspravama nego dosad. Globalna loa injenja' o kojima se neobino malo raspravljalo, koja uzrokuju veliku nesreu kao i dugotrajna zabrinutost oko ne imatine, kao to je obraeno u prolom poglavlju, ukljuenost je svjetskih sila u globaliziranu trgovinu oruja (gotovo 85 posto oruja
101 102

N a o v u t e m u , vidi G e o r g e Soros, Open Y o r k , P u b l i c Affairs, 2 0 0 0 .

101 102

Society:

Reforming

Global

Capitalism,

New

V i d i , m e u ostalim p r i l o z i m a , Joseph S t i g l i t z , Globalization and Its Discontents, Lon d o n , P e n g u i n , 2003., i S a c h s , The End of Poverty: How We Can Make It Happen in Our Life time.

132

Globalizacija i pravo sudjelovanja

prodanog meunarodno posljednjih godina prodale su zemlje G8, mone sile koje imaju vanu ulogu u voenju svijeta). Ovo je po druje kojemu je potrebna hitna nova globalna inicijativa koja nadmauje potrebu - vrlo vanu potrebu - da se suzbije terorizam, na kojem je danas intenzivan fokus. tetna injenja takoer ukljuuju strogo restriktivne - i neuinko vite - trgovinske barijere koje reguliraju izvoz iz siromanijih zema lja. Jo je jedan vaan problem nepravednih zakona o patentima koji slue kao kontraproduktivne zapreke kod koritenja spasonosnih li jekova - potrebnih za bolesti kao to je AIDS - koji se esto mogu jef tino proizvesti, ali im se trina cijena znatno povisuje pod teretom tantijema. Dok je zaista vano ne stvoriti gospodarske uvjete koji bi doveli do toga da inovativno istraivanje lijekova presahne, postoji, ustvari, mnogo inteligentnih kompromisnih dogovora, ukljuuju i mogunosti za promjenjivo odreivanje cijena, koji mogu pruiti dobre poticaje za istraivanja doputajui siromanima na svijetu da kupuju te lijekove od iznimne vanosti. Mora se zapamtiti da kada siromani ne kupuju lijekove koje si ne mogu priutiti, to teko da moe ikako pridonijeti poticajima proizvoaa lijekova; problem je spojiti imbenike temeljene na uinkovitosti sa zahtjevima za pravednou, na pametan i human nain, s prikladnim razumijevanjem potreba globalne uinkovitosti, kao i pravde. Kontraproduktivni reim patenata koji postoji - i vlada - sada takoer prua neodgovarajue poticaje za medicinsko istraivanje usmjereno na razvijanje novih lijekova (ukljuujui i cjepiva koji ma nije potrebno docjepljivanje) koji bi posebno bili korisni siro manijim ljudima ovog svijeta ija je mogunost da ponude viso ku cijenu za takve lijekove dosta ograniena. Doseg poticaja pri proizvodnji medicinskih inovacija posebne koristi za ljude niskih prihoda moe uistinu biti malen. To se dobro odraava u velikoj predrasudi farmaceutskog istraivanja u smjeru orijentiranja na one koji imaju vie prihoda za potroiti. Imajui na umu prirodu trinog gospodarstva i uloge koju izrauni dobiti neizbjeno igra ju kod svojeg poslovanja, fokus treba biti usmjeren na odstupanja koja mogu radikalno promijeniti uestalost poticaja. Mogu varirati
103

O d n o s je iznosio 8 4 , 3 2 posto za 1990-e u cjelini, p r e m a o t k r i i m a S t o c k h o l m I n t e r n a t i onal P e a c e R e s e a r c h I n s t i t u t e , a noviji podaci p o k a z u j u prije u v r e n j e n e g o bilo k a k a v obrat ove slike. P r o b l e m je temeljitije o b r a e n u 6. poglavlju. Od s v i h zemalja G 8 , s a m o g a j e d n a ( J a p a n ) n e izvozi uope.
1 0 3

133

Identitet i nasilje

od izmijenjenih pravnih rjeenja za prava intelektualnog vlasni tva (ukljuujui razliiti porezni tretman profita od razliitih vrsta inovacija) do odreivanja javnih poticaja kroz posebno stvorene programe potpore. Zahtjevi gospodarske globalizacije nisu samo ogranieni na pridruivanje trinom gospodarstvu i oslobaanju trgovine i razmjene (vana kao to esto i jesu), ve se proteu i na stvaranje institucijskih dogovora pravednijima i nepristranijima za raspodjelu dobiti iz gospodarskog odnosa. Poveanje domaih dogovora moe takoer biti kljuno za nain na koji globalizacija utjee na ljude koji su vie uneseni u globalnu razmjenu. Primjerice, dok sile trinog natjecanja mogu izbaciti neke tradicionalne proizvoae iz njihovih uobiajenih poslova, raseljene osobe ne mogu lako nai novi posao ulazei u nova poduzea pove zana s globalnim gospodarstvom ako su nepismeni ili ne mogu itati upute i pratiti nove zahtjeve kontrole kvalitete, ili ako ih mue bole sti koje naruavaju njihovu produktivnost i pokretljivost. S takvim nedostacima osjetit e lou stranu globalnog gospodarstva a da ne osjete dobru stranu. Popravljanje tih barijera zahtijeva razvoj uvjeta za kolovanje i obrazovanje, kao i sigurnosnu mreu punu podrke, ukljuujui i zdravstvenu njegu. Bit gospodarske globalizacije nije samo u otvaranju trita. Doista, globalno trino gospodarstvo vrijedi onoliko koliko i po duzee koje ga podrava. Globalna prava odluivanja - koji dolaze izbliza i izdaleka - mogu pomoi globalizaciji, ukljuujui i globalna trita, da bude u boljem drutvu. Postoji svijet koji se treba osvojiti
104 105 106 107

V a c c i n e B o a r d i Global A l l i a n c e for V a c c i n e s a n d I m m u n i z a t i o n m n o g o s u n a p r a v i l i k a k o bi o m o g u i l i i r o k u d o s t u p n o s t cjepiva u s i r o m a n i j i m z e m l j a m a . D o b a r p r i m j e r i n o v a t i v n o g p r i j e d l o g a za p o v e a v a n j e poticaja za r a z v o j t a k v i h lijekova je m o g u n o s t n u e n j a p r e t h o d n o z a j a m e n i h k u p o v i n a u cijelosti p o m o u g l o b a l n i h n e v l a d i n i h o r g a n i z a c i j a i d r u g i h m e u n a r o d n i h institucija koje se m o g u p o n u d i t i kao m a m a c za m e d i c i n s k a i s t r a i v a n j a ; v i d i M i c h a e l K r e m e r i R a c h e l G l e n n e r s t e r , Strong Medicine: Creating Incentives for Pharmaceutical Research on Neglected Diseases, P r i n c e t o n , N . J . , P r i n c e t o n U n i v e r s i t y Press, 2 0 0 4 .
1 0 4

G l a v n o m se p r o b l e m u ' g l o b a l n i h p r v i h linija m o d e r n e m e d i c i n e ' prosvjetljujue obra tio R i c h a r d H o r t o n , Health Wars, N e w Y o r k , N e w Y o r k R e v i e w of Books, 2 0 0 3 . V i d i i P a u l F a r m e r , Pathologies of Power: Health, Human Rights, and the New War on the Poor, Berkeley, U n i v e r s i t y of California Press, 2003., i M i c h a e l M a r m o t , Social Determinants of Health: The Solid Facts, C o p e n h a g e n , W o r l d H e a l t h O r g a n i z a t i o n , 2 0 0 3 .
1 0 5

U l o g a j a v n i h slubi u n e p r i s t r a n o m odvijanju t r i n i h procesa o b r a e n a je, s m n o g o ilustracija, u mojoj knjizi k o j u s a m n a p i s a o s J e a n D r e z e , India: Development and Participation, D e l h i a n d Oxford, Oxford U n i v e r s i t y Press, 2 0 0 2 .
1 0 6 1 0 7

N a o v u t e m u , vidi a u t o r o v " S h a r i n g t h e W o r l d " , The Little Magazine

( D e l h i ) , 5,

2004.

134

Globalizacija i pravo sudjelovanja

u ime ovjeanstva, a globalno izraavanje miljenja moe nam po moi u ostvarenju toga.

Siromatvo, nasilje i osjeaj nepravde

Ako se religija i zajednica dovode u vezu s globalnim nasiljem u svijesti mnogih ljudi, onda se isto tako dovode u vezu globalno si romatvo i nejednakost. Posljednjih je godina, ustvari, postojala ra stua sklonost opravdavanja politike uklanjanja siromatva s obra zloenjem da je to najsigurniji nain spreavanja politikog sukoba i previranja. Zasnivanje javne politike - vanjske kao i domae - na temelju takvog shvaanja ima neke oite privlanosti. S obzirom na javnu zabrinutost oko ratova i nemira u bogatim zemljama svijeta, neizravno opravdavanje uklanjanja siromatva - ne zbog samog uklanjanja, ve u ime mira i tiine na svijetu - daje argument koji zadovoljava vlastiti interes za pomaganje onima kojima je potreb no. Ono predstavlja argument za izdvajanje vie sredstava za ukla njanje siromatva zbog svoje pretpostavljene prije politike nego moralne vanosti. Dok je lako razumjeti iskuenje da se ide tim putem, to je opa san put ak i zbog estitog povoda. Dio potekoe krije se u mogu nosti da ukoliko bi bio pogrean, gospodarski bi redukcionizam ne samo umanjio vrijednost naeg shvaanja svijeta, ve bi bio sklon potkopavanju deklariranog opravdanja javne obveze uklanjanja si romatva. To je posebno ozbiljna briga budui da su siromatvo i golema nejednakost same po sebi dovoljno strane i zasluuju pr venstvo ak iako nije bilo ikakvih veza s nasiljem. Kao to je vrlina sama sebi nagrada, siromatvo je u najmanju ruku samo sebi kazna. To nije kako bi se zanijekalo da siromatvo i nejednakost mogu - i doista - imaju dalekosene veze sa sukobom i razdorom, ve se i te veze prije moraju ispitati i istraiti s prikladnom panjom i em pirijskim istraivanjem nego uzrono prizvati s nepromiljenom brzinom pri podravanju 'dobrog povoda'. Neimatina moe, naravno, proizvesti provokaciju za protiv ljenje utemeljenim zakonima i pravilima. Ali ne mora nuno dati ljudima inicijativu, hrabrost i stvarnu sposobnost da uine bilo to na nasilan nain. Neimatinu moe pratiti ne samo gospodarska slabost, ve i politika nemo. Izgladnjeli nesretnik moe biti previ e slab i previe klonuo duhom kako bi se tukao i borio, ak i pro135

Identitet i nasilje

svjedovao i vikao. Prema tome ne udi da su dosta esto intenzivnu i rairenu patnju i bijedu pratile istodobno neobian mir i tiina. Doista, mnogo se gladovanja dogodilo bez mnogo politikih ustanaka ili graanskih sukoba ili ratovanja meu skupinama. Primjerice, godine gladovanja 1840-ih u Irskoj bile su meu naj mirnijima i malo je bilo pokuaja izgladnjelih masa da se umijea ju, ak i kada je brod za brodom plovio niz rijeku Shannon nato varen bogatom hranom, nosei je od izgladnjelih Iraca do dobro nahranjenih Engleza koji su imali veu kupovnu mo. Irce nije pratio glas o popustljivoj poslunosti, pa ipak su godine gladova nja, uglavnom, bile godine reda i zakona (s vrlo malo iznimaka). Gledajui drugdje, moja vlastita sjeanja iz djetinjstva u Calcutti tijekom gladi u Bengalu 1943. sastoje se od slika izgladnjelih ljudi koji umiru ispred prodavaonice s raznim obiljem raskone hrane izloene u izlozima, bez ijednog razbijenog stakla, ili prekrenog reda i zakona. Bengalci su bili zasluni za mnoge nasilne ustanke (jedan protiv britanske vladavine odvijao se ak 1942. godine koja je prethodila gladi 1943.), ali sve je bilo mirno te godine kada je nastupila glad. Problem odabira trenutka iznimno je vaan budui da osjeaj nepravde moe poticati nezadovoljstvo tijekom vrlo dugog razdo blja, dugo nakon to je gotovo s oslabljenim i zaustavljenim po sljedicama gladi i oskudice. Sjeanje na neimatinu i opustoenje pokazuje sklonost zadrati se, a moe ga se prizvati i upotrijebi ti kako bi se pokrenuli ustanak i nasilje. Za vrijeme gladi u Irskoj 1840-ih moda je bilo mirno, ali sjeanje na nepravdu i drutvena gorina zbog politikog i ekonomskog zanemarivanja imale su za posljedicu estoko otuenje Iraca od Britanije, a velikim dijelom su pridonijele nasilju koje karakterizira anglo-irske odnose vie od 150 godina. Gospodarska bijeda moda nee dovesti do bilo kakvog izravnog nasilja, ali bilo bi pogreno zakljuiti kako ne postoji veza izmeu siromatva, s jedne strane, i nasilja, s druge. Neobaziranje na problem Afrike danas moe imati slinu dugo ronu posljedicu na svjetski mir u budunosti. Sto je ostatak svijeta (posebno bogate zemlje) napravio - ili ne - kada se inilo da naj manje etvrtini afrike populacije prijeti izumiranje kroz epidemije, ukljuujui AIDS, malariju i druge bolesti, moda nee biti zabo ravljeno jo dugo vremena. Moramo jasnije razumjeti kako se siro matvo, neimatina i nebriga i poniavanja povezana s asimetrijom moi, odnose tijekom dugih razdoblja na sklonost nasilju, vezanih sa
136

Globalizacija i pravo sudjelovanja

sukobima koji dovode do zamjeranja onima koji imaju mo u svijetu podijeljenih identiteta. Nebriga moe biti dovoljan razlog za ogorenost, ali osjeaj pri svajanja, degradacije i ponienja mogue je jo lake mobilizirati za ustanak i pobunu. Sposobnost Izraelaca da izguraju, svladaju i vlada ju nad Palestincima, uz pomo vojne sile, ima opsene i dugorone posljedice koje daleko nadmauju bilo kakve izravne politike dobit ke koje moda trenutano donose Izraelu. Osjeaj nepravde u samo voljnom krenju prava Palestinaca ostaje u spremnosti da se unova i za ono to se, iz suprotnog kuta, smatra nasilnom 'odmazdom'. Osveta e moda doi ne samo od Palestinaca, ve i od mnogo vee skupine ljudi povezane s Palestincima putem Arapa, muslimana ili identiteta treeg svijeta. Svijest o tome da je svijet podijeljen izme u imanja i neimanja znatno pomae u njegovanju nezadovoljstva, otvarajui mogunosti novaenja u ime onog na to se esto gleda kao 'nasilje odmazde'. Kako bismo bolje shvatili kako to funkcionira, nuno je razliko vati voe nasilnikih pobuna i mnogo veih populacija o ijoj podr ci voe ovise. Vode poput Osame bin Ladena ne pate - u najmanju ruku - od siromatva i nemaju nikakvog ekonomskog razloga za osjeaj izostavljenosti iz dijeljenja plodova globalnog kapitalizma. Pa ipak pokreti koje vode imuni voe uobiajeno se velikim dijelom oslanjaju na osjeaj nepravde, pokvarenosti i ponienja za koje se smatra da je zasluan tradicionalan svijet. Siromatvo i gospodar ska nejednakost nisu u mogunosti direktno izazvati terorizam ili utjecati na vode teroristikih organizacija, ali ipak mogu pomoi pri stvaranju plodnog tla za novaenje vojnika pjeaka za obuku u tero ristikim kampovima. Drugo, toleriranje terorizma od strane inae miroljubive po pulacije jo je jedan udan fenomen u mnogim dijelovima suvre menog svijeta, posebno gdje postoji osjeaj da se loe postupalo s njima, primjerice, zato to su ostavljeni u pozadini globalnog gospodarskog i drutvenog napretka, ili tamo gdje postoji snano sjeanje o politikom zlostavljanju u prolosti. Pravednije dijelje nje blagodati globalizacije moe pridonijeti dugoronim preven tivnim mjerama i (1) protiv novaenja topovskog mesa terorizma, kao i (2) protiv stvaranja ope klime gdje se terorizam tolerira (a ponekad ak i velia). Iako siromatvo i svijest o globalnoj nepravdi ne moe izravno prouzroiti provalu nasilja, zasigurno postoje veze koje djeluju tije137

Identitet i nasilje

kom dugog vremenskog razdoblja, koje mogu znaajno utjecati na mogunost nasilja. Sjeanje na loe postupanje zapadnih sila prema Srednjem istoku prije mnogo desetljea - moda ak prije mnogo stotina godina - koje se jo uvijek zadralo u raznim oblicima u za padnoj Aziji, zapovjednici sukobljavanja mogu njegovati i uveati kako bi pojaali sposobnost terorista da unovae dobrovoljce za na silje. Bijes oko Sovjetskog Saveza posebno vezan uz politiku prema Afganistanu moda su ameriki stratezi vidjeli kao dobro upotreblji vo oruje u hladnom ratu, ali bio je izvrgnut preusmjeravanju protiv zapadnog svijeta kroz odijeljeni pogled na islamski identitet suko bljen s Europom i Amerikom (razlika izmeu kapitalistikog SAD-a i komunistikog SSSR-a ne bi bila toliko vana kod tog zasebnog stajalita). Kod te dvostruke klasifikacije, retorika globalne nepravde nerado je odvojena od svojih konstruktivnih korelata, i umjesto toga je postavljena, u prikladno prilagoenom obliku, kako bi poticala atmosferu nasilja i odmazde.

Svjesnost i identitet
Doista, alternativni naini reagiranja na nejednakosti i svijest o glo balnoj nepravdi mogu se, do odreene mjere, jedni s drugima natje cati za panju ljudi u svijetu dananjice. Sama dijagnoza da, s jednog stajalita, motivira potragu za globalnom pravednou moe tako er, u drugom svjetlu, biti dobar materijal za izvrtanje, suavanje i ovrivanje kako bi poticalo povod za globalnom osvetom. Mnogo bi ovisilo o tome kako se postupa s problemom identiteta pri ocjenjivanju implikacija globalne nejednakosti. Moe nas odve sti u nekoliko razliitih smjerova. Onaj koji se koristi s razarajuim posljedicama je njegovanje i iskoritavanje nezadovoljstva uzroko vanog percepcijom poniavanja iz prolosti ili sadanjih disparatnosti, nadograujui odijeljeni kontrast identiteta, posebno pomou formulacije 'Zapad i protuzapad' (obraeno u 5. poglavlju). Danas svjedoimo mnogim tim stvarima, nadopunjavanje i - u nekoj mje ri - poticanje ratobornog religijskog (posebno islamskog) identiteta spremnog sukobiti se sa Zapadom. Ovo je svijet jednostruko podije ljenih identiteta gdje se ekonomski i politiki kontrasti grade kako bi se uklopili - kao 'podtema' - u razliitosti u religijskim etnicitetima. Na sreu, to nije jedini nain na koji se moe postupati s glo balnim nejednakostima i ponienjima prolosti i sadanjosti. Prvo, 138

Globalizacija i pravo sudjelovanja

konstruktivan odgovor moe potjecati od rjeavanja globalnih ne jednakosti i nepravdi izriitije, s veim razumijevanjem stvarnih problema koji su ukljueni i moguim smjernicama za pomo (ko jima se veina ovog poglavlja bavila). Drugo, konstruktivnu ulogu moe takoer igrati sama globalizacija, ne samo putem napretka koji se moe stvoriti - i jo pravednije raspodijeliti - djelovanjem globalnih gospodarskih odnosa dopunjenih drugim institucijskim dogovorima (ranije obraeno), ve i putem prekograninih intere sa koji mogu biti rezultat rairenih ljudskih kontakata koje je proi zvela globalna gospodarska povezanost. Svijet se jako smanjio u posljednje vrijeme pomou bliskijih in tegracija, bre komunikacije i lakeg pristupa. Meutim, jo prije dva i etvrt stoljea, David Hume je govorio o doprinosu pojaanih gospodarskih i drutvenih odnosa pri irenju dosega nae svijesti o identitetu i opsegu nae zabrinutosti o pravdi. U An Enquiry Con cerning the Principles of Morals (Istraivanje o principima morala), izdanom 1777., Hume je ukazao na ove veze (u poglavlju nazva nom "O pravdi"):
Ponovno pretpostavite da nekoliko razliitih drutava odrava neku vrstu odnosa radi obostrane koristi i prednosti, granice pravde i dalje jaaju, u usporedbi s veliinom ljudskih pogleda i snagom njihovih meusobnih veza. Povijest, iskustvo, razum dovoljno nas pouavaju u ovom prirodnom napretku ljudskog miljenja i u postupnom poveavanju naih pogleda na pravdu, proporcionalno kako postajemo upoznati sa irokom korisnosti te vrline.
108

Hume je govorio o mogunosti da trgovina i gospodarske veze izmeu zemalja mogu pojaati angairanost udaljenih ljudi jedni s drugima. Kako ljudi postaju povezaniji jedni s drugima, mogu se poeti zanimati za jako udaljene osobe ije se postojanje moda prije samo maglovito primjeivalo ranije. iroko rasprostranjen interes za globalne nejednakosti i asimetri je, od kojeg su antiglobalizacijski prosvjedi samo dio, moe se promaD a v i d H u m e , An Enquiry Concerning the Principles of Morals (1. i z d a n j e 1777.; ponov ljeno i z d a n j e , L a Salle, 111., O p e n C o u r t , 1966., str. 2 5 .
1 0 8

139

Identitet i nasilje

trati pomalo kao utjelovljenje onog o emu je David Hume govorio u svojoj tvrdnji da bi bliskiji gospodarski odnosi doveli udaljene ljude unutar dosega "postupnog poveavanja naih pogleda na pravdu". To se poklapa s tvrdnjom, ranije iznesenom, kako su izraaji global nog prosvjeda dio novorazvijene etike globalizacije u suvremenom svijetu. Iako kritika globalnog kapitalizma koji zanemaruje praved nost esto zastane tek pred potajnom optubom, lako se moe pro iriti da zahtijeva vie globalne pravednosti pomou odgovarajuih institucijskih modifikacija. 'Antiglobalizacijske' kritike, koje se fokusiraju na nejednake i nepravedne tretmane koje rtve drutvene nepravde dobivaju, ne mogu se razborito gledati (imajui na umu snanu upotrebu glo balne etike kod obiju kritika) kao da su doista antiglobalizacijske. Motivirajue ideje predlau potrebu za traenje pravednijeg tre tmana za zapostavljene i nesretne i za pravedniju raspodjelu mo gunosti u prikladno promijenjenom globalnom poretku. Globalne rasprave o vanosti tih problema mogu biti temelj za konstruktiv nu potragu za nainima smanjivanja globalne nepravde. Ta je po traga od kljune vanosti sama po sebi i to mora biti prva - i glavna - izjava o tome. Ali moe imati i vrlo bitnu ulogu pri udaljavanju od sukobljavanja otro podijeljenih identiteta. Vano je kako odlu imo vidjeti sami sebe.

140

8. poglavlje

Multikulturalizam i sloboda

Potreba za multikulturalizmom danas je snana u svijetu. esto se priziva kod stvaranja drutvenih, kulturnih i politikih smjerni ca posebno u zapadnoj Europi i Americi. To nimalo ne udi budu i da su pojaani globalni kontakti i interakcije, a posebno opsene migracije, zbliile raznolike obiaje razliitih kultura Moda se ope prihvaanje fraze ljubi blinjega svoga' pojavilo kada su blinji vodi li, uglavnom, iste ivote ("nastavimo ovaj razgovor sljedeeg nedjelj nog jutra kada orgulja uzme pauzu"), ali ista molba da ljubimo svoje blinje sada trai od ljudi da pokau interes za vrlo raznolike naine ivljenja ljudi koji su u neposrednoj blizini Globalizirana priroda su vremenog svijeta ne doputa luksuz ignoriranja tekih pitanja koje multikulturalizam postavlja. Tema ove knjige - ideje o identitetima i njihove veze s nasiljem - usko je povezana s razumijevanjem prirode, implikacija i vrijed nosti (ili loih strana) multikulturalizma. Rekao bih da postoje dva osnovna razliita pristupa multikulturalizmu, od kojih se jedan fokusira na promoviranje raznolikosti kao vrijednosti same po sebi; drugi pristup se fokusira na slobodu miljenja i donoenja odluka i slavi kulturnu raznolikost do mjere da je ljudi odabiru koliko je god slobodno mogue. Te su teme ukratko bile obraene ranije u ovoj knjizi (posebno u 6. poglavlju), a takoer se uklapaju u iroki pristup drutvenom napretku openito - 'razvoj kao sloboda' - koji sam drugdje pokuao obraniti. Ali problemi zahtijevaju temeljitije ispitivanje u posebnom kontekstu ocjenjivanja obiaja multikultu ralizma danas, posebno u Europi i Americi.
109

109 Development as Freedom, N e w Y o r k , Knopf; Oxford, Oxford U n i v e r s i t y Press, 1999.

141

Identitet i nasilje

Jedan od sredinjih problema mora biti kako se doivljava ljud ska bia. Bi li trebali biti kategorizirani u odnosu na naslijeene tra dicije, posebno naslijeenu religiju, zajednice u kojoj su se sluajno rodili, smatrajui da taj identitet koji nisu odabrali ima automat sko prvenstvo naspram drugih veza koje se tiu politike, profesije, klase, spola, jezika, knjievnosti, drutvenih doprinosa i mnogih drugih poveznica? Ili bi ih se trebalo smatrati osobama koje ima ju mnogo veza i povezanosti, meu kojima moraju sami odabrati prioritete (preuzimajui odgovornost koja slijedi iz promiljenog izbora)? Takoer, da ocijenimo pravednost multikulturalizma prije svega mjerom u kojoj je njihova sposobnost da donesu promiljeni izbor 'ostavljena na miru', ili mjerom u kojoj se njihova sposob nost da promiljeno odlue pozitivno podupire pomou drutve nih mogunosti obrazovanja i sudjelovanja u civilnom drutvu i politikim i ekonomskim procesima koji se dogaaju u zemlji? Ne postoji nain da se izbjegnu ta prilino temeljna pitanja ako emo poteno ocijeniti multikulturalizam. Raspravljajui o teoriji i praksi multikulturalizma, korisno je posebno obratiti panju na britansko iskustvo. Britanija je bila na elu promoviranja sveobuhvatnog multikulturalizma, s mjeavi nom uspjeha i potekoa, koje su vane i za druge europske zemlje i Sjedinjene Drave. U Britaniji je bilo rasnih nemira u Londo nu i Liverpoolu 1981. (iako ne toliko velikih kao u Francuskoj u jesen 2005.), a oni su doveli do daljnjih nastojanja prema integra ciji. Sve je bilo dosta stabilno i mirno tijekom posljednjih etvrt stoljea. Procesu integracije u Britaniji pomogla je injenica da svi stanovnici Britanije iz zemalja Commonwealtha, odakle je veina nebijelih imigranata dolo u Britaniju, odmah imaju puno pravo glasovanja u Britaniji, ak i ako nemaju britansko dravljanstvo. Integraciji je takoer pomogao veim dijelom nediskriminirajui tretman prema imigrantima u zdravstvenoj zatiti, kolovanju i socijalnom osiguranju. Unato svemu tome, Britanija je ipak ne davno doivjela neprijateljstvo skupine imigranata, kao i terori zam stvoren u vlastitom dvoritu, kada je nekoliko mladih musli mana iz imigrantskih obitelji - roenih, obrazovanih i odgojenih u Britaniji - ubilo mnogo ljudi u Londonu tijekom samoubilakih bombakih napada.
110

O z a j e d n i k i m p r o b l e m i m a S A D - a i E u r o p e , v i d i i T i m o t h y G a r t o n A s h , Free World: Why a Crisis of the West Reveals the Opportunity of Our Time, L o n d o n , A l l e n L a n e , 2 0 0 4 .
110

142

Multikulturalizam i sloboda

Rasprave o britanskoj politici multikulturalizma prema tome imaju mnogo vei doseg i uzrokuju mnogo vei interes i zanos nego to bi nas granice navodnog sadraja navele da oekujemo. est tjedana nakon teroristikih napada u Londonu u ljeto 2005., kada je Le Monde, vodee francuske novine, predstavio kritiku pod naslovom "Britanski multikulturalni model u krizi", raspravi se odmah prikljuio voda jo jedne liberalne ustanove, James A. Goldston, predsjednik Open Society Justice Initiative in America, koji je nazvao lanak iz Le Mondea 'rastrubljenim' i uzvratio: "Nemojte koristiti vrlo stvarnu prijetnju terorizma kako biste opravdali od bacivanje vie od etvrt stoljea britanskog dostignua u podruju rasnih odnosa." Ovdje se krije opevaan problem koji je ovdje potrebno objasniti i ocijeniti. Rekao bih kako stvaran problem nije je li 'multikulturalizam otiao predaleko' (kao to Goldston saima jednu od linija kritike), ve koji bi poseban oblik multikulturalizam trebao poprimiti. Nije li multikulturalizam nita drugo doli toleriranje raznolikosti kultu ra? Ima li razlike tko odabire kulturne obiaje, bili oni nametnuti u ime 'kulture zajednice', ili slobodno odabrani od strane osoba s primjerenom mogunou da naue i misle o alternativama? Koje mogunosti pripadnici razliitih zajednica imaju, u kolama kao i u drutvu openito, da ue o vjerovanjima - i nevjerovanjima - razli itih ljudi na svijetu i da razumiju kako razmiljati o izborima koje ljudska bia moraju, iako samo implicitno, donositi?
111

Britanska dostignua
Kada sam prvi put doao kao student 1953., Britanija je bila po sebno zadivljujua stvarajui mjesta za razliite kulture. Udalje nost koju sam preao, na mnoge naine, bila je prilino neobina. Sjeam se (s poneto dragosti, priznajem) koliko je zabrinuta bila moja prva gazdarica u Cambridgeu oko mogunosti da se moja boja koe ispere pri kupanju u kadi (morao sam je uvjeriti da je moja boja na sreu otporna i postojana), kao i koliko mi je brino
J a m e s A. Goldston, " M u l t i c u l t u r a l i s m Is N o t t h e C u l p r i t " , International Herald Tri bune, 30. kolovoza 2005., str. 6. Z a d r u k i j e stajalite, vidi i Gilles K e p e l , The War for Muslim Minds: Islam and the West, C a m b r i d g e , M a s s . , H a r v a r d U n i v e r s i t y Press, 2004., p o s e b n o 7. poglavlje ("Battle for E u r o p e " ) .
111

143

Identitet i nasilje

objasnila kako je pisanje izum zapadne civilizacije ("sve je poelo s Biblijom"). Za nekoga tko je ivio - u razmacima, ali u duim razdobljima - tijekom evolucije britanske kulturne raznolikosti, kontrast izmeu Britanije danas i Britanije otprije pola stoljea je upravo nevjerojatan. Ohrabrenje dano kulturnoj raznolikosti zasigurno je znatno pri donijelo ivotima ljudi. Pomoglo je Britaniji da postane iznimno ivahno mjesto na mnoge razliite naine. Od uitaka multikulturalne hrane, knjievnosti, glazbe, plesa i umjetnosti do glupiranja izazvanog alkoholom na Notting Hill Carnivalu, Britanija prua svojem narodu - svih moguih podrijetla - mnogo toga za uivati i slaviti. Takoer, prihvaanje kulturne raznolikosti (kao i glasakog prava i velikim dijelom nediskriminirajue javne slube i socijalnog osiguranja, to je ranije spomenuto) pomoglo je ljudima vrlo druk ijih korijena da se osjeaju kao kod kue. Vrijedno je, meutim, prisjetiti se kako prihvaanje razliitih naina ivljenja i promjenjivih kulturnih prioriteta nije oduvijek bilo dobro primljeno ak ni u Britaniji. Postojao je periodian, ali neprestan zahtjev da se imigranti odreknu svojih tradicionalnih ivotnih stilova i usvoje dominirajue naine ivljenja drutva u koje su imigrirali. Zahtijevanje je ponekad poprimilo iznimno de taljan pogled na kulturu, ukljuujui prilino nevane probleme ponaanja, dobro opisane u poznatom 'kriket testu' koji je sastavio utjecajni lord Tebbit, s razlogom poznati politiki voa Konzer vativne stranke. Test dokazuje kako dobro integrirani imigrant navija za Englesku u probnim utakmicama protiv zemlje odakle osoba potjee (kao to je Pakistan) kada te dvije strane igraju jedna protiv druge. Da prvo kaem neto pozitivno, Tebbitov 'kriket test' posje duje zavidnu vrijednost tonosti i prua imigrantu zaudno jasan postupak za odreivanje njegove ili njezine integracije britansko drutvo: "Navijaj za englesku kriket momad i sve e biti u redu!" Zadatak imigranta pri uvjeravanju da se ona ili on integrirao u britansko drutvo inae bi moglo biti prilino teak posao, iako samo zato to vie nije lako odrediti to je zapravo prevladavajui ivotni stil Britanije kojemu se imigranti moraju prikloniti. Pri mjerice, curry je danas sveprisutan u britanskoj prehrani u tolikoj mjeri da karakterizira "autentinu britansku hranu" prema British Tourist Board. U ispitu General Certificate of Secondary Educa tion (GCSE) 2005. koji polau uenici stari oko esnaest godina, 144

Multikulturalizam i sloboda

dva pitanja koja su se nalazila u dijelu "Razonoda i turizam" glasila su: "Izuzev indijske hrane, navedi jo jednu vrstu hrane kojom su esto opskrbljeni restorani s dostavom", i "Opisi to je potrebno da muterija dobije dostavu iz indijskog restorana". Izvjetavaju i o GCSE-u 2005., konzervativni Daily Telegraph alio se ne na kulturnu predrasudu u tim nacionalnim ispitima, ve na laganu' prirodu pitanja, na koja bi bilo tko u Britaniji mogao odgovoriti bez posebne pripreme. Takoer se prisjeam, ne tako davnog, jasnog opisa nedvojbe nog anglizma Engleskinje u londonskim novinama: "Ona je En gleskinja poput narcisa ili pilee tikka masale". Imajui na umu sve ovo, junoazijski imigrant u Britaniji mogao bi biti malo zbu njen da nije Tebbitove obzirne pomoi oko onog to e vrijediti kao siguran test da je netko nedvojbeno Britanac kojemu se onaj koji dolazi izvana treba prilagoditi. Vaan problem koji uzrokuje ono to se moe promatrati kao povrnost prije spomenute ra sprave jest da kulturni kontakti trenutano vode takvoj hibridizaciji bihevioralnih naina diljem svijeta da je teko prepoznati bilo kakvu 'lokalnu kulturu' kao autentino domau, i bezvremensku. Ali zahvaljujui lordu Tebbitu, zadatak odreivanja koliko je netko Britanac moe postati precizno algoritamski i za panjujue lagan (lagan poput odgovaranja na pitanja iz GCSE-a upravo navedenih). Lord Tebbit je nastavio predlagati, nedavno, da u sluaju da se njegov 'kriket test' koristio, da bi pomoglo pri spreavanju terori stikih napada aktivista roenih Britanaca i pakistanskog podri jetla: "Da se reagiralo na moje izjave, to bi bila manja mogunost za te napade." Teko je izbjei pomisao kako ovo samouvjereno predvianje moda podcjenjuje lakou kojom bi bilo koji nazoviterorist - s ili bez treniranja AI Qaide - mogao proi 'kriket test' navijanja za englesku kriket momad a da ne promijeni svoj uzorak ponaanja ni za mrvicu. Ne bih znao koliko sam lord Tebbit voli kriket. Ako uivate u igri, navijanje za jednu ili drugu stranu odreeno je mnogim razli112 113 114

" D u m b e d - D o w n G C S E s A r e a ' S c a m ' to I m p r o v e L e a g u e Tables, C l a i m C r i t i c s " , a u torice J u l i e H e n r y , Daily Telegraph, 2 8 . kolovoza 2005., str. 1.
112

O dalekosenoj r e l e v a n t n o s t i hibridizacije u s u v r e m e n o m svijetu, vidi H o m i B h a b h a , The Location of Culture, N e w Y o r k , R o u t l e d g e , 1994.

113 114

A g e n c i j a F r a n c e - P r e s s e r e p o r t , 18. kolovoza 2 0 0 5 .

145

Identitet i nasilje

itim faktorima, ukljuujui, naravno, neiju nacionalnu privre nost ili identitet po mjestu stanovanja, ali i kvalitetom igre i opim interesom za utakmicu. Prieljkivanje odreenog rezultata esto posjeduje uvjetovanu osobinu koja bi oteala inzistiranje na nepro mjenjivom i uspjenom navijanju za bilo koju momad (englesku ili neku drugu). Unato svojem indijskom podrijetlu i nacionalnosti, morao bih priznati kako sam ponekad navijao za pakistansku kri ket momad, ne samo protiv Engleske, ve i protiv Indije. Tijekom turneje pakistanskog tima po Indiji 2005., kada je Pakistan izgubio prve dvije jednodnevne utakmice u prvenstvu od est, navijao sam za Pakistan na treoj utakmici, kako bi prvenstvo ostalo ivahno i zanimljivo. Na kraju, Pakistan je nadmaio moje nade i pobijedio u preostale etiri utakmice i porazio Indiju temeljito razlikom od etiri prema dva (jo jedan sluaj pakistanskog 'ekstremizma' na koji se Indijci toliko ale!). Ozbiljniji problem lei u oitoj injenici da su upozorenja po put onih pohranjenih u Tebbitovom kriket testu potpuno neva na za obveze dravljanstva ili prebivanja, kao to su sudjelovanje u britanskoj politici, sudjelovanje u britanskom drutvenom i votu ili suzdravanje od izrade bombi. Takoer su vrlo daleko od bilo ega to je potrebno za voenje potpuno kohezivnog ivota u zemlji. Ta su pitanja brzo uklonjena u postimperijalnoj Britaniji, a unato promjenama takvih pokuaja poput Tebbitovog kriket testa, ukljuujua priroda britanskih politikih i drutvenih tradicija pobrinula se da se promjenjivi kulturni modeli unutar zemlje mogu smatrati potpuno prihvatljivima u multietnikoj Britaniji. Postoje, nimalo zauujue, domai stanovnici koji se i dalje smatraju kako je taj povijesni trend velika pogreka, i to se neodobravanje esto spaja sa snanom ogorenou da je Brita nija uope postala toliko multietnika zemlja (pri mom posljed njem susretu s jednim ogorenim, na autobusnoj stanici, iznena da sam obavijeten: "Sve sam vas prozreo", ali sam bio razoaran kada je moj informant odbio rei vie o onome to je spoznao). Ali utjecaj britanskog javnog miljenja je, ili je barem donedav no bio, prilino snano usmjeren na toleranciju - ak i velianje - kulturne raznolikosti. Sve to i sveobuhvatna uloga glasakog prava i nediskriminirajuih javnih slubi (ranije spomenutih) pridonijelo je meurasnom miru kakav posebno Francuska nedavno nije uivala. Meutim, 146

Multikulturalizam i sloboda

to ipak ostavlja neke od kljunih problema multikulturalizma potpuno nerijeenima i elio bih im se sada posvetiti.

Problemi pluralnog monokulturalizma

Jedan se vaan problem tie razlike izmeu multikulturalizma i onog to se moe nazvati 'pluralnim monokulturalizmom'. Broji li se po stojanje raznolikosti kultura, koje se moda mimoilaze kao brodovi u noi, kao uspjean sluaj multikulturalizma? Budui da je Britanija trenutano razapeta izmeu interakcije i izolacije, razlika je izuzetno vana (a ima veze ak i s terorizmom i nasiljem). Kao komentar te razlike, dopustite da zaponem s kontrastom tvrdei kako se za indijsku i britansku hranu moe iskreno tvrditi da su multikulturalne. U Indiji nije bilo ilija dok ga nisu Portugalci donijeli iz Amerike, ali se uspjeno koristi u velikoj ponudi indijske hrane danas i ini se kako je glavni sastojak veine tipova curryja. Primjerice, ima ga u velikim koliinama u iznimno ljutom vindaloou koji, kao to mu ime kae, sadri sjeanje imigranata na spaja nja vina i krumpira. Takoer, tandoori kuhanje moda se usavrilo u Indiji, ali je originalno dolo u Indiju iz zapadne Azije. Curry u prahu, s druge strane, nedvojbeno engleski izum, bio je nepoznat u Indiji prije lorda Clivea, a proirio se, mislim, u britanskim voj nim kantinama. I sve vie poinjemo uoavati pojavu novih stilova pripreme indijske hrane koju nude sofisticirani potkontinentalni restorani u Londonu. Naprotiv, postojanje dvaju naina ili tradicije koje koegzistiraju rame uz rame a da se to dvoje ne susretne, sigurno se smatra 'plu ralnim monokulturalizmom'. Zvuna obrana multikulturalizma koju uestalo ujemo ovih dana esto nije nita drugo nego izlika za pluralni monokulturalizam. Da mlada djevojka iz konzervativne imigrantske obitelji eli izai na spoj s engleskim mladiem, to bi za sigurno bila multikulturalna inicijativa. Naprotiv, pokuaj njezinih skrbnika da je sprijee u tome (dosta esta pojava) teko da je multikulturalni potez budui da zahtijeva da kulture ostanu odijeljene. Pa ipak, roditeljska zabrana je ta koja pridonosi pluralnom monokulturalizmu koja ini se da dobiva najvie zvune i glasne obrane od na vodnih multikulturalista, s obrazloenjem potivanja tradicionalnih kultura, kao da kulturna sloboda mlade ene uope nije vana i kao da razliite kulture nekako moraju ostati u izoliranim odjeljcima. 147

Identitet i nasilje

Roditi se u nekoj drutvenoj sredini nije samo po sebi uiva nje kulturne slobode (kao to je ranije obraeno) budui da nije proizvoljan in. U usporedbi s tim, odluka o strogom zadravanju unutar tradicionalnog naina bilo bi uivanje slobode ukoliko je izbor donesen nakon razmatranja drugih mogunosti. Isto tako, odluka da se napravi odmak - manje ili vie - od steenog uzorka ponaanja koja je dola nakon zakljuivanja i miljenja, takoer bi bila takva. Doista, kulturna sloboda se moe esto sukobiti s kul turnim konzervativizmom, a ako se multikulturalizam brani u ime kulturne slobode, onda teko da se moe smatrati traenom nepo kolebljivom i neogranienom podrkom za uporni ostanak unutar neije naslijeene kulturne tradicije. Drugo se pitanje odnosi na injenicu koja je esto spominjana u ovoj knjizi, da dok religija ili etnicitet mogu biti vaan identitet za ljude (posebno ako imaju slobodu izabrati izmeu velianja ili odbacivanja naslijeene ili pripisanih tradicija), postoje druge veze i udruivanja koje ljudi imaju zato smatrati vanima. Osim ako je neobino definiran, multikulturalizam ne moe prekriti pravo osobe da sudjeluje u civilnom drutvu, ili da sudjeluje u dravnoj politici, ili da vodi drutveno nekonformistiki ivot. I nadalje, bez obzira koliko multikulturalizam bio vaan, ne moe automatski dovesti do davanja prvenstva diktatima tradicionalne kulture na utrb svega drugog. Kao to je ranije obraeno, ljude se ne moe promatrati samo na temelju njihovih religijskih veza - kao savez religija. Iz vei nom istih razloga, multietniku Britaniju teko se moe gledati kao skup etnikih zajednica. Meutim, 'savezni' pogled dobio je dosta podrke u suvremenoj Britaniji. Doista, unato samovoljnim implikacijama smjetanja osoba u vrste odjeljke danih 'zajednica', takvo se stajalite esto tumai, dosta zakuasto, kao saveznik in dividualne slobode. Postoji ak i esto iznoena "vizija budunosti multietnike Britanije" koja je vidi kao "slobodniji savez kultura koje dre na okupu okovi interesa i privrenosti i kolektivne svije sti o postojanju".
115

Za ovaj je opis z a s l u a n i s t a k n u t i p r e d s j e d n i k " C o m m i s s i o n on t h e F u t u r e of M u l t i e t h n i c B r i t a i n " , lord P a r e k h , u "A B r i t a i n W e All B e l o n g T o " , Guardian, 11. listopada 2 0 0 0 . Bilo je jo m n o g i h slinih izraaja koji su esto zahtijevali 'savezni' sustav u m n o g o g r u b l j e m obliku. M e u t i m , s a m je B h i k h u P a r e k h p r o n i c a v o p r i k a z a o d r u g e poglede n a m u l t i k u l t u r a l i z a m u svojim r a d o v i m a ; vidi posebno Re-thinking Multi-culutralism: Cultural Diversity and Political Theory, B a s i n g s t o k e , P a l g r a v e , 2 0 0 0 .
115

148

Multikulturalizam i sloboda

Ali mora li 'kultura' obitelji u kojoj su ona ili on roeni, posredo vati izmeu odnosa pojedinca s Britanijom? Pojedinac moda odlui potraiti bliskost s vie od jedne prethodno definirane kulture ili, jednako mogue, ni s jednom. Isto tako, osoba moe jednako odluiti kako je njezin etniki ili kulturni identitet manje vaan od, recimo, njezinih politikih uvjerenja ili profesionalnih dunosti ili knjiev nih uvjerenja. Izbor je na njoj, bez obzira na mjesto koje joj pripada u neobino zamiljenom 'savezu kultura'. Ovo nisu apstraktne brige, niti su specifine znaajke komplek snosti modernog ivota. Razmotrimo sluaj ranog dolaska Junog Azijca na Britansko Otoje. Cornelia Sorabji dola je u Britaniju iz Indije 1880-ih, a njezini su identiteti odraavali raznolikosti veza koje je ona, kao i drugi, posjedovala. Na raznolik je nain, sebe, a i drugi su nju, opisivali kao Indijku' (naposljetku se doista vratila u Indiju i napisala simpatinu knjigu nazvanu India Calling (Zov Indije)), kojoj je i Engleska dom ("udomaena u dvije zemlje, En gleskoj i Indiji"), kao Parsijku ("Parsijka sam po nacionalnosti"), kao kranku (puna divljenja za "rane muenike kranske crkve"), kao enu odjevena u sari ("uvijek savreno odjevena u bogato obojen svileni sari", kako ju je opisao Manchester Guardian), kao pravnicu i odvjetnicu s pravom istupa na sudu (na Lincoln's Inn), kao borca za obrazovanje ena i za zakonska prava posebno za izolirane ene (specijalizirala se kao pravni savjetnik enama pod velom, "purdahnaschins"), kao predanog pobornika britanske vladavine (koja je ak optuila Mahatmu Gandhija, ne posebno pravedno, za upisi vanje u kole "male djece stare tek est ili sedam godina"), uvijek nostalginu za Indijom ("zelene papige u Budh Gaya: plavi dim drva u indijskom selu"), kao vrstog vjernika u asimetriju izmeu ena i mukaraca (bila je ponosna to su je smatrali 'modernom enom'), kao profesoricu na ekskluzivno mukoj koli ("u osamnae stoj, u Mukoj koli") i kao 'prva ena' ikad bilo kojeg podrijetla koja je dobila diplomu graanskog prava na Oxfordu (traei "posebnu odluku Zbora da joj dopusti da polae"). Na izbore Cornelije So rabji sigurno su utjecali njezino drutveno podrijetlo i sredina, ali je sama donosila odluke i odabrala svoje prioritete. Bilo bi ozbiljnih problema s moralnim i socijalnim tvrdnjama multikulturalizma ako se za njih smatra da inzistiraju da identi116

V i d i C o r n e l i a Sorabji, India Calling, L o n d o n , N i s b e t 1934, i Vera B r i t t a i n , The Women at Oxford, L o n d o n , H a r r a p , 1960.

116

149

Identitet i nasilje

tet osobe mora biti definiran njegovom ili njezinom zajednicom ili religijom, zanemarujui sve druge veze koje osoba posjeduje (koje variraju od jezika, klase, drutvenih odnosa do politikih stajalita i graanskih uloga) i pomou automatskog davanja prioriteta naslije enoj religiji ili tradiciji nasuprot promiljanju i izboru. Pa ipak, taj ogranien pristup multikulturalizmu zauzeo je vaniju ulogu kod nekih slubenih britanskih politika posljednjih godina. Dravna politika aktivnog promoviranja novih 'vjerskih kola', nedavno osnovanih za djecu muslimana, hinduista i Sikha (uz ot prije postojee za krane) koja objanjava taj pristup, nije samo obrazovno problematina, ve i potie nepotpunu percepciju po treba ivljenja u desegregiranoj Britaniji. Mnoge od ovih novih ustanova pojavljuju se tono u vrijeme kada je davanje prvenstva religiji bilo velikim izvorom nasilja u samoj Britaniji, ukljuujui katoliko-protestantske podjele u Sjevernoj Irskoj - koje se nisu ne povezale s razdijeljenim kolstvom). Premijer Blair sigurno je u pravu kada kae da "postoji snana svijest o etosu i vrijednosti u tim kolama". Ali bit obrazovanja nije samo gurnuti djecu, ak i jako malu, u stari naslijeeni etos. Bit je i pomoi djeci razviti spo sobnost miljenja o novim odlukama koje e bilo koja odrasla osoba morati donijeti. Vaan cilj nije ablonska 'analogija' vezana za stare Britance i njihove stare vjerske kole, ve ono to bi najbolje ojaalo sposobnost djece da ive 'promiljenim ivotima' dok odrastaju u integriranoj zemlji.
117

Prioritet razuma
Sredinji problem vrlo je jasno postavio Akbar, indijski car, vrlo davno, u svojim razmiljanjima o razumu i vjeri 1590-ih. Akbar, Veliki mogul, roen je i umro kao musliman, ali je ustrajao na tome da vjera ne moe imati prednost nad razumom, budui da osoba mora opravdati - i ukoliko je potrebno odbaciti - naslijeenu vje ru putem razuma. Napadan od tradicionalista koji su zagovarali nagonsku vjeru, Akbar se povjerio prijatelju i pouzdanom namje sniku Abulu Fazlu (iznimnom strunjaku za sanskrt kao i arapski
Iz izvjetaja s t i s k o v n e konferencije p r e m i j e r a B l a i r a 26. srpnja 2 0 0 5 . T o n y B l a i r po k a z u j e s n a n u elju za k u l t u r n o m p r a v e d n o u t r e t i r a n j a n o v o o s n o v a n i h i s l a m s k i h kola isto kao i starijih k r a n s k i h kola. I ova je t e m a o b r a e n a u 6. poglavlju.
117

150

Multikulturalizam i sloboda

i perzijski, s mnogo znanja o razliitim religijama, ukljuujui hin duizam kao i islam): Potraga za razumom i odbacivanje tradicionalizma toliko su divno oiti da su iznad potrebe za argumentom. Da je tradicionalizam ispravan, proroci bi samo pratili svoje starije (i ne bi se pojavljivali s novim porukama)."
8

Razum je morao biti glavni budui da ak i u pobijanju razuma mo ramo dati razloge. Uvjeren da se mora ozbiljno poeti zanimati za raznolike religije multikulturalne Indije, Akbar je dogovorio ponavljajue dijaloge koji su obuhvaali (kao to je ranije spomenuto) ne samo ljude iz srednjostrujakih hinduistikih i muslimanskih sredina 16. stoljea u Indiji, ve i krane, idove, parsijce, jaine, pa ak i sljedbenike t a r v a k e ' - kole ateistikog miljenja koja je energino djelovala u Indiji vie od dvije tisue godina od otprilike 6. stoljea pr. Kr. Umjesto zauzimanja 'sve ili nita' pogleda na vjeru, Akbar je vo lio razmiljati o pojedinim sastavnicama svake viestrane religije. Primjerice, raspravljajui s jainima, Akbar je ostao skeptian prema njihovim ritualima, pa ipak su ga uvjerili njihovi argumenti za vege tarijanstvo i ak je na kraju osuivao konzumiranje mesa openito. Unato ljutnji koju je ovo sve prouzrokovalo meu onima koji su preferirali temeljiti religijska uvjerenja na vjeri, a ne na miljenju, ostao je priklonjen onome to je zvao 'putem razuma' (rahi aql) i ustrajao na potrebi za otvorenim dijalogom i slobodnim izborom. Akbar je takoer tvrdio da su njegova vlastita islamska religijska uvjerenja proizala iz miljenja i izbora, a ne iz 'slijepog vjerovanja', niti iz onog to je zvao 'movarnim tlom tradicije'. Postoji daljnje pitanje (posebno vaan za Britaniju) o tome kako bi ndmigrantske zajednice trebale vidjeti zahtjeve multikulturalnog obrazovanja. Bi li to trebalo izgledati tako da svaka zajednica vodi svoje vlastite posebne povijesne proslave, a da se ne odazove na po119

V i d i M . A t h a r Ali, " T h e P e r c e p t i o n of I n d i a i n A k b a r a n d A b u ' l F a z i " u Irfan H a b i b , ur., Akbar and His India, D e l h i , Oxford U n i v e r s i t y Press, 1997., str. 2 2 0 .
118

O tradiciji miljenja glede a l t e r n a t i v n i h kola religijske m i s l i ( u k l j u u j u i agnosticiz a m i a t e i z a m ) , vidi m o j u k n j i g u The Argumentative Indian, L o n d o n , A l l e n L a n e ; N e w Y o r k , Farrar, Strauss & Giroux, 2005.
119

151

Identitet i nasilje

trebu da 'stari Britanci' budu svjesniji globalnih meusobnih odnosa u korijenima i razvoju svjetske civilizacije (obraeno u poglavljima od 3. do 7.)? Ako se korijeni takozvane zapadne znanosti ili kultu re dovode u vezu s, recimo, kineskim izumima, indijskom i arap skom matematikom ili zapadnoazijskim ouvanjem grko-rimskog naslijea (ponovno prevoenje, primjerice, arapskih prijevoda zabo ravljenih grkih klasika na latinski mnogo stoljea kasnije), ne bi li trebao postojati bolji odraz te snane interaktivne prolosti od onog na koje nailazimo, trenutano, u nastavnom programu multietnike Britanije? Prioriteti multikulturalizma mogu se znatno razlikovati od prioriteta pluralnog monokulturnog drutva. Ako se jedan problem vezan uz vjerske kole tie problemati ne prirode davanja prednosti bezumnoj vjeri nautrb rasuivanju, postoji ovdje jo jedan problem koji se prije tie uloge religije kod kategorizacije ljudi nego koritenja drugih temelja za klasifikaciju. Na prioritete i djelovanja ljudi utjeu sve njihove veze i udrue nja, ne samo religija. Primjerice, odvajanje Bangladea od Pakista na, spomenuto ranije, temeljila se na jeziku, knjievnosti zajedno s politikim prioritetima, a ne na religiji, koju su dijelila oba krila nepodijeljenog Pakistana. Zanemarivati sve drugo osim vjere znai izbrisati stvarnost interesa koji su tjerali ljude da brane svoje iden titete koji daleko nadilaze religiju. Bangladeka zajednica, velika poput one u Britaniji, spojena je u religijsku stvarnost u jednu veliku masu zajedno s drugim pri padnicima iste vjere, bez daljnjeg priznanja kulture i prioriteta. Dok ovo moda godi islamskim sveenicima i vjerskim voama, sigurno zakida bogatu kulturu te zemlje i iscrpljuje bogato raznolike iden titete koje Bangladeani posjeduju. Takoer i namjerno ignorira u potpunosti povijest stvaranja samog Bangladea. Trenutano, slu ajno traje politika borba unutar Bangladea izmeu sekularista i njihovih omalovaavatelja (ukljuujui i vjerske fundamentaliste), a nije potpuno jasno zato britanska slubena politika mora biti usklaenija s ovima potonjima nego s prvima. Politika vanost ovog problema teko da se moe preuveliati. Mora se priznati da problem nije proizaao od nedavnih britan skih vlada. Doista, slubena britanska politika tijekom mnogo je godina stvarala sliku kako je usmjerena vidjeti britanske dravljane i stanovnike koji potjeu s potkontinenta u prvom redu u smislu njihovih vlastitih zajednica, a danas se - nakon nedavnog isticanja religioznosti (ukljuujui i fundamentalizam) u svijetu - zajednica 152

Multikulturalizam i sloboda

prije svega radije definira s obzirom na vjeru nego uzimajui u ob zir ire odreene kulture. Problem nije ogranien na kolstvo niti naravno na muslimane. Sklonost uzimanja vjerskih voa hinduista i Sikha kao glasnogovornika britanske hinduistike i Sikh popu lacije, pojedinog za svoju populaciju, takoer je dio istog procesa. Umjesto da se britanski graani raznolikih podrijetla ohrabruju na meusobno djelovanje u civilnom drutvu i da kao graani budu sudionicima britanske politike, poziv se odnosi da djeluju 'kroz' nji hovu 'vlastitu zajednicu'. Ogranieni vidici tog redukcionistikog miljenja direktno utje e na nain ivljenja razliitih zajednica, s posebno strogim ograni avajuim posljedicama na ivote imigranata i njihovih obitelji. Ali nadmaujui to, dogaaji u Britaniji 2005. pokazuju kako nain na koji se graani i stanovnici vide moe isto tako utjecati na ivote drugih. S jedne strane, osjetljivost na utjecaje sektakog ekstremiz ma mnogo je jae ako je osoba odgojena i kolovana na sektaki na in (ali ne nuno i na nain sklon nasilju). Britanska vlada nastoji zaustaviti zagovaranje mrnje od strane vjerskih voa, to je sigur no pravilno, ali je problem nedvojbeno mnogo vei od toga. Tie se toga da li bi se graani imigrantskog podrijetla trebali vidjeti najprije kao pripadnici pojedinih zajednica i specifinih religijskih etniciteta, a samo kroz tu pripadnost smatrati se Britancima, u navodnom savezu zajednica. Nije teko shvatiti da bi takav jedinstveno frak cijski pogled bilo koje nacije bio otvoreniji prema propovijedanju i njegovanju sektakog nasilja. Tony Blair opravdano eli "istupiti" i voditi rasprave o tero ru i miru "unutar muslimanske zajednice" i "ui ravno u sr te zajednice". Blairovu predanost pravednosti i pravdi teko je osporiti. Pa ipak, budunost multietnike Britanije mora leati u priznanju, podravanju i pomaganju poboljanja mnogih razli itih naina pomou kojega graani razliitih politika, jezinog naslijea i drutvenih prioriteta (zajedno s razliitim etnicitetima i religijama) mogu meusobno djelovati jedni s drugima prema svojim mogunostima, ukljuujui i kao graani. Civilno drutvo posebno ima vanu ulogu koju igra u ivotima svih svojih graa na. Sudjelovanje britanskih imigranata - muslimana kao i drugih - ne bi se trebalo u prvom redu staviti, kao to se sve vie radi, u ko 'odnosa zajednice' i smatrati da njime posreduju vjerski voe
120
1 2 0

S t i s k o v n e konferencije 26. s r p n j a 2 0 0 5 .

153

Identitet i nasilje

(ukljuujui 'umjerene' sveenike i 'blage' imame i ostale prikladne glasnogovornike vjerskih zajednica). Postoji stvarna potreba za promiljanjem razumijevanja multi kulturalizma i kako bi se izbjeglo koncepcijsku zbrku oko drutve nog identiteta i takoer da bi se oduprlo promiljenom izrabljiva nju podijeljenosti koju doputa koncepcijska zbrka i ak, u nekoj mjeri, potie. Ono to bi se posebno trebalo izbjei (ukoliko je prije pokazana analiza tona) jest nejasnoa izmeu multikulturalizma i kulturne slobode, s jedne strane, i pluralnog monokulturalizma i separatizma temeljenog na vjeri, s druge strane. Teko da se naciju moe gledati kao skup odijeljenih segmenata, gdje graani imaju pripisane vrste pozicije u unaprijed odreenim segmentima. Niti se Britaniju moe gledati, eksplicitno ili implicitno, kao zamiljeni nacionalni savez religijskih etniciteta.

Gandhijevi argumenti
Postoji nevjerojatna slinost izmeu problema s kojima se Britanija suoava danas i onih s kojima se suoavala britanska Indija, a za koje je Mahatma Gandhi smatrao da ih izravno potie britanska vlada vina. Gandhi je bio posebno kritian prema slubenom stajalitu da je Indija skup vjerskih zajednica. Kada je Gandhi doao u London zbog Indian Round Table Conference (Konferencija okruglog stola Indije) koju je sazvala britanska vlada 1931., saznao je da mu je dodije ljeno specifino sektako mjesto u razotkrivajui nazvanom "Federal Structure Committee" (Odbor za federalnu strukturu). Gandhi je zamjerao injenicu da ga se prikazivalo iskljuivo kao glasnogovor nika za hinduiste, preciznije 'hinduistike kaste ', dok su preostalu polovicu indijske populacije predstavljali delegati koje je odabrao bri tanski premijer, za svaku od 'ostalih zajednica'. Gandhi je zagovarao da iako je on sam bio hinduist, politiki po kret koji je vodio bio je pouzdano univerzalan, a ne pokret utemeljen na zajednici; imao je pobornike iz svih razliitih vjerskih skupina Indije. Iako je prepoznao kako se moe stvoriti razlika na temelju religije, naglasio je injenicu kako ostali naini dijeljenja populacije Indije nisu nita manje vani. Gandhi je izrekao snanu molbu da britanski vladari uvide mnogostrukost raznolikih identiteta Indijaca. Ustvari, izjavio je kako eli govoriti ne samo u ime hinduista, ve u ime "nijemih, napaenih, poluizgladnjelih milijuna" koji ine "vie 154

Multikulturalizam i sloboda

od 85 posto populacije Indije". Nadodao je kako bi, uz malo vie truda, mogao govoriti ak i u ime preostalih, "prineva... zemljopo sjednika, obrazovane klase". Spol je bio jo jedan temelj za vanu razliku koju su, Gandhi je istaknuo, britanske kategorije ignorirale, time ne ostavljajui poseb nog mjesta za razmatranje problema ena u Indiji. Rekao je britan skom premijeru: "Vi ste, glede ena, u potpunosti nijekali potrebu njihovog posebnog zastupanja", i nastavio kako bi istaknuo da "one sluajno ine polovicu populacije Indije". Sarojini Naiu, koja je do la na Konferenciju okruglog stola s Gandhijem, bila je jedina ena medu delegatima na konferenciji. Gandhi je naglasio da je ona iza brana za predsjednicu Kongresne stranke nadmono najvee poli tike stranke u Indiji (to je bilo 1925. to je, sluajno, pedeset godina prije nego to je ijedna ena bila izabrana na elo bilo koje vane britanske politike stranke, to jest, Margaret Thatcher 1975.). Saro jini Naiu je mogla, na temelju 'predstavnike' logike britanske vla davine, govoriti u ime polovice naroda Indije, tonije Indijki; Abdul Qaiyum, drugi delegat, istaknuo je takoer injenicu da je Sarojini Naiu, koju je zvao 'slavujem Indije', bila istaknuta pjesnikinja na okupljenom skupu, drukije vrste identiteta od onog da se gleda kao hinduistikog politiara. Na sastanku organiziranom na Royal Institute of International Affairs tijekom posjeta, Gandhi je takoer ustrajao na tome da se po kuava oduprijeti "vivisekciji cijele nacije". Gandhi nije, naravno, bio potpuno uspjean pri pokuaju 'dranja zajedno', iako je poznato kako je bio za to da uzme vie vremena za pregovore - kako bi spri jeio podjelu 1947. - nego to je ostatak vodstva Kongresa smatrao prihvatljivim. Gandhija bi iznimno alostilo nasilje protiv muslima na koje su organizirali sektake hinduistike voe u njegovoj dravi Gujarat 2002. Ali bi, meutim, osjetio olakanje zbog masivne osu de tih barbarstava od strane veeg dijela indijske populacije, koja je
121 122 123

Indian Round Table Conference (Second Session) 7th September, 1931-lst December, 1931: Proceedings, L o n d o n , H e r M a j e s t y ' s S t a t i o n e r y Office, 1932; vidi i C. R a j a g o p a l a c h a r i i J . C. K u m a r a p p a , ur., The Nation's Voice, A h m e d a b a d , M o h a n l a l M a g a n l a l B h a t t a , 1932.
121
1 2 2

M . K. G a n d h i , " T h e F u t u r e of I n d i a " , International

Affairs,

10, s t u d e n i 1931.,

str. 7 3 9 . I z u z e v b a r b a r s t v a koja s u se d o g o d i l a u s t r a n o j e p i z o d i u G u j a r a t u 2 0 0 2 . , ideoloke p r o b l e m e koje je v e i m d i j e l o m o r g a n i z i r a n o nasilje iznijelo n a vidjelo ( u k l j u u j u i p o k u a j o d b i j a n j a G a n d h i j e v e i n t e g r a t i v n e i d e j e ) , objasnio je R a f i q Z a k a r i a u Communal Rage in Secular India, M u m b a i , P o p u l a r P r a k a s h a n , 2 0 0 2 .
1 2 3

155

Identitet i nasilje

utjecala na teak poraz, na indijskim opim izborima koji su uslijedili (u svibnju 2004.), stranaka upletenih u nasilje u Gujaratu. Gandhi bi pronaao utjehu u injenici, ne nevezanoj za njegovu tvrdnju s Round Table Conference (Konferencija okruglog stola) u Londonu 1931., da Indiju, s vie od 80 posto hinduistike populacije, vodi danas premijer Sikh (Manmohan Singh) i njome predsjeda mu slimanski predsjednik (Abdul Kalam), s vladajuom strankom (Kon gresnom) na ijem je elu ena kranskog podrijetla (Sonia Gandhi). Takvo mijeanje zajednica vidljivo je u svim slojevima ivota Indije, od knjievnosti i kinematografije do poslovanja i sporta i na njih se ne gleda kao da je to ita posebno. Ne radi se o tome da muslimani zau zimaju poziciju, primjerice, najbogatijeg biznismena (doista najboga tije osobe) Indije (Azim Premji), ili kapetana indijske kriket momadi (Pataudi i Azharuddin) ili prve vane meunarodne zvijezde enskog tenisa (Sania Mirza), ve da se na njih sve gleda, u tim kontekstima, openito kao na Indijce, ne specifino indijske muslimane. Tijekom nedavne parlamentarne rasprave o sudskom izvjeu o ubojstvima Sikha koja su se dogodila neposredno nakon to je na Indiru Gandhi njezin tjelohranitelj Sikh izvrio atentat, indij ski je premijer, Manmohan Singh, izjavio indijskom parlamentu: "Ne oklijevam se ispriati ne samo zajednici Sikha, ve cijelom indijskom narodu jer je ono to se dogodilo 1984. negiranje kon cepta dravnosti i onog to sadrano u naem Ustavu." Mnogo struki identiteti Manmohana Singha ovdje su vrlo istaknuti kada se ispriao, u svojoj ulozi premijera Indije i predsjednika Kon gresne stranke (koja je bila na vlasti i 1984.), zajednici Sikha, iji je pripadnik (nosei svoj sveprisutni plavi turban) i cijelom indij skom narodu, iji je, naravno, stanovnik. Ovo sve moe biti vrlo zbunjujue ako se na ljude gleda s 'iskljuivog' stajalita prema kojem svatko ima samo jedan identitet, ali mnogostrukost iden titeta i uloga dobro se uklapa u temeljnu tvrdnju koju je iznio na londonskoj konferenciji. Mnogo je toga napisano o injenici da je Indija, s vie muslimana od gotovo svih zemalja s muslimanskom veinom na svijetu (i s gotovo jednakim brojem muslimana, vie od 145 milijuna, kao u Pakistanu), stvorila iznimno mnogo teroristikih djelovanja iz vlastitog dvorita u ime islama, a gotovo niti jedno povezano s AI Qaidom. T u posto ji mnogo uzronih utjecaja (ukljuujui, kao to je izjavio kolumnist
124
1 2 4

Indian Express, 13. kolovoza 2 0 0 5 .

156

Multikulturalizam i sloboda

i pisac Thomas Friedman, utjecaj rastueg i integriranog indijskog gospodarstva). Ali neto zasluga mora se pripisati i prirodi indijske demokratske politike i rasprostranjenom prihvaanju u Indiji ideje, koju je zagovarao Mahatma Gandhi, da postoje mnogi identiteti osim religijskog etniciteta koji su takoer vani za samorazumijevanje oso be i za odnose izmeu graana raznolikih podrijetla unutar zemlje. Priznajem da je pomalo neugodno za mene, kao Indijca, tvrditi da, zahvaljujui vodstvu Mahatme Gandhija i ostalih (ukljuujui razbo rite analize 'ideje o Indiji' najveeg indijskog pjesnika, Rabindranatha Tagorea, koji je opisao svoje obiteljsko podrijetlo kao "sjecite triju kultura: hinduistike, muslimanske i britanske") Indija je uspjela, u velikoj mjeri, izbjei lokalni terorizam povezan s islamom koji trenu tano prijeti velikom broju zapadnih zemalja, ukljuujui Britaniju. Ali Gandhi je izrazio vrlo openitu zabrinutost, ne specifinu za Indi ju, kada je upitao: "Zamislite cijelu naciju nemilosrdno iskritiziranu i rastrganu na komade; kako bi se iz toga mogla stvoriti nacija?" To je pitanje potaknuto Gandhijevim najveim brigama oko bu dunosti Indije. Problem, meutim, nije specifian za Indiju i moe se pojaviti i u drugim zemljama takoer, ukljuujui zemlju koja je vladala Indijom do 1947. Katastrofalne posljedice definiranja ljudi pomou njihovih religijskih etniciteta i davanja unaprijed odree nih prioriteta stajalitu temeljenom na zajednici na tetu svih dru gih identiteta, za to je Gandhi mislio da dobiva podrku britanskih vladara Indije, moda se vratila, naalost, kako bi proganjala zemlju tih istih vladara. Na Round Table Conference (Konferencija okruglog stola) 1931. nije bilo kako je Gandhi elio, a ak su i njegova razliita milje nja bila samo kratko biljeena, bez spominjanja odakle je neslaga nje dolo. U blagoj pritubi naslovljenoj na britanskog premijera, Gandhi je na sastanku rekao: "Kod veine ovih izvjetaja naii ete na drukije miljenje, a u veini sluajeva to neslaganje naalost slu ajno pripada meni." Gandhijevo oprezno odbijanje da vidi naciju kao savez religija i zajednica nije, ipak, 'pripadalo' samo njemu. Ono pripada i svijetu koji je spreman vidjeti ozbiljan problem na koji je Gandhi ukazivao. Ono moe takoer pripadati Britaniji danas. Ba rem se tako nadam.
125

T h o m a s F r i e d m a n , The World Is Flat, N e w Y o r k ; F a r r a r , S t r a u s s & G i r o u x , 2 0 0 5 . R e k o r d Indije u K a m i r u p o s e b n o je, m e u t i m , m n o g o m a n j e zadovoljavajui. K a m i r s k a politika patila je i zbog invazije t e r o r i z m a i z v a n a i zbog u s t a n a k a k o d k u e .
1 2 5

157

9. poglavlje

Sloboda miljenja

ilo mi je jedanast godina kada sam prvi put svjedoio ubojstvu. Bilo je to 1944., za vrijeme lokalnih nemira koji su obiljeili po sljednje godine britanske vladavine, koja je okonana 1947. Ugledao sam nepoznatu osobu koja je jako krvarila kako iznenada posre kroz naa dvorina vrata, traei pomo i malo vode. Dozvao sam svoje roditelje dok sam mu donosio vode. Moj ga je otac brzo odveo u bolnicu, ali je tamo umro od ozljeda. Zvao se Kader Mia. Nemiri izmeu hinduista i muslimana koji su prethodili neo visnosti takoer su i utrli put podjeli zemlje na Indiju i Pakistan. Krvoprolie je izbilo dramatino naglo i nije potedjelo inae miran Bengal. Kader Mia je ubijen u Dhaki, tada drugom gradu - nakon Calcutte - nepodijeljenog Bengala, koji e postati, nakon podjele, glavni grad Istonog Pakistana. Moj otac je predavao na sveuilitu u Dhaki, a ivjeli smo u podruju zvanom Wari u staroj Dhaki, neda leko od sveuilita, u onom to je sluajno bilo veinom hinduistiko podruje. Kader Mia je bio musliman i nijedan drugi identitet nije bio vaan pokvarenim hinduistikim ubojicama koji su ga zaskoili. Toga dana nemira, stotine se muslimana i hinduista meusobno po ubijalo i to se nastavljalo dogaati dan za danom. inilo se da se iznenadno krvoprolie pojavilo niotkuda, ali na ravno njega je paljivo isplaniralo sektako poticanje, povezano na razliite naine s gorljivim politikim zahtjevima za podjelom ze mlje. Ubojiti nemiri nisu dugo trajali; ubrzo su isparili na obje stra ne Bengala nakon podjele. estina hinduistiko-muslimanskog na silja naglo se rasprila, otvarajui mjesta za druge poglede na sebe i druge, istiui druge znaajke ljudskog identiteta. Doista, moj grad Dhaka je, u nekoliko godina, zapoeo s bengalskim patriotizmom, sa snanim velianjem bengalskog jezika, knjievnosti, glazbe i kul ture - zajednikih i muslimanima i hinduistima u Bengalu. Pre-

159

Identitet i nasilje

porod snanog ponosa na bogatstvo zajednike bengalske kultu re sam je po sebi bio vaan budui da je bio toliko jako zasjenjen tijekom kaotinog bijesa hinduistiko-muslimanskog nasilja. Ali i on je imao snane politike poveznice takoer, posebno povezan s ogorenou u Istonom Pakistanu (to jest, bengalskoj polovici Pakistana) na izrazitu nejednakost politike moi, jezinog statusa i gospodarskih mogunosti izmeu dvije polovice nepotpuno inte grirane islamske drave. Otuenje Bengalaca u Pakistanu je postupno dovelo, u prosin cu 1971., do podjele Pakistana i stvaranja nove drave svjetovnog i demokratskog Bangladea, kojemu je Dhaka postao novi glavni grad. U krvoproliu koje se dogodilo u Dhaki u oujku 1971., tije kom bolnog procesa odvajanja, s divljakim pokuajem pakistanske vojske da ugui bengalski ustanak, podijeljenost identiteta bila je du crte jezika i politike, ne religije, gdje su muslimanski vojni ci iz Zapadnog Pakistana brutalno postupali - i ubijali - veinom muslimanske oporbenjake (ili osumnjiene disidente) u Istonom Pakistanu. Od tada se novooformljena "Mukti Bahini" ("brigada slobode") borila za potpunu nezavisnost Bangladea od Pakistana. Podijeljenost identiteta koja je hranila 'borbu za osloboenjem' bila je vre vezana za jezik i kulturu (i naravno politiku) nego za bilo kakve vjerske razliitosti. Vie od ezdeset godina nakon smrti Kadera Mije, dok se poku avam prisjetiti smrtonosnih nemira izmeu hinduista i muslimana 1940-ih, teko mi je uvjeriti samog sebe da su se te strane stvari doista dogodile. Ali iako su lokalni nemiri u Bengalu bili potpuno kratkotrajni i prolazni (a nekoliko sluajeva u kojima su se nemiri nastavili i dalje u drugim dijelovima Indije ne mogu se usporediti veliinom i dosegom s dogaajima iz 1940-ih), posljedica su bile ti sue i tisue mrtvih hinduista i muslimana. Politiki poticatelji koji su zapovjedili ubijanja (u ime onih koje su pojedinano nazivali 'na narod') uspjeli su uvjeriti mnoge inae miroljubive ljude obiju zajed nica da se pretvore u predane ubojice. Uvjerili su ih da se vide samo kao hinduisti ili samo kao muslimani (koji se moraju osvetiti 'drugoj zajednici') i kao apsolutno nita vie: ne Indijci, ne potkontinentalci, ne Azijci, ne kao pripadnici zajednike ljudske rase. Iako velika veina obiju zajednica nije razmiljala na takav ogra nien mahnit nain, previe ih je odjednom postalo zarobljenicima takvog okrutnog naina razmiljanja, a oni divlji meu njima - esto na problematinom rubu svake zajednice - bili su poticani da ubija160

Sloboda miljenja

ju 'neprijatelje koji ubijaju nas' (kako su zasebno definirani). Viestra ne osobe su gledane, kroz mutne lee sektake jednostrukosti, kao da imaju tono jedan identitet svaka, vezan za religiju ili, preciznije, religijski etnicitet (budui da ako osoba ne prakticira naslijeenu vje ru, to joj ne daje nikakav imunitet da je se ne napadne). Kader Mia, muslimanski nadniar, izboden je na putu prema su sjednoj kui gdje je radio za malu nadnicu. Izboli su ga na ulici neki ljudi koji ga uope nisu poznavali i najvjerojatnije ga nikad prije nisu vidjeli. Za jedanaestogodinje dijete taj dogaaj je, osim to je bio pra va nona mora, bio duboko zbunjujui. Zato je netko iznenada ubi jen? I zato su to uinili ljudi koji uope nisu poznavali rtvu, koja nije mogla nauditi ubojicama? Da se na Kadera Miju gledalo kao da posjeduje samo jedan identitet - taj da je pripadnik 'neprijateljske' zajednice kojeg 'treba' napasti i po mogunosti ubiti - sve u svemu inilo se nevjerojatnim. Za zbunjeno dijete, nasilje identiteta bilo je neobino teko za shvatiti. Nije posebno lako ak ni za jo uvijek zbunjenu stariju odraslu osobu. Dok je bio hitno voen u bolnicu u naem autu, Kader Mia rekao je mom ocu kako ga je njegova ena zamolila da ne ide u neprija teljsko podruje dok traju lokalni nemiri. Ali morao je ii u potragu za poslom, za mali prihod, jer njegova obitelj nije imala to za jesti. Kazna te nude, uzrokovana gospodarskom bijedom, pokazala se smrtnom. Strana veza izmeu gospodarskog siromatva i velike ne slobode (ak i nedostatka slobode ivljenja) bila je duboko okantna spoznaja koja je udarila moj mladi um nesnosnom silinom. Kader Mia umro je kao musliman rtva, ali je takoer umro i kao siromaan, nezaposlen radnik oajniki traei bilo kakav posao za malo novaca kako bi njegova obitelj preivjela u vrlo tekim vreme nima. Najsiromanije lanove bilo koje zajednice najlake je ubiti u takvim nemirima budui da se kreu potpuno nezatieni u potrazi za dnevnim sredstvima za preivljavanje, a njihova ruevna skloni ta bande mogu lako probiti i unititi. Za vrijeme nemira hinduista i muslimana, hinduistike ubojice s lakoom su ubijali siromane mu slimanske rtve nepravde, dok su muslimanski ubojice nekontrolira no ubijali iz potaje osiromaene hinduistike rtve. Iako su identiteti zajednica dviju skupina rtava s kojima se brutalno postupalo bili dosta razliiti, njihovi klasni identiteti (kao siromanih nadniara s malo ekonomskih sredstava) bili su uvelike isti. Ali nijedan identitet izuzev onog religijskog etniciteta nije bio doputen brojiti se u tim danima polariziranog pogleda fokusiranog na jednu kategorizaciju.

161

Identitet i nasilje

Iluzija jedinstveno sukobljavajue stvarnosti temeljito je degradirala ljudska bia i protagonistima zasjenila slobodu miljenja.

Njegovanje nasilja
Sektako nasilje diljem svijeta nije nita manje grubo niti manje redukcionistiko danas nego to je bilo prije ezdeset godina. Iza grube stvarnosti krije se velika koncepcijska zbrka oko identiteta ljudi koja pretvara multidimenzionalna ljudska bia u jednodi menzionalna stvorenja. Od osobe koju se novailo kako bi se pri druila hutuskoj bandi ubojica 1994. trailo se, iako samo impli citno, da se ne vidi kao Ruandanin, niti kao Afrikanac, niti kao ljudsko bie (identiteti koje bi dijelili s neprijateljima Tutsima), ve samo kao Hutu obvezan dunou 'dati Tutsima ono to ih ide'. Jedan mi je prijatelj koji je Pakistanac, Shaharyar Khan, vrlo cije njeni visoki diplomat kojega je glavni tajnik Ujedinjenih naroda poslao u Ruandu nakon to je uslijedio masakr, rekao kasnije: "I ti i ja smo vidjeli zvjerstva nemira na potkontinentu 1940-ih, ali nita me nije moglo pripremiti za kolosalnu jainu ubijanja koje se dogaalo u Ruandi i za razgranatost ondanjeg organiziranog genocida." Pokolj u Ruandi i povezano nasilje izmeu Hutua i Tutsa u susjednoj Burundi, uzeo je mnogo vie od milijun ivota u razmaku od nekoliko dana. Mrziti ljude nije lako. Pjesma Ogdena Nasha ("A Plea for Less Malice Toward None" (Ni prema kome manje zlobe, molim) pogo dila je bit:
126

Svaki kolarac moe ludo voljeti, Ali mrziti, moj djeae, vjetina je.

Ako usprkos tome vidimo mnogo mrnje i nasilan sukob izmeu razliitih skupina ljudi, pitanje koje se odmah postavlja je: "Kako ta 'vjetina' funkcionira?" Iluziju jednostrukog identiteta koji slui kao nasilno orue onih koji koordiniraju takvim sukobljavanjima vjeto njeguju i raspiruju zapovjednici progona i krvoprolia. Nije neobino da bi stvaranje
126 V i d i i n j e g o v u d i r l j i v u - k a o i t u n o p o u n u - k n j i g u : S h a h a r y a r M . K h a n , The Graves of Rwanda, s p r e d g o v o r o m M a r y R o b i n s o n , N e w Y o r k , I. B. T a u r i s , 2 0 0 0 . Shallow

162

Sloboda miljenja

iluzije o jedinstvenom identitetu, iskoristivom u svrhe sukobljava nja, privlailo one koji se bave raspirivanjem nasilja, a prilino je ja sno kako se takav redukcionizam trai. Ali postavlja se vano pitanje zato je njegovanje jednostrukosti toliko uspjeno, uzevi u obzir neobinu naivnost te teze u svijetu oito mnogostrukih veza. Vi djeti osobu iskljuivo pomou njegovog ili njezinog samo jednog od mnogih identiteta je, naravno, vrlo grub intelektualni potez (to sam pokuavao dokazati u ranijim poglavljima), pa ipak, sudei prema uspjenosti, njegovana iluzija jednostrukosti oigledno je dovoljno laka za zagovarati i promicati. Zagovaranje jedinstvenog identite ta u svrhu nasilja zauzima oblik izdvajanja jedne skupine identiteta - izravno povezanu s nasilnom svrhom koja je pri ruci - kao poseb nog predmeta fokusiranja i nastavlja otamo zatamnjujui vanost drugih udruenja i veza pomou selektivnog naglaavanja i potica nja ("Kako moe govoriti o tim drugim stvarima kada se ubija nae ljude i siluje nae ene?"). Ratno umijee poticanja nasilja povlai za sobom neke primitiv ne nagone i koristi ih kako bi istisnuli slobodu miljenja i mogunost sabranog zakljuivanja. Ali takoer dovodi do, moramo priznati, na neku vrstu logike - fragmentarne logike. Specifian identitet koji se izdvaja radi posebnog djelovanja je, u veini sluaja, autentian identitet osobe koju e se unovaiti: Hutu doista jest Hutu, 'tamilski tigar jasno da je Tamil, Srbin nije Albanac, a neidovski Nijemac iji je um otrovala nacistika filozofija sigurno je neidovski Nije mac. Ono to se radi kako bi se tu osjeaj samorazumijevanja pretvo rilo u ubojito oruje je (1) zanemarivanje vanosti svih drugih veza i udruenja i (2) redefiniranje potreba 'jednog identiteta u posebno ratobornom obliku. Ovdje je mjesto gdje se stvaraju neugodnosti kao i koncepcijske zbrke kako bi se uuljale.
5

Loa strana visoke teorije

Iako se zahtijevanje od ljudi da ogranie miljenje na samo jedan identitet moe initi kao neobino grub zahtjev, vrijedno se pri sjetiti kako je trpanje ljudi u odjeljke jednostrukih identiteta isto obiljeje mnogih visokih teorija kultura i civilizacija koje, zapravo, u ovom trenutku imaju velikog utjecaja (kao to sam objasnio u ranijim poglavljima). Te teorije, naravno, ne zagovaraju ili oprav davaju nasilje - dapae, daleko od toga. Meutim, one pokuavaju
163

Identitet i nasilje

razumjeti ljudska bia ne kao osobe s raznolikim identitetima, ve velikim dijelom kao pripadnike pojedine drutvene skupine - ili zajednice. Pripadnost skupini moe, naravno, biti vano (niti jedna vana teorija osoba ili pojedinaca ne moe zanemariti te drutvene odnose), ali umanjivanje ljudskih bia ovdje obazirui se na samo jednu kategoriju pripadnosti po osobi (zanemarujui sve ostale) jednim potezom sijee dalekosenu vanost naih mnogostrukih afiniteta i ukljuenosti. Primjerice, civilizacijski klasifikatori esto su klasificirali Indiju kao hinduistiku civilizaciju' - opis koji, izmeu ostalog, obraa malo panje (kao to je prije spomenuto) na vie od 145 milijuna muslimana u Indiji (a da ne spomenemo indijske Sikhe, jaine, kr ane, parsejce i ostale) i ignorira opsene povezanosti medu ljudi ma te zemlje koje nisu stvarane putem religije, ve putem ukljue nosti u politika, drutvena, ekonomska, trgovinska, umjetnika, glazbena ili druga kulturna djelovanja. Na manje izravan nain, utjecajna kola komunitaristikog miljenja takoer uzdie tono jedan identitet po ljudskom biu, temeljen na pripadnosti zajednici, a zapravo umanjuje sve druge veze koje ine ljudska bia sloenim i zamrenim drutvenim biima kakva ona jesu. Zanimljivo je, u ovome kontekstu, prisjetiti se da je komunitaristiko razmiljanje zapoelo, barem djelomino, kao konstruktivan pristup identitetu, nastojei uvaiti osobu u njegovom ili njezinom 'drutvenom kontekstu'. Ali ono to je zapoelo kao potpuno vrijedan tovanja teoretski pokuaj promatranja ljudskih bia kao 'potpunijih' - i 'drutvenijih' - velikim je dijelom zavrilo kao izni mno ogranieno shvaanje osobe uglavnom kao pripadnika to no jedne skupine. To, naalost, nije dovoljno 'drutven kontekst' budui da svaka osoba posjeduje mnoge razliite veze i sklonosti, ija individualna vanost vrlo varira ovisno o kontekstu. Unato veliini vizije koji se podrazumijeva u pohvalnom zadatku 'smje tanja osobe u drutvu' (koji se ponavljajui priziva u socijalnim teorijama), pretvaranje te vizije u stvarnu primjenu esto je popri malo oblik zanemarivanja vanosti mnogostrukih drutvenih veza osobe, ozbiljno podcjenjujui bogatstvo mnogostrukih obiljeja njihove 'drutvene situacije'. Temeljna vizija vidi ovjeanstvo u drastino umanjenom obliku.
127

V i d i W i l l K y m l i c k a , Contemporary Political Philosophy: An Introduction, Oxford, Cla r e n d o n Press, 1990.

1 2 7

164

Sloboda miljenja

Kazne odijeljenosti iluzije

Odjeljujue umanjivanje ljudskog identiteta ima dalekosene poslje dice. Iluzija koju se moe prizvati u svrhu podjele ljudi na jedinstve no uvrene kategorije moe se iskoristiti kao podrka raspirivanja sukoba medu skupinama. Visoke teorije s odjeljujuim obiljejima kao to su civilizacijsko dijeljenje ili komunitaristiko zatoenitvo ne ciljaju, naravno, ni na koji nain na sijanje sukobljavanja - za pravo ba suprotno. Kada se, primjerice, teorija 'sukoba civilizacija' predstavlja i zagovara, cilj je odrediti to se percipira kao postojea stvarnost (smatram da se to radi na pogrean nain, ali to je drukiji problem od motivacije i poriva), teoretiari smatraju da sukobljava nje 'otkrivaju', a ne ga stvaraju - ili mu pridonose. Pa ipak teorije mogu utjecati na drutveno miljenje, politiko djelovanje i javnu politiku. Umjetno umanjivanje ljudskih bia na jednostruke identitete moe kao posljedicu imati podjele, inei svi jet buntovnijim. Primjerice, redukcionistiko karakteriziranje Indije kao 'hinduistike civilizacije', prije spomenuto, izazvalo je odobrava nje sektakih aktivista takozvanog hindutva pokreta Doista, bilo koja koncepcijska kategorizacija koju se moe promatrati kao potporu nji hovom umanjujuem pogledu na Indiju esto, naravno, tei da se na nju poziva aktivistiki pokret. Ekstremistiko krilo tog pokreta ak je igralo kljuno vanu ulogu u poticanom nasilju u Gujaratu 2002., ije su rtve veinom bili muslimani. Teorije se ponekad shvaaju vani jima kod praktinih susreta nego to teoretiari predviaju. A kada te teorije nisu samo koncepcijski zamrene, ve i spremne za upotre bu za pojaavanje sektake segregacije, mogu ih toplo prihvatiti vode drutvenih sukobljavanja i nasilja. Slino, teorije islamske iskljuivosti spojene sa zanemarivanjem vanosti svih ostalih identiteta koje muslimani posjeduju (osim nji hovih religijskih veza) mogu se koristiti za dobivanje koncepcijskog temelja za nasilnu verziju dihada (fleksibilan izraz koji se moe ko ristiti i za nasilno poticanje kao i za miroljubiva nastojanja). Korite nje tog puta za promovirano nasilje esto se pojavljivalo u nedavnoj povijesti onog to se obmanjujue naziva islamskim terorizmom. Povijesno bogatstvo razliitih identiteta muslimana, primjerice, kao uenjaka, znanstvenika, matematiara, filozofe, povjesniara, arhite kata, slikara, glazbenika ili pisaca, koji su znaajno pridonijeli pro lim postignuima muslimansa (i globalnom naslijeu svijeta, obra eno u poglavljima od 3. do 6.), mogue je unititi - uz malu pomo

165

Identitet i nasilje

teorije - fanatinim promoviranjem nasilnog religijskog identiteta, uz razorne posljedice. Kao to je ranije obraeno, ne postoji razlog zato bi se neza dovoljni muslimanski aktivisti danas morali fokusirati samo na re ligijska postignua islama, a ne i na velika postignua muslimana u mnogim drugim podrujima, odluujui to mogu uiniti kako bi promijenili suvremeni svijet, koji poistovjeuju sa sustavnim poniavanjem i nejednakou. Pa ipak redukcionizam opremljen odjeljujuim shvaanjem ljudi, u smislu iskljuivo ratobornog re ligijskog identiteta, mogu katastrofalno organizirati promicatelji nasilnog dihada kako bi zatvorili sve druge putove kojima bi mu slimani mogli lako krenuti, u skladu s njihovim sveobuhvatnim povijesnim tradicijama. Slino, s druge strane, kod opiranja i borbe protiv terorizma te vrste, postoji dobar razlog da se pozove bogatstvo mnogih identi teta ljudskih bia, ne samo njihovih religijskih identiteta (na ije se iskoritavanje oslanja takvo novaenje terorista). Ali, kao to je ra nije obraeno, intelektualna komponenta opiranja esto je ostajala ograniena ili na osuivanje tih religija (ikaniranje islama esto se koristilo u ovom kontekstu) ili na pokuaje definiranja (ili redefiniranja) religija kako bi ih se stavilo na 'pravu' stranu razdora (po zivajui, primjerice, na privlane rijei Tonyja Blaira, "umjerenog i pravog glasa islama"). Dok islamski militanti imaju dobar razlog za negiranje svih identiteta muslimana osim onog koji proizlazi iz islamske vjere, nije potpuno jasno zato se oni koji se ele oduprijeti aktivizmu takoer moraju vie oslanjati na interpretaciju i tumae nje islama nego iskoristiti mnoge druge identitete koje muslimani takoer posjeduju. Ponekad je jednostrukost ak ua od onog to bi opa katego rija islamskog dopustila. Razlika izmeu ijita i sunita, primjeri ce, mono se koristila u svrhu sektakog nasilja izmeu tih dviju muslimanskih skupina. Od Pakistana do Iraka, taj sukob prua jo jednu dimenziju nasilju identiteta, definiranom na jo ogranieniji nain. Zaista, dok zavravam s pisanjem ove knjige, jo uvijek je nejasno koliko e podrke novo irako dravno ustrojstvo dobiti od sunitskih voa, zajedno s vodama ijita i Kurda, i to bi se moglo dogoditi u budunosti. Integritet Iraka, naravno, koili su mnogi povijesni imbenici, ukljuujui proizvoljnost granica koje su odredili kolonizatori sa Za pada i neizbjena ratobornost koju su prouzroile samovoljne i loe 166

Sloboda miljenja

informirane vojne intervencije. Ali, povrh toga, sektaki utemeljen politiki pristup vodama okupacije (nimalo drukiji od slubenog britanskog pristupa prema kolonijalnoj Indiji na koji se Gandhi toli ko alio) dolio je jo vie ulja na ve postojeu vatru. Pogled na Irak kao zbroj zajednica, gdje se na pojedince jedno stavno gleda kao na ijite, sunite ili Kurde, prevladavao je u izvje ivanju Zapada o novostima u Iraku, ali i odraava nain na koji se razvila politika u Iraku nakon pada Sadama. Sa' Doon al-Zubaydi (lan irakog ustavnog odbora) mogao bi rei Jamesu Naughtieju s BBC-a: "Mogu li vas zamoliti da me opiete kao Iraanina, a ne kao sunita?" Ali kombinacija sektake politike u Iraku i mutnog mili taristikog pothvata onog to se tamo dogaa oteava injenicu da moemo oekivati da e lokalni problemi s kojima se Irak i Bagdad suoavaju danas ustupiti mjesto bilo emu veem i vie nacional nom u toj vrlo nemirnoj zemlji. Budui da je politika inicijativa voena SAD-om gledala na Irak vie kao na kolektiv religijskih zajednica nego zajednicu gra ana, pregovori su gotovo potpuno bili fokusirani na odluke i rijei voa vjerskih zajednica. To je zasigurno bio laki nain za nasta vak, s obzirom na tenzije koje su ve postojale u zemlji i naravno na nove koje je stvorila sama okupacija. Ali kratkorono gledaju i, najkrai put nije uvijek i najbolji nain za graenje budunosti zemlje, posebno kada je u pitanju neto iznimno vano, posebice potreba nacije da prije bude arolika masa graana nego kolektiv religijskih etniciteta. Problem je obraen ranije, posebno u posljednjem poglavlju, u kontekstu vrlo drukije zemlje, to jest, Britanije, koja je imala pot puno drukiju povijest i pozadinu. Pa ipak, glavna potekoa pri promatranju zemlje kao saveza zajednica, kojem pojedinci pripadaju prije nego to pripadaju naciji, prisutna je u oba sluaja. Gandhi je nazvao promoviranje i prioritizaciju takve jedinstvene identifikacije temeljene na zajednici Vivisekcijom' nacije, a postojali su opravdani razlozi za politiku zabrinutost takve regionalne zatvorenosti. Ta koer je od kljune vanosti uzeti na znanje mnogostrukost irakih identiteta, ukljuujui spol i klasu, kao i religiju. Prisjeam se Gandhijevog podsjetnika britanskom premijeru, koji je 1931. bio na elu britanske vlasti nad indijskim potkontinentom, kako ene "sluajno ine polovicu populacije Indije" - misao vanu i za suvremeni Irak.
128
128

V i d i " T h e R e a l N e w s from Iraq", Sunday

Telegraph, 28. kolovoza 2 0 0 5 . , str. 2 4 .

167

Identitet i nasilje

Potreba za uzimanjem na znanje te vee zabrinutosti u Iraku danas je jednako jaka kao to je oduvijek bila.

Uloga globalnog izraavanja miljenja

Odjeljiva iluzija sadri implikacije i za nain na koji se prizivaju globalni identiteti. Ako osoba moe imati samo jedan identitet, onda izbor izmeu nacionalnog i globalnog postaje natjecanje na 'sve ili nita'. Kao i izazov izmeu bilo koje globalne svijesti pri padanja koju moemo posjedovati i lokalnih privrenosti koje su nam isto vane. Ali gledati na problem na takav pojednostavnjen i iskljuiv nain odraava duboko nerazumijevanje prirode ljud skog identiteta, posebno njegovu neizbjenu mnogostrukost. Pri znavanje potrebe za razmatranjem tvrdnji o globalnom identitetu ne odbacuje mogunost obraanja panje i na lokalne i nacionalne probleme. Uloga miljenja i izbora pri odreivanju prioriteta ne bi trebala poprimiti ili-ili oblik. Pokuao sam ranije identificirati niz ekonomskih, drutvenih i politikih problema koji su poprimili globalne dimenzije i poli tike probleme koji se veu na njih, a kojima se potrebno hitno pozabaviti. Postoji, specifino, jak razlog za institucijske reforme koji bi olakale onakvu promjenu koja bi uinila globalizaciju pra vednijim dogovorom. Potekoe s kojima su suoeni nemoni i nezatieni moraju se rijeiti na razliitim podrujima. Doseg po trebnih mjera varira od nacionalne politike (primjerice, nunost irenja dometa obrazovanja i javne zdravstvene njege) do meu narodnih inicijativa i institucijskih reformi (vezanih, primjerice za globalne sporazume oko trgovine orujem, irenje pristupa siromanijih zemalja tritima bogatijih ekonomija, donoenje za kona o patentima i pribliavanje poticajnih sustava razvoju i upo trebljivosti medicine potrebne siromanima cijelog svijeta, i tako dalje). Te bi promjene same po sebi bile vane, ali kako je obrae no u 7. poglavlju, one mogu pridonijeti veoj ljudskoj sigurnosti i ograniiti lakou novaenja za terorizam i treniranje. One mogu nadalje pridonijeti mijenjanju klime toleriranja nasilja, to je samo po sebi faktor kod doputanja njegovanja terorizma u drutvima gdje vlada nepravda. Postoji i problem intelektualne pravednosti kada se radi o glo balnoj povijesti, to je vano i za bolje razumijevanje prolosti o168

Sloboda miljenja

vjeanstva (nimalo obian zadatak) i za svladavanje lanog osjeaja sveobuhvatne superiornosti Zapada koji pridonosi sukobljavanju identiteta na potpuno nepotreban nain. Primjerice, dok se pone to raspravljalo nedavno - s dobrim razlogom - o potrebi da ljudi imigrantskog podrijetla u Europi i Americi naue vie o zapadnoj civilizaciji, jo se uvijek iznimno malo priznaje vanost tome da je potrebno i da 'stari Britanci', 'stari Nijemci', 'stari Amerikanci' i ostali ue o intelektualnoj povijesti svijeta. Ne samo da je bilo izvanrednih dostignua u razliitim po drujima, od znanosti, matematike i tehnike do filozofije i knji evnosti, u povijesti razliitih dijelova svijeta, ve su i temelji mnogih znaajki onog to se danas zove 'zapadnom civilizacijom' i 'zapadnom znanou' bili pod golemim utjecajem doprinosa koji su dolazili iz razliitih zemalja diljem zemaljske kugle (kao to je obraeno u poglavljima od 3. do 7.). Kulturne ili civiliza cijske teorije koje zanemaruju ulogu 'drugih' drutava ne samo da ograniavaju intelektualne vidike 'starih Europljana' ili 'starih Amerikanaca', inei njihovo obrazovanje neobino nepotpunim, ve i pruaju protuzapadnim pokretima laan osjeaj odijeljenosti i sukoba koji pomae pri odjeljivanju ljudi du umjetno stvorene crte sukoba izmeu Zapada i protuzapada.

Mogui svijet
esto se opravdano istie da je nemogue imati, u bliskoj budu nosti, demokratsku globalnu dravu. To je uistinu tako, pa ipak ako se na demokraciju gleda (kao to sam prije zagovarao da bi i trebala biti) s obzirom na javno miljenje, posebno potrebu za ra spravom diljem svijeta o globalnim problemima, ne bismo trebali zauvijek prekriiti mogunost globalne demokracije. To nije izbor 'sve ili nita', a postoji snaan razlog za poboljavanje rairene jav ne rasprave, ak i kada bi ostalo mnogo neizbjenih ogranienja i slabosti kod irenja procesa. Mnoge bi se institucije mogle ukljuiti u ovaj problem globalnog identiteta, ukljuujui naravno Ujedi njene narode, ali ostaje i mogunost predanog rada, koji su ve za poele organizacije graana, mnoge nevladine udruge i nezavisni dijelovi novinskih medija. Postoji i vana uloga za inicijative koje su pokrenuli mnogi zabrinuti pojedinci koje pokree zahtjev da se obrati vie panje 169

Identitet i nasilje

na globalnu pravdu (u skladu s oekivanjem Davida Humea, ra nije citiranog, da "granice pravde i dalje jaaju"). Washington i London moda smetaju kritike koje dolaze sa svih strana na ko alicijsku strategiju u Iraku, kao to su moda Chicago ili Pariz ili Tokio okirani spektakularnim klevetanjem globalnog poslova nja u dijelovima takozvanih antiglobalizacijskih prosvjeda. Ono to prosvjednici pokuavaju dokazati nije uvijek tono, ali mnogi od njih doista postavljaju, kao to sam pokuao objasniti, vrlo vana pitanja i time konstruktivno pridonose javnom miljenju. Taj se dio globalne demokracije uvijek zapoinje, ne ekajui da se pojavi neka golema globalna drava u potpuno institucionali ziranom obliku. Postoji snana potreba u suvremenom svijetu postavljati pita nja ne samo o gospodarskoj i politikoj globalizaciji, ve i o vrijed nostima, etici i osjeaju pripadnosti koji oblikuju nae poimanje globalnog svijeta. Kod neodjeljivog razumijevanja naeg ljudskog identiteta, ukljuivanje u takve probleme ne treba zahtijevati potpunu zamjenu naih nacionalnih vjernosti i lokalnih privre nosti globalnim osjeajem pripadnosti, kako bi se odraavale u djelovanju kolosalne 'svjetske drave'. Ustvari, globalni identitet moe poeti dobivati ono to ga ide a da ne eliminira nae ostale privrenosti. U sasvim drukijem kontekstu, bavei se svojim integriranim razumijevanjem Kariba (unato svojim mnogobrojnim rasama, kulturama, interesima i povijesnim sredinama), Derek Walcott je napisao:
Nikada nisam pronaao taj trenutak Kada horizont dijeli um na dva dijela za zlatara iz Benaresa, klesara iz Cantona, dok udica tone, horizont se urezuje u sjeanje.
129

Opirui se umanjivanju ljudskih bia, ime se bavila ova knjiga, moemo takoer otvoriti mogunost za svijet koji moe prevla dati sjeanje na svoju problematinu prolost i ublaiti nesigurD e r e k Walcott, " N a m e s " , i n Collected Poems: 1948-1984, & G i r o u x , 1986.
1 2 9

N e w York; Farrar, Strauss

170

Sloboda miljenja

nosti svoje teke sadanjosti. Kao jedanaestogodinji djeak nisam mogao puno uiniti za Kadera Miju dok je krvarei leao i drao glavu u mom krilu. Ali zamiljam drugi svemir, ne izvan naeg dosega, u kojem on i ja moemo zajedno potvrditi nae mnogo brojne zajednike identitete (ak i dok zaraeni separatisti kucaju na vrata). Moramo biti sigurni, prije svega, da nam horizont ne dijeli u m na dva dijela.

171

Kazalo imena

A b d a l - R a h m a n III, kalif, 6 4 , 7 3 Abdul Haq, 72 A b d u l l a h II, k r a l j J o r d a n a , 8 5 , 8 6 A b u l F a z i , 150 A b u M u h a m m a d Y a n d a k a n al- M u s u f i , 7 0 A g a r w a l , B i n a , 18 A k b a r (Aurangzebov sin), 71,72 A k b a r Veliki, c a r , 3 2 , 6 0 , 6 4 , 7 1 , 7 2 , 1 5 0 , 1 5 1 A k e r l o f , G e o r g e , 18, 3 8 , 1 3 1 n Alberuni, 89 A l e k s a n d a r Veliki, 63 A l k i r e , S a b i n a , 18 A n a n d , S u d h i r , 18 A n n a n , Kofi, 9 8 A n w a r , M . Syafi'i, 77, 8 6 n Appiah, K w a m e Anthony, 18,99,100 Arrian, Flavius, 63n A r r o w , K e n n e t h , 130n A r n o l d , M a t t h e w , 13 Aryabhata, 75, 89,122,124 Ash, T i m o t h y Garton, 142n A s h o k a , car, 6 0 A u r a n g z e b , car, 3 2 , 7 0 , 7 1 , 7 2 A z h a r u d d i n , M o h a m m a d , 156

Bell, D a n i e l A , 9 5 n Bhabha, H o m i , 18,145n Bilgrami, Akeel, 18,93,100 Bin Laden, Osama, 84,137 Blair, Tony, 17,81,127n, 150,153,166 B o s e , S u g a t a , 18 Bourdieu, Pierre, 17,42 Boykin, William, 30,81 B r a h m a g u p t a , 7 5 , 8 9 , 9 0 n , 122 Brittain, Vera, 149n B r o w n , G o r d o n , 127n Bruno, Giordano, 32 B u n y a n , John, 88 B y r o n , G e o r g e Gordon, lord, 4 9

C a r l y l e , T h o m a s , 122 C a s h d a n , Elizabeth, 2 2 n Chatterjee, Partha, 91,92 C h e n , L i n c o l n , 18 C h e n , M a r t h a , 18 C h u r c h i l l , W i n s t o n , 105 Clive, John, 89n C l i v e , l o r d , 147 Colorni, Eugenio, 45 Colorni, Eva, 45

Bacon, Francis, 65,118,122 B a s s e t t i , P i e r o , 19 Bauer, Joanne, 95n

C o n d o r c e t , M a r q u i s d e , 61 C o o p e r , J o h n E, 9 5 n C u m m i n g s , W i l l i a m K., 1 0 9 n

173

Identitet i nasilje
Dalrymple, William, 89n D a r a S h i k o h , 71 Darwin, Charles, 40,100 D a v i s , J o h n B., 3 8 n De M a u n y , Erik, 25n D e s a i , M e g h n a d , 18 D e v S e n , A n t a r a , 18 Diogen, 60, 63n Donne, John, 36 Donnelly, Jack, 95n D r e z e , J e a n , 9 7 n , 134n H a b i b , I r f a n , 71n, 151n Hajime, Nakamura, 63n Haq, Khadija, 48n H a q , M a h b u b ul, 4 8 n , 79, 8 0 Haqqani, Husain, 48n, 78, 79 H a r r i n g t o n , R o b y , 18 H a r r i s o n , L a w r e n c e , 106 Hasdai ibn Shaprut, 73 E d g e w o r t h , F r a n c i s , 130n E l i o t , T . S . , 16 Epikur, 60 Evans - Pritchard, Edward, 99 Eves, H o w a r d , 123,124n Eyres, Harry, 75n H e n r y , Julie, 145n H i c k s , J o h n , 130n H o b b e s , T h o m a s , 125 H o p k i n s , J.F.P., 7 0 n H o r t o n , R i c h a r d , 134n H u g h e s , L a n s t o n , 21 H u m e , David, 139,140,170 Faiz, Faiz A h m e d , 78n Farmer, Paul, 134n F o r s t e r , E. M . , 4 4 Fortes, M e y e r , 99 F r i e d m a n , T h o m a s , 157 F r o m k i n , David, 16,18 F u k u d a - P a r r , S a k i k o , 18 F u k u y a m a , F r a n c i s , 18 J a h a n , R o u n a q , 18 Jahangir, Asma, 18,78 J a i n , D e v a k i , 18 G a n d h i , I n d i r a , 156 Gandhi, Mohandas (Mahatma), 37,44, 149,154 - 157,167 G a n d h i , S o n i a , 156 Gangolli, R a m e s h , 124n Gates, H e n r y Louis, 18,93n G e l d o r f , B o b , 127 G h e r a r d o o d C r e m o n e , 124 Gibbon, Edward, 89 G i b b s , H . A . R., 7 0 n G l a d s t o n e , W i l l i a m , 17 Glennerster, R a c h e l , 134n K a b i r , A n a n y a , 18 K a d e r , M i a , 159 - 161,171 K a l a m , A b d u l , 156 Karzai, Hamid, 83 Kepel, Gilles, 7 7 n K h a n , Ali A k b a r , 58 K h a n , A.Q., 7 9 K h a n , Fazlur R a h m a n , 74 J a l a l , A y e s h a , 18, 7 7 n Jolis, C h r i s t i n e , 3 8 n Jones, William, 90 Ibn Battuta, 6 9 , 7 0 Iwaltan, kadija od, 6 9 , 7 0 H u n t i n g t o n , S a m u e l , 2 8 , 5 3 , 5 5 , 57 - 6 0 , 67, 94,106,107 G l u c k , Carol, 109n G o l d s t o n , J a m e s A . , 143 Green, Peter, 6 3 n

174

Kazalo imena
K h a n , Iqtidar Alam, 72n K h a n , K h a f i , 71n K h a n , S h a h a r y a r M . , 162 K h i l n a n i , S u n i l , 18 K h w a r i z m i , al-, 7 4 , 1 2 2 K i m , Q u e e -Y o u n g , 1 0 7 n K i m , S h i n - b o k , 107n K i m , Y u n g B o n g , 107n K i n g , M a r t i n L u t h e r Jr., 3 7 Kirman, Alan, 18,38n K o n d o , S e i i c h i , 18 Kranton, Rachel, 38n K r e m e r , M i c h a e l , 134n K u m a r a p p a , J . C . , 155n K u m o n , S h u m p e i , 109n K y m l i c k a , Will, 4 6 n , 164n N a i d u , S a r o j i n i , 155 N a i p a u l , VS., 35 Nasar, Sylvia, 128,129n Nash, John, 128,129n N a s h , O g d e n , 162 N a u g h t i e , J a m e s , 167 N e s b i t , L y n n , 18 L a n g e , Oscar, 130n L e b o w , R i c h a r d N e d , 104 Lee K u a n Yew, 95,96, Levtzion, N., 70n Lewin, Shira, 38n P a p a n d r e o u , G e o r g e , 19 M a a l o u f , A m i n , 51n Macaulay, T h o m a s Babington, 89,123,124 M c G i n n , N o e l E., 1 0 7 n M a d i s o n , J a m e s , 61 M a f f e t o n e , S e b a s t i a n o , 18 Maimonides, 32,72 M a m d a n i , Mahmood, 85n M a n d e l a , Nelson, 3 7 , 6 4 , 6 5 Mansbridge, Jane J., 38n M a r g l i n , S t e p h e n A., 4 8 n M a r k a n , I n g a H u l d , 18 M a r m o t , Michael, 134m M a r x , Karl, 40 M a y e r , T o m , 18 Menocal, M a r i a Rosa, 73 M e r i c l e , D a v i d , 18 Mill, James, 89 - 92 Rabin, Matthew, 38n Q a i y u m , A b d u l , 155 Q i z i l b a s h , M o z a f l a r , 18 P a r e k h , B h i k h u , 148n P a r k e r , R i c h a r d , 18 Passin H e r b e r t , 109n P a t a u d i , M a n s u r A i K h a n , 156 Pearl, David, 8 3 , 8 4 Pearl, Judea, 84 P e r r y , M a t t h e w , 108 Piaton, 60 P r a s a d , P u s h p a , 71n P r e m i n g e r , O t t o , 41 P r e m j i , A z i m , 156 Putnam, Robert, 18,22 O e , K e n z a b u r o , 18 O s m a n i , S i d d i q , 18 N u s s b a u m , M a r t h a , 18 Mill, John Stuart, 27,61 M i r z a , S a n i a , 156 M o b u t o , Sese Seko, 97 M o h s i n , J u g n u , 18 M o k y r , Joel, 104n M o o r e , C h a r l e s A., 6 3 n Mulhall, Stephen, 47n M u m t a z , M a h a l , 71 Mussolini, Benito, 45

175

Identitet i nasilje
R a j a g o p a l a c h a r i , C , 155n Ramphele, Mamphela, 94 R a n a , K u m a r , 18 R a o , V i j a y e n d r a , 103n Rashid, Ahmed, 79n Rawls, John, 47n Reed, Jan, 75n R e h m a n , I.A., 7 8 R i k a r d Lavljeg Srca, 72 R o b b i n s , A m y , 18 R o b e r t s , A n d r e w , 105n R o b e y n s , I n g r i d , 18 Robinson, Joan, 45 R o b i n s o n , M a r y , 162n R o s e n b l u m , N a n c y L., 4 7 n Rosovsky, H e n r y , 109n R o t h s c h i l d , E m m a , 18 R o v a n e , C a r o l , 18 R y a n , Alan, 27n T a g o r e , R a b i n d r a n a t h , 51,157 T a k a y o s h i , K i d o , 109 Taylor, Charles, 46n, 47n Tebbit, lord, 144,145 Tereza, M a j k a , 37 T e s c h l , M i r i a m , 18, 3 8 n S a c h s , Jeffrey, 1 2 7 n S a h l , M o r t , 41 Saladin, car, 32, 72 S a l b i , Z a i n a b , 18 S a m b h a j i , r a d a , 71n S a m u e l s o n , P a u l , 1 3 0 n , 131n Sandel, Michael, 18,47n, 49 Sartre, Jean-Paul, 25 Savimbi, Jonas, 97 Sellers, Peter, 2 6 S e n , I n d r a n i , 18 Sethi, Najam, 18,78n S h a h J a h a n , c a r , 71 Shakespeare, William, 26,116 Shankar, R a v i , 58 S h i v a j i , 71n Shotoku, princ, 63 S i n g h , M a n m o h a n , 156 Smith, Adam, 37,130n S n o d g r a s s , D o n a l d R., 1 0 7 n Walcott, Derek, 50,170 W a l r a s , l e o n , 130n W a l t o n , M i c h a e l , 103n Walzer, Michael, 4 7 n Weibull, Jorgen, 39n W e i l , R o b e r t , 18 Varahamihira, 75,89 Vatikiotis, Michael, 77n V a u g h a n , R o s i e , 18 Tevoedjre, Albert, 88 Thaler, Richard, 38n T h a r o o r , S h a s h i , 18 T h a t c h e r , M a r g a r e t , 155 T i n k e r , Irene, 128n Tirole, Jean, 39n Tocqueville, Alexis de, 61,64 T o m a A k v i n s k i , sv., 6 0 T r e v e l y a n , C h a r l e s E d w a r d , 104 S o b h a n , R e h m a n , 18 Sokrat, 6 0 S o r a b j i , C o r n e l i a , 149 Soros, G e o r g e , 132n Spengler, Oswald, 60 S p e n s e r , E d m u n d , 104 S t e p a n , A l f r e d , 18 S t e w a r t , J a m e s , 55 Stiglitz, Joseph, 132n Suiko, carica, 63 Sunstein, Cass, 38n S u z u m u r a , K o t r a o , 18 Swift, A d a m , 4 7 n

176

Kazalo imena
W i e s e l t i e r , L e o n , 18, 3 7 n W i l d e , O s c a r , 15 W i t t g e n s t e i n , L u d w i g , 11 Wong, WS., 95n W o o d h a m - S m i t h , C e c i l , 105n W o r m a l d , B . H . G . , 118n

Y o u n g , G.M., 123n

Zakaria, Fareed, 95n Z a k a r i a , R a f i q , 155n Z a r q a w i , A b u M u s a b al-, 8 4 Z u b a y d i , S a ' D o o n al-, 167

177

Predmetno kazalo

Abu Ghraib, 22

A m m a n s k a konferencija islamskih uenjaka (2005), 84 A m m a n s k a deklaracija (2005), 84 A m r i t s a r m a s a k r (1919), 8 8 Angola, 97 a n t i g l o b a l i z a c i j s k a k r i t i k a , 117-140 g l o b a l n a s o l i d a r n o s t i, 117-122 g o s p o d a r s k a g l o b a l i z a c i j a i, 1 2 5 , 1 2 6 p r o t u z a p a d n i e l e m e n t u , 121,122 u p o t r e b a i z r a z a , 118 antisemitizam, 2 6 , 2 7 aparthejd, 2 5 , 6 4 , 9 8 apostaza, 3 2 , 3 3 , 8 5 , 8 6 arapski prijevodi d r e v n i h tekstova n a grki i sanskrt, 75, 89,151 Arapi, 24, 74,90,151 globalizacija i, 6 5 , 7 4 , 7 5 , 1 2 4 , 1 2 5 znanstveno i matematiko naslijede, 3 2 , 6 5 , 7 4 - 7 6 , 1 2 2 , 1 2 4 , 125,151

acequias, m u s l i m a n s k e g r a e v i n e u
panjolskoj, 75 Afganistan, 79n, 80, 82, 83,138

African

Political Systems ( F o r t e s i E v a n s -

Pritchard), 99 Afrika, 12,21, 25, 50, 65, 69, 78, 8 8 , 9 2 94,96-100,113,126,132,136,162 hladni rat u, 9 7 , 9 8 k o l o n i j a l i z a m i, 6 0 , 8 8 , 9 6 - 1 0 0 demokracija u, 65 epidemija u, 9 4 , 9 7 , 1 3 6 ponienje u, 88, 89,125 Ibn Battutina putovanja po, 69, 70, i d e n t i f i c i r a n j e s, 2 1 , 5 0 militarizam i zalihe oruja u, 9 7 , 9 8 Afroamerikanci, 21,45 g l a z b a , 113 a g n o s t i c i z a m , 4 8 , 58,110,151n Agra, vjerska tolerancija M u g h a l a , dvor u, 3 2 , 6 1 , 7 2 AIDS, epidemija, 94,97,126,133,136 Albanci, 55,163 'algebra' i 'algoritam', podrijetlo, 74 Al-Jabr w a a l - M u q a b a l a h , (al-Khwarizmi), 74 AI Q a i d a , 2 2 , 1 4 5 , 1 5 6 A m e r i k a , 12, 2 1 , 4 5 , 5 0 , 5 5 , 6 1 , 6 4 , 7 9 , 8 6 , 95,97,98,100,102,109,111,112,126, 138,141,143,169

Argumentative
151n

Indian,The, 5 8 n , 6 5 n , 91n,

Ashoka

(film), 6 0

astronomija, 7 4 , 7 5 , 8 9 , 90,122 a t e i z a m , 4 8 , 5 8 , 71,111,151n Atena, demokracija u, 61,62 Azija i azijski identitet, 2 8 , 3 5 , 6 5 , 8 8 , 9 2 , 94, 95,108-110,122,124n, 132,137,138, 152,160 azijske vrijednosti, 62, 8 7 , 9 4 , 95,121

179

Identitet i nasilje
Bagdad, 64,73,167 Baktrija, demokracija u, 62 Banglade, Bangladeani, 32, 74,152,160 nezavisnost, 32, 74,152,160 novinarski aktivizam u, 78 u V e l i k o j B r i t a n i j i , 152 ene u, 69 B a r u t , 122 Belgija, 97 Bengal, Bengalci, 32 glad u, 105,136 hinduistiko-muslimanski n e m i r i u, 159-162 knjievnost, 32, 51, 7 4 , 1 6 0 n e z a v i s n o s t B a n l a d e a i, 3 2 Berberski inenjeri, 75 B i g S e a , T h e ( V e l i k o m o r e X H u g h e s ) , 21 Bolesti, 9 7 , 1 1 7 , 1 3 4 AIDS, 94, 97,126,133,136 Bollywood, 5 8 , 6 0 B o s n a , 15 B o s t o n U n i v e r s i t y , P a r d e e C e n t e r n a , 16 Britanski multikulturalni model u krizi" ( l a n a k iz L e M o n d e a ) , 143 B r i t i s h A c a d e m y , 115 Buda i budizam, 58,63, 65,101,108 o b r a z o v a n j e i, 108 t i s k a n j e i, 6 5 budistiko vijee, d r e v n o , 6 3 B u r m a ( M y a n m a r ) , 108 B u r u n d i , 162 B y r o n o v s t e e n i i d e n t i t e t sa G r k o m , 5 0 ili, i i r e n j e n j e g o v e u p o t r e b e , 147 C a l c u t t a , g l a d u , 136 C h a r t e r O a t h ( P o v e l j a p r i s e g e ) ( 1 8 6 8 ) , 109 j a p a n s k a , 109 C h i c a g o , Illionis,visoke z g r a d e u, 7 4 c i v i l i z a c i j e , 168-171 elementi, prema Baconu i Carlyleu, 122 D a i l y T e l e g r a p h ( L o n d o n ) , 145 Daniel Pearl Foundation, 84 decimalni sustav brojeva, 6 5 , 7 5 , 1 2 2 demokracija, 86 u Africi, 64, 96-100 i n d i v i d u a l n i i d e n t i t e t t e m e l j e n , 11-13, 1 6 , 2 3 , 2 9 , 54, 56, 5 7 , 6 6 , 68, 72, 73,163 'prijateljstvo m e d u ' , 13,16, 2 9 proizvoljnost r a s n i h definicija, 62 c i v i l i z a c i j s k i s u k o b , t e o r i j a o, 2 9 , 5 3 - 6 6 d u b i n a ili p r i v i d ? , 5 4 - 5 6 grubost karakterizacije u, 56-66, 100-102 H u n t i n g t o n o v o gledite na, 2 8 , 5 3 - 5 9 individualni identitet pretpostavljen, 28,54,56, 57,66,163 interakcije m e d u civilizacijama, 28, 61-66 navodna jedinstvenost zapadnih vrijednosti, 28, 59-66 u n u t a r n j e raznolikosti koje zanemaruju, 28,56-59,65,66 civilno drutvo, 80-82 u Bangladeu, 32,69,160 jaanje, 16,19, 86 m u l t i k u l t u r a l i z a m i, 147-149,151-154 u Pakistanu, 77-79 cjepiva, 134n cjevasti p r i s t u p a r h i t e k t u r e , Cordoba, 73

Critical and Miscellaneous

Essays ( K r i t i k i

i r a z n i eseji) ( C a r l y l e ) , 122 C u l t u r e M a t t e r s ( K u l t u r a je v a n a ) ( H a r r i s o n i H u n t i n g t o n ) , 106 Curry, 144,147 C u r r y p r a h , 147

180

Predmetno kazalo
a z i j s k e v r i j e d n o s t i i, 6 1 , 9 5 , 9 6 globalizacija i, 119,132-135,138-140, 169-171 globalna, 19,132-135,138-140,169-171 globalni korijeni, 61-65 u Indiji, 62-64,154-157 u Iraku, 22,61,82,166,167 u Iranu, 62 m i l j e n j e i, 6 1 - 6 5 , 1 1 9 , 1 6 9 - 1 7 1 neprijateljstvo p r e m a , temeljeno na p o g r e n o m s h v a a n j u , 91-96 k a o do vlasti razgovorom", 6 2 Development as F r e e d o m (Razvoj kao sloboda), 9 7 Dhaka, n e o v i s n o s t B a n g l a d e a i, 160 hinduistiko-muslimanski nemiri u, 159-161 djeca, s i r o m a t v o , 117 v j e r s k e k o l e i, 30,114-116 Dover B e a c h " (Doverska plaa") ( A r n o l d ) , 13 TJrugi', Bilgramijeva analiza, kao reaktivni identitet, 25, 93,100-102 d r u t v e n e obeze, kao faktor i d e n t i t e t a , 24,141,142 d r u t v e n i i d e n t i t e t , vidi i d e n t i t e t zajednice, d r u t v e n i k o n t e k s t , i d e n t i t e t i, 3 9 - 4 4 , 7 7 n , 165 dravljanstvo, 2 3 , 4 3 , 8 2 , 1 4 6 , 1 5 3 , 1 6 6 n a s i l j e i o s j e a j n e p r a v d e u , 135-138 n e j e d n a k o s t u, 125-129,135-140 p r a v e d n o s t u,126-129,168-171 p r o p u s t i i loa i n j e n j a , 1 2 6 , 1 3 2 - 1 3 5 s i r o m a t v o i, 1 2 6 - 1 2 9 , 1 3 2 - 1 3 8 , 169-171 t r i n o g o s p o d a r s t v o i, 1 3 0 , 1 3 1 ekonomski ovjek (racionalni posrednik), 37-39

Enquiry

Concerning

the Principles of

Morals, An, ( I s t r a i v a n j e o p r i n c i p i m a
m o r a l a X H u m e ) , 139 estetski u k u s , 2 4 , 3 2 , 68 etika, i d e n t i t e t z a j e d n i c e i, 4 5 - 5 2 globalna, 119,139,140 etnicitet, 1 6 , 4 4 , 1 4 8 Europa, d e m o k r a c i j a u , 61-65 g l o b a l i z a c i j a i, 1 2 1 , 1 2 2 , 1 2 4 Inkvizicija u, 3 2 , 6 0 , 72 prosvjetiteljstvo, 61, 6 5 , 1 2 1 renesansa u, 65,75,121 tolerancija i sloboda u, 6 0 , 9 4 , 9 5

Faerie Queene, The ( V i l i n s k a

k r a l j i c a X S p e n s e r ) , 104 F a r C r y from A f r i c a , A " ( D a l e k o o d Afrike"XWalcott), 50 Farmaceutski proizvodi, F a i s t i k a p o l i t i k a , u Italiji, 2 5 , 4 5 Ferede, 69 Filtri privrenosti, Akerlofov pojam, 38 Francuska, 4 3 , 6 2 , 6 4 , 9 6

d i h a d , 166

Francuski nemiri (2005), 96,142,146 F u n d a m e n t a l C o d e of E d u c a t i o n

Egipat, drevni, i drevna Grka, 62 Maimonides u, 3 2 , 7 2 e k o n o m s k a globalizacija, 125-140,170,171 k u l t u r a i, 110-112

(Temeljni kodeks obrazovanjaX1872), j a p a n s k i , 109 f u n d a m e n t a l i z a m , 100 hinduistiki, 59, 76,165

181

Identitet i nasilje
islamski, 28, 31,32, 6 4 , 6 8 , 7 8 , 8 2 , 85n, 93,101,115,121,152, kranski, 76,111 r e a k t i v n a s a m o s p o z n a j a i, 9 0 , 1 0 0 , 1 0 1 kao odgovor na zapadnu dominaciju, 90,100,101 idovski, 7 6 , 1 3 7 F u t u r e of Islam, D e m o c r a c y a n d Authoritarianism in the M u s l i m World, T h e " (Anwar), 86n Hajj Terminal, 74 H i b r i d i z a c i j a , 145 Hinduisti, h i n d u i z a m , 71-73,81,101,150, 151,154-156 G 8 z e m l j e , 9 8 , 1 2 7 n , 133 G a n a , 105-108 G e n e r a l Certificate of S e c o n d a r y E d u c a t i o n ( G C S E ) , ispiti u Engleskoj, 144 b r i t a n s k e s u b v e n c i o n i r a n e kole za, 30,114,150 globalizacija znanosti i m a t e m a t i k e , 75 H i n d u i s t i k o - m u s l i m a n s k i n e m i r i (1940Grka, drevna, 60 demokracija u, 62 opstanak klasika iz, 75,152 Grka, moderna, 50,106 Gujarat, nasilje n a d m u s l i m a n i m a u, 155n, 1 5 6 , 1 6 5

Genijalni
Gladi,

um ( N a s a r ) , 128

ih), 21,27,159-162,169-171 h i n d u t v a pokret, 59, 77,165

glazba, 24,32,57,111,113,159 glasako pravo, vanost, 62, 81,142,146 G l o b a l A l l i a n c e for V a c c i n e s a n d I m m u n i z a t i o n , 134n globalni identitet, 119,120,168,169 g l o b a l i z a c i j a , 16,117-140 e k o n o m s k a , vidi e k o n o m s k a globalizacija, globalna drava, nije potrebna za g l o b a l n u d e m o k r a c i j u , 132-140, 169-171 i n t e l e k t u a l n i d o p r i n o s i i, 6 4 , 6 5 , 7 4 - 7 6 , 122-125,152 k r i t i k e n a , vidi a n t i g l o b a l i z a c i j s k a kritika, iz povijesne perspektive, 6 5 , 6 6 , 74-76, 117-125,151 provincijsko protiv, 122-125,170 k a o p o z a p a d n a e n j e , 117-125 G l o c u s e t L o c u s , 18

History of Mathematics
hladni rat, 96-98,138

(Povijest

m a t e m a t i k e X E v e s ) , 123

Hodoasniko postojanje ( B u n y a n ) , 8 8
homoseksualci, drutveno ugnjetavanje, 57 Hutui, 21,23, 55,162,163

I d e j e , g l o b a l i z a c i j a i, 1 2 0 , 1 2 2 - 1 2 6 identitet: d r u t v e n e o b v e z e i, 2 4 , 1 4 2 drutveni status, 28 j e z i k i, 16, 2 2 , 2 4 , 2 6 , 4 3 , 4 4 , 5 0 , 1 4 2 , 150,160,161 k a o i d e n t i t e t d r u g i h l j u d i , 15 k l a s a i, 1 2 , 1 6 , 2 2 , 2 4 , 2 6 , 3 2 , 4 1 , 4 3 , 142,150,167 k n j i e v n o s t i, 3 2 , 1 4 2 , 1 5 0 , 1 5 2 , 1 6 0 k u l t u r a i, 1 6 0 , 1 6 1 , 1 6 4 l o k a c i j e i, 2 4 , 2 8 m o r a l n o s t i, 16, 4 6 - 4 9 n a c i o n a l n o s t i, 1 2 , 1 3 , 2 6 , 4 3 , 4 4

Gora ( T a g o r e ) , 5 1 , 5 2
Goti, 6 2

182

Predmetno kazalo
p o l i t i k a i, 16, 2 4 , 2 8 , 3 2 , 4 4 , 1 4 2 , 1 5 0 , 160,161 pozitivna strana, 21, 22, 24, 35-37 z a m r e n o s t , 11-13 ne-hinduistike skupine u, 5 8 , 7 1 , 7 2 , 150,154-157,164 nezavisnost, 4 4 , 1 4 9 otvoreni dijalog u, 71,150,151 tolerancija i p l u r a l i z a m , 32, 61, 6 2 , 70-72,156 v i e n a kao h i n d u i s t i k a civilizacija, 57-59,67-69,164,165 India Calling (Zov Indije) (Sorabji), 149 India: Development a n d P a r t i c i p a t i o n , 134n Izlazak (film), 41 I n d i v i d u a l n a p r a v a i slobode, 5 9 , 6 0 , 7 8 , 95,96, 99 Indonezija, 55, 77 Industrijska revolucija, 66,121 Inkvizicije, 32,61, 72 Industrija oruja, Irak, 2 2 , 6 1 , 8 0 , 8 2 , 1 6 6 , 1 6 7 Iran, Iraani, 6 2 , 6 4 , 9 0 , 1 1 3 , 1 2 4 drevno provoenje demokracije u, 61-64 g l o b a l i z a c i j a i, 124 r a z n o l i k o s t u , 113 Irska, Irci, 3 0 , 1 0 3 , 1 0 5 , 1 3 6 , 1 5 0 Islam, muslimani, 2 2 , 2 5 , 2 9 - 3 3 , 5 6 , 6 0 , 64,67-86,137,161-167 AI Q a i d a i, 2 2 , 1 4 5 , 1 5 6 bogatstvo identiteta, 85, 86 b r i t a n s k e s u b v e n c i o n i r a n e kole za, 30,114,150 definiranje, 29-33, 80-85,100-102,166 denuncijacija terorizma, 84, 85 f u n d a m e n t a l i z a m i, 2 9 , 3 1 , 3 2 , 6 4 , 6 8 , 7 8 , 8 2 , 8 5 n , 93,101,115,121,152 i n t e l e k t u a l n a raznolikost, 31, 7 0 - 7 6 i z o p e n j e i, 8 4 - 8 6 j a v n a r a s p r a v a i, 5 6 , 6 0 , 6 8 , 7 1 - 7 3 , 1 5 1 k u l t u r n e varijacije, 6 9 , 70

vidi i s p e c i f i n e v r s t e / p o d j e l e
identiteta, identitet zajednice, 12,13,22-24,46-52, 167 i z b o r i, 4 6 - 5 2 , 1 4 2 i s k l j u i v a n j e i, 2 1 - 2 3 kao jedinstveni identitet, 12,13,22-24, 163-165 k a o socijalni kapital, 21-23 m u l t i k u l t u r a l i z a m i, 1 4 2 , 1 4 7 - 1 5 0 , 152-155 pretpostavka, kao unaprijed odreeni prioritet, 2 3 , 2 4 , 1 4 2 igre, eksperimentalne, pretpostavka traenja sebe testirana na, 38 g l o b a l i z a c i j a , 112,113

ijtehad ( v j e r s k a i n t e r p r e t a c i j a u i s l a m u ) ,
72 i m i g r a n t i , 2 2 , 96,112-116,143-150, 152-154 I n d e p e n d e n t C o m m i s s i o n on Africa, 88 Indija, Indijci, 57-59, 88 A m r i t s a r m a s a k r u (1919), 8 8 ateistika i agnostika knjievnost, 48, 58,151n britanski kolonijalizam u, 87-90, 92, 93,105,123,167, d e m o k r a c i j a u, 61-65,154-157 globalne v e z e , 122-125,151 hinduistiko-muslimanski nemiri u, 21, 27,159-162,169-171 izbori u, 58, 59,156 m a t e m a t i k o i znanstveno djelovanje u, 6 3 - 6 5 , 7 5 , 8 9 , 9 2 , 1 2 2 - 1 2 6 , 1 5 1 n a s i l j e u G u j a r a t u i, 155n, 1 5 6 , 1 6 5

183

Identitet i nasilje
nereligijske zabrinutosti i raznoliki prioriteti, 68, 72-74 'pravno iskljuiv' n a s p r a m 'materijalno ukljuivog pristupa, 86n
1

Jezici i identitet, 1 6 , 2 8 , 2 9 , 3 2 , 4 3 , 4 4 , 5 0 , 142,150,152,159-161 Jidda, 74 John Hancock Center, 74 Jordan,84 Jugoslavija, 21,55 J u n a K o r e j a , 105-108 g l o b a l i z a c i j a i, 125 o b r a z o v a n j e u , 105-108,111

suniti, 69, 82,166,167 ijiti, 6 9 , 8 2 , 1 6 6 , 1 6 7 i r e n j e , 100-102 t e r o r i z a m i, 2 9 - 3 1 , 7 7 , 8 0 - 8 6 , 1 1 5 , 1 3 7 , 156 t o l e r a n c i j a i, 2 9 , 3 1 , 7 0 - 7 2 , 8 1 , 8 5 u B a n g l a d e u , 31, 3 2 , 1 5 2 u Indiji, 22, 27, 2 9 , 5 8 , 62, 6 3 , 6 7 , 7072,150,151,165 u Pakistanu, 22, 77,115 Istanbul,64 Istona Azija, azijske vrijednosti, 8 7 , 9 4 , 95 u t j e c a j J a p a n a u , 111 I s t o n i P a k i s t a n , 159-161 I s t o n o a z i j s k o u d o , 111 Italija, 2 5 , 4 5 Izbor, 37-49, 71,168 identitet zajednice, 2 2 , 1 4 2 m i l j e n j e i, 16, 2 7 m n o g o s t r u k i i d e n t i t e t i i, 1 2 , 1 3 , 1 6 , 2 3 , 35, 39, 43-46, 51,142 m u l t i k u l t u r a l i z a m i, 1 4 2 , 1 4 7 - 1 5 0 ogranienja, 23, 44-46 zanemarivanje, 12,13,28, 33 I z r a e l , 15, 2 2 , 2 6 137 Iwaltan, Ibn Battuta u, 6 9 , 7 0

vidi i k o r e j s k a p o v i j e s t
Junoafrika Republika, 25, 5 0 , 6 5 , 7 8 , 94 J y a - a r d h a , j y a (skr. p o l u t e t i v a , t e t i v a ) , 123

Kairo, 6 4 , 7 2 Karibi, 35, 51,170 K a r v a k a , 58,151 K a m i r , 157n Kaste, sustav, 2 6 , 4 5 Kina, Kinezi, 4 3 , 4 5 , 5 8 , 9 0 , 9 5 , 1 0 8 , 1 2 2 , 124,125 g l o b a l i z a c i j a i, 6 5 , 1 2 4 , 1 2 5 t i s k a n j e i, 6 5 Klasa, j e d n o s t r u k e v e z e i, 3 9 k a o faktor identiteta, 12,16, 2 2 , 2 4 , 2 6 , 32,41,43,142,150,167 M a r x o v o gledite, 4 0 Knjievnost, 29, 32,102,142,150,152,160 i identitet, 29, 32,142,150,152,160 K o l o n i j a l i z a m i p o s t k o l o n i j a l i z a m , 16, 87-102 A f r i k a i, 6 0 , 9 6 - 1 0 0

Jaini, 63, 71,151,164 Japan, Japanci, 1 8 , 4 3 , 4 5 , 9 0 , 9 5 , 9 8 , 108-111 g l o b a l i z a c i j a i, 1 0 8 - 1 1 0 , 1 2 5 M e i j i o b n o v a ( 1 8 6 8 ) u , 108 o b r a z o v a n j e u , 108-111 tiskanje u, 65 ustav od s e d a m n a e s t l a n a k a (604.), 63

opsjednutost Zapadom, 88,90-96, 100-102,122 ponienje kao naslijede, 8 8 , 1 2 4 , 1 2 5 p r i v i d n a i n f e r i o r n o s t i, 8 9 - 9 1

vidi i r e a k t i v n u s a m o s p o z n a j u ,
Komunitarijanci, 24, 36,46, 47n, 49 K o n f e r e n c i j a o k r u g l o g s t o l a I n d i j e (1931), 154-157

184

Predmetno kazalo
Konfucijevska etika. 60.121 Kongo, 22,99 K o n g r e s n a stranka. 155.167 Korejska povijest, 6 5 . 6 6 . 1 0 4 - 1 0 8 L o k a c i j e , k a o faktor identiteta, 2 4 , 2 9 Lokayata, skepticistika i agnostika t e o r i j a filozofija, 5 8 London, Konferencija o k r u g l o g stola Indije u (1931), 154-157
1

vidi i J u n a K o r e j a .
K o s o v o , 15 K r i k e t t e s t , l o r d T e b b i t . 144-146

teroristiki napadi u, 116,142,143

Kritika

Gothskog programa

(Marx), 40

Long walk to Freedom ( D u g p u t d o

slobodeXMandela), 64

K r i a r s k i ratovi. 72 K r a n i , k r a n s t v o . 71. 72, 81.100 b r i t a n s k e s u b v e n c i o n i r a n e kole za, 30,114-116,150 I n k v i z i c i j a i, 3 2 , 6 1 , 7 2 ponovno roeni, 76 u Indiji, 5 8 , 7 1 . 7 2 . 1 5 0 . 1 5 4 - 1 5 7 , 1 6 4 K u l t u r a , 16, 5 5 , 5 6 , 1 0 3 - 1 0 8 , 1 1 0 - 1 1 4 , 122-125,141-143,147-152,159-161 g e n e r a l i z i r a n j e o, 1 0 3 , 1 0 4 g l a d i p r i p i s a n e , 103-105 g l o b a l i z a c i j a i, 1 1 4 , 1 2 2 - 1 2 5 g o s p o d a r s k i r a z v o j i, 103-108 h e t e r o g e n o s t , 110,111 islamski identitet i k u l t u r n e v a r i j a c i j e i, 6 9 - 7 2 , 1 5 1 , 1 5 2 kao faktor identiteta, 160,161,164 o b r a z o v a n j e i, 105-108,111 o u v a n j e , 110-114,148 p r o m j e n a i, 112-114 s l o b o d a i, 112-114

L j u d s k a istovjetnost, 1 4 , 1 6 , 2 3 , 2 6 , 3 2 , 56,116 L j u d s k a prava, 12,13, 23, 59, 60, 7 7 - 7 9 , 9 5 Ljudski razvoj,79

M a g n a Carta, 63 M a g n e t , 122

Mahabharata,

26

M a k a r t i z a m , 55 Malarija, 97,136 Malezija, Malezijci, 7 7 , 9 0

Manchester
Maroko, 70

Guardian,

149

M a r a t h a s , 71

M a r t i n i k , 35 Matematika, 29,65, 74,102,123,124,169 arapsko i m u s l i m a n s k o naslijee u, 32, 65, 74-76,122,124,125,151 g l o b a l i z a c i j a i, 1 2 1 - 1 2 3 , 1 6 9 indijski radovi, 63-65, 75, 89, 9 2 , 1 2 2 126,151 M e d i c i n a , 9 3 , 9 4 , 1 3 1 n , 133 M e d i c i n s k o i s t r a i v a n j e , 131n, 133 M e d i j s k a i javna rasprava, 6 2 , 7 8 , 94, 95, 109,141-143,168,169 u Bangladeu, 78

vidi i m u l t i k u l t u r a l i z a m ,
K u l t u r e s u b i t n e " ( H u n t i n g t o n ) , 106 K u l t u r n a raznolikost, k u l t u r n a s l o b o d a i, 112-114

vidi i m u l t i k u l t u r a l i z a m ,
Kurdi, 46,82,166,167

L a t i n s k a Amerika, 126,132 latinski jezik, prijevodi s a r a p s k o g n a , 75, 152

u Pakistanu, 78 Meukulturno razumijevanje i razmjena, Mikrozajam, 126,127,131

Levijatan

( H o b b e s ) , 125

M i l i t a r i z a m u Africi, 2 2 , 96-100

185

Identitet i nasilje
Miljenje, 33, 39-43,46-52, 70-72,162, 163,168,169 d e m o k r a c i j a i, 6 1 - 6 5 , 1 1 9 , 1 6 9 - 1 7 1 g l o b a l n a javnost, 12,118,119 identitet zajednice i , , 12,13,22-24, 46-52,167 kao navodno 'zapadna' vrijednost, 87,93 m n o g o s t r u k i i d e n t i t e t i i, 1 3 , 1 4 , 1 6 , 3 0 , 39-43, 76-80,141 m u l t i k u l t u r a l i z a m i , 141-143,147-150 negiranje, 33, neprijateljstvo prema, temeljeno n a pogrenom shvaanju, 8 7 , 9 3 , 9 4 prioritet, 27,45,49-52,150-154 u t j e c a j n a s p r a m o d r e e n j a i, 4 6 - 4 9 M n o g o s t r u k i identiteti: dekolonizacija u m a , 9 3 , 9 4 , 9 8 , 9 9 - 1 0 2 d r u t v e n i k o n t e k s t i, izbor i, 1 2 , 1 3 , 1 6 , 2 3 , 3 5 , 3 9 , 4 3 - 4 6 , 5 1 , 142 k a o i z v o r n a d e i s k l a d a , 1 4 , 1 6 , 31-33 kao konkurentni identiteti, 2 3 , 2 4 komplementarni i nekomplementarni identiteti, 4 3 , 4 4 p o l i t i k a i, 7 6 - 8 0 , 1 4 2 , 1 5 0 , 1 5 3 , 1 6 7 priznanje, 23, 36 Nacionalizam: antikolonijalni, 92 identitet i 'drugi', 25,93,100-102 Nacizam, 26,45,60,163 N a p a d i 11. r u j n a , 5 6 , 7 4 Nasilje, 12,13,146 hinduistiko-muslimanski nemiri, 21, 27,159-162,169-171 kao odmazda, 93,94,135-138 njegovanje, 162,163 protiv ena, 27 s i r o m a t v o i, 135-138 temeljeno n a religiji, 16,115,167 u G u j a r a t u , 155n, 1 5 6 , 1 6 5 k u l t u r n a s l o b o d a i, 112-114 p l u r a l n i m o n o k u l t u r a l i z a m , 147-150 p r i o r i t e t r a z u m a i, 2 7 , 4 5 , 4 9 - 5 2 , 1 5 0 - 1 5 4 raznolikost kao vrijednost sama po s e b i i, 141-143 u Velikoj Britaniji, 30,141-150,152, 153,157 M u s l i m a n i , vidi i s l a m , m u s l i m a n i

vidi i t e r o r i z a m ,
Nejednakost, g l o b a l i z a c i j a i, 1 2 5 - 1 2 9 , 1 3 5 i d e n t i t e t i, 138-140 e n e i, 1 4 9 , 1 5 5 - 1 5 7 , 1 6 8 N e o k o l o n i j a l i z a m , u p o t r e b a i z r a z a , 91 Nepravda, o s j e a j , 135-138 n a s i l j e i, 135-138 Nerazvijenost, navodna kulturna o b j a n j e n j a , 105-108

Monde, Le ( P a r i s ) , 143
M o n o k u l t u r a l i z a m , p l u r a l n i , 147-150 Moralnost: globalna solidarnost, 119,120,126-129 i identitet zajednice, 12,13,22-24, 46-52,167 M r n j a , j e d n o s t r u k i i d e n t i t e t i, 1 5 , 2 1 , 1 6 2 M u g h a l s k a vladavina i tolerancija, 3 2 , 6 0 , 62,150,151 M u k t i B a h i n i ( b r i g a d a s l o b o d e ) , 160 M u l t i k u l t u r a l i z a m , 16,112-114,141-157, 168-171 dva pristupa, 142,143,147-150

Novi Organon ( B a c o n ) , 122

Njemaka, Nijemci, 2 6 , 4 5 , 62,105,163

Obiteljski dogovori i nejednakost spolova, 27,47,69,70,129,147,148

186

Predmetno kazalo
Obrazovanje: britanskih asnika u vrijeme Carstva, 89 g l o b a l i z a c i j a i, 1 2 2 - 1 2 5 . 1 2 7 . 1 3 1 , 1 3 4 , 168,169 indijsko n a s p r a m zapadnog, navodni k o n t r a s t , 123-125 i s l a m s k i f u n d a m e n t a l i z a m , 2 8 , 31, 3 2 , 6 4 , 6 8 , 78, 8 2 . 8 5 n , 93.101.115,121, 152 k u l t u r a i, 105-108.111 m u l t i k u l t u r a l i z a m i, 141-157 s u b v e n c i o n i r a n e vjerske kole, 30, 114,150 u A f r i c i , 126 u J a p a n u , 108-111 u K o r e j i i G a n i , 105-108,111 Patentna prava, 128,131,133,168 Penicilin, 99 Pluralni monokulturalizam naspram m u l t i k u l t u r a l i z m a , 147-150

Podreenost ena ( M i l l ) , 2 7
Pogled jednostrukosti identiteta (jednostruke veze), 12,13,15.21-33. 37. 4 0 , 41, 5 4 - 5 6 , 6 5 , 8 0 - 8 3 , 8 6 , 1 3 8 - 1 4 0 m n o g o s t r u k i i d e n t i t e t i n a s p r a m . 12. 13,16,23,35, 39,43-46, 5L142 n a s i l j e i, 1 3 , 1 5 , 2 1 - 3 3 t e m e l j e n n a civilizaciji, 11-13,16.23.29. 54, 56, 5 7 , 6 6 , 6 8 , 7 2 , 7 3 . 1 6 3 temeljen n a kulturi, 160,161,164 t e o r i j a s u k o b a c i v i l i z a c i j a i, 2 9 . 5 3 - 6 6 Politika, 29, 56,60,119 i d e n t i t e t z a j e d n i c e i, 1 2 , 1 3 , 2 2 - 2 4 . 46-52,167 i z b o r i o g r a n i e n j a i, 2 3 , 4 4 - 4 6 k a o faktor i d e n t i t e t a , 1 6 , 2 4 , 2 8 . 3 2 . 44,142,150,160,161 m n o g o s t r u k i i d e n t i t e t i i, 1 2 , 1 3 , 1 6 . 2 3 . 35, 39, 43-46,51,142 t e m e l j e n a n a religiji, 80-83,114-116. 166

vidi i k o l e i k o l o v a n j e .
O d m a z d a , nasilje kao, 9 3 , 9 4 , 1 3 5 - 1 3 8

Ornament

of The World,The ( U k r a s

svijeta)(Menocal), 73 Ostrogoti, 6 0 Oxford University, R o m a n e s predavanja na, 12,13

Pakistan, 58, 77-79,146,166 civilno drutvo u, u Pakistanu, 77-79 f u n d a m e n t a l i s t i k e m e d r e s e u , 115 islamski fundamentalizam u, 78 i terorizam, 83 ' k r i k e t t e s t i, 144
5

Poljoprivredni proizvodi, izvoz iz siromanijih zemalja, 97,126,127 Ponienje kao kolonijalno naslijee, 8 8 , 1 2 4 , 1 2 5 n e j e d n a k o s t i, 135-138

Portrait of the Anti-Semite

antisemitaXSartre), 25 P o r t u g a l , 147 carstvo, 6 0 , 9 7

(Portret

mediji u, 78 odcjepljenje Bangladea od, 3 2 , 7 4 , 152,160 s t v a r a n j e , 159

P o s t k o l o n i j a l i z a m , vidi k o l o n i j a l i z a m i postkolonijalizam, Povijesni identitet, zabrinutost oko gubljenja, 35-37 P r a v a i n t e l e k t u a l n o g v l a s n i t v a , 134 patenti, 128,131,133,168

Pakistan

Times, 7 8 n

P a l e s t i n a , P a l e s t i n c i , 1 5 , 2 2 , l O l n , 137 Parsi, 58, 71,151,164 Pataliputra (sada Patna), budistiko vijee u, 6 2

187

Identitet i nasilje
Prava manjina, manjine, 72, 73, 78 u Singapuru, 95 Pravda, 92,132-134,169-171 P r a v n i o k v i r , v a n o s t , 131,132 p a t e n t n a p r a v a i, 1 2 8 , 1 3 1 , 1 3 3 , 1 6 8 Prehrambene navike, 2 4 , 5 7 , 1 0 4 P r o f e s i j e , k a o i d e n t i t e t i , 16, 2 4 , 2 5 , 2 8 , 31, 32,43,142,150 samospoznajui identitet, 25 pripisivanje naspram, 2 5 , 4 5 rimokatolici,30 R o y a l I n s t i t u t e of I n t e r n a t i o n a l Affairs, B r i t i s h , 155 Ruanda, Ruandani, 21,22,162

vidi i r e a k t i v n a s a m o s p o z n a j a ,
S a n s k r t , 71 astronomski radovi na, 89,122 m a t e m a t i k a i, 7 5 , 8 9 , 1 2 2 Sarvadarshanasamgraha filozofija), 4 9 Saudijska Arabija, 6 9 , 74 (Zbirka svih

Propast Zapada

(Spengler), 60

Prosvjetiteljstvo, europsko, 61, 65,121 Protestanti, protestantizam, 30,122 P r o t u t r u s t o v n i p r o p i s i , 130

Prozor u dvorite ( f i l m ) , 5 5

Racionalna budala, 37-39 Racionalni posrednik, 36, 37, 39

Sears Tower, 74 sektako sukobljavanje: jednostruki identitet, 82, 83 p r o m j e n e i d e n t i t e t a i, 2 8 S h i v S e n a , 71n Sikhi, 28, 30,59,81,156 b r i t a n s k e s u b v e n c i o n i r a n e kole za, 3 0 Singapur, 9 5 , 9 6 'Sinus', upotreba izraza, 123,124 S i r o m a t v o , 135-138 g l o b a l i z a c i j a i, 126-129 k a o u z r o k n e s l o b o d e , 161 k u l t u r a i, 103 n a s i l j e i, 135-138 p r a v e d n o s t i, 126-129 u k l a n j a n j e , 125-129,132-138 S j e d i n j e n e D r a v e , vidi i A m e r i k a , S k u p i n e kao izvori identiteta, 2 3 , 1 6 2 , 1 5 3 k o m p l e m e n t a r n o protiv nekomplementarnog, 43 nepostojano i uvjetovano postojanje n e k i h s k u p i n a , 41 odbijanje u s k o g r u d n o g egoizma,37-39 Sloboda: a z i j s k e v r i j e d n o s t i i, 9 4 - 9 6 kao navodna zapadna vrijednost, 87-90

Rahi agi ( p u t r a z u m a ) , A k b a r o v o
z a g o v a r a n j e , 71 R a j a s t a n , 71 Rasa, d i s k r i m i n a c i j a i, 2 5 , 4 5 , 8 8 i d e n t i t e t i i, 13, 2 2 - 2 4 , 4 6 - 5 2 , 1 6 7 Raznolike raznolikosti, 30 Reaktivna samospoznaja, 90-96 azijske vrijednosti, 93-95 d u h o v n a p o r e d b e n a p r e d n o s t k a o , 91 f u n d a m e n t a l i z a m i, 9 0 , 1 0 0 , 1 0 1 kao 'drugi' (Bilgramijeva analiza), 25, 93,100-102 Religije, 45 'dijalog i z m e u ' , 13,14 i identitet, 12,16, 2 8 - 3 3 , 6 7 - 7 0 n a s i l j e t e m e l j e n o n a , 16 svijet k a o n a v o d n i 'savez', 12,15,16, 30,53, 54,148 Religijski autoriteti, ojaan glas, 30 renesansa, europska, 6 5 , 6 6 , 7 5 , 1 2 1

Re- thinking Multi-culturalism

148n Rimljani, drevni, 60,151

(Parekh),

188

Predmetno kazalo
k u l t u r n a , 16,112-114 miljenja, 129-132, m n o g o s t r u k i i d e n t i t e t i i, 1 6 , 2 4 , 51, 5 2 m u l t i k u l t u r a l i z a m i, 141-157 neprijateljstvo prema, temeljeno na pogrenom shvaanju, 87-90 ogranienja na, 44-46 vjerska, 70-72 S o c i j a l n i k a p i t a l , 21-23 S o l i d a r n o s t , g l o b a l n a , 119 i n t e l e k t u a l n a , 120 Sovjetski Savez, 97,138 Srbi, 21, 55,163 S r e d n j i istok: o s j e a j n e p r a v d e u , 137 tehnika navodnjavanja, 75 tradicija javne rasprave, 64 Stockholm International Peace Research I n s t i t u t e , 133n Sudan, 15,22

Tandoori k u h a n j e , 1 4 7
T i m o r , 15 Tehnologija, 74-76, 91,108,117 g l o b a l i z a c i j a i, 7 4 - 7 6 , 1 2 2 - 1 2 5 Tekstil, 97,127 Teret dugova, 97,127 Terorizam, 40,41, 78, 8 0 , 8 3 - 8 6 , 91,100102,132-135,137 Tiskanje, razvoj, 65,122 Tolerancija, 32, 5 9 , 6 0 , 62, 6 4 , 7 0 - 7 2 , 150-154 kao zapadna vrijednost, m u s l i m a n i i, 3 2 , 7 0 - 7 2 nasilja, 7 7 , 1 6 8 vjerska, 32, 60, 70-72 trino gospodarstvo, 130,132,169-171

Turn in the South, A ( Z a o k r e t n a

J u g u X N a i p a u l ) , 35 Turska, 69 T u t s i , 21, 55,162

Sukob civilizacija,

28
Ujedinjeni Narodi, 79,162 Upaniade

S u k o b s u r a d n j e , 127-129 Sunitski muslimani, 69, 82,166,167 Susa (Shushan), demokracija u drevnom Iranu, 62, Svjetski trgovaki centar, 74 S y m i S y m p o s i u m ( 2 0 0 5 ) , 19

71,

Vaccine Board, Vajracchedikaprajnaparamita (Diamond

SutraXDijamantna Sutra), 65 Velika Britanija, 4 3 , 6 2 , 86,141-157

erijat, 6 9 , 7 0 , 7 7 , 7 8 ijitski m u s l i m a n i , 69, 8 2 , 1 6 6 , 1 6 7 k o l e i k o l o v a n j e , 114-116 panjolska, 72, 75 r i l a n k a , 108, vedska kraljevska akademija,

autorovi studentski dani u, 45, 55, 80 carstvo, 87-90 g l a s a k a p r a v a , 142 g l e d a n a k a o ' s a v e z z a j e d n i c a ' , 147-150 h r a n a u , 143-146 ' k r i k e t t e s t ' i, 144-146 k u l t u r n a s l o b o d a u , 141-143 m u l t i k u l t u r a l i z a m u , 141-150

T a j l a n d , 108 Talibanska i afganistanska politika, 80, 82,137,138 T a m i l s k o odcjepljenje u ri lanki i Tamilski tigrovi", 55,163

o d n o s i I r s k e sa, 104 r a s n i n e m i r i u , 142 s u b v e n c i o n i r a n e vjerske kole u, 30, 114,150

189

Identitet i nasilje
t e r o r i z a m u , 142 uloga islamskog sveenstva poveana, 81,82 v i c e v i , s t v a r a n j e k u l t u r n i h s t e r e o t i p a u , 103 Vijetnam, 95 Vikinzi, 60 v i n d a l o o , 147 Vizigoti, 60 v j e r s k a s l o b o d a , 6 0 , 71 v j e r s k e k o l e , s u b v e n c i o n i r a n e , 114-116 lijekovi, 9 9 , 1 2 5 , 1 2 6 , 1 3 3 zemlje u razvoju: g l o b a l i z a c i j a i, 126-129 prodaja oruja, 98,132 p r o p u s t i i loa i n j e n j a , 132-135 z e m l j i n o v l a s n i t v o i r e f o r m e , 131 znanost, 15,19, 7 4 , 1 0 8 arapski i muslimanski doprinosi, 65, 66,74-76,122-125 g l o b a l i z a c i j a i, 6 6 , 1 2 2 - 1 2 6 , 1 6 8 , 1 6 9 indijski doprinosi, 8 9 , 1 2 4 W h a t is a M u s l i m ? " ( t o je Musliman?")(Bilgrami), 93,101 kineski doprinosi, 66,121,122,124 postkolonijalno nepovjerenje p r e m a , 90-94 'zapadna', 90,151

White Mughals yue jianliang

(Dalrymple), 89n

ming ( s i n u s M j e s e e v i h

z n a n j e , 117,129-132 drugih kultura i alternativnih i v o t n i h s t i l o v a , 114-116

m i j e n a ) , 124

Z a p a d n a Azija, 122,138 Z a p a d n a civilizacija, z a p a d n e vrijednosti, 56, 59, 87-107,169 d e m o k r a c i j a i, 61-65 f u n d a m e n t a l i z a m i, 100-102 g l o b a l i z a c i j a p o v e z a n a s, 119-125 g l o b a l n i k o r i j e n i , 61-65 navodna jedinstvenost, 56,59-65 navodna superiornost, 90-92,168,169 opiranje, 87-94 osveivanje, 90-94 zarobljenici, n e h u m a n o p o s t u p a n j e sa, 2 2 zdravstvena njega, 97,126-129,

globalizacija, 7 4 - 7 6 , 1 2 5 , 1 2 6 k u l t u r n a s l o b o d a i, 111-114 tehnoloko, 75,131

vidi i k n j i e v n o s t ; m a t e m a t i k a ;
znanost,

ene, uloga, 2 7 , 4 8 , 70,129,147,149,155, 167 i d o v i , 2 5 , 2 6 , 7 6 , 81 m u s l i m a n s k a t o l e r a n c i j a i, 7 0 - 7 2 n a c i z a m i, 2 6 , 4 5 , 6 0 , 1 6 3 u Indiji, 58, 70,151 ivotni uvjeti, 78,125-138

190